Page 1

5. MAJ 2017. GODINA IX BROJ 97

1.00

www.medicalcg.me

Obilježeni: Svjetski dan zdravlja Evropska nedjelja imunizacije Svjetski dan hemofilije Depresivni poremećaj Nehemijske zavisnosti

IV Medical konferencija 15-17. maj, Bečići


Manja doza. Ista efikasnost.

Sadrži jedinstvenu dozu aktivne supstance. Svakodnevnim uzimanjem Andola PRO 75 mg dokazano se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara kod bolesnika koji su ranije imali srčani ili/i moždani udar. Takođe, Andol PRO 75 mg obložen je želudačanootpornom ovojnicom koja smanjuje rizik od iritacije želudačane sluznice.

Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavještenja o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog ljekara ili farmaceuta.


Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Prof. dr Božidar M. Bojović Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Igor Mićunović, dr sci med. Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Dr stom. Rade Mrdak Prof. dr Rajko Šofranac Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Tomić Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Obilježen Svjetski dan zdravlja 20 – 24 Depresivni poremećaj Tanja Đurišić, psihološkinja 25 – 27 Hronika Crne Gore 30 – 36 Obilježena Evropska nedjelja imunizacije 45 Anomalije pupka novorođenčeta Dr Snežana Grubač 46 – 47 Hemangiomi kod djece Dr Sanja Čizmović 48 – 49 Regulacija sekrecije hormona rasta Prof. dr Božidar M. Bojović 50 – 51 Obilježen Svjetski dan Hemofilije 52 – 53 Održan I Regionalni susret udruženja pacijenata 54 – 56 Koncepti marketinga (II) Prof. dr Dušan Đurić 57 – 59 Biološka terapija u dermatologiji Dr Olivera Simić Kovačević 60 – 61 Gojaznost kod djece Dr sci med. Aleksandra Klisić 62 – 63 Nehemijske zavisnosti Mr Vesna Kljajević, psihološkinja 64 – 65


IV GODIŠNJA

KONFERENCIJA

Aktuelnosti u zdravstvu, medicini i farmaciji 15, 16, 17. maj 2017. g. Hotel „Mediteran“, Bečići

Pokrovitelj: MINISTARSTVO ZDRAVLJA CRNE GORE

www.medicalcg.me


IV

Konferencija

Bečići, hotel Mediteran – 15–17. maj 2017.g.

Pokrovitelj: Ministarstvo zdravlja Crne Gore Urednik Naučnog programa: dr sci med. Majda Šahman Zaimović Organizator: časopis MedicalCG

Aktuelnosti u zdravstvu, medicini i farmaciji

PROGRAM 15. maj (ponedjeljak) 15,00h - Okrugli sto: Nabavka opreme i jačanje kapaciteta zdravstvenih ustanova i podizanje nivoa zdravstvene zaštite Ministar zdravlja Crne Gore, dr Kenan Hrapović Ministar civilih poslova Bosne i Hercegovine, Adil Osmanović Ministar zdravlja Makedonije, Angel Mitevski Ministar zdravlja Hrvastke, dr Milan Kujundžić Ministar zdravlja Srbije, dr Zlatibor Lončar Ministrica zdravlja Slovenije, Milojka Kolar Celarc Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije, dr Samo Fakin


16. maj (utorak) 10,00h - Okrugli sto: Modeli nabavke ljekova Sead Čirgić – Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore Dr Verica Lazić – Fond za zdravstveno osiguranje Srbije, Dr Samo Fakin – Zavod za zavarovanje Slovenije Milovan Vujović – Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Crne Gore Dr Mersad Mujević – Uprava za javne nabavke Crne Gore Dr Majda Šahman Zaimović – CALIMS Radoman Dragaš – AU Montefarm Nikola Vukićević - Ministarstvo finansija Crne Gore Bogdan Vučinić – Sanofi

15,00h - Sesija I

moderator: mr sci dr Siniša Dragnić

Matične ćelije Prof. dr Erdol Karaoz – LIV hospital, Turska Registar akutno koronarnog sindroma Dr Aleksandra Nikolić Jegdić- Institut za javno zdravlje Crne Gore Disekcija aorte Dr Aleksandar Radović - KCCG Aortne stenoze Dr Ljiljana Ćiraković – KCCG Kalcijumski blokatori u terapiji arterijske hipertenzije Mr sci dr Siniša Dragnić – KCCG Beta blokatori Mr sci dr Nataša Belada – PZU Kardio lab

17. maj (srijeda) 10,00h - Sesija II

moderator: mr ph Maja Stanković

Online prijavljivanje neželjenih dejstava ljekova – moćan alat u praćenju bezbjednosti ljekova u Crnoj Gori Mr ph Maja Stanković, Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CALIMS) Godišnji izvještaj o neželjenim dejstvima ljekova u 2016. godini Dr pharm. Nemanja Turković, Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CALIMS) Međusobna(ne) zamjenljivost bioloških i biološki sličnih ljekova: Stav struke i industrije za veću dostupnost ljekova uz uvažavanje pitanje bezbjednosti pacijenta Semir Attar, Regulatory Affairs Head Serbia and Montenegro, Sanofi

12,00h - Okrugli sto: Interakcija sa pacijentima sa ciljem povećanja kvaliteta statusa pacijenta Mr ph Pavle Zelić – ALIMS Srbija Dr Domenico Di Giorgio – AIFA, Italija Dr Vesna Miranović – Ministarstvo zdravlja Crne Gore Mr ph Olgica Knežević – Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore Dr Aleksandra Marjanović – Institut za javno zdravlje zdravlje Crne Gore


ZANIMLJIVOSTI

UKOČEN VRAT POSTAJE GLOBALNA BOLEST KOJU IZAZIVA SMARTFON

Najveća evropska grupacija fizijatara i medicinskih specijalista koji se bave bolestima kičme, Jurospajn sa sjedištem u Cirihu, upozorila je na negativne posljedice pretjeranog korišćenja smartfona, navodeći da će ukočen vrat postati globalna bolest novih generacija mladih ljudi. Ukazuje se da su pametni telefoni, iako potrebni svima, u tolikoj mjeri ušli u svakodnevni život ljudi da su postali njihov neizostavni pratilac, bilo da se nose u džepu, u torbici, a nerijetko ih, vještim balansiranjem, ljudi drže između uha i ramena dok razgovaraju. Upravo ovo posljednje će izgleda vrlo brzo uticati na zdravlje korisnika telefona, jer se poslije nekog vremena može osjetiti nelagodnost i vrlo često uho korisnika počinje da se zagrijava a vrat da boli. Mada užareno uho možda nije predmet brige specijalista za kičmu, druga posljedica pretjeranog korišćenja smartfona to definitivno jeste, a to je ukočen vrat, ili takozvani tekst vrat - navodi Jurospajn. Tekst vrat je pojam koji se koristi za opisivanje bolova u vratu i mogućih oštećenja koja se javljaju zbog stalnog gledanja naniže u mobilni telefon, tablet ili drugi bežični uređaj tokom dužeg vremenskog perioda. Ljudska glava može da teži pet kilograma i kada se nagne naprijed da bi se gledalo u displej elektronskog uređaja, vrlo često pod uglom od 60 stepeni, vratni mišići trpe pet puta veće opterećenje, jer fizička snaga i gravitacija povećavaju pritisak koji težina glave vrši na vratne mišiće na 25 i više kilograma. Naša ramena i vratni mišići onda trpe taj pojačani pritisak težine, kao rezultat neugodnog položaja glave. Poznate dugoročne posljedice toga mogu da budu nelagodnost u vratu, bol, ukočenost i glavobolje koje se vremenom mogu pogoršati. Prof. dr Margareta Nordin, predsjednica Jurospajna, predlaže da se prave česte pauze u korišćenju mobilnih uređaja tokom dana, a prof. dr Tomas Blatert, sekretar u ovoj organizaciji, objašnjava da simptomi tekst vrata moraju pomno da se prate jer su sve bitniji, budući da uglavnom pogađaju mlade, inače zdrave generacije. Zato stručnjaci sa Jurospajna savjetuju redovno vježbanje mišića vrata kako bi se oni ojačali i na taj način opustio i vrat i mišići leđa.

PLIVANJE POBOLJŠAVA MENTALNO ZDRAVLJE Istraživanja sprovedena u Velikoj Britaniji su pokazala da bilo koji oblik aerobne aktivnosti ima jako dobar uticaj na mentalno zdravlje, a plivanje se pokazalo najboljim. Osim što postiče oslobađanje endorfina, plivanje postiče neurogenezu hipokampusa, odnosno rast novih moždanih ćelija. Prethodna istraživanja su pokazala da se nivo moždanih ćelija na području hipokampusa dramatično smanjuje tokom dugoročnog stresa, a plivanje je odlično za smanjenje nivoa stresa.

08

Bilo koja vrsta aerobne vježbe podstiče cirkulaciju krvi, a naučnici su ustanovili da je plivanje naročito dobro jer ne opterećuje zglobove i djeluje opuštajuće. Plivanje će poboljšati dotok nutritivnih spojeva u mozak, što znači da će mozak bolje funkcionisati. Dosadašnja istraživanja su pokazala da plivanje pozitivno utiče na zdravlje na niz različitih načina: poboljšava fleksibilnost i snagu, jača izdražljivost i povećava postotak mišićnog tkiva, jača srce i reguliše njegov rad, podstiče cirkulaciju, smanjuje nivo stresa i ublažava ankcioznost, povećava nivo energije, ublažava simptome depresije. Uticaj plivanja možemo porediti sa uticajem joge. Obje vrste vježbe uključuju lagano istezanje mišića, pravilno i duboko disanje, mentalno i emocionalno opuštanje i smanjenje nivoa hormona stresa. Uz to, plivanje se temelji na ponavljanju pokreta, što je jako opuštajuće i umirujuće.


IZ MEDICINE OTKRIVEN GEN SREĆE

Novo istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature, otkriva da postoji gen sreće. Ovo je najveće dosadašnje istraživanje sprovedeno na temu čovjekovog ponašanja. U istraživanju je učestvovalo više od 140 naučnih centara iz 17 zemalja. Ovo istraživanje pruža drugagačiji uvid u percepciju sreće i, što je najvažnije od svega, može pomoći u određivanju bolje terapije za liječenje i ublažavanje depresije, izjavio je jedan od voditelja studije prof. dr Meike Bartels. Naučnici su analizirali genetske podatke kod više stotina hiljada ljudi kako bi otkrili postoje li genetske varijante povezane uz osjećaj zadovoljstva i sreće, depresije i neuroticizma. Rezultati su pokazali da postoji čak 11 različitih genetskih varijacija povezanih uz neuroticizam, 2 genetske varijante povezane uz depresiju i 3 genetske varijante povezane uz osjećaj zadovoljstva i sreće. Naučnici su ustanovili da se genetske varijante pretežno nalaze na području središnjeg živčanog sistema, nadbubrežnih žlijezda i u tkivu pankreasa. Prethodna istraživanja su već naslućivala kako je osjećaj zadovoljstva i sreće genetski predodređen, a ovo istraživanje je to i potvrdilo.

EMBRIONSKI GENI KOJI SPREČAVAJU STARENJE Dr Alehandro Okampo iz Kalifornije smatra da se proces starenja može zaustaviti i da će eksperimenti sa hemikalijama protiv starenja moći da se, po fazama, primjenjuju na ljudima u narednih 10 godina. Dr Okampo, koji je jedan od autora studije naučnika sa Instituta Salk za biološke studije u Kaliforniji, Sputnjiku je rekao da je cilj istraživanja pokušaj da se ljudima pomogne da izbjegnu patnje kada shvate da postaju stariji. Istraživanjem je zaključeno da postoje embrionski geni, ćelije sa embrionskim odlikama stvorene od reprogramiraniih zrelih ćelija koje mogu da eliminišu znake starosti. U laboratorijskim uslovima nova vrsta genetske terapije testirana je do sada na ćelijama miševa i ćelijama ljudske kože, pri čemu su i jedne i druge pokazale znake podmlađivanja. Poslije šestonedeljnog tretmana, životinje su izgledale mlađe, kičma im je bila ispravljenija, kardiovaskularni sistem im je bolje radio i brže su se oporavljali od povreda, a uz to su živjeli 30 odsto duže.

GDJE SE BAKTERIJE NAJČEŠĆE KRIJU I KAKO IH SE RIJEŠITI Uprkos redovnom održavanju higijene stana, na neke predmete i mjesta sa kojih vrebaju bakterije obično zaboravljamo. Da bi na njih skrenuo pažnju građanima, tim ljekara iz Mančestera je napravio listu najproblematičnijih, a najčešće zaboravljenih mjesta. Telefon i kompjuter - Svakog dana razgovaramo putem telefona, držimo ga u ruci i prislanjamo na lice, neopranih ruku kucamo poruke, ne razmišljajući o bakterijama koje se tako gomilaju i uporno raznose. Ista priča važi za kompjuter, pogotovo za tastaturu, koja je, prema nekim istraživanjima, prljavija od daske na ve-ce šolji, pa zahtijeva redovno brisanje. Daljinski upravljač - Često se igramo sa njim, uzimamo ga čim uđemo u kuću, a da nismo oprali ruke, tipkamo po njemu dok jedemo, a rijetko kada se sjetimo da ga očistimo krpicom natopljenom alkoholom. Prekidači i kvake - Koliko puta se dnevno uhvatite za kvaku na vratima i uključite i isključite svijetlo? Svaki put kada se to desi, rizikujete da pokupite neke bacile, kojih ne bi bilo ukoliko biste ih bar jednom sedmično očistili. Torba - Sve što vam treba i ne treba obično se nalazi u torbi. Stalno nešto stavljate u nju i vadite napolje, dozvoljavajući bakterijama da konstantno kruže. Ne zaboravite da i ogledalce koje ste tu stavili treba povremeno očistiti, kao što i kožnu torbu morate obrisati vlažnim antibakterijskim maramicama, a platnenu oprati u mašini. Veš mašina - Mnoge bakterije ne preživljavaju jedino na visokim temperaturama, dok se na svakoj nižoj od 90 samo razmnožavaju. Svako novo pranje je zato prijetnja za njihovo gomilanje, zbog čega bi jednom mjesečno trebalo dezinfikovati veš mašinu ubacivanjem dvije čaše alkoholnog sirćeta u bubanj i podešavanjem programa za pranje na najvišu temperaturu.

09


MI ISPORUČUJEMO ZDRAVLJE PHOENIX Grupa sa sjedištem u Manhajmu je vodeći distributer farmaceutskih proizvoda u Evropi. Svojim prisustvom u 26 zemalja, sa 153 distributivna centra širom Evrope, kompanija posjeduje jedinstvenu distributivnu mrežu, a sa više od 30.000 zaposlenih daje važan doprinos u snabdijevanju farmaceutskim proizvodima. Vizija PHOENIX Grupe je da na svim tržištima na kojima posluje obezbijedi jedinstvenu i sveobuhvatnu zdravstvenu uslugu. PHOENIX Grupa sebe prepoznaje kao kompaniju koja povezuje proizvođača i pacijenta. Spektar usluga koje kompanija pruža na tržištima širom Evrope značajan je proizvođačima u farmaceutskoj industriji, apotekama, ljekarima, bolnicama, zdravstvenim osiguranjima i pacijentima. Veoma je značajan i segment dodatnih usluga – od podrške prilikom savjetovanja pacijenata, preko modernog sistema za upravljanje poslovanjem do programa saradnje sa partnerskim apotekama, a Sektor Pharma Services pruža usluge duž cijelog lanca farmaceutske industrije. Farmegra d.o.o. je osnovana 1998. godine kao privatna kompanija za medicinsko snabdijevanje farmaceustkog sektora Crne Gore. Danas je jedna od vodećih veletrgovina ljekovima u Crnoj Gori, koja posluje kao dio PHOENIX Grupe. DJELATNOST Veleprodaja i distribucija ljekova, pomoćnih ljekovitih sredstava, dijetetskih i kozmetičkih sredstava. ŠTA NUDIMO TRŽIŠTU Ponudu čini širok asortiman domaćih i uvoznih ljekova, pomoćnih ljekovitih sredstava, dijetetskih i kozmetičkih sredstava. Farmegra d.o.o. je u mogućnosti da ponudi 80% artikala koji čine prodajni asortiman prosječne apoteke i da naručenu robu dostavi kupcu za kratko vrijeme bilo gdje u Crnoj Gori. Farmegra d.o.o. je danas u mogućnosti da obezbijedi kvalitetno i kontinuirano snabdijevanje svojih klijenata i da brzo odreaguje na zahtjeve i promjene tržišta. Takođe, Farmegra je u mogućnosti da svojim kupcima ponudi detaljne informacije o novim proizvodima, i da uz proizvode obezbijedi dostavu promotivnih i info materijala namijenjenih informisanju pacijenata na mjestima prodaje. Kvalitetu snabdijevanja doprinose i adekvatno opremljene skladišne prostorije i transportna sredstva kojima su obezbijeđeni kontrolisani temperaturni uslovi skaldištenja i transportovanja. Uporedo sa razvojem na tržištu, zaposleni u Farmegra d.o.o. svakodnevno poboljšavaju organizaciju i kvalitet poslovanja, približavajući se zahtjevima kupaca, uslovima savremenog poslovanja i principima Dobre distributivne prakse. U 2006. godini kupcima je data i mogućnost naručivanja putem interneta. Od 2008. godine Farmegra d.o.o. nudi mogućnost zastupanja i posredovanja pri registraciji i plasmanu proizvoda. Sistem menadžmenta kvalitetom Farmegra d.o.o. je u maju 2009. godine provjeren i sertifikovan prema 10


zahtjevima standarda ISO 9001:2008 od strane eminentne sertifikacione kuće SGS. U februaru 2014. godine dobili smo GDP sertifikat od strane CALIMS-a. KUPCI

Privatne apoteke (175), AU Montefarm apoteke (45)

DOBAVLJAČI Pored preparata fabrika iz Republike Srbije, zastupljeni su programi renomiranih dobavljača i to kroz direktan uvoz, distribuciju kao i zastupništvo preparata iz programa: Pfizer HCP, Novo Nordisc, Bayer Schering Pharma, Bayer healt-care, Novartis, Astra, Glaxo Smith Kline, Roche – dijagnostika, Sanofi, Actavis, Krka, Pliva, Berlin-Chemie, Sandoz, Inotech, La Roche - Posay, Vichy, Dr Theiss, Dr Wolf, Dr Falk, Dr Schar, Unimed Pharm, Apipharma, Alkaloid, Belupo, Biofar, Biofarm, Bausch & Lomb, Beurer, Bioclin, Encian, Bosna Lijek, Carnation, Ipsen, Jamieson, Nobel, Meda Pharm, Merz, Narural Wealth, Neostrata, Pharma Swiss, Pharmalife, Ursa Pharm, Esensa, Remedica, Worwag Pharm. Kvalitetan asortiman, maksimalni nivo profesionalnih usluga, ugled među kupcima i dobavljačima u zemlji i inostranstvu, stalni su cilj i preduslov za našu ekspanziju.

Farmegra d.o.o. Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125; Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: office@farmegra.com 11


Apoteka BENU Podgorica – član PHOENIX Grupe O NAMA BENU je vodeći farmaceutski maloprodajni brend u kontinentalnoj Evropi. Preko 1700 apoteka u 13 zemalja i preko 29000 zaposlenih u Phoenix Grupi daju svoj stalni doprinos razvoju vrhunske zdravstvene usluge, o čemu svjedoči i 45 miliona zadovoljnih kupaca širom Evrope. Od februara 2017. godine BENU je prisutan i na tržištu Crne Gore, sa 37 apoteka, a u ponudi se može naći široka paleta ljekova, medicinske kozmetike i drugih proizvoda. Naša misija je da Vam ponudimo vrhunsku farmaceutsku uslugu u našim inovativnim apotekama. JEDINSTVENOST BENU BRENDA BENU apoteke odlikuje nov i moderan pristup u sprovođenju farmaceutske usluge u oblasti medicinske zaštite i prevencije. Prillagođena zahtjevima savremenog potrošača, BENU apoteka pruža mogućnost samostalnog istraživanja proizvoda uz konsultacije sa stručnim farmaceutima i u skladu s principima dobre farmaceutske prakse. BENU brend svoju prepoznatljivost zasniva i na jedinstvenom stilu izlaganja proizvoda i modernom i privlačnom dizajnu enterijera apoteke, kombinaciji svedene forme, komfora i topline koji čine jedinstven osjećaj udobnosti i dobrodošlice u svakom objektu BENU. Izlaganje proizvoda u BENU apotekama zasniva se na konceptu otvorene apoteke, slobodnog prostora i direktnog pristupa atraktivnom asortimanu. Stručno i ljubazno osoblje BENU apoteka pružiće pravi savjet i olakšati izbor proizvoda, jer svakom kupcu pristupa s aspekta specifičnosti njegovih potreba.

MITOLOŠKA PTICA KAO ZVIJEZDA VODILJA Mitološka ptica Benu, simbol je koji dominira logom BENU apoteka. Potekla je iz mitologije drevnog Egipta, a po vjerovanju starih Egipćana, Sunce se prvi put pojavilo u liku ptice Benu. BENU je simbol života, energije, preporoda i regeneracije. Ona je i vjesnik sreće i pozitivne energije, baš kao što je i naš cilj: čvrste veze sa našim partnerima, pacijentima i dobavljačima, aktivno učešće u misiji zdravlja i dobrobiti zajednice i čovjekove okoline.


Naše apoteke su prisutne u skoro svim gradovima Crne Gore, možete nas naći na sledećim adresama: Naziv apoteke

Adresa

Telefon

Mobilni

Apoteka BENU Trg Apoteka BENU Autobuska Apoteka BENU Sahat Kula Apoteka BENU Moskovska 22 Apoteka BENU Ivana Vujoševića Apoteka BENU Vektra Apoteka BENU Vasa Raičkovića 3 Apoteka BENU Zgrada Galenike Apoteka BENU Pejton Apoteka BENU Cvijetna 35 Apoteka BENU Blok 5 Apoteka BENU Blok 6 Apoteka BENU Tuzi

Novaka Miloševa 6, Podgorica Mitra Bakića 56, Podgorica Kralja Nikole 7, Podgorica Moskovska 22, Podgorica Ivana Vujoševića 20, Podgorica Moskovska 1, Podgorica Vasa Raičkovica 3, Podgorica Bul. Save Kovačevića 159, Podgorica Oktobarske revolucije 28, Podgorica Cvijetna 35, Podgorica Vijenci kosovskih junaka 63, Podgorica Đoka Miraševića M3, Blok VI, Podgorica Tuzi bb, Podgorica

020/230-456 020/623-994 020/622-047 020/246-105 020/673-526 020/234-480 020/241-290 020/620-907 020/633-372 020/650-912 020/218-003 020/266-546

067/202-663 067/202-877 067/202-942 067/202-984 067/349-782 067/349-682 067/349-725 067/634-866 067/634-865 067/634-885 067/634-864 067/203-069 067/212-182

pgtrg@ pgautob pgsahat pgmosk pgi.vujo pgvektr pgv.raic pg.zgale pgpejto pgcvijet pgblok5 pgblok6 pgtuzi@

Apoteka BENU Bajova Apoteka BENU Berane Centar Apoteka BENU Berane HDL Apoteka BENU Plav Apoteka BENU Nikšić Bolnica Apoteka BENU Nikšić HDL Apoteka BENU Pljevlja Apoteka BENU Bijelo Polje HDL Apoteka BENU Bijelo Polje Centar

Baja Pivljanina br. 56, Cetinje Mojsija Zečevića br. 10, Berane Rudeš bb, Berane Čaršijska bb, Plav Nika Miljanića bb, Nikšić Bulevar 13. jula (Poslovni centar Laković), Nikšić Tršova br 2, Pljevlja Industrijska bb, Bijelo Polje Tršova bb, Bijelo Polje

041/232-300 051/241-207 051/235-834 051/250-142 040/222-100 040/280-000 052/324-122 050/435-295 050/435-310

067/240-334 067/203-052 067/629-667 067/212-483 067/634-886 067/239-048 067/629-668 067/222-359 067/222-365

ct.bajov berane@ beraneH plav@b niksic@ niksichd pljevlja@ bijelopo bijelopo

Apoteka BENU H.Novi Njegoševa Apoteka BENU H.Novi Trg Apoteka BENU Tivat Franca Apoteka BENU Radanovići HDL Apoteka BENU Kotor Stari Grad Apoteka BENU Budva Jadranski put Apoteka BENU Budva Autobuska Apoteka BENU Budva Dositejeva Apoteka BENU Budva Stari Grad Apoteka BENU Petrovac Dom Zdravlja Apoteka BENU Sutomore Apoteka BENU Bar Dom Zdravlja Apoteka BENU Bar HDL" Apoteka BENU Bar Franca Apoteka BENU Ulcinj Skenderbeg

Njegoševa 61, Herceg Novi Trg Nikole Đurkovića, Herceg Novi Kava bb, Tivat Jadranska magistrala (HDL 365), Radanovići, Kotor Stari Grad, Kotor Jadranski put bb, Budva Sportska Hala br. 11 Dositejeva br. 43, Budva Stjepana Mitrova Ljubiše 21, Budva (Stari Grad) Stupovi bb, Petrovac Obala Iva Novakovića bb, Sutomore Jovana Tomaševića, Poslovni centar G-9, Bar Ulica JNA br. 4 (TC Laković), Bar Bulevar 24. Novembra br. 4 Bulevar Skenderbeg bb, Ulcinj

031/580-009 031/325-155 078/118-898 032-520-450 032/322-216 033/453-813 033/455-082 033/452-261 033/453-705 033/462-350 030/374-639 030/314-209 030/550-898 030/315-333 030/412-745

067/212-187 067/212-189 067/216-931 067/203-131 067/623-574 067/349-793 067/249-608 067/239-050 067/642-676 067/222-361 067/623-575 067/634-862 067/249-607 067/349-766 067/642-638

h.novi@ h.novitr tivatfran radanov kotor@ bd.jadra bd.auto bd.dosit bd.stari petrova sutomo br.domz barhdl@ barfran ul.skend

Kontakt direkcije: PZU BENU Apoteka, Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica, Tel.: +382 20 633 966

Posjetite nas i osjetite BENU iskustvo Adresa našeg sajta: www.benuapoteka.me


Rekonstruisana klinika za neurologiju Kliničkog centra Crne Gore

Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović i direktorica Kliničkog centra Crne Gore Zorica Kovačević otvorili su 10. aprila kliniku za neurologiju Kliničkog centra Crne Gore. Klinički centar Crne Gore (KCCG) rekonstruisao je i savremeno opremio Kliniku za neurologiju. Projekat, čija vrijednos iznosi oko150.000€, realizovan je dijelom iz sredstava KCCG, a većim dijelom iz donacija. Tim povodom, na svečanom otvaranju rekonstruisane Klinike, ministar zdravlja dr Kenan Hrapović, pozvao je sve društveno odgovorne subjekte da donatorskima aktivnostima podrže i druge projekte u cilju unaređenja zdravstvene zaštete u Crnoj Gori. - Pozivam sve koji su raspoloženi da društveno – korisnim i odgovornim doprinosom unaprijede razvoj zdravstvene zaštite, da nam pomognu kako bi zajedničkim snagama doprinijeli poboljšanju zdravstvene zaštite naših građana - rekao je minister Hrapović dodajući da ovakvi projekti moraju da se rade studiozno, kvalitetno i dugoročno orjentisano, a ne da budu kozmetičke prirode. - Projekat, koji je vrijedan nekih 150.000€ uz saradnju devet donatora, pokazuje da zajedničkim ulaganjima možemo da doprinesemo razvoju crnogorskog zdravstva. Ovo je dugoročna orjentacija Ministarstva zdravalja, koja je saopštavana već nekoliko puta, da samo kvalitetnim projektima moramo zajedničkim snagama, zajedničkim i udruženim rješenjima da dajemo doprinos poboljšanju kvalitetne zdravstvene zaštite u Crnoj Gori. Želim da čestitam i direktrici Klinike za neurologiju dr Mirjani Čukić, na entuzijazmu koji je pokazala prilikom realizacije ovako značajnog projekta, koji znači ne samo za zaposlene neurološke klinike nego i šire.

14

Direktorka KCCG, Zorica Kovačević se na svečanom otvaranju zahvalila donatorima na podršci i razumijevanju potreba KCCG. - Želim da izrazim veliku zahvalnost našim prijateljima donatorima, koji su shvatili naše zahtjeve i zajedno sa našim sredstvima, udruženim sredstvima, stvorili pristojne, ili što je najvažnije, savremene uslove u kojima će boraviti pacijenti, i naravno uslove u kojima će raditi ljekari i medicinsko osoblje, kako bi smo, ono što je nama najvažniji zadatak, pružili kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Na kraju želim da se zahvalim našim donatorima na podršci, zaposlenima na Klinici za neurologiju i čitavom KCCG, Tehničkoj službi, i ujedno da zahvalim dr Čukić, koja je svojom inicijativom sa bivšim menadžmentom pokrenula ovu ideju i obezbijedila jedan dio sredstava, a naravno naš novi menadžment prihvatio tu inicijativu i nastavio dalje da obezbjeđuje potrebna sredstva kako bi smo dobili jednu savremenu Kliniku. Ova Klinika je dobila i novu savremenu opremu, što je veoma značajno i, naravno, zaboravićemo one dane i mjesece kada je Klinika radila u vrlo otežanim uslovima kao što to imamo i danas, na žalost u KCCG. Direktorica Kovačević je na kraju izlaganja uručila zahvalnice predstavnicima kompanija koje su donirale rekonstrukciju Klinike za neurologiju: veledrogeriji Glosarij, kompaniji Voli, Regionalnom vodovodu Crnogorsko primjorje, Orion-u, Stadion-u i farmaceutskim kompanijama Pharma Swiss, Pfizer, Bayer i Worwag pharm. Verica Pantelić


Uspostavljena saradnja Kliničkog centra Crne Gore i Klinike San Donato iz Italije

Nakon uspješno urađene operacije pacijentkinji sa kompleksnom urođenom srčanom manom, 5. aprila održana je pres konferencija u Kliničkom centru Crne Gore na kojoj su učestvovali prof. dr Alesandro Đamberti iz Italije, koji je izveo operaciju, direktorica KCCG Zorica Kovačević, medicinska direktorica KCCG doc. dr Snežana Raspopović i direktor Klinike za bolesti srca KCCG dr Nebojša Bulatović. Direktorka KCCG, Zorica Kovačević kazala da je počastvovana što je u Kliničkom centru izvedena složena i zahtjevna operacija. - Danas smo ovdje povodom radne posjete uvaženog profesora Alesandra Đambertija iz Milana, sa klinike San Donato i po prvi put u Kliničkom centru obavljena je vrlo složena operacija kompleksne urođene srčane mane kod odraslih. Želim da obavijestim javnost da smo sa uvaženim profesorom dogovorili buduću saradnju, tako da će on, zavisno od naših potreba, u narednom periodu biti prisutan, a sve vezano za kompleksne operacije i za urođene srčane mane kod odraslih pacijenata kojih, na žalost, Crna Gora ima - kazala je Kovačević. Objasnila je da će KCCG saradnju proširiti sa italijanskom klinikom San Donato, kako bi se naš kadar što efikasnije obučio za dalji rad kod ovakvih kompleksnih zahvata, te da će i jedan broj naših pacijenata imati mogućnost liječenja u klinici San Donato. Dr Nebojša Bulatović takođe je izrazio zadovoljstvo izvedenom operacijom i uspostavljenom saradnjom sa prof. dr Đambertijem. - Pravo je zadovoljstvo obavijestiti sve naše građane

16

da i oni pacijenti koje smo ranije morali da šaljemo u inostranstvo da se liječe zbog rijetkih bolesti kao što su urođene srčane mane u adultnoj populaciji, sada imaju mogućnst da se liječe u svom mjestu. To su jako skupe intervencije za koje smo morali da izdvajamo i po 50.000 funti po jednoj operaciji u inostranstvu. Italijanski kardiohirurg, prof. dr Alesandro Đamberti iz Klinike San Donato iz Milana, poručio je građanima Crne Gore da mogu biti ponosni na Klinički centar. - Danas smo izveli jednu dosta komplikovanu operaciju, ali je ona protekla odlično, i siguran sam da će se pacijentkinja ubrzo i u potpunosti oporaviti. Želio bih da istaknem da sam bio prijatno iznenađen kada sam ušao u Klinički centar Crne Gore. Posjedujete ustanovu koja ima ogroman kapacitet, modernu tehnologiju, prijatan i profesionalan kadar. To je izuzetno važno, naročito za jednu malu zemlju kao što je Crna Gora, da uz dodatnu obuku i edukaciju, na svom domaćem terenu uspije da svojim građanima pruži savremenu medicinsku uslugu. Mogu slobodno reći da Crna Gora može biti ponosna ovim Centrom. Ovaj Klinički centar, koji je puno važan za čitavu Crnu Goru, već je apsolutno osposobljen za operacije visokog nivoa što se tiče kardiohirurgije. Kod kardiohirurgije najbitniji je ljudski resurs. Iako sam prvi put u radnoj posjeti u Crnoj Gori osjećam se fantastično i kolege sa kojima sam radio su izuzetno prijatne i profesionalne tako da mi je zadovoljstvo što je vaš Centar odabrao baš mene i naravno da se radujem budućoj saradnji. Verica Pantelić


#SJOJUFP[ESBWMKVOBinteligentanOBÇ?JO

¡ jedinstven sastav probiotika ¡ znanstveno podrŞani sojevi ¡ neťkodljivi i sigurni GR-1Ž i RC-14Ž

oralnekapsule,vaginalnFkapsule intimnisapunJgel oralne kapsule, vaginalnFkapsule intimni sapun Jgel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore tkodbakterijskFvaginozFJvaginalnFmikozF  tprevencijBgenitalnihinfekcijB

kapsuleJvrećice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore tkodatopijskoHdermatitisB  tkodHpylorJinfekcije tkodIBSJIBD 

suspenzija,kapsule,ENZIMIkapsule,pastile

Regulacija crijevne mikroflore tkodproljevB  tkodnadutostiJslabeprobave    Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu


Prvi dobitnik Nobelove nagrade za medicinu je Emil Adolf von Behring, njemački ljekar i imunolog.

Penicilin je prvi otkrio francuski student medicine Ernest Duchesne 1896. godine, ali je u svoju današnju široku upotrebu ušao tek poslije istraživanja Alexandera Fleminga 1928. godine.

Rak debelog crijeva drugi je po učestalosti kod oba pola.

