Page 1

5. JUL 2017. GODINA IX BROJ 99

1.00

TIKA finansirala rekonstrukciju dvije operacione sale u Kliničkom centru

VI sajam

www.medicalcg.me

Povrede novorođenčeta pri porođaju Deformiteti kičmenog stuba Dijabetes mellitus Patološko kockanje

edicine

19, 20, 21. oktobar 2017. - Hotel Hilton, Podgorica

Obilježen Svjetski dan dobrovoljnih davalaca krvi

Predstavljamo: Nacionalna organizacija za rijetke bolesti


Manja doza. Ista efikasnost.

Sadrži jedinstvenu dozu aktivne supstance. Svakodnevnim uzimanjem Andola PRO 75 mg dokazano se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara kod bolesnika koji su ranije imali srčani ili/i moždani udar. Takođe, Andol PRO 75 mg obložen je želudačanootpornom ovojnicom koja smanjuje rizik od iritacije želudačane sluznice.

Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavještenja o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog ljekara ili farmaceuta.


Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Prof. dr Božidar M. Bojović Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Igor Mićunović, dr sci med. Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Dr stom. Rade Mrdak Prof. dr Rajko Šofranac Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Tomić Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Dvije nove operacione sale u KCCG 10 – 11 Obilježen Svjetski dan dobrovoljnih davalaca krvi 12 – 15 Registar akutnog koronarnog sindroma u Crnoj Gori Dr Aleksandra Nikolić Jegdić 20 Hipertenzija – noviji ljekovi Mr sci dr Siniša Dragnić Dr Nataša Belada Babović 22 – 23 Sloboda izbora postoji Andrijana Barović, defektolog 24 – 25 Hronika Crne Gore 28 – 36 Povrede novorođenčeta pri porođaju Dr Snežana Grubač 44 – 45 Ljetnji prolivi Dr Nina Pejović Mandić 46 – 47 Prolivi kod djece Dr Sanja Čizmović 48 – 49 Deficit hormona rasta – terapija Prof. dr Božidar M. Bojović 50 – 51 Dijabetes mellitus Dr Valentina Kalinić 52 – 53 Nacionalna organizacija za rijetke bolesti Nataša Bulatović, dipl. biolog 54 – 55 Deformiteti kičmenog stuba Dr Jelena Šćekić 60 – 61 Patološko kockanje Maja Lješnjak, psihološkinja 62 – 63


VI sajam

edicine

19, 20, 21. oktobar 2017. - Hotel Hilton, Podgorica

Pokrovitelj:

MINISTARSTVO ZDRAVLJA CRNE GORE

Organizator: Medical CG Informacije na tel.: 00382 20 238 841, 067 395 032 redakcija@medicalcg.me

www.medicalcg.me


#SJOJUFP[ESBWMKVOBinteligentanOBÇ?JO

¡ jedinstven sastav probiotika ¡ znanstveno podrŞani sojevi ¡ neťkodljivi i sigurni GR-1Ž i RC-14Ž

oralnekapsule,vaginalnFkapsule intimnisapunJgel oralne kapsule, vaginalnFkapsule intimni sapun Jgel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore tkodbakterijskFvaginozFJvaginalnFmikozF  tprevencijBgenitalnihinfekcijB

kapsuleJvrećice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore tkodatopijskoHdermatitisB  tkodHpylorJinfekcije tkodIBSJIBD 

suspenzija,kapsule,ENZIMIkapsule,pastile

Regulacija crijevne mikroflore tkodproljevB  tkodnadutostiJslabeprobave    Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu


ZANIMLJIVOSTI

Hrana koja nam se jede otkriva kakvo nam je zdravlje

Želja za određenom hranom uglavnom ukazuje na deficit nekog od minerala i vitamina u organizmu, ali i na druge zdravstvene probleme. Zato pažljivo osluškujte svoj organizam, jer ukoliko vam se iznova javlja želja za jednom vrstom hrane, to uglavnom ukazuje na nedostatak nekog od minerala i vitamina koji se u njoj nalaze. Čokolada - Ukoliko je vaša ishrana pretjerano dijetalna i odričete se brojnih viskokaloričnih namirnica, ali i ugljenih hidrata, vaš organizam će tražiti namirnicu koja će ga brzo zasititi i automatski povećati nivo šećera u krvi. Slatkiši - Promjena u radu hormona koja se dešava kod žena tokom mjesečnog ciklusa ili neposredno prije i poslije njega, može dovesti do pojačane potrebe za slatkišima. Takođe, često se događa da imamo želju za slatkišima nakon obroka koji se sastoji od prostih ugljenih hidrata, kao što su bijeli hljeb, pirinač i tjestenina, a razlog za to je nagli nalet šećera u krvi za koje je kriv glavni sastojak ovih namirnica. Tjestenina i hljeb - Naše tijelo ovu hranu tretira potpuno isto kao i slatkiše, jer su u pitanju prosti ugljeni hidrati. Tako da možda zapravo žudite za slatkišima. Čips i slane grickalice - Žeđ je često maskirana kao glad. Potreba za slanom hranom, koja pomaže tijelu da nadoknadi vodu, može značiti da niste pili dovoljno tečnosti u toku dana ili da je gubite više nego što bi trebalo, ako se znojite ili ste dehidrirali, kao i ukoliko imate mučninu i povraćate. Još jedan od razloga zbog kojih je moguće da vam se jedu grickalice, jeste stres. Meso – Kada nam se jede meso to znači da organizmu nedostaju proteini, što je posljedica vegetarijanskog tipa ishrane. Ili je u pitanju nedostakak gvožđa i vitamina B koji su češće uzrok žudnje za ovim tipom hrane. Sir - Potreba za sirom je često zapravo potreba za šećerom. Iako sir jeste izvor proteina i masti, naš mozak zna bolje, on sadrži i prirodne mliječne šećere. Tako da naše tijelo može instiktivno nedostatak vitamina D i kalcijuma da potražiti u ovoj namirnici kojom one dominiraju.

Solarijum škodi zdravlju

Pametni zavoj koji signalizira kada se pojavi infekcija

Solarijumi ne stvaraju opekotine, ali značajno povećavaju rizik za nastanak karcinoma i ubrzavaju starenje kože. Zračenje koje emituju solarijumi nalazi se na zajedničkoj listi sa radioaktivnim elementom plutonijumom i radijacijom koja potiče od sunca. Ovi štetni zraci posebno su opasni za mlade osobe koje solarijume počinju da koriste prije 30. godine. Kod njih se rizik za pojavu melanoma, najsmrtonosnijeg oblika karcinoma kože, povećava za čak 75 odsto. Svjetska zdravstvena organizacija je solarijume svrstala u najopasnije faktore rizika za pojavu karcinoma kože. Solarijumi dovode do preplanulosti kože uz pomoć ultravioletnog A zračenja. A njihovi zraci su opasni jer ne stvaraju opekotine, ali značajno povećavaju rizik za nastanak karcinoma i ubrzavaju starenje kože. Većina nije ni svjesna činjenice da preplanulost dobijena u solarijumu ne štiti od opekotina do kojih može da dovede boravak na suncu. Koža preplanula na ovaj način ima minimalnu zaštitu od solarne UV radijacije. Solarijum ne smije da se koristi u svrhu pripreme kože za sunčanje, upozoravaju stručnjaci.

Naučnici sa Univerziteta Svonzi izumjeli su pametni zavoj koji prati kako zarasta rana i šalje poruku ljekaru. Zavoj bi trebalo da bude u upotrebi od sljedeće godine. Tanki senzori registruju infekciju i poboljšavaju zgrušavanje krvi. Takođe, ovi senzori mogu biti povezani sa pametnim telefonima, te se putem aplikacije može pratiti zdravlje pacijenta, što može biti ključno za proces oporavka. - Tradicionalna medicina je ona gdje se pacijentima propisuje terapija svakog mjeseca ili svaka tri mjeseca. Budućnost je u postojanju raznih vrsta terapija koje se kreiraju za pojedince na osnovnu njihovog životnog stila i obrazaca. U novom 5G svijetu ljekari i pacijenti mogu da rade zajedno na rješavanju problema - rekao je prof. dr Mark Klement. Klinička testiranja se već sprovode. Zavoj ispušta žutu tečnost ako je uočena infekcija rane u samom početku. Prošle godine saopšteno je da se radi na zavojima od oklopa rakova koji će pomoći u bržem zarastanju rane. Ključni sastojak je mineral koji se zove kitozan a nalazi se u rakovima. Poznat je kao ubica bakterija i vjekovima se koristi u Kini za liječenje rana.

08


IZ MEDICINE Bebe obožavaju igre skrivanja

Igra skrivanja je igra koja se sa bebama igra širom svijeta, bez obzira na jezik i kulturne barijere. Radi se o igri u kojoj osoba rukama, krpom i sl. prekrije lice kao da se sakrila te ga zatim otkrije, što obično uzrokuje smijeh kod beba od nekoliko mjeseci. Ta ista radnja smiješna im je koliko je god puta ponovili. Švajcerski razvojni psiholog Jean Piaget nazvao je to principom permanentnosti objekta, te je sugerisao da djeca svoje prve dvije godine provode shvaćajući taj princip. Iz te perspektive, ta igra nije samo šala, nego pomaže djeci da svaki put iznova testiraju fundamentalni princip postojanja: da stvari mogu biti na nekom mjestu iako ih ondje ne vidimo. Naučnici dr Gerrod Parrott i dr Henry Gleitman napravili su test sa bebama u dobi od šest, sedam i osam mjeseci. U nekim slučajevima bi osoba koja se pojavila nakon skrivanja bila ista, a u drugima bi se pojavila druga osoba. Zanimljivo je da su se djeca, kada bi se pojavila druga osoba, što znači da je iznenađenje bilo veće, manje smijala nego kada bi se nakon skrivanja pojavila osoba koja se i sakrila. Reakcija je zavisila i o dobi beba. Starije bebe su bile manje zabavljene novom osobom od mlađih zbog toga što je, kako navodi autor, očekivanje snažnije pa je diskrepancija između onoga što očekuju i što se pojavilo mnogo veća. Tajna popularnosti igre skrivanja je što dijete njome stiče nove sposobnosti pa se na kraju počne i samo skrivati i izazivati nas na igru. Napredovanje u igri pokazuje ono što dijete uči o svijetu, što ga iznenađuje te ga uči najprije prepoznavati, a zatim i kontrolisati ono što vidi.

Naučnici dokazali da su plesni pokreti seksi

Psiholozi u Velikoj Britaniji su radili studiju kroz koju su dokazali da su plesni pokreti seksi. U studiji je učestvovalo 39 studentkinja koje su plesale na ritmove pjesme popularnog britanskog pjevača Robi Williamsa. Pokreti su zabilježeni kamerom, a potom su ih istraživači mapirali na ditigalne avatare. Studija je objavljena u časopisu Scientific Reports, a uradila ju je grupa naučnika sa Univerziteta Northumbria. Ranija studija je već identifikovala seksi pokrete kod muškaraca. Kod njih su takvi pokreti zabilježeni u gornjem dijelu tijela, dok kod žena u ovoj studiji seksi pokreti su u području kukova, bedara i ruku. Ples je nešto što svi ljudi rade, no naučnici ne znaju tačno zašto. Kroz cijelu istoriju čovječanstva ples je bio ključan dio društvenog i religijskog života. Naučnici se nadaju da će razumijevanjem plesnih pokreta uspjeti da razumiju evolucijsku funkciju.

Tehnološki uređaji na tijelu - veliki trend u fitnesu Tjelesna težina i fizička spremnost su dvije svakodnevne američke opsesije. Čitava industrija udružila se da pomogne u rješavanju problema i da od toga zaradi novac. I kao i u svakoj drugoj industriji tu su neki novi, primamljivi trendovi koji se pojave svake godine. Američki koledž za sportsku medicinu prati te trendove i ove godine, a visoko-tehnološki uređaji koji se nose na tijelu, su jedan od njih. Članstvo u američkim vježbaonicama značajno se povećalo od 2000. godine i više od 50 miliona Amerikanaca pripada nekoj od njih. Dijelom zato što je jedna trećina Amerikanaca gojazna, a dvije trećine zvanično imaju prekomjernu težinu. Ljudi takođe mnogo više prate svoje zdravlje uz pomoć različitih tehnoloških uređaja što je jedan od najvećih fitnes trendova ove godine. - Tehnologija pomaže da budete u formi i zdravi, dok nauka sve to podržava. Kada vidim sve te trendove zadovoljna sam jer su to stvari koje već znamo ali ih primjenjujemo na tehnološki unapređene načine – objasnila je Ejmi Dikson iz Ekvinoks Fitnesa. Cilj tehnoloških uređaja koji se nose na tijelu je da učine očuvanje fizičke kondicije jednostavnijim, a jednostavnost je drugi veliki trend ove godine. Redovne vježbe za starije Amerikance su takođe u porastu. A, joga sve više postaje sastavni dio američke rutine vježbanja. Udruženje za jogu saopštilo je da je 36 miliona Amerikanaca radilo jogu prošle godine. Ali tehnologija ne može da zamijeni činjenicu da, sudeći prema podacima Predsjedničkog savjeta za fizičku kondiciju, tek svaka treća odrasla osoba redovno vježba koliko bi bilo potrebno.

09


U KCCG otvorene dvije nove operacione sale Turska Agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju – TIKA finasirala je još jedan projekat Kliničkog centra Crne Gore. Zahvaljujući donaciji te Agencije Klinički centar Crne Gore je rekonstruisao i opremio dvije operacione sale na Klinici za očne bolesti. Tim povodom upriličeno je svečano puštanje u rad opearcionih sala koje se održalo ispred Klinike za očne bolesti 06. juna 2017. godine. Dvije nove operacione sale će omogućiti bolju i kvalitetniju zdravstvenu uslugu svim pacijentima u Crnoj Gori. Izgradnja dvije operacione sale, koje su opremljene zahvaljujući donaciji TIKA u vrijednosti od 31.000 eura, omogućiće svakodnevno obavljanje operacija u dvije smjene. Direktorka KCCG Zorica Kovačević pozdravila je prisutne i zahvalila svima koji su doprinijeli u ostvarivanju ovog vrlo značajnog projekta za Klinički centar Crne Gore. - Početak rada dvije operacione sale na Klinici za očne bolesti koje su finansirali naši prijatelji iz Tike, a koji nisu prvi put donirali KCCG-u sredstva za jedan ovakav projekat. Podsjetila bih da je Turska agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju 2015. godine obezbijedila 713.000 eura za adaptaciju Urgentnog centa i nabavku savremene opreme koja je značajna za našu kuću - kazala je Kovačević. Ona je dodala da će ove dvije moderne operacione sale omogućiti da ljekari svakodnevno obavljaju operacije na samoj Klinici, navodeći da je u prošloj godini odrađeno više od dvije hiljade operacija katarakti. - Ono što je takođe veoma značajno i što je veliki benefit jeste da smo oslobodili jednu operacionu salu u Operacionom bloku za druge hirurške klinike Kliničkog centra, kako bi mogli da radimo više operacija nego do sad – objasnila je Kovačević, dodajući da slijedi nabavka nove savremene opreme koja će stvoriti uslove da pacijenti ne moraju ići na li-

10

ječenje van Crne Gore. Kako je kazala, stvoreni su uslovi da se gotovo sve vrste operacija mogu obavljati na Očnoj klinici, a da u narednom periodu slijedi nabavka dodatne savremene opreme koja će omogući pružanje svih usluga liječenja u oftamologiji. - Takođe je veoma značajno da ćemo u narednom periodu nabaviti novu savremenu opremu za ostale segmente KCCG-a, za koju će ovih dana biti raspisan veliki tender. Predviđena je nabavka savremene opreme, takođe za ovu Kliniku i time ćemo stvoriti uslove da krenemo sa novom procedurom i operacijom zadnjeg segmenta oka, i na taj način više nećemo biti u prilici da šaljemo svoje pacijente van Crne Gore - najavila je Kovačević. Birol Ćetin, zamjenik predsjednika Tike naveo je da je TIKA za deset godina u Crnoj Gori realizovala više od 85 projekata u oblasti zdravstva, i najavio da će nastaviti sa tim projektima. - Ovoj Klinici možemo pomoći i u dijelu slanja eksperata i sa novim aparatima, u skladu sa potrebama ove Klinike - istakao je Ćetin. Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja, Milovan Vujović, ocijenio je da će, zahvaljujući ovakvim donacijama TIKE biti značajno unaprijeđeni uslovi u crnogorskim zdravstvenim ustanovama. On je naglasio da je TIKA godinama pouzdan partner Ministarstva zdravlja, što potvrđuju brojne vrijedne donacije zahvaljujući kojima je mnogo investirano u infrastrukturu i tehnološko opremanje crnogorskih zdravstvenih ustanova. - Dosadašnja saradnja između Ministarstva zdravlja i Turske agencije za međunarodnu saradnju i razvoj - Tike je izuzetno uspješna i važna za zdravstveni sistem u Crnoj Gori. Posvećenost i senzbilitet, koje ste pokazali prema potrebama zdravstvenih ustanova, rezultirali su osavremenjavanjem prostornih


Milovan Vujović

i tehnoloških kapaciteta i samim tim poboljšanjem kvaliteta usluga koje se pružaju građanima Crne Gore. Aktivnosti Ministarstva zdravlja i u naredenom periodu biće usmjerene na unaprjeđenje uslova u zdravstvenim ustanovama i podizanje kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga građanima, tako da i ubuduće očekujemo pomoć i podršku naših prijatelja iz Turske. TIKA je od 2008. godine uložila gotovo dva miliona eura u adaptaciju i opremanje zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori - kazao je Vujović.

Ambasador Turske u Crnoj Gori, Serhat Galip istakao je zadovoljstvo zbog zvaničnog otvaranja sala na Klinici za očne bolesti. - TIKA je u saradnji sa crnogorskim institucijama dala i nastavlja da daje veliki doprinos na svim životnim poljima, a posebno na polju zdravstva - naglasio je Galip. Verica Pantelć

Direktorka Kliničkog centra Crne Gore Zorica Kovačević je zamjeniku predsjednika TIKE, Birolu Ćetinu, uručila zahvalnicu za podršku i monografiju Crne Gore u znak sjećanja na ralizaciju ovog projekta, koji je vrlo značajan ne samo za KCCG već čitav crnogorski zdravstveni sistem.

11


CRNA GORA INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

Svjetski dan

dobrovoljnih

davalaca krvi Institut za javno zdravlje Centar za promociju zdravlja Svake godine 14. juna zemlje u svjetu obilježava se Svjetski dan dobrovoljnih davalaca krvi, koji se koristi kao povod da se iskaže zahvalnost dobrovoljnim davaocima krvi koji ne samo što spašavaju živote već tako podižu svijest o potrebi redovnog dobrovoljnog davanja krvi. Na taj način se obezbjeđuje kvalitetna, sigurna i dostupna krv i krvni derivati za sve pacijente kojima je ona potrebna. Prema podacima Zavoda za transfuziju krvi, nivo dobrovoljnog davalaštva krvi u Crnoj Gori iznosi skoro 2,8 odsto opšte populacije, a od toga je 42 odsto dobrovoljnih davalaca, a 58 odsto „porodičnih“ davalaca. Cilj je da davanje krvi bude u potpunosti dobrovoljno, dok, prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, nivo dobrovoljnog davalaštva krvi treba da iznosi minimum četiri odsto

12

od ukupnog broja stanovnika u svakoj državi. Trend napredovanja u ovoj oblasti je prisutan, ali se moraju uložiti napori da se dostignu ciljevi i preporuke vezane za dobrovoljno davalaštvo krvi. Zahvaljujući transfuziji krvi i krvnih derivata spašavaju se milioni života svake godine. Pacijentima se na ovaj način život produžava ili se obezbjeđuje duži i kvalitetniji život, a davalaštvo pomaže kompleksne medicinske i hirurške procedure. Transfuzija krvi ima ključnu ulogu u spašavanju života majki i beba, ali i u nesrećama koje je prouzrokovala priroda ili ljudski faktor. Podaci pokazuju da se jednom dozom krvi mogu spasiti tri života. Osnovni izvor za prikupljanje rezervi krvi predstavlja redovno dobrovoljno davalaštvo i Svjetska zdravstvena organizacija ima cilj da se u svim zemljama svijeta do 2020. godine


obezbijedi uslove za stvaranje dovoljnih količina krvi od dobrovoljnih davalac. Danas 62 zemlje u svjetu imaju blizu 100% rezervi krvi, prikupljene od stanovnika te zemlje, metodom dobrovoljnog, nenagrađenog i anonimnog davalaštva, za razliku od ostalih zemalja koje još uvijek zavise od porodičnih davalaca ili čak plaćenog davanja krvi. Usluga kojom se pacijentima omogućuje pristup bezbjednoj krvi i krvnim derivatima u dovoljnoj količini je ključna komponenta efikasnog zdravstvenog sistema i preduslov kompetenog zadovoljavanja zdravstvenih potreba korisnika. Transfuzija krvi je suštinska komponenta hitne zdravstvene zaštite, jer hitni slučajevi povećavaju potražnju za transfuzijom krvi i njenom isporukom, usložnjavajući sam proces. Adekvatno snabdijevanje krvi u vanrednim situacijama zahtijeva dobru organizaciju, a to se može postići samo angažovanjem cijele zajednice, a posebno donatora, čije je djelovanje zasnovano na dobrovoljnom i neplaćenom davalaštvu krvi.

Fokus ovogodišnje međunarodne kampanje Životi i zdravlje miliona ljudi su pogođeni nenadanim događajima svake godine. U posljednjoj deceniji katastrofe su izazvale više od 1 milion smrtnih slučajeva, sa više od 250 miliona ljudi pogođenih svake godine. Prirodne katastrofe kao što su zemljotresi, poplave i oluje stvaraju značajne potrebe za hitnom zdravstvenom zaštitom, dok u isto vrijeme,

utiču na pružanje rutinskih zdravstvenih usluga. Fokus ovogodišnje kampanje je darivanje krvi u vanrednim situacijama. Čovjek instinktivno traži rješenje kada se nađe u vanrednim situacijama, postavljajući sebi pitanja: "Šta da radim? Kako mogu da pomognem?". Samim tim slogan kampanje za 2017. godinu je: Da li možeš pomoći? Da, daj krv. Daj sada. Što češće. Kampanjom se naglašava individualno učešće u pomaganju drugima u vanrednim situacijama, dajući krv kao vrijedan poklon. Takođe, fokusira na činjenicu da je važno redovno davati krv, kako bi se obezbijedile zalihe prije nego nastupe vanredne okolnosti. Cilj ovogodišnje kampanje je da se ohrabre ljude unutar zajednice da doniranjem krvi ojačaju spremnost urgentnih zdravstvenih službi; uključivanje vlada u uspostavljanju efektivnih nacionalnih donatorskih programa sa mogućnošću brzog odgovora na povećanu potrebu za krvlju tokom kriznih situacija; da promoviše uključivanje usluge transfuzije krvi u sve aktivnosti u slučajevima urgentnog odgovora, da se izgradi šira svjest javnosti o potrebi da cijele godine daje krv u cilju održavanja adekvatne zalihe i postizanja dovoljne rezerve krvi, kao i da se ohrabre mladi ljudi da postanu novi donatori. Zemlja domaćin za globalni događaj Svjetskog dana dobrovoljnih davalaca krvi 2017 je Vijetnam, kroz Nacionalni institut za hematologiju i transfuziju krvi (NIHBT) i događaj će se održati u Hanoju 14. juna 2017. godine.

13


   

 

    

 

 

     

 

            

Crna Gora Ministarstvo zdravlja

Zavod za transfuziju krvi Crne Gore

3URMHNDW¿QDQVLUD(8


Obilježen 14. jun - Svjetski dan dobrovoljnih davalaca krvi Crveni krst Crne Gore, u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi, 14. juna obilježio je Svjetski dan dobrovoljnih davalaca krvi i tim povodom organizovao akciju dobrovoljnog davanja krvi, koja je održana u tržnom centru Delta city. U akciji dobrovoljnog davanja krvi su učestvovali predstavnici ministarstava, ambasada, UN agencija, sportskih klubova, nevladinih organizacija, kao i građani. Ukupno su se 83 davaoca krvi odazvala akciji, a prikupljeno je 49 jedinica krvi. Ovim događajem se prvenstveno željelo uticati na podizanje svijesti građana o značaju dobrovoljnog davanja i skrenuti pažnja na kolektivnu i ličnu odgovornost koju svi imamo u obezbjeđivanju sigurnih količina krvi. Posebno je to značajno u ljetnjim mjesecima, kada je broj turista, ali i broj nesreća povećan, pa su samim tim i potrebe za krvlju veće. Ovogodišnja kampanja Svjetske zdravstvene organizacije se fokusira na davanje krvi u slučaju nesreća i ima za cilj skretanje pažnje javnostima da se krv ne smije čekati, već treba biti suprotnokrv mora čekati pacijenta. Kako se u slučaju nesreća uvijek, kao pojedinci, pitamo kako možemo pomoći i šta možemo uraditi kako bismo pomogli unesrećenima, tako se nameće i odgovor, koji je ujedno slogan ovogodišnje kampanje “Daj krv. Daj sad. Daj često.” Prisutnima se na događaju obratila sekretarka Ministarstva zdravlja Tijana Prelević, koja je naglasila da ličnim primjerom moramo pokazati humanost i solidarnost i dobrovoljnim davanjem krvi pomoći onima kojima je ova najdragocjenija tečnost lijek. - Podatak da se u Crnoj Gori u 2016. godini 21.422 građanina prijavilo da dobrovoljno da krv jeste ohrabrujući, ali je značajan broj onih koje tek treba da motivišemo da to učine. Prikupljeno je ukupno 17 433 jedinica krvi, čime je ostvaren nivo davalaštva od 2,81%, dok se evropski prosjek kreće između 4 i 5 posto, što su ujedno i preporuke Svjetske zdravstvene organizacije - podsjetila je Prelević. Generalna sekretarka Crvenog krsta Crne Gore, Jelena Dubak je poručila da je jedini način da se krv dobije i da je bude dovoljno za sve da makar jednom godišnje svaki čovjek, koji može da da krv, to i učini. Cilj organizacije Crvenog krsta u oblasti dobrovoljnog davalaštva jeste da ovakvim akcijama i akcijama motivacije i promocije dobrovoljnog davalaštva krvi učini da pacijent nikada ne čeka krv, već da krv čeka pacijenta. Gospođa Dubak je najavila i početak kampanje koju će Crveni

krst Crne Gore u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi Crne Gore i u partnerstvu sa RTCG-om, realizovati narednih godinu dana, sa ciljem da motiviše značajan broj građana da dobrovoljno daju krv. Promoter kampanje će biti ministar sporta, gospodin Nikola Janović, koji je učestvovao u današnjoj akciji i time pokazao posvećenost promociji dobrovoljnog davalaštva krvi u Crnoj Gori. Direktorica Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore, prim. dr Gordana Rašović, je poručila dobrovoljnim davaocima krvi da postaju dio svjetske porodice davalaca krvi i da rame uz rame, svojim činom humanosti, ravnopravno stoje sa svima širom svjeta. Ona je podsjetila da obezbjeđivanjem dovoljnih količina sigurne krvi u svakom trenutku, pružamo podršku medicinskim stručnjacima u njihovoj borbi za spašavanje i očuvanje života, a podsjetila je i na ključne institucija i organizacije u našoj zemlji, odgovorne za sprovođenje politike obezbijeđenja dovoljnih količina sigurne krvi za sve građane Crne Gore. To su predstavnici Ministarstva zdravlja, krovne institucije zdravstvenog sistema, Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore, koji je sinonim za stručnu medicinsku pomoć i podršku, kao i Crvenog krsta, organizacije sa kojom Zavod zajedno intenzivno radi na popularizaciji ove humane aktivnosti. Na skupu su podijeljene zahvalnice organizacijama i pojedincima koji su dali značajan doprinos u afirmaciji i razvoju dobrovoljnog davalaštva krvi u Crnoj Gori. Crveni krst Crne Gore

15


Predstavljamo knjigu:

RIJEČI KOJE ŽIVOT ZNAČE Komunikacija ljekar - pacijent Dr Gajo Golubović Rukopis knjige „Riječi koje život znače“ dr Gaja Golubovića sadrži dva poglavlja jedne metodološki razrađene zamisli ukomponovane u cjelinu: odnos u komunikaciji između ljekara i pacijenta. U komunikaciji dva bića od kojih jedan traži, a drugi pruža pomoć, krije se široki spektar postupaka, koji u datom momentu svjesno ili nesvjesno izranjaju iz čovjeka. S jedne strane je ljekar, nosilac visoko moralne i etički uzvišene Hipokratove zakletve, ali da li sve te postupke uvijek i slijedi i ispunjava i da li uspijeva da potisne svjesno ili nesvjesno ko ih ugrožava? S druge strane je pacijent, nepredvidljiv, nemoćan ili moćan, kako u zahtjevima, tako i u postupcima. (Izvod iz recenzije, prof. dr Božidar M. Bojović).

Uvod (dr Gajo Golubović) Mjesto i uloga ljekara u savremenom društvu se znatno razlikuju od vremena prije nekolike decenije, a da ne govorimo o još ranijem periodu. Mnogo veća obaviještenost pacijenata o raznim bolestima zahtijeva od ljekara da nauči da što bolje oblikuje i plasira svoje poruke, kako bi njegovi pacijenti uspješnije sarađivali u toku liječenja. Ljekar mora da shvati da pacijenti ne prihvataju nedorečenosti, dvosmislenosti, već traže sa pravom da ljekar pažljivo sasluša šta mu govore i da to uvažava. Bez vjerovanja u znanje i dobru namjeru ljekara da pomogne nema uspješnog liječenja. Koliko će pacijent govoriti zavisi od vještine ljekara da vodi razgovor. Ako ljekar nauči neke od tehnika za vođenje razgovora, njegov rad biće mnogo lakši i svakako uspješniji. Uvijek treba analizirati da li su pacijenti nezadovoljni zbog pogrešnog liječenja ili slabih postupaka ljekara u toku pregleda. Neodmjerene ili nevješto iskazane riječi, uz neverbalne znake koji ih prate, mogu da budu čest krivac za nesporazume. Koliko ljekara u razgovoru sa pacijentom upita sebe da

16

li je pacijent sve razumio i zapamtio? Treba li nešto da ponovi ili da bude preciznije formulisano? Da li ljekar ima naviku da nakon datih uputstava šta i kako pacijent da radi, zahtjeva da on to ponovi? Zna li kako i kada treba to uraditi? Da li traži obećanje od pacijenta da će se pridržavati datih uputstava? I još mnogo toga „da li...da li“. Bilo da se radi o loše formulisanim preporukama ili da druga strana nije pravilno shvatila šta je ljekar kazao, rezultat je na štetu liječenja, oštećeni su i pacijent i ljekar. Za uspješan rad potrebno je naučiti malo više o komunikaciji kao vrsti interakcije među ljudima. Iskreno, kao ljekar praktičar nisam znao da razlikujem vrste pitanja, značaj davanja do znanja pacijentu da cijenim sadržaj njegovih odgovora, a da ne govorim o vještinama postavljanja pitanja, tehnikama slušanja i dr. Posebno sam malo znao o značaju neverbalne komunikacije. Nisam ni pomišljao da je svaki razgovor sa pacijentom jedna vrsta poslovnog razgovora. Ako se to ne zna i ne umije primijeniti, onda se razgovor teško može kontolisati. Stoga je neophodno da se mladim kolegama skrene pažnja, pošto se danas putem interneta mogu dobiti raznovrsne informacije o bolestima i liječenju, u velikoj opasnosti da im terapija bude pod „prismotrom“ i od potpunih laika, koji će, pogrešno tumačeći neki nalaz, praviti problem i kada nisu u pravu. Ljekar koji ne umije da otvori i razumije dušu oboljelog i da mu to, što je i te kako važno, na neki način da do znanja, nikad neće postići njegovo potpuno povjerenje. I zdravi i bolesni su zadovoljniji kada osjete da ih ljekar razumije i saučestvuje sa njima, pa zbog toga još više cijene napor da im se pomogne. Površnost, mrzovoljnost, nestrpljenje, koje neki ljekari pokazuju pri pregledu, nisu dobri saveznici za uspješan rad. Nije dobro ako se pacijent osjeća kao da je na proizvodnoj liniji, gdje ljekar žuri da ispuni normu.


