a product message image
{' '} {' '}
Limited time offer
SAVE % on your upgrade

Page 1

5. JANUAR 2020. GODINA XI BROJ 129

1.00

www.medicalcg.me

KCCG – Pušten u rad aparat za spoljašnje zračenje

Obilježen Dan Kliničkog centra Crne Gore

Zavod za transfuziju krvi obilježio Dan osnivanja

Dom zdravlja Podgorica obilježio 92 godine postojanja

Treća Konferencija medicinskih sestara Dom zdravlja Podgorica domaćin Međunarodne konferencije HIV – AIDS

Povećanje grudi Energija kolagena Seboroični dermatitis Migracije zdravstvenog osoblja SEAS metoda kod deformiteta kičme


Za bolno grlo

Prije upotrebe detaljno prouÄ?iti uputstvo! O indikacijama, mjerama opreza i neĹželjenim reakcijama na lijek ili medicinsko sredstvo, posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125; Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: office@farmegra.com


Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Aleksandar Mugoša, kardiohirurg Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Prof. dr Božidar M. Bojović Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Milanka Žugić, dipl. ph Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Igor Mićunović, dr sci med. Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr Vasilije Bošković Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA Aktivnosti i rezultati Ministarstva zdravlja 6–7 Obilježen Dan Kliničkog centra Crne Gore 8–9 KCCG – Pušten u rad novi aparat za spoljašnje zračenje 10 – 11 Obilježen Dan osnivanja Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore 12 – 13 Dom zdravlja Podgorica domaćin Međunarodne konferencije 14 – 15 Stručni skup kompanije Abbvie 17 Treća regionalna Konferencija medicinskih sestara 20 – 21 Hronika Crne Gore 22 – 36 EFMA – Migracije u zdravstvu 46 – 48 HIV i AIDS De Senad Begić 50 – 52 Nacionalni odgovor na HIV – AIDS Vladan Golubović 54 – 55 Liječenje deformiteta kičmenog stuba SEAS metodom Mr Bojan Kraljević Mr Krsto Kovačević 59 – 61 Energija kolagena Mr ph Ivana Babić 62 Povećanje grudi Dr Duško Marković 64 – 65 Stručni skup kompanije NetPharm Seboroični dermatitis 66 – 67


NOVO

ISPRAVLJA

VISOKO KONCENTROVANA FORMULA ZAŠTITA OD PLAVE SVJETLOSTI

&

Ed/Ͳ'/E' KOREKCIJE BORE, GUBITAK ČVRSTINE KOŽE

ZAŠTITA OD SPOLJNJIH AGRESORA

TAMNE MRLJE, GUBITAK PROZRAČNOSTI KOŽE

PLAVA SVJETLOST

ZAGAĐENJA

NOVO

ZĞƟŶŽů

„Zmajeva Ŭƌǀ͡ *

ŠTITI

,ŝũĂůƵƌŽŶƐŬĂ ŬŝƐĞůŝŶĂ

Vitamin C + Vitamin E

FILMEXEL®

NOVI EKSKLUZIVNI PATENT EĂũďŽůũŝĂŶƟͲĂŐŝŶŐƐĂƐƚŽũĐŝ • Re�nol 0.05 % + „Zmajeva krv� pods�ču proizvodnju kolagena • Hijaluronska kiselina male molekulske mase s�muliše sintezu kera�nocita i fibroblasta • Ispravljaju bore, zatežu i podižu kožu

DŽđŶŝĂŶƟŽŬƐŝĚĂŶƐŝ • Sprečavaju i uklanjaju tamne mrlje • Povećavaju sjaj i ujednačavaju ten kože

ĂƌŝũĞƌĂƉůĂǀŽũƐǀũĞƚůŽƐƟ • „Zmajeva krv� (Croton lechleri) + mika par�kule • Š�� fibroblaste i kera�nocite od oksidacionog stresa, ograničavajući štetne efekte plave svjetlos�

• Prirodni biopolimer � Efekat druge kože � • Zaš�tni i an�adhezivni efekat

+ hZ/'dZD>EsK

BORE, ZATEGNUTOST, PROZRAČNOST PROTIV ZAGAĐENJA I PLAVE SVJETLOSTI

'WZKdd '>K>E/Ed/Ͳ'/E'&<d * „Zmajeva krv� - crvenkasta smola južnoameričkog drveta Croton lechleri. Visoka koncentracija proantocijana čini ovu smolu jednom od najjačih an�oksidanasa. Obnavlja i unapređuje tonus kože. Umanjuje nastanak strija. Ima an�-aging efekat.

Meditas d.o.o. Crna Gora, Podgorica, Oktobarske revolucije 44 e-mail: info@meditas.me / tel: +382 20 625 016 / mob: +382 69 024 084 / www.meditas.me

MeditasCrnaGora

uriagemontenegro

UriageMontenegro


Aktivnosti i rezultati Ministarstva zdravlja i zdravstvenog sistema Kontinuiranim ulaganjem u savremenu i sofisticiranu medicinsku opremu, modernizaciju prostornih kapaciteta i edukaciju kadra, Crna Gora primjenjuje najnovija medicinska dostignuća i unapređuje kvalitet i sigurnost zdravstvene zaštite njenih građana. Zahvaljujući podršci države i zalaganju medicinskih radnika, zdravstveni sistem Crne Gore se sve više oslanja na sopstvene snage i kapacitete i manje zavisi od medicinskih centara u drugim državama. - Vlada je, kao i prethodnih godina prepoznala značaj ulaganja u zdravstveni sistem i pokazala odgovoran odnos prema svim građanima, obezbjeđujući kontinuitet i kvalitet pružanja zdravstvene zaštite, kroz ulaganja u lijekove, opremu, u rekonstrukciju i adaptaciju radnih prostora, kako bi građanima i zaposlenima bilo udobnije, komfornije - dr Kenan Hrapović, ministar zdravlja. U Kliničkom centru Crne Gore svečano je u rad pušten novi aparat za spoljašnje zračenje. Klinika za onkologiju sada ima tri moderna aparata zbog čega gotovo da nema potrebe da se naši pacijenti šalju u inostranstvo. Usvajanjem Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda zabranjeno je pušenje u zatvorenom radnom i javnom

06

Dr sc Kenan Hrapović, ministar zdravlja


prostoru. Usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju proširena su prava osiguranika. Usvajanjem Zakona o izmjenama Zakona o uzimanju i presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja bliže je uređeno davanje saglasnosti za uzimanje organa od umrlog davaoca, vraćaju se donorske kartice. U crnogorskim zdravstvenim objektima počela je realizacija druge faze Projekta energetske efikasnosti, vrijedna šest miliona eura za 20 zdravstvenih objekata. Vlada Crne Gore je ugovor o kreditu potpisala sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj, a projekat realizuju Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo ekonomije. Građani i zaposleni u Opštoj bolnici Bar i Domu zdravlja Ulcinj osjetiće boljitak nakon završetka radova na unapređenju energetske efikasnosti tih zdravstvenih objekata, čija je vrijednost 1,4 miliona eura. Rekonstrukcija beranskog Doma zdravlja, u okviru druge faze Projekta energetske efikasnosti - 223 hiljade eura. U Domu zdravlja Rožaje urađena je spoljna fasada i termoizolacija što je poboljšalo uslove rada i boravka zaposlenih i građana. Vrijednost radova je 148 hiljada eura. Vlada Crne Gore i Ministarstvo zdravlja iskazuju brigu i posvećenost da standard zdravstvenih radnika podignu na viši nivo. Nakon 97 stanova u Podgorici, izgradnjom dvije stambene zgrade u Nikšiću i kupovinom stanova po povoljnim uslovima, 63 porodice zdravstvenih radnika u tom gradu riješile su stambeno pitanje, a vrijednost radova je 2,3 miliona eura. Dvije zgrade sa 70 stanova su prve stambene zgrade za zdravstvene radnike izgrađene u Nikšiću, poslije 30 godina. Nastavljamo sa Podgoricom, B.Poljem, Pljevljima, Beranama, Andrijevicom, Plavom, Kotorom, Risnom, H.Novim, Budvom. Uvedena je jedinstvena platforma za elektronsko zakazivanje- Izabranom doktoru su na raspolaganju za zakazivanje svi specijalistički pregledi za period od godinu dana u svim zdravstvenim ustanovama sekundarnog i tercijarnog nivoa. Uvedeni su novi protokoli za liječenje- Standardizovan pristup prema svim pacijentima sa istom dijagnozom. Planiranje ljudskih resursa- Donesen je Godišnji plan specijalizacija i užih specijalizacija za 2019. godinu kojim je odobreno 110 specijalizacija i 28 užih specijalizacija. Vlada ispunjava strateški postavljene ciljeve i imperativ

jednaka, kvalitetna i dostupna zdravstvena zaštita za građane u mjestu boravka. U Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“ pušten je u rad novi multislajsni skener vrijedan 330 hiljada eura, koji će građanima Risna, cijele regije i turistima omogućiti da dobiju savremenu medicinsku dijagnostiku. To je, pored skenera u Bijelom Polju, Beranama i Nikšiću, četvrti u nizu, za koje je 1.3 miliona eura opredijelila Vlada Crne Gore. Otvaranjem rekonstruisanog prostora specijalističkih ambulanti Doma zdravlja Kotor građani tog grada su dobili kvalitetniju i efikasniju zdravstvenu zaštitu u segmentu specijalističkih pregleda, a zdravstveni radnici bolje uslove za rad. Otvaranjem patohistološkog kabineta u Specijalnoj bolnici Brezovik, koji je vrijedan 120 hiljada eura, pacijenti su dobili brzu, kvalitetnu i efikasnu dijagnostiku i nastavak liječenja. Pacijenti će brzo dobijati preciznu dijagnostiku, a potom i uključivanje terapije, što je jako bitno, prije svega za onkološke pacijente. Adaptacijom operacionog bloka i nabavkom medicinske opreme u bolnici u Bijelom Polju, ispunjeni su svi standardi za pružanje operativnih medicinskih usluga, a time će se stvoriti uslovi za bolji tretman pacijenata i nesmetan rad osoblja. U prethodnom periodu je za opremu za Opštu bolnicu Bijelo Polje, iz državnog budžeta, opredijeljeno preko pola miliona eura, i značajnim sredstvima su odobrena usavršavanja i školovanje medicinskih stručnjaka iz te bolnice. Otvaranjem jedinice za fizikalnu terapiju u Domu zdravlja Andrijevica poboljšao se kvalitet usluga u toj zdravstvenoj ustanovi, a građani tog grada, zbog fizikalne terapije, više ne moraju da putuju u Berane. U rekonstrukciju ambulante "Manastir Morača", koja pruža zdravstvenu zaštitu za oko 700 stanovnika moračkih sela, uloženo je 35 hiljada eura. To je još jedna potvrda da je državi podjednako važna svaka zdravstvena ustanova i potvrda zajedničke brige za zdravlje mještana moračkih sela. Visok stepen povjerenja u zdravstveni sistem koji pokazuju sva istraživanja javnog mjenja daju nam vjetar u leđa da nastavimo dalje, ali i obavezuje da svakodnevno preispitujemo šta može biti bolje, efikasnije i kvalitetnije. Ministarstvo zdravlja Crne Gore

07


Obilježen dan Kliničkog centra Crne Gore Povodom 19. decembra, Dana Kliničkog centra Crne Gore, 23. decembra u hotelu Hilton upriličena je svečanost kojoj su, uz predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, prisustvovali ministri u Vladi Crne Gore, predstavnici diplomatskog kora, direktori zdravstvenih institucija i ustanova, privredenici, zaposleni u Kliničkom centru Crne Gore… Zvanicama se obratio direrkor KCCG, dr Jevto Eraković: - Klinički centar Crne Gore danas je moderan evropski centar sa savremenom opremom i isto tako sa stručnim, profesionalnim kadrom kako u medicinskom tako i u nemedicinskom dijelu, saopšteno je na obiležavanju Dana Kliničkog centra Crne Gore. Ove godine u KCCG u opremu uloženo 6,5 miliona eura, dok je u opremanje prostora uloženo približno milion eura. Radilo se i uradilo puno, ispunili smo sve zacrtane ciljeve, a neke i premašili. Zaista sam ponosan i zadovoljan što smo u prilici da se pohvalimo najsavremenijim procedurama dijagnostike liječenja, medicinskom opremom najnovije generacije, edukovanim stručnim kadrom koji je najzaslužniji za naše rezultate kazao je dr Eraković. Zahvaljujući se Vladi Crne Gore kao i prijateljima - društveno odgovornim kompanijama i pojedincima koji brojnim donacijama doprinose razvoju Kliničkog centra, on je ukazao na ogromna ulaganja u nabavku medicinske opreme. Najvrednija oprema koju smo dobili u prethodnoj godini uz podršku Vlade, na dobrobit naših pacijenata, je linearni akcelerator čime je značajno unaprijeđeno liječenje onkoloških pacijenata kojima je neophodna zračna terapija. Od sjutra će biti u funkciji još jedan linearni akcelerator, tako da nema upućivanja pacijenata u zdravstvene centre van Crne Gore, već se kompletan tretman može dobiti kod nas u Kliničkom centru. Ovo će biti jedan od prvih segmenata Kliničkog centra, koji će biti u

08

mogućnosti da u punom kapacitetu primi pacijente i iz regiona. Pored tog,a kao što znate, Klinički centar posjeduje najsavremeniju magnetnu rezonancu, angio salu, nove skenere i još niz novih medicinskih aparata – istakao je dr Eraković, podsjećajući da i u Institutu za bolesti djece, u cilju kvalitetnijih liječenja malih pacijenata, a u partnerstvu sa prijateljima iz Američke ambasade, obezbjeđena je najsavremenija oprema za odjeljenje intenzivne njege, po standardima najpoznatijih evropskih centara. Nabavili smo operacioni sto i instrumentarij u operacionom bloku, najsavremenije ultrazvučne aparate, brzo će se instalirati led kamera, a u toku je nabavka novog skenera, najkvalitetnijeg na ovim prostorima, tkz. low dose sa minimalnim zračenjem, koji dobijamo zahvaljujući podršci koju Klinički centar Crne Gore realizuje sa Ministarstvom nauke i Međunarodnom agencijom za atomsku energiju – kazao je dr Eraković. Obnavljanje medicinske opreme u korak je pratila atipizacija radnog prostora, za šta je samo u 2019. godini izdvojeno približno million eura. Danas se možemo pohvaliti mnogo boljim uslovima u većini organizacionih cjelina u Kliničkom centru, što će nam svakako biti jedan od prioriteta i u narednoj godini – kazao je dr Eraković, naglašavajući da nije sve u novoj opremi i lijepom prostoru, jer se kvalitet postiže zahvaljujući stručnom i osposobljenom medicinskom kadru. Zato je fokus Kliničkog centra i ove godine bila edukacija i stručno usavršavanje našeg kadra. U prilog tome govore podaci da imamo 317 specijalista, 95 subspecijalista kojima će se slledeće godine priključiti još 18 uz podršku Vlade i Ministarstva zdravlja. Uložena su značajna sredstva u edukaciju mladog medicinskog kadra. Klinički centar je uspostavio saradnju sa renomiranim evropskim centrima, kako bi naši ljekari sticali nova znanja od


Godišnje se u Kliničkom centru liječi oko 40.000 bolesnika, dok se u poliklinici obavi preko million i 500 hiljada zdravstvenih usluga u toku godine. Preko 13.000 operacija, preko dvije hiljade malih intervencija u urgentnom centru, preko dvije hiljade porođaja i preko 10.000 dijaliza. U centru za laboratorijsku dijagnostiku godišnje se uradi preko pet miliona analiza. Sve to se postiže je zahvaljujući dobroj organizaciji rada i angažmanu dvije hiljade i 600 zaposlenih, od čega 317 specijalista, 95 subspecijalista, 166 doktora na specijalizaciji, uz suport visokog, srednjeg medicinskog kadra, koji sa puno profesionalizma i posvećenosti obavljaju svoj izuzetno težak i odgovoran posao. U Kliničkom centru danas radi 58 doktora medicinskih nauka, 73 magistra medicinskih nauka, preko 30 profesora i docenata medicinskih fakulteta Univerziteta Crne Gore. Klinički centar Crne Gore je takođe i medicinski naučno istraživački centar i nastavna baza Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore za doprinos koji poslije diplomskog akademskog obrazovanja i stručnog obrazovanja za ljekare na stažu i specijalizaciji, odnosno, obrazovna baza za studente fakulteta zdravstvene struke iz oblasti opšte medicine, stomatologije, farmacije, kao i medicinske sestre, tehničare, za srednje i više medicinske škole. Danas organizacionu strukturu Kliničkog centra čine 40 organizacionih cjelina i to: Institut za bolesti djece sa dvije klinike, 16 klinika, osam centara, operacioni blok, 11 jedinica intenzivnog liječenja, dvije specijalističke poliklinike iz oblasti medicine i stomatologije, tri odjeljenja, šest službi i tri servisa.

svjetski priznatih stručnjaka iz oblasti medicine. Posebno smo ponosni što je plod te saradnje činjenica da afirmisani univerzitetski profesori prepoznaju Klinički centar kao ustanovu gdje žele da nastave uspješnu karijeru - naglasio je dr Eraković. On je takođe konstatovao da ima dosta primjera gdje mladi doktori koji su diplome sa studija specijalističkih i subspecijalističkih usavršavanja sticali van Crne Gore, hoće svoj angažman da nastave u Kliničkom centru. Budućnost Kliničkog centra je i generacija novih doktora, njih 166 tokom naredne tri godine, kao i generacija onih koji su tek započeli specijalizaciju njih 20 u narednoj godini. Kao rezultat tehnoloških inovacija i ulaganja u stručni kadar tokom godine na izmaku, u Kliničkom centru Crne Gore je počela primjena izuzetno velikog broja složenih procedura, od kojih se većina izvodi samo u nekoliko referentnih zdravstvenih centara u ovom dijelu Evrope. U korak sa najrazvijenim evropskim centrima, uvođenjem operativnih zahvata i novih metoda - danas je Klinika za onkologiju i radioterapiju, Centar za digestivnu hirurgiju, Klinika

za neurologiju, Klinika za ortopediju, Institut za bolesti djece, Klinika za očne bolesti, Klinika za ORL i MFH hirurgiju. Sva ova dostignuća nisu rezultat rada samo ove ili niza godina za nama, oni su plod nesebičnog, požrtvovanog zalaganja generacija doktora koji su stvarali i razvijali naš Klinički centar. Dio njih je danas sa nama da zajednički obilježimo nove uspjehe Kliničkog centra. Njihov profesionalizam i ugled koji su imali i imaju u našoj Crnoj Gori uzor su svima nama, a treba da budu još više generacijama koje dolaze. I pored savremene tehnike i većih mogućnosti za rad i sticanje znanja, oni su, čini mi se, još jedan korak ispred nas po besprekornom odnosu prema pacijentima i statusu koji su imali u društvu. Zato i to mora biti jedan od ciljeva Kliničkog centra Crne Gore. Danas imamo savremeni evropski Klinički centar zahvaljujući i ljudima koji su bili na njegovom čelu, koji su takođe danas sa nama – zaključio je dr Eraković u obraćanju na svečanosti kojom je obilježen Dan Kliničkog centra. Verica Pantelić