Šećerna bolest je među najčešćim oboljenjima u svijetu, a prema istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje oboli više ljudi od nje nego od AIDS-a.

Kinin kod zdravih osoba izaziva simptome identične simptomima malarije.

Jedino kontraceptivno sredstvo 100% sigurno je apstinencija. Svaki drugi vid kontraceptivne zaštite ima odgovarajući rizik od začeća. 300.000 kapilara u ljudskim plućima kada bi se sva ispružila imala bi dužinu od 25 kilometara.

18


Osoba koja puši tokom jedne nedjelje u svoj organizam unese oko 400 miligrama nikotina. Ukoliko bi tu istu količinu nikotina povukla u jednom duvanskom dimu to bi je ubilo.

Jetra obavlja 500 različitih funkcija u organizmu, a neke funkcije medicni još nisu poznate.

Sedamdeset odsto živog svijeta na Zemlji čine bakterije.

Tuga poboljšava pamćenje.

Naše tijelo posjeduje količinu gvožđa od koje bi se mogla napraviti igla koja je duga oko 7 cm.

Jabuke uspješnije od kofeina održavaju čovjeka budnim.

Snaga prvih lasera mjerila se brojem žileta kroz koje može da prođe jedan laserski zrak.

19


Obilježen Svjetski dan zdravlja Zdravlje je osnovno ljudsko pravo i najvažniji socijalni cilj Povodom 07. aprila, Svjetskog dana zdravlja, Ministarstvo zdravlja i kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori organizovali su stručni skup u hotelu Centre Ville. Na skupu su govorile dr Alma Hajdarpašić Drešević, generalna direktorica direktorata za zdravstvenu zaštitu, g-đa Mina Brajović, šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, predsjednik Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje u Skupštini Crne Gore prof. dr Miodrag Radunović, dr Lidija Injac iz KCCG, dr Jovo Đedović, načelnik odjeljenja za psihijatriju specijalne bolnice Dobrota i dr Aleksandar Tomčuk iz specijalne bolnice Dobrota. Budući da je ovogodišnji Svjetski dan zdravlja posvećen problemu depresije, cilj sastanka je bio da se ukaže na ulogu primarne zdravstvene zaštite u ranoj detekciji i liječenju kroz primjenu multidisciplinarnog pristupa i obezbjeđivanje efikasnije saradnje unutar sektora zdravstva, kao važne pretpostavke kontinuiranog zbrinjavanja oboljelih. Dr Alma Hajdarpašić Drešević je, otvarajući nacionalni skup povodom Svjetskog dana zdravlja, naglasila da je depresija, ovogodišnja tema Dana zdravlja, zasigurno jedna od najrasprostranjenijih bolesti i veliki izazov svim profesionalcima koji se bave dijagnostikom i liječenjem ovog poremećaja. - Imajući u vidu prognoze SZO da će depresija do 2020. godine biti drugi svjetski zdravstveni problem, odmah iza kardiovaskularnih bolesti, ova bolest mora biti u fokusu pažnje čitavog zdravstvenog sistema, kako kreatora zdravstvenih politika tako i profesionalaca na terenu. Činjenica da je devedesetih godina

20

prošog vijeka broj izbjeglica iz ratom pogođenih područja bivše Jugosavije predstavljao više od 20% ukupnog stanovništva, da tokom proteklih 20 godina zemlja prolazi kroz proces tranzicije, sa relativno visokom stopom nezaposlenosti i ekonomskom nesigurnošću, uz dodatnu globalnu ekonomsku krizu, svrstava Crnu Goru među zemlje sa visokom stopom depresije. Koncept mentalnog zdravlja uključije subjektivni osjećaj blagostanja i definiše se, takođe, kao mogućnost da osoba prepozna svoje potencijale, izrazi svoju individualnost, ostvaruje svoje ciljeve koje je sama odredila, adekvatno se suočava sa stresom, radi, uživa u plodovima svoga rada i doprinosi zajednici. Imajući u vidu navedeno, mentalno zdravlje treba da bude cilj svakog pojedinca, svake zajednice i svakog društva, a ne samo onih ljudi koji trpe od nekog konkretnog psihičkog poremećaja - istakla je dr Hajdarpašić Drešević, podsjećajući da problem mentalnog zdravlja pogađa društvo u cjelini, a ne samo male i izolovane segmente, te je unaprjeđenje mentalnog zdravlja veliki izazov za svaku državu. - Nijedna socijalna grupa ili pojedinac nisu imuni na razvoj duševne bolesti, ali je rizik za narušavanje mentalnog zdravlja veći među siromašnim, nezaposlenim i osobama niskog obrazovnog statusa, kao i među žrtvama nasilja, migrantima i izbjeglicama, djecom i adolescentima, zlostavljanim ženama i starim osobama. Dr Hajdarpašić Drešević je navela da se danas u svijetu procjenjuje da 450 miliona ljudi pati od neke psihičke bolesti ili


poremećaja ponašanja. Više od 150 miliona ljudi pati od depresije, 25 miliona boluje od šizofrenije, skoro milion realizuje samoubistvo, 76 miliona ima problem sa alkoholom, a 90 miliona sa bolestima zavisnosti, od kojih između 5 i 10 miliona koristi narkotike intravenski. Prema podacima SZO, 33% izgubljenih godina, provedenih sa onesposobljenošću, posljedica su neuropsihijatrijskih poremećaja. Četiri od šest vodećih uzroka izgubljenih godina provedenih sa onesosobljenošću su depresija, alkoholizam i bolesti uzrokovane alkoholom - šizofrenija i bipolarni afektivni poremećaj. - Kao jedan od prioriteta Ministarstva zdravlja posljednjih godina je svakako unapređenje postojećih službi i kvaliteta usluga pruženih iz oblasti mentalnog zdravlja. U 2013. godini urađene su izmjene i dopune postojećeg zakona o Zaštiti i ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica, koji je usklađen sa evropskim standardima od 2012. godine. Ministarstvo zdravlja je objavilo prve nacionalne smjernice dobre kliničke prakse za depresiju. Urađen je nacionalni registar za bolesti zavisnosti, a u toku je proces izrade nacionalnog registra za psihozu. Dalje aktivnosti Ministarstva zdravlja biće prvenstveno fokusirane na jačanju službi i servisa mentalnog zdravlja u zajednici, kroz jačanje uloge timova u Centrima za mentalno zdravlje, što će rezultirati boljim servisom, kvalitetnijom uslugom korisnicima i smanjenjem rizika za hospitalizaciju. Druga prioritetna oblast, prepoznata u Akcionom planu, je set aktivnosti usmjerenih ka oblasti prevencije i promocije mentalnog zdravlja. Promocija i prevencija su, iako konceptualno različite, u praksi široko isprepletane i nerazdvojne aktivnosti. Poztivno mentalno zdravlje je snažan faktor protiv mentalne bolesti. Mentalno zdravlje je nacionalni kapital i presudno za sveukupnu dobrobit pojedinaca, društava i država, zbog čega zaštita mentalnog zdravlja mora pred-

stavljati neophodan i značajan segment sveukupnog sistema zdravstvene zaštite i javnog zdravlja. Zaštita mentalnog zdravlja i reforma službi mentalnog zdravlja zahtijevaju razvijanje partnerstva i intersektorsku saradnju civilnog društva, obrazovnog sistema, različitih ministarstava i medija. Ministarstvo zdravlja će i daje čvrsto podržavati i predvoditi savremeni koncept razvoja psihijatrije, usmjeren ka psihijatriji u zajednici i destigmatizaciji osoba sa mentalnim problemima, što u postojećim okolnostima predstavlja veliki izazov i ogroman zadatak za budućnost – zaključila je dr Hajdarpašić Drešević. Prof. dr Miodrag Radunović, predsjednik skupštinskog odbora za zdravlje, rad i socijalno staranje istakao je da je savremeno društo, društo znanja i informacija, čiji napredak je razvoj i podrazumijeva da su njegovi članovi kreativni, inovativni, konkurentni na tržištima znanja i rada i imaju kapaciteta da uče i grade snažne društvene mreže. - Bez mentalnog zdravlja nema socijalnog kapitala, ono je temelj ekonomskog, kulturnog i ukupnog razvoja pojedinca. Podaci i procjena iz SZO ukazuju na zabrinjavajuće stanje u pogledu mentalnog zdravlja širom svijeta. U Evropi svaka treća osoba pati od nekog poremećaja mentalnog zdravlja, a najčešće su to depresija i anksioznost. Osobe sa mentalnim problemima žive kraće u odnosu na opštu populaciju i do 20 godina. Mentalni poremećaji uzrokuju direktno i indirektno enormne ekonomske troškove, povezuju se sa stigmom, diskriminacijom, socijalnom eksplozijom uprkos kompleksnosti problema. I dalje se nedovoljno ulaže u probleme mentalnog zdravlja, prevenciju, liječenje i poremećaje mentalnog zdravlj, a ono što je zabrinjavajuće je da gotovo polovina svjetske populacije živi u uslovima gdje je obezbijeđen manje od jedan psihijatar na 200.000 stanovnika.

21


Težimo društvu socijalne pravde i inkluzije. Društveno ekonomski faktori poput siromaštva, nezaposlenosti i loših uslova rada, kao i nizak nivo obrazovanja, negativno utiču na mentalno zdravlje pojedinca – istakao je prof. Radunović, dodajući da mentalno zdravlje predstavlja ishod ali i ključnu komponentu održivog razvoja na globalnog nivou. - Usvajajući globalne ciljeve održivog razvoja kroz nacionalnu strategiju Crna Gora se obavezala da će unapređenje mentalnog zdravlja biti njen politički i razvojni prioritet, budući da predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem ali i uzrok socijalne nepravde, smanjenja produktivnosti i prepreku ekonomskom rastu. Podsjećam da nema zdravlja i razvoja bez mentalnog zdravlja i potrebno je sistemski i koordinirano stvarati predpostavke za veće ulaganje u promociju mentalnog zdravlja i njegovu prevenciju – rekao je prof. Radunović, upozoravajući da će depresija do 2020. godine biti drugi javnozdravstveni problem u svijetu poslije kardiovaskularnih bolesti. SZO je 21. vijek proglasila vijekom depresije. Mentalne teškoće i mentalne bolesti nije više moguće ignorisati. Potrebno je prevenirati i liječiti poznatim terapijskim metodama, a prije svega održivim razvojem društva. Mina Brajović je izjavila da je ovogodišnji Svjetski dan zdravlja posvećen problemu depresije, kako bismo se podsjetili da je mentalno zdravlje jednako važno kao i fizičko zdravlje za sveukupno blagostanje pojedinca i ukupnog društva. - Opšte je poznata činjenica da uspješna društva počivaju na snažnim zajednicama, a da mentalno zdravlje članova zajednice predstavlja njen ključni resurs. U vremenu brojnih i kompleksnih izazova poput siromaštva, sve češćih konflikata, masovnih migracija stanovništva, finasijske krize, sve veće nezaposlenosti, krize hrane, klimatskih promjena, epidemije hroničnih oboljenja shvatamo da je kvalitet mentalnog zdravlja od presudnog značaja, jer upravo on determiniše kapacitete pojedinca i zajednice da se uspješno uhvate u koštac sa problemima. Prema globalnim procjenama SZO - Više od 300 miliona osoba (dakle više od 4,4% svjetske populacije) u svijetu živi sa depresijom, od čega u regionu Evrope živi 40 miliona osoba depresijom. Procjenjuje se da u Crnoj Gori živi oko 25.000 osoba sa depresijom ili 4.8% populacije što, je u evropskim okvirima (3.8%- 6.3%). Takodje, prema SZO procjenama, u periodu od 2005 – 2015. godine zabilježen je rast oboljelih od depresije za 18%, što je posljedica prevashodno 2 faktora: demografskog rasta (rasta broja stanovnika na planeti) i porasta broja osoba koje žive duže i dožive životnu dob kada je depresija učestalija. Depresija je vodeći uzrok nesposobnosti u svijetu (učestvuje sa 7.5% u svim godinama proživljenim sa nesposobnošću), dok je u Evropi drugi po redu. Depresija, kao uostalom i problemi mentalnog zdravlja, pogađaju društvo u cjelini, a ne samo male i izolovane segmente. Nijedna socijalna grupa ili pojedinac nisu imuni na razvoj duševne bolesti, ali postoji razlika u nivou rizika. Depresija pogađa i muškarce i žene , i mlade i stare. Ipak, vidimo određene razlike. Od depresije mnogo češće obolijevaju žene (5.1%) u odnosu na muškarce (3.6%). Učestalost depresije varira zavisno od uzrasta i najčešća je kod žena životne dobi od 55-74 (7.5%), dok je kod muškaraca 5.5%.

22

Veza između depresije i hroničnih oboljenja? Depresija – kao hroničan osjećaj tuge, beznadežnost, bespomoćnost, gubitak samopoštovanja i samopouzdanja, gubitak interesovanja, zadovoljstva, osjećaj krivice, poremećaj sna, ili apetita, slaba koncentracija – značajno povećava rizik obolijevanja od drugih hroničnih oboljenja, kao što su kardiovaskularna oboljenja, kancer i dijabetes. Treba znati da je ovo dvosmjerna veza. Prevalenca (učestalost) obolijevanja od depresije je značajno veća recimo za 29% kod osoba oboljelih od hipertenzije, 22% sa miokard infarktom, 27% sa dijabetesom, 33% sa kancerom. Oboljeli od depresije izloženi su dvostruko većem riziku obolijevanja od koronarnog srčanog oboljenja. Potrošnja alkohola per capita u CG porasla je za 25%. Ako imamo na umu da je zavisnost od alkohola važan prediktor depresije i suicida, to nam je još jedan razlog zašto treba raditi na smanjivanju dostupnosti i potrošnji alkohola naročito kod mladih, koristeći i mjere povećanja cijena kao i zabranu reklamiranja.

Depresija i suicid? Depresija je preventabilnog karaktera i moguće ju je izliječiti u 80% slučajeva; liječenje iziskuje zanemarljivo mala ulaganja naročito u poređenju sa cijenom posljedica; a prvi korak u liječenju jeste razgovor sa osobom kojoj osoba sa depresijom vjeruje. To je i razlog zašto se ovogodišnji SDZ obilježava pod sloganom Govorimo o depresiji. Zaista je tragično što vidimo da veliki procenat osoba koje pate od depresije osjećaju da je jedini izlaz iz tog mraka – pokušaj samoubistva. Depresija je uvod u suicid. A koliko je suicid veliki problem govori i podatak SZO da godišnje blizu 800 000 osoba počini samoubistvo, što znači svakih 40 sekundi u svijetu 1 osoba oduzme sebi život, čime se suicid svrstao u 20 vodećih uzroka umiranja za 2015. god. Ono što naročito zabrinjava jeste činjenica da suicid predstavlja drugi po redu uzrok umiranja kod mladih uzrasta od 15-29 god, odmah nakon saobraćajnog traumatizma. Zemlje niskog i srednjeg nivoa razvoja regiona Evrope bilježe najveću stopu samoubistava i to naročito u populaciji muškaraca. Iako je depresija gotovo dvostruko učestalija u populaciji žena, muškarci se mnogo češće odlučuju sebi da oduzmu život. Stopa samoubistava je 4 puta češća kod muškaraca nego kod žena. U visoko razvijenim zemljama, stopa samoubistava je 3 puta veća u muškoj u odnosu na žensku populaciju (dok je na globalnom nivou ta stopa 1.8 puta veća kod muškaraca). Stopa suicida u CG je 18,9/100 000, prema podacima SZO za 2015. god. Čime se CG svrtala u top 10 zemalja EURO regiona koji broji 53 zemlje. U EURO Regionu stopa suicida kreće se u rasponu od 1,7-33.5/100 000. Stopa samoubistava u CG veća je u odnosu na sve zemlje bivše Jugoslavije. Osim toga, u CG zabilježen je značajan trend rasta samoubistava u periodu od 2000-2012. godine, i to za 35 % prema podacima SZO, dok u drugim zemljama regiona se bilježi pad stope samoubistava u rasponu od 10,6% u Bosni i Hercegovini, 22% u Makedoniji, 29% u Hrvatksoj, 32% Srbiji, Na samom početku sam istakla, da je depresija učestalo oboljenje i pogađa svakoga u svakom periodu života. Uprkos tome, osobe koje pate od depresije žrtve su stigme i diskriminacije


i žive sami sa svojim problemom skriveno od sistema i bez adekvatnog liječenja. Periodično SZO sprovodi istraživanje o mentalnom zdravlju u zemljama članicama. Rezultati ovog istraživanja su jednako zabrinjavajući. Naime, čak i u visoko razvijenim zemljama svega 50% oboljelih prima terapiju (u drugim zemljama procenat je značajno veći, 75%), dok u 40% slučajeva smatra se da je tretman liječenja minimalno adekvatan. Potrebno je otvoriti dijalog kako bi se kao društvo izborili sa stigmom i diskriminacijom koja poput sjenke prati ovo stanje. Uprkos činjenici što depresija predstavlja ovako veliko opterećenje, u smislu obolijevanja i prijevremenog umiranja, izgubljenih godina života zbog nesposobnosti, izdvajanja za mentale servise su, i dalje, izuzetno niska, što je globalni problem. Prema SZO Atlasu mentalnog zdravja za 2011. godinu, u prosjeku svega 3% zdravstvenog budžeta se izdvaja za mentalno zdravlje iako postoje dokazi koji upućuju da na svaki dolar uložen u unapređenje mentalnog zdravlja, vraća se četiri dolara mjereno kroz bolje zdravlje i produktivnost na poslu. Depresija predstavlja i enormno ekonomsko opterećenje za pojedinca i ukupuno društvo koje se procjenjuje na 1.000 milijardi US $, prema procjenama SZO, prevashodno iz razloga što je depresija tijesno povezana sa absentizmom, smanjenom učinkovitošću na poslu, povećanim stopama nezaposlenosti i smanjenjem ekonomske produktivnosti. Epidemiološki podaci ukazuju i na povezanost depresije sa jedne strane i siromaštva i nezaposlenosti sa druge strane. Dakle, depresija doprinosi ali je istovremeno i posljedica socijalnih i ekonomskih nejednaskosti u svakom društvu. Osim toga, i kvalitet životne sredine u velikoj mjeri opredjeljuje kvalitet našeg mentalnog zdravlja.

- Klimatske promjene donose ne samo ekstremne vremenske uslove, poplave uzrokujući prinudne migracije, suše i toplotne udare, već ostavljaju i duboke ožiljke na mentalno zdravlje – doprinose razvoju depresije, anksioznosti, bolesti zavisnosti, agresivnog ponašanja, suicidnog ponašanja. Nakon tornada Katarina 2005. godine u USA, kod 49% stanovnika pogođenih ovom elementarnom nepogodom dijagnostikovan je problem anksioznosti ili poremećaj raspoloženja poput depresije. Usvajanje politika i uvođenje stilova življenja koji promovišu životnu sredinu i doprinose njenom očuvanju, ima pozitivan efekat na mentalno zdravlje. Isto tako, politike koje promovišu zdrav život i fizičku aktivnost kao stil življenja, bilo da je to da relaciju od kuće do posla i obratno prelazimo pješice ili biciklom, u značajnoj mjeri doprinose smanjenom nivou stresa. Upotreba javnog saobaćaja povezana je sa povećanom socijalnom kohezijom i smanjivanjem sindroma depresije i stresa. Dostupnost parkova i zelenih površina u gradovima donosi svoje benefite za mentalno zdravlje. Kvalitet vazduha – i povećanje koncentracija praškastih materija PM2.5, prema nalazima Univerziteta Kalifornija, u US, koje su product intezivnog saobraćaja i teške industrije, u značajnoj mjeri povećavaju rizik obolijevanja od demencije, uključujući i Alchajmera i to za 92% kod starih osoba ženskog pola (od demencije). Način na koji se projektuju stambeni blokovi i količina svjetlosti u domovima gdje boravimo, boje koje se koriste u zdravstvenim ustanovama direktno utiču na kvalitet života, mentalnog zdravlja, ali i efikasnost liječenja i zdravstvene ishode. Sve ovo ukazuje da: - Zdravlje i drugi sektori moraju da sarađuju.

23


- Zdravstveni sistem mora sagledavati problem mentalnog zdravlja na mnogo širi način; osim procjene simptoma i propisivanja terapije, potrebno je razumijevanje sredine i identifikovanje faktora u čijem sadejstvu se javlja poremećaj mentalnog zdravlja. Potrebno je razmišljati ne samo o nivou prepoznate nesposobnosti, već i preostaloj funkcionalnosti pacijenta i kako je unaprijediti. Sasvim je razumljivo zašto je unaprijeđenje mentalnog zdravlja u srcu mandata SZO, kao i zašto smo odabrali da ovogodišnji SDZ posvetimo jednom od oblika mentalnih problema, tj. depresiji. Da podsjetim, Crna Gora, kao jedna od zemalja članice SZO, podržala je usvajanje Globalnog Akcionog plana za mentalno zdravlje 2013-2020. godine. Fokus Plana je na promociji mentalnog zdravlja i prevenciji, potrebi jačanja PZZ kao instrumenta za približavanje mentalnog zdravlja zajednici, kojim je između ostalog predviđeno i povećanje obuhvata usluga za osobe sa ozbiljnim mentalnim problemima, uključujući i depresiju za 20%, kao i smanjivanje stope samoubistava za 10% do 2020. godine. Razumljivo je zašto je mentalno zdravlje eksplicitno integrisano u koncept Održivog razvoja do 2030. godine i prepoznato kao jedan od ciljeva održivog razvoja. Crna Gora je razvila svoju mapu puta unaprijeđenja mentalnog zdravlja populacije i uspostavila model organizacije pružanja usluga mentalnog zdravlja na sva 3 nivoa zdravstvne zaštite. - Jačanju zdravstvenog sistema kroz obuku zdravstvenih profesionalaca i jačanje njihovih kapaciteta potrebnih za efikasnu prevenciju, ranu detekciju i kvalitetno liječenje. - Posebno je važna uloga koju igraju domovi zdravlja u približavanju mentalnog zdravlja zajednici. - Promociji mentalnog zdravlja i prevenciji depresije počevši od najranijeg uzrasta, kako bi se u školskom uzrastu kod djece razvijale socijalne i emocionalne kompetencije, ali voditi računa i o drugim vulnerabilnim grupama. - Osmišljavanju i sprovođenju programa za prevenciju suicida i depresije. - Poboljšanju integrisanosti i koordinacije servisa mentalnog zdravlja koji se pružaju u domovima zdravlja i bolnicama, kako bi se obezbijedio kontinuitet brige o pacijentima sa mentalnim problemima. - Rješavanju problema stigme i diskrminacije osoba sa mentalnim poremećajima kroz promociju zaštite ljudskih prava i socijalne inkluzije. - Unaprijeđivanju multisektorske saradnje jer mentalno zdravlje je zajednički resurs i zajednički zadatak. Završavajući izlaganje, Mina Brajović je istakla da su dodatna ulaganja i posvećenost put obezbjeđivanja univerzalne zdravstvene zaštite i socijalne inkluzije, u ostvarivanju jednog od ključnih ciljeva održivog razvoja – smanjvanje prijevremenog mortaliteta od hroničnih oboljenja za 30% do 2030. godine, kroz prevenciju i liječenje i unepređenje mentalnog zdravlja. Dr Lidija Injac Stevović navodi da depresija predstavlja sastavni dio života ali ne mora biti na nivou bolesti. - Ono što je komplikuje je anksioznost. Depresija donosi ne samo promjene u mozgu nego i u čitavom organizmu i ima tendenciju da se vraća. Ključni simptomi depresije su beznadežna tuga, osjećanje

24

bespomoćnosti, beznadežnosti, gubitak volje, gašenje volje, ne spavanje i buđenje pred zoru oko 4 – 5h ujutro. Depresivne osobe imaju snižen seksualni nagon i nagon življenja. Treba da se otvorimo, budemo iskreni, iznesemo svoje probleme i osjećanja. Važan simptom je i pamćenje, kod 90% pacijenata se poremeti, oni budu dekoncentrisani i rasijani. Najviša stopa suicida je zastupljena u Pljevljima, Plužinama, Žabljaku, Šavniku, Kolašinu, Kotoru i Nikšiću – upozorila je dr Injac Stevović ističući da su mentalna bol i depresija češći kod žena. - Mentalna bol je za 30% češća kod žena, alkoholizam i narkomanija su prisutni kod 6,5% populacije, 30,26% populacije ima posljedice somatske bolesti. Stres je uzrok bolesti zavisnosti, socijalnih bolesti, interpersonalnih i somatskih bolesti – navela je dr Injac Stevović u završnom dijelu izlaganja. Dr Jovo Đedović, načelnik odjeljenja za psihijatriju specijalne bolnice Dobrota, govorio je na temu Uloga primarne zdravstvene zaštite sa fokusom na značaj osposobljavanja centra za mentalno zdravlje i ranom prepoznavanju depresije i zbrinjavanju oboljelih. Ukazao je da između dva depresivna pacijenta postoje značajne razlike. - Među svim kategorijama različitih depresivnih sindroma posebnu kategoriju imaju pacijenti kod kojih se depresivni sindrom javlja u sklopu nečega što se u literaturi naziva duševnim oboljenjima, a mi u svakodnevnom govoru koristimo izraz psihotični poremećaj. Više od 50% pacijenata nakon odpusta iz bolnice, tokom prve godine kada su u pitanju psihoze, prekida medikaciju. Više od 90% suicida koji se realizuju na nekom prostoru mogu se pripisati poremećajima mentalnog zdravlja. Formiran je novi model tretmana - multidisciplinarni rad psihijatrijskih timova koji, pored psihijatara podrazumijeva i rad na terenu. Ne čekamo da pacijenti po odpustu iz bolnice sami dolaze na kontrole već mi idemo kod njih kući. Tu su pored psihijatara socijalni radnici i psiholozi tako da cijela grupa brine o pacijentima. Akcionim planom u Crnoj Gori za mentalno zdravlje još od 2011. do 2014. godine je predviđeno da ovakvi timovi počnu sa radom i kao prva ciljna grupa da budu pacijenti psihijatrijskih klinika – objasnio je dr Đedović. Dr Aleksandar Tomčuk je govorio na temu Predstavljanje predloga smjernica sa dijagnostikovanim liječenjem depresije. - Pacijent je na prvom mjestu. Svaki pacijent je individualan slučaj i bez obzira na smjernice moramo se rukovoditi principom individualnosti. Smjernice su potencijalno dobre zbog tri aspekta - i to najveća korist bude za pacijenta, smanjenje morbiditeta i mortaliteta i uopšte unapređenje kvaliteta zdravstvene brige. Tretman pacijenta u odsustvu smjernica sa istim kliničkim problemima je drugačiji zavisno od ljekara, bolnice i lokacije. Cilj svakog zdravstvenog sistema je da u tretmanu svih poremećaja ima određene vodiče koji će služiti u praksi ljekarima da bi se unaprijedio ukupni kvalitet zdravstvene zaštite, da bi se povećala efikasnost sistema i da bi se obezbijedila jednaka dostupnost svih terapijskih modaliteta, ne samo u psihijatriji već u svim granama medicine. Zdravstveni sistem sa lošim smjernicama ima manju operativnu, praktičnu efikasnost i koristi ograničene resurse. Iz statističkog godišnjaka Instituta za javno zdravlje vidimo da u 2013. godine iz spektra psihijatrijskih poremećaja, poremećaja vezanih sa stresom, su sačinjavali 39% pacijenati van bolničkog morbiditeta dok sa poremećajem raspoloženja je njih 23% - istakao je dr Tomčuk.


D e p re s i v n i p o re m e ć a j Tanja Ä?uriĹĄić, psiholoĹĄkinja Institut za javno zdravlje

Depresivni poremećaj je jedan od najÄ?eťćih psihiÄ?kih poremećaja danaĹĄnjice, koji predstavlja znaÄ?ajan problem na podruÄ?ju mentalnog zdravlja - kako patnju za oboljelu osobu i Ä?itavu porodicu, tako i teĹžak ekonomski teret za svako druĹĄtvo. Broj osoba s depresivnim poremećajem kontinuirano raste od poÄ?etka proĹĄlog vijeka u svim industrijalizovanim zemljama svijeta. EpidemioloĹĄka istraĹživanja govore da 3-4% populacije boluje od teĹžih, dok 1,5 do 2% od blaĹžih oblika depresije. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, od depresije pati viĹĄe od 350 miliona ljudi svih uzrasta ĹĄirom svijeta, pa danas depresija predstavlja na ukupnom nivou Ä?etvrti, a u populaciji Ĺžena drugi najveći zdravstveni problem. Procjenjuje se da će depresivni poremećaj do 2020. godine postati po veliÄ?ini drugi svjetski zdravstveni problem, a u populaciji Ĺžena zdravstveni problem broj jedan. Danas, u situaciji duboke ekonomske i socijalne krize - ĹĄto predstavlja vaĹžne nepovoljne faktore za oÄ?uvanje i unaprijeÄ‘enje mentalnog zdravlja, depresija je i najÄ?eťći uzrok nesposobnosti u odrasloj populaciji, globalno gledano, u smislu ukupno izgubljenih godina Ĺživota usljed tog stanja. Depresija se danas prepoznaje kod djece, adolescenata, mladih ljudi, osoba srednje Ĺživotne dobi, osoba u trećoj Ĺživotnoj dobi, te kao komorbiditet kod brojnih tjelesnih i psihiÄ?kih bolesti i poremećaja. Ĺ˝ene Ä?eťće obolijevaju od muĹĄkaraca u odnosu 2:1. TaÄ?an razlog takve pojave se ne zna, ali je pretpostavka da tome doprinose hormonske promjene kod Ĺžena, trudnoće i poroÄ‘aji, te predodreÄ‘enost Ĺživotnih uloga. Najmanje svaki deseti Ä?ovjek ima ĹĄansu jednom u Ĺživotu oboljeti od depresije. Depresija se najÄ?eťće javlja u 40-im godinama Ĺživota. U dobu iznad 60 godina javlja se 10% depresija, ĹĄto ponekad predstavlja dijagnostiÄ?ki problem naspram demencija. Nema znaÄ?ajnije razlike u uÄ?estalosti javljanja poremećaja izmeÄ‘u razliÄ?itih rasa, niti je opaĹžen znaÄ?ajniji uticaj socijalno-ekonomskog statusa. Depresija je bolest sa znaÄ?ajnom smrtnoťću. Podaci govore da i do 15% depresivnih osoba poÄ?ini samoubistvo. Koliko je znaÄ?ajna ova povezanost govori i podatak da suicid predstavlja drugi vodeći uzrok smrtnosti u populaciji mladih od 15 do 29

godina. Stoga depresija zahtijeva ozbiljan pristup, ĹĄto ranije prepoznavanje i adekvatno lijeÄ?enje da bi se izbjegle moguće pogubne posljedice. No, i pored navedenog, kompleksnost poremećaja nije dovoljno poznata, ĹĄto se odraĹžava na mogućnosti i taÄ?nost dijagnostikovanja i lijeÄ?enja – procjene govore da je depresivni poremećaj neprepoznat u Ä?ak 50% sluÄ?ajeva, nelijeÄ?en u 75% (u pojedinim drĹžavama Ä?ak i u 90% sluÄ?ajeva), nedovoljno lijeÄ?en u 90%, a adekvatno lijeÄ?en tek u 10% sluÄ?ajeva. Glavne prepreke za ukljuÄ?ivanje većeg broja oboljelih u tretman su nedostatak resursa za tretman, nedostatak adekvatno obuÄ?enih zdravstvenih radnika i saradnika, kao i socijalna stigma povezana sa poremećajima mentalnog zdravlja. Pored toga, barijeru za efikasan tretman predstavlja i neadekvatna procjena bolesnika. Naime, u zemljama svih nivoa razvijenosti, osobe koje pate od depresije su nerijetko neadekvatno dijagnostikovane, dok se drugima koje nemaju ovaj poremećaj Ä?esto pogreĹĄno postavlja dijagnoza depresije i neopravdano propisuje terapija u formi antidepresiva.