Održan stručni skup reumatologa i endokrinologa Farmaceutska kompanija Actavis Crna Gora, 02. i 03. juna 2017. godine, okupila je skoro sve reumatologe i endokrinologe na edukativnom vikendu u okviru kojeg su se razmijenila iskustva iz svakodnevnog rada u klini;koj praksi i diskutovalo o ulozi i značaju alfakalcidola i ibandronata u terapiji osteoporoze sa endokriniloškog i reumatološkog aspekta liječenja pacijenata. Skup je održan u hotelu Queen of Montenegro u Bečićima. Na učešće na skupu su bili pozvani svi subspecijalisti endokrinologije i reumatologije iz javnih i privatnih ustanova širom Crne Gore. Zainteresovanost za skup i prisustvo na istome su uzeli skoro svi pozvani pa je skupu prisustvovalo oko 30-ak vodećih ljekara iz pomenutih oblasti medicine. Sastanak je vodila /moderirala dr Natasa Miketić, načelnica reumatološkog odjeljenja Interne klinice KCCG, a predavači na pomenute teme su bili, endokrinolozi, dr Sreten Kavarić mr sc med., prof dr Snezana Vujošević iz KCCG, reumatolog dr Ana Bulatović iz KCCG i dr Svetlana Aligrudić, internista reumatolog iz PZU Mercur Nera. Dr Miketic se u svom uvodnom izlaganju osvrnula na osteoporozu kao veliki profesionalni izazov, navodeći statistički podatak da 10% ukupne populacije ima osteoporozu a predviđanja su još sumornija. Svaka druga žena i svaki osmi muškarac imaju osteoporozu. Smatra se da je veliki broj nedijagnostikovane osteoporoze a to bi prethodne činjenice učinilo još bolnijim. Takodje je navela i statisticke podatke vezane za našu zemlju i prvenstveno KCCG. - U kabinetu za ostedenzitometriju godišnje se uradi do 5000 snimanja. 2/3 snimljenih pacijenata ima patološki nalaz - osteopeniju i osteoporozu. Po njenim riječima, kliničko iskustvo u odnosu na broj pacijenata je veliko ali da su im terapijske mogućnosti diskutabilne. Nedostatak vitamina D su reumatolozi u svojim prezentacijama prikazali kroz neka od najčešćih oboljenja sa kojima se susreću u svojim ambulantama, kao sto su Reumatoidni Artritis, Sistemski eritemski lupus i Psorijazni arthritis, napominjuci i to da su brojne sporadične studije pokušale da dovedu u vezu nizak nivo OH-D3 i aktivnosti SSc, Behcet, ANCA vaskulitisa, SpA -

ali da za sada još nema dovoljno čvrstih dokaza iz kontrolisanih studija i meta analiza. Endokrinolozi su se osvrnuli na gotovo čitavu paletu oboljenja u kojima nedostatak vitamina D nesumnjivo ima uzročno posljedičnu vezu. Izlaganja predavača i diskusija na pomenute teme je imala za rezultat izvođenje zaključka o velikoj važnosti za redovnim unosom vitamina D kod svih starosnih i zdarvstvenih profila u populaciji, a posebno o važnosti primjene hidroksilizovanog oblik vitamina D kod bubrežnih bolesnika i starijih osoba sa oslabljenom bubrežnom funkcijom. Neki od zaključaka kojima su predavači zavrsili svoja izlaganja i naveli kao poentu su: - Liječenje endokrinoloških oboljenja je ključni faktor za prevenciju osteoporoze, a tretman sa specifičnim ljekovima kao što su bisfosfonati povećava mogućnost za izlječenje osteoporoze i prevenciju fraktura; - Osteoporoza zahtijeva dogogodišnje praćenje i liječenje. Vazno je napomenuti da ljekovi mogu smanjiti rizik za nastanak preloma čak i ako nema mjerljivog porasta gustine kosti. Nažalost, postoji upadljiva nesrazmjera broja oboljelih od osteoporoze i onih koji se liječe. - Generički lijekovi, sa istim kvalitetom kao originatori, a zbog niže cijene, omogućavaju veću dostupnost liječenju. Verica Pantelić

17


Fetus počinje da razvija otiske prstiju u osmoj nedjelji.

Jabuke uspješnije održavaju čoveka budnim od kofeina.

Prema najnovijem istraživanju obavljenom u SAD, kod žena koje su u 7. mjesecu trudnoće, zaključeno je da još nerođena djeca plaču.

Ljudska krv sadrži oko 85 odsto vode.

Naše tanko crijevo je tri puta duže od nas.

18

Ljudska butna kost je jača od betona.

4

Tetrafobija je strah od broja 4. Ova fobija je najzastupljenija u zemljama istočne Azije.


Ljudi i delfini su jedina živa bića koja upražnjavaju seks iz zadovoljstva.

Prsti na nogama su najhladniji dio tijela, a jetra najtopliji - temeratura u njoj iznosi 40 stepeni Celzijusa.

Tokom života čovjek proizvede toliko pljuvačke da bi mogao da ispuni dva olimpijska bazena.

Kada se zakašljemo, vazdušna struja preko našeg grkljana može da ide brzinom od 900 km na sat.

Bijeli luk sadrži hemikaliju zvanu alicin, koja ubija čak i bakterije otporne na antibiotike.

Četvorke se rađaju jednom na svakih 490.000 porođaja.

Nervni nadražaji u čovjekovam tijelu putuju brzinom od 90 metara u sekundi.

19


IV Medical konferencija

Registar akutnog koronarnog sindroma u Crnoj Gori (sažetak predavanja) Dr Aleksandra Nikolić Jegdić Institut za javno zdravlje Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu je 2015. godine od 56,4 miliona umrlih, 39,5 miliona ljudi ili 70% umrlo od nezaraznih bolesti. Od kardiovaskularnih bolesti je umrlo 17,7 miliona ljudi, što čini 45% umrlih od nezaraznih bolesti. Ishemijska bolest srca (IBS) je na prvom mjestu među 10 vodećih uzroka smrti u svijetu u 2015. godini, sa 8,76 miliona umrlih. Kao najteži oblik IBS, akutni koronarni sindrom (AKS) može da se ispolji kao nestabilna angina pektoris, akutni infarkt miokarda bez elevacije ST segmenta, infarkt miokarda sa elevacijom ST segmenta i iznenadna srčana smrt. U Crnoj Gori, prijavljivanje osoba oboljelih od AKS je počelo 1. januara 2013. godine u Koronarnim jedinicama Opštih bolnica i Kliničkom centru Crne Gore, od tada Institut za javno zdravlje počinje implementaciju i razvoj Registra akutnog koronarnog sindroma, u saradnji sa zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori. Registar akutnog koronarnog sindroma sprovodi organizovano prikupljanje, unos, čuvanje, analizu i interpretaciju podataka o osobama oboljelim od AKS. Registar se sastoji od niza dijagnostikovanih slučajeva, epizoda akutnog koronarnog sindroma (akutni infarkt miokarda i nestabilna angina pektoris), koji se pojavljuju u jasno definisanoj populaciji (svi stanovnici Crne Gore). Registar akutnog koronarnog sindroma je najefikasniji instrument za mjerenje zastupljenosti ove bolesti u Crnogorskom

20

društvu (incidencija, mortalitet…). Podaci Registra akutnog koronarnog sindroma omogućavaju i procjenu funkcionalnosti zdravstvene zaštite, planiranje opreme, kadra, prostora za dijagnostiku i liječenje, izradu programa prevencije, evaluaciju sprovedenih preventivnih mjera. Registar AKS je i osnova za istraživanja. U Registru akutnog koronarnog sindroma nalaze se lični podaci, anamnestički i klinički podaci oboljelih (umrlih) lica (faktori rizika, lična anamneza od značaja za koronarnu bolest, vitalni parametri, EKG, vrijednosti laboratorijskih analiza, primijenjena terapija u akutnoj fazi bolesti, terapija na otpustu, dijagnostičke i terapijske procedure, komplikacije tokom hospitalizacije kao i podatak o ishodu bolesti).


Hipertenzija je jedan od navećih zdravstvenih problema današnjice, ali se sa unapređenjem ljekova može jako dobro kontrolisati - ocijenjeno je na panelu u Bečićima, održanom na IV Medical konerencii

NOVIJI LJEKOVI SMANJUJU MORBIDITET I MORTALITET Cilj savremene terapije arterijske hipertenzije nije samo njena prosta redukcija, već prevencija oštećenja ciljnih organa i smanjivanje ukupnog kardiovaskularnog komorbiditeta i mortaliteta - ocijenio je mr sci dr Siniša Dragnić, internista-kardiolog iz Kliničkog centra Crne Gore, na panelu o hipertenziji, organizovanom u sklopu IV Medical konferencije, održane polovinom maja u Bečićima. Arterijska hipertenzija predstvalja veliki, ne samo medicinski nego i ekonomski, problem sa prevalencom od 30-45% u generalnoj populaciji, sa povećajnem u toku strenja. Još od ranije je dokazana direktna povezanost između povišenog krvnog pritiska i incidence kardiovaskularnih događaja (moždanog udara, akutnog infarkta miokarda, naprasn smrti, srčane insuficijencije, periferen arterijske bolesti kao i terminalnog stadijuma bubrežne slabosti) u svim starosnim grupama kao i kod svih etničkih grupa. Hipertenzija je odgovorna za oko 9.4 miliona smrtnih ishoda u svijetu. Smanjenje krvnog pritiska za 110 mm Hg dovodi do redukcije vaskularnog rizika: kardiovaskularnih događaja za 20%, koronarne bolesti za 17%, moždanog udara 27%, srčane slabosti 28% odnosno sukupne smrtnosti za 13%! Inicijalna evaluacija arterijske hipertenzije podrazumijeva osim potvrde dijagnoze i procjenu kardiovaskularnog rizika, asimptomatskog oštećenja organa kao i pronalaženje eventualnih uzroka sekundarne hipertenzije. Prema preoprukama Evropskom udruženja kardiologa za liječenje pacijenta sa arterijskog hipertenzijom neophodan je

22

Mr sci dr Siniša Dragnić individualni pristup svakom pacijentu, pri čemu se ne posmaraju samo apsolutne vrijednosti gornjeg i donjeg pritiska, već i prisustvo drugih faktora rizika za arterosklerotičku bolest. Mora se uračunati i oštećenje ciljnih organa, prisustvo bubrežne slabosti, prethodne kardiovaskularne bolesti i dijabetes mellitus. Treba uzeti u obzir i stil života, dob i pol - kazao je dr Dragnić. Dr Dragnić objašnjava da početak terapije zavisi od svih navedenenih faktora, a na samom startu nekad se ona može sastojati samo od promjene načine života. - Promptna terapija kreće kod 2. ili 3. stadijuma arterisjke hipertenzije, a cilljevi su smanjenje sistolnog ispod 140 i dijastolnog krvnog pritiska ispod 90. U početku se kreće samo sa jednim lijekom, a ako je pritisak bazično visok ili je veliki rizik od kardiovaskulrnog oboljenja onda se koriste dva lijeka. Nije dozvoljena


kombinacija ljekova koji djeluju na isti sistem. Velika prednost kalcijumskih antagonista je što imaju mogućnost kombinovane terapije - zaključio je dr Dragnić. Kalcijmskui antagonisti spadaju u ljekove prve linije za liječenja arterijske hipertenzije. Antihipertenzivno dejstvo kalcijum antagonista zasniva se na relaksaciji, odnosno vazodilataciji arteriola i arterija, što dovodi do sniženja perifernog otpora i pada krvnog pritiska. Taj pad ne prate značajne promjene srčane frekvencije, niti vrijednosti kateholamina u krvi, a posebno ih izdvaja to što kada se koriste postoji korelacija smanjenja sa visinom krvnog pritiska prije početka liječenja. On je rekao da kalcijumski antagonisti mogu da odgovore tom cilju, jer su bezbjedni za pacijente sa različitim oboljenjima, bilo da se radi o dijabetesu, perifernoj vaskularnoj bolesti, poremećaju lipida, slabosti bubrega ili hroničnoj osptruktivnoj bolesti pluća. - Pored antihipertenzivnog dejstva, kalcijum antagonisti imaju i antianginalno kao i antisklerotično dejstvo. Antianginalno dejtvo osim vazodilatacije krvnih sudova se povezuje sa njegovim antisklerotskim efektom, što se pokazalo praćenjem pacijenata sa karotidnom bolešću, kod koje je došlo do smanjenja plaka. Veliki broj studija je pokazao efikasnost ove grupe ljekova u smislu smanjenja krvnog pritiska kao i prednosti u odnosu na druge grupe ljekova. Pored ostalog, kalcijumski antagonisti imaju prednost u odnosu na druge antihipertenzivne ljekove da smanjuju dnevnu varijabilnost sistolnog pritiska, a koncentracija lijeka je stabilna tokom 24 časa. Dobro su podnošljivi i sigurni, a metabolički neutralni - kazao je dr Dragnić. Prema tome, kalcijumski antagonisti ostvaruju cilj savremene antihipertenzivne terapije: redukcija vrijednostit arterijskog pritiska, prevencija i zaustavljanje oštećenja ciljnih organa i smanjenje ukupnog kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta.

Beta blokatori Dr Nataša Belada-Babović, iz podgoričke PZU “Kardio Lab”, održala je prezentaciju o beta blokatorima, podsjećajući da su se pojavili krajem 70-tih i tada su predstavljali najznačajniji doprinos medicini i farmakologiji, što je pokazala dodjela Nobelove nagrade 1988. godine. Razvijene su tri generacije beta blokatora – neselektivni, selektivni i treća generacija koja ima pored seletivnosti za kardiovaskulaarni sistem ima i dodatni vazodilatatorni efekat. - Selektivnost se tiče odnosa blokade B1 i B2 receptora. Ukoliko je neselektivan onda imamo slične kardijalne i antihipertenzivne efekte, ali imamo neželjen efekat na perifernu vaskulaturu i na metaboličke promjene. Najveću selektivnost pokazuju beta blokatori treće generacije - kazala je dr Babović, objašnjavajući da su noviji beta blokatori efikasni i bezbjedni kada su indikovani i kod pacijenata sa pridruženom opstruktivnom bolešću pluća,

Dr Nataša Belada-Babović dijabetesa i metaboličkih sindroma. Beta blokatori snižavaju krvni pritisak, smanjuju centralnu aktivnost, te u početku smanjuju cardiac output i renalnu aktivnost, a u odnosu na perifernu rezistenciju prvo imamo povećanje pa se kasnije smanjuje. Zbog toga je i razvijena treća generacija beta blokatora, koji imaju i dodatnu perifernu vazodilatativnost. - Beta blokatori treće generacije se 98 odsto nakon oralne primjene vezuju za proteine plazme, a maksimalnu koncentraciju postižu između 1,5 i 4 sata. Metabolišu se preko CYP2D6 – genski polimorfizam, pa se razlikuju slabi i ekstenzivni metabolizeri, ali efekat ubrzanog ili usporenog metabolizma nijesu pokazali. Stabilno stanje u plazmi postižu nakon 24 sata, a vrijeme polueliminacije je oko 12 sati - rekla je dr Belada, objašnjavajući da se 38 odsto izbacuje preko urina, a 48 preko fecesa. Ona kaže da selektivni beta blokator treće generacije vazodilataciju ostvaruje u dvostepenoj oksidaciji l-arginina. - Nastaje azotni oksid koji dalje preko guanine ciklaže dovodi do povećanja cikličnog guanazimono-fosfata i tako do relaksacije muskulature. Efekti su vazodilatacija, smanjenje proliferacije glatkih mišićnih ćelija, inhibicija agregacije trombocita, antiinflamatorno dejstvo, a smanjuje se oksidativni stres i endotelna disfunkcija. Smanjena produkcija ili povećana potrošnja azot oksida, odnosno njegov debalans, dovodi do vazokonstrikcije, agregacije trombocita, vaskularne stenoze ili restenoze, aterosklerotičnih promjena, porasta inflamacije i oštećenja tkiva. Stanja sa endotelnom disfunkcijom i smanjenom produkcijom ili raspoloživošću azot oksida prati hipertenzija, srčana slabost, gojaznost, dislipidemija, dijabetes, ateroskleroza. Cilj svake terapije uz očuvanje endotelne funkcije je da se izbalansira odnos kiseoničkih radikala i azota. Učinak beta blokatora treće generacije na smanjenju periferne rezistencije za dvije nedjelje bio je 13 odsto - kazala je dr Belada, ističući da su beta blokatori treće generacije bili efikasni i kod specijalne populacije, kao što su gojazne osobe. Dragan Novčić

23


SLOBODA IZBORA POSTOJI Adrijana Barović, defektolog - spec. pedagog Član Stručnog tima u JU za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci – Podgorica, na Kakarickoj gori Novi trendovi, nov način zabave, hedonistička orijentacija i materijalistička filozofija života, navodi sve veći broj mladih ljudi da se odluče da “probaju” neku od različitih vrsta psihoaktivnih supstanci. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, droga je svaka supstanca koja unesena u organizam može modifikovati jednu ili više njegovih funkcija i nakon ponavljane upotrebe dovodi do stvaranja psihičke i/ili fizičke zavisnosti. Eksperimentisanje sa drogama je tipično za predadolescentnu i adolescentnu fazu razvoja ličnosti, koju karkteriše izrazito burno reagovanje praćeno psihičkim, fizičkim i moralnim krizama, sa naglašenom težnjom za slobodom, nezavisnošću i afirmacijom. Uticaj vršnjačke grupe, pogrešni modeli identifikacije, pogrešan sistem vrijednosti pojedinca, tolerantan stav prema pojedinim vrstama droga, značajno doprinose stvaranju pogrešne odluke kod mlade osobe. Najčešći razlozi zbog kojih se ipak odluče da to i urade, su radoznalost, višak slobodnog vremena, odsustvo roditeljske kontrole, dosada, bijeg od realnosti, pogrešna uvjerenja, lični nedostaci (kompleksi, osjećaj inferiornosti, neadekvatnosti), često i neinformisanost o posljedicama. Najčešće se počinje sa konzumiranjem alkohola i marihuane dok se vremenom


ne proširi interesovanje i prema ostalim vrstama psihoaktivnih supstanci (stimulansi, halucinogeni, opijati itd.). Sloboda izbora uzeti ili ne uzeti supstancu postoji prilikom prvih nekoliko konzumiranja. Međutim, psihoaktivna supstanca ima snažno adiktivno svojstvo i vrlo brzo se razvija neki oblik zavisnosti. Onog trenutka kada se, usljed nedostatka supstance, pojave prvi simptomi apstinencijalne krize (koja isprva i nije tako izražena; vremenom reakcije organizma bivaju sve dramatičnije) možemo govoriti o razvoju bolesti zavisnosti. Zavisnost je hronična i recidivirajuća bolest koja ima svoj razvojni tok i koja, ukoliko se adekvatno ne tretira, dovodi do predvidljivo lošeg ishoda. Predstavlja svojevrstan oblik autodestruktivnog ponašanja prilikom kojeg zavisnik kompulsivno nastavlja konzumiranje psihoaktivnih supstanci, uprkos očiglednim razarajućim efektima. Posljedice se odražavaju na sve sfere funkcionisanja, odnosno na fizički, psihički, socijalni i duhovni aspekt ličnosti. Progresijom bolesti zavisnik postaje osoba za koju prestaju da važe univerzalna moralna načela i društvene norme, te vremenom dolazi do potpune degradacije i deterioracije ličnosti. Zavisnika karakteriše socijalna i emocionalna nezrelost, egoističnost i egocentričnost, manipulativnost, negativan i arogantan stav prema autoritetu, gubitak psihičke, vremenom i fizičke energije i emocionalna ravnodušnost prema svakome i svačemu, osim prema drogi. Supstanca postaje prioritet u odnosu na sva druga životna pitanja. Jedan od razloga zbog čega prođe, najčešće, dugi niz godina prije nego se zavisnik obrati za pomoć je postojanje mehanizama ego odbrane koji podržavaju ovu patologiju. U prvom redu negiranje (ja nisam zavisnik, uzimam samo ponekad…), minimiziranje (koristim samo “lake” droge / ova vrsta ne stvara zavisnost…), projekcija (prebacivanje odgovornosti i krivice na druge, najčešće roditelja ili supružnika), potiskivanje (uslovno rečeno

zaboravljanje traumatičnih i stresnih situacija tokom drogiranja), socijalna komparacija (ja nisam tako težak slučaj / ja nisam na igli…), racionalizacija (mogu da prestanem kad god hoću…). Kako se u realitetu prekid konzumiranja ipak ne događa, zavisnik se, pritisnut posljedicama, u depresivnom stanju praćenim očajem i nihilističkim idejama, odlučuje da potraži pomoć. Izolacija i apstinencija (suzdržavanje od konzumiranja) su prvi, ali ne i jedini koraci kada je izlaz iz ovog problema u pitanju. Da bi zavisnik ostvario kvalitetnu, stabilnu i trajnu apstinenciju, potrebna je radikalna promjena dotadašnjeg životnog stila, kao i rekonstrukcija same ličnosti. To se postiže dugotrajnim radom na sebi, uz adekvatan profesionalni pristup stručnog lica. Javna ustanova za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci - Podgorica na Kakarickoj gori je specijalizovana ustanova za tretman bolesti zavisnosti koja nudi mogućnost svim zavisnicima koji pokažu autentičnu motivaciju da se na adekvatan način suoče sa svojom bolešću. Kroz svakodnevno sprovođenje individualnih i grupnih psihoterapija, organizovanje radno-okupacionih i sportsko-rekreativnih aktivnosti, klijent ima mogućnost da dobije stručne informacije o ovoj bolesti i metodama liječenja, stekne realne uvide u svoje ponašanje i posljedice istog, izgradi karakter, ovlada različitim vještinama, osnaži lične kapacitete i prepozna faktore rizika koji mogu ugroziti njegovu apstinenciju. Tokom tretmana klijent je aktivno uključen u proces rehabilitacije, kasnije i resocijalizacije, te preuzima odovornost za sebe i svoj oporavak. Nakon godišnjeg tretmana, novoformirana ličnost se reintegriše u socijalnu sredinu, svjesna mehanizama bolesti, voljna da podrži promjenu, spremna da se nosi sa životnim izazovima i sposobna da donosi ispravne odluke. Jedina ispravna odluka, kao najbolji način prevencije, je nikada ne probati drogu jer su posljedice dugotrajne i teške, a borba sa ovom kompleksnom bolešću traje čitavog života.

25


ČETIRI KLJUČNA PROIZVODA VICHY LJETNJE NJEGE .RŗDOLFDSDPWLVYDNLPLQXWSURYHGHQQDVXQFX'DVHQDMHVHQQHELVWHNDMDOL]ERJQRYLKERUDƮHNDLQHSUDYLOQRVWL NRMHVWH]DUDGLOLRYRJOMHWDSULPMHQLWHVDYMHWHNRMHVPRSULSUHPLOL]DYDV 3UYLYLGOMLYLWUDJRYLVWDUHQMDSULPMHWHVHQDOLFXLGHNROWHX'DOLVWHVHLNDGD]DSLWDOLNROLNRVWHERUDPRJOLGDVSULMHèLWHNROLNRƮHNDLSMHJDGDL]EMHJQHWHGDVWHVDPRPDORYLwHSDŗQMHLYUHPHQDSRVYHWLOLOLFX"$OLQLNDGDQLMHNDVQRGD VHNUHQHXERUEXSURWLYVWDUHQMD8VDPRQHNROLNRNRUDNDXOMHWQMHPSHULRGXYDwHOLFHâHRVWDWL]DwWLâHQR

,NʝUɪɖ 

VICHY TERMALNA VODA

ZA KOGA? =DPXwNDUFHLŗHQHNRMLŗHOHGDXPLUH LOL RVYMHŗH VYRMX NRŗX EH] RE]LUD QD QMHQ WLS 3UHSRUXèXMHVHRVMHWOMLYRMNRŗL 2VYMHŗDYDMXâD YRGD OMHSRWH ]D RVMHWOMLYX NRŗX RERJDâHQDGUDJRFMHQLPLEODJRWYRUQLPPLQHUDOLPD 3RVOH XNODQMDQMD wPLQNH D SUH QDQRwHQMD VYDNRGQHYQH QMHJH WHUPDOQX YRGX QDSUVNDMWHQDèLVWROLFHVDXGDOMHQRVWLRGFP 2VWDYLWHGDGMHOXMHQHNROLNRVHNXQGLDRVWDWDN QMHŗQR REULwLWH PDUDPLFRP 0RŗH GD VH NRUL-

VWL NDR ILNVDWRU wPLQNH LOL ]D RVYMHŗHQMH NRŗH WRNRPGDQD Rezultati: PDQMHFUYHQLOD PDQMHRVHâDMDSHFNDQMD 3RVOHGDQDLVXwHQRVWNRŗHVHVPDQMXMH]D  .OLQLèNR LVSLWLYDQMH SRG QDG]RURP GHUPDWRORJD VSURYHGHQR QD  RVRED VWDURVWL L]PHìX  LJRGLQD 9,&+<7(50$/1$92'$–èLVWLLSULURGQL DNWLYQLVDVWRMFLKLSRDOHUJHQDEH]PLULVDLEH] NRQ]HUYDQVD

Ʈ,NʝUɪɖ

VICHY PURETE THERMALE 3U1 MICEL ARNI RAST VOR ZA KOGA?=DŗHQHVDRVMHWOMLYRPNRŗRP3ULPMHUHQR]DRVMHWOMLYHRèL 0LFHODUQLORVLRQWURVWUXNRJGMHORYDQMDQMHŗDQSUHPDRVHWOMLYRMNRŗL1MHŗQRèLVWL RVMHWOMLYXNRŗXNRMDELYDXSRSXQRVWLèLVWDEH]RVMHâDMDQHSULMDWQRVWLLOL]DWH]DQMD 1DQHVLWHYDWRPQDOLFHLRèL%H]LVSLUDQMD .RŗDMHXWUHQXWNXXPLUHQD PDQMHLULWDFLMD]DVDPRPLQXWD.OLQLèNLGRND]DQR 1HNRPHGRJHQDLKLSRDOHUJHQDIRUPXODLVSLWDQDMHSRGGHUPDWRORwNLP LRIWDOPRORwNLPQDG]RURP)RUPXOLVDQR]DRVMHWOMLYHRèLLNRŗXVDƬ]LRORwNLPS+ 2ERJDâHQ9,&+<WHUPDOQRPYRGRPNRMDVPLUXMHMDèDLREQDYOMDNRŗX

MAGAZIN / jun 2017.

10


ǏƮ,NʝUɪɖ 

VICHY AQUALIA THERMAL ',1$0,ç1$+,'5$7$&,-$

0RâQLVHUXP]DVYHWLSRYHNRŗH 3UYD 9LFK\ OLQLMD ]D GLQDPLèQX KLGUDWDFLMX NRMD SRGVWLèHFLUNXODFLMXYRGHXVYLP]RQDPDOLFD 5H]XOWDWL .RŗDMHKLGULUDQDPLOLPHWDUSRPLOLPHWDU,VSLWDQR QDRVMHWOMLYRMNRŗLSRGGHUPDWRORwNLPQDG]RURP 6YMHŗDOMHSRWDWRNRPFLMHORJGDQD •GXJRWUDMQDKLGUDWDFLMD •EOLVWDYWHQ •VYMHŗL]JOHGNRŗH •XEODŗHQHOLQLMHLVXwHQRVWL 6YMHŗDWHNVWXUDNRMDVHSUHWYDUDXYRGXX GRGLUXVDNRŗRP1MHŗDQPLULV]DYLVRNX HƬNDVQRVWVHUXPD=DEROMXHƬNDVQRVW VHUXPVHQDQRVLSULMHQMHJHVYDNRJMXWUD LYHèHULQDVXYXLSRWSXQRèLVWXNRŗX

,9NʝUɪɖ

VICHY IDEAL SOLEIL

Obojena zaštitna krema 3 u 1 SPF 50+ protiv tamnih fleka. 7UHQXWQR XMHGQDèDYD WHQ ]DKYDOMXMXâL XQLYHU]DOQLPPLQHUDOQLPSLJPHQWLPD ,]GDQDXGDQNRULJXMHƮHNHVYRMRPSLJPHQWLVDQRP RERMHQRP IRUPXORP RERJDâHQRPJODYQLPDNWLYQLPVDVWRMNRP SURWLY ƮHND 3KH5HVRUFLQRO  L wWLWLRG89%89$]UDND 1MHQD KLSRDOHUJHQD IRUPXOD %(= 3$5$%(1$LVSLWDQDMHQDRVMHWOMLYRMNRŗL SRG GHUPDWRORwNLP QDG]RURP 2ERJDâHQD MH WHUPDOQRP YRGRP 9LFK\ NRMDVPLUXMHMDèDLREQDYOMDNRŗX

'RND]DQDNOLQLèNDHILNDVQRVW  IOHND MH XEODŗHQR SRVOH  QHGMHOMDXSRWUHEH3RMDèDQD]DwWLWDLRG 89$]UDND 1HPDVQDWHNVWXUDSULPMHUHQD]DVYDNRGQHYQX XSRWUHEX ]DMHGQR VD VYDNRGQHYQRP QMHJRP LOL XPMHVWR QMH 1DQRVLVHQDOLFHYUDWLGHNROWH 1DQHVLWH SUR]YRG QHSRVUHGQR SULMH L]ODJDQMD VXQFX SRQRYQR JD QDQRVLWH èHVWRLERJDWRSRVHEQRSRVOHSOLYDQMD ]QRMHQMD LOL EULVDQMD SHwNLURP ,]EMHJDYDMWHSRGUXèMHRNRRèLMX8VOXèDMXNRQWDNWDVRèLPDRGPDKLKWHPHOMQRLVSHULWH,]EMHJDYDMWHGRGLUVDWNDQLQRP

9,&+<6$9-(73URL]YRGL]D]DwWLWXRGVXQFDVXREDYH]QLDNR VHL]ODŗHWHVXQFXL]PHìXKLK1H]DERUDYLWHGDMH]DRSWLPDOQX ]DwWLWXSRWUHEQRGDSURL]YRGQDQHVHWHXGRYROMQRMNROLèLQLLGDWR SRQRYLWHYLwHSXWDWMGDREQRYLWHVORMSUHSDUDWDQDNRPVYDNRJ NXSDQMDEULVDQMDSHwULNRPLOLWXwLUDQMD7DNRìHQH]DERUDYLWHGD NUHPXQDPDŗHWHLNDGDMHWPXUDQGDQ

11

MAGAZIN / jun 2017.

Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125; Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: office@farmegra.com


Hronika 01. jun – Održan je IX ECPD o bolestima zavisnosti

05. jun – Održan Kongres zdravstvenih radnika

U Kotoru u hotelu Cattaro održan je IX ECPD - Međunarodna specijalistička škola pod nazivom - Savremena dostignuća u prevenciji, liječenju i rehabilitaciji bolesti zavisnosti, sa glavnom temom - Bolesti zavisnosti - rad u zajednici. Skup je otvorlia generalna direktorica direktorata za zdravstvenu zaštitu u ministarstvu zdravlja dr Alma Hajdrapašić Drešević. Školu organizuje Evropski centar za mir i razvoj Univerziteta za mir Ujedinjenih nacija Beograd, u saradnji sa ministarstvima zdravlja Crne Gore, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i Zdravstvene mreže jugoistočne Evrope.

U Ulcinju je kao i predhodnih godina održan Kongres zdravstvenih radnika sa međunarodnim učešćem. Kongres je organizovala Asocijacija zdravstvenih radnika pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Crne Gore. Na Kongresu je učestvovao veliki broj zdravstvenih radnika iz Crne Gore i reginona i prezentovano je više stručnih radova. Skup je otvorila, u ime Ministarstva zdravlja, sekretarka Tijana Prelević koja je istakla da je uloga zdravstvenih radnika u reformi sistema zdravstva izuzetno značajna, jer oni predstavljaju oslonac zdravstvene njege. - Bez adekvatne zdravstvene njege, koja je veoma bitan segment zdravstvene zaštite, nema unaprjeđenja zdravlja, prevencije bolesti i brige o fizički, mentalno i socijalno oboljelim licima svih uzrasta, kako u porodici tako i u zajednici i zdravstvenim ustanovama. Posebnu važnost medicinske sestre i tehničari imaju u liječenju teško oboljelih lica, a još značajniju ulogu imaju u trenucima života kada nam je topla ljudska riječ najpotrebnija. Prioritetan zadatak Ministarstva zdravlja je obezbjeđivanje uređenog i efikasnog zdravstvenog sistema, na stabilnim finansijskim osnovama, u čijem je središtu pacijent. To želimo postići podizanjem kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti pacijenta, prije svega kroz reformske procese koji su u toku i edukaciju i stručno osposobljavanje kako ljekara tako i srednjeg medicinskog kadra na svim nivoima zdravstvene zaštite. Ministarstvo zdravlja je, kroz plan kontinuirane medicinske edukacije, prepoznalo potrebu edukacije srednjeg medicinskog kadra, uz poseban naglasak na poboljšanju komunikacijskih vještina sa pacijentima. Sigurna sam da će ovogodišnji Kongres doprinijeti povećanju ukupnog nivoa znanja i vještina zdravstvenih radnika, blagovremenom prenošenju savremenih medicinskih dostignuća na sve nivoe zdravstvene zaštite, sa krajnjim ciljem poboljšanje kvaliteta zdravstvene zaštite stanovništva – izjavila je Prelević.

01. jun – Vlada nije dala saglasnost na izmještanje Visoke medicinske škole iz Berana u Podgoricu Univerzitet Crne Gore se obratio Ministasrstvu prosvjete tražeći saglasnost Vlade kao osnivača za promjenu sjedišta visokoškolske medicinske ustanove u Beranama, navodeći da je Upravni odbor Univerziteta u maju prošle godine donio Odluku na osnovu koje studijski program primijenjenih studija na Medicinskom fakultetu – Visoka medicinska škola sa sjedištem u Beranama, nastavlja sa radom pod istim nazivom sa sjedištem u Podgorici, počev od studijske 2017/2018. godine. Predsjednik Vlade Duško Marković je, obrazlažući odluku o odbijanju saglasnosti, naveo da nije čuo adekvatne razloge koji bi potkrijepili takav zahtjev Univerziteta, a da navedena potreba usaglašavanja sa direktivama Evropske unije ne može biti razlog koji bi opredijelio Vladu za saglasnost u ovom trenutku. Premijer je rekao da ovakav zahtjev vidi kao suprotan strateškoj politici Vlade o razvoju Sjevera, dodajući da u tom dijelu Crne Gore treba jačati medicinske kapacitete. Visoka medicinska škola ima dugogodišnju tradiciju, a više od 350 njenih diploma govore i o kvalitetu nastave, i o velikom broju polaznika. Ova ustanova ima opremljen odgovarajući prostor, a na kvalitetu praktične nastave treba da poradi Ministarstvo zdravlja u saradnji sa zdravstvenim ustanovama u Beranama - zaključio je Marković. 01. jun - DPS donira 25.000 Domu zdravlja u Nikšiću Predsjedništvo DPS-a doniraće 25.000 eura Domu zdravlju u Nikšiću, saopšteno je iz te partije. - Analizom prioritetnih potreba za kvalitetnijim zdravstvenim uslugama, donacija će biti iskorištena za nabavku opreme u ambulantama u Župi, Vidrovanu, Straševini, Dragovoj Luci i Kličevu - navodi se u saopštenju DPS-a. Donacija nikšićkim ambulantama biće obezbijeđena iz sredstava od partijske članarine.

28

06. jun - Ministar Hrapović posjetio je Regionalnu kancelariju Svjetske zdravstvene organizacije u Kopenhagenu Delegacija Crne Gore, predvodjena ministrom zdravlja dr Kenanom Hrapovićem, boravila je u službenoj posjeti Regionalnoj kancelariji Svjetske zdravstvene organizacija za Evropu, u Kopenhagenu, Danska. Ministar Hrapović razgovarao je sa Žužanom Jakab, regionalnom direktorkom Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu. Takođe, održano je više sastanaka sa direktorima divizija za hronične nezarazne bolesti, za zarazne bolesti, za informacije i istraživanje, jačanje zdravstvenih sistema, na kojima će se razgovarati o budućim koracima radi unaprijeđenja saradnje u svakom od navedenih segmenata.


Evropu i programa saradnje malih zemalja. Ona je izrazila očekivanje da će regionalne platforme za mobilizaciju resursa i razmjenu znanja i iskustava biti korištene u definisanju i pružanju efikasnog i održivog odgovora na zajedničke izazove sa kojima se suočavaju zdravstveni sistemi zemalja Jugoistočne Evrope. 06. jun – Otvorene rekonstruisane operacione sale na Klinici za očne bolesti Kliničkog centra Crne Gore

Ministar Hrapović je posebno istakao posvećenost Vlade Crne Gore integrisanom pružanju zdravstvene zaštite, sa posebnim fokusom na primarnu zdravstvenu zaštitu i jačanju kapaciteta potrebnih za efikasno rješavanje hroničnih oboljenja, kao dominantnog uzroka obolijevanja i umiranja u Crnoj Gori. - Do sada ostvareni rezultati u saradnji sa SZO, predstavljaju osnovu za inteziviranje pružanja ekspertske podrške, u cilju efikasnije kontrole hroničnih oboljenja, sprovođenja procjene učinkovitosti zdravstvenog sistema, sa posebnim fokusom na unprjeđenje dostupnosti i racionalne upotrebe lijekova - ocijenio je ministar Hrapović. Žužana Jakab posebno je pozdravila dosadašnji doprinos Crne Gore u promociji rada Zdravstvene mreže za Jugoistočnu

Turska Agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju – TIKA finasirala je još jedan projekat Kliničkog centra Crne Gore. Zahvaljujući donaciji te Agencije Klinički centar Crne Gore je rekonstruisao i opremio dvije operacione sale na Klinici za očne bolesti. Tim povodom upriličeno je svečano puštanje u rad opearcionih sala koje se održalo ispred Klinike za očne bolesti 06. juna 2017. Godine. Dvije nove operacione sale će omogućiti bolju i kvalitetniju zdravstvenu uslugu svim pacijentima u Crnoj Gori. Izgradnja dvije operacione sale, koje su opremljene zahvaljujući donaciji TIKA u vrijednosti od 31.000 eura, omogućiće svakodnevno obavljanje operacija u dvije smjene. Direktorka KCCG Zorica Kovačević pozdravila je prisutne i zahvalila svima koji su doprinijeli u ostvarivanju ovog vrlo značajnog projekta za Klinički centar Crne Gore. Birol Ćetin, zamjenik predsjednika Tike naveo je da je TIKA za deset godina u Crnoj Gori realizovala više od 85 projekata u oblasti zdravstva, i najavio da će nastaviti sa tim projektima.

GE KIDS

Imunološka zaštita za Vaše dijete! Ge Kids ids je bbezbjedna zbjedna formula, za razvoj oj pri prirodnog odnog imuni imuniteta! Prirodni balans i stimulans, za razvoj narušenog, dječijeg, imuno sistema.

GE132+Na GE132+N atu turral USPOSTAVLJA IMUNO-BALANS ORGANIZMA POMAŽE POBOLJŠANJU PH VREDNOST ORGANIZMA

GE132 International Health d.o.o. www.internationalhealth.biz Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 USPOSTAVLJA IMUNO-BALANS ORGANIZMA

SNIŽAVA NIVO HOLESTEROLA U KRVI


Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja, Milovan Vujović, ocijenio je da će, zahvaljujući ovakvim donacijama TIKE biti značajno unaprijeđeni uslovi u crnogorskim zdravstvenim ustanovama. On je naglasio da je TIKA godinama pouzdan partner Ministarstva zdravlja, što potvrđuju brojne vrijedne donacije zahvaljujući kojima je mnogo investirano u infrastrukturu i tehnološko opremanje crnogorskih zdravstvenih ustanova. Ambasador Turske u Crnoj Gori, Serhat Galip istakao je zadovoljstvo zbog zvaničnog otvaranja sala na Klinici za očne bolesti. - TIKA je u saradnji sa crnogorskim institucijama dala i nastavlja da daje veliki doprinos na svim životnim poljima, a posebno na polju zdravstva - naglasio je Galip. 06. jun - Održan skup o hroničnim venskim bolestima Udruženje domova zdravlja Crne Gore i farmaceutska kompanija Servier organizovali su u Podgorici stručni skup na temu - Hronična venska bolest – problem koji ne primjećujemo. Direktor Doma zdravlja Podgorica doc. dr Nebojša Kavarić govorio o epidemiološkim aspektima hronične venske bolesti. Dr Kavarić je prezentovao rezultate projekta – epidemiološke studije koji su sproveli zajedno Dom zdravlja Podgorica i farmaceutska kompanija Servier. Ova epidemiološka studija, prema njegovim riječima, predstavlja skining pacijenata na hroničnu vensku bolest sprovedenu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti od strane 15 izabranih ljekara za odrasle Doma zdravlja Podgorica i obuhvatala je oko 800 pacijenata. O postavljanju dijagnoze i klasifikaciji hronične venske bolesti je govorio dr Goran Batrićević, dok je načelnik Centra za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra Crne Gore, prim. dr Davor Musić, govorio o terapiji hronične venske bolesti. 09. jun – Počeo sa radom sajt Fondacije Budi human Počeo je sa radom sajt Fondacije Budi human, a na sajtu će svi zainteresovani moći da vide koliko je novca na računu Fondacije, količinu novca prikupljenu u toku Teletona. Kao i svoju uplatu, nekoliko trenutaka nakon slanja poruke. Na računu ove Fondacije trenutno ima 385.551 euro. - Ta sredstva se nalaze na računu i čekaju prvo dijete koje se bude javilo sa potrebom za liječenje od karcinoma, a da prvobitno sredstva nije dobilo od Fonda za zdravstvo – objasnio je Goran Jovanović iz Fondacije. Na sajtu su podaci bitni za buduće korisnike, kao i za

30

one koji žele da doniraju novac. Potencijalni korisnici trebalo bi da se upoznaju sa pravilnikom Fondacije i ukoliko su saglasni sa njim da popune prijavu. Trenutno je u proceduri prijavljivanje više djece kojima je potrebno liječenje matičnim ćelijama. - Komisija će razmatrati zahtjeve i dokumentaciju koja je stigla i na osnovu toga otvorićemo naloge pomoću kojih će moći da se donira - kaže Jovanović. Svako djete oboljelo od karcinoma kojem bude odobrena pomoć, dobiće svoj profil na sajtu Fondacije, www.budi human.me i donatori će moći da doniraju novac djetetu koje sami izaberu. Web stranica fondacije omogućava svim posjetiocima da u stvarnom vremenu prate SMS donacije koje pristižu na broj 14543, kao i način na koji se troše donirana sredstva. 09. jun - Klinički centar će se uskoro rasteretiti

Građani će se ubuduće moći liječiti isključivo u opštini prebivališta, sem u slučajevima kada određenu uslugu ne mogu dobiti u svom gradu. Cilj je - povećanje kvaliteta zdravstvenih usluga, smanje troškova, kao i rasterećenje Kliničkog centra. Duge liste čekanja, preopterećenost Kliničkog centra i godišnji trošak od blizu pet miliona eura za putne troškove građana zbog liječenja u drugim gradovima, neki su od razloga zbog kojeg je Ministarstvo zdravlja pripremilo novi sistem liječenja. - Cilj nam je da pacijent u sredini u kojoj živi dobije zdravstvenu uslugu na najboljem mogućem nivou. Ukoliko pacijent u sredini u kojoj živi nije u stanju da dobije zdravstvenu uslugu na odgovarajućem nivou, on se upućuje u ustanovu tercijarnog nivoa. Omogućićemo svim ljekarima da održavaju svoj trening. Trudićemo se da stvorimo listu najtraženijih ljekara kojima ćemo, pod određenim uslovima, u dodatnom radu omogućiti da pružaju servise pacijentima koji traže da budu isključivo opskrbljeni sa njihove strane Mi ćemo za svakih desetak dana praviti analize funkcionisanja sistema i truditi se da kroz iznalaženje novih rješenja pomjeramo granice - objasnila je dr Vesna Miranović iz Ministarstva zdravlja. Ministarstvo je obavezalo i Fond zdravstva da reguliše kako će se bez odlaska u mjesto prebivališta, liječiti oni koji žive u drugom gradu. Novina je i da pacijenti više neće dolaziti u Klinički centar da zakažu preglede, već će to elektronski moći da urade kod izabranog doktora. 12. jun – Farmaceutska komora Crne Gore održala SMART Konferenciju 2017 U organizaciji Farmaceutske komore 12. juna održana je SMART Konferencija 2017 u hotelu Podgorica. Temu Konferencije


sa invaliditetom. Prošle godine fakultet je upisalo 18 brucoša, što je u odnosu na prethodnu godinu više za dva. 14. jun – Obilježen Svjetski dan dobrovoljnog davalaštva krvi

Gradimo svoju budućnost: Inovativan model za pokretanje promjena u farmaceutskoj struci, kroz više predavanja obradili su predavači: Mike Rouse B. Pharm, doc. dr sci Arijana Meštrović i mr ph Gordana Obradović. 13. jun – Zdravstveni centar bezbjednosnih snaga Crne Gore Budući zdravstveni centar bezbjednosnih snaga Crne Gore u kojem će se obavljati primarna zdravstvena zaštita zaposlenih u vojsci i policiji obišao je ministar odbrane Predrag Bošković sa načelnikom generalštaba Vojske Crne Gore, generalpotpukovnikom Ljubišom Jokićem i saradnicima. Ministar Bošković je obišao kabinete za internu medicinu, rentgen, oftalmologiju, otorinolaringologiju, stomatologiju, laboratoriju i ordinaciju opšte prakse kako bi se upoznao sa uslovima rada i kadrovskim potencijalima budućeg Centra. On je ovom prilikom poručio da Ministarstvo odbrane ostaje posvećeno unapređenju zdravstvene zaštite zaposlenih u Vojsci Crne Gore, što podrazumijeva kadrovsko jačanje Centra stručnim medicinskim osobljem, ali i ulaganja u adekvatnu medicinsku opremu. Centru u kojem će se obavljati primarna zdravstvena zaštita uposlenih u Vojsci i policiji Crne Gore, trenutno je zaposleno oko 50 medicinskih radnika, ljekara i srednjeg medicinskog osoblja iz Voda sanitetske zaštite i Zdravstvenog centra MUP-a. Ministarstvo odbrane je opredijelilo 147 hiljada eura za adaptaciju zgrade, i uskoro počinju radovi na zamjeni kompletne spoljašnje i dijela unutrašnje stolarije, kao i ugradnji novih medicinskih podova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Nedavno je formirana i Vojno-ljekarska komisija, dok je prošle godine stavljen u funkciju novi softver za elektronsku medicinu kojim su zdravstvene jedinice Vojske Crne Gore i policije uvezani u crnogorski sistem zdravstvene zaštite i dobili status izabranog doktora. 13. jun - Štandovi za mlade s hendikepom U okviru kampanje za upis na fakultete, Udruženje mladih s hendikepom je imalo svoje info štandove na fakultetima svih univerziteta. Osobe sa invaliditetom su na taj način dobile informacije o radu i servisima podrške preko studentske savjetodavne kancelarije Udruženja. Na univerzitetima u našoj zemlji studira 95 studenata

Velika akcija dobrovoljnog davalaštva krvi koja je organizovana povodom obilježavanja 14. Juna - Svjetskog dana dobrovoljnog davalaštva krvi, koju je Crveni krst Crne Gore organizovao na centralnom platou Tržnog centra Delta city, otvorile su generalna sekretarka Jelena Dubak, direktorka Zavoda za transfuziju krvi dr Gordana Rašović i sekretarka Ministarstva zdravlja Tijana Prelević, nakon čega su dodijeljene i zahvalnice kolektivima i pojedincima koji su u prethodnom periodu podržali dobrovoljno davalaštvo krvi u našoj zemlji. U akciji dobrovoljnog davanja krvi, pored zaposlenih u Ministarstvu sporta, učestvovali su i predstavnici drugih vladinih resora, ambasada, UN agencija, sportskih klubova i nevladinih organizacija. Poziv je otvoren i za sve građane, koji su u mogućnosti da daju krv, da se pridruže akciji. Ovogodišnja kampanja Svjetske zdravstvene organizacije fokusirana je na davanje krvi u slučaju nesreća, uz poruku da pacijent krv ne smije čekati, naprotiv, krv mora čekati pacijenta. Ministar sporta Nikola Janović promoter je ovogodišnje javne kampanje dobrovoljnog davalaštva krvi koja se void pod pod sloganom - Daj krv. Daj sad. Daj često!- Sreća nije u onome što dobijamo, već u onome što dajemo. Zato dajmo krv, usrećićemo i sebe i druge - poručio je Janović, nakon što je dao krv. 15. jun - Izabrani ljekar zakazuje pregled kod specijaliste Ministarstvo zdravlja Crne Gore predstavilo je Projekat elektronskog zakazivanja specijalističkih pregleda u javnim zdravstvenim ustanovama. Na konferenciji su govorile prof. dr Vesna Miranović, generalna direktorica Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unaprjeđenje ljudskih resursa u zdravstvu i Zorica Kovačević, direktorica Kliničkog centra Crne Gore. Cilj Projekta je da se omogući pacijentima da specijalistički pregled mogu zakazati u mjestu u kom se nalazi njihov izabrani ljekar, a potom ga obaviti u najbližoj bolnici i u najkraćem vremenskom roku.

31


PROCEDURA ZAKAZIVANJA SPECIJALISTIČKIH PREGLEDA U JAVNIM ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA:  t*[BCSBOJMKFLBSQSPDKFOKVKFLBEBQBDJKFOUUSFCBEBCVEF VQVʉFOOBTQFDJKBMJTUJʊLJQSFHMFE  t1SWJTQFDJKBMJTUJʊLJQSFHMFEPCBWMKBTFVSPLVPEEBOB t*[BCSBOJMKFLBSQSJQSFNBQBDJKFOUB[BTQFDJKBMJTUJʊLJ QSFHMFE QBDJKFOUQSJLVQMKBOFPQIPEOFMBCPSBUPSJKTLFJESVHF EJKBHOPTUJʊLFQSFUSBHF   t/BLPOVSBÿFOJIBOBMJ[B QBDJKFOUPEJ[BCSBOPHMKFLBSB EPCJKBVQVUTBOB[JWPN[ESBWTUWFOFVTUBOPWF EBUVNPNJWSF NFOPNTQFDJKBMJTUJʊLPHQSFHMFEB  t5SJSBEOBEBOBQSJKF[BLB[BOPHTQFDJKBMJTUJʊLPHQSFHMFEB NFEJDJOTLBTFTUSBVQFSJPEVPEIoIQP[JWBQBDJKFOUBEB QPUWSEJEPMB[BLOBQSFHMFE6LPMJLPTFQSJTVTUWPOB[BLB[BOJ UFSNJOOFQPUWSEJ QBDJKFOUHVCJUBKUFSNJOJLSFʉFVQPOPWOV QSPDFEVSV[BLB[JWBOKB t1PTMJKFQSFHMFEBLPEMKFLBSBTQFDJKBMJTUF QBDJKFOUTF WSBʉBJ[BCSBOPNMKFLBSVLPKJNVQSPQJTVKFUFSBQJKV FWFOUVBMOF EPEBUOFBOBMJ[FJ[BLB[VKFLPOUSPMOJQSFHMFE t6LPMJLPTQFDJKBMJTUBOBTFLVOEBSOPNOJWPVOJKFV QPUQVOPTUJVQSJMJDJEBQSVäJLPNQMFUBONFEJDJOTLJUSFUNBO QBDJKFOUV POUPLPOTUBUVKFVTWPNJ[WKFÝUBKV/BLPOUPHB J[BCSBOJ MKFLBS[BLB[VKFUFSNJOVVTUBOPWJUFSDJKBSOPHOJWPB ,$$(  15. jun - Japanska Ambasada donirala Specijalnu bolnicu Dobrota  7MBEB+BQBOBQPNPHMBKFOBCBWLVBNCVMBOUOPHWP[JMB JPQSFNF VJ[OPTVPE FVSB 4QFDJKBMOPKCPMOJDJ[BQTJIJKBUSJKV %PCSPUBV,PUPSVLBPQPESÝLVVOBQSFÿFOKV[ESBWTUWFOF[BÝUJUF VMPLBMOPK[BKFEOJDJ  6LMKVʊVKVʉJPWBKHSBOU VLVQBOJ[OPTKBQBOTLFQPNPʉJ LSP[QSPKFLUF[BPTOPWOFQPUSFCFTUBOPWOJÝUWB 10104 V$SOPK (PSJPEHPEJOFQSFNBÝVKFNJMJPOBFVSB  $FSFNPOJKBQSJNPQSFEBKF[B1SPKFLBUPQSFNBOKB4QF DJKBMOFCPMOJDF[BQTJIJKBUSJKV%PCSPUBBNCVMBOUOJNWP[JMPNJ PQSFNPNPESäBMBTFVUPKCPMOJDJ 15. jun - Obesmišljene deklaracije na Brajevom pismu  -JCFSBMOBQBSUJKBJ4BWF[TMJKFQJIPDJKFOJMJTVEBKFOFQSJ IWBUMKJWPOFQPÝUPWBOKF;BLPOBP[BÝUJUJQPUSPÝBʊBJPESFEBCBP EFLMBSBDJKBNBOB#SBKFWPNQJTNV[BPTPCFPÝUFʉFOPHWJEB Andrija PopovićJGoran MacanovićOBWPEFEBKFJEFKB PCJMKFäBWBOKBPTOPWOJIäJWPUOJIOBNJSOJDB QSFISBNCSFOJIQSPJ[-

32

WPEB BMLPIPMOJIJCF[BMLPIPMOJIQJʉBJTSFETUBWB[BIJHJKFOV PCFTNJÝMKFOBVTWBKBOKFN1SBWJMOJLBLPKJQSPQJTVKFTBNPEWBQSPJ[WPEBJUPUFʊOJEFUFSEäFOU[BQSBOKFPEKFʉFJQPTVÿBJÝBNQPO[B LPTV0ESFECFPWPH1SBWJMOJLBLPKFKFEPOJKFMP.JOJTUBSTUWP FLPOPNJKFEPEBUOPTVEJTLSJNJOBUPSOFKFSTFPEOPTFTBNPOB QSPJ[WPEFWFʉFPE MJUSBBPCBWF[OPKFPCJMKFäBWBOKFTBNP QSPJ[WPEBJUPVQSPEBKOJNPCKFLUJNBLPKJTVWFʉJPENFUBSB¤  0WBLWFPESFECFPCFTNJÝMKBWBKVEVI;BLPOBJTVÝUJOV OKFHPWFQSJNKFOFoPDJKFOJMBKF-JCFSBMOBQBSUJKB  /BTBTUBOLVKFPDJKFOKFOPEB.JOJTUBSTUWPVTBSBEOKJTB DJWJMOJNTFLUPSPNJLPSJTOJDJNBNPSBQSPNJKFOUJ1SBWJMOJLJ VQPEPCJUJHBSFBMOJNQPUSFCBNBJ[BEPWPMKFOKVPTOPWOJIäJWPUOJI QPUSFCBTMBCPWJEJIJTMJKFQJIMJDB  .BDBOPWJʉKFVJNF4BWF[BTMJKFQJIVQP[OBPQPTMBOJLB -JCFSBMOFQBSUJKF"OESJKV1PQPWJʉBJTBSBEOJLFPESVHJNQSPCMFNJNBTBLPKJNBTFTVPʊBWBKVMJDBTBJOWBMJEJUFUPN1PTFCOPKF OBHMBÝFOBWBäOPTUJ[NKFOBJEPQVOB;BLPOBPTPDJKBMOPKJEKFʊJKPK [BÝUJUJ 16. jun - Nova verzija društvene mreže za OSI %KFDBJNMBEJTBTNFUOKBNBVSB[WPKV LBPJPTPCFTB JOWBMJEJUFUPNJ[EOFWOJIDFOUBSBV$SOPK(PSJ PETSFEJOF KVMBNPʉJʉFKFEOPTUBWOJKFEBLPNVOJDJSBKV QVUFNQPTFCOP PTNJÝMKFOFESVÝUWFOFNSFäF  1MBUGPSNB[BLPSJTOJLFJWPMPOUFSFEOFWOJIDFOUBSBSB[ WJKBTFVPLWJSVQSPKFLUB%SVÝUWFOBNSFäB[BNMBEFTBTNFUOKBNB VSB[WPKVLPKJSFBMJ[VKF%OFWOJDFOUBS[BEKFDVJPNMBEJOVTB TNFUOKBNBVSB[WPKV1MKFWMKB  $JMKQSPKFLUBKFVOBQSFÿFOKFTPDJKBMOFJOLMV[JKF UJNFÝUP TFNMBEJNBTBTNFUOKBNBVSB[WPKVJPTPCBNBTBJOWBMJEJUFUPN PNPHVʉBWBLPSJÝʉFOKFTBWSFNFOJIUFIOPMPHJKBJVLMKVʊJWBOKFV UPLPWFNPEFSOPHäJWPUB 1MBUGPSNBJNBSB[WJKFOFXFCNPEVMF CB[FQPEBUBLB  TPęWFS[BBVEJPJWJEFPLPNVOJLBDJKV BPTNJÝMKFOBKFJ"OESPJE JJ04BQMJLBDJKB%SVÝUWFOBNSFäBCJʉFPQSFNMKFOBTPęWFSPN LPKJQSFQP[OBKFHPWPSJQSFWPEJHBVUFLTUJPCSBUOP ÝUPʉFQPNPʉJ PTPCBNBTBEKFMJNJʊOJNJMJQPUQVOJNTNFUOKBNBWJEBJTMVIB  /BSFEOPHNKFTFDB WPMPOUFSJ EKFDBJ[BQPTMFOJVEOFWOJN DFOUSJNBJNBʉFQSJMJLVEBUFTUJSBKVQSWVWFS[JKVESVÝUWFOFNSFäF 4SFEJOPNKVMBPʊFLVKVTFQSWJLPSJTOJDJ LPKJʉFJNBUJQSJMJLVEB JTLVTFQSFEOPTUJEJHJUBMOFLPNVOJLBDJKFJPOMJOFESVäFOKB 'POEBDJKB5FMFOPSKFQPESäBMBQSPKFLBUOBLPOLVSTV 6LMKVʊJTFEJHJUBMOP 18. jun - Delegacija Ministarstva zdravlja na III Konferenciji ministara zdravlja država CEEC u Budimpešti  %FMFHBDJKB.JOJTUBSTUWB[ESBWMKB QSFEWPÿFOBNJOJTUSPN [ESBWMKBdr Kenanom Hrapovićem,VʊFTUWPWBMBKFOB***,POGFSFODJKJNJOJTUBSB[ESBWMKBESäBWB$&&$ ,JOB$FOUSBMOBJ*TUPʊOB &WSPQB LPKBKFPESäBOBKVOBV#VEJNQFÝUJ .BÿBSTLB/B ,POGFSFODJKJTVVʊFTWPWBMJEJSFLUPS'POEB[B[ESBWTUFWOPPTJHVSBOKF Sead ČirgićJHFOFSBMOBEJSFLUPSLB%JSFLUPSBUB[BFLPOPNJLVV[ESBWTUWV Milica Škiljević.  5FNB,POGFSFODJKFKFCJMB6OBQSFÿFOKF[ESBWMKB[BTWF 3B[HPWBSBMPTFJPCVEVʉPKTBSBEOKJNFÿVKBWOJN[ESBWTUWF OJNVTUBOPWBNB CPMOJDBNB LBPJTBSBEOKJVPCMBTUJJTUSBäJWBOKB


zdravstvene politike. Posebna sesija bila je održana na temu tradicionalne kineske medicine, tokom koje je prezentovan pravni okvir, sertifikovanje diploma, iskustvo i praksa Mađarske u ovom domenu. Konferenciju ministara zdravlja Kine i država Centralne i Istočne Evrope organizovali su Ministarstvo za ljudske resurse Mađarske u saradnji sa Nacionalnom komisijom za zdravstvo i planiranje porodice Narodne Republike Kine. Ministar Hrapović je prezentovao potencijale Crne Gore u oblasti zdravstvenog turizma, pravce daljeg razvoja i mogućnosti unapređenja saradnje sa zemljama 16+1 (Kina - Centralna i Istočna Evropa). On je istakao da postoji okvir za sinergiju između zdravlja i drugih sektora, kako bi Crna Gora bila prepoznata kao zdravstveno turistička destinacija sa potencijalom za podršku fizičkom i mentalnom zdravlju, kao osnove za podršku održivom razvoju i ekonomskoj održivosti. Na marginama konferencije, ministar Hrapović razgovarao je sa potpredsjednicom Državnog savjeta Narodne Republike Kine, Liu Yandong, i ministarkom zdravlja i planiranja porodice NR Kine, Li Bin. Tom prilikom izraženo je obostrano zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom između Crne Gore i NR Kine. Ministar Hrapović izrazio je uvjerenje da odnosi dvije države mogu biti dodatno intenzivirani u oblasti zdravstva, sa fokusom na razvoj tradicionalne kineska medicine u Crnoj Gori, naglašavajući da su već preduzeti konkretni koraci koji se tiču sadnje i prerade kineskog ljekovitog bilja. Obije strane su iznijele očekivanje da će u skorijoj budućnosti doći do svojevrsnog spajanja kineske i zapadne medicine, kao i da će kineska medicina dati veći doprinos u očuvanju zdravlja ljudi širom svijeta. 20. jun - Donacija Vlade SAD bolnici u Nikšiću

U rekonstrukciju Odjeljenja za urologiju i oftamologiju Opšte bolnice u Nikšiću uloženo je oko 360 hiljada eura, a taj projekat realizovan je iz donacije Vlade SAD posredstvom američke ambasade u Crnoj Gori. Dr Ilija Ašanin, direktor Opšte bonice Nikšić, je izjavio da je Crna Gora zadnjih godina uložila značajne napore na unaprjeđenju zdravstvenog sistema u cilju stvaranja održive i savremene strukture prilagođene evropskim standardima, a u tom izuzetno važnom poslu, donacije i pomoć prijatelja su od posebnog značaja. Zahvalio se Vladi SAD-a i ambasadorki Margaret EN Uehari na razumijevanju potreba građana Nikšića i Crne Gore i ukupnoj pomoći koja će dodatno učvrstiti prijateljske i partnerske odnose dvije države i naroda.