09


U KCCG pušten u rad novi aparat za spoljašnje zračenje Premijer Duško Marković pustio je u rad novi aparat za spoljašnje zračenje Klinike za onkologiju i radioterapiju Kliničkog centra Crne Gore 24. decembra 2019.g. Premijer Marković je ovim povodom kazao da su, zahvaljujući ostvarenom veoma visokom privrednom rastu u mandatu aktuelne Vlade, moguća izdašna ulaganja u zdravstveni sistem i povećanje kvaliteta zdravstvene zaštite građana. - Karcinom je vodeća bolest 21. vijeka, a činjenica da u Crnoj Gori godišnje od malignih oboljenja oboli oko tri hiljade stanovnika podatak je koji traži jedinstven i odlučan odgovor zdravstvenog sistema i države u cjelini - kazao je Marković. - Tačno je godinu dana od kada smo ovdje zajednički pustili u rad linearni akcelerator vrijedan više od 2 i po miliona eura. Kazao sam tada da ćemo ove godine obezbijediti još jedan približne vrijednosti kako bi u potpunosti eliminisali liste čekanja, a pacijentima omogućili da u vremenu ne dužem od sedam dana od konzilijarne odluke, dobiju termine za početak terapije. Ispunili smo obećanje pacijentima, i po ovoj terapijskoj mogućnosti stali ispred svih kliničkih centara i bolnica regiona, istakao je Marković. - Nakon investicije koja prelazi 5 miliona eura u posljednjih godinu dana, naša Klinika za onkologiju raspolaže sa tri moderna aparata zbog čega gotovo da prestaje potreba za slanjem naših pacijenata u inostrane terapijske centre. Dozvolite da ovom prilikom pozdravim posvećenost menadžmenta Kliničkog centra koji je uložio trud i napor da obećanje koje sam dao u decembru prošle godine bude ispunjeno na zadovoljstvo naših građana, i njihovih pacijenata. Vjerujem da se možemo saglasiti da je na današnji dan na najbolji način zaokružen ovogodišnji investicioni ciklus u sektoru zdravstva - poručio je Marković i podsjetio da

10

je do sada za nabavku najsavremenije opreme izdvojeno preko 10 miliona eura, pri čemu u adaptaciju zdravstvenih objekata kroz projekat energetske efikasnosti je uloženo dodatnih 5 miliona. – Kontinuirano ulaganje u opremu i objekte, pratilo je i ulaganje u medicinski kadar. Planom specijalističkog usavršavanja za 2019. godinu opredijeljena su sredstava za dodjelu 108 specijalizacija i 35 užih specijalizacija, a za ove potrebe Vlada na godišnjem nivou izdvaja preko 3 miliona eura.To znači da će sa brojnom savremenom opremom o zdravlju građana brinuti naši ljekari. Oni, koji su dostupni svakog dana i to, u našoj zemlji - naveo je Marković. Premijer Marković je istakao da u mandatu ove Vlade Crna Gora bilježi ekonomski rast po stopama koje su karateristične za najrazvijenije zemlje Evrope. – Brojne efekte takve ekonomske politike osjećaju svi građani. Bilo posredno, ili kao danas neposredno kroz direktan doprinos kvalitetnijem sistemu zdravstvene zaštite. U prilog tome najbolje govori budžet Fonda za zdravstveno osiguranje, koji će u narednoj godini biti slovom i brojem za 100 miliona eura veći nego na početku mandata Vlade, odnosno 2016. godine, naglasio je Marković ističući da se u takvom ambijentu stvaraju uslovi i za unapređenje položaja zaposlenih, prvenstveno kroz uvećanje zarada ali se, kako je kazao, to može činiti jedino u skladu sa mogućnostima koje postoje zahvaljujući kontunuiranom ekonomskom rastu, i strateškom opredjeljenju Vlade da istraje u konsolidaciji javnih finansija na srednji rok. – Zbog toga sam svjestan i da predložena rješenja nijesu uvijek ona koja su očekivana. Ali uz dijalog i partnerski odnos uvjeren sam da možemo doći ako ne do najboljeg, a ono do


povoljnog rješenja, koje svakako nije konačno već polazno, poručio je premijer Marković. – U trci za egzistencijom i dobrima bilo koje vrste, zasigurno ugrožavamo i sopstvene živote. Karcinom je bolest i pošast savremenog društva, koja ne bira godine, ali se može preduprijediti prevencijom i redovnim kontrolnim pregledima. Stoga će zdravstveni sistem koji svakog dana unapređujemo, biti snažna potpora i servis za naše građane. Posebno u pogledu prevencije i brze dostupnosti redovnih kontrolnih i specijalističkih pregleda. Očekujem da Ministarstvo i sve zdravstvene ustanove posebnu pažnju daju upravo tom opredjeljenju - zaključio je Marković i obećao da će Vlada nastaviti da ulaže u medicinski kadar, opremu i objekte kako bi oni bili još snažniji oslonac zdravijoj i zadovoljnoj naciji. Direktor KCCG dr Jevto Eraković kazao je da je puštanje u rad novog aparata za spoljašnje zračenje još jedna potvrda da KCCG i zdravstveni sistem imaju veliku podršku Vlade. – Zahvaljujući ovakvoj podršci i ovakvim stremljenjima u prilici smo da danas pustimo u rad linearni accelerator, najveću investiciju u protekloj godini u KCCG i uopšte u zdravstvenom sistemu - kazao je dr Eraković. – Pored ovoga, u Kliničkom centru je u toku intenzivna edukacija kompletnog kadra i analizirajući proteklu godinu, moram da istaknem, da pored ustaljenih regionalnih centara u

kojima su do sada naši doktori obavljali svojoj edukaciju, napravili smo sjajnu saradnju sa Kliničkim centrom Ljubljana i bolnicom AKH u Beču - istakao je dr Eraković. – Naravno, ovdje danas na ovom mjestu, moramo da se sjetimo i naših onkoloških pacijenata i da kažemo da ono što nudi Onkologija KCCG sigurno može malo koja Onkologija u regionu. Svjedoci smo terapijskih protokola i mogućnosti koje su dostupne pacijentima u Crnoj Gori a uz savremene metode i tehnike zračenja koje su sada dostupne siguran sam, i naravno struka to kaže, da nema nijedna ustanova u regionu da može na ovaj način tretirati onkološke pacijente - naglasio je dr Eraković. – Sve ovo ne bi bilo moguće da nije bilo zaista velikog truda doktora sa Onkologije, sestara, radio-tehničara, svih zaposlenih koji su često herojskim radom u dvije i u tri smjene napravili izuzetan iskorak, pružili pomoć i podršku našim pacijentima i uopšte radu Kliničkog centra Crne Gore - kazao je dr Eraković zahvaljujući se ovom prilikom posebno njima. U sljedećoj, 2020. godini očekuju nas velike investicije u KCCG uz nastavak edukacije koja je već počela i koju su planirali i koju će da nastave u ovom trendu, najavio je dr Eraković, uz želju da KCCG prati uspjeh naše države koja je prepoznatljiva u regionu kao država sa najbrzim rastom i najboljim rezultatima. Klinički centar Crne Gore

11


Dodjelom priznanja obilježen Dan osnivanja Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore Zavod za transfuziju krvi Crne Gore obilježio je 20. decembar, Dan osnivanja ustanove, svečanom dodjelom priznanja za doprinos davalaštvu krvi u toku ove godine. Direktorka Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore prim. dr Gordana Rašović, zahvalila je nagrađenima i poručila da rezultati pokazuju značajne pomake u ovoj oblasti. - Uz vašu pomoć, dragi dobrovoljni davaoci krvi, predstavnici sektora vlade, direktori državnih institucija, privatnih kompanija, udruženja i klubova dobrovoljnih davalaca krvi, pojedinci, kroz organizovanje i sprovođenje oko 220 akcija u svim krajevima Crne Gore, obezbijedili smo 18425 jedinica krvi i podigli nivo davalaštva krvi na 3,1%. Svi znamo šta to znači. To znači da smo na dobrom putu da obezbijedimo dovoljne količine sigurne krvi za sve građane Crne Gore u svakom trenutku. A to predstavlja osnov dobrog i kvalitetnog zdravstvenog sistema svake zemlje”, kazala je ona. Takođe, kako je kazala, obezbijeđenjem adekvatnog transporta i centralizacije obrade svih prikupljenih jedinica krvi, obezbijeđen je lijek istog kvaliteta na čitavoj teritoriji zemlje. “Nema zemlje u regionu koja se time može pohvaliti”, kazala je ona.

12

Prim. dr Gordana Rašović


Dr Rašović je istakla kao uspješne projekte uvođenja HLA laboratorije, nabavke aparata za arhiviranje uzoraka, brojne interne i eksterne kontrole ispravnosti laboratorijskog rada, aktivnosti na resertifikaciji standarda ISO 9001:2015 i ISO 27001:2013... - Sve ovo otvara put transfuziološkoj službi Crne Gore da postane dio svjetskog poretka u ovoj grani medicine i svojim sugrađanima obezbijedi kvalitetnu zdravstvenu uslugu, što je svima nama cilj”, kazala je Rašović. Priznanja su dodijeljena u 14 kategorija, i to: Priznanje višestrukom davaocu krvi - Aleksandar Labudović iz Berana, Priznanje davaocu krvi mlađe populacije - Igor Đurković iz Nikšića, Priznanje za najuspješniju akciju dobrovoljnog davanja krvi – Društvo dobrovoljnih davalaca krvi Sveti Sava, Priznanje za godišnji doprinos – Entext doo, Priznanje za opštinsku organizaciju Crvenog krsta – Crveni krst Kolašin, Priznanje za društvo dobrovoljnih davalaca krvi – Društvo dobrovoljnih davalca krvi Dušan Abramović Cetinje,

banka,

Priznanje za kompaniju – Crnogorska komercijalna

Priznanje za nevladinu organizaciju – NVO Miholjski zbor, Tivat, Priznanje za državni organ – Vojska Crne Gore, Priznanje za srednju školu – Srednja stručna škola Ivan Uskoković, Podgorica, Priznanje za fakultet – Pomorski fakultet, Priznanje za partnera Zavoda – Ipsos doo, Priznanje za partnera Zavoda – Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS), Priznanje za partnera Zavoda – Elektroprivreda Crne Gore, Priznanje za partnera Zavoda – Crnogorska komercijalna banka, Prizanje za doprinos razvoju davalaštva krvi – profesorica Danka Murkuš i Priznanje za medijsku promociju – Jutarnji program Televizije Crne Gore. Zavod za transfuziju krvi Crne Gore

13


Dom zdravlja Podgorica domaćin Međunarodne konferencije Dom zdravlja Podgorica, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Crne Gore, 13. decembra u hotelu Centre Ville, bio je domaćin Međunarodne konferencije o primarnoj zdravstvenoj zaštiti u zemljama Jugoistočne Evrope. Konferencija je okupila predstavnike ustanova primarnog nivoa zdravstvene zaštite iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, s ciljem dalje optimizacije i jačanja primarne zdravstvene zaštite, preventivnih servisa i usluga i unapređivanjem prava i statusa u sistemu, a prevashodno u cilju zaštite zdravlja građana, s naglaskom na osjetljive i vulnerabilne grupe. Jaka primarna zdravstvena zaštita dokaz je da je briga za zdravlje populacije na najvišem nivou, a razmjena iskustava i primjeri dobre prakse mogu se iskoristiti kako bi reforma bila efikasnija i kako bi se ostvario krajnji cilj, a to je zadovoljstvo građana, poručeno je na otvaranju Međunarodne konferencije. Direktor Doma zdravlja Podgorica, dr Nebojša Kavarić, rekao je da je cilj da se potencira i dalje afirmiše primara zdravstvena zaštita kao temelj zdravstvenog sistema u Crnoj Gori. - Srećom, ovdje imamo apsolutnu podršku Vlade i mi iz domova zdravlja, kojih je u Crnoj Gori 18, smatramo da još bolje treba da iskoristimo mogućnost da nam Vlada daje punu podršku, kroz sve mehanizme unapređenja primarne zdravstvene zaštite. Znači bolje organizacije, optimizacije, boljih komunikacijskih tehnologija, efektivnosti i efikasnosti. Na nama je, da kroz upravljanje kvalitetom, primijenimo najmodernije tehnologije rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti - kazao je Kavarić. On je istakao da nije sve u opremi i u zgradama, već je mnogo toga u promjeni svijesti ljudi. Dr Kavarić je poručio da Crna Gora ima visokoprofesionalan kadar u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, od ljekara, do sestara i zdravstvenih saradnika. - Primarna zdravstvena zaštita u Crnoj Gori je definitivno najznačajniji i najbolji dio zdravstvenog sistema koji ima svoje odrednice. I mi imamo izazove koje želimo da, prenošenjem znanja, savladamo i da preporučimo našim donosiocima odluka da što više harmonizujemo i optimizujemo sisteme. Želimo da obezbjedimo mobilnost pacijenata i njihovu punu pokrivenost univerzalnim zdravstvenim servisom koji je osnovica za ocjenjivanje uz pješnosti

14

svakog zdravstvenog system - pojasnio je dr Kavarić. On je kazao da Dom zdravlja Podgorica slavi 92 godine od osnivanja. Državni sekretar Ministarstva zdravlja Crne Gore, Milovan Vujović, rekao je da je taj resor posebno ponosan na integrisanost, dostupnost i visokoprofesionalni nivo u ukupnom zdravstvenom sistemu, a posebno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. - Uvođenjem brojnih preventivnih skrining programa, izvanredni međunarodno priznati rezultati u imunizaciji, zdravstvena zaštita majke i djeteta, kao i starijih i vulnerabilnih grupa, naš je glavni pravac daljeg razvoja sistema javnog zdravstva u Crnoj Gori - istakao je Vujović. Izuzetna integrisanost i koordinisanost u sistemu primarne zdavstvene zaštite u Crnoj Gori rezultirala je, kako je rekao, visokim procentom zadovoljstva građana i pacijenata uslugama i servisima „ovog najvažnijeg dijela svakog zdravstvenog sistema“. Direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), dr Jevto Eraković, kazao je da KCCG kao jedina tercijarna ustanova u zdravstvenom sistemu države itekako zavisi od dobre saradnje sa primarnom zdravstvenom zaštitom. - Veoma nam je važno da imamo jaku, stabilnu primarnu zdravstvenu zaštitu. Imamo sjajnu saradnju sa Domom zdravlja Podgorica i veliki broj zajedničkih projekata. Očekujem, naravno, da će tako da bude i u budućnosti - kazao je dr Eraković. Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore, dr Boban Mugoša, rekao je da su u Crnoj Gori reforme počele 2004. godine sa ciljem da imamo modernog izabranog ljekara koji je kadar da pruži 90 odsto svih zdravstvenih usluga koje su potrebne pacijentu, kako bi se smanjilo opterećenje sekundarnog i tercijarnog nivoa. - Namjere dobre, regulativa dobra i krenuli smo tim putem i idemo. Nekad brže, nekad sporije, nekad bolje, nekad gore, ali idemo tim putem. Nadam se da ćemo tako nastaviti, posebno zato što smo uveli specijalizacije porodične medicine i želimo da dobijemo ljekare koji su kadri liječiti cijelu porodicu - kazao je dr Mugoša. On je istakao da je jaka primarna zdravstvena zaštita znak da je briga za zdravlje populacije na najvišem nivou. Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, Sead Čirgić, kazao je da se primarnom nivou posvećuje velika


pažnja, jer je to mjesto gdje osiguranici ostvaruju najbržu zdravstvenu zaštitu. - Iz tih razloga u prethodnom periodu imali smo niz investicionih aktivnosti sa ciljem da se ta dostupnost podigne na još veći nivo. Takođe, puno pažnje smo posvetili informatizaciji primarnog nivoa zdravstvene zaštite. Zahvaljujući informacionim tehnologijama uspjeli smo da olakšamo rad menadžerima zdravstvenih ustanova, kao i pristup našim osiguranicima. I u narednom periodu planiramo slične aktivnosti - najavio je Čirgić. Predsjednik Ljekarske komore Crne Gore, dr Aleksandar Mugoša, smatra da bi sličnih konferencija u Crnoj Gori trebalo da bude više, jer je to, kako je dodao, interes svih koji se bave zdravljem građana. - Znamo da je to i nacionalni interes. Od našeg rada, znanja, zavisi budućnost države. U želji da ovakvih skupova bude što više Ljekarska komora Crne Gore planira da u njihovu organizaciju i pojedinačna usavršavanja naših članova sljedeće godine uložimo oko 50 hiljada eura - rekao je dr Mugoša. Direktor Doma zdravlja Metković, Mihovil Štimac, kazao je da se sve može unaprijediti, ali da je napravljen veliki iskorak. - Kroz EU fondove koje vodimo već tri godine, nastojaćemo da još više osnažimo dijagnostiku, da radimo na prevenciji i na edukaciji ljekara kako bi pružili maksimalnu zdravstvenu zaštitu pacijentima. Cijela ova saradnja je zamišljena tako da se ljudi upoznaju, razmjenjuju iskustva, otvore nove projekte - kazao je Štimac. Direktor Doma zdravlja Škofja Loka iz Slovenije, dr Aleksandar Stepanović, kazao je da je Osnovno zdravstvo Gorenjske udružuje šest domova zdravlja. - Imamo oko 900 zaposlenih, od toga više od 200 ljekara. U Osnovnom zdravstvu Gorenjske, kao i u Sloveniji postoji nedostatak doktora porodične medicine, a i ostalih doktora. Trebalo bi odmah oko 700 ljekara porodične medicine što je vrlo veliki problem - kazao je dr Stepanović. Izvršna direktorica nevladine organizcaije Juventas, Ivana Vujović, rekla je da ta NVO od 2001. godine sarađuje sa Domom zdravlja Podgorica.

- Ovih 18 godina je pokazalo neophodnost buduće saradnje. Zajedno samo postigli velike rezultate, ne samo u oblasti prevencije infektivnih bolesti, već uopšte podizanja kvaliteta života i zdravlja određenih vulnerabilnih populacija i mladih. Mislim da nam slijedi još bolja saradnja kada su u pitanju populaciona savjetovanja, prevencija. A otvorenost primarne zdravstvene zaštite je uvijek bila neupitna, a posebno moram da pohvalim Dom zdravlja Podgorca - rekla je Vujović. Direktorica Doma zdravlja Zagreb, dr Antonija Balenović, kazala je da je u velikom gradu sve dostupnije i da je primarna zdravstvena zaštita bolje razvijena, opremljena i sa boljim kapacitetima u ljudstvu. - Ali u Hrvatskoj u manjim regijama postoje problemi da nema dovoljno ljekara ni u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i kod nas je zadnjih godina bilo više reformi zdravstva, tako da je dio primarne zdravstvene zaštite privatizovan - rekla je dr Balenović. Direktorica Instituta za javno zdravlje Srbije Dr Milan Jovanović Batut, dr Verica Jovanović, kazala je da su reforme primarne zdravstvene zaštite u svim zemljama u regionu od velikog značaja i i kontinuirano prisutne. - Upravo su ovakvi skupovi mjesto gdje bi se sva nepovoljna i negativna iskustva i primjeri dobre prakse mogli iskoristiti kako bi sama reforma bila efikasnija i kako bi se ostvario krajnji cilj, a to je zadovoljstvo građana, koji koriste zdravstvenu zaštitu, pravovremena mogućnost i dostupnost primarne zdravstvene zaštite svima i naravno unapređenje zdravlja cjelokupnog stanovnišrva - istakla je dr Jovanović. Direktor Doma zdravlja Tuzla, dr Suad Bijedić, rekao je da je taj Dom zdravlja proslavio 96 godina postojanja i da je to jedan od nastarijih domova zdravlja na prostoru bivše Jugoslavije. - Imamo izuzetno dobru saradnju sa Domom zdravlja Podgorica. Ja sam ovdje čest gost. Dom zdravlja Tuzla je zadržao sve što je predviđeno po Programu rada domova zdravlja - rekao je dr Bijedić. Dom zdravlja Podgorica

15


MN-HUM-190025


U Podgorici, 20. decembra 2019. godine, u hotelu Centre Ville, bio-inovativna faramaceutska kompanija Abbvie, organizovala je stručni sastanak posvećen novostima u liječenju imunološki posredovanih oboljenja kod odraslih i djece. Specijalisti Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), reumatolozi i gastroenetrolozi, predstavili su problem i aktualnu kliničku praksu za liječenje upalnih reumatskih bolesti i upalnih bolesti crijeva, a kroz prikaze slučajeva naglasili su potrebu za multidisciplinarnim pristupom kako bi se postigli što bolji rezultati. Specijalisti dermatovenerologije KCCG prikazali su prve lokalne rezultate liječenja psorijaze sa biološkom terapijom, što je omogućeno zahvaljujući profesionalnom razumIjevanju nadležnih zdravstvenih Institucija – Ministarstva zdravlja i Fonda zdravstvenog osiguranja Crne Gore. Po prvi put, u okviru sastanka govorilo se i o velikim potrebama malih pacijenata – aludirajući na pedijatrijsku popu-

laciju i imunološki posredovana oboljenja kao što su JIA i pedijatrijski Kron. U najavi narednog sastanka očekuje se učešće i specijalista oftalmologije i razmjena iskustva u liječenju neinfektivnih Uveitisa. Procjenjuje se da su uveitis i njegove posljedice uzrok za 10-15% sljepoće u Zapadnom svijetu. U najavi je još jedna tema iz oblasti dermatovenerologije – oboljenje hidradenitis suppurativa. HS se opisuje kao hronična, imunološki posredovana, iscrpljujuća upalna bolest folikula dlake, povezana sa brojnim komorbiditetima koje se do sada liječilo sa oskudnim brojem odobrenih terapijskih opcija. Zahvaljujući inovativnim ljekovima, danas imamo kvalitetnije liječenje i ukupno poboljšan kvalitet života oboljelih od HS-a. Verica Pantelić

17


1770. godine britanski parlament je zabranio korišćenje ruža za usne uz obrazloženje da se žene njime koriste kako bi muškarce zavele u brak, što se smatralo vještičarenjem.