Ĺ ta je depresija? Depresija je sindrom koji karakteriĹĄe:  

tOFNPHVʉOPTUVäJWBOKBJEPäJWMKBKB[BEPWPMKTUWB tneraspoloĹženje, odnosno intenzivno tuĹžno raspoloĹženje tTNBOKFOBFOFSHJKB CF[WPMKOPTU HVCJUBLNPUJWBDJKFJJO teresovanja  tUKFTLPCB OFHBUJWOF vDSOFiNJTMJ  tQPSFNFʉBKGVOLDJPOJTBOKBBVUPOPNOPHOFSWOPHTJT tema ĹĄto se odraĹžava na spavanje (naroÄ?ito rano buÄ‘enje), apetit, tjelesnu teĹžinu, seksualne potrebe  tLPHOJUJWOJTJNQUPNJVWJEVPUFäBOPHNJĂ?MKFOKBJLPO centracije, oslabljenog pamćenja  tPTKFʉBOKFCF[WSJKFEOPTUJ  tISPOJĘŠOJVNPS PTMBCMKFOBJOUFMFLUVBMOBJÄ•[JĘŠLBFÄ•LBTnost  tQPSFNFʉBKTPDJKBMOPHJQPSPEJĘŠOPHGVOLDJPOJTBOKB

25


26

 t skonost glavoboljama i drugim bolnim tjelesnim senzacijama  tSB[NJÝMKBOKBPTNSUJJTVJDJEV  tHVCJUBLTUSQMKFOKBQSFNBCMJTLJNPTPCBNB

EJKBCFUFTB DFSFCSPWBTLVMBSOFCPMFTUJ%FQSFTJKBQPHPSÝBWBJTIPE JNOPHJIESVHJICPMFTUJ

,PO[VNJSBOKFBMLPIPMB LBOBCJTB CFO[PEJB[FQJOBNPäF QSPNJKFOJUJNPäEBOVIFNJKVJQPHPSÝBUJJMJJ[B[WBUJEFQSFTJKV  *BLPTFʊFTUPOFPQSBWEBOP[BOFNBSVKFJQSJQJTVKFvTMB CPNLBSBLUFSViJMJvOFEPTUBULVTOBHFWPMKFi EFQSFTJKBCPMJKBʊF PENOPHJIESVHJIUKFMFTOJICPMFTUJ.OPHJTUSVʊOKBDJTNBUSBKV EBKFUP[BʊPWKFLBOBKCPMOJKFäJWPUOPJTLVTUWPTLPKJNTFNPäF TVPʊJUJ%FQSFTJKBKFCPMFTUʊJUBWPHUJKFMB CPMFTUSBTQPMPäFOKBJ CPMFTUNJÝMKFOKB4WJTNPQPOFLBEUVäOJ OFTSFʉOJ VNPSOJ CF[ energije, naročito nakon gubitaka i stresnih događaja, i to je OPSNBMOJEJPäJWPUB"MJ[BSB[MJLVPEUPHB EFQSFTJKBKFNOPHP WJÝF JQSFETUBWMKBHVCJUBLäJWPUOFSBEPTUJ WPMKFJTNJTMBQPTUPKBOKB "LPTFUVHBQPKBWJCF[PCKFLUJWOPHSB[MPHBJMJKFOFTSB[NKFSOB SB[MPHVOBTUBOLB BLPOFQSFTUBKFJMJTFQPOPWOPWSBʉB BLPOBN KFUFÝLPSBEJUJ ESVäJUJTF TQBWBUJ KFEOPNSJKFʊKVWJÝFTFOFNPäF NPWFTFMJUJäJWPUVPOEBUPWJÝFOJKFOFSBTQPMPäFOKF OJKFPCJʊOB UVHB OFHPEFQSFTJKB Depresija je ozbiljan duševni poremećaj, prava bolest koja se mora liječiti, KFSVUJʊFOBDKFMPLVQOJäJWPU CPMFTOJLB BBLPTFOFMJKFʊJ TWFTFWJÝFQPHPSÝBWB 1PTUPKJNFÿVTPCOJPEOPTJ[NFÿVEFQSFTJKFJĕ[JʊLPH [ESBWMKB%FQSFTJWOJCPMFTOJDJLSBʉFäJWFOFTBNP[CPHWJTPLF TUPQFTBNPVCJTUBWB OFHPJ[CPHWFʉFVʊFTUBMPTUJCPMFTUJTSDB

 t%FQSFTJKBʉFQSPʉJTBNBPETFCF QBMJKFʊFOKFJOJKFQP USFCOP  t%FQSFTJKBOBQBEBTBNPTMBCF MJKFOFJCFTQPNPʉOF  t7JTPLPJOUFMJHFOUOJMKVEJOFPCPMJKFWBKVPEEFQSFTJKF  t1PSFEUPMJLPPCBWF[BOBQPTMVJPLPQPSPEJDF vOFNBN WSFNFOBi[BEFQSFTJKV  t1SPNKFOPNPLPMJOF QSPʉJʉFJEFQSFTJKB %FQSFTJKBKF LBPLPWʊFH QVUVKF[BKFEOPTOKFHPWJNWMBTOJLPN   t%FQSFTJWBOʊPWKFLOBKCPMKF[OBLBLPNVKF EKFMJNJʊOP UBʊOP QBTFTBNNPäFJJ[MJKFʊJUJ QPHSFÝOP 

Koje su najčešće zablude u vezi depresije?

Kako prepoznati depresiju? Depresija je bolest sa bezbroj lica koju nerijetko nije lako uočiti ni razlikovati. /BSPʊJUPLPEEKFDFTFEFQSFTJKBʊFTUPOFQSFQP[OB KFS TFSKFÿFJTQPMKBWBVPCJʊBKFOJNTJNQUPNJNB1PSFEUPHB EKFDB OFNPHVJ[SB[JUJTWPKFPTKFʉBKFSJKFʊJNB POBQPLB[VKVTWPKVUVHV QPOBÝBOKFN QBTFKBWMKBSB[ESBäMKJWPTU EKFDBHVCFJOUFSFT[BÝLP MV QPTUJäVTMBCJKFSF[VMUBUF OFVʊFTUWVKVVHSVQOJNBLUJWOPTUJNB  äBMFTFEBJIOFÝUPCPMJ OBKʊFʉFHMBWBJMJTUPNBL


Nerijetko se dogodi da osoba nije svjesna da je depresivna, a ni njena najbliža okolina. To se pogotovo događa kada depresija počne rano u životu i osoba se navikne na depresivno stanje te misli da je „takva rođena“. Depresija najčeće počinje gotovo neprimjetno, može početi nelagodom u društvu, kada se obični socijalni razgovori čine ispraznim i osoba ne može učestvovati u njima sa stvarnim zanimanjem. Vremenom sva životna postignuća izazivaju samo kratkotrajnu radost ili je osoba čak i ravnodušna prema njima, a kako bolest napreduje dolazi se u zonu duboke tuge i potpune nemogućnosti radovanja, što se kod mnogih oboljelih od depresije najčešće shvati kada osmijeh vlastite djece ne može izazvati radost... Nemogućnost radovanja od srca je najčešći simptom, važan u ranoj dijagnozi i gotovo obavezan u svim tipovima depresije. Tuga koja traje ukazuje da se bolest razvila. Prije ili kasnije javlja se i strah. Gotovo svaka obaveza i misao praćeni su strahom koji bolesnik osjeća kao strano tijelo u sebi. Često je praćen pritiskom u grudima, uz pojačan rad srca, znojenje i drhtanje. Strah se hrani još jednim simptomom depresije – „crnim“ mislima. U razmišljanju depresivnog bolesnika sve je opasno i sve može loše završiti. Daljim razvojem bolesti katastrofične misli se sve više nameću i doprinose jakom osjećaju patnje. Voljni dinamizmi slabe, oboljeli često zapostave i brigu o sebi pa čak i sopstvenu higijenu, strah od bolesti i smrti stalno je prisutan. Postoji mnoštvo kliničkih podjela depresije, uglavnom dihotomnih, slijede neke od njih: Bipolarna nasuprot unipolarne depresije Poremećaji u kojima se javi jedna ili više maničnih ili hipomaničnih epizoda nazivaju se bipolarnim depresivnim poremećajima, a oni u kojih se javlja samo depresija se nazivaju unipolarnim depresivnim poremećajima. Manične epizode uključuju povišeno ili razdražljivo raspoloženje, pretjerane aktivnosti, pojačanu govorljivost, povišeno samopoštovanje i smanjenu potrebu za snom. Između manične i depresivne epizode su periodi normalnog raspoloženja. Endogena nasuprot reaktivne depresije Za endogene depresije smatra se da su biološkog porijekla, te se kao mogući uzroci smatraju genetska predispozicija odnosno nasljednost, kao i poremećaj adrenergičkog, serotonergičkog, acetilkolinergičkog, dopaminergičkog i gabaergičkog sistema u mozgu. Reaktivne depresije pak predstavljaju reakcije na životne probleme i stresne situacije kao što su smrt bliske osobe, razvod braka, gubitak posla i slično. Psihotična nasuprot nepsihotične depresije Kod psihotičnih depresija prisutne su halucinacije i sumanute ideje, koje mogu biti u skladu sa raspoloženjem, te uključuju osjećaj krivice, griješnosti, siromaštva, bezvrijednosti, nesposobnosti, teške tjelesne bolesti; ili pak sumanute poput ideja veličine, prekomjernog zdravlja, vrijednosti itd. Psihotična depresija zahtijeva neodložan hospitalni tretman. Primarna nasuprot sekundarne depresije Primarna depresija je ona koja se razvija bez ikakvog dru-

gog prethodnog psihijatrijskog poremećaja, dok se sekundarnom označava ona koja je komponenta neke druge psihijatrijske ili druge tjelesne bolesti. Sezonska depresija (sezonski afektivni poremećaj) Poremećaj se javlja u jesen ili zimu, a popravlja se u proljeće i ljeto. Uz sniženo raspoloženje javlja se psihomotorna usporenost, pojačan apetit i hipersomnija (pretjerano spavanje). Atipična depresija U ovom obliku depresije simptomi su suprotni onima koji se pojavljuju u "klasičnoj" depresiji: javlja se pretjerano spavanje (hipersomnija), značajno povećanje apetita i porast tjelesne težine, "olovna paraliza" (osjećaj težine i umora u rukama i nogama). Atipičnu depresiju takođe karakteriše "odgovor u raspoloženju" - raspoloženje se popravlja kao odgovor na stvarni ili mogući pozitivni događaj. Dvostruka depresija Pod ovim pojmom razumijeva se javljanje depresije kod bolesnika koji inače boluju od distimije. Distimija spada u grupu poremećaja raspoloženja i predstavlja blaži oblik depresije. Najčešće započinje gotovo neprimjetno u kasnom djetinjstvu i adolescenciji, ali se može pojaviti i kasnije, te je tri puta češća kod žena. Glavni simptom je deprimirano raspoloženje sa tugom, nelagodom, neraspoloženjem i gubitkom interesa za uobičajene aktivnosti uz samopotcjenjivanje, teškoće u donošenju odluka i osjećaj beznadežnosti. Depresivno raspoloženje prisutno je veći dio dana i veći broj dana nego što nije prisutno, bilo kao subjektivni doživljaj ili primijećno od strane drugih, tokom najmanje dvije godine. Dok depresivni poremećaj karakteriše epizodni tok, tok distimije je više hroničan. "Maskirana“, „larvirana“ ili „skrivena“ depresija Ovaj oblik deprsije karakteriše klinička slika koja odudara od kliničke slike depresije, jer je depresivno raspoloženje maskirano, odnosno ispoljava se tjelesnim i vegetativnim simptomima. Takvi bolesnici nijesu uopšte svjesni svog depresivnog raspoloženja, štaviše na direktno pitanje da li se osjećaju depresivno, oni negativno odgovaraju. Međutim, njihovo svakodnevno ponašanje odaje depresivno raspoloženje, jer veći dio dana provode povučeni od porodice i prijatelja i značajno smanjenih aktivnosti u kojima su prethodno nalazili zadovoljstvo. „Nasmiješena depresija“ Poseban dijagnostički izazov predstavljaju osobe koje potisnutu depresivnost kompenzuju prijatnim osjećanjima sreće, radosti i veselja. Ove osobe pokušavaju da „misle pozitivno“ i da se fokusiraju na izolovane pozitivne aspekte realnosti, odnosno da neprijatnost depresije „istisnu“ pozitivnim osjećanjima. Rezultat ovakvog mehanizma odbrane je neadekvatna veselost, euforija, koju treba shvatiti kao energiju depresivnog osjećanja transformisanu i investiranu u prijatno osjećanje. Nekada je ova odbrana stabilna pa osoba ne doživljava depresivno osjećanje, a nekad je nestabilna tako da se naizmjenično smjenjuju euforična i depresivna raspoloženja, kao kod ciklotimne ličnosti. Nastaviće se...

27


Istine i zablude

Vremenske promjene Ljudski organizam kao dio prirode ali i njen product, prati spoljašnje uticaje i adekvatno reaguje, što se manifestuje pojavom različitih tegoba. Nagla promjena vremena iz hladnog u toplo ili obrnuto, koju upravo ovih dana doživljavamo, nije bezopasna ni za zdrave, a kamoli bolesne ljude. Danas se smatra da grupa meteorotropnih bolesti - bolesti na čije pogoršanje može da utiče vrijeme, obuhvata više od 50 oboljenja. Mnogi vremenski uslovi utiču na zdravlje? ISTINA - Vremenski uslovi koji utiču na naš organizam su temperatura, UV zraci, vlažnost vazduha, vjetar, vazdušni pritisak, kiša i grmljavina. Razne tegobe nastaju istovremeno kada i vremenske oscilacije? ZABLUDA - Tegobe se ne javljaju uvijk istovremeno kada i vremenske oscilacije, često se javljaju neposredno prije ili poslije vremenskih promjena. Šta se u organizmu tačno odigrava pa on na ove pojave reaguje, bez obzira na razvoj medicine kao nauke, još uvijk nije tačno utvrđeno. Takva stanja traju onoliko koliko traje nepovoljan vremenski period. Poboljšanjem vremenskih prilika i simptomi se smanjuju. Ljudskom organizmu potrebno je dva do tri dana da se stabilizuje i prilagodi vremenskim uslovima. Meteoropate su uglavnom žene? ISTINA/ZABLUDA - Kod mladih i zdravih ljudi ove tegobe su blage i skoro neprimjetne, dok kod starijih i hroničnih bolesnika mogu biti toliko izražene da zahtijevaju poseban tretman, a u nekim slučajevima i hospitalizaciju. Najpogođenije su osobe srednjih godina, posebno žene i hronični bolesnici. Osobe dobrog zdravstvenog stanja ne pate od meteoropatije? ZABLUDA - Metrostabilne osobe su osobe dobrog zdravstvenog stanja i mogu biti meteropate ali sa mnogo blažim simptomima. Zapravo svi mogu da osjete tegobe zbog naglih vremenskih promjena, od beba do starije populacije.


Meteoropatije se manifestuju različito? ISTINA - U zavisnosti od starosti, pola kao i opšteg zdravstvenog stanja, tegobe koje su uzrokovane vremenskim oscilacijama se razlikuju. Najčešće su to: umor, promjene rasoploženja, smanjena koncentracija, apatija, poremećaj spavanja. Mogu se javiti i glavobolje, reumatski bolovi, bolovi na području starih povreda i ožiljaka, nesvjestica, vrtoglavica, kao i srčane tegobe (lupanje srca, porast krvnog pritiska). Kod starijih ljudi i hroničnih bolesnika pored ovih tegoba koje su jače izražene, javlja se i pogoršanje simptoma osnovne bolesti. Nije poznato kako vremenske promjene utiču na zdravlje? ISTINA/ZABLUDA - Određena vremenska stanja pri dužem zadržavanju iznad jednog područja uslovljavaju određeno adaptiranje organizma. Međutim, ukoliko organizam nije u mogućnosti da se brzo prilagodi na naglu vremensku promjenu reaguje tako što hipofiza povećava lučenje ACTH ili hormona stresa. Kod meteoropata se javlja osjećaj tjeskobe i razdražljivosti. Istovremeno se smanjuje lučenje endorfina, koji je inače prirodno sredstvo protiv bola, pa se prag bola smanjuje a subjektivni osjećaj bola se pojačava. Drugi razlog pojačanja bola objašnjava se zakonima fizike. Usljed pada atmosferskog pritiska dolazi do širenja tečnosti i gasova, izuzetak nisu ni sinovijalna tečnost i vazduh unutar zglobnih ovojnica, što može da uzrokuje pritisak na tkivo koje je pod upalom ili povredom pa se bol pojačava. Na isti način se pojačavaju i sinusne glavobolje itd. Visoke ili niske temperature jednako utiču na zdravlje? ISTINA - Dolazak hladnog talasa povećava učestalost srčanih i moždanih udara. Na hladnoću organizam reaguje tako što se krvni sudovi kontrahuju kako bi se smanjilo odavanje toplote. Ovo za posljedicu ima povećanje otpora u kardiovaskularnom sistemu, srce se dodatno opterećuje i krvni pritisak raste. Nasuprot niskim temperaturama, visoke temperature djeluju tako što se krvni sudovi šire i krvni pritisak pada. Da bi se tijelo rashladilo pojačano je znojenje pa samim tim i gubitak tečnosti. Ukoliko se tečnost ne nadoknađuje dolazi do dehidratacije, mozak se slabije snabdjeva krvlju pa se javljaju nesvjestice i vrtoglavice. Krv postaje gušća pa se povećava sklonost ka zgrušavanju i tako se povećava i mogućnost nastanka srčanog i moždanog udara. Sunčani i vedri dani pomažu depresivnim osobama? ISTINA - Sunčano vrijeme dokazano poboljšava raspoloženje. Kada je nebo plavo, pokazalo se da su samopouzdanje i samopoštovanje ljudi znatno veći, kao i da smo tada odvažniji, preduzetniji i skloniji avanturizmu. Povećanjem temperature vazduha dolazi i do smanjenja anksioznosti i skeptičnosti. Broj sunčanih sati dovodi do toga da se ljudi generalno osjećaju bolje i optimističnije. Kako se broj sunčanih sati smanjuje, dolazi i do pada optimizma. Sa druge strane, velike vrućine imaju potpuno suprotan uticaj.

SAVJETI: - Preduslov za dobro zdravlje pa samim tim i ublažavanje uticaja meteoroloških kolebanja su: pravilna ishrana, unos dovoljnih količina tečnosti (najbolje vode), dovoljno sna. - Ukoliko osoba koja je meteoropata je istovremeno i hronični bolesnik neophodno je da se pridržava propisane terapije i da se savjetuje sa ljekarom kako bi se terapija dodatno prilagodila. - Meteoropate bi trebale da bar pola sata dnevno provedu na svježem vazduhu. - Preporučuje se pješačenje kao i tuširanje naizmjenično toplom pa hladnom vodom kako bi se ubrzala cirkulacija.

29


Hronika 03. april – Odžan IV Forum ministara zdravlja jugoistočne Evrope

tovale su i ostale članice zdravstvene mreže Jugoistočne Evrope: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Izrael, Makedonija, Moldavija, Rumunija i Srbija. 04. april – Održan Evroazijski ekonomski forum

Delegacija ministarstva zdravlja, predvođena ministrom zdravlja dr Kenanom Hrapovićem, na poziv ministarke zdravlja republike Moldavije Ruxande Glavan, učestvovala je na IV forumu ministara zdravlja zemalja jugoistočne Evrope, koji se održao u Kišinjevu, u Moldaviji, 3. i 4.aprila. Sastanak je imao za cilj vođenje dodatnih razgovora u vezi političke i stručne saradnje i načina uspostavljanja bližih formi partnerstva. Osnovna svrha foruma je stvaranje zajedničkih subregionalnih i nacionalnih aktivnosti u okviru regiona jugoistočne Evrope u cilju sprovođenja i dostizanja održivih ciljeva razvoja UN i unapređenja zdravlja, poštovanja principa jednakosti i dostupnosti. Na forumu je potpisan četvrti politički dokument Kišinjev Deklaracija, zajedno sa strategijom zdravlja regiona jugoistočne Evrope do 2030 i novim Memorandumom o razumijevanju. Tokom skupa govoreno je o problemu epidemije hroničnih oboljenja kao prepreke održivom razvoju i rastu. Ministri zdravlja jugoistocne Evrope poručili su da zdravlje doprinosi smanjivanju siromaštva i socijalnoj inkluziji i da se ulaganjem u zdravlje ulaže u održivu budućnost cjelokupnog društva. Na Forumu je ministar Hrapović imao niz značajnih bilateralnih sastanaka sa kolegama iz regiona, u cilju formalizovanja saradnje na polju zdravstva, usaglašavanja prioritetnih aktivnosti radi jačanja kvaliteta zdravstvenih servisa. Hrapović je predsjedavao sesijom koja je bila posvećena međunarodnom zdravstvenom pravilniku. Predstavnik Evropskog direktorata za medicinu i zdravstvenu zaštitu, mr Francois Xavier Lery i ministar Hrapović razgovarali su o reformi farmaceutske politike, koja je počela u Crnoj Gori. Značajan susret ministar Hrapović imao je sa regionalnom direktorkom SZO za Evropu Zsuzsanna Jakab, sa kojom je razgovarao o intenziviranju saradnje u oblasti kontrole zaraznih bolesti sa fokusom na vakcinaciju. Takođe je razgovarao i sa dr Betinna Mene, SZO kordinatorom za održive ciljeve razvoja, kao i sa ostalim ličnostima iz oblasti zdravstva. Pored Crne Gore, na IV Forumu ministara zdravlja učes-

30

Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović, sa saradnicima, na poziv Marmara Fondacije, učestvovao je na Evroazijskom ekonomskom forumu, koji se 04. do 06. aprila održao u Istanbulu u Turskoj. Tema Foruma je bila Izazovi sa kojima se Evropska unija suočava i njena budućnost. Ministar Hrapović je na Forumu imao izlaganje o pripremljenosti zdravstvenih sistema u kriznim vremenima, u doba kontinuiranih i prisilnih migracija i kako to utiče na globalnu ekonomiju.

- Globalizacija uzrokuje duboke i složene promjene u samoj prirodi društva, donoseći kako nove mogućnosti, tako i nove rizike. Danas su migracije ljudi neizbježan rezultat globalizacije svijeta. Više od 60 miliona ljudi je prisilno raseljeno, pa je i bezbjednost i ekonomska sigurnost svuda u svijetu upitna. Ova situacija zahtijeva hitno djelovanje, sistemski pristup problemu, intersektorsku saradnju i koordiniranu, međusobno podržavajuću akciju država, civilnog sektora i agencija aktivnih u ovom polju djelovanja. Među savremenim prijetnjama bezbjednosti nezaobilazno mjesto imaju i zarazne bolesti, bioterorizam i HIV/AIDS. Bioterorizam, kao fenomen savremenog doba, zasigurno svojom akcionom nepredvidljivošću, odlučnošću, fanatizmom i surovošću, predstavlja veliku prijetnju čovječanstvu današnjice. On može predstavljati moćan faktor destabilizacije neke države, naročito ako iza njega stoje inostrani interesi i zato ga treba vrlo ozbiljno shvatiti. Nažalost, bioterorizamu se u strategijama nacionalnih bezbjednosti i u strategijama zdravstvene zaštite ne poklanja dovoljno pažnje. Ova opasnost najčešće je nevidljiva, a čovjek koji nije svjestan nije u stanju ni da preduzme pravovremenu zaštitu. Jačanje kapaciteta i resursa za prepoznavanje biološkog napada, detekciju i identifikaciju bioloških agenasa, medicinsko zbrinjavanje oboljelih osoba i profilaksu eksponiranih, uz razumijevanje osnovnih postulata kriznog


menadžmenta i organizacije zdravstvene službe u kriznim situacijama prioritetne su obaveze za medicinski sektor. Iako je trenutna epidemiološka procjena da je Crna Gora značajno manje ugrožena od boioterorizma u odnosu na razvijene države svijeta, kao što su USA, država Zapadne Evrope, Rusije i sl., postojanje ovih agenasa i mogućnost njihove upotrebe u terorističke svrhe, nameće potrebu pripreme javnog zdravstvenog sistema, ali i sistema bezbjednosti za ovakve situacije. Kao izraz narasle svijesti i potreba građana Crne Gore, kao i društva u cjelini, za cjelovit i organizovan odnos prema svim oblicima vanrednih situacija u državi, usvojena je Nacionalna strategija za vanredne situacije u cilju utvrđivanja sveobuhvatnog koncepta društvenog opredjeljenja ka stvaranju funkcionalnog sistema za prevencije nesreća, kao i zaštite i spašavanja u potencijalnim prirodnim katastrofama, tehničko-tehnološkim akcidentima, biološkim, hemijskim, nuklearnim i radiološkim nesrećama i slučajevima pojave epidemija zaraznih bolesti sa velikim brojem oboljelih i umrlih. Prepoznajući značaj ove edukacije za organizaciju sledstvenih aktivnosti na pripremanju države da odgovori navedenim izazovima, Ministarstvo zdravlja Crne Gore i Institut za javno zdravlje Crne Gore, kao jedan od zvaničnih Trening centara u sklopu Mediteranske škole epidemiologije, svesrdno pomažu organizaciji ovog skupa. Na nama, ključnim kreatorima politike, posebna je odgovornost da osnažimo sistem, tako da trebamo koristiti sve raspoložive mehanizme u rješavanju ovako složenih političkih i humanitarnih izazova – zaključio je minister Hrapović.

vu koja ima ogroman kapacitet, modernu tehnologiju, prijatan i profesionalan kadar. Dozvolite mi da iskoristim kulinarski rječnik – imate sve potrebne sastojke da napravite najbolje jelo, da ostvarimo dobre rezultate. I to je izuzetno važno, naročito za jednu malu zemlju kao što je Crna Gora, da uz dodatnu obuku i edukaciju, na svom domaćem terenu uspije da svojim građanima pruži savremenu medicinsku uslugu. Crna Gora može biti ponosna ovim Centrom - istakao je prof. Đamberti. Direktorka KCCG, Zorica Kovačević kazala da je počastvovana što je uspješno izvedena složena i zahtjevna operacija srca. Najavila je da će KCCG proširiti saradnju sa italijanskom klinikom San Donato, kako bi se naš kadar što efikasnije obučio za dalji rad kod ovakvih kompleksnih zahvata te da će i jedan broj naših pacijenata imati mogućnost liječenja u klinici San Donato. Dr Nebojša Bulatović, direktor Klinike za bolesti srca KCCG takođe je izrazio zadovoljstvo izvedenom operacijom i uspostavljenom saradnjom sa prof. dr Đambertijem naglašavajući da je od ogromnog značaja to što sada imamo mogućnost liječenja rijetkih bolesti kao što su urođene srčane mane i u svojoj državi. 07. april – Obilježen Svjetski dan zdravlja

4. april – Održana stručna prezentacija kompanije DENTAID U organizaciji Veledrogerije Meditas, DENTAID, španska kompanija sa preko 35 godina tradicije, u hotelu Centre Ville u Podgorici je 4. aprila uspješno održala stručnu prezentaciju kompanije, predstavivši svoj istorijat, način rada i proizvodnje, kao i portfolio brendova sa kojima već nekoliko decenija zadovoljava sve potrebe oralnog zdravlja ljudi, sa posebnim akcentom na rješavanje konkretnih medicinskih problema. Naime, osnovana 1980. godine, DENTAID je pionirska istraživačka kompanija koja za cilj ima poboljšanje oralnog zdravlja ljudi, obezbjeđujući rešenja zasnovana na temeljnim naučnim istaživanjima, svojim korisnicima širom planete. 05. april – Uspostavljena saradnja KCCG i Klinike San Donato iz Italije Nakon uspješno urađene operacije pacijentkinji sa kompleksnom urođenom srčanom manom održana je pres konferencija u Kliničkom centru Crne Gore na kojoj su učestvovali prof. dr Alesandro Đamberti iz Italije koji je izveo operaciju, direktorica KCCG Zorica Kovačević, medicinska direktorica KCCG doc. dr Snežana Raspopović i direktor Klinike za bolesti srca KCCG dr Nebojša Bulatović. Italijanski kardiohirurg, prof. dr Alesandro Đamberti iz Klinike San Donato iz Milana, poručio je da građani Crne Gore mogu biti ponosni na Klinički centar. - Želio bih da istaknem da sam bio prijatno iznenađen kada sam ušao u Klinički centar Crne Gore. Posjedujete ustano-

Povodom 07. aprila Svjetskog dana zdravlja Ministarstvo zdravlja i kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori organizovali su stručni skup u hotelu Centre Ville. Na skupu su govorile su dr Alma Hajdarpašić Drešević generalna direktorica direktorata za zdravstvenu zaštitu i g-đa Mina Brajović, šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori. Budući da je ovogodišnji Svjetski dan zdravlja posvećen problemu depresije, cilj sastanka je bio da se ukaže na ulogu primarne zdravstvene zaštite u ranoj detekciji i liječenju kroz primjenu multidisciplinarnog pristupa i obezbjeđivanje efikasnije saradnje unutar sektora zdravstva, kao važne pretpostavke kontinuiranog zbrinjavanja oboljelih. - Depresija, kao ovogodišnja tema je zasigurno jedna od najrasprostranjenijih bolesti i veliki izazov svim profesionalcima koji se bave dijagnostikom i liječenjem ovog poremećaja. Imajući u vidu prognoze SZO da će depresija do 2020. godine biti drugi svjetski zdravstveni problem, odmah iza kardiovaskularnih bolesti, ova bolest mora biti u fokusu pažnje čitavog zdravstvenog sistema, kako kreatora zdravstvenih politika tako i profesionalaca na terenu – istakla je dr Hajdarpašić Drešević.

31


07. april - Dom zdravlja Podgorica obilježio Svjetski dan zdravlja

Dom zdravlja Podgorica je brojnim edukativnim i promotivnim aktivnostima obilježio 07. april - Svjetski dan zdravlja, koji je ove godine posvećen depresiji i obilježava se pod sloganom Depresija, hajde da razgovaramo. Pomoćnik direktora doma zdravlja Podgorica, dr Milovan Jovanović kazao je da je depresija bolest današnjice i da se prema zvaničnim podacima, sve više građana obraća za pomoć psihijatrima u centru za mentalno zdravlja doma zdravlja Podgorica zbog ovog poremećaja, sa fizičkim i mentalnim karakteristikama koje mogu da poremete sposobnost pojedinca da funkcioniše u društvu i radnom okruženju. Zato je, prema njegovim riječima, potrebno više voditi računa o svom zdravlju i nastojati da se život učini što ljepšim i kvalitetnijim. Na punktovima doma zdravlja Podgorica, na trgu Svetog Pretra Cetinjskog i u šoping centru Delta, koje je tokom dana posjetio veliki broj građana, ljekarski timovi govorili su o značaju primjene zdravih stilova života za očuvanje zdravlja i prevenciju bolesti. Takođe, organizovano je i mjerenje šećera u krvi i krvnog pritiska i dijeljen je edukativni promotivni materijal. 10. april - Rekonstruisana klinika za neurologiju Kliničkog centra Crne Gore

Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović i direktorica Kliničkog centra Crne Gore Zorica Kovačević otvorili su 10. aprila kliniku za neurologiju Kliničkog centra Crne Gore. Klinički centar Crne Gore (KCCG) rekonstruisao je i savremeno opremio Kliniku

32

za neurologiju. Projekat, čija vrijednos iznosi oko150.000€, realizovan je dijelom iz sredstava KCCG, a većim dijelom iz donacija. Tim povodom, na svečanom otvaranju rekonstruisane Klinike, ministar zdravlja dr Kenan Hrapović, pozvao je sve društveno odgovorne subjekte da donatorskima aktivnostima podrže i druge projekte u cilju unaređenja zdravstvene zaštete u Crnoj Gori. - Pozivam sve koji su raspoloženi da društveno – korisnim i odgovornim doprinosom unaprijede razvoj zdravstvene zaštite, da nam pomognu kako bi zajedničkim snagama doprinijeli poboljšanju zdravstvene zaštite naših građana - rekao je minister Hrapović dodajući da ovakvi projekti moraju da se rade studiozno, kvalitetno i dugoročno orjentisano, a ne da budu kozmetičke prirode. -Projekat, koji je vrijedan nekih 150.000€ uz saradnju devet donatora, pokazuje da zajedničkim ulaganjima možemo da doprinesemo razvoju crnogorskog zdravstva. Direktorka KCCG, Zorica Kovačević se na svečanom otvaranju zahvalila donatorima na podršci i razumijevanju potreba KCCG. - Želim da izrazim veliku zahvalnost našim prijateljima donatorima, koji su shvatili naše zahtjeve i zajedno sa našim sredstvima, udruženim sredstvima, stvorili pristojne, ili što je najvažnije, savremene uslove u kojima će boraviti pacijenti, i naravno uslove u kojima će raditi ljekari i medicinsko osoblje, kako bi smo, ono što je nama najvažniji zadatak, pružili kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Ovo je samo početak rada u KCCG. Nastavljamo i dalje da radimo. Trenutno se radi na Očnoj klinici rekonstrukcija dvije operacione sale kako bi smo omogućili ljekarima da svakodnevno na Klinici za očne bolesti mogu da pruže kvalitetnu zdravstvenu zaštitu i da vrše jedan dio operativnih zahvata. Taj posao ćemo dovesti do kraja za nekih dvadesetak dana. Nastavljamo dalje da radimo na rekonstrukciji Klinike za uho, grlo i nos, Interne klinike, Klinike za bolesti srca ili Centra za kardiohirurgiju, Poluintenzivne metaboličke jedinice i Centra za radiološku dijagnostiku, gdje takođe planiramo da radimo jedan dio rekonstrukcije. 11. april – Konstruktivno partnerstvo Ministarstva zdravlja i sindikalnih organizacija zdravstva

Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović održao je sastanak sa predstavnicima Sindikata zdravstva i socijalne zaštite i Sindikata zdravstva Crne Gore. Konstruktivno partnerstvo i težnja ka stvaranju boljih uslova za rad zaposlenih u zdravstvu, kao i traženje modela za eventualno povećanje zarada na svim nivoima u zdravstvenom sistemu, bila je tema prvog sastanka ministra zdravlja dr Kenana Hrapovića sa predstavnicima reprezentativnih


sindikalnih organizacija zdravstva u Crnoj Gori. Na sastanku, na kojem su prisustvovali dr Ljiljana Krivokapić, predsjednica Sindikata zdravstva i socijalne zaštite, dr Vladimir Pavićević, predsjednik Sindikata zdravstva Crne Gore, kao i predstavnici sindikalnih organizacija iz nekoliko crnogorskih opština, konstatovani su brojni problemi u zdravstvenom sistemu i dogovoreno intenziviranje saradnje kako bi se uklonile barijere i stvorili optimalni uslovi za zaposlene na svim nivoima zdravstvene zaštite. Kontinuirana komunikacija Ministarstva zdravlja sa reprezentativnim sindikatima, kroz redovne sastanke i analize aktivnosti, u narednom periodu jedan je od prioriteta u daljem radu, kako bi se nagomilani problemi rješavali sistemski i na kvalitetan način. Dogovoreno je da se u skladu sa socio-ekonomskom situacijom u državi, racionalizacijom kao i relokacijom sredstava u sistemu nađe najbolji model za eventualno uvećanje zarada zdravstvenim radnicima. Uređenje sistema zaštite na radu zaposlenih, edukacija i doedukacija medicinskih kadrova, kao i nastavak reformi na svim nivoima, kroz podizanje kvaliteta zdravstvene zaštite i uslova zaposlenih u zdravstvenom sistemu, biće u fokusu dalje zajedničke saradnje Ministarstva zdravlja i sindikalnih organizacija.

je da su najvažnija saznanja o tome da je za cjeloživotnu dobrobit svakog djeteta potreban, dubok i bogat odnos sa roditeljima i to posebno u periodu u prvih hiljadu dana života. Podsjetio je da ovi razgovori imaju za cilj da se kroz razgovor sa građanima prepoznaju servisi podrške koji su roditeljima potrebni na lokalnom nivou i na čijem uspostavljanju opštine mogu raditi zajedno sa civilnim i privatnim sektorom, stručnjacima i roditeljima. Predsjednik opštine Bijelo Polje Aleksandar Žurić je podsjetio na riječi iz Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta da čovječanstvo duguje djeci ono najbolje što ima. Žurić je napomenuo da statistika dobijena istraživanjima o stepenu ugroženosti djece predstavlja smo opomenu, ali nikako nije pouzdan pokazatelj stanja u toj oblasti i istakao da se u svakom slučaju ovim problemom moramo baviti daleko energičnije i to ne samo sa pozicija zakona već i pozicija vaspitanja počev od predškolskog uzrasta. Predstavnica NVO ,Roditelji i koorinatorka Roditeljske SOS linije Lepa Žunjić kazala je da je značajno što građanima Bijelog Polja i Berana može da predstavi novi servis podrške koji je besplatan i povjeljiv i pozvala građana te dvije opštine da pozivom na broj 080 888 888 porazgovaraju sa savjetnicima linije svakog radnog dana od 16 do 20 sati o svim temama koje se tiču vaspitavanja djece.