Ambasadorka SAD Margaret EN Uehara ocijenila je da je između SAD i Crne Gore snažno partnerstvo koje se potvrđuje i kroz takav projekat koji doprinosi se unaprjeđenju života građana. - Ništa me kao ambasadora ne čini tako srećnom kao ovakav događaj kojim nečim značajnim doprinosimo građanima Crne Gore, realizovanog zajedničkim naporima Komande američkih snaga za Evropu, američkom Kancelarijom za odbrambenu saradnju, naše Amabasade i Opštine Nikšić - rekla je Uehara. Dr Ašanin je u ime građana Nikšića i Crne Gore ambasadorki SAD Uehari uručio zahvalnicu za podršku u realizacijii ovog projekta. 21. jun – Kineska medicina zvanično i u Crnoj Gori

Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović i NJ.E. Ambasador Narodne Republike Kine, Cui Zhiwei, prisustvovali su svečanosti otkrivanja ploče Centar za tradicionalnu kinesku medicinu Kina – Crna Gora. Tako je specijalistička ambulanta Kina medika postala drugi centar kineske medicine u Evropi, imenovan od kineskog Državnog biroa, nakon centra u Češkoj. Svečanosti su prisustvovali i članovi kineskog Zavoda za tradicionalnu medicinu i predstavnici provincijske administracije Sičuana za kinesku tradicionalnu medicinu. Svečanosti je prethodio sastanak u Ministarstvu, na kom se razgovaralo o aktivnostima preduzetim nakon Memoranduma o saradnji u oblasti ljekovitog bilja, potpisanog na nivou vlada Crne Gore i Kine, krajem prošle godine na samitu u Rigi. Ministar Hrapović je istakao da je preventivna medicina jedan od strateških pravaca Ministarstva zdravlja, a kako su mjere preventive jedne od najznačajnijih koje tradicionalna kineska medicina promoviše, projekat sadnje i prerade kineskog ljekovitog bilja u našoj zemlji, takođe smatra dijelom preventivnog programa. Kineskom Zavodu za tradicionalnu medicinu osnivanje Centra kineske medicine u Crnoj Gori bio je jedan od prioriteta, a pružaju i punu podršku projektu sadnje ljekovitog bilja u Nikšiću. Sagovornici su saglasni da bi realizacijom ovakvog projekta, bio podstaknut razvoj zdravstvenog turizma u Crnoj Gori, po uzoru na brojne kineske provincije, koje osim odmora, pružaju i paket medicinskih usluga. S tim u vezi, Ambasada NR Kine inicirala je potpisivanje Memoranduma o saradnji u oblasti zdravstvenog turizma. Takođe, Ambasada NR Kine pozvala je Ministarstvo zdravlja da imenuje 20 ljekara za doedukaciju u toj zemlji. Na sastanku je istaknuta i komplementarnost tradicionalne

33


kineske i moderne zapadne medicine, kao i da će njihovo zajedničko djelovanje dati veći doprinos očuvanju zdravlja ljudi širom svijeta. 21. jun - Ministar zdravlja razgovarao sa predstavnicima Sindikata doktora medicine

populacije. Istog dana u opštini Berane u Domu zdravlja organizovana je akcija ultrazvučnog snimanja pluća i kontrole nivoa šećera u krvi za pripadnice romske i egipćanske populacije koje žive u toj opštini. Akcijama je obuhvaćeno 40 žena pripadnica najmarginalizovanije društvene grupe. Ova aktivnost dio je kontinuirane promocije važnosti zdravstvene zaštite i preventivnog djelovanja kada je riječ o najčešćim oboljenjima ženske populacije. 23. jun - Objavljen izvještaj o potrošnji ljekova za 2016. godinu – CALIMS

Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović sa saradnicima razgovarao je sa predstavnicima Sindikata doktora medicine, dr Milenom Popović Samardžić, dr Žankom Cerović i dr Veliborom Majićem. Na sastanku se razgovaralo o platama, uslovima rada i rješavanju stambenih pitanja zaposlenih u zdravstvenom sistemu. Iz Sindikata doktora medicine zatražili su od Ministarstva pomoć i podršku oko njihovog, kako su kazali, neravnopravnog položaja u Stambenoj zadruzi zdravstvenih radnika Crne Gore. Naime, članovi Sindikata doktora medicine smatraju da su diskriminisani u odnosu na dva reprezentativna sindikata zdravstva (Savez sindikata i Uniju slobodnih sindikata) prilikom bodovanja za dobijanje stanova iz stambene zadruge i traže ravnopravnost. Ministar Hrapović je rekao da će razgovarati sa predstavnicima reprezentativnih sindikata, dr Ljiljanom Krivokapić i dr Vladimirom Pavićevićem oko kandidovanog problema, ali pozvao i Sindikat doktora medicine da u direktnoj komunikaciji sa kolegama, pokušaju da riješe problem. Doktori su se požalili i na status i uslove u kojima rade, a posebno su naglasili nezadovoljstvo zaradama. Hrapović je kazao da je saglasan da su uslovi za rad ljekara u pojedinim segmentima otežani, ali da ima i mnogo pozitivnih primjera. Kako je preduslov za dobro zdravstvo zadovoljan ljekar i pacijent, te da Ministarstvo trenutno radi na nekoliko projekata, koji će značajno unaprijediti uslove rada i kvalitet pružanja zdravstvenih usluga na svim nivoima. 22. jun - UZ snimanja za Romkinje i Egipćanke U domovima zdravlja u Danilovgradu i Beranama je za pripadnice romske i egipćanske populacije organizovano ultrazvučno snimanje abdomena i pluća, kao i kontrola nivoa šećera u krvi. Akcije se sprovode u saradnji ministarstava za ljudska i manjinska prava i zdravlja, domova zdravlja u Danilovgradu i Beranama, Crvenog krsta Crne Gore i Romskog nacionalnog savjeta. U Domu zdravlja u Danilovgradu obavila su se ultrazvučna snimanja abdomena za pripadnice romske i egipćanske

34

Agencija za ljekove i medicinska sredstva - CALIMS objavila je Izvještaj o potrošnji ljekova za 2016. godinu koji se nalazi na web stranici Agencije u dijelu Izvještaji/Potrošnja ljekova, kao i dijelu Ljekovi/Humani/Potrošnja ljekova. U okviru objavljenog izvještaja mogu se naći podaci o ljekovima koji su se prometovali u 2016. godini, na svim nivoima ATC klasifikacije, izraženo u dnevno definisanim dozama (DDD) na 1000 stanovnika na dan, i finansijski. Za izradu izvještaja su korišćeni podaci o prometu registrovanih veledrogerija, koje su obavljale promet sa ljekovima u 2016. godini u Crnoj Gori (18 privatnih i 1 državna). Agencija za ljekove i medicinska sredstva je koristeći podatke o potrošnji ljekova iz 2016. godine i podatke iz 2015. godine, uradila uporednu analizu potrošnje za navedni period, koja se možete preuzeti sa njihovog sajta. 23. jun - Ministar Hrapović primio u oproštajnu posjetu šefa UNICEF- a Bendžamina Perksa Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović primio je u oproštajnu posjetu šefa predstavništva UNICEF- a u Crnoj Gori Bendžamina Perksa tokom koje su razgovarali o kontinuiranoj podršci UNICEF- a Crnoj Gori i postignutim rezultatima u oblasti zdravstvene zaštite djece, kao posebno osjetljive kategorije stanovništva. Ministar Hrapović je ocijenio da je saradnja Ministarstva zdravlja i UNICEF- a izuzetno dobra i da vjeruje da će se sa budućim šefom UNICEF- a i njegovim saradnicima nastaviti kontinuiran rad na zajedničkim projektima. Govoreći o značaju vakcinacije, ministar Hrapović je informisao gospodina Perksa da će Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa Svjetskom zdravstenom organizacijom organizovati međunarodni skup koji će okupiti program menadžere za imunizaciju iz čitave Evrope, kao i eksperte iz Savjetodavne grupe za pitanja imunizacije SZO. To će biti prilika za sastanak ministara zdravlja zemalja regiona, kako bi razgovarali o pitanjima koja u velikoj mjeri utiču na uspjeh sprovođenja programa imunizacije u zemljama jugoistočne Evrope: snabdijevanje vakcinama, cijene vakcina, finansijska održivost programa imunizacija, stopa imunizacija i sl. Gospodin Perks je istakao da je pitanje povećanja stope vakcinacije, sa preventivnog aspekta, izuzetno važno dodajući da se UNICEF- ove aktivnosti, kada je zdravstveni sistem u pitanju, fokusiraju na period 0 – 3 godine, budući da su prve godine života najvažnije za sveukupan rast i razvoj djeteta, gdje Ministarstvo zdravlja ima ključnu ulogu u pružanju podrške roditeljima i djeci.


Ministar Hrapović govorio je o značaju osnivanja Centra za autizam i i zahvalio na podršci UNICEF-a u ovom domenu. 26. jun - Farmakoterapija u tretmanu bolesti zavisnosti od droga – Međunarodni standardi U hotelu Ramada je održan dvodnevni seminar na temu Farmakoterapija u tretmanu bolesti zavisnosti od droga – Međunarodni standardi. Seminar je organizovalo Ministarstvo zdravlja Crne Gore u saradnji sa Kancelarijom za drogu i kriminal Ujedinjenih nacija, povodom 26. juna - obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv droga. Na seminaru su eksperti UNODC-a prezentovali Međunarodne standarde u liječenju bolesti zavisnosti od droga. Jedan od predavača je bio renomirani UN ekspert prof. dr Icro Maremanni. Stručni skup je realizovan u okviru kontinuirane uspješne saradnje Ministarstva zdravlja sa UNODC-om i u funkciji je transfera međunarodnih dobrih praksi i aktuelnih trendova u farmakoterapiji bolesti zavisnosti od droga, u naš zdravstveni sistem. Ovom aktivnošću, Ministarstvo zdravlja, u okvirima svojih resornih nadležnosti doprinosi sveukupnim naporima koji se u Crnoj Gori sprovode u oblasti sprečavanja zloupotrebe droga. 24. jun – Crnogorski državljani na listu čekanja Hrvatske za presađivanje organa Sporazum o saradnji Crne Gore i Hrvatske u oblasti zdravstva, koji će nakon usaglašavanja biti potpisan, omogućiće crnogorskim državljanima upisivanje na listu čekanja Hrvatske za presađivanje organa, uz poštovanje pravila reciprociteta. Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović i generalna direktorica Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unaprjeđenje ljudskih resursa u zdravstvu dr Vesna Miranović, u Hrvatskoj su razgovarali sa ministrom zdravstva te države, Milanom Kujundžićem, o unaprjeđenju međudržavne saradnje u oblasti zdravstva i nastavku saradnje u oblasti transplantacionog programa. Na sastanku je dogovoreno da se nakon usaglašavanja teksta Sporazuma o međusobnoj saradnji na području davanja i presađivanja organa pristupi potpisivanju. Sporazum će omogućiti da se državljani Crne Gore mogu upisati na listu čekanja Republike Hrvatske za presađivanje organa - pri Eurotransplant International Fondation uz poštovanje pravila reciprociteta. Tokom susreta je dogovoren nastavak saradnje iz mnogih oblasti, kao što je edukacija crnogorskih ljekara u hrvatskim zdravstvenim ustanovama, ali prije svega iz oblasti transplantacione medicine, u kojoj je Hrvatska u samom evropskom vrhu. 25. jun - Rješiti probleme bolesti zavisnosti od droga Nevladine organizacije 4 Life i Juventas su povodom Međunarodnog dana borbe protiv droge, koji se obilježava 26. juna, a u okviru globalne kampanje -Pruži podršku-. Ne kažnjavaj.zatražile hitno rješavanje problema bolesti zavisnosti od droga. Oni ocjenjuju da je taj problem već duži niz godina problem javnog zdravlja, ali da se u mnogim sferama neadekvatno tretira.

Oni zahtijevaju obezbjeđenje besplatnog boravka u JU za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika droga za sve osobe u potrebi za ovim vidom tretmana i obezbjeđenje plaćanja troškova tretmana u JU za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika droga, za članove porodica koje su u socijalnoj potrebi i već su ostvarile pravo na primanja iz socijalne zaštite. Zatražili su i uvođenje ne-intereferonske terapije za liječenje virusne infekcije hepatitisom C i izdavanje dozvole za kupovinu generičkih ljekova ne-interferonske terapije od strane pacijenata. Kako su istakli u saopštenju, pored prioritetnih mjera koje treba hitno sporvesti, Juventas i 4 Life će, podnijeti Ombudsmanu pritužbu na događaje iz maja po pitanju dešavanja u vezi supstitucionog tretmana buprenorfinom, a usljed otvorene diskriminacije grupe pacijenata oboljelih od bolesti zavisnosti. 26. jun – Organizovano donatorsko veče u Minhenu za Dječiji dom u Bijeloj Bavarsko udruženje njemačko-crnogorskog prijateljstva DEMonte iz Minhena, uz podršku Generalnog konzulata Crne Gore u Minhenu i Uprave za Dijasporu, organizovalo je donatorsko veče kako bi pomoglo Dječijem domu Mladost u Bijeloj. Inicijativu udruženja DEMonte da se prikupi pomoć za rekonstrukciju krova na Dječijem domu u Bijeloj i ugradnje solarnog sistema, podržala je i kompanija Luštica Development. Na donatorskoj večeri u Minhenu nastupio je poznai crnogorski pjevač Sergej Ćetković. Odlazeći crnogorski konzul Veljko Milonjić ocjenio je da nije bilo ljepšeg načina da privede kraju četvorogodišnji mandat u Minhenu i zahvalio na privilegiji da u tom periodu sarađuje sa čelnicima udruženja DeMonte i Framog. Direktor marketinga i prodaje u Luštica Development, Rudiger Flajhe, kazao je da je ta inicijativa povezala društvenoodgovorno poslovanje kompanije sa planovima dijaspore. Predsjednik udruženja DeMonte, dr Dejan Sickinger, ocijenio je da je priređen veličanstveni događaj humanitarnog aspekta koji bi trebalo da obezbijedi podršku za neophodne radove na Domu u Bijeloj. Doprinos inicijativi dali su i crnogorski poslanici, na čelu sa predsjednikom Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Skup[tine Crne Gore, Andrijom Nikolićem. - Poslanici crnogorskog parlamenta učešćem u ovoj akciji pokazali su svoj odnos prema dijaspori, jer se dobrim primjerima i zdravim inicijativama jača privrženost matici rekao je Nikolić, koji je uručio donaciju u ime članova poslaničkog kluba DPS/a. Humanitarnoj večeri, prisustvovale su i brojne zvanice iz Crne Gore i Njemačke, među kojima i predstavnici diplomatskog kora, Vlade Bavarske i predstavnici privrednih udruženja iz Minhena. 26. jun – Održana međunarodna ljetnja škola o kardiovaskularnim bolestima Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir Ujedinjenih nacija organizovao je od 26. do 30. juna u Hotelu Splendid u Bečićima IX ECPD Međunarodnu ljetnju školu o kardiovaskularnim bolestima, sa glavnom temom -Prevencija,

35


dijagnostika i tretman kardiovaskularnih bolesti-. Na otvaranju Međunarodne škole govorio je ministar zdravlja dr sci Kenan Hrapović, utemeljivač škole prof. dr Đorđe Jakovljević, direktor ovogodišnjeg programa i direktor Health Consumer Powerhouse, Švedska prof. dr Arne Björnberg. ECPD i njen Centar u Podgorici − Regionalni mediteranski institut za međunarodne postdiplomske studije i razvojna istraživanja, organizuje ovu školu u saradnji sa Ministarstvom zdravlja Crne Gore, Ministarstvom zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine, Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Univerzitetom u Kragujevcu, Zdravstvenom mrežom jugoistočne Evrope (SEEHN), Svjetskom federacijom za srce (WHF) i Evropskom asocijacijom za kardiovaskularnu prevenciju i rehabilitaciju (EACPR) na osnovu ugovora ECPD, međunarodne obrazovne i naučno-istraživačke institucije iz akademskog sistema UN i međunarodne institucije i regionalnih ministarstava. Tokom jednonedeljnog programa IX ECPD međunarodne ljetnje škole razmatralo se o najnovijim istraživanjima, tehnološkim dostignućima, o studijama slučaja, kao i smjernicama i savremenim mogućnostima prevencije kao i ranog otkrivanja i tretmana kardiovaskularnih bolesti. 27. jun - Centar za autizam će biti izgrađen uz Dječju bolnicu KCCG Budući centar za autizam biće izgrađen pored Instituta za bolesti djece, u kompleksu Kliničkog centra Crne Gore, definisano je Strategijom za rješavanje problema djece sa poremećajima iz autističkog spektra. Strategija će se, prema riječima direktorice Direktorata za kontrolu i unapređenje kvaliteta u Ministarstvu zdravlja Crne Gore, dr Vesne Miranović, za sedam do 10 dana, dokument će se naći na javnoj raspravi. Definisano je da se centar gradi u sklopu Kliničkog centra Crne Gore. - Ta prva centralna institucija će biti znači pri Institutu za bolesti djece, zato što smo procijenili da svi zdravstveni servisi koji postoje unutar njega će u stvari biti potpora u složenoj dijagnostici komorbiditeta koji je veoma čest kod djece sa poremećajem iz autističnog spektra i sve one djece koje imaju poremećaj ranog razvoja - pojasnila je Miranović. 28. jun - Poziv građanima da prijave doktore koji šalju pacijente kod privatnika Ministar zdravlja, dr Kenan Hrapović, pozvao je građane da prijave sve doktore koji ih upućuju da obave preglede u privatnim ustanovama u kojima rade, poručujući da će spriječiti takve pojave i sankcionisati one koji se time bave. Na nacionalnoj konferenciji - Sistem zdravstvene zaštite i prava pacijenata u Crnoj Gori – Osvajanje povjerenja građana-, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), minister Hrapović je ocijenio da je zabrinjavajući podatak iz istraživanja te organizacije da se 37 odsto ispitanika izjasnilo da ih doktori iz državnih ustanova upućuju na pregled u privatne klinike u kojima rade. - Poručujem, molim i pozivam sve građane Crne Gore da lično u Ministarstvu zdravlja dođu i saopšte ime svakog

36

doktora koji se time bave. Procenat od 37 odsto je više nego zabrinjavajući. Ministarstvo zdravlja će preduzeti sve da spriječi takve pojave i sankcioniše sve one koji se time bave - naglasio je Hrapović.

Podsjetio je da je Ministarstvo zdravlja omogućilo dopunski rad ljekarima, ali ne na način da naši doktori ne odrade ono što je standard i procedura u državnim ustanovama. A da je Ministarstvo zdravlja ponosno na činjenicu da je 92 odsto građana Crne Gore starijih od 18 godina zdravstveno osigurano, a da 96 odsto njih ima svog izabranog ljekara. Šef Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Aivo Orav, podsjetio je da je istraživanje koje je sprovedeno u okviru ovog projekta pokazalo da više od jedne polovine građana Crne Gore nije svjesno svojih prava koja imaju kao pacijenti. On smatra da su pacijenti - građani Crne Gore ti koji će ostvariti koristi od CeMI-jevog projekta koji ima za cilj približavanje Crne Gore standardima EU u dijelu zaštite ljudskih prava, prava etničkih grupa i njihovih prava kao pacijenata navodeći da će im to pomoći da budu adekvatno informisani u postupcima u okviru zdravstvnog sistema i o njihovim pravima. Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, Sead Čirgić, kazao je da je ova insitutcija od početka ove godine radila na donošenje Pravilnika gdje su, kako je pojasnio, posebnu pažnju obratili na osjetljive kategorije osiguranika. - Zalažemo se za to da se obezbijedi jednak pristup zdravstvenoj zaštiti za sve osiguranike u Crnoj Gori, posebno apostrofiram djecu i osjetljive kategorije osiguranika - osobe sa invaliditetom - poručio je Čirgić. Izvršna direktorica CeMI-ja, Nikoleta Tomović, kazala je, govoreći o preporukama za unaprijeđenje sistema zdravstvene zaštite, da je potrebno izmijeniti Zakon o zdravstvenoj zaštiti u cilju ograničavanja dopunskog rada zdravstvenih radnika u privatnoj praksi. Zakon o zdravstvenoj zaštiti Crne Gore u osnovnim crtama, kako je podsjetila, razrađuje postupak izbora menadžera zdravstvenih ustanova. - Uzimajući u obzir posebnu ulogu rukovodioca zdravstvenih ustanova, dolazi se do zaključka da je neophodno izvršiti izmjene i dopune postojećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti, u dijelu načina izbora menadžera zdravstvenih ustanova, kroz unaprijeđenje važećeg postupka izbora, kako bi se postupak izbora sprovodio na transparentan i zakonom propisan način navela je Tomović.


Brinite o zdravlju na inteligentan način!

bez alergena bez glutena bez laktoze bez mliječnih bjelančevina

Od prvog dana života za: t proliv bilo koje etiologije t pomoć kod dojenačkih kolika t obnovu crijevne mikroflore Lactobacillus rhamnosus, LGG® Bifidobacterium, BB-12® www.jglprobiokulture.com, www.jgl.hr

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me


ZDRAVLJE I

Moćni prirodni preparati

Brojni su naučni dokazi o terapijskom potencijalu propolisa. Djeluje

antiupalna, antitumorska i antialergijska svojs organizma na proizvodnju specifičnih

prema brojnim rizicim Snažan prirodan preparat za jačanje imuniteta - Podstiče procese koji pretvaraju štetne supstance (zagađivači, slobodni radikali, otrovi) u manje štetne, ili ih potpuno neutrališe. - Popravlja oštećenja DNK izazvana slobodnim radikalima. - Sprječava okcidacijski stres.

Za kompletan probavni sistem

- Ima ljekovito dejstvo na kompletan probavni sistem i podstiče njegov pravilan rad. - Štiti sluzokožu od oštećenja. - Reguliše probavu i sprječava zatvor. - Povoljno djeluje na želudačnu nervozu,nadutost, grčeve, nedostatak apetita, mučninu tokom vožnje. - Prevenira čir na želucu i dvanaestopalačnom crijevu. - Djeluje na sprječavanje hronične upale debelog crijeva (colitis). - Djeluje antibakterijski na Helicobacter pylori.

. sadrže sve Hederini proizvodi nalazi u prirodi, bez ikakve he po čemu su jedinstveni na trž zaslađivače i gluten. Propolis j se u prirodi nalazi u čvrstom komponenti važnih za zdravlje sadrže sve aktivne kompone sirovini propolisa, jer ne po potpunosti otopiti. O pogotovo u alkoholu njegovih svojs

Osobe alergične na pčelinje proizvode ne smiju koristiti navedene proizvode. Upotreba navedenih proizvoda ne uzrokuje nikakva štetna dejstva. Ne postoji opasnost od predoziranja.


IZ PRIRODE

na bazi čistog propolisa

e protiv bakterija, gljivica, virusa i parazita, a ima i antioksidativna,

stva. Podiže imunološki sistem podsticanjem materija koje jačaju njegovu odbranu

Za snaaažan imunitet

ma od pojave bolesti.

mališana

- Za jačanje otpornosti djece. - Za održavanje zdravstvene ravnoteže organizma. - Za zaštitu od česte prehlade kod djece. - Za djecu stariju od jedne godine.

e materije propolisa kakav se emijske obrade rastvaračima, žištu. Ne sadrže aditive, boje, je izuzetno vrijedna smola koja m obliku, a sadrži preko 300 čovjeka. Rastvori propolisa ne ente koje se nalaze u izvornoj ostoji rastvor koji ga može u Otapanjem propolisa, u, gubi se znatan dio ljekovitih stava.

Za zdravu prostatu i mokraćne puteve

APICET - Sprječava probleme uvećane prostate i hroničnog prostatitisa (učestalo otežano mokrenje sa tankim i isprekidanim mlazom, bolovi u donjem dijelu trbuha i leđa, peckanje, bolna ejakulacija, učestala infekcija mokraćnih puteva). - Pospješuje potentnost i plodnost - Štiti jetru od oksidacije, nakupljanja slobodnih radikala i pomaže u razgradnji štetnih materija.

Medik

CG

Zastupnik i distributer za Crnu Goru: Medik CG d.o.o. Podgorica, tel: +382 67 227 354


REGION

40

01. jun – Epidemija humanosti u cijelom regionu - Hrvatska

02. jun – Najezda zmija a nema seruma - BiH

Predivna epidemija humanosti zahvatila je ljude ovog ljeta - više stotina njih nudi besplatan smještaj porodicama sa djecom sa problemima u razvoju, kojima je zdravlje trajno narušeno. Dokazali smo mnogo puta da kada se ujedinimo možemo mnogo da pomogneo onima kojima je najpotrebnije, a ovog ljeta se izrodila još jedna akcija koja se širi čitavim regionom. A sve je počelo prije svega tri nedjelje na Facebook stranici -Iznajmljivači sa srcem-. Sve je krenulo iz Prostira na Braču, pod sloganom -Nije u šoldima (novcu) sve - s ciljem da osigura besplatan boravak na moru porodicama iz cijelog regiona koji imaju djecu sa teškoćama u razvoju. Ubrzo je osnovana i Facebook grupa, a njen osnivač Vjera Matulić kaže da nije očekivala da će za tri nedjelje ta grupa okupiti preko 5.000 ljudi! - Vidjela sam oglas jedne gospođe iz Dubrovnika koja je ponudila besplatan smještaj i oduševila se. Uradila sam isto i za par minuta obje smo već imale goste. Tada sam riješila da osnujem grupu kako bismo smjestili bar još pet-šest porodica. Nisam uopšte očekivala ovakvu reakciju, da će se sve proširiti brzinom svjetlosti. Za tri nedelje mi već imamo 5,000 članova – objasnila je Vjera. Članovi grupe su mahom iz Hrvatske, ali ih ima i iz Crne Gore i Bosne. Pojavili su se i neki ljudi iz Makedonije, a Srba za sad nema - iako su više puta pozvani da se pridruže. Naime, iako Srbija ne može da ponudi more, može da ponudi banje, planine i prirodu koja može mnogo da pomogne djeci sa poteškoćama. Ukoliko želite da pomognete priključite se grupi -Iznajmljivači sa srcem – jer nema ljepšeg osjećaja od humanosti! U grupi podjela na Srbe, Hrvate, Bosance, Crnogorce - nema. Organizatorka Vjera Matulić ipak kaže da povremeno dobije pitanje „A jel možemo mi iz Srbije da dođemo“. - Bolest, bol, djeca ne znaju za granice. Hajde ovog ljeta da budemo jedna planeta – poručuje Vjera, objašnjavajući da su se akciji pridružili i brodari i ugostitelji sa primorja koji nude besplatne izlete i ručkove. Ukoliko imate dijete sa posebnim potrebama, sve što treba da uradite jeste da pogledate ponude koje se već nalaze na Wall-u ove grupe i javite se humanim ljudima koji nude smještaj. Sa onim koji izdaje smještaj direktno se dogovarate oko datuma i svih detalja i potrebno je da dokažete koji problem ima vaše dijete. Ovo se radi isključivo zbog toga da ne bi došlo do prevara i obmana. U čitavoj priči nema nikakvog posrednika niti agencije, kojoj se daje novac - ova grupa jednostavno služi tome da spoji roditelje u potrebi sa humanim vlasnicima smještaja. Pozivaju se sve koji žele i mogu da ugoste neko dijete ovog ljeta, da to i učine.