Kućnu prašinu većinom sačinjavaju čestice čovečije izumrle kože.

Jedan krompir zadovoljava sve naše dnevne potrebe za vitaminom C.

Bušenje rupa u glavi, poznato kao trepanacija, u drevna vremena praktikovalo se na gotovo svakom kontinentu. Primjenjivalo se da bi iz mozga izašli “zli duhovi”, stanja koja su nama danas poznata kao epilepsija, mentalna bolest ili migrena.

Najbolje prirodno sredstvo za zgrušavanje krvi i zarastanje posjekotina je paukova mreža i niti.

Krv putuje našim organizmom, od srca do vrhova nožnih prstiju i nazad, za 16 sekundi.

Astronauti ne mogu podrigivati dok su u svemiru. Ne mogu ni plakati, jer nema gravitacije pa suze ne padaju niz lice.

18


Slavni engleski pjesnik Bajron toliko je jako škripao zubima u snu da je uvijek spavao sa pamučnom salvetom u ustima.

Nokti na rukama rastu četiri puta brže u odnosu na one na nogama.

Istraživanje pokazuje da ljudi koji nose crno ostavljaju utisak da su ozbiljni i pouzdani. Čak 50% žena i 64% muškaraca su saglasni sa tvrdnjom da crna boja odiše samopouzdanjem.

Balerina kad igra na vrhovima prstiju, potroši istu količinu energije kao drvosječa.

Svi imamo neke fobije. Napoleon Bonaparta plašio se mačaka, što je poznatije kao ailurofobija. Donald Tramp izbjegava rukovanja što ima naziv kirofobija.

Suprotno ukorijenjenom mišljenju, magarci spadaju u najpametnije kopitare. Oni, na primjer, dlakama na bradi probaju da li je kroz žičanu ogradu puštena struja, a na opasno mjesto stupaju samo kad gospodar pređe preko njega.

Zvuk kroz vodu putuje tri puta brže nego kroz vazduh.

19


Održana treća regionalna konferencija medicinskih sestara Treća regionalna konferencija medicinskih sestaratehničara i babica održana je 4. i 5. decembra u hotelu Centra Ville u Podgorici. Sastanku je prisustvovao veliki broj zdravstvenih radnika Crne Gore, zemalja okruženja i Norveške. Skup je otvorio ministar zdravlja dr Kenan Hrapović, koji je istakao da će osnivanje Komore medicinskih sestara, babica i tehničara doprinijeti poboljšanju uslova za obavljanje te profesije i unaprjeđenju zdravstvene etike i kvaliteta zdravstvene zaštite. On je kazao da je Ministarstvo zdravlja uvrstilo osnivanje Komore u Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji se nalazi na javnoj raspravi. Naveo je i da je utvrđena lista regulisanih profesija, što će omogućiti da crnogorske medicinske sestre i babice imaju iste mogućnosti kao i njihove kolege iz zemalja EU. Kako je istakao, Ministarstvo zdravlja će u saradnji sa Udruženjem medicinskih sestara i tehničara Crne Gore, nastojati da unaprijedi profesiju primjenom politike za dugoročno obezbjeđenje zdravlja populacije. - Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa Udruženjem medicinskih sestara i tehničara Crne Gore, svojim aktivnostima nastoji da unaprijedi vašu profesiju primjenom politike za dugoročno obezbijeđenje zdravlja populacije. Pored povećanja zarada, koje je obezbijedila Vlada Crne Gore i koje će imati za rezultat, ubijeđen sam, na obostrano zadovoljstvo, i zaposlenih u zdravstvenom sistemu Crne Gore sa jedne i Vlade Crne Gore kao poslodavca sa druge strane, uzimajući u obzir zahtjeve reprezentativnih sindikata – potpisnika Granskog kolektivnog ugovora, kao i realne i moguće finansijsko izdvajanje države, nastojaćemo svi zajedno da boljom organizacijom rada, planiranjem,

20

racionalnom potrošnjom sredstava, stvorimo mogućnost finansijskih preraspodjela u sistemu, koje će se reinvestirati u razvoj tehnologije, ali i za poboljšanje materijalnog statusa zaposlenih. Sve ćemo uraditi, što je u granicama objektivnim finansijskih mogućnosti države i zakona, da se u bližoj perspektivi taj status još više popravi - poručio je Hrapović. Bez adekvatne zdravstvene njege, dodao je Hrapović,


nema unaprjeđenja zdravlja, pravilne prevencije bolesti i brige o fizički, mentalno i socijalno oboljelim licima svih uzrasta. - Posebnu važnost sestre imaju u liječenju onih koji su onesposobljeni, a još značajniju ulogu imaju u trenucima života kada nam je topla ljudska riječ najpotrebnija. Naše sestre su to shvatile, tako da je crnogorsko sestrinstvo krenulo krupnim koracima da razvija i unaprjeđuje zdravstvenu njegu - istakao je ministar. Prema riječima Hrapovića sve ovo se može postići samo adekvatnim obrazovanjem, nadogradnjom znanja i stručnim usavršavanjem jer samo takva, najbrojnija populacija u zdravstvu, ima snage da iznese teret odgovornosti tokom reforme zdravstva u Crnoj Gori. Kako je dodao, zbog toga su svi ponosni i zahvalni pripadnicima te profesije. - Crnogorske medicinske sestre i babice se u kontinuitetu usavršavaju i konstantno unaprjeđuju i dograđuju svoje znanje i sposobnosti. Od oko tri hiljade medicinskih sestara i tehničara, koliko ih je zaposleno u crnogorskim zdravstvenim ustanovama, određeni broj njih je nastavio obrazovanje, kojim su stekli zvanje visoke medicinske sestre. Među njima danas imamo i magistara i doktora nauka - kazao je Hrapović. On je naglasio da će država, pored poboljšanja životnog standarda, nastaviti da radi na obezbjeđivanju optimalnih uslova za rad u zdravstvenim ustanovama, kroz rekonstrukciju i modernizaciju objekata i nabavku medicinske opreme. Predsjednica Udruženja medicinskih sestara i babica Crne Gore Nada Rondović istakla je da je ta nacionalna asocijacija, kroz svoj desetogodišnji rad, uključivanjem u rad Evropske asocijacije medicinskih sestara i zahvaljujući saradnji sa Norveškom asocijacijom medicinskih sestara, steklo zavidno znanje i iskustvo vezano za izazove koji se nameću državama koje pristupaju Evropskoj uniji, kada je u pitanju obrazovanje i rad medicinskih sestara i babica. - Savremeno svjetsko i evropsko sestrinstvo je razvijeno,

usklađeno i organizovano, jedinstvenog okvira obrazovanja, kvalifikacija, djelokruga rada, kompetencija i načina stručnog usavršavanja. Tako uređena sestrinstva u razvijenim zemljama su punopravne članice međunarodnih strukovnih asocijacija i sa pravom kreiraju i razvijaju globalnu politiku sestrinstva i ravnopravno učestvuju u zdravstvenim politikama - kazala je Rondović. Ona je ocijenila da danas sestrinstvo treba da ima jedinstvenu profesionalnu samostalnost, kako bi se iskazalo sve ono što medicinske sestre kroz zdravstvenu njegu pružaju pojedincu i cjelokupnom društvu. - Medicinske sestre treba da ostanu fokusirane na modernizaciju osnovnih zdravstvenih usluga, stvaranje najboljeg modela i implementaciju nacionalnih kliničkih programa zdravstvene njege, kao i na efikasnost i efektivnost u radu - naglasila je Rondović. Konferencija, koju organizuje Nacionalno udruženje medicinskih sestara, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja, pored crnogorskih okupila je predsjednike i članove nacionalnih udruženja sestara i udruženja babica država regiona Srbije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Sjeverne Makedonije i Albanije, kao i Norveške organizacije sestara. Izvor: CdM

21


Hronika 01. decembar - Znanjem protiv stigme i diskriminacije HIV pozitivnih Svjetski je dan borbe protiv AIDS-a. Od 1989. godine kada je zabilježen prvi slučaj do 2018. u Crnoj Gori je registrovan 277 osoba sa HIV-om, pokazuju podaci nacionalnog registra. Od tog virusa preminulo je 56 ljudi. Iz Savjetovališta za HIV poručuju da protiv stigme i diskriminacije oboljelih možemo da se borimo samo znanjem. Navodeći da je prevalencija ove infekcije u Crnoj Gori 0,03 posto, iz Instituta za javno zdravlje su precizirali da su slučajevi HIV/AIDS registrovani u 16 opština u Crnoj Gori i to u primorskoj regiji (40 posto) i Podgorici (42 posto), piše Pobjeda. Najveći broj HIV infekcija (78 posto), kako preciziraju iz ove ustanove, dijagnostikuje se u uzrastu 20-39 godina, a značajno veći broj inficiranih su muškog pola (242 osobe). - Najčešći put prenosa infekcije (88 posto slučajeva) je preko nezaštićenog seksualnog odnosa. Putem krvi inficiralo se 3 posto registrovanih osoba sa HIV-om, od čega je u 1 posto slučajeva došlo do zaraze inficiranom krvlju ili njenim derivatima u medicinskim ustanovama (van Crne Gore), a u 2 posto usljed korišćenja droga injektiranjem. Vertikalna transmisija HIV-a registrovana je kod četvoro djece, odnosno u 1 posto slučajeva - kazali su iz Instituta. U našoj zemlji, kako navode iz ove ustanove, postoje adekvatni ljekovi za pacijente koji su inficirani HIV-om, iz grupe antiretrovirusnih ljekova najnovije generacije. Kako preciziraju, na kraju 2018. godine na antiretrovirusnoj terapiji je bila 161 osoba. - Terapijski protokol koji se koristi u Crnoj Gori u skladu je sa preporukama koje izdaje European AIDS Clinical Society (EACS) i u našoj zemlji su dostupne pojedine fiksne kombinacije antiretrovirusnih ljekova. Ova vrsta ljekova ne ubija virus, ali sprječava razmnožavanje virusa remeteći njegov normalni životni ciklus. Da bi ljekovi ispunili svoju svrhu, vrlo je važno da postoji terapijska pismenost kod pacijenata kako bi se ovi ljekovi koristili redovno i ispravno - kazali su iz Instituta. 02. decembar - Prof. dr Silvio Bašić stručni konsultant KCCG Klinički centar Crne Gore uspostavo je stručnu saradnju sa prof. dr Silviom Bašićem, eminetnim hrvatskim neurologom iz Zavoda za neurologiju, Kliničke bolnice Dubrava, koji će u narednom periodu uz crnogorske ljekare liječiti kompleksne neurološke pacijente. Prof. dr Bašić boravio je u radnoj posjeti KCCG i tom prilikom obavio preglede određenog broja pacijenata oboljelih od epilepsije. – Veliko mi je zadovoljstvo, i kao neurologu i kao direktoru Kliničkog centra Crne Gore, što smo u prilici da ugostimo i imamo na listi naših konsultanata ovako eminentnog stručnjaka, kao što je profesor Silvio Bašić, što će itekako doprinijeti realizaciji našeg

22

zajedničkog projekta. Naime, riječ je o projektu koji se, zahvaljujući međudržavnoj saradnji, realizuje između Hrvatske i Crne Gore i koji će povezati crnogorsku i hrvatsku neurologiju i omogućiti značajano veći kvalitet pružanja zdravstvene zaštite neurološkim pacijenatima, prije svega oboljelim od Parkinsonove bolesti i epilepsije - kazao je dr Jevto Eraković, direktor KCCG. On je istakao da je ovo jedan od projekata koji se uklapa u viziju razvoja Kliničkog centra Crne Gore i kojim se uspješno nastavlja projekat telemedicine, čijom primjenom ljekari iz KCCG u svakom trenutku imaju mogućnost telekonsultacije i zajedničke interpretacije EEG snimaka sa kolegama iz KB Dubrava. – Želja nam je da nastavimo i ostvarimo ovako uspješnu saradnju i u ostalim segmentima i da učestvujemo u sličnim projektima koji itekako znače za razvoj crnogorske medicine i KCCG istakao je dr Eraković. Izražavajući zadovoljstvo boravkom u KCCG, prof. Bašić, rekao je da je ovo nastavak saradnje koja je počela prije više godina, kroz projekat umreživanja neurologa u regiji i kvalitetnijeg i zajedničkog rada za dobrobit naših bolesnika.

Prof. dr Silvio Bašić – Vrlo sam ugodno iznenađen kvalitetom i načinom rada kolega u Klinici za neurologiju KCCG. Jako lijepo je opremljen prostor za bolesnike, imaju uslove kao u svakoj najsavremenijoj svjetskoj klinici. Što se tiče samog uređenja prostora i kvaliteta rada ljekara apsolutno ne zaostaju ni u čemu. Naravno da smo svi mi, na ovim našim prostorima, djelimično ograničeni nekim tehničkim mogućnostima, dijagnostičkim metodama, ljekovima, ali zato sve to nadomještavamo našim zajedničkim radom i trudom i upravo u tom pravcu je i ova moja današnja posjeta, kao nastavak jedne lijepe, a nadam se i sve bolje i bolje buduće saradnje - naglasio je prof. Bašić. – Nastavljamo sa dobrom tradicijom saradnje sa centrima u regionu i danas smo imali čast da ugostimo profesora Silvija Bašića iz Kliničke bolnice Dubrava iz Zagreba. Ovakvom saradnjom


doprinosimo povećanom kvalitetu usluga pacijenata koji su oboljeli od epilepsije i time smanjujemo potrebu za upućivanje u zdravstvene centre van Crne Gore. Pacijenti dobijaju usluge koje su na nivou svjetskih standarda i parametara, takođe, imajući u vidu bogato iskustvo našeg konsultanta, ova saradnja će biti značajna i u kontinuiranoj edukaciji zaposlenih neurologa na Klinici za neurologiju kazala je dr Dragica Milikić, načelnica Odjeljenja za opštu neurologiju Klinike za neurologiju KCCG.

efikasnosti - naveo je Vujović. On je rekao da se u sklopu projekta, u barskoj bolnici, rekonstruiše i odjeljenje pedijatrije.

03. decembar – Bolji uslovi za zdravstvene radnike i pacijente u Baru i Ulcinju Građani i zaposleni u Opštoj bolnici Bar i Domu zdravlja Ulcinj osjetiće boljitak nakon završetka radova na unapređenju energetske efikasnosti tih zdravstvenih objekata, čija je vrijednost 1,4 miliona eura. To su saopštii predstavnici Ministarstva zdravlja i Ministarstva ekonomije, koji su obišli radove na Opštoj bolnici Bar i Domu zdravlja Ulcinj u sklopu projekta Energetska efikasnost u Crnoj Gori - druga faza. Državni sekretar Ministarstva zdravlja, Milovan Vujović, rekao je da je do sada, kroz projekat, u zdravstvene objekte uloženo oko 8,15 miliona eura i da je energetski adaptirano 19 zdravstvenih objekta. - Danas se nalazimo u radnoj posjeti barskoj bolnici i Domu Zdravlja Ulcinj. Sprovodi se toplotna izolacija spoljašnjih zidova, toplotna izolacija plus hidroizolacija ravnog krova, zamjena vrata i prozora, zamjena kotolova i sve ono što što pripada energetskoj

- Tako da će to odjeljenje i sa unutrašnje strane biti do kraja rekonstruisano i obnovljeno. Sprovodeći ove projekte, nadamo se da će građani uspjeti da osjete boljitak u korišćenju datih objekata i da će se osjetiti i zadovoljstvo zaposlenih - rekao je Vujović. Politika Vlade je, kako je ukazao, da se nastavi sa realizacijom projekta i da se stvore što bolji uslovi za dalji rad i korišćenje zdravstvenih objekata. Generalni direktor Direktorata za energiju i energetsku efikasnost Ministarstva ekonomije Marko Radulović, kazao je da je Ministarstvo ekonomije 2009. počelo implementaciju projekta Energetska efikasnost u Crnoj Gori, koji se realizuje na osnovu


kredita sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj. U okviru prve faze projekta (MEEP1), koja se završila u martu prošle godine, kako je kazao, energetski je adaptirano 25 javnih objekata. - Smanjena je potrošnja energije u prosjeku za 42,5 odsto. Rashodi javne potrošnje smanjeni su oko 600 hiljada eura godišnje. U prvoj fazi smo investirali 9,6 miliona eura za obrazovne i zdravstvene objekte - kazao je Radulović. On je rekao da je druga faza projekta počela je 1. septembra 2018. i da će trajati do 31. decembra 2023. godine, a planirano je da se investira šest miliona eura. - Predmet MEEP2 je poboljšanje energetskih karakteristika novih 20 zdravstvenih objekata, a radiće se na uspostavljanju Monitoring sistema za praćenje, koji će na prvom mjestu pratiti nivoe komfora u zdravstvenim objektima i Održivog sistema finansiranja projekata energetske efikasnosti u javnom sektoru - pojasnio je Radulović. Održivi sistem finansiranja, kako je rekao, omogućiće da se nakon realizacije druge faze projekta, radovi na primjeni mjera energetske efikasnosti u ostalim zdravstvenim objektima, finansiraju iz ušteda koje se ostvaruju u adaptiranim zdravstvenim objektima. - Do sada smo u okviru MEEP2 završili radove na unapređenju energetskih karakteristika tri doma zdravlja u Beranama, Plavu i Rožajama, ukupne vrijednosti 650 hiljada eura - rekao je Radulović. Prema njegovim riječima, vrijednost ugovora za radove na unapređenju energetske efikasnosti na Opštoj bolnici Bar i Domu zdravlja Ulcinj iznosi 1,4 miliona eura. - Za adaptaciju Opšte bolnice Bar je izdvojeno 950 hiljada, a za Dom zdravlja Ulcinj oko 450 hiljada eura. Ugovor se odnosi na zamjenu fasadne bravarije, postavljenju termo izolacije na fasadi, postavljanje termoizolacije krovnih ravni, zamjena i unapređenje sistema za pripremu sanitarne tople vode, unapređenju sistema osvjetljenja i sistema za grijanje - naveo je Radulović. Direktor Opšte bolnice Bar, dr Dragoslav Tomanović, rekao je da je planirano da na godišnjem nivou bolnica uštedi oko stotinu hiljada eura, a vrijeme vraćanja uloženih sredstava je sedam godina. - Svaka ušteda je dobrodošla i omogućiće nam da uložimo sredstva u opremu i u nešto što je potrebno pacijentima i zaposlenima - kazao je dr Tomanović. Direktor Doma zdravlja Ulcinj, dr Pavle Marniković, rekao je da je rok završetka radova stotinu dana, ali da je potrebno uzeti u obzir vremenske uslove. - Veliki dan za Dom zdravlja Ulcinj. Radovi su počeli. Ovaj veliki projekat će nama zaposlenima donijeti bolje uslove za rad, a posebno se radujem zbog pacijenata, jer će imati prijatniji boravak ovdje - kazao je dr Marniković. 04. decembar - Osniva se Komora medicinskih sestara, babica i tehničara Osnivanje Komore medicinskih sestara, babica i tehničara, Ministarstvo zdravlja uvrstilo je u Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji se sada nalazi na javnoj raspravi. Osnivanjem Komore doprinijeće se poboljšanju uslova za obavljanje profesije, zaštiti profesionalnih interesa, unapređenju zdravstvene etike, a samim tim i unapređenju kvaliteta

24

zdravstvene zaštite, najavio je ministar zdravlja dr Kenan Hrapović, otvarajući treću Regionalnu konferenciju medicinskih sestara i babica, koja se danas i sjutra održava u Podgorici. Predsjednica Udruženja medicinskih sestara i babica Crne Gore Nada Rondović, istakla je da je ova nacionalna asocijacija, kroz svoj desetogodišnji rad, uključivanjem u rad Evropske asocijacije medicinskih sestara i zahvaljujući saradnji sa Norveškom asocijacijom medicinskih sestara, steklo zavidno znanje i iskustvo vezano za izazove koji se nameću državama koje pristupaju Evropskoj uniji, kada je u pitanju obrazovanje i rad medicinskih sestara i babica. (Opširnije na stranama 20-21) 05. decembar - Prvi put izvedeni operativni zahvati korekcije deformiteta skolioze kičmenog stuba Ortopedi Kliničkog centra Crne Gore, dr Aleksandar Jušković i dr Marko Borovinić na čelu sa eminentnim stručnjakom za spinalnu hirurgiju naročito za deformitete kičmenog stuba, prof. dr Chagatay Ozturk iz Turske, izveli su prvi put u Crnoj Gori tri operacije idiopatske skolioze kod djevojčica uzrasta od 12 do 17 godina. Operacije su izvedene kao što se rade u svjetski poznatim zdravstvenim ustanovama sa potpunom korekcijom deformiteta.