12. april - Održan prvi regionalni susret udruženja pacijenata

12. april - Dogovoren nastavak saradnje sa Global fondom

U organizaciji Udruženja multiple skleroze Crne Gore 12. aprila održan je prvi regionalni susret udruženja pacijenata u hotelu Centre Ville u Podgorici, sa temom (Ne) znam svoja prava – da li su i u kojoj mjeri pacijenti u Crnoj Gori upoznati sa svojim pravima? Susretu udruženja pacijenata prisustvovali su predstavnici udruženja autoimunih bolesti, oboljelih od kancera, dijabetesa i rijetkih bolesti iz Crne Gore i regiona, kao i predstavnici krovnih zdravstvenih institucija Crne Gore. Pitanja iz oblasti prava pacijenata, koja su bila predmet predavanja i panel diskusije, bila su - pravo na slobodan izbor doktora medicine ili doktora stomatologije, pravo na informisanje i obavještavanje, pravo na samoodlučivanje – na slobodan izbor, pravo na adekvatnu zdravstvenu zaštitu i pravo na blagovremenu zdravstvenu zaštitu Prisutne je pozdravila predsjednica Udruženja multiple skleroze Crne Gore - Podgorica Andrijana Nikolić, koja je u uvodnom dijelu predstavila rad, postignute rezultate i planove udruženja multiple slaroze iz Makedonije, Albanije, Kosova, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i drugih udruženja iz Crne Gore, naglašavajući da udruženja pacijenata u Crnoj Gori i u regionu djeluju kao pojedinačni pravni subjekti koji su uređeni kao nevladine organizacije.

Predstavnici Ministarstva zdravlja, Instituta za javno zdravlje i Global fonda održali su sastanak na kojem je dogovoren nastavak saradnje u borbi protiv HIV/AIDS-a. U prethodnih 12 godina Crna Gora je realizovala dvije Nacionalne strategije za borbu protiv HIV/AIDS (2005- 2009. i 2010- 2014.), koje je Global Fond ocijenio najboljom ocjenom. Cijeneći uložene napore i ostvarene rezultate u borbi protiv HIV-a, Global Fond je iskazao spremnost za nastavak saradnje sa našom zemljom, naglasili su iz ove organizacije. Nastavkom saradnje koja je dogovorena, predviđena je trogodišnja finansijska podrška (2018– 2020.) Global Fonda i Ministarstva zdravlja. Novac će biti raspoređen nevladinim organizacijama koje pružaju servise polulacijama u riziku od HIV/AIDS-a. Global Fond osnovan je na inicijativu Ujedinjenih nacija, kao fond koji će finansijski podržati globalnu borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije. Nevladine organizacije imale su ključnu ulogu u obuhvatu teško dostupnih grupa. Podrška dobijena od Globalnog fonda za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije, uz koordinaciju Nacionalnog koordinirajućeg tijela ubrzala je aktivnosti koje su već bile preduzete od strane vladinih i nevladinih organizacija, uz pomoć agencija UN i drugih međunarodnih partnera. U tom periodu izrađen je veliki broj nacionalnih vodiča i protokola za prevenciju HIV-a i liječenje AIDS-a, ključne ciljne grupe dobile su informacije o prevenciji HIV-a, potreban materijal i usluge liječenja, ojačani su kapaciteti zdravstvenih radnika, osoblja u zatvorima, vršnjačkih edukatora, mladih i NVO, kapaciteti vladinih institucija u oblasti monitoringa i evaluacije odgovora na HIV, uključujući biološko bihevioralni nadzor i uzdignuti kapaciteti NVO-a koji su rezultirali davanjem preventivnih usluga i usluga smanjenja štete kroz rad na terenu i u dropin centrima.

12. april – Zaustavimo nasilje Građani Bijelog Polja i Berana su razgovarali o odnosima u porodici i dobrim praksama roditeljstva sa predstavnicima iz udruženja psihologa i roditelja, predsjednicima opština, kao i šefom predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Bendžaminom Perksom u okviru kampanje UNICEF-a i Vlade Crne Gore Zaustavimo nasilje, koja se realizuje uz podršku EU i Telenor fondacije. Perks je izrazio zadovoljstvo velikim brojem mladih ljudi koji su došli da podrže javne razgovore o roditeljstvu. Naglasio

33


18. april - Međunarodni klub žena Crne Gore donirao KCCG

NVO Međunarodni klub žena Crne Gore (MKŽCG) opredijelio je dio sredstava priklupljenih na humanitarnom Božićnom bazaru za nabavku medicinskih instrumenata i opreme za potrebe Klinike za ginekologiju i akušerstvo i Centra za hematologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG). Tradicionalni Božićni bazar, u organizaiji ambasada, Međunarodnog kluba žena i građana Crne Gore, održan je 10. decembra 2016. godine u Delta City–ju. Ukupna vrijednost donacije iznosi 16.000€. Ovom prilikom doniran je Klinici za ginekologiju i akušerstvo električni morselator i dva električna bolnička kreveta sa dva motora i antidekubitalnim dušecima, kao i 30 antidekubitalnih dušeka od kojih njih 20 za potrebe Centra za hematologiju i 10 za Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Tim povodom doc. dr Snežana Raspopović, medicinski direktor KCCG, zahvalila se MKŽCG na vrijednoj donaciji i podršci našoj ustanovi, naročito Klinici za ginekologiju koja traje godinama. - Ovog puta htjeli smo da implementiramo jedan uređaj koji će nam poslužiti za laparaskopske operacije kod žena. Na taj način ćemo lakše odrađivati zahtjevne operacije kod žena kakve su histerektomije i miomektomije - rekla je doc. dr Raspopović navodeći da je donacija posebno značajna jer danas mikrohirurgija zauzima posebno mjesto u medicini zbog minimalne invazivne primjene i bržeg oporavka pacijenata. Ovim povodom Zorica Kovačević direktorka KCG, uručila je zahvalnicu predsjednici MKŽCG Heather Torrence, izražavajući posebnu zahvalnost jer uvijek prepoznaju potrebe KCCG, uz nadu da će se saradnja nastaviti. Heather Torrence je izrazila zadovoljstvo što su i ove godine donirali KCCG. - Želim u ime Kluba da se zahvalim svima koji su doprinijeli organizaciji Božićnjeg bazara, a posebno ambasadama koje su toliko svog teškog rada uložili u sve ovo - kazala je Torrence naglašavajući da je sav prihod sa Bazara dat u humanitarne svrhe. 20. april – Nastavak saradnje u oblasti tradicionalne kineske medicine Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović sa saradnicima razgovarao je sa ambasadorom Narodne Republike Kine, gospodinom Cui Dživeijem o nastavku saradnje u oblasti promocije i primjene kineske tradicionalne medicine u Crnoj Gori. Nakon prvog sastanka ministar Hrapović i ambasador

34

Dživeij nastavili su aktivnosti na realizaciji projekta dogovorenog u novembru prošle godine u letonskoj prijestonici u Rigi, kada su predstavnici Vlada Crne Gore i Kine potpisali Memorandum o saradnji za sadnju i preradu kineskog ljekovitog bilja. Dogovoreno je niz sastanaka i studijskih posjeta stručnjaka iz Kine koji se bave kineskom tradicinalnom medicinom. Prva u nizu aktivnosti će biti posjeta zvanične delegacije iz Kine, na čelu sa zamjenikom direktora biroa za kinesku medicinu, direktorom Sičuanskog biroa i sa direktorom jedne od najvećih farmaceutskih kompanija u Kini. Razgovano je o mogućnosti da, budući da Crna Gora posjeduje ogroman potencijal, uz strateške projekte, postane najjači centar za kinesku medicine u Evropi, koji će pored proizvodnje i prerade ljekovitog bilja na našem području omogućiti zapošljavanje ljudi na tim poslovima.

Ministar Hrapović je istakao važnost nastavka i unapređenja međudržavne saradnje, te produbljivanja strateškog partnerstva, posebno kada je u pitanju promocija i primjena kineske tradicionalne medicine u Crnoj Gori. 21. april - Uloga NATO-a u civilnoj i zdravstvenoj zaštiti Komunikacioni tim Savjeta za članstvo u NATO organizovao je panel diskusiju sa temom Uloga NATO-a u civilnoj i zdravstvenoj zaštiti. Uvodna izlaganja imali su ministar zdravlja dr Kenan Hrapović, nacionalni koordinator za NATO Dragan Pejanović i ambasador Rumunije u Crnoj Gori Ferdinand Nađ. O praktičnim iskustvima koje su Crna Gora i Rumunija imale sanirajući posljedice autobuske nesreće koju su rumunski turisti imali u kanjonu Morače 2013. godine, govorili su direktorica Kliničkog centra Crne Gore Zorica Kovačević, predsjednik Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje u Skupštini Crne Gore Miodrag Radunović, generalni direktor Direktorata za vanredne situacije u Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore Mirsad Mulić i direktor Direktorata za vanredne situacije MUP-a Rumunije Raed Arafat. - Savremena Evropa počiva na dva stuba: Evropskoj uniji i NATO-u, koji predstavljaju njenu političku, ekonomsku i bezbjednosnu okosnicu - kazao je ministar zdravlja dr Kenan Hrapović u uvodnom izlaganju na panel diskusiji sa temom Uloga NATO-a u civilnoj i zdravstvenoj zaštiti koju je u amfiteatru Instituta za bolesti djece (zgrada Dječije bolnice) organizovao Komunikacioni Tim Savjeta za članstvo u NATO. On je istakao da NATO i Evropska unija dijele iste vrijednosti, što povrđuje podatak da su 22 članice Evropske unije i članice NATO-a, 92%


stanovništva koje živi u državama Evropske unije, živi u zemljama članicama NATO-a. Na panelu je istaknuto da Crna Gora već ima pozitivna iskustva sa pomoći pojedinih članica NATO-a u pružanju pomoći zavijanim i ugroženim građanima po planinskim bespućima Sjevera i poplavljenim područjima u srednjoj regiji, kao i saniranju posljedica nevremena iz februara 2012.godin. Direktorica Kliničkog centra Crne Gore Zorica Kovačević je zahvalila na organizaciji ovakvog događaja u susret skorom članstvu CG u NATO.

27. april - Doc. dr Nebojša Kavarić najuspješniji menadžer u 2016. godini u javnim institucijama, ustanovama i lokalnim upravama

21. april - Doedukacija ljekara u Rumuniji Održan sastanak Ministra zdravlja dr Kenana Hrapovića, direktora Direktorata za vanredne situacije MUP-a Rumunije, Raeda Arafata i ambasadora Rumunije u Crnoj Gori, Ferdinanda Nagyja. Na sastanku je dogovoreno da tokom jula mjeseca u Rumuniji borave po dva doktora i dvije medicinske sestre iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, gdje će u Direktoratu za vanredne situacije te zemlje proći obuku i edukaciju. Takva vrsta saradnje i programa razmjene kadra sa drugim državama već se realizuje i pokazala se kao vrlo uspješna, jer je Rumunija zemlja koja ima vrlo razvijen sistem pružanja usluga hitne medicinske pomoći i odgovora na krizne situacije. Nakon prve posjete naših ljekara i medicinskih sestara, planirano je pravljenje plana i programa dalje razmjene u budućnosti. Postoje obuke i u drugim oblastima, a takođe i studenti iz naše zemlje mogu u Rumuniju ići na obuku i dodatnu edukaciju. U narednom periodu planira se dolazak rumunskih ljekara u Crnu Goru. 27. april – Održana skup o alergijskom rinitisu

Doc.dr Nebojši Kavariću, direktoru Doma Zdravlja Podgorica uručena je nagrada Asocijacije menadžera Crne Gore za menadžer godine u javnim institucijama, ustanovama i lokalnim upravama. Nagrade Asocijacije menadžera Crne Gore najuspješnijim menadžerima i preduzetnicima u 2016. godini uručene su na svečanosti koja je organizovana u hotelu Hilton. Doc. dr Nebojša Kavarić, kao direktor najveće primarne ustanove, razvio je savremeni pristup poslovanja i modernog menadžmenta, te modernog shvatanja zdravstvene zaštite kao multisektorske djelatnosti sa izrazitim društvenim i socijalnim karakteristikama. Da su njegovi, i kvaliteti Doma zdravlja Podgorice, koji ove godine proslavlja 90 godina postojanja, prepoznati potvrdjuju dosadašnje brojne nagrade: nagrada Ljekarske komore za najbolju zdravstvenu ustanovu u Crnoj Gori, nagrada opštine Golubovci za organizaciju zdravstvene zaštite na seoskom području, 19 decembarska nagrada Glavnog grada za organizaciju zdravstvene zaštite, Međunarodna nagrada za menadžment Sarajevo. Ceremoniji dodjele nagrada je prisustvovalo 250 zvanica, među kojima su bili najuspješniji menadžeri u Crnoj Gori, predstavnici države, diplomatskog kora, lokalne uprave, privrede, nauke, kulture, poslovnih organizacija, članovi i prijatelji Asocijacije menadžera, te veliki broj predstavnika medija. Nakon sprovedenog Javnog konkursa za Izbor najuspješnijih menadžera i preduzetnika 2016. godine, Asocijaciji menadžera Crne Gore pristiglo je 156 predloga, od čega je prihvaćena 91 kandidatura, a Upravni odbor AMM-a je na predlog stručnog žirija donio odluku o dodijeli godišnjih nagrada. April 2017. - Aktivnosti Zavoda za transfuziju krvi

U organizaciji farmaceutske kompanije Sibex Line uz podršku udruženja pedijatara Crne Gore organizovan je skup u hotelu Podgorica na temu Alergijskih rhinitisa – savremene mogućnosti tretmana. Gost predavač je bio prim. dr Ivan Baljošević, šef odjeljenja za stacionarno liječenje Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta iz Beograda. Skupu su prisustvovali ljekari porodične medicine, pedijatri i farmaceuti.

Ekonomski fakultet iz Podgorice organizovao je akciju dobrovoljnog davanja krvi u kojoj je učestvovalo 20 davalaca. Maturanti Gimnazije iz Kotora organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi u Kotoru. U akciji je učestvovalo više od 30 učenika. Studenti Fakulteta političkih nauka organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama fakulteta u kojoj je učestvovalo više od 40 visokoškolaca. Maturanti Gimnazije sa Cetinja organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi na Cetinju. Akciju su predvodili profesori u toj školi, dok je učestvovalo i više do 10 đaka. Ženska asocijacija i mladi Demokratske partije socijalista

35


Herceg Novi organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi u bolnici u Meljinama. U akciji je učestvovalo više od 20 davalaca krvi. Zaposleni u Centralnoj banci Crne Gore organizovali su prvu akciju dobrovoljnog davanja krvi u Zavodu za transfuziju krvi u Podgorici. U akciji je učestvovalo oko 30 davalaca krvi. Srednja stručna škola "Sergije Stanić" i studentske organizacije Best, AISEC i EESTEC organizovale su akcije dobrovoljnog davanja krvi u Zavodu za transfuziju krvi u Podgorici. U akcijama je učestvovalo oko 90 davalaca krvi. Zaposleni u d.o.o. Vodovod i kanalizacija Podgorica organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama firme u kojoj je učestvovalo oko 70 davalaca krvi. Članovi Tekvondo kluba "Danilovgrad" i Alternativnog planinarskog udruženja "Ćutuk" organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi u Domu zdravlja u Danilovgradu. U akciji je učestvovalo oko 20 davalaca krvi. Bild studio je tradicionalno organizovao svoje zaposlene kako bi donirali krv u Podgorici, dok su se maturanti Gimnazije "Niko Rolović" iz Bara prvi put okušali u dobrovoljnom davalaštvu krvi. U akcijama je učestvovalo oko 20 davalaca krvi. 28. april – Obilježena Evropska nedjelja imunizacije U okviru obilježavanja Evropske nedelje imunizacija 28. aprila u prostorijama EU Info Centra održana je panel diskusija o značaju imunizacija i organizovan je javni razgovor na temu

značaja vakcinacija za zdravlje i blagostanje djece u Crnoj Gori. Panel diskusija je samo jedna u nizu aktivnosti kojima se obilježava Evropska nedjelja imunizacija u Crnoj Gori. Građani su imali priliku da o ovoj temi razgovaraju sa g-đicom Minom Brajović, šeficom kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, g-dinom Bendžaminom Perksom, šefom predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori i Nacionalnim koordinatorom za imunizacije dr Senadom Begićem, epidemiologom Instituta za javno zdravlje. 28. april – Održan uro-onkološki skup Stručni skup u organizaciji farmaceutske kompanije Pfizer i veledrogerije Farmegra održan je u hotelu Podgorica na temu Savremeni pristup liječenja mRCC-a u deceniji ciljane terapije. Na temu Dijagnostika i hirurgija tumora bubrega govorio je doc. dr Petar Kavarić, Klinika za urologiju, KCCG, dok je prim. dr Jadranka Lakićević, Klinika za onkologiju i radioterapiju, govorila o standardu prve terapijske linije mRCC-a. Na temu Savremeno sekvenciranje sistemske terapije metastatskog karcinoma bubrega - druga linija govorio je prof. dr Vladimir Todorović, Klinika za onkologiju i radioterapiju. Na kraju je dr Nevenka Lukovac, Klinika za onkologiju i radioterapiju, izlagala na temu TKI inhibitora Mrcc-a. Skupu su prisustvovali ljekari Kliničkog centra, urolozi i onkolozi.

Obilježena Evropska nedjelja imunizacije

36


ZDRAVLJE I

Moćni prirodni preparati

Brojni su naučni dokazi o terapijskom potencijalu propolisa. Djeluje

antiupalna, antitumorska i antialergijska svojs organizma na proizvodnju specifičnih

prema brojnim rizicim Snažan prirodan preparat za jačanje imuniteta - Podstiče procese koji pretvaraju štetne supstance (zagađivači, slobodni radikali, otrovi) u manje štetne, ili ih potpuno neutrališe. - Popravlja oštećenja DNK izazvana slobodnim radikalima. - Sprječava okcidacijski stres.

Za kompletan probavni sistem

- Ima ljekovito dejstvo na kompletan probavni sistem i podstiče njegov pravilan rad. - Štiti sluzokožu od oštećenja. - Reguliše probavu i sprječava zatvor. - Povoljno djeluje na želudačnu nervozu,nadutost, grčeve, nedostatak apetita, mučninu tokom vožnje. - Prevenira čir na želucu i dvanaestopalačnom crijevu. - Djeluje na sprječavanje hronične upale debelog crijeva (colitis). - Djeluje antibakterijski na Helicobacter pylori.

. sadrže sve Hederini proizvodi nalazi u prirodi, bez ikakve he po čemu su jedinstveni na trž zaslađivače i gluten. Propolis j se u prirodi nalazi u čvrstom komponenti važnih za zdravlje sadrže sve aktivne kompone sirovini propolisa, jer ne po potpunosti otopiti. O pogotovo u alkoholu njegovih svojs

Osobe alergične na pčelinje proizvode ne smiju koristiti navedene proizvode. Upotreba navedenih proizvoda ne uzrokuje nikakva štetna dejstva. Ne postoji opasnost od predoziranja.


IZ PRIRODE

na bazi čistog propolisa

e protiv bakterija, gljivica, virusa i parazita, a ima i antioksidativna,

stva. Podiže imunološki sistem podsticanjem materija koje jačaju njegovu odbranu

Za snaaažan imunitet

ma od pojave bolesti.

mališana

- Za jačanje otpornosti djece. - Za održavanje zdravstvene ravnoteže organizma. - Za zaštitu od česte prehlade kod djece. - Za djecu stariju od jedne godine.

e materije propolisa kakav se emijske obrade rastvaračima, žištu. Ne sadrže aditive, boje, je izuzetno vrijedna smola koja m obliku, a sadrži preko 300 čovjeka. Rastvori propolisa ne ente koje se nalaze u izvornoj ostoji rastvor koji ga može u Otapanjem propolisa, u, gubi se znatan dio ljekovitih stava.

Za zdravu prostatu i mokraćne puteve

APICET - Sprječava probleme uvećane prostate i hroničnog prostatitisa (učestalo otežano mokrenje sa tankim i isprekidanim mlazom, bolovi u donjem dijelu trbuha i leđa, peckanje, bolna ejakulacija, učestala infekcija mokraćnih puteva). - Pospješuje potentnost i plodnost - Štiti jetru od oksidacije, nakupljanja slobodnih radikala i pomaže u razgradnji štetnih materija.

Medik

CG

Zastupnik i distributer za Crnu Goru: Medik CG d.o.o. Podgorica, tel: +382 67 227 354


REGION 05. april – Započeta realizacija Projekta rekonstrukcije i izgradnje sedam bolničko zdravstvenih centara u Beogradu - Srbija Ministar zdravlja dr Zlatibor Lončar i potpredsjednica Vlade Srbije dr Zorana Mihailović posjetili Urgentni centar Kliničkog centra Srbije gdje je adaptacijom neurohirurške i mikrohirurške operacione sale započeta realizacija Projekta rekonstrukcije i izgradnje sedam bolničko zdravstvenih centara u Beogradu. Ministar Lončar je istakao da je prioritet u dinamici rekonstrukcije KCS dat operacionim salama Urgentnog centra jer se u tim salama izvrši više od 800 neurohirurških, 800 mikrohirurških i oko 140 maksiofacijalnih operacija u toku jedne godine. Potpredsjednica Vlade Srbije Mihailović je rekla da će tokom 2017. i 2018. godine raditi na rekonstrukciji sedam centara u Srbiji. - Ovo nije samo rekonstrukcija dvije operacione sale u Uregentnom centru, već početak projekta rekonstrukcije sedam kliničkih zdravstvenih centara. Ministarstvo građevinstva je obezbijedilo finansijska sredstva i potpisalo ugovor sa Saobraćajnim institutom CIP. Blizu 100 miliona eura je obezbijeđeno za radove na rekonstrukciji, od čega 70 miliona iz kredita Razvojne banke Savjeta Evrope, a ostatak od Evropske investicione banke. Plan je da se u okviru projekta najprije i to u toku naredna dva mjeseca krene obnova Univerzitetske dječije klinike u Tiršovoj, a ubzo zatim i u KBC Dragiša Mišović – najavila je Mihailović.

preglede. Zloćudne bolesti jedan su od vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj i na ljestvici uzroka smrti nalaze se na visokom, drugom mjestu. Vlada Republike Hrvatske je 2006. godine usvojila nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, 2007. godine nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, a 2010. godine nacionalni program ranog otkrivanja raka grlića maternice. Cilj ovih preventivnih programa je rano otkrivanje raka i dugoročno smanjivanje, obolijevanje i smrtnost stanovništva. 07. april – Oko pet odsto populacije pati od depresije - Srbija

06. april - Kampanja za preventivne preglede - Hrvatska U Kongresnoj dvorani u zagrebačkom Green Goldu, održana je svečanost zatvaranja komponente tehničke pomoći projekta Unaprjeđenje kvaliteta sprovođenja Nacionalnih programa ranog otkrivanja raka. Projekt je finansiran u okviru prelaznog instrumenta za Republiku Hrvatsku i od važnosti je za zdravstveni sistem Hrvatske. Sproveden je od Ministarstva zdravlja kao korisnička institucija projekta i hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. - S ovog skupa danas šaljemo informaciju da je karcinom izlječiv ako se otkrije u ranoj fazi i zato ga je važno na vrijeme otkriti - rekao je ministar Kujundžić i dodao kako je veliki doprinos medija da obavještavaju o programima skrininga. Svrha projekta je bila povećati odziv građana, jer kod malignih bolesti rano otkrivanje garantuje bolje rezultate liječenja. Ovim projektom ostvarena je bolja organizacija, sprovođenje i praćenje svih nacionalnih programa na regionalnom i nacionalnom nivou. Kampanja se putem televizijskih i radijskih spotova, medija i internetskih portala, obraćala ciljnim grupama i na taj način uticala na svijest ljudi o važnosti odziva na preventivne

40

Oko pet odsto populacije u Srbiji ima neki vid depresije, a to je oko 420.000 stanovnika – izjavio je ministar zdravlja dr Zlatibor Lončar pozivajući se na zvanične podatke. - Jednostavno, način života i kod nas i u svijetu se promijenio, živimo mnogo brže, sa mnogo više stresa, postajemo otuđeni i to je veliki problem – objasnio je Lončar. Ministar kaže da ljudi treba više da se posvete svom zdravlju, da razmišljaju o njemu, da se ne otuđuju, da razgovaraju sa najbližima. Prema njegovim riječima, vlada je donijela Strategiju za razvoj zaštite mentalnog zdravlja, što ocjenjuje da je bitno, te obavezan skrining u domovima zdravlja za rano otkrivanje depresije, gdje izabrani doktor to prepoznaje. Takođe, ministar da se rade novi normativi da skoro u svakom domu zdravlja postoji psihijatar, i inače da nije sramota otići kod psihijatra i na


vrijeme krenuti sa rješavanjem problema. Dodao je da iako antidepresivi nisu na pozitivnoj listi ljekova, da su svi neophodni ljekovi tu, a da je želja da se uzmu ljekovi nove generacije, da se ide u korak sa svijetom. 11. april – Organizovana stručne konsultacije o razvoju dugoročne zdravstvene zaštite - Slovenija Dugoročna briga je skup usluga koje su potrebne ljudima sa smanjenim nivoima fizičke i kognitivne sposobnosti, a time i duži vremenski period zavisi o pomoći u sprovođenju osnovnih aktivnosti i podržavaju obavljanja svakodnevnih zadataka. U budućnosti će to biti sve veći izazov kako stanovništvo stari, osim toga, trendovi pokazuju da se ova populacija suočava sa invaliditetom i time je potrebna podrška za obavljanje osnovnih dnevnih aktivnosti. U tom smislu, Ministarstvo zdravlja je organizovalo konferenciju za dugoročnu zaštitu, sa međunarodnim učešćem. Predstavljene su dobre prakse u Sloveniji i Evropi, kao i načela za izradu Zakona o dugoročnoj zaštiti. Tatjana Buzeti, vd direktorica za dugoročnu zaštitu u Ministarstvu zdravlja, navela je načela za izradu Zakona o dugoročnoj zaštiti. Novi aranžmani će omogućiti sprovođenje dugoročne zaštite kao integrisane aktivnosti na način koji će omogućiti ljudima da imaju više samostalan i siguran kvalitet života. 12. april - Svečano obilježena 75-godišnjica KC Rebro - Hrvatska Prigodnom svečanošću obilježeno je 75 godina Kliničkog bolničkog centra Zagreb, u nadležnosti predsjednika Vlade Hrvatske Andreja Plenkovića, ministra zdravlja Milana Kujundžića i ostalih gostiju. Klinički bolnički centar Zagreb najveća je bolnica u Hrvatskoj i sa statusom središnje nacionalne bolnice, pruža širok spektar zdravstvenih usluga, od temeljne zdravstvene usluge do visoko sofisticiranih medicinskih postupaka. Klinički bolnički centar Zagreb - Rebro, osnovan je 1942. godine. Danas ima 29 klinika, gotovo 2.000 bolesničkih postelja, sa približno 5.500 zaposlenih, blizu milion i po pacijenata godišnje i prosječno 50.000 operacija svake godine. Uporedo sa liječenjem i rehabilitacijom pacijenata iz cijele Hrvatske i inostranstva, prevencijom bolesti u Kliničkom bolničkom centru odvijaju se istraživački, naučnii i edukativni procesi, kao i kontinuirano stručno usavršavanje medicinskog osoblja na svim nivoima, što ga čini i najvećom bazom kliničke nastave medicinskoga fakulteta zagrebačkog univerziteta i zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu. U svom je govoru predsjednik Vlade Andrej Plenković pozdravio doprinos KBC-a Zagreb razvoju hrvatskog zdravstva i zdravstvene zaštite, ali i naglasio poznata dostignuća, međunarodnu reputaciju i svakodnevni predani rad, zbog čega je ova medicinska ustanova izuzetno cijenjena, prepoznata i priznata. Najavljeno je kako će kroz nacionalni program reformi koji će biti ubrzo usvojen, Vlada zdravstveni sistem učiniti djelotvornijim, smanjiti dugove i omogućiti dostupnost zdravstvenih usluga svim građanima. Predsjednik Vlade je čestitao osoblju i menadžmentu KBC-a

i iskazao predanost Vlade da uz odgovornost i povjerenje koje je dobila od hrvatskih birača, radi na unapređenju kvaliteta cijelog zdravstvenog sistema i zdravstvene zaštite hrvatskih ljudi. 15. april – Negodovanje povodom reorganiyacije zavoda zdravstvene zaštite – BiH Negodovanje povodom reorganizacije zavoda zdravstvene zaštite koji decenijama pružaju usluge određenim kategorijama pacijenata izrazili su i ljekari i javnost nakon što je Skupština Kantona Sarajevo usvojila Plan restruktuiranja tih zdravstvenih ustanova. U gradu su istaknuti plakati na kojima piše da je to smrtna presuda javnom zdravstvu. Ljekari strahuju da će biti preraspoređeni u domove zdravlja, a sa druge strane autori Plana reformi to negiraju i odbacuju sprekulacije da će zgrade zavoda biti ispražnjene i ustupljene privatnim ordinacijama. Zdravstveni radnici i pacijenti reorganizaciju tumače kao ukidanje zavoda za zdravlje studenata, zaposlenih MUP-a, zaštitu zdravlja žena, medicine rada, dispanzera za djecu i njihovo uključivanje u domove zdravlja ili Opštu bolnicu. Predviđene su i promjene u radu Stomatološkog fakulteta sa klinikama. Privatnim zdravstvenim ustanovama će biti ponuđena mogućnost da se pod jednakim uslovima finansiraju iz javnih sredstava. Kantonalna ministrica zdravlja Zilha Ademaj obrazložila je u Skupštini da je dosadašnji model finansiranja zdravstvenih ustanova bio bez jasnih kriterijuma na bazi paušala, i bio je nefunkcionalan, uz nenamjensko trošenje sredstava, upošljavanje kadrova bez jasne selekcije i suštinskih potreba pružanja zdravstvene zaštite. Ona je precizirala da je predviđeno da u domovima zdravlja bude objedinjena i smještena kompletna porodična medicina, a da specijalističko-konsultativna zaštita organizaciono pripadne Opštoj bolnici Dr. Abdulah Nakaš. Promjene u djelu ustanova za zdravstvenu zaštitu studenta, pripadnika MUP-a, zaštitu zdravlja žena i medicine rada predviđaju uključivanje ili u domove zdravlja ili Opštu bolnicu. Premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković je kazao da je ovo okvirna faza restrukturiranja zdravstvenog sistema i da neće biti otpuštanja zdravstvenih radnika iz sadašnji zavoda. 18. april - Antivakcinaši jačaju - Srbija Iako je medicina napredovala i svijest ljudi je mnogo veća, i dalje postoje grupe koje izbjegavaju vakcinaciju, a među njima je najviše roditelja djece. Podaci pokazuju da se svake godine registruje dva do tri miliona smrtnih ishoda od difterije, tetanusa, velikog kašnja i malih boginja kod nevakcinisanih lica, a najviše kod djece mlađe od pet godina. - Procjenjuje se da svake godine ostane nevakcinisano 18,7 miliona djece u svijetu, osnovnim vakcinama prema proširenom programu imunizacije. Imunizacija je doprinijela iskorjenjivanju velikih boginja i doprinosi iskorjenjivanju dječije paralize. Zahvaljujući imunizaciji, globalno je iskorijenjen polio tip 2 virusa - poručuju u Institutu za javno zdravlje Vojvodine i dodaju da je prije uvođenja vakcine protiv malih boginja godišnje umiralo oko 2,6 miliona osoba svake godine. Poslednja veća epidemija malih boginja (morbila) u Srbiji registrovana je 1997. godine, ali i 2007. godine u Vojvodini.

41


Nakon ove epidemije, registruju se i manje 2010/2011. godine, kao i 2014/15. godine. Zahvaljujući tome što u Vojvodini tradicionalno postoji dobra praksa vakcinisanja dece, većina bolesti su u pokrajini praktično iskorijenjene. Ali, s obzirom na to da je sve više antivakcinalnih poruka i lobija čiji ciljevi su da dopru do što više roditelja, dolazimo do sve većeg broja roditelja koji odbijju da vakcinišu djecu i time ih izlažu mogućnostima da obole od bolesti koje smo odavno stavili iza nas. 18. april – Održana tribina Homeopatija i(li) medicina – Srbija

Tribina Homeopatija i(li) medicina održala se u klubu Tribina mladih Kulturnog centra Novog Sada. Autor i moderator je bio Danilo Koprivica, a na tribini je osim autora govorio i vaskularni hirurg prof. dr Vladan Popović i specijalista oralne hirurgije, homeopat i član udruženja za klasičnu homeopatiju Haneman dr Zoran Milankov. Na tribini je bilo riječi o tome kad homeopatija pomaže, a kad može da odmogne. Prof. dr Vladan Popović se u praksi susretao sa pacijentima kojima je homeopatska terapija bila dobra dodatna podrška, ali i sa onima, koji su u svom neznanju, precijeneli njene moći i ugrozili sopstveno zdravlje. Dr Zoran Milankov je veliki zagovornik homeopatije, ali je kao doktor klasične medicine, svjestan da kod pojedinih stanja pacijenata, njena neadekvatna primjena, može više da šteti, nego da koristi. Ova sesija inspirisana je Svjetskom nedeljom homeopatije, a koja se obilježava pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Zaključeno je na tribini da homeopatija predstavlja efikasan naučni sistem tradicionalne medicine, koji pomaže prirodnoj sposobnosti tijela ili uma za samoisceljenjem. Homeopatija ne isključuje klasičnu medicinu, a i zvanična medicina, sve manje isključuje homeopatiju. Ipak, i pored nesumnjivih, širokoj javnosti nedovoljno poznatih rezultata, homeopatija ima svoja ograničenja. 20. april - Obilježen veliki jubileji dječije hirurgije – Srbija Svečanom akademijom obilježeno je 60 godina od osnivanja dječije hirurgije i 40 godina od osnivanja Klinike za dječiju

42

hirurgiju u Novom Sadu. Upravnik Klinike za dječiju hirurgiju dr Jan Varga kaže da je zdravstvena zaštita u toj ustanovi na visokom nivou zbog tehnološke opremljenosti i da njihovi ljekari prate i primjenjuju naučne trendove. - Imamo ultrazvučnu dijagnostiku, radiološku, CT, nadam se da ćemo u skorijoj budućnosti imati magnetnu. Medicina i tehnologija u medicini brzo napreduju, ali se trudimo da ispratimo trendove naučnih dostignuća - objašnjava on. Dodaje da je odvajanjem Klinike za dječiju hirurgiju učinjen veliki pomak jer su se približili pedijatriji i dobili svoj prostor. Direktorka Dječije bolnice dr Jadranka Jovanović Privrodski kaže da je svako obnavljanje aparata korisno. - Ulaganje u mladost je ulaganje u budućnost. Sa onim što imamo trudimo se da pratimo savremenost dječije hirurgije. Potreban nam je kadar, nove tehnologije zahtevaju i nova materijalna sredstva, ali sa širom društvenom zajednicom postižemo nivo koji je zavidan na polju dječije hirurgije - kaže Privrodski. Godišnje se na dječijoj hirurgiji uradi više od 3.500 operacija u opštoj anesteziji, a bude oko 3.700 hospitalizacija. 21. april - Održan francusko-srpski onkološki kongres – Srbija Osmi francusko-srpski onkološki kongres je bio posvećen savremenim dijagnostičko-terapijskim trendovima liječenja malignih bolesti. Svoje radove, pored onkologa, predstavili su i drugi ljekari specijalisti uključeni u proces otkrivanja i liječenja malignih bolesti. Srbija je sada najbliža evropskim standaradima, zahvaljujući odluci Ministarstva zdravlja da uvede nove ljekove u terapiju onkoloških bolesnika, kaže predsednica Organizacionog odbora Kongresa prof. dr Darjana Jovanović iz Instituta za onkologiju Vojvodine. - Mi se sada priključujemo jednom dijelu medicine koja svoju bolest prevodi u hroničan tok i mi pokušavamo da sve naše pacijente uvedemo u taj hroničan tok bolesti. Onda je medicina personalizovana, upotrebljena je target ili ciljana terapija - rekla je Jovanovićeva. U radu Kongresa učestvovao je i prof. dr Žan Pjer Loc iz Francuske. On deset godina intenzivno sarađuje sa Institutom za onkologiju Vojvodine. Pokrovitelj stručnog skupa je bio Pokrajinski sekretarijat za visoko obrazovanje i naučno-istraživačku djelatnost.