Zbog nestašice seruma protiv zmijskog ujeda, iz Zavoda za javno zdravlje Livanjskog kantona pozvali su građane na pojačan oprez kako ih zmija ne bi ugrizla. Kako je rekla direktorica pomenutog zavoda dr Diana Mamić, za serum protiv zmijskog otrova za sezonu 2017. su još prije 3 mjeseca izvršili narudžbu kod ovlaštenog farmaceutskog distributera i osigurali sredstva za kupovinu. - Imali smo obećanje da će serumi biti na vrijeme dostavljeni Zavodu za javno zdravstvo Livanjskog kantona, a time i u domove zdravlja, jer je prošlogodišnjim serumima sa 31. majem istekao rok trajanja - kazala je Mamić. Ona tvrdi da isporuka još nije izvršena s tim da im je dato objašnjenje da je serum uvezen iz inostranstva, te mora proći provjeru kvaliteta kao i dobijanje adekvatnog rješenja od strane Agencije za bezbjednost ljekova da bi se mogao distribuirati u zdravstvene ustanove. - Svakodnevno smo u kontaktu sa dobavljačem, očekujemo rješenje, ali smo zbog isteka roka seruma koji imamo morali dati saopštenje o mjerama opreza stanovništva našeg kantona jer nam ne preostaje ništa drgo - poručila je Mamić. 03. jun - Pravo na liječenje neplodnosti do 42 godine - BiH Nacrt zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom odobren je većinom glasova Doma naroda Parlamenta Federacije BiH na sjednici održanoj u 3. juna i upućen je na javnu raspravu. Nacrtom Zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom uređuju se uslovi i način liječenja neplodnosti postupcima biomedicinski pomognute oplodnje (BMPO), kao i druga pitanja od značaja za primjenu postupaka BMPO na teritoriji FBiH. - Cilj Nacrta zakona je omogućiti ostvarivanje potomstva i planiranja porodice za one bračne, odnosno vanbračne parove s bračnim sterilitetom postupcima BMPO, odnosno, omogućiti im ostvarivanje njihovog osnovnog ljudskog prava garantiranog kako međunarodnim, tako i domaćim dokumentima, uz osiguranje kvaliteta i sigurnosti u svim postupcima BMPO u skladu sa dostignućima biomedicinske nauke, odnosno direktivama EU – stoji u saopštenju ministarstva zdravlja FBiH. Prema statističkim podacima svaki šesti par u BiH je suočen sa problemom neplodnosti. Na osnovu ovoga Nacrta, pravo na biomedicinski potpomognutu oplodnju imaju punoljetni i poslovno sposobni žena i muškarac koji su u braku, odnosno u vanbračnoj zajednici i koji su u dobi koja omogućava obavljanje roditeljskih dužnosti, podizanje, odgoj i osposobljavanje djeteta za samostalan život i to nakon što su sprovedeni postupci utvrđivanja uzroka neplodnosti


ili smanjenja plodnosti i otklanjanje tih uzroka. Nacrtom zakona predviđeno je da pravo na liječenje biomedicinski potpomognutom oplodnjom na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, u pravilu, ima žena do navršene 42. godine života, koja je u braku, odnosno vanbračnoj zajednici, i to 3 pokušaja intrauterine inseminacije, 5 pokušaja vantjelesne oplodnje, uz obavezu da 2 pokušaja budu u prirodnom ciklusu. 06. jun – Obilježena nedjelja svijesti o bolesti hidradenitis suppurativa - Hrvatska

07. jun - Ljekari u Ribniku stupili u generalni štrajk – Republika Srpska Radnici Doma zdravlja u Ribniku stupili su u generalni štrajk zahtijevajući od opštinskih vlasti izmirenje dugova za doprinose, isplatu neto plata za mart i april ove godine, kao i isplatu svih ostalih dugovanja po Zakonu o radu i kolektivnom ugovoru, izjavio je predsjednik Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS Milenko Granulić. Granulić je u posjeti ovom Domu zdravlja rekao da radnici traže i da se potpiše poseban kolektivni ugovor, te da se riješi pitanje poslovodstva ove zdravstvene ustanove. On je dodao da je svih 38 zaposlenih radnika ribničkog Doma zdravlja do daljnjeg u štrajku i da primaju samo hitne slučajeve. Naveo je i da će sa načelnikom opštine Ribnik, menadžmentom i sindikatom razgovarati o mogućnosti rješavanja problema u ovom Domu zdravlja. Predsjednik Štrajkačkog odbora u Domu zdravlja Ribnik Milica Vasiljević rekla je da zaposleni radnici traže da im se uplate doprinosi i neisplaćene plate. - Ukoliko opštinske vlasti i menadžment Doma zdravlja ne riješe naš problem, obratićemo se za pomoć Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS - istakla je Vasiljevićeva. 09. jun – Izjednačiti privatne i državne apoteke - Srbija

Nedjelja svijesti o bolesti hidradenitis suppurativa obilježen je 6. juna u prostoru Medijateke Francuskog instituta, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva, Hrvatskog dermatovenerološkog društva, Gradskog udruženja za zdravstvo i Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb. Manifestaciju je organizovala Koalicija udruženja u zdravstvu, a cilj je podići svijest o ovoj teškoj dermatološkoj bolesti, o kojoj javnost ne zna puno, ali koja umnogome utiče na oboljele osobe i njihove bližnje. HS je hronična dermatološka bolest karakterisana upalnim područjima koja se najčešće pojavljuju na mjestima bogatim žlijezdama znojnicama, poput pazuha i prepona, ispod dojki, na stražnjici i na unutarnjoj strani bedara. U blagim slučajevima HS-a na mjestima upale mogu se pojaviti male kvržice, miteseri ili nekoliko cista, dok bolesnici sa mnogo težim oblicima bolesti imaju stalno prisutne višestruke apscese (čvoriće ispunjene gnojnim sadržajem), koji se ponavljaju i ponekad ispuštaju tečnost neugodna mirisa. Lezije prouzrokovane HS-om su neugodne i bolne i često utiču na kvalitet života onih koji žive sa tim stanjem. HS nije zarazna bolest, niti je prouzrokovana infekcijom ili, što zna biti česta zabluda, lošom higijenom oboljelih osoba. Bolest može biti onemogućavajuća zbog boli i neugodnog mirisa. - HS je jedna od najtežih hroničnih dermatoloških bolesti koja ima snažan negativan uticaj na kvalitet života oboljelih. Teži oblici HS mogu uticati na radnu sposobnost bolesnika rekla je prof. dr Zrinka Bukvić-Mokos, spec. dermatovenerologije i dodala kako je bolest često neprepoznata radi čega se kod nekih bolesnika ispravna dijagnoza postavlja više godina nakon početka bolesti. S obzirom na prirodu bolesti, proces liječenja zahtijeva zajednički i koordinirani interdisciplinovani pristup ljekara različitih specijalnosti.

Krajnji cilj je da se izjednače privatne i državne apoteke, da budu apsolutno konkurentne pod istim uslovima. Mislim da smo vrlo blizu rješenju da apoteke idu u jednu vrstu profesionalnog menadžmenta i rade po novim pravilima – izjavio je ministar zdravlja Zlatibor Lončar govoreći o dugovima apoteka i podsjećajući da apoteke pripadaju lokalnim samoupravama već dugi niz godina. Na pitanje da li će mijenjati pravilnik o listama proizvoda koji će se prodavati u apotekama, Lončar je istakao da moraju da se odluče šta žele jer imaju mnogo zahtjeva. Podsjećajući da se po tomo pitanju oglasio i Ustavno sud, on je dodao da se na to ne mogu oglušiti, a tu su i zahtjevi Privredne komore i udruženja potrošača. - Shodno svemu tome smo izašli u susret – rekao je Lončar, navodeći da gdje god da je bio po svijetu, tamo se po apotekama prodaje čak i više od onoga što je stavljeno kod njih na listu. Smatra da to može da napravi bolji profit apoteci.

41


09. jun – Dani zdravstvenih karijera - Hrvatska Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, u organizaciji Centra za planiranje zanimanja u biomedicini i zdravstvu, održani su Dani zdravstvenih karijera u Hrvatskoj. Republika Hrvatska suočava se sa odlivom stručnjaka radi odlazaka u penziju, ali i radi veće mobilnosti u Evropskoj uniji. Ministarstvo zdravlja u saradnji sa drugim ministarstvima, obrazovnim i stručnim institucijama veliku pažnju posvećuje upravo planiranju i zadržavanju zdravstvenih radnika razvijanjem pozitivnih mjera kroz nacionalnu strategiju kojom bi se postigli bolji uslovi rada, motivisanosti doktora medicine za rad i ostanak, razvijanja boljih uslova radne sredine, unaprijeđivanje usluga liječenja, cjeloživotnog učenja, razvijanja beneficija i odobravanje specijalizacija u depriviranim područjima i sl. Centar za planiranje zanimanja u biomedicini i zdravstvu Medicinskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu aktivno utiče na zapošljavanje doktora medicine odmah nakon diplomiranja, ali i drugih zdravstvenih radnika u Republici Hrvatskoj i pomaže mladim ljekarima u izboru buduće specijalizacije u hrvatskim zdravstvenim ustanovama. Zdravstvene ustanove pozvane su da se pridruže događaju kako bi ostvarile konstruktivan dijalog sa svim dionicima.

- Ova supstanca pripada grupi psihoaktivnih supstanci koje mogu izazvati teško oštećenje zdravlja ljudi. Sintetički kanabinoidi imaju 100 do 800 puta jače djelovanje od kanabisa i javljaju se u obliku smole, bijelog praha, kristala, ulja i raznih mješavina – objasnila je Janković. U Evropskoj uniji su do sada prijavljene 134 vrste sintetičkih kanabinoida i to je najveća hemijska grupa koja se prati u sistemu ranog upozoravanja. Proizvode se najčešće u Kini i Indiji ali se pakuju u Evropi. Janković je kazala da sistem ranog upozoravanja o novim psihoaktivnim supstancama ima ključnu ulogu u odgovoru na pojavu novih psihoaktivnih supstanci u EU i funkcioniše po principu prikupljanja informacija o novim supstancama koje su se pojavile u bilo kojoj od članica EU kao i u Turskoj i Norveškoj. 22. jun – Nova istraživanja u genetici predstavljena na Konferenciji medicinske dijaspore – Srbija Srpskoj medicinskoj dijaspori na beogradskoj konferenciji - Medicina u svijetu i Srbiji - nova istraživanja u genetici otkrila je prof. dr Dušica Babović, direktorica odjeljenja genetike sa Mejo klinike koja godinama testiranjem gena otkriva nepoznata oboljenja.

14. jun – Otkrivena droga koja je 800 puta jača od marihuane - Srbija - U zajedničkoj akciji policije i Ministarstva zdravlja u Srbiji je otkrivena i zaplijenjena nova droga koja je 800 puta jača od marihuane. Radi se o supstanci sinetičkom kanabinoidu (5F – MDMB – PINACA) koji kod ljudi može da izazove teško oštećenje zdravlja. - Ovo je veoma važna vijest s obzirom da će informaciju iz Srbije preko sistema ranog upozoravanja dobiti sve zemlje Evropske unije - izjavila je Jelena Janković, rukovodilac Centra za rano upozorenje o novim psihoaktivnim supstancama u Ministarstvu zdravlja. Prema njenim riječima, ova droga će odmah biti stavljena na listu zabranjenih psihoaktivnih supstanci, a očekuje se da to učine i druge zemlje.

Sa prof. dr Babović, šefom kliničkog odjeljenja za genetiku, radi još nekoliko ljekara sa prostora bivše Jugoslavije. - Mejo klinika je jedno veliko mjesto gdje ima i naših ljekara, to znači da je naše obrazovanje dobro. Svi oni studirali su na ovim prostorima - kaže dr Babović. Ona se bavi kliničkom genetikom, značajnom granom medicine. - Kod pacijenata koji imaju razna nepoznata oboljenja dijagnostikujemo bolest, takođe i kod djece sa razvojnim poremećajima, sa problemima u rastu i radimo prenatalnu dijagnostiku. Takođe, radimo testiranja za bračne partnere da li su nosioci nasljednih oboljenja - objašnjava dr Babović. Više od 10.000 ljekara srpskog porijekla ima u cijelom svijetu, a jedan dio njih svojim kolegama iz zemlje predstavio je najnovija dostignuća iz svijeta medicine zahvaljujući Fondaciji princeze Katarine Karađorđević. 24. jun - Epidemija mišije groznice – Republika Srpska Institutu za javno zdravlje RS je od početka maja ove godine prijavljeno 16 slučajeva hemoragijske groznice sa bubrežnim

42


sindromom, u narodu poznatije kao mišije groznice. Devet prijavljenih slučajeva je iz opštine Gradiška, zbog čega je gradiški Dom zdravlja proglasio epidemiju na području Gornjih Podgradaca, gde je registrovano do sada šest slučajeva. Osim područja Gradiške, slučajevi bolesti su registrovani i u Kostajnici (tri), Kozarskoj Dubici (tri), Kotor Varošu (jedan) i Prijedoru (jedan). - Trenutno se sprovode protivepidemijske mjere koje, između ostalog, obuhvataju vanredne deratizacije u žarišnom području, kao i obavještavanje stanovništva putem medija, brošura sa uputstvima o opštoj i ličnoj zaštiti od infekcije - kažu u Institutu za javno zdavstvo RS. Visoka temperatura, vrtoglavica, bol u stomaku prvi su simptomi ove bolesti. Strah da bi se zaraza mogla proširiti proganja i ostale stanovnike ove regije, uprkos tvrdnjama iz Instituta da su sanitarne ekipe na terenu i da se intenzivno vrši deratizacija domaćinstava. 26. jun – Međunarodni dan protiv zloupotrebe i nezakonite trgovine drogama - Srbija

vježbi za očuvanje zdravlja. Učesnici i predavači su medicinski radnici iz Beograda. Svakog petka u julu i avgustu, u Hotelu Mujen-lux na Kopaoniku, organizuje se Ljetnja škola zdravlja. Održan je prvi u nizu stručni sastanak na temu Holističko-integrativni pristup zdravlju čime je ovogodišnja škola počela sa radom. Nakon predavanja za polaznike Ljetnje škole zdravlja u obezbijeđen je poseban dnevni paket koji obuhvata kafu dobrodošlice, ručak i korišćenje SPA centra. Ovo je posebno zanimljivo onima koji žele da vikend provedu na Kopaoniku i dio odmora posvete svom zdravlju. 30. jun – Epidemija mišije groznice – Hrvatska

Institut za javno zdravlje Vojvodine obilježio je 26. jun, Međunarodni dan protiv zloupotrebe i nezakonite trgovine drogama sa ciljem smanjenja zloupotrebe droga. Zloupotreba i posljedice zloupotrebe psihoaktivnih supstanci pogađaju sve društvene slojeve u svim zemljama sveta. Zloupotreba droga ima negativne posljedice po zdravlje i živote ljudi, podstiče kriminal i prijeti održivom razvoju. Slogan kampanje za 2017. godinu je - Prvo saslušaj - i ukazuje na to da je slušanje djece i mladih prvi korak koji treba načiniti kako bi im se pomoglo da odrastu zdravo i bezbjedno. Cilj ovogodišnje kampanje je podrška prevenciji upotrebe droga, koja je zasnovana na naučnim dokazima o efikasnosti kao i povećanje efektivnog investiranja u dobrobit djece i mladih.

Hrvatski zavod za javno zdravlje Ruđer Bošković potvrdio je prvu ovogodišnju smrt od posljedica mišije groznice, opasne virusne bolesti koju prenose glodari. Od komplikacija uzrokovanih mišijom groznicom umrla je žena iz Slavonije. Na području Hrvatske trenutno ima 164 oboljelih. Četiri slučaja zaraze zabilježena su u Koprivničkokriževačkoj županiji za manje od mjesec dana. Epidemiolozi navode kako te bolesti na ovom području nije bilo još od 2012. godine. Prema podacima koprivničkog Zavoda za javno zdravlje, slučajevi hemoragijske groznice sa bubrežnim sindromom (HGBS), takozvane mišije groznice, otkriveni su kod dva pacijenta iz Đurđevca i Koprivince i kod dvije osobe sa područja Kalnika. Radi se o tri žene i muškarcu, starih od 23 do 56 godina.

30. jun - Ljetnja škola zdravlja na Kopaoniku U hotelu Mujen-lux na Kopaoniku organizovana je Ljetnja škola zdravlja koja će obuhvatiti niz predavanja i aktivnih

43


Povrede novorođenčeta nastale u toku porođaja (Porođajne povrede)

Dr Snežana Grubač, pedijatar neonatolog Opšta bolnica Nikšić Mehaničke povrede novorođenčeta po pravilu su posljedica otežanog porođaja a posebno su izložena hipertrofična novorođančad, nedonoščad, novorođenčad sa karličnom prezentacijom. Dalji predispozicijski faktori su kefalopelvična disproporcija, nepravilnosti trudova i produžen porođaj. Primjena savremenog opstetričkog zbrinjavanja može znatno smanjiti i ublažiti povrede u porođaju. POROĐAJNA OTEKLINA (caput succedaneum) je tako česta pojava da je gotovo i ne treba svrstavati među patološke pojave. Riječ je o oštro ograničenom tjestastom edemu meke poglavine, ponekad s ponekom petehijom po koži. Otok nije ograničen koštanim šavovima lobanje nego ih prelazi. Liječenje nije potrebno jer prolazi za nekoliko dana. KEFALHEMATOM nastaje krvarenjem između periosta i kosti lobanje, najčešće na potiljačnoj, rjeđe okcipitalnoj ili temporalnoj kosti. Javlja se kao oteklina na glavi promjera nekoliko santimetara koja fluktuira i ograničena je šavovima kosti. Nastaje pritiskom glave na kosti karlice, a može se u toku nekoliko dana poslije rođenja još i povećati. Njegova resorpcija traje nekoliko nedjelja i mjeseci. Kefalhematom u pravilu najčešće ne treba aktivno liječiti.

44


POTKOŽNA ADIPONEKROZA pojavljuje se krajem prve nedjelje života, obično na leđima ili gluteusima. To je dosta tvrda bezbolna oteklina veličine trešnje, srasla za kožu, crvenkaste boje ili boje okolne kože, a spontano nestaje za nekoliko nedjelja. Ne smije se zamijeniti s apscesom ili flegmonom.

funkcije ruke može trajati mjesecima, u pravilu je potpuna, ali mogu nastati i trajne slabosti abdukcije ramena. Puno je rjeđa povreda donjih grana (7 i 8) cervikalnog i torakalnog pleksusa (Klumpkeova paraliza) koja ima mnogo lošiju prognozu oporavka.

HEMATOM MIŠIĆA STERNOKLEIDOMASTOIDEUSA češći je kod karlične prezentacije ploda a primijeti se obično tek nakon nekoliko dana ili nedjelja u obliku otekline veličine šljive. Uzrok je skraćenju mišića i pojavi krivog vrata, glava je nagnuta na bolesnu stranu, a lice je okrenuto na zdravu. Većina blažih hematoma nestaje bez posljedica do kraja prve godine, oni veći ako se ne liječe izazovu trajni krivi vrat s deformacijom lica i skoliozom vratne kičme. Roditelje treba uputiti za nježnu masažu i rastezanje mišića. Ne popravi li se na taj način liječenja miogeni tortikolis do kraja prve godine, treba učiniti tenotomiju sternokleidomastoidnog mišića.

POVREDA ŽIVCA FRENIKUSA s paralizom dijafragme češće je na desnoj strani nego na lijevoj, često je kombinovana s paralizom brahijalnog pleksusa iste strane a ispoljava se klinički dispnejom od rođenja, koja u najtežim slučajevima može izazvati respiratornu insuficijenciju i smrt, dok u lakših dispnea u toku idućih nedjelja i mjeseci biva sve blaža do potpunog oporavka funkcije dijafragme. Dijagnoza se postavlja rentgenskom dijaskopijom grudnog koša, gdje se vidi visok položaj i paradoksno kretanje dijafragme na oboljeloj strani. U teškim slučajevima treba hirurškim zahvatom fiksirati paralizovanu dijafragmu.

POVREDA PLEKSUSA BRAHIJALISA najčešća je porođajna povreda perifernih živaca. Češća je povreda 5 i 6 grane (Erb-Ducheneova paraliza) cervikalnog pleksusa, pri čemu nastaje paraliza mišića ramena i nadlaktice: rame je niže, ruka visi mlitavo uz tijelo uz unutrašnju rotaciju i pronaciju. Abdukcija u ramenom zglobu nije moguća pa povrijeđena ruka ne učestvuje u izvođenju Moroovog refleksa. Pokreti prstiju su mogući. Liječenje se sastoji u pažljivom stručnom i upornom razgibavanju zglobova radi sprečavanja kontraktura, koje se inače brzo razviju. U mirovanju ruku treba fiksirati tako da je rame u abdukciji, lakat sa podlakticom da je pod uglom od 90 stepeni, uz supinaciju podlaktice i šake. Korisna je elektrostimulacija zahvaćenih mišića radi sprečavanja fibroze. Regeneracija živca i uspostavljanje

POVREDA FACIJALISA nastaje ponekad u toku porođaja (ranije forcepsom) i očituje se paralizom mimične muskulature iste strane. Ako je potpuno nemoguće zatvaranje oka, treba rožnjaču zaštititi od isušivanja. Oporavak je potpun obično već za nekoliko nedjelja. POVREDE KOSTIJU imaju po pravilu dobru prognozu. Najčešća je fraktura klavikule koja se često previdi, a primijeti se tek kad spontano zaraste uz stvaranje hipertrofičnog kalusa. Nikakav poseban postupak nije potreban, kao ni kod frakture rebara ili karlice. Epifiziolizu humerusa ili luksaciju ramena često je klinički pa i rendgenski teško razlikovati od povrede brahijalnog pleksusa. Prognoza je takođe odlična uz postupak kao i kod povrede brahijalnog pleksusa.

45


LJETNJI PROLIVI DIJETA Dr Nina Pejović Mandić, pedijatar PZU Doktorica Mica, Podgorica, Petrovac www.doktoricamica.com Već duže vrijeme se u ljetnjim mjesecima družimo s malim pacijentima kojima je boravak na moru pokvarila crijevna infekcija. Prošlu sezonu je obilježio Rota virus i zadao dosta glavobolje i nama i roditeljima i djeci. Virusna infekcija je naš glavni neprijatelj u pedijatrijskoj ambulanti. Zimi, virus je uzročnik infekcije gornjih disajnih puteva, „slinavog“ nosa i kašlja, a ljeti napada sluznicu crijeva i dijete povraća i/ili ima proliv. Naravno, povišena temperatura je mogući i česti prateći simptom. Za virus ne postoji specifičan lijek. Liječimo simptome i eventualne komplikacije bolesti. Antibiotik u virusnoj infekciji ne pomaže jer on uništava samo bakteriju. Crna Gora i Srbija zauzimaju najviše pozicije na ljestvici potrošača antibiotika u Evropi. Prekomjerna upotreba ovih ljekova dovodi do razvoja otpornih sojeva koji su po život opasni jer raspoloživi antibakterijski ljekovi ne mogu da se izbore s njima. Vratimo se našem Rota virusu.

Kako se prenosi? Infekcija se brzo širi na dva načina: dodirom (dijete najčešće stavi u usta zaraženu igračku) ili preko vazduha (virus boravi u sekretu nosa i usta i kijanjem i govorom prelazi na drugo dijete).

46


Koji su simptomi? Učestalo povraćanje, tečne stolice, te visoka temperatura, a neki od ovih znakova bolesti može i izostati. Ukoliko bolest uzme maha, dijete izgubi živost, usnice i jezik su suvi, oskudnije mokri, što znači da je došlo do gubitka tečnosti, tj dehidracije, a ponekad i do metaboličke neravnoteže (prolivom i povraćanjem se osim tečnosti mogu izgubiti i minerali koji su od životnog značaja za održavanje nekih procesa u organizmu).

supena za veće dijete je sasvim dovoljno. Ukoliko dijete više ne povraća, nakon prvih 60 minuta mu se mogu ponuditi i veće količine. Kod više izraženih simptoma u terapiju je neophodno uvesti i tečnost za rehidraciju (nabavlja se u apoteci). Najčešće je u obliku praška u vrećicama i rastvara se u tačno određenoj količini vode - detaljno uputstvo je uvijek u prilogu. Ova sredstva sadrže i minerale koji se gube povraćanjem i prolivom. Obično ih djeca odbijaju, te se na tržištu pojavljuju s ukusom banana, jabuke, maline. Rastvor uvijek prije upotrebe ohladiti u frižideru, što će mu dodatno poboljšati ukus.

Dijeta Savemena pedijatrija ima veoma jasne i jednostavne stavove. Izbjegavati šećere u bilo kojem obliku jer pogoršavaju proliv (izbjegavati slatkiše, voće i voćne sokove), a dijete da jede šta voli, često u malim količinama, čime se smanjuje kalorijski deficit i skraćuje tok bolesti. I pored najbolje njege, neka djeca “zaglave” u bolnici, na infuziji. Ona je odličan lijek i ne treba je odlagati ukoliko pedijatar predloži bolničko liječenje.

Kako se bolest liječi? Osnov terapije je nadoknada tečnosti, a ona zahtijeva veliko strpljenje roditelja. Tečnost se daje često, u malim količinama. Dijete koje gubi tečnost je žedno i hoće da pije, a ako popije veću količinu povrati odmah, jer zaraženi želudac ne može da je prihvati. Po jedna kafena kašičica za manje, i po jedna

Prevencija infekcije Rota virusom Što češće pranje ruku i izbjegavanje “prometnih” mjesta. S malim djetetom na more u junu i septembru, nikako u špicu sezone! Rota virus vakcina postoji kao redovna u razvijenim zemljama i efikasna je u sprečavanju ove bolesti. Na žalost, kod nas još uvijek nije dostupna.

47


Prolivi kod

djece Dr Sanja Čizmović, spec. pedijatar Opšta bolnica Nikšić Prolive kod djece uzrokuju virusi, bakterije i paraziti. Vodeći uzročnici su virusi. Glavni simptom zaraznih crijevnih infekcija je proliv, a često ga prati mučnina i povraćanje i bolovi u stomaku. Rota virus je jedan od najčešćih uzročnika proliva kod male djece. Rota virus odgovoran je za više od 30% infekcija gastrointestinalnog sistema odojčadi i male djece. Obično se javlja kod beba u prvoj godini života i djece predškolskog uzrasta. Češći je kod beba koje ne doje, jer majčino mleko sadrži “odbrambene” supstance koje smanjuju rizik od rotavirusne infekcije. Rota virus prosto zbriše ćelije koje se nalaze na površini crijeva, što potpuno onemogućava varenje. Rota virus ulazi u organizam na dva načina: 1. Oralno fekalni put t.j. dijete slučajno unese virus u usta rukama ili igračkama koje su kontaminirane stolicom (fecesom), 2. Kapljična infekcija – virus se nalazi u sićušnim kapljicama pljuvačke zaražene osobe i tokom govora se širi po zraku. Upravo zbog ovakvog načina širenja, rota virus može izazvati prave epidemije obično u jaslicama i vrtićima ako se nađe i jedno dijete zaraženo Rota virusom. Najčešće se epidemije

48

javljaju tokom zime, a često se vide i u ljeto infekcije rota virusom. Kada jednom uđe u organizam, virus se nastani u tankom crijevu gdje počinje njegov rast (replikacija) i vrlo brzo se primjećuje njegov učinak jer virus, da bi se mogao umnažati mora biti u živoj ćeliji. Nakon 12 sati bolest se očituje jakim povraćanjem i povišenjem temperature, a u sledeća 24 sata počinje proliv. Prolivastih stolica obično ima mnogo (često i više od deset dnevno), vodenaste su i uglavnom smrdljive. Ako se ne liječi, dijete može da dehidrira zbog gubitka tečnosti, ali i elektrolita iz organizma.

Kako se liječi? Nikakvi antibiotici ni ljekovi protiv proliva nemaju učinka. Unos tečnosti i minerala jedini je način liječenja jer se tako vrši nadoknada izgubljenog. Ne postoje specifični ljekovi koji bi zaustavili virus. Antibiotici uništavaju korisne crijevne bakterije (fiziološka flora) koje imaju koristan učinak na obranu organizma.


Kako sprijeÄ?iti dehidraciju?

Vakcina se preporuÄ?uje djeci koja su u riziku

Gubitak tjelesne teÄ?nosti predstavlja najveÄ&#x2021;u opasnost do koje dovodi gastroenteritis (t.j. upala Ĺželuca i tankog crijeva) uzrokovan Rota virusom. Ĺ to je dijete mlaÄ&#x2018;e infekcija ove vrste je opasnija. VeÄ&#x2021;ina djece nakon pete godine uspije se relativno dobro oduprijeti infekciji Rota virusom. NajmlaÄ&#x2018;a djeca su najviĹĄe ugroĹžena jer je sastav njihovog organizma razliÄ?it od starije djece i odraslih zbog veÄ&#x2021;eg sadrĹžaja vode. RavnoteĹža vode i minerala veÄ&#x2021; i pri manjem gubitku se brzo poremeti. U odojÄ?eta veÄ&#x2021; kroz kratko vrijeme nastupa dehidracija: ako beba viĹĄe puta povrati, a u crijevima se skupi veÄ&#x2021;a koliÄ?ina teÄ?nosti, nastupi i proliv i veÄ&#x2021; nakon jedne obilne vodenaste stolice dijete je klonulo, krv je zgusnuta, cirkulacija oĹĄteÄ&#x2021;ena, i ako brzo ne doÄ&#x2018;e pomoÄ&#x2021; nastupa ĹĄok. U stanju ĹĄoka sve vitalne funkcije su usporene, organizam je u opasnosti i neophodna je nadoknada teÄ?nosti i minerala venskim putem, bilo u dnevnoj bolnici bilo na odjeljenju. VaĹžno je, Ä?im se pojave prvi znaci bolesti koji upuÄ&#x2021;uju na gubitak teÄ?nosti, dati djetetu oralnu rehidracijsku otopinu (poznatija kao ORS â&#x20AC;&#x201C; oralna rehidracijska solucija) koja se moĹže kupiti u apotekama. PovraÄ&#x2021;anjem i prolivom organizam gubi vodu i minerale, koje treba brzo nadoknaditi kako bi se sprijeÄ?ila rehidracija. U pakovanju, obiÄ?no malih vreÄ&#x2021;icama, nalazi se optimalna koliÄ?ina glukoze i mineralnih soli. KoliÄ?ina iz kesice otopi se u taÄ?no odreÄ&#x2018;enoj koliÄ?ini vode prema uputstvu na pakovanja. Rastvor je najbolje dati kaĹĄicicom lagano. Ako dijete prenaglo popije, moĹže ponovno povratiti jer je Ĺželudac jako nadraĹžen infekcijom. Rehidracijska so nije ugodnog ukusa i djeci se ne sviÄ&#x2018;a pa Ä?esto odbijaju da je piju. Rehidracija odojeÄ?eta uz kratke a Ä?este podoje (jer je mlijeko tada rjeÄ&#x2018;e) najbolji je naÄ?in spreÄ?avanja dehidracije. Ako dijete gubi teÄ?nost usljed proliva, povraÄ&#x2021;a, ima poviĹĄenu temperaturu i ne mokri, to je jasan znak dehidracije, osobito ako je blijedo, plaÄ?e slabim glasom, a reakcija na nadraĹžaje je oskudna ODMAH GA UPUTITI U BOLNICU. Preventivna mjera je - higijena na prvom mjestu. U zapadnim drĹžavama postoji vakcina koja jaÄ?a odbrambene sposobnosti organizma. U nasem kalendaru vakcinacija nije uvedena.

 t)SPOJĘ&#x160;OFCPMFTUJEJTBKOPHTJTUFNBDJTUJĘ&#x160;OBÄ&#x2022;CSP[B UF ĹĄke forme bronhijalne astme; t#PMFTUJJNBOFTSDBUFTNFUOKFDJSLVMBDJKF)SPOJĘ&#x160;OF bolesti bubrega â&#x20AC;&#x201C; glomerulonefritis, nefroza i druge bolesti bubrega;  t.FUBCPMJĘ&#x160;LFCPMFTUJ Ă?FĘ&#x2030;FSOBCPMFTU %JBCFUFTNFMMJUVT  ali i rijetke bolesti metabolizma. t$SPIOPWBCPMFTUJMJISPOJĘ&#x160;OBVQBMBEFCFMPHDSJKFWB (colitis ulcerosa).