Tim koji je izvodio operacije korekcije deformiteta kičmenog stuba Od tri navedene operacije, jedna je bila posebno zahtjevna jer je izvedena kod djeteta sa Marfanovim sindromom (rijetka nasljedna bolest vezivnog tkiva koja dovodi do poremećaja u razvoju kostiju, očiju, srca i krvnih sudova), što je mnogo kompleksnije nego idiopatska skolioza. Takođe, urađena je i jedna jako kompleksna infekcija kičmenog stuba sa apscesima na više nivoa, kao i jedna vertebroplastika kod mlađe pacijentkinje sa osteoporotskim prelomom, te težak deformitet kičme po tipu degenerativnih promjena. Na ovaj način ortopedi KCCG su ostvarili ono što su već planirali, a to je uvođenje hirurgije deformiteta kičmenog stuba kod djece čime su zaokružili čitav aspekt operacija na kičmenom stubu. Ovaj projekat, osim komfora za naše pacijente, jer zdravstvenu uslugu dobijaju u svojoj državi, omogućiće uštede značajnih finasijskih sredstava. Izvođenje ovih opertivnih zahvata u referentnim evropskim centrima po pacijentu bude i do 300 hiljada eura. Važno je takođe naglasiti da uz podršku prof. Chagatay izvođenje ovih operacija u našoj ustanovi, prije svega omogućava edukaciju naših ljekara za samostalno izvođenje ovih kompeksnih zahvata. U budućem periodu planiraju još ovakvih operacija i već imaju kandidovane djece, kao i jedan broj jako teških slučajeva koje


centri u okruženju zbog kompleksnosti nijesu mogli da prihvate. Dakle, na ovaj način omogućava se pacijentima komfor, sigurnost operacija i značajno se umanjuju troškovi koje je do sada Fond za zdravstveno osiguranje morao da snosi za njihovo liječenje, čak i u više navrata u ustanovama u okruženju. 06. decembar – Otvaranje Dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju Napori crnogorske Vlade da ravnomjerno zastupa brigu o djeci sa smetnjama u razvoju uslovila je otvaranje Dnevnih centara u 14. naših gradova. Najstariji je sagrađen u Bijelom Polju u kojem je trenutno 30. korisnika. Donacijom Američke ambasade vrijednom oko 240 hiljada dolara, objekat je rekontruisan i dograđen. Postojeće usluge realizuju se sada na prostoru od preko 300 kvadrata.

Vukoman Kljajević Dnevni centar je zahvaljujući Američkoj ambasadi proširio prostorne kapacitete za 165 kvadrata i time stvorio kvalitetnije uslove za boravak i rad sa djecom sa poteškoćama u razvoju. Tokom obilaska centra ambasadorka Džudi Rajzling Rajnke je istakla da je 245.00 dolara, koliko je uloženo u investiciju, ambasada obezbijedila kroz Vojne kancelarije. - Ponosni smo što je naša Vlada obezbijedila finasijska sredsta za proširenje kapaciteta Dnevnog centra čime je pokazala spremnost da pomogne Crnoj Gori u dostizanju njenih ciljeva kada je riječ o stvarnju boljih uslova za život svojih građana - kazala je ambasadorka SAD. Rajnke je kazala da zaposleni pružaju pažnju i ljubav štićenicima. - Oni znaju da uživaju u životu, a oni koji svakodnevno brinu o njima su pravi heroji i zato sam srećna što smo im pomogli i što se sada na još kvalitetniji način sprovode inkluzivno-terapeutske aktivnosti - istakla je je ambasadorka SAD, najavljujući pomoć u onim segmentima koji će pospještiti kvaliteniji život građana Crne Gore, a posebno djece. - Prema pravilniku Ministartva rada i socijalnog staranja 10 kvadrata prostora je potrebno za jednog korisnika, tako da sada sa onim našim starim dijelom i ovim dograđenim možemo smjestiti 30 korisnika. Znamo da su potrebe i veće od ovoga, ali to su trenutne mogućnosti - kazao direktor Centar za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju Tisa, Ensad Omerović. 07. decembar - Nasilje u porodici - putokaz ka izlazu U sklopu 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama sistem UN u Crnoj Gori i Vlada Crne Gore su kroz zajedničku

inicijativu producirali četvorominutni dokumentarni film Nasilje u porodici - putokaz ka izlazu. Film je režirao Zoran Marković – Zonjo, pripremio kao kratak multimedijalni vodič za žrtve porodičnog nasilja koji ilustruje put žrtve ka izlasku iz situacije nasilja kao i strukturu sistemskog odgovora na nasilje, odnosno aktere društva koji žrtvama nasilja u porodici mogu da pruže pomoć i podršku. Nasilje nad ženama i djevojčicama predstavlja značajan javno-zdravstveni problem sa dubokim socijalnim, zdravstvenim i ekonomskim posljedicama za pojedinca, porodicu i društvo u cjelini. Osim toga, to je jedno od najrasprostranjenijih oblika kršenja ljudskih prava, a proističe iz stavova da žene ne trebaju da imaju ravnopravan status sa muškarcima. Obaveza svakog društva je da javno zagovara politiku suzbijanja diskriminacije i da promoviše kulturu tolerancije. Znajući da je zdravstveni sistem ključna karika u ranom prepoznavanju slučajeva nasilja a zdravstveni radnici u idealnoj poziciji da stvore sigurno i povjerljivo okruženje kako bi se osobe izložene nasilju adekvatno zbrinule, Institut za javno zdravlje Crne Gore je pripremio preporuke i smjernice za zdravstvene radnike za prepoznavanje i postupanje u slučajevima nasilja u porodici. Zdravstveni sistem nije, niti će ikada biti nijem na slučajeve porodičnog i rodnog nasilja, istakli su iz Instituta, dodajući da će smjernice učiniti da se glas žrtava porodičnog nasilja glasnije i jasnije čuje a da će zdravstveni radnici biti glasnogovornici svih žrtava. 08. decembar - Ključni rezultati MIKS istraživanja U okviru proslave 30-godišnjice Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta kancelarija UNICEF-a u Crnoj Gori, Uprava za statistiku i Institut za javno zdravlje Crne Gore su na regionalnoj konferenciji u Danilovgradu predstavili ključne nalaze MIKS-a istraživanja višestrukih pokazatelja stanja prava djece i porodica u Crnoj Gori sprovedenog tokom 2018. godine.

Radi se o najvećem istraživanju poslije popisa koje se, uz podršku UNICEF-a, sprovodi širom svijeta svakih pet godina, s ciljem prikupljanja statistički pouzdanih i međunarodno uporedivih podataka po nizu pokazatelja u oblastima zdravlja, obrazovanja, razvoja djece i uslova života djece i porodica. U Danilovgradu su na regionalnoj konferenciji predstavljeni ključni nalazi ovog istraživanja za centralni region Crne Gore koji pokazuju da u tom dijelu zemlje najviše djece pohađa predškolsko obrazovanje – njih 60%, što je iznad nacionalnog prosjeka od 53%. Istovremeno u centralnom regionu je najveći procenat

25


majki koje su, u jednom trenutku odrastanja svoga djeteta, odlučile da odlože vakcinaciju, jer je dijete u tom momentu bilo bolesno ili su pak imale druge razloge. Ovo je uradila svaka treća majka u centralnom regionu. Svako odlaganje vakcinacije produžava vrijeme tokom kojeg je dijete nezaštićeno te se na taj način povećava šansa da dijete oboli od zaraznih bolesti protiv kojih ga vakcine štite što čime je izdravlje dijeteta direkto ugroženo. Praksa odlaganja vakcinacija se "odomaćila" a zadatak svih struktura društva a posebno zdravstvenog sistema je da u direktnom kontaktu sa roditeljima shvati razlog za takvo postupanjete te da edukuje roditelje, da ih osnaži, kako bi bili u potpunosti sposobni da donose odluke koje su najboljem interesu njihove djece. Kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti, MIKS podaci ukazuju na još jedan prioritet za centralni region: povećanje stope dojenja. Naime, tek svaka peta beba bude podojena tokom prvog sata nakon rođenja u centralnom regionu, dok je to u prosjeku slučaj sa svakom četvrtom bebom u Crnoj Gori. Imajući u vidu da se 98% porođaja dešava u bolnicama, niske stope dojenja tokom prvog sata nakon porođaja nas upozoravaju na neophodnost većeg angažovanja zdravstvenih radnika u pružanju podrške majkama da počnu da doje odmah nakon porođaja. Dvije trećine djece u centralnom regionu je doživjelo neki oblik psihičkog ili fizičkog kažnjavanja od strane staratelja. Ovaj je podatak u skladu sa nacionalnim prosjekom i ukazuje na potrebu pružanja podrške roditeljima da djecu uspješno vaspitavaju bez nasilja. Kao i prethodno, ovo MIKS istraživanje uključilo je posebnu anketu za domaćinstva u romskim naseljima a podaci o djeci koja žive u romskim naseljima pokazuju da su se ona suočavaju s dodatnim izazovima poput ranih brakova, nižih stopa pohađanja osnovnog i srednjeg obrazovanja, većeg siromaštva, itd. Stoga, dodatna pažnja se mora posvetiti ovoj djeci, jer sva djeca imaju jednaka prava. Podaci dobijeni iz MIKS istraživanja koriste se za procjenu napretka Crne Gore u postizanju Ciljeva održivog razvoja i relevantne nacionalne strategije, kao i napretka zemlje u sprovođenju Konvencije UN-a o pravima djeteta. Ovo istraživanje je u Crnoj Gori posljednji put sprovedeno tokom 2013. godine. MIKS istraživanje koje je MONSTAT u Crnoj Gori tokom 2018. sproveo uz tehničku pomoć UNICEF-a i finansijsku podršku Vlade Crne Gore, UNICEF-a i UNHCR-a, jasno ukazuje na oblasti u kojima je potrebno dalje raditi, a one se prvenstveno odnose na rani razvoj djece, zaštitu djece od nasillja, obrazovanje, zdravlje i život u čistom okruženju. 08. decembar – Skladno raspoređena sva tri nivoa zdravstvene zaštite U osam gradova u okviru zdravstvenih ustanova postoje porodilišta, i to u sedam opštih bolnica Bijelo Polje, Berane, Pljevlja, Bar, Cetinje, Kotor i Nikšić, kao i u Podgorici u Kliničkom centru Crne Gore. Pored bolnica u domove zdravlja sa stacionarom porodilišta imaju u Ulcinju, Rožajama i Plavu. U Crnoj Gori porodilište nema 13 gradova, a stanovnice tih opština usluge ginekologa mogu da dobiju u matičnim domovima zdravlja, saopštila je generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu dr Mevlida Gusinjac. Porodilišta nemaju opštine Andrijevica, Kolašin, Mojkovac,

26

Žabljak, Plužine, Petnjica, Danilovgrad, Tuzi, Budva, Tivat, Herceg Novi, Gusinje i Šavnik. Kako je objasnila agenciji MINA, po Pravilniku o bližim uslovima u pogledu standarda, normativa i načina ostvarivanja primarne zdravstvene zaštite preko izabranog doktora, ginekolog u ambulanti izabranog doktora za žene treba da ima registrovanih žena, od 13-65 godina, najmanje pet hiljada, a najviše osam hiljada pacijentkinja. Dr Gusinjac je rekla da se u svim domovima zdravlja trudnice, kroz mjesečne kontrole, redovno kontrolišu kod ginekologa, a po potrebi i češće. Dr Gusinjac je kazala da u domovima zdravlja rade i Savjetovališta za trudnice, i da sve trudnice ginekolozi upoznaju sa orijentacionim terminom porođaja, kao i znacima početka porođaja kako bi se na vrijeme javile u porodilište. Prema njenim riječima, sva tri nivoa zdravstvene zaštite, kad je u pitanju ginekologija i akušerstvo, skladno su raspoređena po medicinskim kriterijumima, tako da niko nije uskraćen za pružanje zdravstvene zaštite. - Kada je u pitanju samo akušerstvo, onda se tu posebno vodi računa o bezbjednosti porođaja, a samim tim bebe i majke, da bude što bezbjednije, da se porođaj sprovodi u što bolje opremljenim centrima, gdje postoji mogućnost stalnog prisustva akušera, babice, odnosno kompletnog tima za pružanje tretmana - rekla je dr Gusinjac. 09. decembar - Svaka treća majka odlaže vakcinaciju djeteta U centralnom regionu Crne Gore najviše djece pohađa predškolsko obrazovanje, njih 60 odsto, što je iznad nacionalnog prosjeka od 53 odsto. Istovremeno u ovom regionu je svaka treća majka odlučila da odloži vakcinaciju, jer je dijete u tom momentu bilo bolesno ili je pak imala druge razloge. Ove podatke pokazalo je istraživanje višestrukih pokazatelja stanja prava djece i porodica u Crnoj Gori sprovedenog tokom 2018. godine MIKS, koje su, u okviru proslave 30-godišnjice Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, kancelarija UNICEF-a u Crnoj Gori, Uprava za statistiku i Institut za javno zdravlje Crne Gore (IJZ) prezentovali na regionalnoj konferenciji u Danilovgradu. U Danilovgradu su na regionalnoj konferenciji predstavljeni ključni nalazi ovog istraživanja za centralni region Crne Gore koji pokazuju da u tom dijelu zemlje najviše djece pohađa predškolsko obrazovanje njih 60 odsto, što je iznad nacionalnog prosjeka od 53 odsto. Istovremeno u centralnom regionu je najveći procenat majki koje su, u jednom trenutku odrastanja svoga djeteta, odlučile da odlože vakcinaciju, jer je dijete u tom momentu bilo bolesno ili su pak imale druge razloge. Ovo je uradila svaka treća majka u centralnom region - saopšteno je iz IJZ. Svako odlaganje vakcinacije, kako napominju, produžava vrijeme tokom kojeg je dijete nezaštićeno te se na taj način povećava šansa da dijete oboli od zaraznih bolesti protiv kojih ga vakcine štite čime je i zdravlje djeteta direktno ugroženo. 10. decembar - Liste čekanja u KCCG sve kraće Na listama čekanja u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) trenutno su 183 pacijenta, što je pet manje nego u novembru, a čak


276 manje nego u istom periodu prošle godine. Prema podacima koji su dostupni na zvaničnom sajtu KCCG, najviše je pacijenata na čekanju na Klinici za bolesti srca, gdje na procedure u Centru za kardiohirurgiju čeka 30, a u Centru za kardiologiju 108 pacijenata, pišu Dnevne novine. To znači da je za 12 mjeseci lista čekanja na ovoj klinici kraća za 197 mjesta, s obzirom da je prošle godine u decembru na njoj bilo 335 pacijenata. U Centru za kardiologiju najviše pacijenata čeka na EF i RF ablacije u Centru za elektronsku kontrolu pejsmejkera i elektrofiziologiju srca 60, što je znatno manje nego u decembru prošle godine, kada je na ovu proceduru čekalo 147 pacijenata. Na 3D ablacije čeka 11 pacijenata, što je čak 98 manje nego prošle godine, na CRTD čekaju tri pacijenta, isto kao u decembru 2018. godine, a na CRT osam pacijenata, tri manje nego prošle godine. Na implantacije ICD čeka osam pacijenata, što je upola manje nego 2018, dok na ugradnju pejsmejkera čeka 18 pacijenata, što je za devet više nego u decembru prošle godine. Na Klinici za očne bolesti više od godinu nema liste čekanja za operativne procedure. Na listi čekanja na Klinici za ortopediju trenutno se nalazi 45 pacijenata, što je za 47 manje nego prošle godine, kada ih je bilo 92. Klinika za onkologiju i radioterapiju je bez liste čekanja od avgusta ove godine. 11. decembar - Digitalne tehnologije važne u borbi protiv hroničnih bolesti Pružanje održivog i efikasnog odgovora na hronične nezarazne bolesti (HNB) prepoznato je kao prioritet u nacionalnoj agendi održivog razvoja, jer i Crna Gora, kao ostale zemlje Evrope i svijeta proživljava epidemiju hroničnih oboljenja, saopštio je ministar zdravlja dr Kenan Hrapović, na Globalnom sastanku o nezaraznim bolestima i mentalnom zdravlju, koji se u organizaciji Svjetske zdravstvene organizacije, od 9. do 12. decembra održava u Maskatu, Oman.

- Snažna, efikasna i proaktivna primarna zdravstvena zaštita prepoznata je kao put ostvarivanja kvalitetne zdravstvene zaštite za sve i nosilac efikasne borbe protiv hroničnih nezaraznih bolesti. Zato moramo insistirati na inkluziji, inovacijama investicijama, što su imperativi reforme zdravstvenog sistema u Crnoj Gori - kazao je minister Hrapović. On je istakao da je Crna Gora, nedavno, uz podršku SZO,

sprovela procjenu učinkovitosti primarne zdravstvene zaštite u zbrinjavanju hroničnih oboljenja. Rezultati procjene, kako je naveo, ukazali su da postoji prostor za smanjivanje neefikasnosti, gubitaka, potrošnje, ali i za unaprijeđivanje kvaliteta i standardizaciju zdravstvene zaštite širom države, a sve u cilju poboljšanja zdravlja i dobrobiti građana. Ministar je naglasio da je, uprkos sve većem broju kliničkih smjernica koje je donijelo Ministarstvo zdravlja, njihova primjena u praksi nepredvidiva, nekonzistentna, nerijetko spora. Ovo je, prema njegovim riječima, jedan od nedostataka u smanjivanju preventabilnih hospitalizacija povezanih sa hroničnim oboljenjima poput nekontrolisane hipertenzije, dijabetesa sa komplikacijama i sl. - Svjesni smo da je upotreba digitalnih tehnologija od ključnog značaja za unaprijeđenje zdravlja za sve bolju zaštitu i veću podršku ranjivim kategorijama. Jedna od prioritetnih aktivnosti koje smo preduzeli uz podršku SZO, bila je digitalizacija procesa odlučivanja utemeljenog na dokazima, zasnovanim kliničkim smjernicama. Planiramo da iniciramo pilot projekat – digitalizacija smjernica za hipertenziju početkom 2020. godine. Do sada smo radili na digitalizaciji smjernica za dijagnostikovanje i liječenje urinarnih infekcija i efekti će biti evaluirani praćenjem tri indikatora: upotreba antibiotika, laboratorijska dijagnostika, preventabilne hospitalizacije. Očekujemo podršku SZO u osmišljavanju sličnog okvira za monitoring i evaluaciju u procesu digitalizacije smjernica za hipertenziju. Osim ovoga, planiramo još jednu digitalnu intervenciju namijenjenu korisnicima kako bi se mentalni servisi približili mladim ljudima u okolnostima sveprisutne stigme i diskriminacije u malom sistemu, kroz podršku Zajednickog SDG Fonda - zaključio je Hrapović i pozvao SZO, kao strateškog i pouzdanog partnera da nastavi da pomaže crnogorskom zdravstvenom sistemu u inoviranju, generisanju dokaza, u cilju prevencije HNB. 12. decembar - Unaprijeđenje skrininga raka kolorektuma U organizaciji Instituta za javno zdravlje Crne Gore i Evropske komisije - TAIEX (Technical Assistance and Information Exchange instrument) u Podgorici je 12. i 13. decembra održana radionica Unaprijeđenje programa skrininga raka kolorektuma u zemljama Zdravstvene mreže jugoistočne Evrope. Tokom radionice, razmijenjena su različita iskustva i prezentovane dobre prakse sprovođenja skrining programa, ali i naglašen značaj primjene preporuka i standarda EU u cilju poboljšanja skrining programa i kontrole raka debelog crijeva. Sastanku su prisustvovali predstavnici članica Zdravstvene mreže jugoistočne Evrope (Albanije, Bugarske, Bosne i Hercegovine, Izraela, Moldavije, Sjeverne Makedonije, Srbije, Rumunije), predstavnici EU, Turske i Kosova. Predstavnici Crne Gore su bili koordinatori sprovođenja programa skrininga raka debelog crijeva iz svih domova zdravlja u Crnoj Gori, ljekari iz Kliničkog centra Crne Gore koji su uključeni u sprovođenje programa kao i eksperti Instituta za javno zdravlje Crne Gore. Učesnike Radionice su na otvaranju pozdravili prof. dr Boban Mugoša, direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore, dr Miro Knežević, generalni direktor Direktorata za javno zdravlje i programsku zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravlja Crne Gore i dr Mira Dašić, direktorka Sekretarijata Zdravstvene mreže jugoistočne Evrope – SEEHN.