- Svaki četvrti čovjek u Vojvodini umire zbog onkoloških bolesti, tako da je značajno da naši ljekari razmijene iskustva sa stručnjacima iz inostranstva - naglasila je prof. dr Dušica Rakić, zamjenica pokrajinskog sekretara za visoko obrazovanje i naučno – istraživačku djelatnost. Kongres je trajao dva dana, a u njegovom radu je učestvovalo 300 stručnjaka iz Srbije, Francuske, Amerike, Švajcarske i Bugarske. 25. april - Po zube i ljepotu od jeseni u Srbiju

Za pružanje usluga pacijentima iz inostranstva prijavilo se 12 klinika za plastičnu i estetsku hirurgiju i više od stotinu privatnih stomatoloških ordinacija. Projekat zdravstvenog turizma, čiju realizaciju je krajem novembra prošle godine započelo Ministarstvo zdravlja, ulazi u završnu fazu. Prema riječima dr Meha Mahmutovića, državnog sekretara, od jeseni će pacijenti iz inostranstva po prvi put organizovano dolaziti u Srbiju na liječenje i estetske korekcije u privatnim klinikama Srbije. Navodi i da su delegacije Ministarstva zdravlja boravile na dva velika međunarodna sajma turizma u Berlinu i Moskvi, gdje su vidjeli kako druge zemlje prodaju usluge bijelih mantila. – Kada smo našu ponudu uporedili sa drugima, vidjeli smo da Srbija ima veliki potencijal u zdravstvenom turizmu i šansu koju ne smijemo da propustimo – naglašava dr Mahmutović. Kao prednost u odnosu na konkurentske zemlje navodi da je to upravo pokroviteljstvo resornog ministarstva. – Kada država, kao što to sada radi Srbija, odluči da stane iza ovakve medicinsko-turističke ponude, svaki pacijent može da računa na sigurnost i kvalitet zdravstvenih usluga. Ako se nekom čini da akciju vodimo sporo, to je samo zato što utvrđujemo sve detalje: od cijena usluga do odgovornosti za eventualne komplikacije poslije intervencije, jer od toga zavisi i ugled Srbije – objašnjava državni sekretar. Dok komisije pregledaju klinike prijavljenih kandidata, priprema se specijalni sajt Ministarstva zdravlja na kojem će biti pobrojani svi koji su dobili dozvolu za rad na ovom projektu. Te

klinike će dobiti sertifikate da ispunjavaju uslove resornog ministarstva za bavljenje medicinskim turizmom. 26. april - Apoteka Kragujevac obiljeležila 181 godinu postojanja U organzaciji Apoteke Kragujevac u prisustvu velikog broja zvanica i predstavnika zdravstvenih ustanova prigodnom svečanošću obeležena je 181. godišnjica od njenog osnivanja. Svečanosti je prisustvovala je dr Gordana Damnjanović, član Gradskog vijeća za zdavstvenu i socijalnu zaštitu. - Misija farmaceuta pored razvijanja zdravstvene kulture, promocije zdravlja, prevencije bolesti, savjetovanja za očuvanje i unapređenje zdravlja istovremeno podrazumijeva kontinuiran i intezivan rad na usavršavanju same apotekarske struke i prakse. Kao ustanova koja obavlja primarnu zdravstvenu djelatnost na prvo mjesto postavlja pacijenta, njegove potrebe i interese - rekla je dr Damnjanović. Od 2006. godine Grad Kragujevac je preuzeo osnivačka prva nad Apotekarskom ustanovom i od tada posluje kao Apoteka Kragujevac. Na području Šumadijskog okruga ustanova ima 24 apoteke i od njenog osnivanja do danas uspješno obavlja farmaceutsku zdravstvenu djelatnost na primarnom nivou. Prva državna apoteka počela je sa radom u Kragujevcu oktobra 1836. godine kao Knjažesko-pridvorna apoteka. Tri godine kasnije odlukom Državnog savjeta pored brojnih državnih institucija prebačena je i apoteka koja je nastavila da posluje kao Praviteljstvena apoteka. Nakon dva vijeka postojanja farmaceutske djelatnosti u Kragujevcu, ova zdravstvena ustanova izrasla je u vodeću faraceutsku ustanovu u regionu i spada među četiri najveće državne apotekarske ustanove u Srbiji. 27. april - Prekršajne prijave zbog nevakcinisanja djece - Srbija

Od početka godine inspekcija Ministarstva zdravlja podnijela je 46 prekršajnih prijava protiv roditelja koji nisu vakcinisali svoju djecu, ali nema podataka koliko je do sada njih kažnjeno. Prošle godine inspekcija je podnijela 198 prijava protiv roditelja koji nisu podvrgli svoju djecu obaveznoj imunizaciju. - Nemamo izvještaj Prekršajnog suda koliko je do sada njih kažnjeno zbog toga, te ne možemo da vodimo tu vrstu evidencije. Broj nevakcinisane djece je veći jer se dešava da jednu prijavu pišemo za roditelja koji nije vakcinisao dvoje i više djece - rekao

43


je pomoćnik ministra zdravlja za inspekcijske poslove Zoran Panajotović. U Srbiji u poslednjih nekoliko godina opada broj djece vakcinisane MMR vakcinom protiv malih boginja, rubeoala i zauški, a najniži obuhvat je u Nišu, Beogradu, Novom Sadu i Kragujevcu. Državni sekretar Ministarstva zdravlja Ferenc Vicko kaže da nije cilj da se roditelji kažnjavaju, već da im se kroz razgovor objasni da je vakcinacija neophodna i da spašava živote. On je rekao da su podaci o obuhvatu vakcinacijom u Srbiji zabrinjavajući, da mnogi roditelji računaju da neće njihovo dijete da se zarazi ako su druga djeca vakcinisana, te da ćemo pasti u zamku i dobiti epidemiju. Da bi se postigao kolektivni imunitet neophodno je da vakcinacijom bude obuhvaćeno najmanje 95 odsto mališana, a u Nišu je taj obuhvat 51 odsto, dok je u Beogradu 65 odsto, poručeno je iz Instituta za javno zdravlje Batut povodom nedelje imunizacije. Vicko podsjeća da je Zakon o zaštiti stanovnika od zaraznih bolesti predvidio obaveznu imunizaciju, a da će novim pravilnikom o vakcinaciji kao obavezne biti uvedene i neke nove vakcine. - Vakcina protiv bakterije streptokokus pneumonija ili pneumokoke od 1. oktobra biće besplatna i obavezna za svu djecu u Srbiji. Ova vakcina štiti djecu od upale srednjeg uha, bronihtisa, meningitisa, sepse, upale pluća. Mislim da je Zakon dobro postupio i da je pravo djeteta da dobije vakcinu stavio iznad prava roditelja da o tome donese odluku - rekao je državni sekretar. Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, koji je usvojen u februaru prošle godine, osim uvođenja obavezne vakcine protiv pneumokoke, predvidio i uvođenje neobavezne vakcine protiv humanog papiloma virusa (HPV). 28. april - Mlađi od 18 godina neće smjeti da se izlažu UV zračenju – Srbija

Do kraja 2017. godine mlađi od 18 godina više neće smjeti da se izlažu vještačkom UV zračenju, zbog rizika od nastanka melanoma. Ministarstvo je ovakvu odluku donijelo jer

44

je utvrđeno da solarijumi u velikoj mjeri utiču na razvoj melanoma, izuzetno opasnog raka kože, od kog godišnje u Srbiji oboli oko 500 ljudi, dok veliki broj umre u prvih godinu dana. Ferenc Vicko, državni sekretar Ministarstva zdravlja, rekao je da će zabrana solarijuma za mlađe od 18 godina biti regulisana podzakonskim aktima, odnosno posebnim pravilnikom. - Prije donošenja Zakona o sanitarnom nadzoru, već smo planirali formiranje radnih grupa za izradu segmenata koji regulišu upotrebu solarijuma. Očekujemo da do kraja godine sve odobre organi Republike Srbije - rekao je Vicko povodom obilježavanja Evropskog dana borbe protiv melanoma - Euromelanoma 2017. Na opasnost od solarijuma upozorio je i dr Dušan Škiljević, zamjenik predsjednika Udruženja dermatovenerologa Srbije, koji je istakao da je nastanak melanoma kod mladih od 18 do 29 godina posledica UV zračenja u solarijumu. Solarijum je Svjetska zdravstvena organizacija svrstala u prvu grupu kancerogena, a njegovo korišćenje maloljetnim licima već je zabranjeno u Australiji i Brazilu. 30. april - Formiran tim koji odlučuje o GMO u Srbiji

Ministarstvo poljoprivrede, uz saglasnost Ministarstva zdravlja, formiralo je Stručni savjet za procjenu rizika u oblasti bezbjednosti hrane, koji će činiti 15 eksperata iz različitih oblasti. Pravo glasa imaće stalni članovi, koji će, između ostalog, odlučiti i o prometu genetski modifikovanih organizama (GMO) u Srbiji. Koordinator grupe je Nenad Dolovac, doktor biotehničkih nauka, a još je šest stalnih članova Saveta, između kojih će biti izabran i predsjednik. Ministar Branislav Nedimović je najavio da će poslednju rijč o prometu GMO imati struka, a ne politika. Svoje obećanje je i ispunio i formirano je stručno tijelo, koje ima zadatak da se bavi kompletnom provjerom kvaliteta hrane u Srbiji. Obavljaće se provjera ispravnosti namirnica, ali i postavljati standardi za sredstva koja služe kao zaštita u proizvodnji i prometu hrane. Struka treba da utvrdi da li su ovi organizmi štetni po zdravlje. Treba da se zna da je stručni savjet potpuno autonoman i da će njihova naučna saznanja biti presudna i oko GMO, kao i kompletne provjere kvaliteta hrane. Postoje i članovi koji nemaju pravo glasa, međutim, imaće konsultativnu ulogu i njihovo mišljenje će se uvažavati. Predsjednik Nacionalne organizacije potrošača Goran Papović, koji je član Saveta bez prava glasa je objasnio - Moja uloga je savjetodavna i ja ću se truditi da sa terena dostavim informacije koje mogu biti od koristi za eksperte.


Obilježena Evropska nedjelja

imunizacije U okviru obilježavanja Evropske nedelje imunizacija 28. aprila u prostorijama EU Info Centra održana je panel diskusija o značaju imunizacija i organizovan je javni razgovor na temu značaja vakcinacija za zdravlje i blagostanje djece u Crnoj Gori. Panel diskusija je samo jedna u nizu aktivnosti kojima se obilježava Evropska nedjelja imunizacija u Crnoj Gori. Građani su imali priliku da o ovoj temi razgovaraju sa g-đicom Minom Brajović, šeficom kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, g-dinom Bendžaminom Perksom, šefom predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori i Nacionalnim koordinatorom za imunizacije dr Senadom Begićem, epidemiologom Instituta za javno zdravlje. Iako u Crnoj Gori većina roditelja uredno vakciniše svoju djecu, preko 92% djece rođene 2014. godine je uredno primilo sve tri doze petovalentne vakcine, u situaciji kada je prisutan višegodišnji pаd оbоlijеvаnjа оd bolesti koje se mogu spriječiti vakcinama i kada ih više gotovo ne registrujemo, došlo je do razvijanja pogrešnog uvjerenja da se nеkе zаrаznе bоlеsti više ne javljaju, da su dio prоšlоsti i da nе prеdstаvljајu prijеtnju po zdravlje. Iz ovih razloga neki roditelji više ne shvataju značaj zaraznih bolesti i ne vakcinišu svoju djecu. Na ovaj način vakcine su postale žrtva sopstvenog uspjeha. Šefica Svjetske zdravstvene organizacije za Crnu Goru Mina Brajović kazala je da u 12 evropskih država postoji propis da djeca moraju biti vakcinisana da bi se upisala u vrtiće i u škole. Naglasila je da je vakcinacijom prekinuto širenje malih boginja i rubeole. – Imamo sve više roditelja koji češće brinu o sigurnosti i kvalitetu vakcine, nego o uspjehu i značaju koje one imaju za zdravlje. Od 1.000 djece koja dobiju male boginje, jedno umire i to je značajn procenat. SZO preporučuje da se djeci prije početka obrazovanja uradi skrinig imunzacije i ako nemaju dvostruku zaštitu, da budu vakcinisana – izjavila je Brajović. Dr Senad Begić je kazao da se kasni sa zaštitnom MMR vakcinom protiv malih boginja i rubeole, zbog straha roditelja od razvojnih poremećaja kod djece, iako je dokazano da ta imunizacija ne izaziva komplikacije. - U Crnoj Gori je obuhvat vakcinacijom 92 odsto i jedina smo država u regionu koja je spriječila pojavu epidemija dječjih oboljenja. Najveći otpor za vakcinaciju među roditeljima se javlja kada je MMR vakcina u pitanju. Očekuje nas dugotrajan proces edukacije roditelja o važnosti imunizacije za djecu. Mi smo na

istom zadatku sa njima i struka nema dilemu da li je neophodno da se djeca zaštite od velikog broja oboljenja vakcinacijom, jer je to najbolji način da imamo kolektivni imunitet. Dr Begić je potvrdio da su sve vakcine koje djeca primaju u Crnoj Gori licencirane i da se iste doze daju djeci u Evropskoj uniji i Kanadi, napominjući da, prema podacima Instituta, 25 odsto djece nije primilo MMR vakcinu ove godine. Šef UNICEF-a u Crnoj Gori Bendžamin Perks, kazao je da se Ujedinjene nacije zalažu da sva djeca budu vakcinisana prije upisa u vrtić i školu, naglašavajući da samo neodgovorni pojedinci mogu da se protive vakcinaciji i zaštiti zdravlja djece. - Čvrsto vjerujemo da sva djeca treba da se vakcinišu. U svijetu je više od 20.000.000 djece spaseno od malih boginja, dok je bolest polija skoro eliminisana. Neophodno je da razgovaramo o značaju vakcina i veoma je važna uloga zdravstvenih radnika koji treba da informišu roditelje o značaju zaštite djece. U skladu sa iskazanom željom roditelja da o vakcinama znaju više, panel diskusija je održana sa ciljem da se kroz razgovor sa građanima, sadašnjim i budućim roditeljima i svim zainteresovanim stranama, ukaže na značaj vakcinacija kao i na opasnosti i posljedice koje nevakcinisanje nosi. Održavanjem ovog skupa željelo se ukazati na značaj vakcinacija kao jedne od najdjelotvornijih i najefikasnijih mjera kojom raspolaže moderna medicina, mjere zahvaljujući kojoj je bez sumnje promjenjen tok istorije na način što su vakcine spriječile da milioni ljudi obole, izgube život ili postanu trajno onesposobljeni. Upravo zahvaljujući vakcinama neke bolesti su iskorijenjene, za neke bolesti se vjeruje da će relativno brzo biti iskorjenjene kao što je dječija parliza dok je оbоlijevаnjе оd mnogih bolesti redukovano do te mjere da se više ne registruju u epidemijskim formama na područjima gdje su obuhvati vakcinama visoki. Verica Pantelić

45


Pupak novorođenčeta ANOMALIJE PUPKA

Dr Snežana Grubač, pedijatar neonatolog Opšta bolnica Nikšić KOŽNI PUPAK je bezazlena anomalija koja ne zahtijeva liječenje a koja je nastala zbog toga što je dio pupčanika (2 do 3cm) pri svojem hvatištu na stomak bio pokriven kožom umjesto amnijem.

46

AMNIJSKI PUPAK nastaje kad amnij s pupčanika djelimično prelazi na trbušni zid. Površina trbuha oko pupka koja je pokrivena amnijem umjesto epidermisom s vremenom granulira i epitelizira, ostavljajući ožiljak.

tri santimetra može se jasno ispalpirati. Pri plaču i naprezanju izbočuje se kilna kesa do veličine oraha, ali je s tim u vezi korisno uvjeriti roditelje da kila nije nastala niti se pogoršava naprezanjem. Pupčana se kila praktično nikada ne ukliješti, a inače i ne čini teškoće djetetu. Većina ih se spontano zatvori do kraja prve godine života, ostatak do kraja četvrte. Pokrivanje flasterom i zavojem ne ubrzava zatvaranje, nego služi jedino umirenju roditelja. Budući da flaster često nadraži kožu, pupčanu je kilu bolje ostaviti nepokrivenu. Rijetko je zbog veličine kile i estetskih razloga indikovana operacija.

PUPČANA KILA nastaje zbog nepotpunog zatvaranja pupčanog prstena. Kilni prsten promjera nekoliko milimetara do

OMFALOKELA je rijetka ali teška anomalija koja zahtijeva hitan hirurški postupak. U predjelu pupka postoji veliki


defekt trbušnog zida kroz koji prolabira dio sadržaja trbušne duplje pokriven tankom prozirnom opnom, čiji zid čini amnij izvana i peritoneum iznutra. Tako se formira vreća veličine oraha do dječije glave. Pupčanik s pupčanim krvnim sudovima polazi obično s njenog vrha. Zbog velike opasnosti od sušenja i perforacije zida omfalokele, odmah nakon porođaja treba omfalokelu pokriti sterilnom gazom natopljenom fiziološkim rastvorom i dijete hitno prevesti u dječiji hirurški centar radi operativnog liječenje. Dijete se ne smije hraniti nego u želudac treba plasirati sondu i kroz nju svakih 10 minuta aspirirati sadržaj da se spriječi naduvavanje želca i crijeva, što bi povećalo omfalokelu i opasnost od perforacije. Svako drugo dijete s omfalokelom ima dodatne kongenitalne anomalije crijeva, srca ili urogenitalnog sistema. GASTROŠIZA je anomalija prividno slična omfalokeli ali se od nje razlikuje po tome što prolabirani trbušni organi nijesu pokriveni vrećom, a pupčanik uzlazi iz normalnog dijela trbuha, obično lijevo od defekta. Postupak s novorođenčetom koje treba hitno uputiti na hirurško liječenje je isti kao i s djetetom s omfalokelom. PERZISTENTNI OMFALOENTERIČNI DUKTUS postoji kada embrionalni spoj između crijeva i pupčanika ostane otvoren pa na pupak može izlaziti i fekulentni sadržaj. Češće je anomalija nepotpuna, pa se ogleda samo upornim i dugotrajnim vlaženjem pupka. Na crijevu obično pri tome postoji Meckelov divertikul. Liječenje je operativno.

tima, pa nastaju anomalije koje se klinički ogledaju upornim vlaženjem pupka a pri potpunij trajnoj prolaznosti urahusa – mokraća curi kroz pupak. Liječenje je hirurško.

INFEKCIJE PUPKA Neposredno nakon otpadanja batrljka pupčanika ostaje neravno dno pupka koje nakon nekoliko dana epitelizira i pokrije se okolnim naborom kože. Vlaženje uz usporenu epitelizaciju koje se oduži na više od nekolika dana, naročito ako postoji jasna gnojna sekrecija, u pravilu je znak infekcije pupka. GRANULOM PUPKA nastaje kada usljed infekcije, najčešće stafilokokom, iz dna pupčane ranice buja granulacijsko tkivo, koje sprečava epitelizaciju. Uz jako bujanje može nastati pečurkasta tvorevina slična polipu. OMFALITIS je upala kože i potkožnog tkiva oko pupka s jakom sklonošću širenja na još otvorenu umbilikalnu venu. Tako nastaje tromboflebitis koji se može proširiti do vene porte i do donje šuplje vene uz kliničku sliku sepse. Omfalitis se klinički prepoznaje crvenilom i otokom kože pupka i okoline, gnojnom ili sukrvavom sekrecijom iz pupka, katkad uz sistemske znakove bolesti (povišena tjelesna temperatura, leukocitoza isl.). Uzročnik je obično piogeni stafilokok ili E. Colli. Nakon uzimanja brisa za bakteriološki pregled, neophodna je lokalna obrada uz obaveznu primjenu nekog antistafilokoknog agensa.

FISTULA URAHUSA. Urahus je kanal koji kod embrija spaja mokraćni mjehur s pupčanikom. Normalni proces obliteracije može potpuno ili djelimično izostati u pojedinim segmen-

47


HEMANGIOMI KOD DJECE Dr Sanja Čizmović, spec. pedijatar Opšta bolnica Nikšić

Hemangiomi su uvjek benigni (dobroćudni) tumori, koji mogu da dovedu do znatnih estetskih i funkcionalnih poremećaja. Krvni sudovi kod hemangioma su jako tanki - nježni pa krv koja se nakuplja u njima daje im jarko crvenu boju. Tačan uzrok nastanka ovih benignih tumora se ne zna. Dolazi do poremećaja u samom zidu kapilarnih sudova u smislu njihove građe. Genetika ima uticaj ali postoje djeca gdje niko u porodici nema hemangiom. Postoje rijetke genetske bolesti u okviru kojih se javljaju hemangiomi. Pretežno se javljaju sporadično. Javljaju se neposredno po rođenju ili nekoliko nedjelja kasnije. Hemangiomi se javljaju dva do pet puta češće kod djevojčica nego kod dječaka. Primijećena je učestala pojava kod prevremeno rođene djece koje teže manje od 1.000 grama na rođenju (30 odsto). Razvoj hemangioma se odvija u dvije faze. Prva faza je faza rasta i traje do kraja prve godine, kada nastupa druga faza regresije ili smanjivanja hemangioma. Više od 70% hemangioma novorođenčadi nestane do devete godine života. Mogu se javiti bilo gdje u organizmu. Na koži, sluznicama,

48


unutrašnjim organima. Većina djece je bez tegoba. Hemangiomi često predstavljaju estetski defekt, ako se jave na licu, vratu ili drugim mjestima koja su vidljiva. Kod novorođenčadi u 60% se javljaju u predjelu glave. Mogu biti mali i veliki, u nivou kože ili iznad nivoa kože, čvrsti i obično ne krvare. Može se desiti da su trošni i da se lako povređuju pa zahtjevaju hitno liječenje. Nekada, ako su veliki mogu da prave smetnje djeci u zavisnosti gdje se nalaze, ako se nalaze na rukama ili nogama mogu da ometaju pokrete, pa je i njima potrebno rano liječenje.

Dijagnoza Postavlja se kliničkom pregledom ako se nalazi na koži i vidljivim sluznicama. Na unutrasnjim organima dijagnoza se obično utvrđuje ultrazvučnim pregledom. Liječenje hemangioma kod djece pripada dječijem hirurgu. Njima se bave specijalisti za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju, pa oni donose odluku o tome da li treba hemangiom liječiti. Obično se hemangiomi prvo prate, da se vidi kako se ponašaju, ali ima i hemangioma koji

traže brzu akciju. U liječenju se koriste ljekovi (medikamenti), laserske procedure i hirurško odstranjivanje. Mehanizam dejstva ljekova se ostvaruje skupljanjem krvnih sudova i pospješivanjem samouništavanja ćelija hemangioma. Starosna dob ne igra ulogu u započinjanju i sprovođenju terapije. U liječenju hemangioma dobre rezultate daje i primjena različitih tipova lasera. Mana ove metode u dječjem uzrastu je što zahtijeva izvođenje intervencije u opštoj anesteziji. S obzirom na odlične rezulatate koje tretman ljekovima daje kod djece, hirurške procedure se danas primjenjuju samo u određenim slučajevima. Na prvom mjestu, to su urgentna stanja u kojima hemangiomi svojom lokalizacijom vitalno ugrožavaju dijete (ukoliko se nalaze u predjelu disajnih puteva i onemogućavaju disanje ili, pak, ishranu mališana). Naravno, hirurško liječenje može da se primijeni i u kasnijem uzrastu djeteta, ukoliko terapija ljekovima slučajno nije dala zadovoljavajući efekat, ili ukoliko nije ni primijenjivana u uzrastu novorođenčeta i odojčeta.

49


Regulacija sekrecije

hormona rasta Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Regulacija sekrecije hormona rasta je veoma kompleksna, uslovljena djelovanjem niza faktora koji ispoljavaju pozitivni i negativni učinak na njegovu sekreciju. Ipak, na sekreciju hormona rasta koji se sintetiše u hipofizi, dominantno utiču dva faktora koji se luče u hipotalamusu i zatim prenose do adenohipofize hipotalamičko-hipofiznim portnim sudovima. To su: hormon koji oslobadja hormon rasta - growth hormone relesing hormone (GH-RH) i hormon koji inhibira hormon rasta-growth hormone inhibiting hormone (GH-IH), koji se još zove i somatostatin. Hormon koji oslobađa hormon rasta (GH-RH) secernira se iz ventromedijalnog nukleusa hipotalamusa (to je područje hipotalamusa koje je osjetljivo na hipoglikemiju i da hipoglikemija izaziva osjećaj gladi). Sekreciju somatostatina kontrolišu druga područja hipotalamusa, koja su u neposrednoj blizini ventromedijalnog nukleusa. Kontrola nad sekrecijom hormona rasta većim se dijelom ostvaruje uticajem hormona koji oslobadja hormon rasta (GH-RH). Međutim, somatostatin luče i delta ćelije Langerhansovih ostrvaca pankreasa, gdje somatostatin može inhibirati sekreciju insulina i sekreciju glukagona na sličan način kao što to čini sa hormonom rasta iz adenohipofize. Somatostatin se oslobađa u epizodama i blokira spontanu i GH-RH stimulisano oslobađanje hormona rasta. Tako se svaka 3-4 sata organizuju “pulsevi” u lučenju koji su međusobno odvojeni niskim, često nedektabilnim nivoima hormona rasta. “Pulsevi”, odnosno pikovi u lučenju hormona rasta, su naročito izraženi noću. Pulzativni skokovi u lučenju hormona rasta kreirani su međusobnom interaktivnom spregom GH-RH i somatostatina. Kao rezultat pulzativnih sko-

50

kova hormona rasta dolazi do povećanog lučenja IGF-1 koji mehanizmom negativnog feedback-a obara sekreciju hormona rasta (Slika 1). Hormon rasta stimuliše produkciju IGF-1 u različitim tkivima i organima, posljedično uvećavajući njegov cirkulišući nivo. Postoji razlika u sekreciji hormona rasta među polovima. U muških eksperimentalnih životinja talasi lučenja GH su pulzativni, visoko amplitudni, sa niskom ili nemjerljivom bazalnom sekrecijom između njih. Kod ženskih, obrnuto, iregularne niske amplitude pulzacija GH smjenjuju se sa eleviranom bazalnom sekrecijom. Pulzacije hormona rasta mnogo više favorizuju tjelesni rast nego kontinuirano oslobadjanje hormona rasta, stoga dječaci rastu mnogo brže i mnogo više od djevojčica. Važnu kariku u lancu kontrole sekrecije hormona rasta čine i novotkriveni neuro-peptidi, drukčije strukture od GHRH, ali analogne funkcije, tzv sekretogogi. Veliki broj fizioloških stimulusa utiče na sekreciju hormona rasta uticajem na hipotalamične hormone GH-RH i somatostatin, bilo mijenjajući nivo IGF-1 odnosno, senzitivnost perifernih tkiva na IGF-1. U kontroli sekrecije hormona rasta značajno mjesto ima vegetativni nervni sistem i farmakološki i fiziološki medijatori (ishrana, gojaznost, san, fizička aktivnost).

Metabolički i endokrini učinci hormona rasta Pored opšteg učinka na rast, hormon rasta djeluje na mnoge metaboličke procese u tijelu: - pojačava sintezu proteina u svim ćelijama tijela, - povećava mobilizaciju masnih kisjelina iz masnog tkiva i povećava upotrebu masnih kisjelina za oslobađanje energije, - smanjuje iskorišćavanje glikoze u cijelom tijelu. Uloga hormona rasta u pospješivanju odlaganja proteina ostvaruje se kroz sljedeće efekte: pospješuje transport aminokisjelina kroz ćelijske membrane; pospješuje sintezu proteina u ribozomima; povećava transkripciju DNA i povećava stvaranje RNA; smanjuje katabolizam proteina i aminokiselina. Djelovanje hormona rasta kojim se pospješuje iskorišćavanje masti za energiju ostvaruje se oslobađanjem masnih kisjelina


iz masnog tkiva. Hormon rasta pospješuje pretvaranje masnih kisjelina u acetil ko A. Ponekad se pod uticajem većih količina hormona rasta razvija ketoza i masna jetra. Na metabolizam ugljenih hidrata hormon rasta utiče na: smanjeno iskorištavanje glikoze za oslobađanje energije, povećano odlaganje glikogena i smanjeno uzimanje glikoze od strane ćelija i povećanje koncentracije glikoze u krvi (dijabetogeno djelovanje).

Biohemijska procjena sekrecije hormona rasta Koncetracija hormona rasta u serumu značajno varira. Epizodični talasi sekrecije dešavaju se u zavisnosti od nutrienata, fizičke aktivnosti i posebno od noćnog sna. Noćni san je tipično udružen sa povećanjem sekrecije hormona rasta tokom prva dva sata sna. Elektroencefalografsko snimanje u tom vremenu pokazuje spore talase dubokog sna, što ukazuje na specifični uticaj neurotransmitera. Sekreciju hormona rasta stimulišu: duboki san, gladovanje, acetilholin, polni hormoni, stres, amino kiseline,

hipoglikemija. Supresivno djelovanje na sekreciju hormona rasta ispoljavaju gojaznost, glikokortikoidi, visok nivo slobodnih masnih kisjelina, hiperglikemija, hipotireoidizam, IGF-1. Inhibitorno na sekreciju hormona rasta djeluju: pothranjenost, akutne bolesti, hronične bolesti, deficit receptora hormona rasta (GH), deficit IGF-1 receptora, antitijela na receptore hormona rasta (GHR At). Poremećaji u sintezi i /ili djelovanju hormona rasta mogu biti uzrok deficita lineranog rasta i regulacije koštanog i intermedijarnog metabolizma. Ovo zato što hormon rasta djeluje na rastenje i anaboličke procese putem oslobađanja peptidnih faktora rasta. Prije ranih šestdesetih godina dijagnoza nedostatka hormona rasta se zasnivala na kliničkim kriterijumima. I danas je u dijagnozi deficita hormona rasta važna klinička slika, porodična i lična anamneza, kao i auksološki kriterijumi (nizak rast i usporeno rastenje), procjene kostne starosti, praćenjem godišnjeg prirasta u visinu. Posebno mjesto u dijagnostičkoj proceduri ima određivanje koncentracije IGF-1 i IGFBP-3 i rezultata stimulacionih testova za hormon rasta. Bazalne vrijednosti hormona rasta su nemjerljive ili veoma niske, tako da nemaju dijagnostičku vrijednost. Razvoj imunoeseja za odredjivanje hormona rasta omogućio je utvrđivanje laboratorijskih kriterijuma. Pokušaji upotrebe bazalnih vrijednosti GH nijesu pokazali odgovarajuću osjetljivost i signifikantnost, prvenstveno zbog pulsativne sekrecije HR dobijani su lažno pozitivni rezultati. Za potvrdu deficita hormona rasta danas je neophodno izvođenje stimulacionih testova.