49


TERAPIJA DJECE SA DEFICITOM HORMONA

RASTA Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović U terapiji deficita hormona rasta daje se humani hormon rasta, koji se u posljednjim godinama dobija u dovoljnim količinama biosintezom, genetskim inženjeringom. Hormon rasta se daje u dozi 15 IJ na metar površine tijela, nedjeljno, ili 0,15 - 0,3 mg/kg tt, nedjeljno. Pošto je poznato da kod zdrave djece tempo rasta je direktno proporcionalan intezitetu endogene sekrecije hormona rasta, normalno je pretpostaviti da će i terapijski uspjeh u liječenju djece sa deficitom hormona rasta zavisiti od doze hormona rasta. Zato se terapijska doza hormona rasta mora prilagoditi stvarnoj potrebi djeteta. To se najbolje postiže procjenom ’’predviđanja’’ rate endogene produkcije hormona rasta, pošto ona kod prepubertetskog djeteta iznosi približno 0,5 mg/m² za dan (približno odgovara 1,5 ij/m²). Zbog redukovane biološke aktivnosti supkutano datog hormona rasta, smatra se da je ’’logična’’ suspstituciona doza hormona rasta dva puta veća, te da iznosi 3 ij/m² ili 0,1 ij/kg na dan. Doziranje prema površini tijela je prikladnije nego prema tjelesnoj masi. Nedjeljna doza se dijeli u sedam jednakih dnevnih doza i injekcije se daju uveče prije spavanja, da bi se oponašala fiziološka sekrecija hormona rasta. U pubertetu dozu treba povećati za 50%, a završetkom kostnog sazrijevanja, terapija se prekida. Znači da se supstituciona terapija hormonom rasta sprovodi do prestanka rasta. Prije započete terapije hormonom rasta, treba da se ima tačan uvid u stanje drugih hormona adenohipofize. Ako je deficit hormona rasta udružen sa deficitom drugih hormona fipofize, onda se uporedo sa supstitucijom hormona rasta primjenjuje terapija pratećeg deficita, odnosno oboljenja. Supstituciona terapija tiroksi nom je potrebna u sve djece koja imaju sekundarni

50

hipotireoidizam. Kod djece sa deficitom gonadotropina daju se androgeni kod dječaka i estrogeni kod djevojčica. Detaljniji prikaz ove terapije dat je u poglavljima o hipogonadizmu kod dječaka i kod djevojčica. Kod deficita ACTH daje se hidrokortizon u najmanjoj mogućoj terapijskoj dozi zbog negativnog uticaja glikokortikoida na rast. Optimalna dnevna doza hidrokortizona kod ove djece je 10 mg/m² površine tijela. Kod bolesnika sa nedostatkom TSH i ACT naglo uvođenje supstitucije levotiroksinom može da izazove “addisonsku krizu”. Supstituciju tiroksinom ne treba uvoditi dok se ne dokaže normalna ACTH funkcija ili uvede supstituciona terapija glikokortikoidima. Ako se liječenje hormonom rasta započne na vrijeme i u dovoljnoj dozi, prognoza definitivne visine je dobra. Terapija humanim hormonom rasta koji se poslednjih godina dobija u dovoljnim količinama biosintezom, genetskim inženjeringom, sprovodi se do prestanka rasta. Zahvaljujući napredku farmakološke industrije i mogućnosti dobijanja gotovo neograničene količine rhGH, uz napredak opreme za davanje hormona rasta, omogućeno je da i starija djeca mogu sama sebi davati njekcije, da su injekcije mikro fajn silikonom obloženim iglama skoro bezbolne, čime se značajnije ne remeti konfor djeteta. U terapiji svih slučajeva sa niskim rastom normalna brzina rasta je nadoknada za tačnu dijagnozu, dok nadoknada visine zavisi od momenta uočavanja oboljenja koje je dovelo do deficita brzine rastenja (što prije to bolje). Ishod terapije zavisi i od kostne starosti pri uvodjenju supstitucije. U terapiji hormonom rasta nekih drugih uzroka niskog rasta, sa normalnom koncentracijom hormona rasta, efekti su


različiti. Kod Turnnerovog sindroma se postiže značajno povećanje definitivne visine, dok kod intrauterine retardacije rasta, bubrežne insuficijencije, steroid-zavisne astme, gdje je koncetracija hormona rasta dovoljna, još uvijek su u fazi kliničkog ispitivanja. U dijagnostici i liječenju deficita hormona rasta od praktične koristi je endokrino-radiološki dijagnostičko-terapijski algoritam za deficit hormona rasta (Slika 1).

promijenjena u naziv Sindrom neosjetljivosti na hormon rasta. Djeca sa ovim sindromom nalikuju djeci sa izolovanim (idiopatskim) deficitom hormona rasta, samo što imaju visok nivo hormona rasta, veoma nisku koncentraciju IGF-1 i ne odgovaraju adekvatno na davanje hormona rasta, niti povećanjem koncentracije hormona rasta, niti godišnjim prirastom u visinu. Osnovni defekt kod ove djece je abnormalan receptor za hormon rasta. Najveća koncentracija djece sa ovim sindromom je u Ekvadoru (Slika 2). Pošto ova djeca nemaju receptore za hormon rasta kod njih postoji i ostatak GH vezujućeg proteina GH-BP. Većina djece su iz porodica sa konsangvinitetom. U osnovi ovog oboljenja je rijetka forma autozomno-recesivnog poremećaja primarne rezistencije na hormon rasta, koji najčešće nastaje kao posljedica defekta receptora hormona rasta. Molekularni defekt u Laronovom sindromu je na nivou gubitka aksona za ekstracelularni domen receptora za hormon rasta. Slika 2. Djeca sa Laronovim sindromom koja žive u Ekvadoru

Slika 1. Dijagnostički algoritam za hormone rasta

Sindrom neosjetljivosti na hormon rasta (GHIS) Prije više od 40 godina opisani su slučajevi fenotipa tipičnog za deficit hormona rasta, jako skloni hipoglikemijama, ali sa povišenom koncentracijom hormona rasta. Bilo je jasno da se ne radi o nedostatku hormona rasta, već o nemogućnosti njegovog djelovanja, prvenstveno u nemogućnosti indikcije stvaranja IGF-1. Danas je poznat čitav niz srodnih poremećaja neosjetljivosti na hormon rasta (GHIS- “growth hormone insensivity syndrome”), koji se dijele u primarne i sekundarne GHIS. Primarni GHIS su deficijencija receptora za: hormon rasta, postreceptorski defect, primarni defect sinteze IGF-1. U sekundarni GHIS spadaju: cirkulišuća antitijela na hormon rasta, antitijela na receptore hormona rasta, GHIS uzrokovan malnutricijom, GHIS uzrokovan bolešću jetre, GHIS u diabetes mellitusu, drugi uzroci GHIS.

Laronov sindrom (Sindrom neosjetljivosti na hormon rasta) Mada je sindrom rezistencije na hormon rasta prvo opisan kao Laronov sindrom, terminologija za ovo stanje je sada

Klinička slika. Porođana dužina ove djece je nešto manja (prosječno 42-46 cm), a porođana masa je normalna. Manja tjelesna dužina sugeriše ključnu ulogu IGF-1 u fetalnom rastu. Odmah po rođenju počinje izraženo zaostajanje u rastu, tako da definitivna visina dječaka je 109-138, a djevojčica 100-136 cm. Koštana zrelost kasni, ali je ispred “visinskog doba”, što je u saglasju sa normalnim “timingom” puberteta i adolescencije. Odlaganje puberteta ne uvećava definitivnu visinu. U ranom uzrastu Laronov sindrom se teško razlikuje od izolovanog deficita hormona rasta: ruke i stopala su mala, postoji mikropenija i pojasna gojaznost. Proporcije tijela su normalne za koštanu starost kod djece, ali kao odrasli imaju smanjen gornji u odnosu na donji segment i raspon ruku. Karakteristične su kraniofascijalne abnormalnosti. Obim glave se čini većim, čelo prominira, kosa je rijetka. Rijetko, ali moguć je i zastoj u mentalnom razvoju. Dijagnoza se postavlja nalazom ekstremno visokih vrijednosti hormona rasta i nemjerljivih vrijednosti IGF-1, uz karakterističnu kliničku sliku. U ranom uzrastu se nalaze niske vrijednosti insulina i glikoze u krvi, ali ih u kasnijim uzrastima nema. Terapija. Postoji veći broj studija o upotrebi IGF-1 u liječenju djece sa GHIS. Najveći dio ovih studija odnose se na liječenje IGF-1, započeto kasnih 1980. davanjem dvije dnevne doze IGF-1. Doze od 40-150 µg/kg dnevno dovode do porasta linearnog rasta. Godišnji prirast u visinu tokom prve godine liječenja kreće se od 2,9 do 9,3 cm. Neki od pacijenata su dostigli 3. percentil. Terapiju prate blage do umjerene reakcije. Najčešće su bol na mjestu aplikacije i glavobolje. U nekoliko evropskih studija se navodi da su ove reakcije u prvim mjesecima terapije i da se kasnije smanjuju.

51


Dijabetes mellitus - kako ga uspješno držati pod kontrolom? EDUKACIJA I MOTIVACIJA PACIJENATA, KLJUČ USPJEHA U DOBROJ KONTROLI ŠEĆERNE BOLESTI

Dr Valentina Kalinić, internista endokrinolog Opšta bolnica, Bar Dijabetes predstavlja hroničnu nezaraznu bolest, koja znatno opterećuje zdravlje stanovništva, nacionalni zdravstveni sistem i sistem zdravstvenog osiguranja. Hronično nezarazno stanje – dijabetes mellitus „tihi ubica“ poprima pandemijski karakter, preko 400 miliona ljudi širom svijeta bolovalo je od dijabetesa u 2014. godini, a od 1980. godine taj broj se povećao za čak 314 miliona. Broj odraslih osoba sa dijabetesom sada je je četiri puta veći nego 1980. godine, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija. Procijenjeno je da je u Crnoj Gori u 2014. godini bilo oko 50 hiljada osoba u stanju dijabetesa, odnosno svaki osmi građanin stariji od 20 godina je u stanju dijabetesa, a svaki 23. ima dijabetes, a to ne zna. BBC piše da se svijet suočava sa nezaustavljivim maršom dijabetesa od kojeg danas boluje jedna od 11 osoba širom svijeta. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da je visok nivo šećera u krvi nevidljivi ubica, jer svake godine zbog toga u svijetu umre 3,7 miliona osoba. Ovi brojevi mogli bi porasti u narednim godinama ukoliko se ne poduzmu drastične mjere, navodi ova organizacija. - Dijabetes ima nevjerovatan uticaj na ljudske živote, na

52

porodice i na društvo. Ukoliko se potrudimo, mislim da ovu bolest možemo iskorijeniti - rekao je dr Etienne Krug. Upravo zbog velikog broja oboljelih i visoke učestalosti ozbiljnih komplikacija koje prate ovu bolest, dijabetes je jedan od vodećih javno-zdravstvenih problema. Da bi se spriječile komplikacije šećerne bolesti potrebna je edukacija dijabetičara. Dijabetičar treba da kontroliše bolest, a ne da dozvoli da bolest kontroliše dijabetičara. Preduslov je primjena zdravog načina ishrane i povećana fizička aktivnost, samokontrola i redovno uzimanje propisane terapije. Kako doživjeti 100 godina, a već je postavljena dijagnoza dijabetesa? Prvo što je potrebno da uradite je da prihvatite novi način života - što nikada nije lako u početku. Očuvanje kvaliteta života dijabetičara suštinski se zasniva na ulozi pacijenta koji u liječenju učestvuje s dvije trećine, a jednom trećinom ljekari. Bez izuzetka - osnovna pravila u uspješnom tretmanu dijabetesa su: - Pravilan način ishrane – četri do šest manjih obroka (tri glavna i dvije do tri užine) - Redovna fizička aktivnost - Samokontrola - Uzimanje propisane terapije - Učite o dijabetesu - edukacija!!! Na timu za dijabetes je odgovornost da se osobama oboljelim od dijabetesa (tipa 1 i tipa 2) obezbijedi odluka o promjeni načina života, kako bi se doprinijelo boljem liječenju i odlaganju komplikacija dijabetesa. Pacijent sa dijabetesom treba da stekne


znanje o različitim problemima koji se javljaju u toku šećerne bolesti, da promijeni navike i da pokaže sopstvenu odgovornost. Edukacija je posebno važna kada se radi o navikama kao što su pušenje, nedostatak fizičke aktivnosti, navike u ishrani, alkohol i dr. Ovo su istovremeno i faktori rizika za razvoj, kako makrovaskularnih tako i mikrovaskularnih komplikacija dijabetesa. Po postvaljanju dijagnoze, pored ljekara značajan doprinos daju medicinske sestre u zdravstvenim ustanovama i savjetovalištima, obučene za rad sa pacijentima. Mjesto edukacije predstvaljaju kampovi, kao kolektivni grupni rad pacijenata i ljekara, psihologa, profesora fizičke culture, gdje se radi na edukaciji o komplikcijaama i upoznavanju s njima i sprečavannju istih, kao i postizanje motivacije pacijenta, što je osnova dobre kontrole sećerne bolesti. Suočavanje sa činjenicom da bolujete od hronične bolesti (dijabetes) je složen i težak proces. Na početku, pojedinac (kao i njegova porodica) može negirati samo stanje ili osjećati ljutnju, šok od susreta sa nepoznatim, strah, očajanje, a potom slijedi depresivna faza i na kraju pomirenje sa situacijom. Emocionalne reakcije, poput plača, ispoljavanja ljutnje, bijesa, tuge..., služe trenutnom „ventiliranju“, tj. pražnjenju napetosti, i to je djelotvorna reakcija na bolest samo tokom kratkog razdoblja, ali dugoročno takve reakcije nisu dobre i ukazuju da je kvalitet života oboljelih narušen. Isto tako, izbjegavanje suočavanja sa situacijom i ignorisanje problema nije dobro i povezano je sa lošom i rizičnom organizacijom života. Da li će stres zbog bolesti negativno uticati na psihičko zdravlje pojedinca najviše zavisi od strategije suočavanja s bolešću koje pojedinac primjenjuje. Ono što pomaže prilagođavanju na dijabetes je aktivno suočavanje s bolešću i to putem edukacije o potrebnim mjerama i načinima držanja dijabetesa pod kontrolom, i putem traženja informacija i socijalne podrške: Posjećivanje korisnih i stručnih adresa na kojim se možete informisati su dio edukacije i postizanja motivacije (www. dijabetes.me; www.diabeta.net; www.pobedidijabetes.rs i dr.). Socijalna podrška treba da bude primjerena, važno je okružiti se ljudima na koje možete da računate, koji će vas razumjeti, podržati, ohrabriti i pružiti pomoć kad je to najpotrebnije. Veoma je važno da u svojoj okolini tražite i susrijećete prihvatanje, razumijevanje i odobravanje, a ne pretjeranu pomoć oko samog tretmana bolesti. U porodičnoj sredini važno je da su članovi, kao i sami dijabetičari, prvenstveno dobro informisani, i da pružaju podršku. Ono što je posebno važno je podrška od strane drugih dijabetičara kroz sastanke, okupljanja, kampove, radionice i dr. Razmjena isku-

stava i znanja, tj. primanje i davanje podrške od strane ljudi koji su u sličnoj situaciji, višestruko su korisni za poboljšanje kvaliteta života i psihičkog nošenja s dijabetesom. Ukoliko pozitivno i ozbiljno pristupe ovoj bolesti, uz poštovanje nekoliko vrlo jednostavnih pravila, obezbijedićete sebi dug i kvalitetan život. Stručna pomoć psihologa podrazumijeva pružanje podrške u razumijevanju i prevazilaženju konkretnih problema življenja: suočavanje sa bolešću, dugotrajni pritisak-stres, problemi u školi, na poslu, različite krize, nezadovoljstvo, depresivno raspoloženje, strahovi, nagomilane brige, poremećaji pažnje... a za uspješan ishod psihološkog rada i savjetovanja neopodna je spremnost pojedinca i porodice da budu otvoreni i spremni da rade na sebi. Edukovana medicinska sestra kao osoba za rad s pacijentima prolazi i sama edukaciju. Edukativni seminar iz dijabetologije za medicinske sestre pod nazivom “Savremena terapija šećerne bolesti, edukacija i samokontrola” održan je sredinom juna u Baru, u hotelu Sidro. Prevencija, dijagnoza, a zatim i terapija dijabetesa predstavljaju veliki izazov. Mjesto medicinske sestre u timu dijabetološke zaštite je od velikog značaja. Prva je u kontaktu i najviše vremena provodi sa pacijentom, poznaje svakodnevne aktivnosti i probleme pacijenta, ima veoma važnu ulogu na početku i čitavom toku liječenja. Seminar su pohađale medicinske sestre iz cijele Crne Gore, a predavači na radionicama su bili: dr Valeina Kalinić, dr Elzana Čikić i medicinske sestre Sanja Minić i Biljana Kraljević. Strukovna sestra Kliničkog centra Podgorica, Biljana Kraljević ističe da su edukacije mnogo važne jer sestra provodi dosta vremena sa pacijentom. Prema njenim riječima, bilo bi dobro da edukacije budu što češće. Jedan od važnijih savjeta koji dijabetičar treba da primjenjuje je “jedan ubod - jedna igla”. Dug i kvalitetan zivotni vijek pacijenta sa dijebetesom su primarni zadatak tima za dijabetes ujedno društva u cjelini, a za taj cilj se treba boriti. Svaki uspješno regulisan pacijent predstavlja društveno korisnu osobu koja je aktivan član društva.

53


Nacionalna organizacija za

rijetke bolesti "Nacionalna organizacija za rijetke bolesti Crne Gore" je nevladino socijalno-humanitarno udruženje, osnovano 2016. godine, kao dobrovoljni savez pojedinaca oboljelih od rijetkih bolesti, članova njihovih porodica i udruženja građana. Udruženje djeluje u skladu sa odredbama iz Nacionalne strategije za rijetke bolesti 2013-2020 (decembar 2012.) i pozitivnim zakonskim propisima Crne Gore. Udruženje predstavlja svoje članove u promovisanju humanosti, socijalne uključenosti, unapređenja dijagnostike, prevencije, liječenja, istraživanja, rehabilitacije i zaštite ljudskih prava osoba oboljelih od rijetkih bolesti u Crnoj Gori i svijetu. Opšti cilj udruženja predstavlja doprinos u stvaranju institucionalnog okvira i mehanizama za obezbjeđenje adekvatnog pristupa kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti uključenih u kompletno zbrinjavanje osoba oboljelih od rijetkih zdravstvenih poremećaja. Primarni cilj udruženja doprinijeti će unapređenju i razvoju osnovnog prirodnog ljudskog prava na život dostojan čovjeka u jakoj zajednici, bez diskriminacije pacijenata koji žive sa rijetkim bolestima. Podrška razvoju ravnopravnosti u politikama i uslugama za pacijente sa rijetkim bolestima i njihovim porodicama, da bude njihov glas jasno prepoznat kao javno zdravstveni prioritet u Crnoj Gori i usklađen sa dostignućima na evropskom i svjetskom nivou. Rijetka bolest podrazumijeva svaku bolest koja se javlja kod manje od 1 od 2.000 građana, ali se jedan broj rijetkih bolesti javlja i kod jednog u nekoliko stotina hiljada ili miliona ljudi.


Iako se čini da je broj mali, postoji više od 7.000 opisanih rijetkih bolesti, a procjene su da u Evropi oko 30 miliona ljudi ima neku rijetku bolest. Prema procjeni Evropskog Komiteta, 6% do 8% populacije ima neku rijetku bolest.

Kakva je situacija u Crnoj Gori? Na ovo pitanje nemamo odgovor zato što ne postoji centralni registar oboljelih od rijetkih bolesti. Na osnovu globalnih projekcija koje iznose šest do osam odsto opšte populacije, u Crnoj Gori ima oko 35.000 osoba koje su oboljele od neke rijetke bolesti. Jedan od naših ciljeva je da se upravo formiranjem ovog registra otvori mogućnost da se na neki način stupi u kontakt sa svim oboljelima i ujedno, kroz zajedničke napore dođe do sredstava kako bi se pomoglo svakom pojedincu. Prema podacima, 80% rijetkih bolesti su genetskog porijekla, оstаlе su posljedica infеkciја, аlеrgiја, uticаја fаktоra živоtnе srеdinе ili su dеgеnеrаtivnе. Kod 50% osoba sa rijetkim bolestima, prvi simptomi bolesti se javljaju već na rođenju ili u ranom djetinjstvu. Kad je riječ o djeci, 30% onih sa rijetkom bolešću živi manje od 5 godina. Za više od 95% rijetkih bolesti ne postoji nikakva registrovana terapija. Primjeri rijetkih bolesti koji su zabilježeni u Crnoj Gori su: Mnkesova boles, Fenilketonurija, Bulozna epidermoliza (djeca leptiri), Daunov sindrom, Morkijev sindrom itd. Uprkos međusobnoj različitosti, osobe sa rijetkim bolestima i njihove porodice suočavaju se sa istim brojnim teškoćama koje proističu iz rijetkosti. Prije svega, tu je nedostupnost dijagnoze ili višegodišnje traganje za dijagnozom, usljed nedostataka informacija o samoj bolesti, stručne pomoći ali i nedoviljno kvalifikovanih stručnjaka. Neophodno je imati sve ove preduslove za liječenje, jer je najčešća posljedica rijetkih bolesti trajni invaliditet. Nepostojanje naučnih istraživanja, nepostojanje ljekova i odgovarajućih medicinskih pomagala, uz visoke cijene postojećih ljekova i liječenja, dovodi do siromaštva porodice i smanjenja dostupnosti liječenja. Veliki broj ljekova za rijetke bolesti su veoma skupi i time nedostupni i u bogatijim zemljama, jer se razvijaju za mali broj ljudi na svjetskom nivou. Ipak, to je sve pitanje organizacije zdravstvenog sistema u državi. Obično, liječenje oboljelih od rijetke bolesti zahtijeva odlazak u klinike van granica Crne Gore. Zanimljivo je da u zemljama regiona Srbiji i Hrvatskoj, postoje besplatne linije na kojima radi tim sastavljen od psihologa, socijalnog radnika i pravnika koji svakodnevno pružaju besplatnu

podršku i pomoć oboljelima od rijetkih bolesti i članovima njihovih porodica. Osobe oboljele od rijetke bolesti trpe i socijalne posljedice, a to su stigmatizacija, izolacija, diskriminacija, smanjenje profesionalnih mogućnosti. Takođe, nailazak na administrativne prepreke u pokušajima da se liječe ili ostvare prava iz domena socijalne zaštite predstavlja još jedan od problema sa kojima se susreću ova lica. Nedostatak kvalitetne zdravstvene zaštite takođe podrazumijeva i isključenost iz zdravstvene zaštite, čak i kada je postavljena ispravna dijagnoza. Kod nas, za osobe oboljele od neke rijetke bolesti obično se sazna preko sredstava javnog informisanja i to posljednjeg dana u mjesecu februaru, kada se obilježava Međunarodni dan oboljelih od rijetkih bolesti. U Crnoj Gori ne postoji ni registar oboljelih od rijetkih bolesti, a kamoli poseban fond koji bi finansirao liječenje takvih bolesti. Jedini napredak na tom polju je donošenje Nacionalne strategije za rijetke bolesti 2013-2020. Uvažavajući napor Ministarstva zdravlja Crne Core na polju uređenja sistema zdravstvene zaštite, cijeneći važnost Nacionalne strategije za rijetke bolesti u Crnoj Gori 2013–2020. godina sa Akcionim planom za isti period, NVO "Nacionalna organizacija za rijetke bolesti Crne Gore", dalo je dovoljno osnova za djelovanje u politici javnog zdravlja podnošenjem pet amandmana na Predlog izmjena i dopuna sistemskog Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Istrajni u aktivnosti da se izmjenama i dopunama Zakona može uticati na poboljšanje usluga zdravstvene zaštite, učestvovali smo u javnoj raspravi maja 2015. godine koju je organizovalo Ministarstvo zdravlja, a krajem septembra 2013. amandmanski smo djelovali prema Skupštinskom odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje, što nije podržano. Od 20. januara 2016. godine, čl. 58 Zakona o zdravstvenoj zaštiti predvidio je da se sredstva za liječenje rijetkih bolesti obezbjeđuju iz prihoda Fonda zdravstva, dok način i uslove za dodjelu sredstava utvrđuje Vlada na predlog Ministarstva zdravlja, odnosno posebno za te namjene obrazovane komisije Ministarstva. (Do donošenja ovog Zakona oboljeli od rijetkih bolesti nijesu imali pravo na materijalno obezbjeđenje sredstva za liječenje). Rijetke bolesti u stvari i nijesu tako rijetke. Naša organizacija, zajedno sa porodicama oboljelih, očekuje da država pomogne oboljelima, da pokaže više interesovanja i spremnosti da se istinski posveti rješavanju problema ovih osoba, kako se ne bi liječeli privatnim donacijama, sms porukama, humanitarnim akcijama, već posredstvom posebne budžetske linije formirane u tu svrhu.

Više o nama i našem radu možete pronaći na: www.rijetkebolesti.com https://www.facebook.com/Nacionalna-organizacija-za-rijetke-bolesti-Crne-Gore-1786143551671853/ Kontakt: nvonorb@gmail.com (tel: +382 69 438 617)

Dipl. biolog Nataša Bulatović Izvršna direktorica NVO Nacionalna organizacija za rijetke bolesti Crne Gore

55


CRNA GORA INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

OBILJEŽAVANJE SVJETSKOG DANA FIZIČKE AKTIVNOSTI - 10. MAJ Centar za promociju zdravlja Redovna, pravilno sprovedena fizička aktivnost je veoma značajan faktor postizanja i održavanja zdravog načina života. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u svijetu 23% odraslih i 81% adolescenata školske dobi nijesu dovoljno fizički aktivni. Prema posljednjim dostupnim podacima Instituta za javno zdravlje u Crnoj Gori se evidentira 13% odraslih osoba koje upražnjavaju fizičke aktivnosti više od tri puta nedjeljno, od čega 8,6% njih fizičku aktivnost upražnjava svakodnevno. Takođe, pokazano je da se muškarci značajno češće bave fizičkim aktivnostima. SZO daje preporuke za minimalne količine aktivnosti za sve starosne grupe za poboljšanje zdravlja. Veoma važno je istaknuti da ne postoji dobno ograničenje pri uključivanju u bilo kakvu fizičku aktivnost i da je bolje baviti se bilo kakvom fizičkom aktivnošću nego nikakvom. Potpuno neaktivni ljudi trebalo bi da počnu sa manjim intezitetom fizičke aktivnosti, kao dio svoje svakodnevne rutine, i postepeno povećavati trajanje, učestalost i intenzitet tokom vremena. Pretpostavlja se da je fizička aktivnost u 21. vijeku na najnižem nivou u istoriji ljudskog postojanja. Psihofizičko zdravlje čovjeka ozbiljno je narušeno „sjedećim“ (sedenternim) aktivnostima koja su preplavila sva područja ljudskog djelovanja. U Crnoj Gori, prema podacima Instituta, udio stanovnika koji se bave sedenternim tipom posla iznosi 44% što predstavlja povećanje

56

u poređenju sa prethodnim talasom istraživanja iz 2008. godine kada je trećina odrasle populacije (30%) svoj posao obavljala sjedeći.

Značaj fizičke aktivnosti za zdravlje? Fizička aktivnost kao način života, najznačajniji je činilac postizanja i održavanja psiho-fizičkog i socijalnog blagostanja, a kao stil života povećava kvalitet u svakoj životnoj dobi. Veoma efikasan, isplativ i održiv način za unapređenje zdravlja jeste sprovođenje redovne fizičke aktivnosti uz principe pravilne ishrane i izbjegavanjem konzumacije cigareta. Redovna fizička aktivnost tokom djetinjstva i adolescencije smanjuje rizik od razvoja hroničnih oboljenja u odraslom dobu. Fizička aktivnost smanjuje rizik kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa, jer poboljšava metabolizam šećera u krvi, smanjuje količinu masti u organizmu i snižava krvni pritisak, prevenira nastanak karcinoma debelog crijeva, tako što smanjuje vrijeme zadržavanja hrane u crijevima, kao i na prevenciju karcinoma dojke, kao rezultat djelovanja na metabolizam hormona. Blagotvorno djeluje i na zdravlje mišićno-koštanog sistema, prevenira osteoporozu i padove. Pored toga, smanjuje posljedice sedanternog načina života kao što su stres, napetost i depresija. Najmanje 60% svjetske populacije ne uspjeva da ispuni


preporučeni dnevni minimum od pola sata umjerene fizičke aktivnosti za odrasle tj. 60 minuta za djecu. Preporučene aktivnosti prikazane su u piramidi aktivnosti, koja je kreirana u cilju obilježavanja Međunarodnog dana fizičke aktivnosti. U samoj osnovi piramide su aktivnosti koje treba sprovoditi svakodnevno a odnose se na pješačenje, uređivanje dvorišta oko kuće, šetnju u prirodnom okruženju, dok su na vrhu piramide aktivnosti koje bi trebalo što manje upražnjavati kao što su gledanje TV-a, igranje kompjuterskih igrica i sjedenje duže od 30 minuta. U srednjem dijelu piramide su aerobne i rekreativne aktivnosti koje treba sprovoditi 3-5 puta nedjeljno. Aerobne aktivnosti su brzi hod, trčanje, plivanje, vožnja bicikla, veslanje, plivanje, razne vrste aero-

bika, vožnja rolera, planinarenje, kod kojih se aktiviraju velike grupe mišića i troše izvori energije za čije oslobođenje je potreban kiseonik. Rekreativne aktivnosti se odnose na sportske aktivnosti u vidu odbojke, košarke, fudbala i tenisa. Slobodne aktivnosti i vježbe jačanja i fleksibilnosti koje se sprovode 2-3 puta nedjeljno, kao što su gimnastika, ples/folklor, borilačke vještine, kuglanje itd. U cilju realizacije preporučenih aktivnosti, neophodno je ostvariti princip definisanja zdrave javne politike, prema kojoj svaki sektor mora da uzme učešće u obezbjeđivanju resursa za ostvarivanje planiranih aktivnosti, u skladu sa svojim ingerencijama.

57


Jedna od vrlo korisnih fizičkih aktivnosti, a pri tome, jednostavnih za obezbjeđivanje uslova je vožnja biciklom. Ovaj vid rekreacije ne zavisi od dostupnosti energenata i ne stvara buku i zagađenje prirode. Strateškim planom razvoja grada Podgorica, kojim se predviđa poboljšanje uslova života u gradskom području, u toku je izgradnja mreže biciklističkih staza. Pored toga, širom Crne Gore postoje preporučene destinacije za bavljenje biciklizmom. Vožnja bicikla je vid aerobne aktivnosti, savršena rekreacija za sve životne dobi. Predstavlja jedan od idealnih načina za poboljšanje opšte tjelesne kondicije, omogućava gubitak masnih naslaga, povećava kapacitet disanja i snižava krvni pritisak. Pored toga, smanjuje rizik od srčanog udara i napetost uzrokovanu stresom. Izaziva lučenje hormona endorfina čime se postiže osjećaj sreće i zadovoljstva. Zbog pokreta koji su ograničeni cikličnim kretanjima pedala ne opterećuje zglobove, ligamente i tetive kao mnogi drugi sportovi. Opasnost od povreda je puno manja, čak se i preporučuje kao vid fizioterapije, a i kao poželjna aktivnost kod određenih psiholoških problema, kao što je depresija. Biciklizam utiče i na očuvanje funkcija mozga u starijoj životnoj dobi. Koliko se troši enegrije prilikom vožnje bicikla? Za 30 minuta vožnje biciklom, što je preporuka za odraslu populaciju, pri brzini od 10km/h sagori se 201 kCal. U poređenju sa drugim fizičkim aktivnostima: ples – 208 kCal, trčanje – 268-455 kCal, šetnja, kućni poslovi – 92 kCal, plivanje – 279 kCal. Nekoliko korisnih savjeta za bicikliste: 1. Poželjno je prije vožnje zagrijati tijelo vježbama istezanja, kao pomoć tijelu da se

58

pripremi za fizičke napore ali i spriječi eventualna povreda zbog prenaprezanja. 2. Potreban je adekvatan, redovan unos tečnosti kako bi se spriječila dehidracija, naročito kod vožnje po toplom vremenu, što podrazumijeva unos od 0,75 litara na sat (ako je vruće 1 litar na sat). Posebna napomena odnosi se na vožnje koje traju duže od sat i po vremena. S obzirom na to da se znojenjem gube elektroliti potrebno je piti posebno pripremljena pića (prijedlog: pola kafene kašičice soli u 0,75 litra vode i 3-4 kafene kašičice šećera). 3. Položaj tijela prilikom vožnje bi trebalo da je pravilan, tj. da leđa budu prava, sjedište tako podešeno da su noge blago savijene. 4. Preporučuje se jutarnja vožnja bicikla, jer se tada najviše podstiče stvaranje vitamina D. 5. Obratiti pažnju na odjeću i opremu. Odjeća bi trebalo da je udobna i zaštitna, od prirodnih materijala. Obavezna je upotreba kacige i zaštitne opreme prilikom vangradske vožnje. 6. Savjet je i da se ne konzumira teška hrana 2-3 sata prije vožnje bicikla. 7. Ukoliko tokom vožnje osjetite otežano disanje, lupanje srca, a pri tome se javi i mučnina i vrtoglavica, potebno je da stanete i obavezno potražite savjet ljekara. Šetnja je, takođe, važan vid rekreacije u svakoj životnoj dobi i nalazi se u osnovi piramide fizičke aktivnosti. S obzirom na to da nije naročito zahtjevan vid rekreacije a koristi su višestruke, preporučuje se umjerena šetnja svakodnevno 30-60 minuta. Šetnjom od 10 000 koraka dnevno, utroši se u prosjeku 2000-3500 kalorija više tokom nedjelje. Redovnom šetnjom smanjuje se umor, oslobađa organizam od stresa i povećava energija. Šetnja stvara uslove za nova druženja i pospješuje komunikaciju. Ova aktivnost jača mišićno-koštani sistem, smanjuje nivo loših masti u organizmu i snižava krvni pritisak. Osim toga, postiže se gubitak viška kilograma i idealna je za očuvanje tjelesne mase. U skladu sa svojim zdravstvenim stanjem i drugim mogućnostima, poželjno je upražnjavati i druge vidove fizičke aktivnosti prikazane u piramidi aktivnosti. U cilju obilježavanja Međunarodnog dana fizičke aktivnosti, Centar za promociju zdravlja, Instituta za javno zdravlje, održaće prigodne radionice za učenike u školama, kao i za druge korisnike, kako bi se skrenula pažnja na evidentne prednosti praktikovanja redovne fizičke aktivnosti.