27


Predavači su bili eksperti iz Evropske Unije, dr Nereo Senjan i dr Karlo Senore iz Univerzitetske bolnice Citta della salute e della scienza iz Torina (Italija), dr Tatjana Kofol Bric iz Nacionalnog instituta za javno zdravlje Slovenije, dr Nataša Antoljak iz Instituta za javno zdravlje Hrvatske i dr Karmen Ungurean iz Nacionalnog instituta za javno zdravlje Rumunije.

Teme predavanja su su bile principi organizovanog skrining programa raka debelog crijeva, pregled EU preporuka i vodiča, programi koji se sprovode trenutno u zemljama EU, kao i podrška zemljama van EU. Diskutovano je na temu zdravstvenih informacionih sistema koji podržavaju skrining programe i kontroli i održavanju kvaliteta programa kroz praćenje procesnih i indikatora ishoda. Predstavnici zemalja učesnica su prezentovali procese implementacije, organizacije, kontrole kvaliteta i informacionih sistema u programu skrininga raka debelog crijeva u svojim državama. Prilika da se napravi presjek stanja u regionu i mogućnost upoznavanja eksperata iz različitih zemalja regiona su glavne dobrobiti ovog događaja. 12. decembar - Otvorena rekonstruisana Interna klinika KCCG Rekonstruisana je Interna klinika Kliničkog centra Crne Gore, u koju je uloženo preko 300 hiljada eura.

- Moram da naglasim da je ovo samo jedan u nizu projekata koji su trenutno u toku realizacije u KCCG. Brzo ćemo biti svjedoci da stvorimo i dobre uslove i da otvorimo naš novi Centar za imunologiju i genetiku. U toku je i rekonstrukcija i izgradnja nove urološke operacione sale, naša Stomatološka poliklinika uskoro će da primi pacijente u potpuno novim savremenim uslovima. Klinika za neurologiju kreće sa radovima sa novom Jedinicom intenzivnog liječenja koja će biti sigurno najsavremenija na ovim prostorima, i ono što nam je posebno drago, mogu da najavim da ćemo krenuti i sa rekonstrukcijom Akušerskog odeljenja na Ginekologiji, tako da će sve buduće porodilje u Kliničkom centru imati zaista sjajne i adekvatne uslove - najavio je dr Eraković.

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić rekao je da je otvaranje rekonstruisane Interne klinike jedan u nizu projekata koje je uspješno realizovao KCCG. - Ovo je još jedan u nizu uspješnih projekata koje je realizovao Klinički centar u posljednje vrijeme. Fond za zdravstveno osiguranje iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja je izdvojio 226.000 eura za ovu namjenu - rekao je Čirgić podsjećajući da je od 2016. do 2019. godine, za rekonstrukciju i drugih klinika izdvojeno oko 3,2 miliona eura iz sredstava Fonda. - Takođe, je Vlada Crne Gore u periodu 2018. do 2019. godina izdvojila 11,1 milion eura za nabavku savremene opreme za potrebe Kliničkog centra - kazao je Čirgić a sve ovo, kako je rekao, govori o jasnoj namjeri da će se osnažiti javni sektor zdravstvenog sistema Crne Gore. 13. decembar – Dom zdravlja Podgorica domaćin Međunarodne konferencije

- Veliko je zadovoljstvo što danas ispred Kliničkog centra Crne Gore možemo da proglasimo završetak radova na Internoj klinici koja je poslije višedecenijskog rada konačno dobila uslove za savremeni rad naših doktora, osoblja Interne klinike, a svakako i za naše pacijente. Investicija je bila vrijedna preko 300.000€. Dodaćemo još nekih pedesetak hiljada i stvoriće se uslovi za savremeni način funkcionisanja i rada Interne klinike - kazao je direktor KCCG dr Jevto Eraković ističući da je ovo samo jedan u nizu projekata KCCG.

28

Dom zdravlja Podgorica, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Crne Gore, 13. decembra u hotelu Centre Ville, bio je domaćin Međunarodne konferencije o primarnoj zdravstvenoj zaštiti u zemljama Jugoistočne Evrope. Konferencija je okupila predstavnike ustanova primarnog nivoa zdravstvene zaštite iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, s ciljem dalje optimizacije i jačanja primarne zdravstvene zaštite, preventivnih servisa i usluga i unapređivanjem prava i statusa u sistemu, a prevashodno u cilju zaštite zdravlja građana, s naglaskom na osjetljive i vulnerabilne grupe. (Opširnije na stranama 14-15) 13. decembar - IJZ-u naredne godine 800.000 eura više Fond za zdravstveno osiguranje planirao je uvećanje budžeta Institutu za javno zdravlje za 2020. godinu za 800.000 eura,


tako da će raspolagati sa ukupnim iznosom od 4.890.000 eura. Iz Fonda ističu da su sredstva za kapitalne izdatke planirana u iznosu od 7,26 miliona eura i povećana su za 3,18 miliona u odnosu na 2019. godinu, a odnose se na izdatke za građevinske objekte u iznosu od 1,62 miliona, za medicinsku opremu i sredstva transporta 5,22 miliona i za investiciono održavanje 0,43 miliona eura, piše Dan. Program Instituta za javno zdravlje uvećan je sa 4,09 na 4,89 miliona, odnosno za 0,8 miliona eura, a odnosi se na povećanje sredstava za potrebe mikrobiološke laboratorije, za sprovođenje programa monitoringa zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku upotrebu i druge planirane projekte i programe. Izdaci za medicinsku opremu i sredstva transporta obuhvataju sredstva za otplatu anuiteta za nabavljenu medicinsku opremu po bilansima potreba za medicinskom opremom iz 2017. i 2018. godine, koje je sačinilo Ministarstvo zdravlja, u iznosu od 3,16 miliona i sredstva za nabavku nove opreme i voznog parka po zahtjevima JZU u iznosu od 2,06 miliona eura saopštili su iz Fonda. Iz Fonda navode da predloženi nacrt budžeta za 2020. godinu ima i razvojnu komponentu, koja se ogleda kroz nekoliko stavki, a prije svega kroz planiranje sredstava za nabavku medicinske opreme i izdatke za građevinske objekte za sva tri programa, u ukupnom iznosu od 7,96 miliona eura. Planiranje sredstava za dalji razvoj i sprovođenje transplantacionog programa u Crnoj Gori u KCCG u iznosu od 0,15 miliona eura; planiranje sredstava u iznosu od 1,0 milion eura za nastavak kontinuirane medicinske edukacije i razvoj, planiranje sredstava za poseban program za angažovanje medicinskih stručanjaka eksperata izvan Crne Gore za rad u Kliničkom centru kazali su u Fondu. 14. decembar - Počela primjena novih savremenih operativnih procedura Klinika za očne bolesti Kliničkog centra Crne Gore počela je primjenu novih operativnih procedura. Naime, oftalmolozi KCCG dr Nemanja Golubović i dr Nikola Cvijović, predvođeni eminentnim konusltantom dr Josipom Kneževićem iz Kliničkog bolničkog centra iz Zagreba, protekla tri dana radili su operacije suznih puteva savremenom metodom (dakriocistorinostomije, punktoplastikom, kanalikulodakriocistostomijom). - Ovim metodama rješava se problem hroničnog suzenja oka uslijed zapušenosti suznih puteva, zatim prednje orbitotomije, kao posljedica prisustva tumora sa biopsijom mekih tkiva orbite, rekonstrukcija konjuktivalnog sakusa kod pacijenata kod kojih je došlo do stečenog nedostatka očne jabučice, kao i rešavanje duplih slika kod očne bolesti štitne žlijezde aplikacijom botulin toksina i okuloplastične operacije, koje se do sada nijejsu radile na Klinici za očne bolesti, saopštila je dr Danijela Đurović Raonić, direktorica Klinike za očne bolesti KCCG Uvođenjem ovih savremenih operativnih procedura, kako je kazala, Klinika za očne bolesti prati svjetske trendove koji se primenjuju u referentnim oftalmoloških centrima. - Uvođenjem ovih procedura naša Klinika je obezbijedila benefite, prije svega našim pacijentima jer smo im omogućili veći komfor dobijanjem zdravstvene usluge u svojoj državi, kao i zdravstvenom sistemu jer ćemo ušteđeti značajna sredsta koja su se do sada izdvajala za liječenje van Crne Gore - istakla je dr Đurović

Raonić.

U Klinici za očne bolesti godinu i po, zahvaljujući nabavci specifičnog, sofisticiranog instrumentarija, savremenih aparata i edukaciji ljekara, napravljen je ogroman iskorak u hirurškom tretmanu u oftalmologiji. Uvedeno je niz novih procedura, tako da se samostalno rade najsloženije mikrohirurške operacije zadnjeg segmenta oka, što KCCG svrstava u red najreferentnijih ustanova u svijetu. Takođe, sprovodi se dnevna hirurgija operacije katarakti što smo sigurno jedinstven primjer ne samo u region, nego i šire, gdje pacijenti za operaciju katarakte ne čekaju duže od deset dana. 15. decembar - KCCG potrebno više novca od predviđenog budžetom Klinički centar Crne Gore tražio je od Fonda za zdravstveno osiguranje povećanje budžeta za čak 18 miliona eura, odnosno ukupno 85 miliona eura za 2020. godinu, saopšteno je Danu iz te ustanove. Zahtjev za povećanje sredstava obrazložen je dodatnim troškovima za povećanje plata, zamjenu opreme, renoviranje odjeljenja i zamjenu kanalizcione mreže. Budžet KCCG prošle godine bio je 67 miliona eura, osam miliona manje u odnosu na zahtjev menadžmenta te ustanove. Iz Kliničkog centra su saopštili da su zahtijevali od Fonda da im za plate zaposlenih bude opredijeljeno 33.478.696 eura. - Kao što je navedeno na sjednici Odbora za budžet za zdravstvo, u ovom momentu nije poznata Odluka o rasporedu sredstava Upravnog odbora Fonda zdravstva, te samim ti ni budžet koji će KCCG imati na raspolaganju. Potrebna sredstva KCCG iznose oko 85 miliona eura. Klinički centar je iskazao potrebe za 33.478.696 eura za zarade zaposlenih. Podatak je dostavljen prije informacije o povećanju zarada zaposlenima u zdravstvu - kazali su iz KCCG. Na sjednici Odbora za zdravstvo rad i socijalno staranje istaknuto je da u ovom trenutku nije poznat raspored sredstava Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) za 2020. godinu, ali da u momentu dostavljanja predloga budžeta KCCG, nije bilo najavljeno povećanje zarada zaposlenima, pa samim tim nije ukalkulisano u potrebna sredstva za zarade, što je pogrešno interpretirano u pojedinim medijima. - Takođe se očekuje da je FZO ukalkulisao navedeno povećanje kroz predlog budžeta za 2020. Godinu - ističu iz KCCG, na čijem je čelu neurolog dr Jevto Eraković. Iz KCCG ističu da očekuju da će, kao i do sada, imati podršku Ministarstva finansija i FZO za dovođenje ljekara sa strane. - Na taj način bi i u 2020. godinu imali opredijeljen fond za angažovanje eksperata kao što je bio slučaj za tekuću godinu, koji smo u potpunosti iskoristili. Predlogom budžeta KCCG obuhvaćene su potrebe za 2020. godinu i za ovaj segment i zadovoljiće potrebe, ukoliko sredstva budu u skladu sa predlogom za ovaj segment KCCG - navode iz KCCG. Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić kazao je da će Upravni odbor nakon usvajanja budžeta donijeti odluku o raspodjeli sredstava za sve zdravstvene ustanove, pa tako i za predlog budžeta Kliničkog centra. Upravni odbor Fonda već je isplanirao da za dovođenje stručnjaka i konsultanata u narednoj godini izdvoji oko 400.000 eura.

29


- Predviđeno je planiranje sredstava za poseban program za angažovanje medicinskih stručanjaka-eksperata izvan Crne Gore za rad u Kliničkom centru kao i u drugim regionalnim zdravstvenim ustanovama, u iznosu od 0,4 miliona eura, planirana sredstva za hitne intervencije usled havarija i nepredviđenih događaja u iznosu od 0,5 miliona eura - navode iz Fonda. Predstavnici Kliničkog centra već nekoliko godina ukazuju da je toj ustanovi za funkcionisanje i zamjenu postojećih aparata potrebno znatno više novca od predviđenog budžeta.

predviđeno je da se urade mnoge aktivnosti u cilju smanjenja racionilazicaje potrošnje antibiotika. Uz podršku SZO, kako je rekao, dobijena je digitalna podrška za Protokol za liječenje urinarnih infekcija, koji je uradilo Ministarstvo zdravlja, čijom primjenom se, kako je pojasnio, očekuje racionalnije korišćenje antibiotika po redu njihove snage i smanjenje troškova za laboratorijske analize.

16. decembar - Centar za autizam ima 5.030 korisnika Centar za autizam, razvojne smetnje i dječju psihijatriju Ognjen Rakočević ima 5.030 korisnika, dok 102 djece ima dijagnostifikovan autizam, saopšteno je iz KCCG. Pojašnjavaju da dio Centra koji se bavi dječjom i adolescentnom psihijatrijom ima 4.380 korisnika zdravstvenih usluga, a dio koji se bavi fizikalnom medicinom 650 korisnika. Kako su istakli, od broja djece koje imaju tegobe iz oblasti dječje i adolescentne psihijatrije, kod 3.325 su u pitanju razvojni poremećaji, u koje spada i autizam. - Od toga, broj djece sa dijagnostifikovanim autizmom je 102. Uz autizam, tu su i poremećaji ekspresivnog govora, poremećaji receptivnog govora, poremećaji školskih vještina, poremećaji intelektualnog razvoja, poremećaji hiperaktivnosti i nedostatka pažnje, te motorni i vokalni tikovi. Ostatak od 1.055 korisnika su djeca sa drugim problemima iz oblasti dječje i adolescentne psihijatrije, u koje spadaju adolescentna kriza, poremećaji raspoloženja (depresija, manija), poremećaji ponašanja, rane psihoze, te poremećaji ishrane (anoreksija, bulimija) - saopšteno je iz KCCG. Takođe, dodali su da uslijed upotpunjavanja kadra sa dolaskom dječjeg psihijatra, u toku su aktivnosti u cilju daljeg unapređenja rane dijagnostike, kao i detekcije neprepoznatih slučajeva starije djece kako onih sa autizmom, tako i onih sa drugim razvojnim poremećajima. 17. decembar - Raditi na smanjenju potrošnje antibiotika Crna Gora se i pored uloženih napora, ubraja u zemlje sa visokom potrošnjom antibiotika i njihove povezanosti sa antimikrobnom rezistencijom, zbog čega je neophodno multisektorski raditi na smanjenju potrošnje ove vrste ljekova, saopštio je ministar zdravlja dr Kenan Harpović na petom Nacionalnom sastanku mreže za praćenje antimikrobne rezistencije u Crnoj Gori. Skup su organizovali Ministarstvo zdravlja i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), a Hrapović je kazao da je antimikrobna rezistencija jedan od najvećih izazova upotrebe ljekova i predstavlja narastajući javno zdravstveni, ali i ekonomski problem globalnih razmjera. - U periodu od 2007-2015 opterećenje infekcijama na godišnjem nivou koje su uzrokovane rezistentnim sojevima bakterija se gotovo udvostručilo u zemljama Evropske unije - rekao je Hrapović. On je kazao da je u Crnoj Gori praćenje rezistencije bakterija na antibiotike počelo 2016. godine, te da su usvojili Akcioni plan za period 2019-2020 Nacionalne strategije za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike za period 2017-2021. Kroz taj plan

30

- U toku je priprema i Protokola za liječenje respiratornih infekcija za primarni nivo zdravstvene zaštite. Cilj je da svi ljekari primjenjuju smjernice iz Protokola zahvaljujući čemu ćemo imati racionalnu upotrebu antibiotika - rekao je Hrapović. Prema podacima Agencije za ljekove i medicinska sredstva, od 2013. do 2018. godine zabilježeno je smanjenje upotrebe antibiotika na vanbolničkom i bolničkom nivou, međutim prošle godine je došlo do blagog rasta potrošnje za 2,2 odsto u vanbolničkim zdravstvenim ustanovama, dok je u bolničkim i dalje nastavljen trend blagog smanjenja. Hrapović je rekao da u Crnoj Gori postoji trend smanjenja potrošnje antibiotika, ali je još uvijek daleko od prosječne potrošnje u zemljama EU. On je istakao da se na kontroli rezistencije mora multisektorski raditi, i doktori i veterinari i farmaceuti i proizvođači hrane, ali i svaki pojedinac, jer samo tako će antibiotici uspješno i efikasno liječiti. Šefica kancelarije SZO Mina Brajović, je istakla da je, kada je riječ o upotrebi antibiotika na globalnom nivou, situacija zabrinjavajuća. - U periodu od 2000. do 2015. godine upotreba antibiotika u zemljama niskog i srednjeg nivoa razvoja je porasla za nevjerovatnih 114 procenata. Ono što znamo jeste da neracionalna, nepravilna i neodgovorna upotreba antibiotika podstiče i ubrzava antimikrobnu rezistenciju - objasnila je Brajović. Kako je dodala, neodgovorna upotreba antibiotika urušava temelje univerzalne zdravstvene zaštite. Poruka SZO je da se mora raditi na više frontova. Neophodno je, kaže Brajović, u kontinuitetu raditi na podizanju nivoa svjesnosti i bolje informisanosti šta podrazumijeva pravilna upotreba antibiotika i koji su njeni benefiti. Kvalitetna zdravstvena zaštita, kako je rekla, nije luksuz, već je moguća, ukoliko se bude dosljedno insistiralo na kontinuiranoj edukaciji ljekara, kao i ukoliko se bude radilo na dosljednom sprovođenju smjernica i algoritama. 18. decembar - Dobrovoljnim davaocima besplatne ulaznice za nacionalne parkove Direktorka Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore prim. dr Gordana Rašović i direktor JP Nacionalni parkovi Crne Gore


Elvir Klica, potpisali su Memorandum o saradnji, kojim su omogućene besplatne ulaznice za dobrovoljne davaoce krvi. Svi dobrovoljni davaoci, koji krv budu donirali u narednom periodu, imaće mogućnost izbora besplatne ulaznice za jedan od pet nacionalnih parkova, kao mali znak pažnje za humano djelo.

dama. Ti ljekovi izgledaju kao pravi. Oni su uvjek korak ispred regulative. Ne samo kod nas, naša sreća je što smo malo tržište, a njihov cilj jesu uglavnom velika tržišta - navela je Lješković. Nedovoljna informisanost o opasnostima koje vrebaju putem interneta može biti vrlo opasna. - Postoji i taj momenat srama od kupovine pojedinih ljekova i onda je pojedincima lakše da neke ljekove kupuju preko interneta ili na neki drugi način - istakla je Lješković. 19. decembar – Farmaceutima Božićni bazar