Slika 1. Mehanizmi kontrolwe sekrecije hormona rasta (GH) i IGF

51


Obilježen Svjetski dan

hemofilije U organizaciji Svjetske federacije za hemofiliju (WFH), od 1989. godine se obilježava Svjetski dan hemofilije. Datum 17. april je izabran u čast Franka Schnabela, osnivača WFH, koji je rođen na taj dan. Cilj Svjetskog dana hemofilije je da se podigne svijest o hemofiliji i poveća dostupnost tretmana ovog stanja širom svijeta. Slogan za Svjetski dan hemofilije je Premostimo jaz, koji odražava razlike u dostupnosti liječenja ljudi koji žive u raznim djelovima svijeta. Crnogorsko družtvo za hemofiliju obilježilo je 17. april - Svjetski dan hemofilije u hotelu Holiday u Podgorici. U ime ovog udruženja prisutnima se odratio predsjednik Pavle Nikčević i dr Slobodan Lončarević pedijatar - hematolog. Pavle Nikčević je objasnio da je hemofilija stanje sa produženim krvarenjem, da postoji od rođenja i ne može se dobiti

52

od drugih ili prenijeti na druge. - Ponekad, vrlo rijetko, hemofilija može nastati kasnije u životu, obično kod ljudi starijih od 50 godina. Učestalost hemofilije je veoma mala. Smatra se da se u Crnoj Gori, na svakih 5.000 do 10.000 rođene djece je jedno sa hemofilijom. Kada krvari osoba bez hemofilije, normalni nivoi faktora koagulacije, bjelančevine krvi, dovode do stvaranja ugruška i zaustavljanja krvarenja. Međutim, osobe sa hemofilijom imaju niže nivoe faktora koagulacije, pa se krvarenje nastavlja i traje mnogo duže. Postoje dva tipa hemofilije. Svaki tip je povezan sa niskim nivoom određenog faktora koagulacije. Hemofilija A je češća, nastaje zbog sniženog koagulacionog faktora VIII. Hemofilija B je rjeđa, nastaje zbog niskog nivoa koagulacionog faktora IX. Hemofilija se dijagnostikuje uzimanjem uzorka krvi i određivanjem


nivoa koagulacionih faktora VIII i IX. Svi tipovi hemofilije dovode do produženog krvarenja, koje je njen glavni simptom. Krvarenje može biti različito, od blagog do teškog. Krvarenje je najčešće unutrašnje, ali može biti i spoljašnje. Ostali simptomi su spontana krvarenja, krvarenja u zglobovima i mišićima, duža krvarenja nakon operacija, posjekotina ili stomatoloških intervencija i pojava velikih modrica. Kod veoma blage hemofilije krvarenja mogu trajati kraće ili nastati samo poslije povrede ili operacije. Kod teške hemofilije krvarenje je spontano, bez vidljivog razloga i češće je, jedan do dva puta nedeljno. U teškim slučajevima krvarenje može nastati u zglobovima i mišićima. Ostali simptomi mogu biti otoci, bolovi i ukočenost, bolna ili otežana pokretljivost mišića i zglobova. Ponavljana krvarenja u zglobovima mogu izazvati artritis. Ukoliko se ne liječi, teška hemofilija može dovesti do rane smrti. Nikčević je još objasnio da se hemofilija uz savremenu terapiju može držati pod kontrolom, te oboljele osobe mogu da žive i obavljaju svakodnevne aktivnosti bez ikakvih komplikacija. - Hemofilija se liječi intravenskim injekcijama nedostajućeg faktora koagulacije. Nažalost, postoje mnogi ljudi koji se loše liječe ili uopšte ne dobijaju terapiju za hemofiliju i slične bolesti praćene krvarenjem. Po podacima Svjetske federacije za hemofiliju, 1 od 1.000 osoba ima sklonost krvarenju, a mnogi se ne liječe. Radeći zajedno nadamo se da možemo da premostimo jaz u brizi o osobama sa hemofilijom širom svijeta – poručio je Nikčević u zaključku. Dr Slobodan Lončarević je iznio podatke za 2015. godinu o osobama sa hemofilijom u Crnoj Gori, naglašavajući da je u toj godini registrovano 53 osobe sa urođenim sklonostima ka krvarenju. - Centar za liječenje hemofilije i za tromboze u našoj zemlji ne postoje, niti postoje doktori specijalisti koji su obučeni, da se time bave. Kućna terapija ne postoji, tj. ne postoji zakon o kućnom davanju intravenskih ljekova u Crnoj Gori. To je zakonom zabranjeno, a u svim drugim zemljama Evrope je to omogućeno. Profilaksa je redovno davanje koncentrata faktora oso-

bama koje imaju teški deficit faktora, i kod nas postoji samo za djecu, za odrasle nije omogućena. Ljudi koji imaju krvarenja, ako ne dobiju profilaktičko liječenje, zglobovi nastavljaju da stradaju i izazivaju sve veći stepen invaliditeta. Indukcija, imunetolerancije je oblik liječenja za komplikaciju hemofilije. Neke osobe sa hemofilijom imaju antitijela, odnosno, stvore otpor organizma u odnosu na lijek, tako da lijek koji se daje za hemofiliju više ne može da spriječi krvarenje kod njih, a jedan od načina liječenja je indukcija imunotolerancije. To je mnogo skuplje liječenje od ovoga koje nam je dostupno i već skupo, i nije kod nas u Crnoj Gori omogućeno nijednom pacijentu koji ima hemofiliju. Koncentrati faktora koagulacije koji se nabavljaju za liječenje osoba sa hemofilijom u Crnoj Gori su plazmacki, odnosno, proizvedeni iz plazme više hiljada davaoca. Takvi plazmatski faktori su osnovni ili početni način liječenja hemofilije. Sada postoje irekombinantni koji se dobijaju genetskim inžinjeringom na genima raznih životinja, čak i ljudskim genima i to je najnovija genska terapija, tako da osobe koje prime izmijenjen ili popravljen gen za faktor 8 ili za faktor 9 budu i trajno izliječene i ne moraju više da primaju ovakve faktore. Mi za sada nabavljamo one ljekove koji su jeftini, sigurni, nisu izazivali mnogo inhibitora i nisu izazivali mnogo infekcija kod osoba sa hemofilijom ovdje, ali dok je bilo deficita, prije osnivanja crnogorskog društva za hemofiliju, ljudi su morali da primaju nešto manje doze jer je po 3 do 4 mjeseca godišnje falilo tih faktora koji se daju intravenski. Osobe sa hemofilijom treba da se edukuju, da se obrazuju o svojoj bolesti i o tome kako da je lakše podnesu. Potrebni su redovni pregledi zuba, stimulisanje osoba da vježbaju, da se ne bave kontaktnim sportovima i rizičnim fizičkim aktivnostima, kako ne bi dolazilo do povreda i da bi bilo što manje krvarenja. Treba da se obuče o što ranijem prepoznavanju krvarenja kao i da se obuče da sami sebi daju interavenski terapiju – savjetovao je dr Lončarević u završnom dijelu izlaganja. Verica Pantelić

53


Održan prvi regionalni susret udruženja pacijenata U organizaciji Udruženja multiple skleroze Crne Gore 12. aprila održan je prvi regionalni susret udruženja pacijenata u hotelu Centre Ville u Podgorici, sa temom (Ne) znam svoja prava – da li su i u kojoj mjeri pacijenti u Crnoj Gori upoznati sa svojim pravima? Susretu udruženja pacijenata prisustvovali su predstavnici udruženja autoimunih bolesti, oboljelih od kancera, dijabetesa i rijetkih bolesti iz Crne Gore i regiona, kao i predstavsnici krovnih zdravstvenih institucija Crne Gore. Pitanja iz oblasti prava pacijenata, koja su bila predmet predavanja i panel diskusije, bila su - pravo na slobodan izbor doktora medicine ili doktora stomatologije, pravo na informisanje i obavještavanje, pravo na samoodlučivanje – na slobodan izbor, pravo na adekvatnu zdravstvenu zaštitu i pravo na blagovremenu zdravstvenu zaštitu. Posebna pažnja je bila posvećena temi o novim Uredbama o kriturijumima za stavljanje, odnosno skidanje ljekova sa liste ljekova, koja donosi novinu kroz član 10, po kojem Zahtjev za podnošenje stavljanja na listu ili skidanja lijeka sa liste mogu podnijeti i udruženja pacijenata. Prisutne je pozdravila predsjednica Udruženja multiple skleroze Crne Gore - Podgorica Andrijana Nikolić, koja je u uvodnom dijelu predstavila rad, postignute rezultate i planove udruženja multiple slaroze iz Makedonije, Albanije, Kosova, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i drugih udruženja iz Crne Gore, naglašavajući da udruženja pacijenata u Crnoj Gori i u regionu djeluju kao pojedinačni pravni subjekti koji su uređeni kao nevladine organizacije. - Pitanja da li su pacijenti danas edukovani po pitanju svojih prava i kako ih ostvarivati, su pitanja na koja ćemo pokušati na ovom skupu da damo odgovor? Bitno je usaglasiti načine djelovanje nevladinog sektora kroz zajedničke modele ostvarivanja prava pacijenata, vodeći računa o osjetljivom području koje može postati i područje nerazumijevanja i negodovanja, osuda, tužbi i sudskih procesa usljed neuzvraćanja ili neadekvatnog djelovanja svih stranaka u postupku – istakla je Nikolić. Predstavnik ministarstva zdravlja Crne Gore Dražen Ljumović, iz Direktorata za kontrolu i unapređenje kvaliteta, otvarajući skup podsjetio je da prava pacijenata zauzimaju jedno od najvažnijih mjesta u zdravstvenom sistemu jer se tiču čovje-

54

Andrijana Nikolić

Dražen Ljumović kovog života i zdravlja kao vrijednosti po kojima se mjere sve druge vrijednosti. - Zakon o pravima pacijenata je usvojen 2010. godine, a osnovni razlog za njegovo donošenje je potreba da se u postupku


ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu uvede visok nivo zaštite ljudskog zdravlja, smatrajući zdravlje kao individualno i društveno dobro. Zakonom se obezbjeđuju poštovanje ljudskog dostojanstva, psihičkog i fizičkog integriteta, i garantuje jednako pravo na kvalitetnu i kontinuiranu zdravstvenu zaštitu u skladu sa zdravstvenim stanjem, stručnim standardima i etičkim načelima. Ovim zakonom definisano je pravo slobode na izbor doktora medicine i stomatologije, na informisanje, na pristup svim vrstama informacija o sopstvenom stanju zdravlja, načinu pružanja zdravstvenih usluga i druga. Pacijent kome je uskraćeno pravo na zdravstvenu zaštitu, odnosno, onaj koji nije zadovoljan pruženom zdravstvenom uslugom može podnijeti prigovor pismeno ili usmenim putem. Zaštitnik je dužan da prigovor procesuira odmah ili u roku od 3 dana najkasnije, a nakon toga je obavezan da obavijesti podnosioca prigovora. U Ministarstvu zdravlja formiran je sektor za konterolu i unapređenje kvaliteta. Ukupan broj podnijetih prigovora pacijente za 2016. godinu, uključujući i zdravstvene ustanove je 1.906 prigovora, a zajedno sa Ministarstvom zdravlja 2.070 prigovora. Kvalitet medicinskih usluga često se procjenjuje manje značajnim od načina na koji su one pružene, stava stručnjaka, ljubaznosti, strpljenja i empatije. Ljekar mora da garantuje pacijentu diskreciju, poštovanje i brigu, a za uzvrat treba pacijent da vjeruje ljekaru – izvijesto je Ljumović u uvodnom dijelu. U ime udruženja multipla skleroze iz Splita govorila je

Jasna Karačić, predsjednica Nacionalne udruge za prava pacijenata, ukazujući da se u zadnjoj godini jako puno radi ali da je pravo na informaciju nešto što se i dalje najviše krši u Hrvatskoj, navodeći i druge probleme sa kojima se pacijenti susreću. - Cijene ljekova su u Hrvatskoj drastično porasle u zadnje dvije godine, od 50 do 70% i to predstavlja veliki problem pacijentima, posebo kada refundaciju nije moguće ostvariti. Prošle godine smo imali problem pregleda magnetne rezonance, koji se čekao i do godinu dana. Naglašavajući da se mora intezivno raditi na rješavanju problema sa kojima se svakodnevno pacijenti susreću kako bi im se olakšao život, Karačić je ukazala na značaj njihovih prava. - Pravo na neku zdravstvenu uslugu je zapravo ljudsko pravo na neku informaciju. To spada u domen ljudskih prava, a ljudska prava su zapravo najviše prekšena kada govorimo o pravima pacijenata. Kada govorimo o položaju pacijenata, govorimo o parametrima, legislativi, stanju i definisanju problema i mogućih rješenja. Pravo, zaštita pacijenata, znači da mora postojati odgovornost prema pacijentu. Briga o pacijentu ne prestaje otpustom iz bolnice, zapravo tek tada počinje briga za njega. Veliki problem pacijentima predstavlja i loša komunikacija kliničkih ljekara sa ljekarima opšte medicine. Komunikacija između pacijenta i doktora, i komunikacija između zdravstvenih radnika je jako važna. Komunikacija postoji ali je loša, a bez komunikacije nema rješenja problema i potrebna je edukacija za dobru komunikaciju. Pacijent uvijek mora biti u partnerskom odnosu sa svojim ljekarkom,

55


kako bi zajedno odlučivali šta je za njega najbolje. Partnerski odnosi u sistemu zdravstva su nešto što je najvažnije, jer da bi se riješio neki problem mora postojati dobra komunikacija. Pacijente je potrebno dodatno motivisati. Završavajući izlaganje Karačić je naglasila: - Svi smo pacijenti, samo svi ne koristimo zdravstvene usluge. Život u zdravlju je najveći prioritet svakog pojedinca. Zdravstveni sistem je najveći interes društva, da imamo svi dobar zdravstveni sistem je opšti interes. Zdravlje je zajednički naziv za dobro i mora biti dostupno svima jer pravo na zdravlje je zapravo pravo iznad svega. Anja Kladar, iz Hrvatskog saveza za rijetke bolesti, Zagreb, naglasila je dobru saradnju sa javnim zdravstvenim institucijama u Hrvatskoj, Ministarstvom zdravlja, Agencijom za ljekove, Fondom zdravstva. - Mi smo u Hrvatskoj krovna organizacija. Česte bolesti su najedno i rijetke bolesti. Naš savez pokriva oko 500 rijetkih dijagnoza, odnosno ima oko 3.500 članova. U cijelom našem regionu ne postoji registar za rijetke boleti, već samo za neke pojedinačne, odnosno to je problem na nivou cijele Evrope – kako dobro uspostaviti takav registar. Ovdje se kao najveći problem pojavljuje tajnost podataka. Problem u Hrvatskoj pri prikupljanju podataka za registar je taj što se ne poštuje naredba koja je donesena od strane Ministarstava zdravlja, a odnosi se da bolnice moraju proslijediti Institutu za javno zdravlje podatke o oboljelim, ali one to često ne rade jer ne postoji kazna u slučaju odbijanja i nepostupanja po takvoj naredbi. Kada su rijetke bolesti u pitanju najveći problem predstavlja pravovremeno uspostavljanje dijagnoze kao i informisanost o bolesti, tako da kao udruženje najviše dobijamo poziva putem naše besplatne linije u vezi informisanosti o nekoj bolesti jer ima dijagnoza koje ni google ne prepoznaje. Takođe, najčešće pitanje je da li postoji lijek za neku od tih bolesti. To su stvari koje bi pacijent trebao da saznaje od svojih ljekara. Kod dosta bolesti ne postoji specijalista za tu vrstu bolesti u Hrvatskoj, za mnoge češće bolesti postoje specijalisti ali je problem što se nalaze u Zagrebu. - U Hrvatskoj trenutno radimo na ostvarivanju prava njegovatelja od strane supružnika ili djeteta oboljelog roditelja, kada su u pitanju teške i hronične bolesti. To pitanje je za sada riješeno tako da samo roditelj može biti njegovatelj tako da idemo korak naprijed. Takođe radimo na tome da pomognemo osobama sa hroničnim bolestima pri odabiru dobre i odgovarajuće profesionalne orjentacije, jer sve hronične bolesti nose u budućnosti i neku vrstu invaliditeta. Mi smo 2015. godine dobili Nacionalni program za rijetke bolesti ali bez budžeta, odnosno sve lijepo piše na papiru ali nismo ništa tim programom dobili pa predlažem da kada budete radili i usvajali Nacionalni program za rijetke bolesti u Crnoj Gori, prvo uradite budžet. Smatram da Crna Gora ima jako dobra udruženja koja imaju dobre aktivnosti. Sa nekim pacijentima iz Crne Gore smo u kontaktu. Sa udruženjima iz Srbije smo započeli zajedničke edukacije tako da smo na jesen planirali druženje – edukaciju kraj Splita - upućujući poziv i udruženjima iz Crne Gore da im se pridruže, Kladar je zvršila izlaganje. Grana Bubanja, zaštitnica prava pacijenata Kliničkog centra Crne Gore je govorila o pravima pacijenata u Crnoj Gori i zakonodavnim okvirima, podsjećajući da je u Rimu 2002.

56

godine nastala Evropska povelja o pravima pacijenata, poznatija kao Rimska povelja, koja je u novembru iste godine ratifikovana u Briselu i tako je postala temeljni dokument za reformu zdravstva u zemljama Evropske unije. - Njeno drugo poglavlje, u kome je precizirano 11 prava pacijenata, sastavni je dio evropskog Ustava. Zakon o pravima pacijenata Crne Gore donesen je 4. decembra 2010. godine i taj je zakon prepoznao sljedeća prava: pravo na slobodan izbor doktora medicine ili doktora stomatologije, pravo na informisanost i obavještenje i druga prava. U januaru 2011. godine kreće primjena zakon, a kada zdravstvene ustanove organizuju rad zaštitnika prava pacijenata. Klinički centar je davno prepoznao ovu potrebu tako da od 2009. godine u našoj ustanovi postoji osoba koja se bavi pravima pacijenata. U prošloj godini Kliničkom centru je upućeno 900 prigovora, a u prvom kvartalu ove godine evidentiran je 201 prigovor- istakla je Bubanja podsjećajući na obaveze zaštitnika prava pacijenata. Primjena zakona o pravima pacijenata – perspektiva Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore je bila tema o kojoj je govorila mr sci med. dr Sanja Simović iz Fonda. - Veoma je značajna nacionalna strategija za unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti pacijenta iz koje vučemo zakonske odredbe. Imamo osnovanu nacionalnu komisiju za kvalitet i bezbjednost koja je osnovana 2012. godine i Komisiju za kontrolu kvaliteta u zdravstvenim ustanovama, koja je takođe osnovana 2012. godine. Jedan od krovnih zakona je i Zakon o zdravstvenom osiguranju, gdje smo mi prepoznali mnoge kategorije koje su varijabilne ovim zakonom, tako da se zdravstvena zaštita obezbjeđuje u punom iznosu za mnoga oboljenja. Pravo iz obaveznog zdravstvenog osiguranja je i rehabilitacija koja se ostvaruje u Institutu Igalo. Što se tiče terapija i medicinskih sredstava to je regulisano osnovnom listom koja se nalazi na sajtu Fonda. Najveći budžet za terapije se odvaja za maligna oboljenja i imunomodulatore, gdje spadaju ljekovi za multiple sklerozu, oko 12 miliona eura na godišnjem nivou. Krajem 2016. godine je proširena lista medicinskih pomagala. Prilikom donošenja ove liste bili su uključeni i predstavnici nevladinog sektora, tako da su usvojeni mnogi njihovi predlozi i skraćene su mnoge procedure prilikom ostvarivanja medicinskih pomagala – istakla je dr Simović. Nakon predavanja je održana panel diskusija i učesnici su imali prilike da postave pitanja panelistima i da iznesu predloge u vezi liječenja, terapija, liste čekanja, prava na drugo mišljenje i dr. Panelisti su bili Dražen Ljumović, Direktorat za kontrolu i unapređenje kvaliteta, Ministarstvo zdravlja Crne Gore, mr sci med. dr Sanja Simović, Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore, Grana Bubanja, Zaštitnica prava pacijenata Kliničkog centra Crne Gore, Milena Lazović, dipl. soc. radnik, Dom zdravlja, Podgorica, dok je za moderatora bila zadužena Andrijana Nikolić. U zaključnom dijelu panel diskusije Andrijana Nikolić je naglasila: - Sva pitanja i predloge ćemo formulisati u jedan zahtjev kao glas svih pacijenata da pokrenemo određene inicijative. Neka ovaj dan bude početak novih inicijativa, novih sistema i modela poboljšanja statusa pacijenata i kvaliteta njihovih života. Verica Pantelić


Koncept tradicionalnog (transakcionalnog) marketinga (TM) naspram koncepta marketinga odnosa (relationship marketing-RM) u farmaceutskoj djelatnosti (II)

Prof. dr Dušan Đurić Institut za rehabilitaciju, Beograd Fakultet medicinskih nauka Univerziteta u Kragujevcu

Kako RM koncept utiče na tradicionalni marketinški koncept Proizvod Ključni uticaj RM na politiku proizvoda je integracija prilagođenih elemenata u ono što su ranije bili standardizovani proizvodi za masovno tržište. Moderna informaciona tehnologija dozvoljava firmama da podese svoje proizvode i usluge prema varirajućim potrebama svojih potrošača. Kada se RM odgovarajuće sprovodi rezultira kooperativno dizajniranim, proizvedenim, testiranim, upravljanim, instaliranim i preoblikovanim. Proizvod je rezultat procesa saradnje koja stvara vrijednost koju potrošači žele za svaki dio proizvoda i za odgarajuće usluge. Proizvodi nisu paketi opipljivih i neopipljivih pogodnosti, koje kompanija uspostavlja, misleći da je to ono što potrošač želi da kupi. Proizvodi se prije sastoje od skupljenih individualnih pogodnosti, u čijem su dizajniranju i biranju

potrošači učestvovali. Potrošači učestvuju u sklopu serija komponenti ili modula koji zajedno čine proizvod ili usluge. Proizvod koji je rezultat ove saradnje može biti jednistven ili u velikoj mjeri će ispunjavati zahtjeve potrošača, sa mnogo većim zadovoljstvom potrošača prema proizvodu nego u ranijim slučajevima, naročito u slučaju ljekova za samomedikaciju. Samomedikacija je odabir i upotreba medicinskih proizvoda koje pojedinci primjenjuju u svrhu liječenja bolesti ili simptoma koje su sami prepoznali. Za odgovornu samomedikaciju neophodno je:  t%BTFLPSJTUFQSPWKFSFOPCF[CKFEOJ LWBMJUFUOJJFĕLBTOJ ljekovi,  t%BTFLPSJTUFMKFLPWJ[BCPMFTUJLPKFLPSJTOJDJNPHVTBNJ da prepoznaju, kao i za neke hronične ili recidivirajuće bolesti (poslije ustanovljene dijagnoze),  t%BTFLPSJTUFMKFLPWJ[BKBTOVJOEJLBDJKVVPEHPWBSBKVʉPK dozi i farmaceutskom obliku. Uslov koji je neophodan za odgovornu samomedikaciju je obezbjeđivanje sveobuhvatne informacije o lijeku koja se

57


odnosi naročito na:  tNačin primjene lijeka, djelovanje i moguća neželjena dejstva,  t.PHVʉFJOUFSBLDJKF VQP[PSFOKFPLPOUSBJOEJLBDJKBNB [BQSJNKFOV  t.KFSFPQSF[BJVQP[PSFOKB QPTFCOPBLPMJKFLUSFCBQSJ NJKFOJUJVUSVEOPʉJ USBKBOKFV[JNBOKBMJKFLB LBEBUSFCBQPUSBäJUJ stručnu pomoć. -KFLPWJ[BTBNPNFEJLBDJKV OTC – over the counter) NPHVTFEFĕOJTBUJLBPPOJMKFLPWJ[BʊJKFJ[EBWBOKFOJKFQPUSFCBO SFDFQUJLPKJTFQSPJ[WPEF EJTUSJCVJSBKVJJ[EBKVQSWFOTUWFOPTB OBNKFSPNEBJILPSJTUFQBDJKFOUJOBTPQTUWFOVJOJDJKBUJWVJPEHP WPSOPTU VTJUVBDJKJLBEBTNBUSBKVEBKFUBVQPUSFCBJTQSBWOB05$ QSPJ[WPEJTVNFEJDJOTLJQSPJ[WPEJOBNJKFOKFOJTBNPNFEJLBDJKJ TBNPMJKFʊFOKV TBTMKFEFʉJNLBSBLUFSJTUJLBNB  t.BMFQPUFODJKBMOFUPLTJʊOPTUJ WFMJLFUFSBQJKTLFÝJSJOF  t%PLB[BOPWJTPLFCF[CKFEOPTUJ NJOJNBMOJIOFäFMKFOJI EFKTUBWBJJOUFSBLDJKB  t,POUSBJOEJLBDJKBEPCSPQP[OBUJILPSJTOJLV

6NBSLFUJOHVPEOPTBQSPEVLUWBSJSBQPäFMKBNBJOB SFECBNBQPUSPÝBʊB V[TSB[NKFSOPWBSJSBOKFDJKFOB5BLP EBBLP QPUSPÝBʊJ[BIUJKFWBKVEBQSPJ[WPEJNBPESFÿFOFPEMJLFJEB PESFÿFOFVTMVHFUSFCBEBCVEVPCF[CJKFÿFOFQSJKF UPLPNJQP TMJKFQSPEBKF POJQSJSPEOPäFMFEBQMBUF[BTWBLJTFHNFOUQBLFUB QPTFCOP,BLPTVQSPJ[WPEJVTMVHFPCF[CJKFÿFOJVQSPDFTVTBSBE OKF UBLPʉFJDJKFOBNPSBUJEBSFĘFLUVKFOBQSBWMKFOFJ[CPSFJWSJKFE OPTUJTUWPSFOFPWJNJ[CPSJNB Biznis-to-biznis #U$ QSPEBWDJ QPTFCOP[BWFMJLF LBQJUBMOFQSPJ[WPEFJJOTUBMBDJKF OBKʉFÝʉFTUWBSBKVTWPKFQSPJ[WP EFJVTMVHFOBPTOPWV[BIUKFWBQPUSPÝBʊBJEPHPWBSBKVDJKFOF[B TWPKFVTMVHF"MJQPUSPÝBʊJOJTVʊFTUPCJMJVLMKVʊFOJVTWFBTQFLUF MBODBWSJKFEOPTUJJDJKFOFQFSGPSNBODFkompromise[BLPKFTV QSPEBWDJNJTMJMJEBTVQPUSFCOF3.QP[JWBQPUSPÝBʊFVQSPDFT EBWBOKBDJKFOBJVTWFESVHFQSPDFTFQPWF[BOFTBWSJKFEOPTUJNB  dBKVʉJQPUSPÝBʊJNBQSJMJLVEBOBQSBWFLPNQSPNJTFJEBQSVäF dugoročnije povjerenje.

Marketing saglasnosti

1PSVLB3. VWF[JEJTUSJCVDJKF KFEBUSFCBÝUPWJÝFEB se QSJCMJäJQPUSPÝBʊJNB(MFEBOPJ[VHMBLPOWFODJPOBMOPHNBSLFU JOHBEJTUSJCVDJKBKFLBOBMLPKJNQSPJ[WPEJEFPEQSPJ[WPÿBʊBEP QPUSPÝBʊB6TMVʊBKVLPNQKVUFSTLFJOEVTUSJKF DellWJEJEJTUSJCVDJKV kao direktni prodajni pristup, prvenstveno preko interneta, UFMFGPOBJQPSVEäCJOB EPL*.#VQPUSFCMKBWBNOPHFEJTUSJCVDJ one pristupe, uključujući i svoje radnje, direktne sile prodaje, i QSPEBWDFLPKJʉFQSFQSPEBUJĕSNJOFLPNQKVUFSF3.SB[NBUSB EJTUSJCVDJKVTBHMFEJÝUBQPUSPÝBʊB LPKJPEMVʊVKFHEKF LBLPJLBEB EBLVQJLPNCJOBDJKVQSPJ[WPEBJVTMVHBLPKFTFTBTUPKFPEQPUQV OFQPOVEFQSPEBWDB0WBLPWJÿFOBEJTUSJCVDJKBOJKFLBOBM OFHP QSPDFT1SPDFTPNPHVʉBWBQPUSPÝBʊJNBEBCJSBKVHEKFJPELPHB ʉFOBCBWJUJWSJKFEOPTULPKVäFMF1PUSPÝBʊNPäFEBCJSBJ[NFÿV LVQPWJOFNPEFMBTBQPMJDFPEQSFQSPEBWDB LPKJNPäFPENBI EBOPTJLVʉJJMJNPEFMLPKJʉFOBSVʊJUJVGBCSJDJ QSFNBTWPKJN JOEJWJEVBMOJN[BIUKFWJNBJLPKJʉFCJUJQPTMBU[BPLPOFEKFMKV EBOB JMJEBNPEFMLPKJNPäFEBLPOĕHVSJÝFVSBEOKJJLPKJʉFTUJʉJ [BOFLPMJLPEBOB4UPHBKF NPäEB JTQSBWOJKFSB[NJÝMKBUJPEJTUSJ CVDJKJLBPPQPTUBWDJLPKBQSVäBQPUSPÝBʊJNBPQDJKFQSFNBLPKJNB NPHVEBTQFDJĕLVKVLVQPWJOV QSJKFN JOTUBMJSBOKF QPQSBWLVJ QPWSBUBLJOEJWJEVBMOJILPNQPOFOUJQSPJ[WPEBJVTMVHB%PLUSBEJ DJPOBMOJNBSLFUJOHQPTNBUSBQSPJ[WPELBPTLVQQBLFUBQPHPE OPTUJ 3.SBTUBWMKBQSPJ[WPEJVTMVHFJEP[WPMKBWBQPUSPÝBʊVEB [BNJKFOJCJMPLPKJFMFNFOU

 1PUSPÝBʊJQSJIWBUBKVEBCVEVCPNCBSEPWBOJJOGPSNBDJ KBNBPQSPJ[WPEJNBLPKFOFäFMFJMJLPKJJNOFUSFCBKV0OPÝUP QPUSPÝBʊJVHMBWOPNäFMFKFMJʊOJEJKBMPHTBEPCBWMKBʊJNB5PKF TBNPLPSBLLBNBSLFUJOHVvKFEBOOBKFEBOi)FVSJTUJLBQSFETUBW MKBQSBWJMBJMJQSFʊJDFVTWJKFTUJQPUSPÝBʊB LPSJTOJLB QBDJKFOUB  VQSPDFTVPEMVʊJWBOKB-FLTJLPHSBGTLFIFVSJTUJLFoQPUSPÝBʊ LPSJTOJL QBDJKFOU TFPQSFEKFMKVKF[BOBKCPMKJCSFOE USHPWBʊLV NBSLV OBPTOPWVQFSDJQJSBOJI OBKWBäOJKJIBUSJCVUB%FĕOJTBOKF QPOBÝBOKBLPSJTOJLB05$QSFQBSBUBTFWSÝJLSP[  t1POBÝBOKFLVQDB Buyer Behavior),  t1POBÝBOKFQPUSPÝBʊB Consumer Behavior),  t*TUSBäJWBOKFQPUSPÝBʊB Consumer research). ,PODFQUV[QPNPʉDJMKOPHPESFÿJWBOKBQPLVÝBWBEB TOJ[JDJKFOVJQPWJTJQP[JUJWOVSFBLDJKVOBSFLMBNOVLBNQBOKV [BNBTPWOPUSäJÝUF.FÿVUJN [BTBETBNPPTUBKFQPCPMKÝBOBWFS [JKBTUBSJIJQSPQBMJIUFIOJLB Marketing saglasnosti KFCB[JSBOOBQSPEVLUV5SBäJ OPWFQPUFODJKBMOFLMJKFOUF LPKJCJCJMJ[BJOUFSFTPWBOJ[BLVQPWJOV PESFÿFOJIBSUJLBMB$JMKNBSLFUJOHBTBHMBTOPTUJKFEB[BNJKFOJ TWFUFIOJLFNBTPWOPHNBSLFUJOHBTBKFEBOOBKFEBOLPNVOJLBDJ KPN[BTOPWBOPNOBEFUBMKOPNQP[OBWBOKVQPUSFCBQPUSPÝBʊB  NBQFäJWPUOPHDJLMVTBTPĕTUJDJSBOPHQPUSPÝBʊBJWFMJLPNTUFQFOV PEHPWPSBOBEPHBÿBKFWF[BOF[BLPSJTOJLF

Cijena  5SBEJDJPOBMOJNBSLFUJOHEBKFDJKFOVQSPJ[WPEVV[NPHV ʉVEJTLVTJKVPLPOLVSFODJKJJESVHJNʊJOKFOJDBNBVWF[JTBUSäJÝ UFN$JKFOBUSFCBEBPCF[CJKFEJQSBWJʊBOPEHPWBSBKVʉJQPWSBUBL JOWFTUJDJKBLPKFKFLPNQBOJKBVMPäJMBVTWPKNBOKFJMJWJÝFTUBUJʊLJ QSPJ[WPE  %FĕOJTBOKFDJKFOB[BTOPWBOPOBNBSLFUJOHVPEOPTBTF [BTOJWBOBEJGFSFDJKJDFOB$FOFUSFCBEBPEHPWBSBKVživotnim vrijednostima potrošača.0WPQSFETUBWMKBQPLVÝBKEBTFQSPDJKFOJ OFUPWSJKFEOPTUQPTUPKFʉJIJQPUFODJKBMOJIQPUSPÝBʊBJQPUSPÝBʊLJI segmenata.

58

Distribucija

Komunikacija (promocija) 5SBEJDJPOBMOJNBSLFUJOHÝBMKFWJEMKJWFTJHOBMFTWJNBV PLWJSVPESFÿFOPHNBSLFUJOÝLPHTFHNFOUBv,VQJNFiLBäVTJHOBMJ TWJNBLPKJJIWJEF3.VNKFTUPUPHBEBKFJOEJWJEVBMOJNQPUSP ÝBʊJNBQSJMJLVEBPEMVʊFLBLPäFMFEBLPNVOJDJSBKVTBLPNQBOJ KPN LPMJLPʊFTUPJTBLJNF.BTPWOBQSPNPDJKBQPTUBKFQPESÝLB [BTUWBSBOKFMPKBMOPTUJĕSNJJCSFOEV QSJKFOFHPTSFETUWPVUJDBKB na direktnu kupovinu.  3.QSJTUVQVLB[VKFOBQPUSFCV[BJOUFHSJTBOPNLPNV OJLBDJKPNJUSBäOKPN[BJOUFSBLUJWOPNLPNVOJLBDJKPN  5FIOPMPHJKBNPäFPEQSPNPDJKFEBOBQSBWJLPNVOJLBDJ KV KFSUFIOPMPHJKBNPäFEBQPNPHOFQPKFEJODJNBEBLPNVOJDJSBKV


češće i efikasnije. Za proizvođača na B-t-B tržištu ova komunikacija može da uključuje prilike za dobavljače i potrošače da komuniciraju na strateškom nivou - uzimajući planove, potrošače, strategije i inicijative jednih i drugih u obzir - tako da oba mogu da razmotre kako najbolje da budu međuzavisni na horizontu planiranja. Može, takođe, povezati sisteme komunikacije potrošača i dobavljača, dozvoljavajući da se osoblje u obje firme osjeća kao da sa drugima radi na integrisan način. Ovako su granice između potrošača i dobavljača još više zamagljene. Proizvođači na B-t-C tržištu mogu da se povežu i komuniciraju na manje više isti način sa svojim posrednicima, poput prodavaca. A sada, sa tehnologijom, potrošači mogu biti interaktivno i jedinstveno uključeni. Upotrebljavajući tehnologiju poput interneta, kompjutersko-telefonsku integraciju u pozivnim centrima, inteligenciju na prodajnim mestima, kioske, smart kartice i interaktivne govorne aparate, kompanije mogu da daju potrošačima opcije za komunikaciju sa kompanijom i potrebne informacije su potrošačima pri ruci i pružaju sve podatke kojima potrošač može da pristupi prema svojoj potrebi i želji.