DEFORMITETI KIČMENOG STUBA Dr Jelena Šćekić, specijalizant urgentne medicine Klinički centar Crne Gore Kičma je koštana struktura sačinjena od 33 pršljena. Prostire se od baze lobanje do karlice, koja štiti kičmenu moždinu i pridržava glavu i trup. Djelovi kičme su vratni, grudni, lumbalni i sakralni. Kičma ima svoje četiri fiziološke krivine: lordotičnu krivinu vrata, kifotičnu krivinu grudnog dijela, lordotičnu krivinu lumbalnog dijela i kifotičnu krivinu sakralnog (krsnog) dijela. Ove krivine postoje radi ravnomjernog raspoređivanja pritiska na kičmeni stub. Kičmeni stub je osovniski dio lokomotornog sistema i predstavlja čvrst i istovremeno elastičan nosač trupa. Između pršljenova nalazi se diskus koji amortizuje pritisak koji kičmeni pršljenovi trpe. Svaki pršljen ima, iza svog tijela, centralnu šupljinu koja se naziva kičmeni kanal. Ovaj kanal okružuje kičmenu moždinu, od koje se šalju korjenovi perifernih nerava koji inervišu sve organe u tijelu. Iz razloga što kičma nije prilagođena današnjem modernom načinu života, često se dešavaju patološke promjene na kičmenom stubu. Najučestaliji deformiteti koji nastaju u ranom periodu života, ali nerijtko i kasnije, su kifoza, lordoza i skolioza kičme. Postoje različite varijacije ovih poremećaja koji uključuju kombinaciju prethodno navedenih, kao i uvrtanje pršljenova i pomijeranje diskusa iz međupršljenskog prostora. Kifoza je deformitet kičmenog stuba koji se javlja u cervikalnom (vratnom), torakalnom (grudnom) i sakralnom (krsnom) dijelu u sagitalnoj

60


ravni sa konveksitetom unazad. Uzroci koji dovode do grudne (koja je najčešća) su mnogobrojni, a osnovni je smanjena snaga mišića leđa, kao i skraćenost prednjih ramenih i grudnih mišića. Razlikujemo funkcionalni i strukturalni oblik kifoze. Funkcionalni oblik karakteriše disbalans snage grudnih i leđnih mišića u torakalnom dijelu, gdje su grudni mišići snažniji i samim tim skraćeniji te “vuku“ ramena unaprijed, dok kod strukturalnog imamo promjene i na kičmenim pršljenovima (okoštavanje, kalcifikacija...). Kod funkcionalnog poremećaja moguće je vježbanjem vratiti kičmi fiziološki normalne granice zakrivljenosti, dok kod strukturalnog poremećaja vježbe mogu zaustaviti progresiju zakrivljenosti. Kod ozbiljnijih oblika kifoze dolazi do pojačanog bola u grudnom dijelu i nastaju problemi sa disanjem, varenjem, kardiovaskularnim sistemom. Kao kompenzacija kifotičnog lošeg držanja javlja se izražena lordoza lumbalnog i vratnog dijela kičme. Lordoza je fiziološka krivina kičmenog stuba koja se izdubljuje prema naprijed. Kod osoba koje imaju izraženu lordotični krivinu imamo disbalans snage mišića lumblanog dijela leđa i mišića stomaka. Postoji slabost trbušnog zida što dovodi do toga da se karlica pomjeri unaprijed, gledano u sagitalnoj ravni, i sa poremećajem karlice dolazi do povećanja krivine u lumbalnom dijelu kičme. Kao i kod izražene kifotične krivine, postoji funkcionalni i strukturalni poremećaj kičme. Kod strukturalnog poremećaja vježbanjem se može zaustaviti napredovanje promjena pršljena koji mogu izgubiti masu, dok kod funkcionalnog poremećaja, specifičnim vježbama koje jačaju trbušne mišiće dok istovremeno relaksiraju mišiće donjeg dijela leđa, može doći do vraćanja kičme u fiziološki normalan stepen zakrivljenja. Kod ovakvog poremećaja često dolazi do problema sa opstipacijom (nemogućnosti pražnjenja crijeva), bola u lumbalnom dijelu kičme kao i bola u nogama, poremećaja rada bubrega kao i rada jajnika kod žena i rada prostate kod muškaraca. Skolioza je patološka krivina kičme. Skolioza je lateralno krivljenje i rotacija više pršljenova iz anatomske pozicije normalne osovine kičmenog stuba. Tokom razvijanja skolioze dolazi do strukturnih promjena na pršljenovima ali i niz deformiteta na rebrima i karlici. Funkcionalna skolioza se može sresti u različitim stanjima. Mogu nastati zbog lošeg držanja tijela ili biti posljedica prilagođavanja drugim oboljenjima (skraćeni ekstremiteti i nakrivljenost karlice). To nisu preteče strukturalnih skolioza i za razliku od strukturnih kod njih se ne nalaze klinasti defor-

miteti pršljenova a kičmeni stub formira samo jednu krivinu u obliku latiničnog slova “C“. Strukturalna skolioza nosi suprotne karakteristike od funkcionalne i daleko je kompleksnija za razumijevanje i često se reguliše operacionim postupkom. Postoje totalna, parcijalna i kompenzatorna skolioza. Kod totalne, gledano od pozadi, cijela kičma je iskrivljena u jednu stranu. Parcijalna je slična kao totalna, ali se zakrivljenje javlja u vratnom, grudnom ili lumbalnom dijelu kičme. Kompenzatorna skolioza nastaje kao posljedica kompenzovanja već nastale skolioze u jednom dijelu kičme, gdje se drugi dio kičme krivi u suprotnu stranu poprimajući oblik latiničnog slova “S“. Vježbanjem u ranom životnom dobu se često može prevenirati nastanak skolioze, dok se u kasnijem životnom dobu može usporiti ili potpuno zaustaviti progresija. Deformitete kičme je vazno spriječiti, a ako se pojave blagovremeno liječiti i spriječiti razvoj komplikacija. Statistički podaci govore da oko 4% ljudi imaju znakove deformacije kičmenog stuba u bilo kom stepenu, ali da je od toga broja potrebno hirurško liječenje samo u 0,3% slučajeva. Danas se sa sigurnošću može tvrditi da je deformitetu kičmenog stuba prethodilo tzv. loše držanje koje nije na vrijeme otklonjeno.

61


Sistem uvjerenja kod

patološkog kockanja Maja Lješnjak, psihološkinja Posljednjih godina u Crnoj Gori patološko kockanje je sve učestalije. Osoba koja kocka u dužem vremenskom periodu usvaja određena uvjerenja, koja mogu doprinijeti daljem razvoju zavisnosti. Veliki dobitak na samom početku kockanja može otvoriti vrata na putu ka zavisnosti, tako da osoba koja kocka postaje nerealno optimistična i očekuje da će, ako nastavi sa kockanjem, lako doći do novih dobitaka. Međutim, u kockarskoj igri uvijek postoji rizik i ovakav način razmišljanja (koji je pretjerano optimističan) nema uporište u realnosti. Svim ljudima je svojstvena potreba da se događaji odvijaju po nekom utvrđenom redosljedu. U mnogim situacijama u životu učimo iz prethodnih iskustava i na osnovu toga formiramo i mijenjamo svoje ponašanje u budućnosti. Iako je učenje iz iskustva u nekim situacijama poželjno, sa kockanjem to nije slučaj. Osoba koja kocka u dužem vremenskom periodu počinje da vjeruje da postoji određen šablon koji će mu donijeti dobitak i u skladu sa tim prilagođava svoje ponašanje vezano za kockanje.

62

Na primjer, vjeruje da kod igranja ruleta loptica ne može pasti tri puta zaredom u crno polje i treći put ulaže na crveno. Ovo vjerovanje nije realistično, jer kod igranja ruleta ne postoje pravilnosti i prethodni rezultat ne može uticati na naredni. Kako su mnoge forme kockanja nasumične, ne može se utvrditi šablon i predvidjeti ishod. Najčešće se zavisnik od kockanja fokusira samo na dobitke i pri tom zanemaruje svotu novca koju je uložio kada istih nije bilo. Na primjer, to najčešće zvuči ovako: “U posljednjih mjesec dana dobio sam 400 eura“, ne računajući da je ranije uložio 1500 eura, kao i vrijeme provedeno u kockanju, koje je izgubljeno u nepovrat. Ovo se dešava jer percepcija postaje selektivna, što takođe remeti uvid u realnost, pa ovakvo razmišljanje postaje nesvjesni mehanizam odbrane. Najčešće su svote novca koje se ulažu kada dobitaka nema, mnogo veće od samih dobitaka u prethodnom periodu. Nerijetko se javlja i takozvano „magijsko mišljenje“, odnosno vjerovanje da se može “pobijediti“ rulet, slot mašina i sl.


i da se dobici dešavaju zbog određenih ličnih vještina ili osobina. Oni se mogu vezati i za određena mjesta, vrijeme, pa će osoba koja kocka početi da vjeruje kako ima veće šanse da dobije, na primjer ukoliko igra u određenom dijelu dana, ukoliko nosi određenu vrstu odjeće i slično.

FAKTORI KOJI UTIČU NA NASTANAK I RAZVOJ ZAVISNOSTI OD KOCKANJA Zavisnost od kockanja je kompleksan fenomen, na čiju pojavu mogu uticati brojni uzroci, uslovi i povodi, jednom riječju - faktori. Ne može se reći da jedan od njih značajnije utiče na razvoj zavisnosti u donosu na ostale. Oni djeluju međusobno, u interakciji koja se naziva „trougao zavisnosti“. Faktori koji čine „trougao zavisnosti“ mogu se podijeliti u nekoliko kategorija i to: faktor čovjek, socijalni faktor i faktor kocka.

Faktor čovjek U ovu grupu faktora spadaju biološke i psihološke predispozicije čovjeka, koje mogu pogodovati nastanku i razvoju zavisnosti od kockanja. Polazna hipoteza brojnih naučnih istraživanja jeste da postoji korelacija između nekih nepravilnosti u funkcionisanju organizma, odnosno o korelaciji deficita/disbalansa određenih neurotransmitera i zavisnosti. Pojedine teorije navode da poremećen centralni metabolizam serotonina može dovesti do poremećaja nagonske aktivnosti, što može pogodovati razvoju zavisnosti od kockanja. Smatra se da određene psihičke karakteristike, kao što su manjak samopouzdanja, niska tolerancija na frustraciju, nezrelost, narcizam, sugestibilnost, radoznalost i slične, mogu biti predispozicija za nastanak zavisnosti. Različite psihološke teorije daju različita objašnjenja tako da, prema psihoanalitičkoj teoriji, kockar ima nesvjesnu potrebu EGA da bude kažnjen od strane SUPEREGA (igra sve dok ne izgubi, dok EGO ne bude totalno kažnjeno, i kocka kako bi se riješio nesvjesne potrebe za doživljavanjem kazne, što je u podlozi depresije). Bihejvioralni teoretičari tvrde da je uzrok nekontrolisanog kockanja neprilagođeno ponašanje, dok kognitivni teoretičari iznose hipotezu da se kod kockara javljaju greške percepcije koje remete lokus kontrole.

Socijalni faktor Pod socijalnim faktorom podrazumijevamo šire i uže društveno okruženje osobe koja kocka, tako da se smatra da život u sredini u kojoj je kockanje društveno prihvatljivo, gdje vladaju kriminalitet i nezaposlenost, može uticati na nastanak kockanja, zatim ubrzan razvoj društva, ekonomska kriza, socijalno-patološke i druge društvene pojave. Ovakvo šire društveno okruženje može uticati na nastanak kockanja, a neke od ovih pojava mogu dovesti i do prerastanja kockanja u socijalni problem. Takođe, život u porodicama koje su disfunkcionalne ili nepotpune, porodice sa istorijom kockanja, ili one u kojima uloge nisu jasno izdiferencirane, u kojima postoji negacija vrijednosti rada, u kojoj vladaju loši i konfliktni odnosi, predstavlja izuzetnu prijetnju za nastanak i razvoj zavisnosti od kockanja. Loš uticaj može imati i okruženje u kom je kockanje dio tredicije, sastavni dio slobodnog vremena i druženja, ili u kom postoji nekritičnost i tolerancija prema socijalno patološkim pojavama.

Faktor kocka Kockanje zbog svojih karakteristika izaziva određene efekte kod čovjeka, kao što su uzbuđenje, osjećanje zadovoljstva i prijatnosti, umirenje, opuštanje a takođe nudi i mogućnost „bijega od realnosti“. Usljed svih ovih karakteristika, osoba koja kocka može veoma lako preći put od zadovoljstva i strasti, preko navike do zavisnosti.

63


Istine i zablude

DRAGUL JI U KOZMETICI Luksuzni kozmetički proizvodi današnjice sadrže usitnjeno ili sprašeno drago kamenje – dijamante, bisere, turmalin, ahat, kao i plemenite metale – zlato i srebro, a zanimljivo je da upotreba ovih prestižnih sastojaka datira još iz praistorije. Ovakvim proizvodima se pripisuju razna „fantastična” svojstva, međutim, stručna javnost je prilično skeptična po tom pitanju. Ljepota, mladost i zdravlje oduvijek su čovjeku bili najveća želja i inspiracija. Zbog toga ne čudi što se podaci o upotrebi kozmetičkih sredstava i raznih eliksira mladosti mogu naći u arheološkim spisima svih meridijana. Stari Egipćani su možda i najpoznatiji po svojoj težnji ka raskoši, pa je odavno poznato da se Kleopatra kupala u mlijeku magarice i da je oči iscrtavala bojom na bazi malahita. Stari Grci i Rimljani su takođe bili svjesni važnosti upotrebe preparata za njegu i uljepšavanje kože, a znali su i da ta kozmetička sredstva na bazi esencijalnih ulja, plemenitih metala i dragog kamenja mogu da spriječe i razvoj nekih kožnih bolesti. U Bibliji se nalazi preko 1000 različitih primjera upotrebe esencijalnih ulja i aromatičnog bilja, a posebno su cijenjena mirišljava (esencijalna) ulja za njegu tijela i kose. Srednjovjekovni tekstovi govore o upotrebi raznog ljekovitog bilja, pa se tako u njima mogu naći i recepti za njegu suve kože na bazi ječmene vode ili recept za preparat protiv akni na bazi ametista. Savremeni trendovi u kozmetičkoj industriji već neko vrijeme usmjereni su ka povratku prirodi. Poželjni sastojci su biljni ekstrakti, biljna i etarska ulja, a nepoželjno je sve što je sintetskog porijekla, a naročito konzervansi. Kada to imamo u vidu, onda ne iznenađuje povratak (polu)dragog prirodnog kamenja i plemenitih metala u jednom novom ruhu – u kremi za lice, serumu, sjenci za oči, ružu za usne, pa čak i laku za nokte. Ipak, moramo da se zapitamo koja je korist od upotrebe dragog kamenja i plemenitih metala u kozmetici i da li postoje dokazi da su korisni, kao i racionalan razlog za njihovu upotrebu. Da li je u pitanju samo ljudska taština koja bi upotrebu dragog kamenja i plemenitih metala u kozmetici svela isključivo na zadovoljstvo koje donosi još životnog luksuza?

64


ZLATO Skoro sve prestiĹžne kozmetiÄ?ke kompanije sadrĹže â&#x20AC;&#x17E;zlatnu anti-age linijuâ&#x20AC;? proizvoda, pa u ponudi postojie kreme sa zlatnim ljuspicama, nitima, ĹĄljokicama, nano-zlatom itd. NauÄ?nici objaĹĄnjavaju da se Ä?estice zlata razliÄ?itih veliÄ?ina ponaĹĄaju razliÄ?ito, i zato ne treba po svaku cijenu probati ove proizvode. Evo nekih osnovnih smjernica: tÉ&#x2021;FTUJDFLPKFTVVNJLSPTLBMJHFOFSBMOPTVCF[CKFEOFJJOFSUOF PECJKBKVTWKFUMPTU EBKVLPäJTKBK JĂ?UJUFKFPEGPUPTUBSFOKBo vizuelno podmlaÄ&#x2018;uju. t/BOPĘ&#x160;FTUJDF[MBUB LPKFTV[OBUOPNBOKJIWFMJĘ&#x160;JOB QSPEJSVVĘ&#x2030;FMJKFJVUJĘ&#x160;VOBĘ&#x2030;FMJKTLFGVOLDJKFna naÄ?ine koji joĹĄ nisu dovoljno istraĹženi. +FEOBOPWBTUVEJKBKFQPLB[BMBEBFGFLUJĘ&#x160;FTUJDB[MBUBOBLPäJ[BWJTFPEOKJIPWFWFMJĘ&#x160;JOF LPODFOUSBDJKFJUSBKBOKB QSJNKFOF6QPSFĂżJWBOKFNFGFLBUBOBOPĘ&#x160;FTUJDB[MBUBSB[MJĘ&#x160;JUJIWFMJĘ&#x160;JOB OBĂżFOPKFEBQPTUPKJV[BLPQTFHWFMJĘ&#x160;JOBLPKJTUJNVMJĂ?F TJOUF[VLPMBHFOBJFMBTUJOB BTBNPNBMPPETUVQBOKFPEUPHPQTFHBEPWPEJEPQPUQVOPTVQSPUOPH OFäFMKFOPHFGFLUB /FUSFCB[BCPSBWJUJEBLPEPESFĂżFOJIMKVEJNPäFEBTFKBWJBMFSHJKBOB[MBUP LPKBTFNBOJGFTUVKFLBPLPOUBLUOJEFSNBUJUJTOB mjestu primjene preparata. SREBRO 6QPUSFCBTSFCSBVLP[NFUJDJJEFSNBUPMPHJKJJNBOBVĘ&#x160;OVPTOPWV QPHPUPWVBLPTFäFMJQSFWFOUJWBOFGFLBUQSPUJWLPäOJICPMFTUJ (srebro je antiseptik 5SFCB[OBUJJEBQPTUPKFCSPKOFTUVEJKFLPKFQPLB[VKVEBTSFCSPVCS[BWBSFHFOFSBDJKVPĂ?UFĘ&#x2030;FOFLPäF  povoljno djeluje kod povrĹĄinskih rana i opekotina. Ă&#x20AC;UPTFUJĘ&#x160;FNJLSPJOBOPTSFCSB UVKFTJUVBDJKBNBMPQPWPMKOJKBOFHPVTMVĘ&#x160;BKVOBOP[MBUB KFSEPTBEBĂ?OKFTUVEJKFOJTVQPLB[BMF Ă?UFUOFQPTMKFEJDFOBLPäJ OBQSPUJW TBTUPKDJTBNJLSPJOBOPTSFCSPNNPHVTFLPSJTUJUJ[BOKFHVPTKFUMKJWF QSPCMFNBUJĘ&#x160;OFLPäF  kao i u tretmanima poslije depilacije, brijanja itd. BISERI 5SBEJDJKBVQPUSFCFCJTFSBVOKF[JLPäFKFOBKWJĂ?FQSJTVUOBV,JOJJ+BQBOV TPC[JSPNOBJEFBMäFOTLFMKFQPUFLPKJTFPHMFEBV MJKFQPN CJKFMPNJCMJTUBWPNUFOV%BNFTBPWPHQPEOFCMKBTVJOBKWFĘ&#x2030;JLPO[VNFOUJ EFSNP LP[NFUJĘ&#x160;LJIQSPJ[WPEB[BUSFUNBO IJQFSQJHNFOUBDJKB BPWBKFGFLBUTFQSJQJTVKFJCJTFSJNB 4QSBĂ?FOJCJTFSJQSFETUBWMKBKVÄ&#x2022;OJCJKFMPTSFCSOJQSBI LPKJTFOBLPäJMJKFQPSB[NB[VKF Ę&#x160;JOFĘ&#x2030;JKFNFLPNJTKBKOPN#JTFSJTVV IFNJKTLPNTNJTMVTBĘ&#x160;JOKFOJOBKWFĘ&#x2030;JNEJKFMPNPELBMDJKVNLBSCPOBUBQPWF[BOPHTBQSPUFJOJNBTMJĘ&#x160;OJNLFSBUJOV4PC[JSPNEBKF LFSBUJOTUSVLUVSOJQSPUFJOLPäF LPTFJOPLUJKV BLBMDJKVNLBSCPOBUVLMBOKBJ[VNSMFĘ&#x2030;FMJKFTBQPWSĂ?JOFLPäF biserima se pripisuju razni pozitivni efekti. Paste za zube â&#x20AC;&#x17E;na bazi biseraâ&#x20AC;? takoÄ&#x2018;e sadrĹže kalcijum karbonat, u obliku krupnijih Ä?estica, pa su se biseri naĹĄli i u proizvodima za uklanjanje neprivlaÄ?nih mrlja sa zuba. Kao i u sluÄ?aju srebra i zlata, postoje preparati za oralnu upotrebu na bazi bisera, Ä?ija je OBNKFOBSFHFOFSBDJKBPSHBOJ[NB Biserni prah je prisutan u luksuznim puderima za lice i sjenkama za oÄ?i, a krupnije Ä?estice bisernog praha se nalaze u sastavu piling maski za lice. DIJAMANTI %JKBNBOUKFOBKUSWĂżJQP[OBUJNBUFSJKBM Ę&#x160;JKJOB[JWQPUJĘ&#x160;FPEHSĘ&#x160;LFSJKFĘ&#x160;JBEBNBOUJPT Ă?UPVQSFWPEV[OBĘ&#x160;JOFVOJĂ?UJW WKFĘ&#x160;BO 6IFNJKTLPNTNJTMVEJKBNBOUKFTBĘ&#x160;JOKFOPEBUPNBVHMKFOJLB OBKDKFOKFOJKJKFCF[CPKBO NBEBTFNPäFOBĘ&#x2030;JJVSB[OJN JOUFSFTBOUOJNCPKBNB LPKF[BQSBWPQPUJĘ&#x160;VPEESVHJIIFNJKTLJIFMFNFOBUB TMVĘ&#x160;BKOPv[BMVUBMJIwVOKFHPWVLSJTUBMOVSFĂ?FULV 4BEBTFNPäFNP[BQJUBUJ[BĂ?UPVOJĂ?UBWBUJOFĂ?UPUBLPESBHPDKFOPJMJKFQPLBPĂ?UPKFEJKBNBOU TBNPEBCJTFOBĂ?BPVLP[NFUJĘ&#x160;LPN QSPJ[WPEV "LPJEBMKFOJTUFVCJKFĂżFOJ LP[NFUJĘ&#x160;LFLVĘ&#x2030;FLBäVEBdijamanti daju koĹži blistavost, da je ĹĄtitite od ĹĄtetnih sunÄ?evih [SBLB LBPJEBQPWFĘ&#x2030;BWBKVOKFOVFMBTUJĘ&#x160;OPTU QBTVQSFQPSVLB[Banti-ageOKFHV*Ă?NJOLBTFNPäFOBĘ&#x2030;JPCPHBĘ&#x2030;FOBĘ&#x160;FTUJDBNB dijamanata, zlata, turmalina, Ä?ime se koriste izuzetna optiÄ?ka svojstva ovih materiajala. Ĺ TA KAĹ˝E NAUKA? /BäBMPTU JBLPTFPWJvESBHVMKJwLPSJTUFIJMKBEBNBHPEJOBVLP[NFUJDJJEFLPSBUJWOJNQSPJ[WPEJNB KPĂ?VWJKFLOFNBEPWPMKOP EPLB[BLPKJPQSBWEBWBKVOKJIPWVĂ?JSPLVVQPUSFCV LBPOJWSUPHMBWFDJKFOFPWJIQSPJ[WPEBLPKJTBESäF QPMV ESBHPLBNFOKFJ plemenite metale. /BQPNJOKFNPEBTVWPEFĘ&#x2030;JOBVĘ&#x160;OJDJJ[PWFPCMBTUJKFEJOPTBHMBTOJVQPHMFEVQPWPMKOJIoptiÄ?kih svojstava zlata i dijamanata u kozmetici: reflektuju svjetlost i vizuelno podmlaÄ&#x2018;uju koĹžu.(SVQBLPSFKBOTLJIOBVĘ&#x160;OJLBEPLB[BMBKFTMJĘ&#x160;OFQP[JUJWOFFGFLUF TQSBĂ?FOPHUVSNBMJOBJäBEB LPKJSFÄ&#x2DC;FLUVKVJOGSBDSWFOVTWKFUMPTU*3 infrared [SBDJJOUFSSFBHVKVTBNPMFLVMJNBWPEF HFOFSJĂ?V UPQMPUVJQPLSFĘ&#x2030;VQSPDFTSFHFOFSBDJKFĘ&#x2030;FMJKB0UVEBTVPWJTBTUPKDJQSJTVUOJVJOPWBUJWOJNanti-age proizvodima, a postoje i lampe

65


koje emituju IR svjetlost za regeneraciju organizma. U obliku krupnijih Ä?estica, â&#x20AC;&#x17E;spraĹĄeni draguljiâ&#x20AC;? se smatraju bezbjednim, vrĹĄe uklanjanaje mrtvih Ä&#x2021;elija i vraÄ&#x2021;aju koĹži blistavost, ĹĄto se naziva eksfolijantni efekat. Ipak, i dalje je nepoznanica ĹĄta se deĹĄava sa nanoÄ?esticama zlata, dijamanata, kao i ostalih pomenutih minerala, i kako oni utiÄ?u na koĹžu i druge organe na Ä&#x2021;elijskom nivou. HOLISTIÄ&#x152;KA KOZMETIKA NajveÄ&#x2021;i ljubitelji dragog kamenja u kozmetici su ljudi koji koriste holistiÄ?ke tretmane za lijeÄ?enje i uljepĹĄavanje. HolistiÄ?ka kozmetika se definiĹĄe kao kozmetika koja je dobra za osobu u cjelini, ne samo za njeno lice i tijelo, veÄ&#x2021; i za um i duĹĄu. Ne smije da sadrĹži niĹĄta ĹĄtetno, veÄ&#x2021; samo prirodne sastojke, tako da su dosta zastupljena etarska i prirodna biljna ulja, koja daju proizvodima lijep, aromatiÄ?an miris. HolistiÄ?ki terapeuti i kometiÄ?ari tvrde da dragulji imaju posebnu iscjeljujuÄ&#x2021;u energiju, pa se tako za razliÄ?ita stanja savjetuje razliÄ?ito kamenje: tNBTBäBSVCJOJNBoEPOPTJTSFĘŤVJTNBOKVKFOFHBUJWOPTU tNBTBäBTNBSHBEJNBoKBĘŹBTOBHVVNBJUJKFMB tNBTBäBTBÄ&#x2022;SJNBoEPOPTJTQPLPKJCJTUSJOVVNB Priprema kozmetike sa dragim kamenjem takoÄ&#x2018;e ostaje mistiÄ?na, pa su tako u ponudi spraĹĄeno kamenje, ali i ulja ili vodice u kojima su potapani dragulji minimum tri mjeseca radi zadrĹžavanja â&#x20AC;&#x17E;energije i ostalih pozitivnih uticajaâ&#x20AC;? na korisnika. KLEOPATRIN RECEPT ZA LJEPOTU IstraĹživanja su pokazala da Kleopatrina sjenka za oÄ?i sadrĹži spraĹĄen malahit zelene boje, a plava boja se dobijala od kamena MBQJT MB[VMJCrnom bojom se naglaĹĄavala sama kontura oka i obrve, a boja se dobijala od olovo-sulfida pomijeĹĄanog sa ovÄ?ijom maĹĄÄ&#x2021;u. Ĺ minka je bila u obliku paste, a sam proces izrade ĹĄminke trajao je mjesecima. Ipak, nauÄ?nici vjeruju da ovakva ĹĄminka nije imala samo estetsku ulogu, veÄ&#x2021; je ĹĄtitila od sunÄ?evih zraka i od oÄ?nih infekcija. Izvor: www.benuapoteka.rs

66


system Kompletna anti-aging linija koja ističe Vašu prirodnu ljepotu

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me


ZAŠTITITE KOŽU OD SUNCA TERMALNOM VODOM SA FRANCUSKIH ALPA Iako sinonim života, sunce može predstavljati veliku opasnost po kožu ljudi. Pretjerano izlaganje sunčevim zracima, bez adekvatne zaštite, gotovo uvijek dovodi do opekotina koje za posljedicu imaju ubrzanje starenja kože a mogu uzrokovati i zadebljanje epidermisa, tamne fleke, kao i prekancerogene lezije i kancer kože. Godišnje se otkrije čak 2 do 3 miliona novih slučajeva kancera kože1 a ono što je pogotovu zabrinjavajuće jeste da se 80% svih DNA oštećenja, nažalost, desi prije 18-te godine2. Odličnu zaštitu kože od štetnih sunčevih zraka nudi francuski brend Uriage. Zašto? Zato što je Uriage termalna voda u isto vrijeme i terapeutska3 i zaštitna voda. Osim toga, istraživački testovi pokazuju i da Uriage termalna voda jača kutaneusnu barijeru! Ovo se dešava zahvaljujući efektu na sintezu na dva ključna proteina. Naime, Uriage termalna voda stimuliše produkciju proteina filagrina, komponente prirodnog faktora hidratacije koji je neophodan za održavanje gornjih slojeva epidermisa netaknutim i nepropustivim za gubitak vode. Sa druge strane čuva klaudin-6, protein granularnog sloja kože koji gradi čvrste veze između ćelija i koji je neophodan za funkcionisanje barijere kože. Dan za danom, koža je bolje zaštićena od dehidratacije kao i od iritanasa ili “loših ” bakterija koje mogu dovesti do disbalansa flore. Takođe, sa Uriage termalnom vodom rađen je i komet test kojim se mjeri zaštita DNA ćelija. U ovoj in-vitro studiji, keratinociti (ćelije) su kutivisani i izloženi uticaju UVA i UVB zraka. Rezultati pokazuju da je UV indukovano oštećenje keratinocita manje kada su ćelije prethodno tretirane Uriage termalnom vodom (pokazuju manje deformacije nukleusa). Uriage termalna voda štiti DNA ćelija od oštećenja uzrokovanih UV zracima! Uriage Termalna Voda, srce Bariésun formula

68

Nova generacija ultra-laganih formulacija Uriage Bariésun linije za zaštitu od sunca, pored veoma visoke UVB/UVA zaštite pružaju koži ugodan osjećaj hlađenja, kao i suv završni dodir i nevjerovatan bronzani ten. Sve formulacije Uriage Bariésun proizvoda za zaštitu od sunca uključuju novi kompleks filtera zadnje generacije UVB/UVA u cilju optimalne apsorpcije UV zraka. Obogaćene su Uriage termalnom vodom zaštitnih i umirujućih svojstava.