Direktorka Zavoda, dr Rašović zahvalila je menadžmentu JP Nacionalni parkovi Crne Gore, na čelu sa gospodinom Elvirom Klicom, na obezbjeđivanju besplatnih ulaznica za dobrovoljne davaoce krvi, ali i na organizovanoj akciji dobrovoljnog davanja krvi zaposlenih u tom preduzeću. Direktor Nacionalnih parkova Crne Gore Elvir Klica zahvalio je Zavodu na inicijativi. - Najmanje što smo mogli da učinimo je ustupanje besplatnih ulaznica za sve dobrovoljne davaoce krvi. Ovo je samo početak buduće saradnje i simbolično potpisivanje memoranduma, a nadam se da ćemo u narednom periodu imati još više zajedničkih akcija - istakao je Klica. Zaposleni u tom preduzeću su dobrovoljno donirali krv. U akciji koja je organizovana učestovalo je oko 20 davalaca krvi. 18. decembar - Kupovina ljekova putem interneta opasna i nedozvoljena Da je kupovina lijeka preko interneta ili oglasa opasna, potvrdila je i Svjetska zdravstvena organizacija. Svaki drugi lijek koji se prodaje putem interneta je falsifikovan i potencijalno toksičan. Milena Lješković iz Agencije za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore saopštila je, za Jutarnji program TVCG, da je trgovina ljekova putem interneta opasna jer je nekontrolisana. Crna Gora, kako kaže Lješković, uspješno rješava taj problem. Agencija za ljekove i Uprava carina su organizovale akciju koja podrazumjeva da ne može ni jedan lijek kupljen preko interneta preći granicu. - Dakle, ako neko kupi lijek putem interneta neće mu stići. Svaki lijek putem pošiljke koji dođe na carinu biva uništen. To izaziva često nezadovoljstvo naših građana i pojedinih pacijenata koji na taj način lakše ili jeftinije dolaze do pojedinih ljekova, ali moraju biti svjesni da ljekovi moraju biti efikasni i provjereni, a ljekovi kupljeni putem neta, to svakako nijesu - kazala je Lješković. Najviše i najčešće se falsifikuju citostatici, antibiotici i antidepresivi, to su informacije SZO. - Falsifikovanje ljekova je unosan biznis, mnogo unosniji nego prodaja droge ili falsifikovanje novca. Prema nekim podacima na 1000 uloženih eura u falsifikovani lijek dobija se čak do 500 hiljada eura profita. Tako da falsifikatori pribjegavaju raznim meto-

Veledrogreija NetPharm po prvi put ove godine organizovala je Božićni bazar u kafeu NONA u Podgorici, koji je okupio veliki broj farmaceuta. U ime Netpharm kompanije dobrodoslicu je poželjela dr pharm. Vladana Raković, koja je istakla značaj ovog druženja sa željom i namjerom da isti postane tradicija. - Nesumnjivo je da smo zahvaljujuci svima vama ostvarili sve prethodno zacrtane planove i uspješne poslovne strategije koje su se u ovom periodu godine, kada sumiramo rezultate minulog rada, pokazale kao i više nego uspješne. S toga, očekujemo i nadamo se još uspješnijoj saradnji u budućnosti, a posve dugotrajnoj, na zadovoljstvo svih nas – kazala je Raković.

U sklopu Bazara predstavljeni su preparati brendova Avene, Ducray, Klorane i drugi koje zastupa veledrogerija NetPharm. - Uz zahvalnost što ste i večeras dio naših aktivnosti, pozivam vas da nam se pridružite na izlozbenom prostoru gdje ćemo kroz razgovor sa vama zaokruziti priču o preparatima koji su obilježili godinu koja je za nama – kazala je Raković. Ovom prilikom prisutni farmaceuti i drugi gosti mogli su se bliže upoznati s različitim preparatima iz kategorije dermokozmetike koji su već prisutni na našem tržištu, kao i sa novim preparatima koje zastupa NetPharm, a za sljedeću godinu najavljeni su i novi brendovi. 19. decembar - Hrana za golove Fudbalski savez Crne Gore i Institut za javno zdravlje Crne Gore promovisali su brošuru Hrana za golove, koja je namijenjena djeci i njihovim roditeljima, kao i trenerima, a čiji je cilj edukacija o zdravim stilovima života i sticanja navika vezanih za zdravu ishranu. Promoteri manifestacije bili su reprezentativci Stefan Mugoša i Vladimir Jovović. U modernom fudbalu, u razvoju dječaka i djevojčica koji žele da se bave najpopularnijim sportom, najvažnije su brzina igre

31


grada.

i razmišljanje o igri koji se razvijaju treninzima, odmorom i ishranom. Svi ovi elementi su međusobno povezani tako da se bez kvalitetne i zdrave ishrane gube neophodne predispozicije za uspješno i profesionalno bavljenje sportom. 20. decembar - Zavod za transfuziju krvi Crne Gore obilježio Dan osnivanja Zavod za transfuziju krvi Crne Gore obilježio je Dan osnivanja ustanove svečanom dodjelom priznanja za doprinos davalaštvu krvi u toku ove godine. Direktorka Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore prim. dr Gordana Rašović, zahvalila je nagrađenima i poručila da rezultati pokazuju značajne pomake u ovoj oblasti. (Opširnije na stranama 12-13) 20. decembar - Dom zdravlja Podgorica obilježio 92 godine postojanja Dom zdravlja Podgorica je dobro organizovana zdravstvena ustanova, u kojoj se primjenjuju najsavremenije medicinske tehnologije na primarnom niovu zdravstvene zaštite i u kojoj radi visokoprofesionalan kadar, od ljekara, do sestara i zdravstvenih saradnika. Efikasnim i kvalitetnim radom potvrdili smo da je primarna zdravstvena zaštita temelj zdravstvenog sistema u Crnoj Gori, poručio je direktor Doma zdravlja Podgorica doc. dr Nebojša Kavarić, na svečanosti upriličenoj povodom 92 godine postojanja i rada najveće zdravstvene ustanove na primarnom niovu u Crnoj Gori.

On je podsjetio na višedecenijski razvoj Doma zdravlja Podgorica i plejadu ljekara i zdravstvenih radnika koji su ga gradili i izgradili ustanovu, koja je danas ponos svih građana Glavnog

32

- Za nama je devet decenija punih entuzijazma, posvećenosti, napornog rada generacija zdravstvenih radnika, koje su gradile zdravstvenu službu i svoje znanje, umijeće i humanost, koju nosi naša profesija, nesebično davali stanovnicima sa ovog područja, ali i šire. Svi oni dali su izuzetno veliki doprinos u razvoju medicinske struke i nauke i u Podgorici i u Crnoj Gori. Danas je Dom zdravlja Podgorica savremena zdravstvena ustanova, koja, u skladu sa najnovijim medicinskim trendovima i doktrinama pruža visok nivo zdravstvenih usluga. Nastavićemo da unapređujemo naše znanje i struku, tehnologiju i prostor, kako bi svaki građanin dobio pravovremenu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu - poručio je doc. dr Kavarić. I ove godine, već tradicionalno, uručene su zahvalnice radnicima koji su ove godine otišli u zasluženu penziju i godišnje nagrade najboljim pojedincima i organizacionim cjelinama za poseban doprinos u radu tokom 2019.godine. Priznanja za godišnji doprinos u radu u 2019. godini: - Organizaciona cjelina izabrani doktor za djecu: doktor godine – dr Biljana Fuštar, specijalista pedijatar i med. sestra Sonja Rašović. - Organizaciona cjelina izabrani doktori za odrasle: doktor godine – dr Radmila Bojović, doktor medicine i med. sestra Slađana Petković. - Organizaciona cjelina izabrani doktori za žene: doktor godine – dr Nataša Tomašević, specijalista ginekologije i akušerstva i med. sestra Anđela Perović. - Centri za podršku: dr Maida Burdžović - Centar za mentalno zdravlje, Ruža Raičević fizioterapeut - Jedinica za fizikalnu terapiju primarnog nivoa i Marko Đurđić, psiholog - zdravstveni saradnik. - Nemedicinski radnik: Mladen Vešović – Jednica za sanitetski prevoz. - Služba godine: Centar za laboratorijsku dijagnostiku. - Specijalno priznanje: dr Alma Drešević, specijalista pedijatrije - Za izuzetan profesionalan i stručni pristup za djelovanje u posebnim okolnostima. - Poslovni partner godine: kompanija BTL Medical, Podgorica – Za izuzetnu poslovnu saradnju i doprinos u pružanju efikasnije primarne zdravstvene zaštite pacijentima. 20. decembar - Centru za genetiku i imunologiju novi prostor Uprava javnih radova privela je kraju projekat adaptacije dijela objekta Kliničkog centra Crne Gore za potrebe dnevne bolnice i Centra za medicinsku genetiku i imunologiju (CMGI). Investiciju je sa više od 256 hiljada eura finansirala Vlada Crne Gore iz kapitalnog budžeta, a radove je u prethodna tri mjeseca izvelo preduzeće Refena, na osnovu ugovora sa Upravom javnih radova. Kako se navodi u saopštenju Uprave javnih radova, projekat je obuhvatio kompletnu rekonstrukciju, adaptaciju i organizaciju bivšeg odjeljenja za transfuziju krvi, čime je dobijeno 545 metara kvadratnih novog prostora. Od toga je 425 kvadrata namijenjeno za laboratorije, kancelarije, sanitarne i tehničke prostorije Centra za medicinsku genetiku i imunologiju, dok je za dnevnu bolnicu predviđeno 120 kvadrata.


21. decembar - Besplatno savjetovalište za odvikavanje od pušenja NVO Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR), zbog velikog interesovanja, organizovao je u ovoj godini još jedno besplatno savjetovalište za odvikavanje od pušenja. - Svih ovih godina želja CDPR-a je bila, a i dalje je, da što više pušača, kako u Podgorici, tako i cijeloj Crnoj Gori ostavi duvan i pušenje, a time sačuva svoje, kao i zdravlje svojih najbližih - navodi se u saopštenju. Tretman po kojem se radi na odvikavanju od pušenja u CDPR-u, je metod profesora iz SAD-a Vejn Mek Farlanda i traje sedam dana tj. poredpripremnog časa sadrži još pet časova odvikavanja od pušenja. - To je metod koji kod nas, u regionu, ali i u cijelom svijetu daje najbolje rezultate kod problema ostavljanja duvanskih proizvoda - poručuju iz CDPR-a. Zainteresovani za tretmane odvikavanja od pušenja mogu se prijaviti na broj telefona 069 530 666. 23. decembar - Donacija Kliničkom centru Crne Gore 300 hiljada eura Klinički centar Crne Gore, Elektroprivreda Crne Gore, Crnogorski elektrodistributivni sistem i Rudnik uglja Pljevlja su potpisali četvorogodišnji Sporazum o finansiranju projekata u KCCG u vrijednosti od 300 hiljada eura.

Direktor KCCG dr Jevto Eraković se zahvalio energetskim kompanijama na dosadašnjoj podršci ističući da će sredstva obezbijeđena Sporazumom omogućiti strateški pristup realizaciji projekata koji će doprinijeti modernizaciji, osvremenjavanju i kvaliltetnijem pružanju usluga pacijentima. - Ovo je jedna od najvećih donacija KCCG i nadam se da će i drugi privredni subjekti slijediti primjer ove tri energetske kompanije kad je društveno odgovorno poslovanje u pitanju - kazao je dr Eraković. Izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore Igor Noveljić istakao je da Sporazum predstavlja jačanje saradnje koju energetske kompanije već imaju sa Kliničkim centrom Crne Gore. - Potpisivanje Sporazuma samo je potvrda našeg društveno odogvornog pristupa kada je zdravstveni sistem u pitanju. Istakao bih da je Elektroprivreda prošlog mjeseca donirala sredstva Nikšićkoj, Pljevaljskoj i Bjelopoljskoj bolnici u visini od 60 hiljada eura u cilju jačanja kvaliteta zdravstvene usluge za sve naše građane - kazao je Noveljić.

- Podrška Kliničkom centru na ovaj način daje mogućnost menadžmentu da strateški valorizuje projekte koji će omogućiti kvalitetniju dijagnostiku, liječenje i konsultativnu djelatnost – rekao je izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema Zoran Đukanović, podsjećajući da se CEDIS, koji tek tri godine samostalno posluje, već prepoznaje kao društveno odgovorna kompanija, te da smo upravo Klinički centar podržali u realizaciji projekata vezanih za Kliniku za anesteziju, reanimaciju i terapiju bola, Kliniku za ginekologiju i akušerstvo i Institut za bolesti djece. - Posebno je zadovoljstvo što je i danas Rudnik uglja dio projekta koji pomaže podizanje kvaliteta usluga u Kliničkom centru Crne Gore, kao što je bio i prije dvije godine. Naša podrška zdravstvenom sistemu je fokusirana na zdravstvenu ustanovu u Pljevljima koju svake godine pomažemo. Tako smo im ove godine omogućili nabavku ultrazvučnog aparata – istakao je izvršni direktor Rudnika ugla Slavoljub Popadić. 23. decembar - Uručena priznanja najboljim studentima i diplome budućim ljekarima Poručujući da su im vrata Ministarstva uvijek otvorena, ministar zdravlja dr Kenan Hrapović kazao je da Vlada u kontinuitetu poboljšava uslove za rad svih u crnogorskom zdravstvenom sistemu. Dekan Medicinskog fakulteta prof. dr Miodrag Radunović na svečanoj sjednici ove obrazovne ustanove istakao je da je studiranje na Medicinskom fakultetu sinonim za ozbiljnost, posvećenost, odricanje, mudrost i istrajnost, prof. Radunović je naveo da su budući medicinari društvena elita kojom će se društvo ponositi. Nagradu Univerziteta Crne Gore dobio je Boban Banjac, student VI godine studijskog programa Medicina, sa ukupnom prosječnom ocjenom tokom studija 10. Studentska nagrada glavnog grada Podgorica "19. decembar" pripala je Ani Stojanović, studentkinji VI godine studijskog programa Medicina, prosječna ocjena na prethodnoj godini studija 10. Nagradu iz donacije Američkocrnogorskog kulturno-prosvjetnog društva "Lovćen" iz Detroita dobile su: Nataša Novaković (VI godina), Milica Radulović (V godina), Zorka Kašćelan (V godina), Zorka Vukićević (III godina) i Danka Drobnjak (III godina).

Za ostvareni uspjeh u toku studiranja nagrade su uručene studentima druge godine medicine: Mariji Bojić, Danici Knežević, Dinu Kozici, Lazaru Đurišiću, Almi Sulović, Zorici Vuković, Božidaru Caćiću, Tari Knežević, Mariji Međedović, Nataši Nišavić, Mihailu Vukaniću, Andriji Jašoviću i Nini Nikčević.

33


Priznanja su dobili i najbolji studenti treće godine: Kadir Sabanadžović, Stojan Terzić, Slobodanka Marojević, Miloš Stamatović, Marija Radević, Esmin Sutović, Lazar Dragišić, Šonja Zelović, Marija Vušanović, Rajmond Đonaj i Vladimir Papić. Nagrađeni studenti četvrte godine su: Vukašin Stojanović, Ksenija Zečević, Andrijana Borović, Katarina Popović, Bojana Kljajević, Redžep Fetahović, Milan Magdelinić, Jasmina Leldić, Mile Krulanović, Ivana Sćepanović. Nagrade studentima pete godine pripale su: Alanu Muratoviću, Sari Stanišić, Stefanu Martinoviću, Andrei Jovović, Branku Popadiću, Bošku Cejoviću, Andrei Radulović, Vladanu Vučiniću i Ameru Lješnjaninu. Sa šeste godine priznanja su dobili: Boban Banjac, Ana Stojanović, Nataša Novaković, Kemal Dedeić, Milena Magdelinić, Amra Kazazović, Ana Ostojić, Jelena Grujić, Jelena Labudović i Naza Đurđević. Sa studijskog programa Stomatologija nagrađeni su: student druge godine Milan Zlatičanin, treće godine Vera Jauković, četvrte godine Tamara Radunović i pete godine Milica Radulović. Priznanja sa studijskog programa Farmacija pripala su Ljudmili Radivojević, Harisu Majstoroviću i Zorani Savović, sa treće godine nagrađena je Tijana Rakonjac, a četvrte: Jelena Rakočević, Kristina Vlahović, Borislav Bardak i Jelena Camdžić, dok su sa pete godine nagrađeni: Zorka Kašćelan, Ivana Knežević, Kristina Pićurić, Svetlana Vujović, Katarina Pićurić i Miloš Luburić. Priznanje sa studijskog programa Visoka medicinska škola pripalo je srudentkinji treće godine Zorki Vukićević, a sa studijskog programa Primijenjena fizioterapija studenima druge godine Diku Jevremoviću, Milošu Lakoviću i Tini Jovanović. 23. decembar - Obilježen dan Kliničkog centra Crne Gore Povodom 19. decembra, Dana Kliničkog centra Crne Gore, 23. decembra u hotelu Hilton upriličena je svečanost kojoj su, uz predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, prisustvovali ministri u Vladi Crne Gore, predstavnici diplomatskog kora, direktori zdravstvenih institucija i ustanova, privredenici, zaposleni u Kliničkom centru Crne Gore… (Opširnije na stranama 8-9) 24. decembar – Pušten u rad novi aparat za spoljašnje zračenje

Premijer Marković je ovim povodom kazao da su, zahvaljujući ostvarenom veoma visokom privrednom rastu u mandatu aktuelne Vlade, moguća izdašna ulaganja u zdravstveni sistem i povećanje kvaliteta zdravstvene zaštite građana. (Opširnije na stranama 10-11) 24. decembar - Albaniji isporučena pomoć vrijedna 45.233 eura Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović sa ambasadorom Republike Albanije u Crnoj Gori Riđem Kurtezijem ispratio je konvoj pomoći, medicinska sredstva i ljekove, Vladi Albanije. Vrijednost donacije je 45.233 eura. - Nakon razornog zemljotresa koji je pogodio naše susjede u Albaniji, u šta sam se i lično uvjerio nakon posjete toj zemlji samo dan nakon tog strašnog događaja, ponudili smo našim prijateljima kao država, svu potrebnu pomoć. Bili smo sa njima u stalnoj komunikaciji i na osnovu njihovih iskazanih potreba i djelovali - kazao je Hrapović. Posredstvom diplomatskih kanala od resornog ministarstva zdravlja Albanije dostavljena je molba za pomoć u obezbeđivanju određenih medicinskih sredstava i opreme. - Ministarstvo zdravlja organizovalo je akciju prikupljanja i danas smo ovdje, na graničnom prelazu Božaj da, zajedno sa ambasadorom Albanija u našoj zemlji, ispratimo tražena medicinska sredstva, opremu, lijekove - naveo je Hrapović. Distributeri medicinskih sredstava, opreme i ljekova pokazali su spremnost da pomognu. - Naglašam da su se osim državnog Montefarma, akciji odazvali i više privatnih kompanija, na čemu im država iskazuje zahvalnost. To su: Farmont DOO, Glosarij DOO, Osmi red - D DOO, Monte D DOO, Anik-Atik DOO, BusinessMontenegro AD, Nativa DOO, Medica DOO, Inel Medica DOO, Danlab DOO, Hemomont DOO. Naravno, ovdje se naša pomoć neće završiti i kao država ćemo i dalje djelovati na način da pomognemo u saniranju posljedica zemljotresa. Vrijednost donacije je 45.233 eura - istakao je Hrapović. Ambasador Albanije u Crnoj Gori zahvalio je ministarstvu zdravlja Hrapoviću na brzoj reakciji i obezbijeđenoj pomoći. Takođe, zahvalio je predsjedniku Crne Gore Milu Đukano- viću, predsjedniku Vlade Dušku Marković i Skupštine Ivanu Brajoviću kao i svim građanima naše zemlje na iskazanoj solidarnosti. 25. decembar - Klinički centar Crne Gore obradovao najmlađe pacijente

Premijer Duško Marković pustio je u rad novi aparat za spoljašnje zračenje Klinike za onkologiju i radioterapiju Kliničkog centra Crne Gore.