Različiti oblici organizacije RM Važno je razumjeti prirodu odnosa/veza. Granice RM su raspravljane od kada je RM prvi put istraživan 1970-tih (Heaty

et al., 2001). Moguće je proučavati odnose u različitim kontekstima. Slika 4 predstavlja kontekst u kom je moguće proučavati odnose na 3 načina.

Zaključak Tokom posljednje decenije, veliki akcenat je stavljen na važnost odnosa marketinga (RM). Preorjentacija marketinga je uticala na zapostavljanje tradicionalnog pristupa marketingu, to jest transakcioni marketing (4P). Međutim, zaključak je da je transakcioni marketing još uvijek važan i da bi trebao da bude upotrebljavan sa različitim tipovima RM. Kod RM potrošači imaju aktivniju ulogu, nego što im je obično data. Uspjeh RM takođe, velikim dijelom, zavisi od stavova, odanosti i performanse zaposlenih. Ako oni nisu posvećeni svojoj ulozi kao honorarni prodavci i nisu motivisani da rade u skladu sa željama potrošača, strategija propada. Pored toga potrošači i unutra zaposleni iz ugla akcionara uključuju i druge učesnike u RM proces: dobavljače, konkurenciju i druge spoljašnje učesnike. Klasičan diadički kupac-prodavac odnos teži da ignoriše ulogu akcionara dok su mreže kompleksnija struktura odnosa i uključuju više akcionara. U slučaju marketinga u farmaciji, u holističkom pristupu marketingu nikada ne smijemo da zaboravimo visoke etičke standarde društvene odgovornosti.

Diadičan odnos

Lanac odnosa

Mreže

Primjer

Primjer

Primjer

Dvovalentni element Firma

D

D

Firma

Pod dobavljač

Distributer

D Krajnji potrošač

B PD

K F

Kupac IU

P DS

Objašnjenje

Objašnjenje

Objašnjenje

Diadički odnos kupacprodavac je onaj koji teži da ignoriše uloge drugih elemenata u distribucionim kanalima i uloge drugih vlasnika akcija.

Odnos je i dalje diadički, ali se udaljava od kupac-prodavac odnosa, da bi uključio sve marketinške aktivnosti usmjerene ka uspostavljanju, razvijanju i održavanju uspješnih razmjena u potpuno vertikalnom lancu. Ovo rezultira u nekoliko diadičkih odnosa, duž vertikalnog lanca.

Kompleksnija struktura odnosa ili mreže uključujući 3 ili više članova.

* D-Dvovalentni element B-Banka

F-Firma PD-Pod-dobavljač

IU-Industrijska udruženja DS-Državna služba

P-Potrošač K-Konkurencija

Slika 4. Oblici odnosa

59


BIOLOŠKA

TERAPIJA U DERMATOLOGIJI Dr Olivera Simić-Kovačević, Spec. dermatovenerolog PZU „Dr Kovačević”, Budva Izraz “biološki” se odnosi na agense sintetizovane iz proizvoda živog organizma. To su, dakle, ljekovi napravljeni od ljudskih ili životinjskih proteina, dizajnirani da specifično ciljaju i djeluju na biološke puteve zapaljenja u koži i drugim organima. Ciljano specifični medijatori inflamacije su postali značajan i koristan dio dermatoloških terapeutskih mogućnosti danas. Oni moduliraju imuni sistem kroz akcije stimulacije ili inhibicije samo određenog dijela imunog sistema, pa se njihov bezbjedonosni profil generalno smatra povoljnijim nego tradicionalni sistemski imunosupresivni agensi. Ipak, ni oni nisu lišeni neželjenih reakcija, od kojih su neke povezane sa značajnim morbiditetom… Biološki ljekovi su antitijela i fuzijski proteini sintetizovani rekombinantnom DNA tehnologijom. Blokiraju specifične molekularne ciljeve uključene u aktivaciju i migraciju zapaljenskih ćelija, kao i protivzapaljenske medijatore imunopatogenetskog mehanizma u psorijazi. Djeluju selektivno. Početni preveliki entuzijazam pri primjeni ovih ljekova je u nekom periodu bio zamijenjen opreznim pozitivnim pristupom, uz godine iskustva pri primjeni ovih ljekova. Sada se može reći da imaju dobar sigur-

60

nosni profil (efikasnost / sigurnost). Širom svijeta se koristi biološka terapija za terapiju teških oblika psorijaze, psorijatičnog artitisa, drugih oblika artirisa, inflamatorne bolesti debelog crijeva (Mb Crohn). Biološki medijatori se primjenjuju u obliku injekcija. Psorijaza se, da podsjetimo, razvija kod ljudi sa genetskom predispozicijom. Imune ćelije su aktivirane i postaju preaktivne, kreirajući infalamaciju u koži (koju mi prepoznajemo kao psorijaza), u nekim slučajevima kao psorijatični artitis. Biološka terapija djeluje na drukčiji način od tradicionalnih metoda, blokirajući aktivaciju i djelovanje imunih ćelija koje imaju ulogu u ovoj bolesti. Važno je uvijek imati na umu da svi sistemski ljekovi, bilo tradicionalni, bilo najnoviji biološki, imaju širok spektar efekata, pa pacijenti pod ovom terapijom moraju biti pod stalnim pažljivim monitoringom. Biološke ljekove za liječenje kožnih bolesti mogu prepisivati dermatolozi u slučajevima vrlo ozbiljnih i proširenih oblika psorijaze, koji ne reaguju na topikalnu terapiju ili adekvatno primijenjenu fototerapiju (nb UVB ili PUVA), ili druge imunosupresivne


ljekove. Kod slučajeva reumatoidnog artitisa, sa slabije izraženom kliničkom slikom na koži, ljekove mogu prepisivati i reumatolozi. Biološka terapija je udružena sa povećanim rizikom od novih infekcija ili reaktivacijom starih. Kod produženog perioda uzimanja ovih ljekova može se povećati rizik od stvaranja limfoma. Prije početka primjene biološke terapije treba pažljivo proučiti medicinsku istoriju i uraditi testove na TBC, HIV i druge hronične infekcije, signifikantne bolesti srca i signifikantne znakove ateroskleroze, kao i istoriju postojanja maligne bolesti u prošlosti. Status vakcinacije treba revidirati: treba pojačati vakcinu protiv nekih dječjih bolesti, kao što su pertusis, difterija ili polio, a treba pacijente vakciisati protiv hepatitisa A i B. Neophodne žive vakcine treba dati prije početka terapije. Neophodni su laboratorijski testovi, RTG grudnog koša i druga ispitivanja. Biološki testovi su kategorisani B i C kategorijom u odnosu na trudnoću, i treba se konsultovati sa ljekarom o planiranju trudnoće (trudnoća se u toku sprovođenja biološke terapije ne preporučuje i prekida se). Žive i atenuirane vakcine se NE SMIJU DAVATI ZA VRIJEME TRAJANJA BIOLOŠKE TERAPIJE! To uključuje vakcine kao što su herpes zoster, influenca (uključujući nazalni oblik), morbili, parotitis, rubela rotavirus, oralna polio vakcina, varičela, žuta groznica, tifoid (oralna forma) i BCG vakcina. Kako je imuni sistem suprimovan, dodatni oprez je neophodan pri putovanju u dijelove svijeta gdje postoji mogućnost ekspozicije infektivnim bolestima. Iako današnja medicina ima veliko saznanje o ulozi imunog sistema u opštem zdravlju, kao i o načinu uticaja na razvoj i perzistenciju bolesti, to ne znači da znamo sve. Postoji teoretski rizik da biološki lijek može interferirati sa odbranom našeg tijela na neočekivan način dovodeći do sekundarnih bolesti kao što su infekcije, maligniteti i autoimune bolesti. Biološka terapija koja se može koristiti u oblasti kožnih bolesti generalno uključuje ljekove koji djeluju protiv tumor necrosis factor-a alfa (TNF-alfa), na receptore na površini ćelije, fuzione proteine i intravenozne imunglobuline (IVIG). BIOLOŠKI AGENSI KOJI DJELUJU PROTIV TUMOR NEKROSIS FAKTORA ALFA (TNF-α)

TNF-α produkuju multiple ćelijske linije na koži, uključujući keratinocite, Langerhansove ćelije i kožne mast ćelije. Oslobađa se kao rastvorljivi citokin (sTNF) nakon odvajanja od svog ćelijskog površinski-vezanog prekurzora (tm TNF). Oba (sTNF i tmTNF) su biološki aktivni i vezuju se za bilo koji od dva različita receptora: TNF receptor 1 (TNFR1, p55) i TNF receptor 2 (TNFR2, p75). To dovodi do NF-kB aktivacije, promovišući inflamaciju i/ili apoptozu ćelija. TNF receptori su primarno lokalizovani na površini keratinocita, neutrofila, endotelijalnih ćelija i fibroblasta. Rastvorljive forme TNF receptora takođe egzistiraju i vezujući i neutrališući sTNF mogu djelovati kao prirodni TNF antagonist. TNF učestvuje i u regrutovanju imunih ćelija kožnog mikro-okruženja, takođe izaziva lučenje metaloproteinaza i oslobađanje proinflamatornih citokina IL-1, IL-6, IL-8 i GM-CSF. Takođe indukuje interferon-gama, koji pojačava sekreciju IL-12 i ultimativno izaziva tip 1 odgovor. Tako igra ključnu ulogu u odgovoru domaćina protiv inflamacije, infekcije i odbrane od tumora. Anti-TNF lijekovi se razlikuju po: strukturi, mehanizmu djelovanja, farmakokinetici, brzini kliničkog odgovora, načinu primjene (supkutani ili intravenozno), bolničkoj ili samo administraciji, dozi baziranoj na tjelesnoj masi ili fiksnoj dozi lijeka, imunogenosti lijeka… TNF-α antagonisti blokiraju njegovo vezivanje za receptor, prekidaju naknadne signalizacije i inflamatorne puteve. TNF-α inhibitori su svi odobreni od stane FDA za liječenje srednje do jake plak vulgarne psorijaze i psorijatičnog artitisa. Druge indikacije za upotrebu bioloških agenasa na području dermatologije su: pyoderma gangrenosum, autoimune bulozne dermatoze, hidradenitis suppurativa. U ekperimentalnoj fazi je upotreba ovih ljekova za liječenje sistemskih kolagenoza (dermatomiozitis, skleroderma, SLE, Sweet-ov sindrom, sarkoidoza, granuloma annulare, TEN, pitiriasis rubra pillaris, Mb Bechet… vandermatološke odobrene indikacije (Hrvatska): reumatoidni artritis, Chronova bolest, Chronova bolest kod djece, ulcerozni kolitis, uveítis… Na kraju se može zaključiti da biološka terapija nije više “nova” terapija, standard je za liječenje teških pa i srednje teških oblika vulgarne psorijaze.

61


Gojaznost kod djece kao faktor rizika za kardiovaskularne bolesti

Aleksandra Klisić, dr sci med. Spec. kliničke biohemije Dom zdravlja Podgorica, Crna Gora

Tjelesna masa je regulisana brojnim fiziološkim mehanizmima odgovornim za održavanje ravnoteže između energetskog unosa i potrošnje istog. Povećan energetski unos i smanjena potrošnja energije dovode do gojaznosti. Iako genetski činioci imaju veliki uticaj na individualnu predispoziciju za razvoj gojaznosti, način ishrane i sedenterni način života, uz uticaj prenatalnih činilaca (pretjerana ishrana i gojaznost majke) u rastu i razvoju, predstavljaju ključnu ulogu u razvoju gojaznosti. Prevalencija gojaznosti u dječjem i adolescentnom periodu je u stalnom porastu. Takođe, sve više podataka u literaturi svjedoči o porastu abdominalne (visceralne, centralne) gojaznosti u mlađoj populacionoj grupi, sa većom učestalošću među dječacima, naročito u adolescentnom razdoblju. Gojaznost kod djece i adolescenata je jedan od glavnih faktora rizika za nastanak i razvoj kardiovaskularnih bolesti (KVB) u kasnijem životnom dobu. Naime, uticaj gojaznosti na povećanje kardiovaskularnog rizika često seže još iz djetinjstva, iako se manifestne KVB rijetko prezentuju prije adultnog doba. Tako istraživanja pokazuju da se već u djetinjstvu mogu uočiti masne pruge, kao početni stadijum ateroskleroze, u aorti i koronarnim arterijama i da njihovo prisustvo u mladosti korelira sa koncentracijom lipida u krvi.

62

Kod gojazne djece i adolescenata, pored tradicionalnih faktora rizika za razvoj KVB, kao što su dislipidemija, povišen krvni pritisak, zabilježeno je i prisustvo novih, netradicionalnih, faktora rizika kao što su oksidativni stres, inflamacija, poremećena ravnoteža proinflamatornih i antiinflamatornih adipokina i insulinska rezistencija. Obje grupe kardiovaskularnih faktora rizika, tradicionalni i netradicionalni, su povezani sa hipertrofijom i poremećenom geometrijom lijeve komore kod gojazne dece i adolescenata.

Uloga oksidativnog stresa i inflamacije u patogenezi gojaznosti Pretpostavlja se da je pokretanje intracelularnog oksidativnog stresa i inflamacije u hipertrofičnom i hiperplastičnom masnom tkivu, kao i smanjenje antioksidantne enzimske aktivnosti, ključni faktor nastanka poremećaja niza signalnih puteva i, posledično, brojnih oboljenja. Ovakvo izmijenjene masne ćelije (adipociti) predstavljaju značajan izvor kiseoničnih slobodnih radikala (KSR) koji, stimulišući povećanu ekspresiju adipokina i infiltraciju makrofaga, doprinose disfunkciji masnog tkiva. Dalje, povećani broj adipocita produkuje više proinflamatornih adipocitokina [leptin, retinol-vezujući protein 4, rezistin, faktor nekroze tumora alfa, interleukin 6 (IL-6)] i manje antiinflamatornih peptida (adiponektin), vodeći daljoj prekomjernoj produkciji KSR, stvarajući na taj način začarani krug između inflamacije i oksidativnog stresa. Sve ovo ima za posledicu razvoj insulinske rezistencije, dislipidemije, hipertenzije i disfunkcije endotela. Hipertrofično masno tkivo osim proinflamatornog, ispoljava i prokoagulantni efekat. Gojazne osobe imaju povišen nivo fibrinogena, faktora VII, faktora VIII, von Willebrand-ovog


faktora, tkivnog faktora, u poređenju sa normalno uhranjenim osobama. Adipocitokini i slobodne masne kisjeline (SMK) iz visceralnog masnog tkiva putem vene porte stižu do jetre, doprinoseći nastanku insulinske rezistencije. Insulinska rezistencija je praćena inhibicijom metaboličkog signalnog puta, a favorizovan je drugi signalni put koji posreduje mitogeni, prokoagulantni i proaterogeni efekat insulina. Na taj način se u ćelijama endotela smanjuje sinteza azot-monoksida (NO) sa posljedičnom vazokonstrikcijom, inflamacijom, disfunkcijom endotela i trombozom.

Uloga gojaznošću indukovanog oksidativnog stresa i inflamacije u patogenezi kardiovaskularnih bolesti Uticaj oksidativnog stresa i inflamacije u patofiziologiji ateroskleroze, koja je u osnovi KVB, je dokazana u brojnim studijma. Pro-oksidativno stanje koje nastaje u zidu krvnog suda, ne samo da smanjuje nivo NO i doprinosi vazokonstrikciji, već značajno doprinosi lipidnoj oksidaciji, stvaranju pjenastih ćelija, makrofaga i inflamaciji. Takođe, KSR doprinose i povećanoj ekspresiji adhezionih molekula na površini endotela (ICAM-1, VCAM-1) i indukuju oslobađanje proinflamatornih citokina (interleukina IL-1, IL-6 i IL-8). Masno tkivo je glavni izvor IL-6 koji je važna determinanta hepatične sinteze C-reaktivnog proteina (CRP), biomarkera inflamacije koji je najviše ispitivan u dosadašnjim studijama. CRP može direktno biti uključen u proces aterogeneze, i zajedno sa ostalim biomarkerima inflamacije utiče na destabilizaciju i rupturu aterosklerotskog plaka, što ukazuje na važan mehanizam putem kojeg gojaznost može uticati na povećan rizik za KVB. Studije pokazuju da su veće vrijednosti CRP-a direktno povezane sa nekoliko kardiovaskularnih faktora rizika, kako kod djece, tako i kod odraslih. U studiji Bogaluza, zasnovanoj na praćenju nastanka i razvoja KVB, u kojoj su ispitivani faktori rizika za KVB kod mladih osoba, utvrđeno je da postoji znatno veća vjerovatnoća nalaza dislipidemija, kao i visokog krvnog pritiska kod djece sa indeksom tjelesne mase većim od 85% u odnosu na normalno uhranjenu djecu. Pored toga, gojazna djeca su imala povećane nivoe hemostatskih i inflamatornih biomarkera, kao što su fibrinogen, inhibitor aktivacije plazminogena-1 i CRP, bez obzira na to što se puna klinička ekspresija dislipidemije, hipertenzije i dijabetesa generalno javlja u srednjem do kasnom odraslom dobu. Studije, takođe, pokazuju da redukcija tjelesne mase i fizička aktivnost dovode do značajnog smanjenja markera inflamacije, poboljšanja insulinske senzitivnosti, kao i povećanja aktivnosti antioksidantnih enzima u krvi. Tako je uočeno da je stepen lipidne peroksidacije jači, a antioksidativna zaštita slabija kod gojazne djece u poređenju sa djecom koja su bila fizički aktivna i redovno vježbala. Kao dodatak navedenom, nedovoljan unos antioksidanasa, kao i ishrana siromašna voćem i povrćem, predstavljaju prediktor povećanog stepena inflamacije i oksidativnog stresa. U skorijoj studiji koja je obuhvatila oko 700 adolescenata iz 10 evropskih gradova, utvrđeno je da je unos voća i povrća iznad 400 g/dn povezan sa većom koncentracijom antioksidanasa u krvi, odnosno većom koncentracijom vitamina C i E, beta-

karotena i folne kisjeline u poređenju sa adolescentima sa veoma niskim unosom ovih namirnica. Bolje razumijevanje mehanizama koji dovode do disfunkcije masnog tkiva kod gojaznih osoba, kao što su oksidativni stres, poremećena regulacija adipocitokina i hronična inflamacija, te blagovremena identifikacija one djece sa povećanim kardiometaboličkim rizikom, mogu biti od velikog značaja u pravovremenom sprječavanju komplikacija gojaznosti u kasnijem životnom dobu. U tom smislu, ishrana zasnovana na optimalnim energetskim potrebama, kao i redovna i umjerena fizička aktivnost predstavljaju imperativ u prevenciji gojaznosti i njenih kasnijih komplikacija.

63


NEHEMIJSKE ZAVISNOSTI

I KOCKANJE Mr Vesna Kraljević, psiholoĹĄkinja Sa bolestima zavisnosti suoÄ?ava se sve veći broj ljudi, kako u svijetu, tako i u Crnoj Gori. Sem toga, povećava se broj osoba koji su nehemijski zavisnici ali i spektar ponaĹĄanja i stvari od kojih ljudi postaju zavisni. Sve ovo predstavlja izazov struÄ?njacima koji se bave mentalnim zdravljem i pruĹžaju struÄ?nu pomoć i podrĹĄku osobama koje imaju problem sa zavisnoĹĄÄ?u. Nehemijske zavisnosti, za razliku od hemjskih, ne ukljuÄ?uju unoĹĄenje psihoaktivne supstance u organizam i mogu se javiti u brojnim oblicima, kao ĹĄto su zavisnost od kockanja, internet zavisnost, zavisnost od hrane, kupovine, seksa, rada, video igrica i td. Veoma je teĹĄko da ljudi shvate i prepoznaju problem nehemisjke zavisnosti, jer se Ä?ini nerealnom Ä?injenica da neko ponaĹĄanje moĹže izazvati zavisnost – naroÄ?ito fiziÄ?ku. Zavisnost predstavlja poremećaj u ponaĹĄanju koji se manifestuje kroz neadekvatno zadovoljenje ljudskih potreba i moĹže se stvoriti prema svakoj radnji koja stvara Ĺželjeni efekat, uÄ?estalo se ponavlja i postaje sama sebi svrha. Prilikom obavljanja aktivnosti prema kojoj se stvara zavisnost, dolazi do brojnih biohemijskih reakicja u tijelu, izmeÄ‘u ostalog i do luÄ?enja serotonina i adrenalina u mozgu, ĹĄto dalje dovodi do promjene raspoloĹženja i emocionalnog stanja. Ukoliko se odreÄ‘ena aktivnost izvrĹĄava Ä?esto, dolazi do porasta tolerancije, odnosno potrebe organizma da se intenzitet i trajanje izvrĹĄavanja aktivnosti poveća, kako bi se postigao Ĺželjeni efekat. Sve zavisnosti imaju sljedeće karakteristike:  t*[WSĂ?BWBOKFPESFĂżFOFBLUJWOPTUJOBLPKVTFTUWPSJMB[B visnost u dugom vremenskom periodu, ili duĹžem od planiranog.  t1PTUPKBOKFTUBMOFäFMKFJQPUSFCFEBTFPESFĂżFOBSBEOKB izvrĹĄi. t+FEBOJMJWJĂ?FQPLVĂ?BKBEBTFPESFĂżFOPQPOBĂ?BOKFOBLPKF se stvorila zavisnost zaustavi, smanji ili kontroliĹĄe.  t ProvoÄ‘enje sve viĹĄe vremena u obavljanju odreÄ‘ene aktivnosti, planiranju ili oporavljanju od posljedica iste.  t1SFPLVQJSBOPTUSBEOKPNOBLPKVTFTUWPSJMB[BWJTOPTU i pripremama za njeno izvrĹĄenje.  t;BQPTUBWMKBOKFESVHJIPCBWF[BLBPĂ?UPTVQPTBP Ă?LPMB ili porodica.  t*[PMPWBOKFPEQPSPEJDFJQSJKBUFMKB LBLPCJTFBLUJWOPTU

64

obavljala bez njihovog znanja o tome.  tKontinuirano obavljanje odreÄ‘ene aktivnosti, uprkos svjesnosti o njenim negativnim posljedicama.  t1PWFʉBWBOKFVĘŠFTUBMPTUJJJOUFO[JUFUBCBWMKFOKBPESFĂżF nom aktivnoťću, kako bi se postigao isti efekat.  tPojava apstinencijalnog sindroma (skupa neprijatnih fiziÄ?kih i psihiÄ?kih simptoma kao ĹĄto su nemir, iritacija, nesanica, glavobolja, gubitak apetita) nakon prestanka obavljanja aktivnosti na koju se stvorila zavisnost. ÄŒini se da je najzastupljeniji oblik nehemijske zavisnosti u Crnoj Gori zavisnost od kockanja. Ono se manifestuje kao patoloĹĄka Ĺželja i potreba pojedinca za upraĹžnjavanjem bilo koje kockarske igre – sportske kladionice, ruleta, kartaroĹĄkih igara, aparata, tombole, trke pasa itd. Poseban problem kod nas predstavlja masovna pojava odlaĹženja mlaÄ‘e populacije u sportske kladionice, koja se prezentuje kao poĹželjan stil Ĺživota. Sve je Ä?eťća pojava da se klaÄ‘enje iz zabave i hobija pretvori u zavisnost joĹĄ na adolescentskom uzrastu, te se roditeljima preporuÄ?uje da obrate paĹžnju na to kako njihova djeca provode vrijeme i na ĹĄta troĹĄe novac, kako bi blagovremeno reagovali i preduprijedili nastanak zavisnosti. LijeÄ?enje kockarske zavisnosti tj. patoloĹĄkog kockanja, kao i kod drugih zavisnosti, podrazumijeva psihosocijalni tretman voÄ‘en od strane struÄ?nog lica, koji traje najmanje godinu dana i u njega se ukljuÄ?uju i zavisnik kockar i Ä?lanovi njegove porodice, a po potrebi i druga lica iz socijalnog okruĹženja zavisnika. U Asocijaciji za demokratski prosperitet - Zid (ADP-Zid) se od 2009. godine bave problemom zavisnosti od kockanja kada je osnovano “SavjetovaliĹĄte Entera – Podgoricaâ€?. U prvom periodu od osnivanja rad SavjetovaliĹĄta se bazirao na primarnoj i sekundarnoj prevenciji nehemijskih zavisnosti i istraĹživanjima. Shodno tome, organizovane su obuke o problemu zavisnosti od kockanja za struÄ?na lica (psihologe i psihijatre), vrĹĄnjaÄ?ke edukatore, realizovane brojne radionice u osnovnim ĹĄkolama, srednjim ĹĄkolama, sportskim klubovima kao i javne tribine ĹĄirom Crne Gore. Od 2013. godine u SavjetovaliĹĄtu se sprovodi i specijalizovan, struÄ?an i posebno osmiĹĄljen tretman za osobe koje kockaju


na problematiÄ?nom i patoloĹĄkom nivou tj. koje su zavisne od kockanja. Tretman se sprovodi individualno i grupno i prilagoÄ‘en je potrebama svakog klijenta, a sve u saradnji sa SavjetovaliĹĄtem “Enteraâ€? iz Beograda. Tim SavjetovaliĹĄta “Entera-Podgoricaâ€? je posvećen pronalaĹženju najefikasnijih naÄ?ina da bude uz vas u procesu promjene misli, osjećanja i ponaĹĄanja koja vam prave problem. SavjetovaliĹĄte trenutno Ä?ini tim struÄ?njaka: mr Vesna Kraljević, mr Milan Radovanović i Maja LjeĹĄnjak.

Tipovi kockanja Postoje razliÄ?ite podjele kockanja, a prema karakteristikama i posljedicama koje izaziva, kockanje se moĹže podijeliti u nekoliko kategorija. Prema tome, postoje sljedeći tipovi kockanja: DruĹĄtveno-rekreativno kockanje javlja se kada osoba kocka u druĹĄtvu prijatelja i kolega, sa ulozima koji nisu veliki, u ograniÄ?enom vremenskom periodu. Kod ovog tipa kockanja novac ne igra vaĹžnu ulogu i gubici su unaprijed planirani i prihvatljivi. Kockanje ne izaziva nikakve probleme u oblasti zdravlja i Ĺživota osobe. ProblematiÄ?no kockanje je ono kockanje koje poÄ?inje da izaziva probleme u raznim sferama Ĺživota (psiholoĹĄkom zdravlju, partnerskim odnosima, porodici, poslu, ĹĄkolovanju, finansijama), utiÄ?e na zdravstveno stanje, finansije, dolazi i do problema sa zakonom. ProblematiÄ?no kockanje prijeti da preraste u patoloĹĄko. PatoloĹĄko kockanje / zavisnost od kockanja prema meÄ‘unarodnoj klasifikaciji bolesti ICD-X spada u poremećaj ponaĹĄanja i to Poremećaj kontrole impulsa i nagona (F63.0). Bitno obiljeĹžje poremećaja kontrole impulsa je izostanak otpora ponaĹĄanju impulsu ili iskuĹĄenju da se obavi aktivnost koja ĹĄteti samoj osobi ili drugima. Osoba koja kocka ima rastući osjećaj napetosti i uzbuÄ‘enja prije kockanja, dok za vrijeme kockanja ima osjećaj zadovoljstva ili olakĹĄanja. Nakon toga mogu se javiti Ĺžaljenje, kajanje ili osjećaj krivice, ali to nije pravilo. Kod ovog tipa javljaju se problemi u gotovo svim oblastma Ĺživota. Ovaj tip moĹžemo poistovjetiti sa zavisnoťću od kockanja, koje ima sljedeće

karakteristike:  tQSFPLVQJSBOPTULPDLBOKFN QSFQSJĘŠBWBOKFLPDLBSTLJI dogodovĹĄtina, planiranje budućuh kockanja, razmiĹĄljanje o naÄ?inima putem kojih se moĹže doći do novca za dalje kockanje),  tVĘŠFTUBMPLPDLBOKFVEVäFNWSFNFOTLPNQFSJPEVPE planiranog,  tQPUSFCB[BVĘŠFTUBMJKJNLPDLBOKFNTBWFʉJNTVNBNB novca,  tQPKBWBOFNJSBJMJSB[ESBäMKJWPTUJVTMVĘŠBKVTNBOKFOKB ili prestanka kockanja,  tQPOBWMKBOPLPDLBOKFVTUBOKJNBTVPĘŠBWBOKBTBQPTMFEJcama do kojih je dovelo,  tMBHBOKFĘŠMBOPWBQPSPEJDFTBDJMKFNEBTFTBLSJKFTUFQFO „uvuÄ?enosti“ u kockanje,  tVĘŠFTUBMPQP[BKNMKJWBOKFOPWDBPEĘŠMBOPWBQPSPEJDFJMJ prijatelja ili „zelenaĹĄa“, ili izvrĹĄavanje kriviÄ?nih djela u sluÄ?aju da se novac ne moĹže pozajmiti, tVHSPäBWBOKFJMJHVCMKFOKFWBäOJIFNPDJPOBMOJIWF[B QP sla, obrazovnih ili poslovnih mogućnosti zbog kockanja,  tQPOBWMKBOPHVCMKFOPOPWDBJWSBʉBOKFLPDLBOKVTKVUSBdan da bi se izgubljeno povratilo. Potrebno je naglasiti da je pojava „gonjenja“ ili „vaÄ‘enja“ odnosno vraćanje kockanju kako bi se povratio izgubljeni novac, karakteristiÄ?na za sve kockare, koji na ovaj naÄ?in nastoje da nastave sa kockanjem, Ä?esto sa većim ulozima i rizicima. MeÄ‘utim, za razliku od ostalih tipova kod kojih period „vaÄ‘enja“ traje kratko, za patoloĹĄko kockanje je karakteristiÄ?no dugotrajno vaÄ‘enje. Na ovaj naÄ?in osoba koja kocka na patoloĹĄkom nivou tone sve dublje u dugove, postaje sve viĹĄe zaokupljena kockanjem i vjeruje da će velikim dobitkom povratiti sve. Kod zavisnosti od kockanja prvo se razvija psihiÄ?ka, a zatim fiziÄ?ka zavisnost. PsihiÄ?ka zavisnost je psihiÄ?ko stanje koje se ispoljava kao snaĹžna Ĺželja i potreba za kockanjem kako bi se postigli Ĺželjeni efekti kao ĹĄto su osjećanje prijatnosti, zadovoljstva i lagodnosti, odnosno kako bi se otklonila i prevaziĹĄla osjećanja neprijatnosti, nezadovoljstva i nelagode. FiziÄ?ka zavisnost je stanje adaptacije cijelog organizma na novonastalu situaciju i ispoljava se kao potreba da se nastavi sa kockanjem kako bi se izbjeglo ispoljavanje apstinencijalnih simptoma kao ĹĄto su: nemir, iritacija, nesanica, glavobolja, gubitak apetita, tjelesna slabost, osesivno razmiĹĄljanje o kockanju i sl.