Proizvodi su maksimalne efikasnosti, sigurnosti i podnoĹĄljivosti, trenutno apsorbujuÄ&#x2021;e teksture i prijatnog mirisa â&#x20AC;&#x201C; sa 0% parabena i 0% alkohola. Pored veÄ&#x2021; postojeÄ&#x2021;eg asortimana koje Uriage nudi u okviru svoje linije za sunÄ?anje, BariĂŠsun opseg je pojaÄ?an i sa tri nove inovativne formulacije, koje nude koĹži zaĹĄtitu ĹĄirokog spektra (SPF 30, SPF 50+), optimalan UVA/UVB balans, zaĹĄtitu Ä&#x2021;elija od fotostarenja i DNA Ä&#x2021;elija od oĹĄteÄ&#x2021;enja UV zracima. Hidriraju i jaÄ?aju kutaneusnu barijeru zahvaljujuÄ&#x2021;i svojstvima Uriage Termalne Vode. U nastavku, reÄ&#x2021;i Ä&#x2021;emo neĹĄto viĹĄe o ovim proizvodima: Uriage BariĂŠsun Dry Mist SPF 30 200 ml LICE & TIJELO BRZA & LAKA ZAĹ TITA BEZ RAZLIVANJA Ultra lagani suvi sprej pruĹža koĹži visoku zaĹĄtitu od UVA i UVB zraka i slobodnih radikala, spreÄ?avajuÄ&#x2021;i isuĹĄivanje koĹže. Teksture koja se trenutno apsorbuje, ovaj preparat za sobom ostavlja neljepljiv osjeÄ&#x2021;aj i suv finiĹĄ, veoma rijedak meÄ&#x2018;u filterima. Dodatni efekat hlaÄ&#x2018;enja i blistavost koĹže koja ostaje nakon nanoĹĄenja, su takoÄ&#x2018;e prednosti ovog proizvoda.  t1PHPEBO[BPTKFUMKJWVLPäV  t"FSPTPM[BVMUSBCS[VJMBLVBQMJLBDJKV  t)JQPBMFSHFOB WPEPPUQPSOBGPSNVMB Uriage BariĂŠsun Ultra-Light Fluid SPF 50+ 30 ml LICE & TIJELO TRENUTNO SUV DODIR NA KOĹ˝I  .BLTJNBMOB[BĂ?UJUBLPäFPE67"67#[SBLBJTPCPEOJISBEJLBMB6MUSBÄ&#x2DC;VJEOBUFLTUVSBTBTVWJNÄ&#x2022;OJĂ?PNLPKBTFBQTPSCVKF izuzetno velikom brzinom koja je pogodna za sve tipove koĹže, Ä?ak i za one najosjetljivije.  t7FPNBQSBLUJĘ&#x160;OPEäFQOPQBLPWBOKF v[BQPOJKFUJi  t)JQPBMFSHFOBJOFLPNFEPHFOBWPEPPUQPSOBGPSNVMB Uriage BariĂŠsun MAT Fluid SPF 50+ 50 ml LICE PERFEKTNO KONTROLISANA I MATIRANA KOĹ˝A  0WBKMBHBOJÄ&#x2DC;VJEQSVäBWFPNBWJTPLV[BĂ?UJUVPE67"67#[SBLBJTMPCPEOJISBEJLBMB/BSPĘ&#x160;JUPKFQSJMBHPĂżFOLPNCJOPWBOPK ka masnoj koĹži i garantuje osjeÄ&#x2021;aj kontinuirane hidratacije i svjeĹžine bez sjajnih polja na licu. Posebna prednost ovog proizvoda je dodatak matirajuÄ&#x2021;ih pudera koji osiguravaju mat finiĹĄ, u bilo kojoj situaciji.  t&LTUSBLUTMBEJĘ&#x2030;BTBTFCVNSFHVMJĂ?VĘ&#x2030;JNEFKTUWPNJQVEFSJTBNBUFGFLUPN  t6SJBHF5FSNBMOB7PEBLPKBEPEBUOPPTJHVSBWBPEMJĘ&#x160;OVIJESBUBDJKV  t)JQPBMFSHFOB OFLPNFEPHFOBJWJTPLPUPMFSBOUOBGPSNVMB  t(BSBODJKBTBWSĂ?FOPLPOUSPMJTBOFLPäFPEKVUSBEPWFĘ&#x160;FSJ SAVJETI U svakom sluÄ?aju, bez obzira na kvalitet preparata koje koristite kao zaĹĄtitu od uticaja ĹĄtetnih sunÄ?evih zraka, da bi se izbjegle opekotine i oĹĄteÄ&#x2021;enja koĹže, potrebno je preduzeti i neke preventivne korake. Neki od uopĹĄtenih savjeta kada je u pitanju zaĹĄtita koĹže od sunca, su sljedeÄ&#x2021;i:  t/PTJUJĂ?FĂ?JS OBPĘ&#x160;BSF[BTVODF Ę&#x160;BLJNBKJDVVLPMJLPKFOFPQIPEOP  tPrije izlaganja suncu, obavezno nanijeti kremu za zaĹĄtitu od sunca. Nanositi na svaka 2 sata, kao i nakon svakog izlaska iz vode.  t1JUJEPTUBWPEF  t*[CKFHBWBUJJ[MBHBOKFTVODVJ[NFĂżVIQSJKFQPEOFJIQPTMFQPEOF  t1PäFMKOPKFCPSBWJUJVIMBEV  tPosebnu paĹžnju obratiti na najmlaÄ&#x2018;e! Djecu ispod 3 godine starosti nije poĹželjno izlagati suncu. Maja MijanoviÄ&#x2021;, dipl. ph 15SFOVUOPTFEPNJMMJPOBTMVĘ&#x160;BKFWBOFNFMBOPNLBODFSBLPäFJTMVĘ&#x160;BKBNBMJHOPHNFMBOPNBPULSJKFĂ?JSPNTWJKFUBTWBLFHPEJOF Izvor: World Health Organization 28BLFÄ&#x2022;FME FUBM.FE+"VTU.BSLT FUBM.FE+"VTU 3ME FUBM.FE+"VTU.BSLT FUBM.FE+"VTU

69


Hronika 01. jun - SAD se povlače iz Pariskog sporazuma SAD će se povući iz Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama, objavio je predsjednik Donald Tramp na konferenciji za novinare u Bijeloj kući. Kako je objasnio, taj potez je dobar za američke građane i poreske obveznike i stavlja Ameriku na prvo mjesto. Najavio je da će otpočeti pregovore o napuštanju Pariskog sporazuma, i rekao da se nada da će uspjeti da ispregovara najbolji mogući ishod za obje strane. Tramp je Pariski sporazum ocijenio kao dobar primjer onoga što je Vašington radio za dobrobit drugih zemalja, a ne sopstvenu, i rekao da će prekinuti takvu praksu. - Izlazimo, ali počinjemo da pregovaramo, vidjećemo da li možemo da dođemo do dogovora. Ako možemo to je odlično, ako ne možemo - tako je kako je - kazao je američki predsjednik. Tramp je kazao da duboko brine za čovjekovu okolinu, ali da ne može podržati sporazum koji kažnjava SAD. 02. jun - Ljekovi i herbicidi u krvi morskih kornjača - Australija

Tragovi ljekova, herbicida i drugih hemikalija otkriveni su u krvi zelenih morskih kornjača kod Velikog koralnog grebena. Ovaj podatak dodatno ilustruje stepen zagađenja okeana. - Sve ono što ste se nađe u vašoj sudoperi, ono što prskate po svojim poljoprivrednim dobrima i ono što industrija odbaci, završi u okolini i u kornjačama kod Velikog koralnog grebena navodi se u saopštenju Ejmi Hefernan, istraživača sa Univerziteta u Kvinslendu. Naučnici su analizirali krv kornjača rasprostranjenih duž zaliva Klivlend i Apstart u državi Kvinslend, kao i oko obližnjih ostrva Hovik. Na tom području su pronađeni tragovi stotina hiljada hemijskih proizvoda. Naučnici su između ostalog izolovali tragove ljekova koji se prepisuju za slučajeve gihta i srčane insuficijencije. Univerzitet u Kvinslendu je bio jedan od autora studije

70

koju je vodila australijska kancelarija Svjetskog fonda za prirodu (WWF). Usljed klimatskih promjena, australijski Veliki koralni greben ugroženiji je nego što se mislilo. Porast temperature vode u martu i aprilu izazvao je najgoru dosad zabilježenu epizodu izbjeljivanja grebena koji se prostire na 2.300 kilometara. Veliki koralni greben je od 1981. na Listi svjetske baštine Organizacije UN za obrazovanje, nauku i kulturu UNESCO. Nalazi se i na Listi izuzetno ugroženih područja svjetske baštine. 04. jun – Predsjednik Miloš Zeman je posljednji zaštićeni pušač - Češka Novi zakon o zabrani pušenja u Češkoj protjerao je od 31. maja pušače iz svih zatvorenih prostorija, pod prijetnjom kazne od 200 eura ako zapale cigaretu u restoranu ili baru, osim jednog, posljednjeg zaštićenog pušača u Češkoj - predsjednika Miloša Zemana. Zemanu je čak armija dala izuzetak i dozvolu da puši u vladinim avionima. - Na predsjednika republike koji je istovremeno vrhovni komandant oružanih snaga te zabrane se ne odnose - objasnio je portparol češke armije Jan Šulc. Ministar odbrane, Martin Stropnjicki, odbio je da komentariše čime je vrhovni komandant takvu privilegiju zaslužio, osim što je strastveni pušač, bez nikotina ne može i a pošto se ne obazire na zakone i zabrane ni u zemlji ni u inostranstvu nije jasno kako bi ga piloti spriječili da puši. Predsjednička kancelarija morala je 2014. godine da plati britanskom hotelu u kome je Zeman boravio tokom samita NATO vanredni račun od 1.990 funti za čišćenja i uklanjanje smrada duvanskog dima iz hotelske sobe u kojoj je češki predsjednik pušio iako je hotel nepušački. Iste godine, na društvenim mrežama se pojavila slika predsjednika Zemana kako puši u vozu punom ljudi iako u vozovima i sredstvima javnog prevoza apsolutna zabrana pušenja važi još od 2006. godine. Češka željeznica morala je da se pravda zašto je predsjedniku, kao jedinom zaštićenom pušaču izašla u susret. 05. jun - Pronalaženje novih trikova protiv zabrane pušenja - Češka Dovitljivost Čeha da nađu rupe u zakonu i zaobiđu zabranu pušenja nema granica, a novi trik su džepne nargile za cigarete iz Kine, pošto je novi antipušački zakon od 31. maja iz zabrane izuzeo upravo tradicionalne nargile, popularne u češkim


čajdžinicama. Češki pušači otkrili su da sam antipušački zakon nigdje precizno i tehnički ne definiše šta su to nargile, ne računajući da bi pod pojmom nargile mogla da prođe i mala posuda poput lule, s vodom, u koju se stavi cigareta i dim uvlači kroz vodu. Te mini nargile za cigarete kineskog proizvođača, nude se sada kao garantovani trik da se i dalje puši i u restoranima, kafeima, barovima, zatvorenim prostorijama gdje je od 31. maja pušenje zabranjeno pod prijetnjom kazne 200 eura za pušača, a 2.000 eura za ugostitelja koji je to dozvolio. - Skloni smo da smatramo da se zakon ne odnosi na upotrebu džepnih nargila u kojima sagorijeva cigareta, a ne duvan za nargile ili biljna mješavina, da je to izuzetak - saopštila je portparolka Ministarstva zdravlja Štepanka Čehova. Pravnici su takođe uvjereni da džepne nargile mogu da prođu sve dok se kontrolni organi ne izjasne i ne definišu da li to jesu nargile ili nijesu. Opšta zabrana pušenja u zatvorenom prostoru, kao i napolju, kraj dječijih igrališta i na stanicama javnog prevoza, koju je, kao 23. zemlja u Evropi, Češka uvela 31. maja, i dalje je tema dana, a pušači se utrkuju ko će smisliti uspješniji trik da i dalje puši na zabranjenim mjestima, prije svega u kafanama. Najrasprostranjeniji trik je da se kafana generalno ili samo određenim danima proglasi za privatni klub u kojem sjedi zatvorena grupa ljudi. U tom slučaju niko nema pravo da zamjera što u prostoriji puše, jer to je kao da su se okupili privatno u nečijem stanu. 10. jun - Aplikacija za prijavu simptoma raka - Amerika Pacijenti oboljeli od raka pozivaju se da govore o svojim iskustvima sa sporednim efektima hemoterapije. To su preoruke nove studije koja je pokazala da prijavljivanje simptoma može da poboljša njihove šanse za preživljavanje. Hemoterapija može da produži život nekim pacijentima oboljelim od raka ali izaziva neke neprijatne sporedne efekte. Novi upitnik, koji može da se ispuni na internetu, omogućava pacijentima da prijave takve probleme kada se pojave. - Pacijenti mogu sami da prijave 12 najčešćih i najneprijatnijih simptoma uz pomoć te platforme, bilo od kuće, između posjeta ljekaru ili kada dođu u ordinaciju dok sjede u čekaonici, pre nego što ih primi ljekar - objašnjava dr Itan Baš, direktor Istraživačkog programa za rak. Ako imate neke probleme sa dnevnim aktivnostima, intervencije mogu da dođu malo brže. Imate veću interakciju sa ljekarom, a interakcija može da bude u boljem trenutku, osmišljenija i bolje pripremljena. - Ustanovili smo da je 31 odsto pacijenata poboljšalo kvalitet života tokom šest mjeseci korišćenja aplikacije za prijavu simptoma, u poređenju sa uobičajenom njegom. Ustanovili smo sedam odsto smanjenja broja posjeta hitnoj pomoći i ustanovili smo dva mjeseca odlaganja u tome koliko dugo pacijenti mogu da tolerišu primanje hemoterapije – objasnio je dr Baš. Najveće iznenađenje je da su pacijenti poboljšali svoje izglede da prežive za skoro pola godine, što je veći uspjeh od nekih novih ljekova za liječenje raka. Veća studija sada će testirati sam sistem upitnika na internetu, širom Sjedinjenih Država.

10. jun - Alarmantna količina mikroplastike u kitovima - SAD Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) saopštila je da je njeno novo istraživanje koje uključuje obdukciju kitova iz Sredozemnog mora pokazalo alarmantnu količinu mikroplastike u tim životinjama. Na Svjetski dan okeana i povodom prve UN konferencije o okeanima, koja je u četvrtak održana u Njujorku, WWF je naveo da su otkrili nove dokaze o kontaminaciji plastikom kitova na Mediteranu. Ova svjetska organizacija za zaštitu prirode novim istraživanjem pokazala je uticaj zagađenja plastikom u sjeverozapadnom dijelu Sredozemnog mora. Stručnjaci WWF analizirali su biopsije skoro 100 morskih sisara (tri vrste kitova) koji žive u utočištu za morske sisare Pelagosu, najvećem zaštićenom području na Mediteranu, između (kontinentralnog dela) Italije, Francuske i ostrva Sardinije. Istraživanje pokazuje visoku kontaminaciju kitova ftalatima. - Ftalati su jedna od komponenti plastike, a obično se nalaze u ambalaži, zavjesama za tuširanje, kablovima, lakovima, ljekovima, bojama itd. Nalaze se i u kozmetici, npr. lakovima za nokte ili kosu, kao i u parfemima. Prosječna koncentracija DEHP-a (najtoksičnijeg ftalata) pronađenog u suvom tkivu kitova je 1060 ľg/kg (mikrograma po kilogramu), a smatra se da je ona visoka kad je iznad 300 ľg/kg", ističe se u saopštenju WWF. Dodaje se da su ftalati toksični za ljude i životinje, sa mogućim štetnim posljedicama na plodnost i razvoj fetusa. Vjeruje se da uzrokuju endokrine poremećaje, a neki od njih su klasifikovani kao kancerogeni. Danas se u svijetu proizvodi tri miliona tona ftalata na godinu - navodi WWF. 11. jun - Poštar upravljao igricom "Plavi kit" Ruski državljanin Ilja Sidorov (26) uhapšen je pod optužbom da je upravljao igrom Izazov plavog kita, u kom je izvršilo samoubistvo 130 osoba. Kako prenose svjetski mediji, pretpostavlja se da je Sidorov u vezi sa Filipom Budejkinom (21) iz Rusije koji je već iza rešetaka pod istom otpužnicom. Sidorov je radio kao poštar. Djeca koja su se priključivala su dobijala naredbe da sebi naude oštrim predmetima, da gledaju horor filmove i ostanu bez sna dok izvršavaju serije zadataka koji za cilj imaju na naude njihovom mentalnom razvoju. Prema objašnjenju igre, 50. dan djeca pristaju da izvrše samoubistvo. Sidorov je uhapšen pošto je regrutovao 32 školaraca u svoju grupu. Njega su pripadnici policije uhapsili pošto im je jedna trinaestogodišnjakinja rekla da je izazvao da skoči pod voz. Sidorov bi mogao da dobije petogodišnju kaznu zatvora, samo zbog tog slučaja, a iz Ministarstva unutrašnjih poslova Rusije je saopšteno da je Sidorov praćen i izbog slučaja jedne četrnaestogodišnjakinje, koja je pokušala da se ubije ranije ove godine. Osumnjičeni je rekao da je administrator takozvane grupe za samoubistva koja je imala 32 člana, sve maloljetne. Davao im je zadatke koji su vodili samoubistvu. Osumnjičeni je zatvoren i prebačen u Čeljabinsk. Ranije je uhapšen Budejkin, koji je optužen da je upravljao

71


društvenom mrežom Plavi kit. Pred nadležnima je da utvrde ko je odgovoran za samoubistva koja još nisu istražena, a sumnja se da imaju veze sa aktivnostima kojima su se bavili uhapšeni Rusi. 16. jun - Otkriven novi antibiotik, efikasan protiv otpornih bakterija Naučnici su otkrili novi antibiotik, koji je veoma efikasan protiv bakterija otpornih na već poznate antimikrobialne agense. Antibiotik je pronađen u uzorku zemljišta iz Italije, tačnije u jednoj bakteriji koja se nalazi u zemljištu, a nazvan je pseudouridimicin ili PUM, navodi AFP. Lijek je uspješno eliminisao širok spektar bakterija u laboratorijskim testovima i izliječio je miševe inficirane šarlahom. Detalji pronalaska objavljeni su u naučnom žurnalu u SAD pod imenom Sel (Cell - ćelija). Pseudouridimicin neutrališe enzim pod nazivom polimeraza, koji je neophodan za gotovo sve funkcije svakog organizma, a zbog svog mehanizma akcije, novi antibiotik ima 10 puta manju šansu da izazove imunitet na svoje dejstvo nego svi ostali ljekovi na tržištu. PUM je uspješno eliminisao više od 20 vrsta bakterija u eksperimentima i pokazao se posebno efektan protiv streptokoka i stafilokoka, čijih nekoliko vrsta je otporno na dosta antibiotika. Kliničke probe lijeka mogle bi da počnu u naredne tri godine, dok se antibiotik na tržištu očekuje u narednih 10 godina, saopštili su istraživači na Ratgers-Nju Brunsvik univerzitetu u Nju Džerzi i iz italijanske biotehnološke kompanije „Najkons“. Oni navode da je ovo otkriće pokazalo da su bakterije pronađene u zemljištu najbolji izvor novih antibiotika. 24. jun - Pas kloniran iz uveta upoznao original – Južna Koreja Pas kloniran od bio-materijala dva primjerka Jakutijske Lajke stigao je iz Južne Koreje u Rusiju zbog genetskih istraživanja, gdje je upoznao i svoj "original". Naučnici su uspjeli da kloniraju psa od bio-materijala dvanaestogodišnjeg mužjaka i šestogodišnje ženke. Štene je dobilo ime Kijračana, što znači prelijepa na Jakutijskom. Njegov klonirani brat se zove Belek, odnosno poklon. Ne mogu da vjerujem da je štene klon, ako pogledate original vidjećete kako liče - istakao je vlasnik psa Dimitrij, uz napomenu da je štene klonirano od dijela uveta odrasle životinje. Južnokorejanska laboratorija se odlučila na kloniranje kako bi spasila Jakutijske Lajke od izumiranja, jer im je broj, usljed ukrštanja s drugim rasama, značajno opao. Ipak, nijesu sva kloniranja radi stvaranja kućnih ljubimaca. Laboratorija je replicirala najbolje vojne i policijske pse, kako bi pomogla oružanim snagama te zemlje, ali i SAD, Kine i Rusije. 24. jun - Inovacije u oporavku posle moždanog udara - Australija Ljudi koji prežive moždani udar, često se bore sa teškim posljedicama. Potrebno je i nekoliko mjeseci fizikalne terapije

72

da bi ponovo mogli da počnu da osjećaju udove ili probude čulo dodira. Prototip vještačke ruke, koji je nedavno razvijen, pomaže im da osjete toplo i hladno ili da razlikuju staklo od kartona. Ova inovacija predstavljena je na sajmu tehnologije Brain Convention u Londonu. Ova rukavica može biti važan instrument u rehabilitaciji pacijenata koji su preživjeli moždani udar. To je taktilna aplikacija koja koristi mehaničke ili električne stimulanse kako bi proizvela osjećaj dodira, toplote i hladnoće, glatkog i grubog. Britanska kompanija Morgan Inovation razvila je ovu spravu u saradnji sa istraživačima Univerziteta u Sautemptonu. - Korisnik to vidi na ekranu i zna šta uzima, i onda njegov mozak počinje da osjeća. A osjećaju se različito kada razvijaju različita čula i ponovo aktiviraju neurone - navodi inženjer i pronalazač dr Hauard Klark. Istraživači smatraju da ova taktilna naprava postaje sve značajnija jer pacijenti koji su preživjeli šlog ne mogu uvijek da dobiju fizikalnu terapiju koja im je potrebna. - Ovo ljudima omogućava da vježbaju od kuće, daje im stimulaciju, a fizioterapeuti mogu da ih nadziru i da vide ko je uspjeo da prođe fizikalnu terapiju, a ko ne - objašnjava Klark. Ovaj aparat već je u upotrebi širom svijeta. 26. – Objavljena lista najdugovječnije nacije svijeta Svjetski ekonomski forum nedavno je objavio rezultate istraživanja u vezi zemlja čiji stanovnici imaju najduži očekivani životni vijek. Najduže se živi u razvijenijim zemljama, gdje je bolji zdravstveni sistem, ali i kvalitetnija ishrana. Uprkos tome, u pojedinim zemljama je zbog sve veće zastupljenosti mentalnih oboljenja i pojačane stope saoubistava očekivani životni vijek kraći. Predstavljene su životne navike 13 svjestskih zemalja: 13. Švedska - 82 godine - Dobar kvalitet vode doprinosi dužem životnom vijeku. 12. Island - 82.1 godina - Prema nutricionistima, na čitavom svijetu Islanđani se najbolje hrane. Njihov način ishrane smanjuje rizik od dijabetesa i problema sa srcem. 11. Južna Koreja - 82.2 godine - Poboljšanje u poljoprivredi je dovelo do povećanja očekivanog životnog vijeka, ali je zagađenje još veliki problem u ovoj zemlji. 10. Luksemburg - 82.2 godine - Ova zemlja ima mali broj stanovnika, a visok BDP, što znači dobru ishranu i odličan zdravstveni sistem. 9. Izrael - 82.2 godine - Muškarci u Izraelu, u poređenju s ostalim zemljama, žive najduže na svijetu. 8. Australija - 82.3 godine - Zdraviji način života i poboljšana zdravstvena zaštita povećala je i očekivani životni vijek. 7. Francuska - 82.4 godine - Francuska ima jednu od najnižih stopa gojaznosti, što doprinosi i dugom životu. 6. Singapur - 82.6 godina - U posljednjih 30 godina, očekivani životni vijek povećan je zahvaljujući visokom nivou preventive i poboljšanja u zdravstvu. 5. Italija - 82.7 godina - U Italiji gotovo nema siromaštva, a ekonomski faktor znači da većina populacije može da jede svježu i zdravu hranu, što je obično luksuz za siromašne. 4. Švajcarska - 82.8 godina - Dobra ishrana i zdravstvo


su glavni faktori dugog života u ovoj zemlji. 3. Španija - 83.1 godina - Mediteranska ishrana. Svježe povrće, riba, maslinovo ulje i orašasti plodovi zaslužni su za dug život stanovnika ove zemlje. 2. Japan - 83.6 godina - Japan je prije tri godine pao na drugo mjesto zbog rastućeg broja samoubistava ženske populacije. Očekivani životni vijek je i dalje visok zbog zdrave ishrane. 1. Hong Kong - 84 godine - Tai či pomaže Kinezima da ostanu aktivni i u dubokoj starosti. Hrana spremljena na pari i ispijanje čaja takođe su smjestili Hong Kong na prvo mjesto ove liste. 28. jun - Senat odložio ukidanje Obamakera - SAD Republikanska većina u američkom Senatu odložila je glasanje o predlogu zakona kojim je trebalo da se ukine i zamijeni Obamaker. O tome će se glasati poslije 4. jula. Glasanje je odloženo pošto je nezavisnom analizom zaključeno da bi, ako se njihov predlog usvoji, 22 miliona ljudi izgubilo zdravstveno osiguranje u narednih 10 godina. Vođa senatske većine Mič Mekonel rekao je republikanskim kolegama da će odložiti glasanje planirano za ovu nedjelju za period poslije jednonedjeljne pauze u radu Kongresa zbog nacionalnog praznika Dana nezavisnosti. Nekoliko republikanskih senatora izjavilo je da čak neće glasati za to da se stranački predlog stavi na dnevni red, što je primoralo Mekonela da odustane od plana da se o predlogu glasa prije praznika. Protivnici promjena zakona o zdravstvenoj zaštiti kažu da će republikanski plan suviše veliki broj siromašnih Amerikanaca lišiti zdravstvenog osiguranja ili pak smatraju da zakon ne ide dovoljno daleko u poništavanju ključnih odredbi Obamakera. Republikanci imaju većinu od 52 naspram 48 glasova u Senatu. Sve demokrate se protive ukidanju postojećeg zakona

tako da republikanci mogu da izgube samo dva glasa da bi uspjeli da izglasaju svoj predlog, jer bi u slučaju podjele na 50 glasova - za i 50 – protiv, odlučujući glas dao potpredsjednik Majk Pens. Američki predsjednik Donald Tramp je prije tri dana poručio da je Obamaker mrtav, navodeći da Amerikanci zaslužuju bolje. On je na svom predsjedničkom nalogu na Tviteru objavio da tržišta osiguravajućih kompanija propadaju, a milioni ljudi nemaju izbor. Uz to je dodao link ka sajtu Bijele kuće, gdje se nalazi odjeljak o ukidanju i zamjeni Obamakera - zakona o zdravstvenom osiguranju, koji je donijet za vrijeme bivšeg predsjednika Baraka Obame. - Obamaker je doveo do većih troškova i manje opcija za zdravstveno osiguranje za milione Amerikanaca - navodi se na sajtu. Kako se dodaje, Tramp je obećao da će ukinuti i zamijeniti tu katastrofu i to je tačno ono na čemu radi s Kongresom. 28. jun - Jemen: Kolera odnijela hiljade života Za samo dva mjeseca u Jemenu od kolere je umrlo 1.146 ljudi, a WHO upozorava da je oboljelo 166.976 osoba. kolere. U provinciji Hajjah na sjeverozapadu zemlje od kolere je umro najveći broj ljudi - njih 195. WHO je ranije upozorio da su trogodišnje borbe u Jemenu uništile zdravstveni sistem zemlje, zbog čega se jako teško riješiti epidemije. Osiromašeni Jemen nalazi se u stanju građanskog rata od 2014. godine, kada su Husi pokrenuli pobunu u velikom dijelu zemlje, uključujući i glavni grad Sanu. Saudijska Arabija i njeni arapski saveznici 2015. godine pokrenuli su opsežnu vazdušnu kampanju koja ima za cilj oslabiti vojnu snagu Husa i uspostaviti vladu Jemena. Prema podacima Ujedinjenih nacija u jemenskom ratu poginulo je više od 10.000 ljudi, dok je više od 11 posto ljudi raseljeno.

Jemen: Kolera odnijela hiljade života

73


Bilo da imate stomačne probleme (dijareja, bol, nadutost, grčevi) ili ga koristite radi preventive na putu ili kod kuće, vaša crijevna flora neometano i zdravo funkcioniše u svakoj prilici, uz pomoć samo jedne kapsule Probiotic-a Ivančić i sinovi. U saradnji sa Lalemand-Rosell Institutom, stvorili smo probiotski preparat za celu porodicu, kome se najviše vjeruje na našem tržištu. O tome govori milion prodatih kutija godišnje i podatak da ga neko od nas upotrijebi na svakih 25 sekundi.


ĮŬĂƐŶŽŝnjďũĞůũƵũĞŝƐƉƌũĞēĂǀĂ preosjetljivost zuba

ĞůŝƚĞďŝũĞůĞŝůŝũĞƉĞnjƵďĞ͍

Vŝtŝs Whŝtenŝng ŶƵĚŝ rešenje za vas!

ZahvaljujƵđŝNanotehnologiji ŝ svŽũŝŵ sastŽũĐŝŵĂ sŝƟƐtŚŝtening: *izbjeljuje zube i vrađa njihovu prirodnu boju. *sprjeēava preosjetljivost zuba. *uklanja zubne ŇĞke (mrlje). *ima anƟkarijesni efekat. *ima veoma nisku abrazivnost - posƟǎe sjajan efekat a pritom ne oštĞđƵũĞ zubnu ŐůĞĜ i denƟŶ͘ ΎƉƌĞƉŽƌƵēƵũĞƐĞƉŽƐůĞ izbjeljivanja zuba u ordinaciji, radi odrǎavanja rezultata tretmana. *eĮkasan vĞđ nakon 10 - og dana. Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu

Brend No. 1 u Španiji!

ΎWƌĞƉĂƌĂƟŶĞƐĂĚƌǎĞŐůƵƚĞŶŝĂůŬŽŚŽů

MEDITAS d.o.o.

Oktobarske revolucije 130, Podgorica tel: +382 20 625 016 t e-mail: info@meditas.me www.meditas.me t MEDITAS Crna Gora

Profile for medical cg

Medical 99  

Medical 99  

Profile for medicalcg
Advertisement