34

U IBD-u Menadžment KCCG uručio poklon paketiće djeci. Menadžment Kliničkog centra Crne Gore, na čelu sa direktorom dr Jevtom Erakovićem, podijelio je po tri novogodišnja paketića za preko stotinu mališana koja se nalaze na liječenju u Institutut za bolesti djece. Paketići su obezbijeđeni iz sredstva menadžmenta, te rukovodioca organizacionih jedinica KCCG, kao i prijatelja ove ustanove. KCCG je ovim činom pokazao da, pored stručnog i kvalitenog liječenja, želi najmlađim pacijentima da uljepša praznične dane prigodnim novogodišnjim paketićima. Njihova iskrena radost i osmjesi na licima su govorili više od riječi.


Skupština EPA jednoglasno je odlučila i da se godišnji sastanak EPA 2021. godine odži u Crnoj Gori, što će nesumnjivo doprinijeti daljoj afirmaciji naše pedijatrijske službe. 26. decembar - Počela intraoperativna primjena citostatika

Tim povodom je medicinska direktorica KCCG prof. dr Marina Ratković kazala da je ova aktivnost u nizu onih koje su realizovane u KCCG u poslednjem periodu jedna od najradosnijih i najlepših. – Što više budemo radili sa djecom više ćemo uspjeha imati i sa odraslim pacijentima. Uvijek svi imamo jednu želju, a posebno za djecu da budu zdrava i da obezbijedimo da ovaj prostor, kako smo i radili poslednju godinu dana, bude još bolji. Njihova zahvalnost će biti u samom izgledu, a ne u riječma – kazala je prof. Ratković. 26. decembar - Asocijacija za preventivnu pedijatru Crne Gore postala punopravni član Evropske pedijatrijske akademije Asocijacija za preventivnu pedijatru Crne Gore, na nedavno održanom godišnjem sastanku Evropske pedijatrijske akademije (EPA) u Briselu, postala je punopravni član ove emninetne međunarodne organzacije.

Na sastanku Evropske pedijatrijske akademije prisustvovala je delegacija iz Crne Gore, koju je predvodio doc. dr Nebojša Kavarić, direktor Doma zdravlja Podgorica i predsjednik Asocijacije za preventivnu pedijatriju. U toku konferencije, održana je Skupština Akademije koja je jednoglasno prihvatila prijavu Asocijacije za prventivnu pedijatriju Crne Gore da postane punopravni član Evropske pedijatrijske akademije. Ovo je vrlo značajna odluka za dalji razvoj pedijatrije u Crnoj Gori jer će naši ljekari moći da učestvuju u razvijanju smjernica i protokola u pedijatriji, kao i donošenju strateši važnih dokumenata za razvoj pedijatrije u Evropi. Takođe, na ovaj način postiže se bolja povezanost naših pedijatara sa kolegama iz ostalih evropskih zemalja. Svi pedijatri iz Crne Gore istovremno su postali i punopravni čalnovi EPA čime stiču mogućnost da pod povoljnijim uslovima učetvuju u različitim edukativnim programima koje organizuje EPA.

Najveći hirurški poduhvat u Kliničkom centru Crne Gore, intraoperativna primjena citostatika, počela je da se sprovodi u Centru za digestivnu hirurgiju. Direktor Kliničkog centra dr Jevto Eraković kazao je na konferenciji za medije, da je danas poseban dan za Klinički centar Crne Gore i za crnogorsku hirurgiju. Urađena je jedna od najvećih hirurških intervencija koje se danas izvode u svijetu i poslije transplatacione medicine sigurno predstavlja vrh hirurgije.

Prof. dr Ranko Lazović – Moram da izrazim zaista veliku zahvalnost prof. dr Ranku Lazoviću koji je uradio intervenciju i koji je vođa tima koji je ovde sa nama. U timu su pored prof. Lazovića bili anesteziolog dr Ognjenka Šarenac, hirurg dr Janko Žujović i radiolog dr Vladimir Krgović. Za ovaj poduhvat smo se spremali godinu. Prof. Lazović je da bi primijenio ovu procedure u KCCG bio na edukaciji, najprije kod prof. dr Dragutina Kecmanovića, iz Kliničkog centra Srbije, kojem je, kako kaže, posebno zahvalan, potom u Njemačkoj, gdje je učio od oca ove metode prof. dr Pol Šugerbejker, a treći put ponovo u timu prof. Kecmanovića i prof. Šugerbejkera u Beogradu. Trenutno, jedina dva doktora koji na ovim prostorima imaju licencu su prof. Lazović u KCCG i prof. Kecman u Srbiji. Prema riječima prof. Lazovića, KCCG ima svu potrebnu opremu za izvođenje ovog zahvata, a u planu je obuka još jednog medicinskog tima iz Crne Gore. Prof. Lazović, koji je uradio operaciju koja predstavlja najveći hirurški poduhvat u državi, a koja u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) košta oko pola miliona dolara, operisao je pacijentkinju sa odmaklom fazom karcinoma jajnika, koja je već operisana u Beogradu i primila hemioterapiju. – Procedura je moguća kod pacijenata kojima je rečeno da se više ništa ne može uraditi, ali i kod oboljelih koji ranije nijesu operisani već su samo primili hemioterapiju. Kada nekoga kome je ostalo još tri ili šest mjeseci života podvrgnete ovakvoj intervenciji, to dovoljno ilustruje složenost, opravdanost i ozbiljnost metode rekao je dr Lazović, navodeći da je ovu proceduru početkom ovog vijeka u SAD počeo da radi prof. dr Pol Šugerbejker, zaposlen u Kancer centru u Vašingtonu. Prof.dr Lazović je pojasnio da je ovo najsloženija hirurška intervencija u trbuhu i karlici, koja se obično radi kod žena životne

35


dobi od 35 do 40 godina. Metoda, prema njegovim riječima, najbolje rezultate daje kod kancera jajnika i debelog crijeva. – Petogodišnje preživljavanje ovakvih pacijenata je preko 20 odsto, a postoje studije koje govore da je petogodišnje preživljavanje i više od 40 i 60 odsto. Pacijenti idealni za ovu procedure su oni kod kojih je kancer indeks, koji pokazuje raširenost procesa u trbuhu i karlici, a koji bi trebalo da iznosi do 21 - naveo je prof. Lazović. On je pojasnio da se rastvor sa citostatikom, na temperaturi od 42 stepena preko pumpe uvodi u trbuh, u kojem uvijek mora biti 500 mililitara rastvora.

krvi u Podgorici, uoči Dana oslobođenja Podgorice, u kojoj je učestvovalo je oko 70 davalaca krvi. - Zaposleni u Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu organizovali su drugu ovogodišnju akciju dobrovoljnog davanja krvi u Podgorici sa oko 30 davalaca krvi.

26. decembar – Zavod za transfuziju krvi Crne Gore organizovao tradicionalno novogodišnje druženje sa mališanima Tradicionalnim novogodišnjim druženjem sa mališanima, djecom dobrovoljnih davalaca krvi NVO Zinak, privodi se kraju još jedna uspješna godina kad je u pitanju dobrovoljno davalaštvo krvi. Mališani su imali priliku da u društvu Djeda Mraza nauče o osnovama ove humane aktivnosti, a kao znak zahvalnosti djeca su nam poklonila crteže sa motivima dobrovoljnog davalaštva krvi. Nakon podjele novogodišnjih poklončića za najmlađe, Djeda Mraz je dao i najljepši poklon koji je potreban onima koji će novogodišnje praznike provesti u zdravstvenim ustanovama i pozvao i druge građane da darivanjem krvi nekome uljepšaju život. Podršku u realizovanju ove aktivnosti pružio nam je glumac Gradskog pozorišta Podgorica Sejfo Seferović. 2019. decembar – Zavod za transfuziju krvi - dobrovoljno davalaštvo krvi - Članovi Rukometnog kluba "Budućnost" organizovali su prvu akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama Zavoda u Podgorici sa oko 10 davalaca krvi. - Velika korporativna akcija dobrovoljnog doniranja krvi organizovana je u prostorijama The Capital plaza centra. Organizatori tradicionalne akcije su kompanija Uniqa, The Capital plaza i partnerske organizacije. U akciji je učestvovalo oko 50 davalaca krvi. - Društvo dobrovoljnih davalaca krvi Podgorica organizovalo je svoju drugu ovogodišnju akciju dobrovoljnog davanja

- Maturanti Srednje stručne škole "Ivan Uskoković", na čelu sa pomoćnikom direktora Srećkom Kljajićem, organizovali su drugu akciju dobrovoljnog davanja krvi od početka ove godine. Akcija je okupila je više od 50 maturanata, koji su sticanje punoljetstva željeli da obilježe dobrovoljnim doniranjem krvi. - Polaznici i zaposleni u Policijskoj akademiji Danilovgrad organizovali su drugu akciju dobrovoljnog davanja krvi od početka ove godine. Akcija je realizovana u saradnji sa Društvom dobrovoljnih davalaca krvi i Crvenim krstom u tom gradu, a posvećena je Danu Opštine Danilovgrad. U akciji je učestvovalo više od 20 davalaca krvi. - Volonteri i zaposleni u Crvenom krstu Crne Gore organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama te organizacije u Podgorici. U akciji, koja se tradicionalno realizuje povodom obilježavanja Dana Crvenog krsta Crne Gore, učešće je uzelo više od 25 davalaca krvi. - Forum mladih Bošnjačke stranke organizovao je akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi u Podgorici. U akciji je učestvovalo oko 15 dobrovoljnih davalaca krvi. Osim Podgorice, akcija je organizovana i u drugim organizacionim djelovima Zavoda: Pljevljima, Bijelom Polju, Beranama i Baru. - Zaposleni u JP Nacionalni parkovi Crne Gore organizovali su akciju dobrovoljnog davalaštva krvi u kojoj je učestvovalo oko 20 davalaca.

Zavod za transfuziju krvi Crne Gore organizovao tradicionalno novogodišnje druženje sa mališanima

36


ZANIMLJIVOSTI

Nevjerovatne promjene kroz koje naše tijelo prolazi tokom dana

Ljudsko tijelo je savršena mašina. Tokom dana, naše tijelo prolazi kroz određene promjene, ponekad i nevjerovatne. Težina, puls i temperatura stalno variraju. Dr Roko Monto napravio je listu nekih od najneobičnijih promjena koje se dešavaju u našem tijelu u jednom danu. Ujutro smo viši, a noću niži. Zašto se smanjujemo tokom dana? Diskovi u našoj kičmi napravljeni su od materijala sličnog želatinu. Tokom dana, gravitacija utiče na njih, što nas čini između 1 i 2,5 centimetra nižim. Naša težina se mijenja tokom dana. Kada se mjerimo na vagi, nikad ne vidimo isti broj, čak i ako je isti dan. Fluktuacije u težini uglavnom su povezane sa nivoom tečnosti, koji zauzvrat ima veze sa hidratacijom i gubitkom vode iz tijela kroz znoj i urin. - Naše tijelo je programirano da dobije određenu težinu u popodnevnim satima, zbog fluktuacija hormona kortizola, koji je, između ostalog, odgovoran za kontrolu proteina, ugljenih hidrata i metabolizma masti. Ujutro vam ovo kolebanje pomaže da akumulirate dovoljno energije da biste preživjeli prve sate dana. Međutim, popodne opada nivo kortizola, usporava se metabolizam, što istovremeno čini vaše tijelo efikasnijim – objasnio je dr Mono. Najrizičniji dio dana je noć. Zbog fluktuacije hormona, naše tijelo ujutro efikasnije rješava stres. To donosi mali rizik od povreda noću. - To je vjerovatno povezano sa smanjenjem određenih hormona stresa. Prema statističkim podacima, ima više povreda u noćnim sportovima u poređenju sa takmičenjima koja se održavaju preko dana - objasnio je dr Monto. Fluktuacije otkucaja srca - U neko doba dana vaše srce počinje brže da kuca, što znači da ste spremni da naporno radite. - Što je veća brzina otkucaja srca, to je bolje vrijeme za vježbanje - rekao je dr Monto, koji je naglasio da će vam ovo pomoći da trenirate više i brže se oporavite. Da biste pronašli svoj savršeni trenutak, jednostavno morate da izmjerite puls tokom dana i odredite kako se mijenja tokom vježbe. Temperatura tijela se mijenja tokom dana - Iako je normalna temperatura 37 stepeni Celzijusa, oscilacije između 35,5 i 37,2 ne predstavljaju opasnost po zdravlje. - Naše tijelo je obično hladnije u 6 ujutro (36,4 stepena), a toplije između 4 i 6 popodne (oko 36,6 stepeni).

Doktori prvi put stavili ljude u stanje umrlosti

Ljekari su prvi put u sklopu kliničkih testiranja stavili pacijente u stanje umrlosti (eng. suspended animation), piše New Scientist, prenosi hrvatski portal Index.hr. Prof. dr Samuel Tisherman, s Medicinskog fakulteta Maryland, rekao je za New Scientist da je njegov tim stavio najmanje jednog pacijenta u suspendiranu animaciju, odnosno u stanje umrlosti. No, nije otkrio koliko je njih preživjelo ovo testiranje. Ljekari su ovu eksperimentalnu metodu, koja ima službeni naziv - hitna prezervacija i oživljavanje (eng. emergency preservation and resuscitation, EPR), sprovodili na ljudima koji su stigli u Medicinski centar Univerziteta Maryland s akutnom traumom, poput ozleda uzrokovanih vatrenim oružjem ili ubod-

38

nih rana, i doživjeli srčani zastoj. Bili su u situaciji da im je srce prestalo da kuca i da su izgubili ogromne količine krvi te su imali manje od pet posto vjerovatnosti preživljavanja. Tako malu vjerovatnost preživljavanja imali su čak i u slučaju hitne intervencije i operacije jer su za nju imali samo desetak minuta vremena prije nego dođe do kliničke smrti. Tokom postupka EPR-a, ljekari su zamijenili svu krv pacijenata s ledeno hladnom fiziološkom otopinom i time njihova tijela brzo ohladili na oko 10 do 15°C. Moždana aktivnost pacijenata ubrzo je gotovo u potpunosti prestala. Ljekari su zatim s rashladnog sistema isključili pacijente, koji bi se inače proglasilli mrtvima, i njihova tijela premjestili u operacionu salu. Hirurzi su tim postupkom dobili dva sata, a ne samo nekoliko minuta vremena, da saniraju povrede pacijenata prije nego što se oni zagriju i srce im se ponovno pokrene. Prof. Tisherman je rekao kako će rezultate testiranja objaviti do kraja 2020. godine. Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je testiranje ove metode uprkos tome što se ne zahtijeva pristanak pacijenta. Razlog tome je što pacijent u pitanju ionako ima povrede koje su vrlo vjerovatno kobne te ne postoji alternativna tehnika liječenja.


IZ MEDICINE Imena koja su zabranjena širom svijeta

U mnogim zemljama postoje imena koja je zabranjeno davati djeci. Prenosimo spisak koji donosi portal Travel&Leisure, 10 imena beba koja su zabranjena u raznim djelovima svijeta: Nutela je zabranjena u Francuskoj - Tokom 2015. godine, francuski sud je zabranio roditeljima da svoje dijete imenuju po brendu Nutela. Devojčica koja se zvala Nutela sada se zove Ela. U Švedskoj postoji samo jedna Ikea - Kompanija Ikea je zaštitila svoje ime tako da nije dozvoljeno da svoje dijete nazovete po njoj. Akuma je ime koje je zabranjeno u Japanu - Akuma na japanskom znači đavo. Iako ime nije potpuno zabranjeno, Vlada

ohrabruje roditelje da svoju djecu imenuju ljepše. Ime Lucifer je zabranjeno na Novom Zelandu - Novi Zeland je zabranio ime Lucifer kao i niz drugih potencijalno uvredljivih imena. U Meksiku nema Robokapa i Fejsbuka - Ova država je zabranila ime Robokapa zajedno sa imenom Fejsbuk jer su smatrali da bi to moglo dovesti do nasilništva. Toma u Portugaliji ne postoji - Dok možete djetetu da date ime Tomas, Tom ili Toma neće proći u Portugalu. Ova zemlja je zabranila skraćene verzije imena. Epl je zabranjeno ime u Maleziji - Malezija ima prilično stroga pravila za imena. U 2006. godini ta nacija je prognala brojne nadimke kao i dječija imena koja su istovremeno imena za voće ili povrće. Petak je samo dan u Italiji - Kada je jedan čovjek pokušao da registruje svoju bebu kao Venerdi, što je italijanska riječ za petak, rečeno mu je da ne može. Prema izvještajima, zvaničnici su vjerovali da ime spada u kategoriju smiješnih ili sramotnih imena. U Švajcarskoj nema Gučija - Švajcarci takođe imaju prilično stroga pravila o imenovanju djece. Na primer, ne možete da date svom djetetu ime po već postojećoj marki - Guči, Mercedes i Šanel. Linda je zabranjena u Saudijskoj Arabiji - Tokom 2015. godine, vlada Saudijske Arabije zabranila je širok spisak imena za koja je smatrala da su uvredljiva, uključujući i ime Linda. Vlada je smatrala da su u pitanju imena koja su nearapska, neislamska ili jednostavno kontradiktorna kulturi Saudijske Arabije.

Klimatske promjene utiču i na proizvodnju piva Stotine miliona ljubitelja piva širom planete mogli bi ostati bez omiljenog pića za svega nekoliko decenija. Usjevi biljaka od kojih se prave nestaju zbog globalnog zagrijavanja. Poslije izvještaja Ujedinjenih nacija, dodatna istraživanja pokazala su da postoje potencijalni problemi vezani za klimatske uslove u nekoliko zemalja ključnih za proizvodnju piva - Belgiji, Češkoj i Irskoj, navodi časopis Nejčer planet. U novoj studiji koju je vodio prof. Vi Si, naučnik sa Univerziteta u Pekingu, navodi se najmanje pet modela koji pokazuju kako bi ekstremni vremenski uslovi, koji uključuju toplotne talase i suše, mogli da smanje prinos ječma od tri do 17 odsto, a to bi neizbježno uticalo na pivopije širom svijeta. Istraživači su izračunali da bi potrošnja piva mogla opasti za trećinu u Irskoj, Belgiji i Češkoj, za četvrtinu u Velikoj Britaniji i za devet odsto u Kini, najvećem svjetskom potrošaču. Pivo je najpopularnije alkoholno piće na svijetu, a smanjenje proizvodnje bi neizbježno uticalo na cijenu. Porast cijena mogao bi da varira za četiri do 20 dolara po pakovanju od šest limenki. - Već nekoliko milenijuma, a za mnoge ljude i danas, pivo je bilo važna komponenta društvenih skupova i proslava. Iako se može tvrditi da konzumiranje manjih količina piva nije štetno za zdravlje, čak i da je zdravo, nema sumnje da će milionima ljudi širom svijeta uticaj klimatskih promjena na proizvodnju piva nanijeti bol - navodi se u izvještaju tima.

39


REGION 01. decembar - Problematični implanti i medicinski uređaji – Srbija Istraživanje Međunarodnog konzorcijuma istraživačkih novinara, (ICIJ) je pokazalo da nadležni organi za zdravstvo u zemljama širom svijeta nisu uspjeli da zaštite milione pacijenata od loše testiranih implanata koji prijete da ugroze zdravlje i bezbjednost ljudi kojima su ugrađeni. ICIJ je pre tačno godinu objavio veliko istraživanje pod nazivom Implant Files o implantima koji su korišćeni širom svijeta, a koji su izazivali različite zdravstvene probleme kod pacijenata, zbog čega su morali da budu povučeni sa tržišta, prenosi se na sajtu Javno.rs. Osim desetina priča iz različitih država kao dio istraživanja objavljena i je međunarodna baza medicinskih uređaja. Danas je baza postala bogatija za informacije iz još dvadeset zemalja, među kojima je i Srbija. U Srbiji je u posljednjih deset godina izdato 137 obavještenja o povlačenju medicinskih uređaja sa tržišta ili bezbjednosnih upozorenja koji se tiču implanata. Sve ove podatke prikupio je BIRN i oni su sada dio velike međunarodne baze medicinskih uređaja koju vodi ICIJ. Iz Ministarstva zdravlja Republike Srbije i Agencije za lekove i medicinska sredstva nisu odgovorilli na pitanja BIRN-a. U bazi ICIJ trenutno se nalazi preko 120,000 dokumenata – različitih vrsta obavještenja poput obavještenja o povlačenju medicinskih uređaja sa tržišta ili bezbjednosnih obavještenja. Na osnovu tih dokumenata, u bazi se može pronaći koji su uređaji bili predmet neke vrste bezbjednosnog upozorenja, ukoliko su povučeni sa tržišta ima objašnjenja koji su razlozi za njihovo povlačenje, kao i koje su kompanije proizvele svaki od tih uređaja i koje su njihove majke-firme.