65


IZVJEŠTAJ O RAZVOJU PO MJERI ČOVJEKA ZA 2016. GODINU Globalni razvojni prioriteti i dalje ne uključuju najmarginalizovanije ljude Borba protiv diskriminacije, nezaposlenosti i neravnomjernog političkog učešća je od presudne važnosti za kontinuirani napredak regiona – zaključak je novog Izvještaja UNDP o razvoju po mjeri čovjeka Iako su države u razvoju u Evropi i Zajednici nezavisnih država (ZND) do sada uživale u relativno visokom stepenu dobrostanja, u ovom regionu bi moglo doći do naglog porasta nejednakosti i isključenosti, ukoliko se ne preduzmu odgovarajuće mjere kako bi se ranjive grupe zaštitile od nezaposlenosti, diskriminacije i iznenadnih promjena. Ovo su neki od nalaza Izvještaja o razvoju po mjeri čovjeka za 2016. godinu, pod nazivom "Razvoj po mjeri svih ljudi", koji je objavio Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). „Svijet je postigao mnogo toga na polju smanjenja ekstremnog siromaštva, poboljšanja dostupnosti obrazovanja, zdravstvene zaštite i sanitarnih uslova, kao i unapređenja mogućnosti za žene i djevojke“, rekla je danas Helen Klark, glavna administratorka UNDP, prilikom predstavljanja Izvještaja u Stokholmu. „Ali taj ostvareni napredak je samo uvod u naredni, možda čak i veći izazov – da se osigura da svi ljudi osjete boljitak od globalnog progresa.“ „Ne smijemo posustati,“ rekla je Džihan Sultanoglu, direktorka Regionalnog biroa UNDP za Evropu i Zajednicu nezavisnih država. „Čak i u regionu sa relativno visokim stepenom razvoja po mjeri čovjeka, mi moramo da udvostručimo naše napore kako bi osnažili one koji su zapostavljeni ili u riziku da ponovo postanu siromašni.“

Podaci za Crnu Goru Statistički aneks Izvještaja o razvoju po mjeri čovjeka (HDR) za 2016. godinu predstavlja vrijednosti Indeksa razvoja po mjeri čovjeka (HDI) za 188 država i teritorija. Indeks razvoja po mjeri čovjeka predstavlja sumarnu mjeru za ocjenu dugoročnog napretka po tri osnovne dimenzije: dug i zdrav život, pristup

66

znanju i pristojan životni standard. Na osnovu izvještaja, vrijednost HDI za Crnu Goru iznosi 0,807 – što je već drugu godinu za redom svrstava u grupu država sa veoma visokim stepenom razvoja po mjeri čovjeka. Na osnovu ovog rangiranja Crna Gora se nalazi na 48. mjestu na listi od 188 država i teritorija, tj. napredovala je za jedno mjesto na ljestvici u odnosu na prethodnu godinu. Crna Gora je bolje rangirana nego mnoge druge države u razvoju u Evropi i ZND, čak bolje nego neke države koje su članice EU, kao što su Rumunija (na 50. mjestu) i Bugarska (na 56. mjestu). Kada se govori o regionu Zapadnog Balkana, Crna Gora je trećerangirana, iza Slovenije (koja je na 25. mjestu) i Hrvatske (na 45. mjestu), dok Srbija (66.), Albanija (75.), Bosna i Hercegovina (81.) i BJR Makedonija (82.) spadaju u kategoriju država sa visokim stepenom razvoja po mjeri čovjeka. Međutim, vrijednost Indeksa razvoja po mjeri čovjeka za Crnu Goru je još uvijek ispod prosjeka u poređenju sa ostalim državama iz kategorije sa veoma visokim stepenom razvoja po mjeri čovjeka (0,892). U regionu Evrope i Centralne Azije, države koje su po Indeksu razvoja po mjeri čovjeka rangirane blizu Crne Gore, a donekle su slične i po broju stanovnika, su Letonija (na 44. mjestu po HDI) i Litvanija (na 37. mjestu). „Kontinuirani napredak Crne Gore u oblasti razvoja po mjeri čovjeka je očigledan: tokom prethodne decenije, vrijednost Indeksa razvoja po mjeri čovjeka je porasla za 7,5%. To zapravo znači da ljudi žive duže, stiču više obrazovanja i imaju bolji životni standard. Međutim, kada se HDI za Crnu Goru posmatra u kontekstu nejednakosti, vrijednost indeksa opada na 0,736, što je umanjenje od 8,8% zbog nejednakosti. Takođe, ukoliko uzmemo u obzir višestruke uskraćenosti sa kojima se ljudi suočavaju u 3 ključne dimenzije: obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i


životnom standardu, pokazatelji govore sljedeće: 3,000 ljudi živi u multidimenzionalnom siromaštvu, dok još 13,000 ljudi živi na granici multidimenzionalnog siromaštva. Iako su nejednakosti još izraženije u razvijenijim državama (IHDI 11,1%) nego što je to slučaj u Crnoj Gori, ove brojke ukazuju da Crna Gora mora da uloži dodatne ciljane napore, kako bi se osiguralo da se dobrobiti razvoja po mjeri čovjeka osjete na svim nivoima društva, da svi građani mogu podjednako da uživaju u tom napretku i da niko ne bude zapostavljen,“ rekla je Fiona Mekluni, stalna koordinatorka Sistema UN i stalna predstavnica UNDP za Crnu Goru. „Zato će UNDP nastaviti da pruža podršku državi u borbi protiv nejednakosti, podsticanju razvojnih potencijala i održivom korišćenju resursa. Naša podrška se ogleda u spoju kvalitetnih istraživanja, znanja i praktičnih savjeta za unapređenje politika, kako bi pomogli da se unaprijedi zeleni rast i investicije, stvori efikasna i odgovorna javna uprava i osiguraju jednake mogućnosti za sve građane,“ naglasila je Mekluni. Očekivani životni vijek u Crnoj Gori nastavlja da se produžava (dostižući 76,4 godine), ali je i dalje ispod očekivanog u zemljama iz kategorije veoma visokog razvoja po mjeri čovjeka (79,4 godina). Očekivano trajanje školovanja je 15,1 godinu, dok je prosječna dužina trajanja školovanja 11,3 godine, što je blizu rezultata drugih zemalja koje spadaju u istu kategoriju (16,4, odnosno 12,2 godine). Iako je bruto nacionalni dohodak (BND) po glavi stanovnika u stalnom porastu u Crnoj Gori (i dostigao je 15.410, izraženo paritetom kupovne moći u USD), i dalje je značajno niži nego u drugim zemljama iz iste kategorije (39.605). Pored toga, opšta stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori je preko 20%, što je gotovo dvostruko više nego u drugim državama Evrope i ZND, gdje ona iznosi 10,4%. Nezaposlenost mladih je izuzetno visoka i iznosi 36% na osnovu podataka za posljednji kvartal 2016. godine, dok ona u regionu iznosi 19%. Razvoj po mjeri čovjeka za sve ne može biti postignut ako polovina čovječanstva ne bude uključena. Rodna neravnopravnost i nedovoljno osnaživanje žena predstavljaju izazove za napredak. Žene žive duže, imaju jednaka obrazovna dostignuća kao muškarci, ili čak veća kada se govori o mladima, ali sa druge strane još uvijek ostvaruju sporiji napredak u razvoju po mjeri čovjeka nego muškarci u Crnoj Gori (HDI za žene iznosi 0,789, dok je za muškarce 0,827). Iako žene dnevno rade veći broj radnih sati nego muškarci, one se suočavaju sa raznim nejednakostima, bez obzira da li se radi o plaćenom ili neplaćenom radu. Kada se govori o plaćenom radu, žene globalno u prosjeku zarađuju 24% manje nego muškarci. Kada se govori o raspolaganju ekonomskim resursima u Crnoj Gori (mjereno BND-om), nejednakosti su upečatljive: BND za žene iznosi 11.757, dok je za muškarce 19.149. Pored toga, Indeks rodne neravnopravnosti za Crnu Goru pokazuje da žene još uvijek nisu dovoljno zastupljene u politici – samo 23,4% poslanika u Skupštini su žene. Učešće žena na tržištu rada iznosi 42%, što je i dalje značajno ispod učešća muškaraca, koje je 56,1%. Kada se govori o reproduktivnom zdravlju, na svakih 100.000 živorođenih beba, 7 žena umre od posljedica komplikacija trudnoće ili porođaja.

šavaju jedna drugu, povećavajući time ranjivost tih grupa, šireći generacijski jaz i otežavajući da dostignu bolji životni standard u kom drugi uživaju. Žene i djevojke, ljudi koji žive u ruralnim područjima, etničke manjine, osobe sa invaliditetom, migranti, izbjeglice i pripadnici LGBTI zajednice spadaju među one koji su sistematski izostavljeni i nalaze se na marginama zbog ekonomskih, ali i političkih, socijalnih i kulturnih prepreka. Transformisanje ukorijenjenih, postojanih prepreka, kao što su diskriminatorne društvene norme i zakoni, i rješavanje problema neravnopravnog pristupa političkom učešću, su od ključne važnosti za prevazilaženje nejednakosti i osiguravanje pravednog i održivog razvoja za sve.

Razvoj po mjeri svih ljudi je dostižan „Uprkos razlikama u stepenu razvoja, univerzalni razvoj po mjeri čovjeka je dostižan,“ rekao je Selim Jahan, glavni autor izvještaja i direktor Kancelarije UNDP za izradu izvještaja o razvoju po mjeri čovjeka. „U zadnjih nekoliko decenija smo bili svjedoci postignuća u sferi razvoja po mjeri čovjeka za koja se nekad smatralo da su nedostižna.“ Agenda održivog razvoja do 2030. godine sadrži premisu ravnopravnijeg dijeljenja plodova razvoja između različitih grupa i generacija. Ova Agenda i model razvoja po mjeri čovjeka su komplementarni i uzajamno podržavaju jedno drugo. Izvještaj nudi preporuke za izmjenu politika, kako bi se osiguralo da napredak osjete i oni najzapostavljeniji. U njemu se navodi stav da je finansijska inkluzija siromašnih od ključne važnosti za inkluzivni rast. U Izvještaju se apeluje da je potrebno obezbijediti dostojne poslove i pristup osnovnim servisima, kao i prepoznati važnost omogućavanja većeg stepena učešća i autonomije za ranjive grupe, kao i da se čuje njihov glas prilikom procesa donošenja odluka. Ključni podaci koji su razvrstani po karakteristikama kao što su mjesto, pol, starost, socio-ekonomski status i etnička pripadnost su takođe od presudne važnosti kako bi se vidjelo ko su oni koji su zapostavljeni. Povrh toga, u Izvještaju se upozorava da ključna razvojna mjerila mogu dati pogrešnu sliku o ostvarenom napretku, ukoliko se fokusiraju na kvantitet, a ne na kvalitet napretka. Izvještaj se takođe zalaže za reforme globalnih tržišta i institucija, kako bi bili pravičniji i osiguravali bolju zastupljenost. Konkretno, kako bi se izborili sa korupcijom i nelegalnim finansijskim tokovima, koji u velikoj mjeri ugrožavaju fiskalno zdravlje regiona, izvještaj preporučuje veću globalnu saradnju u oblasti borbe protiv utaje poreza kroz bolju razmjenu informacija i drugih napora na praćenju globalnih finansija. „Mi kao globalna zajednica treba da funkcionišemo na osnovu principa da niko ne smije biti zapostavljen. Da bi prevazišli prepreke koje ometaju razvoj po mjeri čovjeka i napredak u postizanju Ciljeva održivog razvoja, inkluzivnost mora usmjeravati političke odluke,“ rekao je švedski premijer Stefan Leven na današnjem predstavljanju izvještaja u Stokholmu.

Vrijeme je da se eliminišu duboko ukorijenjene prepreke za razvoj Izvještaj pokazuje da se u skoro svakoj državi određene grupe suočavaju sa preprekama koje se često preklapaju i pogor-

Stokholm, 21. mart 2017. godine

67


CRNA GORA INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

RODNA RAVNOPRAVNOST U KONTEKSTU ZDRAVLJA ŽENA

Raposloživi podaci ukazuju da se u savremenom svijetu rodni odnosi mijenjaju i da takve promjene utiču na sve oblike društvenog života. Međutim, iako su ženama, u posledenjem periodu, pružene veće mogućnosti ostvarivanja građanskih i političkih prava, one i dalje nisu u potpunosti ravnopravne sa muškarcima u svim sferama života. S obzirom da se jedan od definisanih ciljeva Održivog razvoja Ujedinjenih Nacija odnosi na postizanje rodne ravnopravnosti i osnaživanje svih žena i djevojčica, implicira se obaveza kreiranja politika u Crnoj Gori, koje će omogućiti ženama da iskažu svoje potencijale u potpunosti. Pri tome, jedna od najznačajnijih aktivnosti kojom će se uticati na dostizanje postavljenog cilja, predstavlja stvaranje uslova za ostvarivanje najvećeg mogućeg nivoa zdravlja, sa posebnim usmjerenjem ka obezbjeđivanju univerzalne zaštite seksualnog i reproduktivnog zdravlja žena. Faktori rizika odgovorni za zdravlje žena su povezani sa velikim brojem socijalnih komponenti, prije svega ekonomskim statusom, mjeren kroz standard populacije, jer je ovaj parametar,

68

uz obrazovanje žena, značajnije uticao na smanjenje umiranja majki zbog trudnoće, porođaja, puerperijuma i njihove djece, nego sve pružene mjere zdravstvene zaštite. Iako su vrijednosti pokazatelja kojima se procjenjuju pomenuti aspekti zdravlja unaprijeđeni, posljednjih godina, još uvijek postoji razlika u standardu i pristupu obrazovanju, zbog čega se evidentiraju i zdravstvene nejednakosti među polovima. U patrijahalnim sredinama dostupnost obrazovanja nije podjednaka za oba pola, te se ne stvaraju isti preduslovi za prevazilaženje nejednakosti u zdravlju. Osim toga, u pojedinim populacionim grupama postoji uobičajena prakse da djevojčice rano stupaju u brak, zbog čega se povećava rizik po njihovo zdravlje. Na globalnom nivou, prema podacima SZO približno 15 miliona djevojčica ispod 18. godine života stupi u brak svake godine, ili 37.000 svaki dan. Stoga je velika pažnja posvećena prevenciji sklapanja brakova prije punoljtstva. Bihevioralni faktori su, takođe, odgovorni za zdravlje žena u Crnoj Gori, zbog čega se sve češće, iz podataka obolijevanja


i umiranja, može zaključiti da su žene izložene stresu, da se nepravilno hrane, da se malo fizički animiraju, ali i da sve češće koriste psiho-aktivne supstance. Naime, žene u Crnoj Gori sve češće obolijevaju i umiru od kardiovaskularnih i malignih bolesti, koje su direktno povezane sa pomenutim faktorima rizika. U Crnoj Gori ukupan broj prijavljenih novooboljelih od akutnog koronarnog sindroma je 1097 osoba. Od tog broja 675 je muškog pola i 422 osobe ženskog pola. Istovremeno je prijavljeno 675 (54,13%) žena oboljelih od cerebrovaskularnih bolesti, pri čemu je osoba ženskog pola bilo više nego oboljelih osoba muškog pola, kojih je prijavljeno 572 (45,87%). Uočava se da je najveći broj oboljelih žena u starosnoj dobi od 70-84 godine (384 evidentiranih). Čest uzrok obolijevanja su i maligne bolesti, pri čemu je evidentirano ukupno 2597 osoba, od čega 1343 ili 51,71% muškaraca i 1254, odnosno 48,29% žena. Stopa incidencije malignih oboljenja je iznosila ukupno 418,1/100.000 stanovnika, pri čemu je za muškarce iznosila 437,5/100.000 muškaraca i za žene je iznosila 405,5/100.000. Najčešća lokalizacija tumora, među novooboljelim ženama je dojka, zastupljena sa 30% u ukupnom morbiditetu malignoma i stopom od 121.3/100.000 žena, zatim slijede maligni tumori debelog crijeva (stopa 33,6/100 000 žena, a zastupljenost 8%), rektuma i anusa, grlića materice (stopa 32,2/100 000 žena i zastupljenost od 8%). Često žene obolijevaju od Ca traheje, bronha i pluća, sa evidentiranom stopom od 30,4/100 000 žena. Stopa mortaliteta kod žena, od vodećih oboljenja (iznenadna srčana smrt) rang liste uzroka smrti iznosila je 65/100.000 žena, a zatim slijede kardiomiopatije sa stopom od 48,8/100.000 žena, mada se dovodi u pitanje validnost podataka, zbog čega se oni analiziraju kao preliminarni. Zbog stila života koji nije usklađen sa zdravljem, a koji je zastupljen kod većine crnogorskih žena, evidentiraju se pome-

nuti uzoroci mortaliteta i morbiditeta. Predstavljena situacija ukazuje da prijevremeno umiranje i obolijevanje žena ima značajne implikacije na porodičnu, socijalnu i ekonomsku poziciju žena, a pri tome, dominantni uzroci obolijevanja i umiranja žena pokazuju potencijalno preventabilni karakter. Stoga je važno inicirati programe koje će obuhvatiti žene u Crnoj Gori aktivnostima promocije zdravlja, prevencije oboljenja, ranog otkrivanja bolesti, adekvatnog tretmana i kompetentne rehabilitacije. Postojeća satisfakcija žena pruženim uslugama u savjetovalištima koje egzistiraju u centrima za prevenciju svih domova zdravlja, kao i dobar odaziv žena mjerama ranog otkrivanja, u slučajevima svih skrininga koji se trenutno realizuje, ukazuju da ove aktivnosti treba proširiti u narednom periodu sa više tema i sa većim obuhvatom. Od posebnog je značaja motivisati žene da realizuju svoje zdravstvene potrebe u što ranijem periodu, kako bi ishodi po zdravlje bili bolji. Žene čine polovinu svjetske populacije i pri tome žive značajno duže od muškaraca, što ukazuje na činjenicu da žena ima više nego muškaraca u starijim populacionim grupama. Ukoliko se uzme u obzir da su stariji značajno češći korisnici zdravstvenih usluga, razumljivo je da prilikom planiranja zdravstvene zaštite treba obezbijediti spekatar zdravstvenih usluga neophodnih za navedenu populacioni grupu. U ostvarivaju jednakih mogućnosti veoma značajno je učešće, zajednička saradnja i međusobna tolerancija i žena i muškaraca u svim segmentima života, potiskujući nesvjesne predrasude kojima se često fomiraju neželjene i (ne)vidljive barijere, prihvatajući zdrav odnos, pun poštovanja. Institut za javno zdravlje Centar za promociju zdravlja

69


Hronika 01. april – Smanjenje fondova za međunarodnu pomoć - SAD Bivša državna sekretarka Hilari Klinton je govoreći na ceremoniji u Vašingtonu na dodjeli nagrada koje nose njeno ime upozorila da će odluka Donalda Trampa o smanjenju fondova za međunarodnu pomoć, biti katastrofalna za žene širom sveta. U govoru o međunarodnoj ulozi žena, Klintonova je prokomentarisala odluku Trampove administracije da oživi takozvanu politiku Meksiko Sitija kojom se zabranjuje da američki novac odlazi na račun međunarodnih organizacija koje podržavaju abortus ili o njemu daju informacije. Takvu odluku Klinton ocjenjuje kao alarmantan potez u američkoj politici. - Vidjeli smo da ima koraka naprijed u vezi sa tim od konferencije Ujedinjenih nacija o položaju žena u Pekingu 1995. godine. Ali, moram da napomenem da sad vidim signale koji bi sve nas trebalo da alarmiraju. Ova administracija predložila je smanjenje sredstava za međunarodno zdravstvo, razvoj i diplomatiju i to će biti veliki udarac za žene i djecu, i kobna greška za našu zemlju – upozorila je Klinton. Domaćin ceremonije bio je Institut za žene, mir i bezbjednost Univerziteta Džordžtaun. 04. april – Epidemija malih boginja – Rumunija

njene, prijete ponovo da se vrate, jer se posljednjih godina sve manje djece vakciniše. U epidemiji malih boginja u Rumuniji zaraženo je više od 3.500 ljudi, a umrlo je 17 osoba. Slične epidemije dešavale su se i u Republici Srpskoj, Federaciji BiH, a u Srbiji su do sada registrovani samo pojedinačni slučajevi. Slična situacija je i sa rubeolom, zauškama, dječijom paralizom, velikim kašljem, tetanusom, velikim boginjama. Te bolesti su bile pred eliminacijom, a neke i iskorijenjene, ali zbog sve manjeg obuhvata vakcinacijom prijete da se vrate u epidemijama. Svjetska zdravstvena organizacija kaže da bi se zarazne bolesti držale pod kontrolom mora biti vakcinisano minimum 95 odsto djece i da samo toliki obuhvat garantuje da virus neće imati plodno tle da se razvije. Zarazne bolesti sada traže svoj prostor, a to su ljudi koji nisu vakcinisani i nisu zaštićeni, te se u zemljama koje nemaju dobar obuhvat vakcinacijom već javljaju epidemije. Epidemiolozi i virusolozi upozoravaju da neke zarazne bolesti, kojih zahvaljujući vakcinaciji nije bilo posljednjih decenija, kada bi se pojavile mnogi ljekari ne bi znali da ih prepoznaju jer ih nikada nisu vidjeli u praksi. Vakcinacija je prije svega mjera kojom se štiti pojedinac koji se vakciniše, ali se na taj način jača i kolektivni imunitet – upozorili sui z SZO. 09. april - Osteoporoza globalni problem u narednih pola vijeka - Misuri

Zaboravljene zarazne bolesti, od kojih je nekada u epidemijama umiralo na hiljade ljudi, a koje su bile gotovo iskorije-

70

Svačije kosti slabe sa godinama ali tu su i stvari koje ljudi mogu da preduzmu da ih zaštite i sačuvaju od osteoporoze. Kosti postaju toliko slabe i tanke da mogu lako da se prelome. Neki prelomi, kao što je prelom kuka, mogu da budu smrtonosni. Dvjesta miliona osoba na svijetu ima osteoporozu i očekuje se da će taj broj značajno da se poveća kako ljudi stare. - Skoro svaki četvrti muškarac će imati lomove kostiju zbog osteoporoze tokom svog životnog vijeka - kaže prof. Pem Hinton sa Univerziteta Misuri. Više od godinu dana prof. Pem Hinton pručavala je na koji način vježbe otpora i skakanja utiču na zdravlje kostiju kod muškaraca. Rezultati su pokazali da te vježbe čine mnogo više nego što je usporavanje gubitka koštanog tkiva. - Uočili smo zapravo povećanje koštane mase sa bilo kojom vrstom vježbanja, što je veoma ohrabrujući rezultat. Vježbanje smanjuje nivo sklerostina, proteina koji usporava rast kostiju, dok istovremeno povećava nivo hormona koji podstiču rast kostiju.


15. april - Kokosov orah postao veliki trend u ishrani - SAD

mast koja se povezuje sa srčanim oboljenjima. I dok povećava nivo dobrog holesterola, takođe povećava loš holesterol, koji takođe povećava rizik od srčanih oboljenja. Iako možda nije čudotvorna hrana kako tvrde njene pristalice, očekuje se da će proizvodi od kokosa nastaviti da privlače pažnju kupaca. 16. april - Uspješno testirana vakcina bez upotrebe igle - SAD

Sve više Amerikanaca je zainteresovano za konzumiranje zdrave hrane i zdravih proizvoda. Kokosov orah je jedan od najnovijih trendova na tržištu hrane u Sjedinjenim Državama. Kokosov orah je prisutan već godinama ali tokom posljednjih nekoliko godina, kokosovo ulje i voda postali su popularni, uz sve više proizvoda od kokosa koji su se pojavili na policama prodavnica. To je razlog zbog kojeg je kokosov orah postao jedan od najvećih trendova za 2017. godinu. Ne postoji mnogo istraživanja o dobrobitima kokosovog ulja za zdravlje. Za razliku od drugih biljnih ulja, to je zasićena

Primiti vakcinu bez uboda iglom oduvijek je bila jedna od najvećih nada medicine. Za ljude u zemljama u razvoju to bi značilo da bi dobijanje vakcine bilo jednostavno kao uzimanje aspirina. Za ljude u zemljama u razvoju ili u izolovanim ruralnim oblastima to bi značilo dobijanje vakcine bez ljekara ili medicinskog osoblja. Gledano sa bilo koje strane, vakcine bez upotrebe igle mogle bi da promijene svijet. Mjukodžet kapsula sprovodi vakcinu oralno, tako što snažno gura lijek pored kože i ćelija sluzi, tako da nije potrebna igla. - Lijek odlazi brzinom dovoljno velikom da nježno obloži ćelije epitela i takođe prođe kroz sluz, i to je veoma umjereno oblaganje čime u osnovi dobijemo protein širom jedne ili dvije prepreke - objašnjava dr Niren Murti sa Univerziteta Kalifornije u Berkliju. Tehnologija bi mogla da znači da će vakcine postati nešto što možete da dobijete od ljekara i odnesete kući. Za osobe

GE KIDS

Imunološka zaštita za Vaše dijete! Ge Kids ids je bbezbjedna zbjedna formula, za razvoj oj pri prirodnog odnog imuni imuniteta! Prirodni balans i stimulans, za razvoj narušenog, dječijeg, imuno sistema.

GE132+Na GE132+N atu turral USPOSTAVLJA IMUNO-BALANS ORGANIZMA POMAŽE POBOLJŠANJU PH VREDNOST ORGANIZMA

GE132 International Health d.o.o. www.internationalhealth.biz Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 USPOSTAVLJA IMUNO-BALANS ORGANIZMA

SNIŽAVA NIVO HOLESTEROLA U KRVI


koje nemaju jednostavan pristup ljekarima ili medicinskom osoblju to znači da mogu da budu vakcinisani bez prisustva ljekara, na licu mjesta. Bilo bi veoma dobro da imamo bolju dostavu vakcina, posebno kada govorimo o ruralnim oblastima. Takođe i za roditelje koji su zabrinuti jer djeca dobijaju previše vakcina istovremeno. To bi zapravo omogućilo da se primanje vakcina vremenski odvoji jer biste mogli da ih dobijete kod kuće. Ne biste morali da idete kod ljekara - kaže dr Dorian Lipman sa Univerziteta Kalifornije. Istraživanje je još u ranoj fazi ali je uspješno testirano na zečevima. Sada treba da se osigura da može da se primijeni i na većim sisarima, kao što su ljudi. 18. april - Apple razvija senzor za mjerenje šećera u krvi bez igle - SAD Kompanija Apple angažovala je tim biomedicinskih inženjera na razvoju senzora uz pomoć kojih bi se preko kože pratio nivo šećera u krvi, a cilj je doprinijeti borbi protiv dijabetesa. Projekat je inicirao Steve Jobs, osnivač Applea. Inženjeri na projektu rade duže od pet godina. Proizvodnja senzora je zamisao Stevea Jobsa, osnivača Applea, koji je dosad razvio i druge slične prenosive uređaje, poput pametnih satova koji prate rad važnih vitalnih organa, nivo kiseonika i broj otkucaja srca. Jobs je umro 2011. godine. Nova tehnika zasniva se na korištenju optičkih senzora koji bi se spojio sa Appleovim satom, lansiranim 2015. godine. Proizvodnja optičkih senzora, po mišljenju naučnika, najzamršeniji je tehnički izazov. Dosad su brojne kompanije pokušale da osmisle uređaj kojim će se nivo glukoze u krvi pratiti bez svakodnevnih uboda iglom u jagodicu prsta. Među njima je tehnološka kompanija Alphabet, krovna firma koja u sastavu ima Google i sa farmaceutskom kompanijom Novartisom radi na razvoju pametnih sočiva za dijabetičare, koje bi analizom suza mogle odrediti nivo glukoze u krvi. Apple već testira senzore u kliničkim centrima u području Bay Area u San Francisku. U projekat će biti uloženo nekoliko milijardi dolara ali to bi predstavljao spas za milione dijabetičara.

i živote ljudi. Velike naučne organizacije su podržale skup. 22. april – Plesom u borbi od Parkinsonove bolesti – Velika Britanija Drhtavica, sporost pokreta i teškoće u govoru su najočigledniji simptomi Parkinsonove bolesti. Progresivni neurološki poremećaj utiče na način na koji se mozak povezuje sa mišićima. Istraživači proučavaju tu bolest od kad je prvi put ustanovio britanski ljekar Džejms Parkinson, prije dva vijeka. U današnje vrijeme, za Parkinsonovu bolest i dalje ne postoji lijek. April je mjesec svijesti o Parkinsonovoj bolesti, tokom kojeg se 11. aprila obilježava rođendan doktora Parkinsona i podiže svijest o naporima da se poboljšaju životi osoba koje se bore sa tom bolešću. U glavnoj sali za vježbanje Engleskog nacionalnog baleta, pacijenti koji imaju Parkinsonovu bolest imaju časove plesa, kako bi poboljšali svoje pokrete i raspoloženje. Istraživači sa londonskog Univerziteta Rouhempton proučavali su uticaj programa plesa za one koji žive sa Parkinsonovom bolešću i zaključili da postoji poboljšanje u stabilnosti i ravnoteži, kao i značajno poboljšanje pacijentovih osjećanja blagostanja. 23. april - Tradicionalni kineski načini liječenja sve popularniji na zapadu – Velika Britanija

22. april – Organizovan Marš za nauku - SAD Mnogi naučnici smatraju da je došlo vrijeme da se oglase. Marš za nauku je događaj bez presedana u američkoj istoriji, koji se održao u Vašingtonu, a planirano je i još u više od 500 gradova širom svijeta. Stručnjak za javno zdravlje dr Kerolin Vajnberg je sa skupa poručila: - Nauka, naučnici, politika zasnovana na dokazima – sada su izloženi napadu i ljudi koji podržavaju nauku moraju da javno zauzmu stav u ovom trenutku. Sa izborom predsjednika koji ignoriše nauku o klimatskim promenama, ukida propise o zaštiti zdravlja i životne sredine i predlaže velike budžetske rezove za naučne i zdravstvene programe, Vajnberg i njene kolege smatrali su da moraju nešto da preduzmu. Rob Jang, direktor za istraživanja priobalja na Univerzitetu Zapadne Karoline ističe da naučnici treba da izađu iz svojih laboratorija i pokažu javnosti kako njihov rad utiče na zdravlje

72

Tradicionalni kineski načini liječenja, kao što je akupunktura, bilo da su djelotvorni ili ne, sve su popularniji izvan Kine. Postoje i neki naučni dokazi koji idu u prilog ideji da prirodni sastojci u cvijeću i čajevi od kore mogu da imaju regenerativna dejstva. Oni djeluju na isti način kao i prirodni sastojci pronađeni u kori vrbinog drveta. Odgajanje i prodaja tih proizvoda postala je veliki biznis, ali sudeći prema mišljenju istraživača, tržište je prepuno potencijalno drugorazrednih proizvoda.


- Imena tih proizvoda mogu da budu veoma različita. Zato je veoma teško pratiti tačno koja vrsta je predmet trgovine - kaže Kristina Lion iz kraljevske botaničke bašte Kju. Zato su naučnici u Engleskoj napravili priručnik kako bi pomogli ljekarima koji razmišljaju o uključivanju tradicionalne medicine u svoju praksu. Ljekari na zapadu uče sve više o tome kako te terapije djeluju ali nisu previše uspješni u procjenjivanju kvaliteta sirovina koje prepisuju na recept. Mnogo novca je uloženo da se ispita način na koji one djeluju i kako je najbolje da se unaprijedi, možda kvalitet ili njihova primjena. Ali veoma malo je investirano u provjeru toga da li su one zapravo prave vrste. - Postoje veoma dobro uspostavljeni ljekovi u kineskom medicinskom sistemu. Oni su toliko djelotvorni da je potražnja za njima, nažalost, toliko velika da su brojne slične zamjene u upotrebi - ističe Kristina Lion. Ona se nada da će njihov priručnik postati ključni udžbenik za ljekare na zapadu koji žele da rade sa prirodnim ljekovima.

30. april – U Vašingtonu održan protest protiv dječijih vakcina - SAD

25. april - Bijela kuća traži reformu UN - SAD Predsjednik SAD-a Donald Tramp izjavio je da SAD nose nefer teret po pitanju koštanja Ujedinjenih nacija, ali da ukoliko svjetska organizacija reformiše način na koji radi, ta investicija bi mogla da bude isplativa.

Tramp, koji je učestalo kritikovao cijenu koju Sjedinjene Države plaćaju kako bi podržavale UN, predstavio je svoju zabrinutost direktno amabasadorima u Savjetu bezbednosti Ujedinjenih nacija, koji su mu se pridružili na ručku u Beloj kući. Sjedinjene Države trenutno duguju Ujedinjenim nacijama 896 miliona dolara za glavni budžet organizacije, saopštili su zvaničnici UN. Sjedinjene Države takođe razmatraju 16 mirovnih operacija UN. Agencije Ujedinjenih nacija, poput UN Programa za razvoj (UNDP), Agencije za djecu (UNICEF) i Fonda za stanovništvo (UNFPA), finansiraju vlade na dobrovoljnoj osnovi. Stejt dipartment saopštio je ovog meseca da obustavlja finansiranje UNFPA, međunarodne agencije fokusirane na pitanja planiranja porodice, kao i zdravlje majki i djece u više od 150 zemalja. Smatra se da će smanjenje finansiranja imati razarajuće efekte po ugrožene žene i djevojčice. U 2016. godini, Sjedinjene Države bile su na vrhu po finansiranju glavnog budžeta UNDP-a, sa 83 miliona dolara donacija, vodeći su donator glavnog budžeta UNICEF-a u 2015. godini sa 132 miliona i četvrti najveći donator UNFPA sa 75 miliona dolara.

Aktivisti – roditelji su se okupili u Vašingtonu na protestu protiv dečijih vakcina. Oni traže od predsjednika Donalda Trampa osnivanje komiteta koji bi ispitao bezbjednost vakcina. Pokret aktivista protiv dječijih vakcina okuplja sve veći broj pristalica, toliko da su ljekari vrlo zabrinuti. - Trenutno u državi Teksas imamo 50 hiljada djece čiji roditelji su odlučili da ih ne vakcinišu - kaže dr Piter Hotez sa Univerziteta Bejlor. Dr Piter Hotez poziva naučnike da izađu iz svojih laboratorija i razgovaraju sa ljudima o vakcinama. U suprotnom će djeca širom svijeta nepotrebno patiti i umirati zbog bolesti koje mogu da se spriječe bezbjednim i djelotvornim vakcina. - Povremeno se pojavi povratna reakcija ali je to veoma rijetko, skoro nemjerljivo. Najčešće reakcije na skoro svaku od tih vakcina su bolovi na mjestu uboda injekcije i povišena temperatura tokom 24 do 48 sati. Vakcine koje djeca danas dobijaju su čistije i veoma su bezbjedne i delotvorne. Toliko su djelotvorne da neke bolesti više ne predstavljaju prijetnju. Mislim da će uvijek biti određen broj ljudi koje bez obzira na argumente nećete moći da ubijedite. Ali mislim da pristup ljudima koji su protiv vakcina treba da bude poštovanje njihovog mišljenja, a ne osuda i kritika. Treba im objasniti na osnovu čvrstih dokaza koji su rizici i dobrobiti vakcina i da to veoma jasno ide u prilog vakcinisanja vaše djece – ističe dr Entoni Fauči iz Nacionalnih instututa za zdravlje. Ali aktivisti su ubijeđeni da su štetni sastojci dodati u vakcine. Kažu da je razlog taj što vakcine mogu da izazovu različite bolesti, od autizma do ozbiljnih alergija i da su Centri za kontrolu bolesti sproveli studije o štetnim efektima za zdravlje. - Sada je dodat aluminijum, a tu su i formaldehid, polisorbat ljudske ćelijske linije iz abortiranih fetusa, zatim ćelije goveda, svinja, ovaca, majmuna, pasa i drugih. Te ćelije nisu predviđene da se ubrizgaju u ljudsko tijelo - tvrdi aktivistkinja Ajrin Paj. Svjetska zdravstvena organizacija i Centri za kontrolu bolesti imaju veb stranicu za pomoć roditeljima da pronađu pouzdane informacije o bezbednosti vakcina.

73


Brinite o zdravlju na inteligentan način!

bez alergena bez glutena bez laktoze bez mliječnih bjelančevina

Od prvog dana života za: t proliv bilo koje etiologije t pomoć kod dojenačkih kolika t obnovu crijevne mikroflore Lactobacillus rhamnosus, LGG® Bifidobacterium, BB-12® www.jglprobiokulture.com, www.jgl.hr

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me


Bilo da imate stomačne probleme (dijareja, bol, nadutost, grčevi) ili ga koristite radi preventive na putu ili kod kuće, vaša crijevna flora neometano i zdravo funkcioniše u svakoj prilici, uz pomoć samo jedne kapsule Probiotic-a Ivančić i sinovi. U saradnji sa Lalemand-Rosell Institutom, stvorili smo probiotski preparat za celu porodicu, kome se najviše vjeruje na našem tržištu. O tome govori milion prodatih kutija godišnje i podatak da ga neko od nas upotrijebi na svakih 25 sekundi.


MEDITAS d.o.o. Podgorica, Crna Gora Oktobarske revolucije 130 info@meditas.me mob: +382 69 024 084

MEDITAS RS d.o.o. Beograd, Srbija Gundulićev venac 38 office@meditasrs.rs mob: +381 69 399 9 056

MEDITAS BH d.o.o. Sarajevo, BiH Dabrobosanska 17 info@meditasbh.com mob: +387 65 001 328

Profile for medical cg

Medical 97  

Medical 97  

Profile for medicalcg
Advertisement