Ministar za rad, zapošljavanje boračka i socijalna pitanja Zoran Ðorđević najavio je da će od 1. januara 2020. godine svako rješenje koje izda PIO fond biti štampano i na Brajevom pismu. Rješavanju problema pristupačnosti objektima osoba sa invaliditetom doprinjelo je i njegovo ministarstvo tako što je samo u ovoj godini finansirano postavljanje rampi u 77 ustanova. U holu Skupštine Srbije priređena je i izložba posvećenu osobama sa invaliditeom koje su mijenjale svijet. Među osobama sa invaliditetom koje su mijenjale svijet su Stiven Hoking, Frida Kalo, Ludvig Van Betoven, Andrea Bočeli, Tomas Edison, ali i Vuk Stefanović Karadžić. 04. decembar – Protesti roditelja njegovatelja - Hrvatska Članovi Udruženja porodica djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom Sjena protestom su pozvali ministricu Vesnu Bedeković da poboljša status roditelja njegovatelja i njegovatelja djece s posebnim potrebama, te da ih zakonski tretira kao radnike s platom i mogućnošću bolovanja.

03. decembar - Nezaposlenost najveći problem osoba sa invaliditetom – Srbija U Srbiji oko 800.000 ljudi ima neku vrstu invaliditeta, a nepristupačnost, visoka stopa nezaposlenosti, diskriminacija, samo su neki od problema sa kojima se svakodnevno suočavaju. Međunarodni dan osoba sa invaliditetom obilježava se 3. decembra, a uoči tog dana u Skupštini Srbije organizovan je skup Pristupačna budućnost, kako bi se ukazalo na probleme sa kojima se suočavaju, ali i šta je do sada urađeno. Izvršna direktorka Nacionalne organizacije osoba sa invaliditetom Ivanka Jovanović kaže da osobe sa invaliditetom u Srbiji predstavljaju jednu od najvećih marginalizovanih grupa. - Osobe sa invaliditetom se suočavaju sa brojnim preprekama, predrasudama, diskriminacijom, lošim socioekonomskim položajem. Korak po korak država u saradnji sa civilnim društvom i nacionalnom organizacijom osoba sa invaliditetom, vodi ka poboljšanju našeg položaja - rekla je ona.

40

- Mi smo roditelji njegovatelji i njegovatelji, radnici, a ne socijalni slučajevi - poručila je članica udruženja Sjena, Suzana Rešetar na protestu ispred Ministarstva za demografiju, porodicu, mlade i socijalnu politiku, gdje se okupilo dvjestotinjak roditelja, djece i članova udruženja za djecu s posebnim potrebama. Istakli su da roditelji njegovatelji i njegovatelji primaju socijalnu naknadu od 2500 kuna, na što su ironično ukazali minutom šutnje. - Upozoravamo da je taj iznos premali, nedovoljan, i da niko u Hrvatskoj od toga ne može kvalitetno živjeti. Upozoravamo da smo socijalno isključeni i živimo na rubu siromaštva - kazala je Rešetar. Upozorila je da su troškovi koji proizlaze iz invaliditeta enormno visoki. - Plaćamo terapije, doplaćujemo pomagala, kupujemo


djeci ljekove. A jedini odgovor koji dobijamo godinama je uvijek isti – ‘možete dijete smjestiti u instituciju' - poručila je Rešetar. 05. decembar - Medicina budućnosti - Srbija Kvantna medicina je nova grana medicine kojom mogu da se bave samo ljekari koji su licencirani u Srbiji od strane Ministranstva zdravlja. Ljekari moraju da prođu obuku u okviru Srpskog lekarskog društva. Mnogi tvrde da je to medicina budućnosti i da prepoznaje i začetke bolesti. Gostujujući u Beogradskoj hronici dr Vladimir Sinicki, specijalista radiologije i kvantne medicine rekao je da je kvantna medicina nova grana medicine koja integriše znanja i iskustva zapadne i istočne medicine, pruža najbolje iz te dvije medicine i daje mogućnost pacijentima da prevaziđu bolest. Da se izliječe na bezbolan način bez štetnog djelovanja ljekova. Dijagnostika se može vršiti bez štetnog zračenja i kontrasta, kao i negativnih posljedica za pacijente. - Uz pomoć aparata koji se koriste za dijagnostiku kvantne medicine možemo da vidimo predispoziciju oboljenja, jer mi snimamo elektromagnetne talase naših ćelija tkiva i organa. Svaka bolest ima četiri faze. U prvoj fazi bolesti imamo poremećaj elektromagnetnog polja u ćeliji, u drugoj fazi dolazi do poremećaja informacija između ćelija, treća faza je biohemijska faza, a četvrta faza je faza manifestacije bolesti - objasnio je dr Sinicki. - Prvo razgovaramo sa pacijentom i uzimamo anamnezu, poslije toga se obavlja termovizijski skener, gdje snimamo toplotu pacijenta ili infracrveno zračenje, to nije štetno. Poslije ovog snimanja primjenjuje se biorezonantni skener, pregled je pouzdan. Tačnost pregleda je oko 90 odsto. Svaka ćelija pacijenta ima kodiranu frekvenciju elektomagnetnog polja - kazao je dr Sinicki. Takođe je dodao da bi bilo dobro da kvantna medicina bude dio zdravstvenog sistema, jer u roku od sat vremena imate skrining cijelog tijela. 07. decembar - Savez za rijetke bolesti pokreće baze podataka oboljelih – Hrvatska Hrvatski savez za rijetke bolesti najavio je pokretanje projekta stvaranja baze podataka o oboljelima od rijetkih bolesti, nezadovoljni zbog sprovođenja Nacionalnog programa za rijetke bolesti, u sklopu kojega je trebao biti napravljen i registar osoba s rijetkim bolestima u Hrvatskoj. - Nama su podaci bitni kako bi znali uopšte koliko je osoba s rijetkim bolestima, postoji li za njih terapija, koji se ljekari bave pojedinim bolestima, kakve su potrebe i problemi oboljelih i njihovih porodica, da bismo mogli stvoriti sliku o situaciji i što treba preduzeti - rekla je na konferenciji za novinare predsjednica Saveza Vlasta Zmazek. U Savezu, koji okuplja hiljadu pojedinačnih članova i 29 udruženja, ocjenjuju da četiri godine od donošenja Nacionalnog programa ništa nije napravljeno, izostala je podrška Ministarstva zdravlja a Hrvatski zavod za javno zdravstvo je obustavio prikupljanje podataka jer nije uspio dobiti sredstva iz EU fondova. HZJZ je dosad od ljekara prikupio podatke o 4.500 osoba s rijetkim bolestima, no u Hrvatskom savezu za rijetke bolesti smatraju da ti podaci nisu reprezentativni. Savez će s prikupljanjem podataka krenuti poslije Nove

godine, a dosad su napravili upitnik i softver za bazu. Očekuju podršku državnih institucija i oboljelih koje pozivaju da se jave Savezu. 08. decembar – Zdravstvene ustanove krše Zakon o radu - BiH Zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj krše Zakon o radu i izrabljuju stažiste jer ih ne plaćaju tokom obavljanja pripravničkog staža. Sa druge strane, stažisti prihvataju da rade bez marke primanja kako bi obavili pripravnički staž koji im je uslov za polaganje državnog ispita. Oni koji su završili srednju medicinsku školu stažiraju šest meseci, dok nakon Visoke škole stažiranje traje godinu dana. Prema zakonu o radu i kolektivnom ugovoru u zdravstvu stažisti bi trebalo da primaju mjesečno 80 odsto iznosa od plate, odnosno 525 KM te da imaju sva ostala prava radnika kao što su topli obrok i prevoz. Predsjednik Sindikata zdravstva RS Milenko Granulić kaže da prema njihovim informacijama većina privatnih i državnih zdravstvenih ustanova ne plaća stažiste. 09. decembar – Transplantacijski program srca postao prepoznatljiv u Evropi - Hrvatska - Vjerovatnost da dobijete novo srce u Hrvatskoj dvostruko je veća nego u Njemačkoj. U Hrvatskoj se godišnje uspješno obavi između osam i devet transplantacija srca na milion stanovnika, što je dvostruko više nego u Njemačkoj, istakao je u KBC-u Zagreb gdje su uspješno izvedene i tri retransplantacije srca kardiokirurg dr Hrvoje Gašparović na konferenciji za novinare na kojoj su predstavljena nova dostignuća hrvatske transplantacijske medicine. Transplantacija srca uvjerljivo je najbolji način liječenja uznapredovalog zastoja srčane funkcije, tvrdi dr Gašparović. Iznio je podatak da u svijetu više od dva miliona ljudi boluje od uznapredovalog srčanog zastoja, a samo 5500 transplantacija srca se obavi na godišnjem nivou. - Mi smo u tome stvarno odlični, zahvaljujući kvalitetnom sistemu i velikom angažmanu svih učesnika. U KBC-u Zagreb dosad su obavljene i tri retransplantacije srca, kojima je bolesniku dva puta presađeno srce, što je rijetkost svugdje u svijetu - istakao je dr Gašparović. Akademik Davor Miličić podsjetio je da transplantacijski program srca u KBC-u Zagreb datira od 1988., a u zadnjih desetak godina postao je prepoznatljiv u Evropi i šire. 10. decembar - Izvedena druga transplantacija testisa – Srbija Muškarac (36) kome je transplantiran testis, organ je dobio od jednojajčanog blizanca zbog čega neće morati da prima imunosupresivnu terapiju, koja se inače daje nakon transplantacije. Prva transplantacija testisa u Srbiji, a druga te vrste u svijetu uspješno je urađena u Univerzitetskoj dječjoj klinici u Tiršovoj. Transplantacioni tim predvodio je dr Miroslav Ðorđević iz Univerzitetske dečje klinike u Tiršovoj, a u timu su bili ljekari sa Harvarda dr Branko Bojović i dr Diken Ko.

41


Dr Ðorđević je pojasnio da je transplantacija trajala šest sati, da se pacijent osjeća dobro i da je transplantirani organ već u funkciji. Podsjeća da je prva transplantacija te vrste u svijetu urađena 1978. godine, takođe kod jednojajčanih blizanaca.

Dr Vladimir Draženović, virusolog iz Nacionalnog centra za influencu pri Hrvatskom zavodu za javno zdravlje, rekao je da su do sada laboratorijski dokazali 270 slučajeva gripe, i to samo tip A H1N1 ili tzv. svinjske gripe, a procjenjuje se da je najmanje još 3000 oboljelih.

12. decembar - Teške respiratorne infekcije u Srpskoj - BiH Tokom protekle sedmice domovi zdravlja u Republici Srpskoj su prijavili 3.844 akutnih respiratornih infekcija (ARI), dok je oboljenja sličnih gripu (ILI) registrovano 614. U bolnicama u Srpskoj u ovoj sedmici prijavljeno je osam oboljelih od teške akutne respiratorne infekcije (SARI), saopštili su iz Instituta za javno zdravstvo RS. – U ovom periodu, testirana su dva SARI uzorka i dva ILI uzorka, od kojih nijedan nije bio pozitivan na viruse gripa. Od početka sezone od uzetih uzoraka od oboljelih od ovih grupa infekcija u RS, nijedan nije bio pozitivan na ovaj virus – kažu u IJZ i naglašavaju da je, zbog većeg boravka u zatvorenom prostoru i mjestima gdje borave veće grupe ljudi, neophodno primjenjivati mjere lične, a posebno respiratorne higijene, kao i higijene prostora u kojem živimo i radimo, piše Srpskainfo. – U narednom periodu, posebnu pažnju treba obratiti prilikom posjete pacijentima u bolnicama, kao i osobama smještenim u ustanovama za trajni boravak. Trajanje posjete treba svesti na minimum, u posjetu ići samo ako smo sigurni da nemamo neku respiratornu infekciju i izbjegavati blizak kontakt sa oboljelim – savjetuju u IJZ. 14. decembar - Na Kosovu zaposleni u zdravstvu prihvatili opšti štrajk Centralni štrajkački savjet Federacije sindikata zdravstva saopštio je da je u toku najavljeni štrajk u svim zdravstvenim ustanovama na Kosovu. Do sada svi zaposleni prihvatili opšti štrajk, saopštava se iz Centralnog štrajkačkog savjeta. Štrajk je organizovan i u većini školskih ustanova na Kosovu. Nastave u školama i na Univerzitetu se obustavljaju na dva sata. Zaposleni u zdravstvu i prosvjeti traže povećanje plata, piše RTS. Kosovski Ustavni sud odlučio je da obustavi primjenu Zakona o povećanju plata zaposlenih u javnom sektoru do 30. marta sljedeće godine, a zahtjev za razmatranje zakona podnio je kosovski ombudsman. Odluka Ustavnog suda mogla bi da radikalizuje zahtjeve organizatora štrajka, najavljuju iz sindikata. Predsjednik Ujedinjenog sindikata obrazovanja Rahman Jašari rekao je da je odluka Ustavnog suda loša vijest za sindikate, jer se odnosi na oko 60.000 zaposlenih 15. decembar – Ljekari iznenađeni intenzitetom i komplikacijama gripe – Hrvatska Epidemija gripe ove sezone započela je ranije u Hrvatskoj, intenzitet je već sad na visokih 50 posto, što se nije očekivalo, a među oboljelima ima i novorođenčadi, javlja 24sata.

42

- U skladu s očekivanjima, oko 10 posto slučajeva ima komplikaciju upale pluća, no iznenađuje nas činjenica da se kod 20 posto pacijenata javljaju i druge komplikacije poput upale mozga i upale srčanog mišića, što ranijih godina nismo imali. Ova godina je specifična i po tome što već sad imamo desetak oboljelih novorođenčadi, a razlog je to što bolnička odjeljenja nisu zatvorena za posjete. I kod te djece su komplikacije u vidu upale pluća i encefalitisa - objasnio je dr Draženović. 15. decembar - Dječji centar za translacijsku medicinu - Hrvatska Predsjednik Vlade Andrej Plenković učestvovao je u Banskim dvorima na svečanom potpisivanju ugovora za Veliki projekat Dječji centar za translacijsku medicinu dječje bolnice Srebrnjak. Riječ je o jedinom predijatrijskom translacijskom centru u Evropi, koji će biti finansiran iz EU fondova sa 432 miliona kuna, a radi se o najvećem infrastrukturnom projektu iz nauke i zdravstva u regionu. Projekat obuhvaća izgradnju nove zgrade i nabavku istraživačke opreme.

Direktor Dječje bolnice Srebrnjak dr Boro Nogalo takođe se zahvalio svima koji su pomogli da se dođe do ovog projekta, ističući da od ovog novog centra neće imati samo Hrvatska dobiti već i region jer će znanje ljudi koji će tamo raditi biti izvozni proizvod. Najavio je da se za mjesec i po dana kreće s raspisivanjem potrebnih konkursa, kako bi izgradnja počela iduće godine.


16. decembar – Održan simpozijum o Ajurvedi i aromaterapiji - Srbija Međunarodni simpozijum o Ajurvedi i aromaterapiji održao se 14. i 15. decembra u hotelu Moskva u Beogradu pod nazivom Ajurveda & Aromaterapija: Život u skladu sa Prirodom. Održan je pod pokroviteljstvom Ambasade Indije i Maharišijevog koledža za savršeno zdravlje iz Holandije. - Medicina duh/tijelo se pojavila u 20. vijeku kao jedna od ključnih paradigmi u našem razumijevanju ljudskog zdravlja; pa ipak, kroz spoznaju drevnih vjedskih Rišija, AjurVeda poznaje ovu vezu od njenog začetka, utvrđujući svijest kao fundamentalnu, transcendentalnu stvarnost u osnovi ne samo ljudskog zdravlja, već i cijelog života, istakli su na sajtu Ayurvedacongress.org. Simpozijum je akreditovan od strane Ministarstva zdravlja i otvoren je bio za sve zdravstvene radnike i zainteresovane građane.

dobrovoljnih davaoca matičnih ćelija sa 150 na gotovo 63 hiljade davaoca, otvorena je javna Banka krvi iz pupčane vrpce, iz Hrvatskog Registra DDKMS i Banke krvi iz pupčane vrpce Ana Rukavina izdato je 115 transplantata za hrvatske i inostrane pacijente te je dosad sedmero ljekara iz Hrvatske dobilo priliku da se usavršavaju na najboljim svjetskim klinikama u području hematologije i pedijatrije.

17. decembar - Dodjela sredstava EU za radiološku dijagnostiku - Hrvatska U Ministarstvu zdravlja svečano je potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt Optimizacija i poboljšanje radiološke dijagnostike u sistemu zdravstva Republike Hrvatske - Radiološki edukacijski centar. Projekat se financira u okviru Operativnog programa Djelotvorni ljudski potencijali 2014.-2020., kao direktna dodjela sredstava. Ciljevi poziva su poboljšanje kvaliteta zdravstvene zaštite te povećanje djelotvornosti zdravstvenog sistema Republike Hrvatske, kao i unaprjeđenje znanja i vještina zdravstvenih radnika u području radiologijske prevencije, dijagnostike, terapije i rehabilitacije bolesti glave i vrata. Iznos projekta je 32.559.724,50 HRK, od čega je ESF finansiranje (85 posto): 27.675.765,82 HRK, a nacionalno sufinansiranje (15 posto): 4.883.958,68 HRK. Potpisnici Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava su Ministarstvo zdravlja, Hrvatski zavod za zapošljavanje i Klinički centar Sestre milosrdnice - Referentni centar za radiologijsku prevenciju, dijagnostiku, terapiju i rehabilitaciju bolesti glave i vrata Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske, kao korisnička institucija. Projekt će specijalistima i specijalizantima radiologije koji rade u Republici Hrvatskoj olakšati uslove rada i time pridonijeti motivaciji za ostanak u Republici Hrvatskoj. 18. decembar – Veliki uspjeh humanitarnog koncerta – Hrvatska U organizaciji udruženja Ana Rukavina i Nove TV na Trgu bana Jelačića održana je tradicionalna humanitarna akcija i koncert Želim život, a za to se vrijeme putem telefonskih poziva prikupljao novac za Hrvatski registar dobrovoljnih davaoca matičnih ćelija. Na koncertu je do 23,30 sati prikupljeno više od milion i dvjesta hiljada kuna. Koncert Želim život održao se 14. godinu zaredom u sjećanje na 29-godišnju novinarku Vjesnika Anu Rukavinu, koja je preminula bolujući od leukemije. Od početka rada Udruženja, proširen je Hrvatski registar

Glavni cilj humanitarne akcije je borba za unaprjeđenje hrvatske hematologije, a iz Udruženja su istakli podatke prema kojima je Hrvatska 11 država u svijetu po broju potencijalnih davaoca na 10 hiljada stanovnika, te osma u svijetu po broju davaoca krvi iz pupčane vrpce na 10 hiljada stanovnika. 19. decembar - U rangu s Afrikom po broju oboljelih od morbila - BiH Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je da je napravljen korak unazad kada je riječ o naporima u borbi protiv morbila, a prema objavljenim podacima, Bosna i Hercegovina se po broju oboljelih u ovoj godinu našla u rangu s afričkim zemljama. Zavodi za javno zdravlje i zdravstvene institucije u BiH pripremaju se na novi talas zbog predstojeće sezone gripa i virusa, kada se i povećava broj oboljelih od morbila. U prošloj godini na području BiH registrovano je više od 1.400 obolelih, prenosi portal Klix.ba. U Federaciji, ali i nekim djelovima Republike Srpske, bila je proglašena i epidemija morbila. Samo na području FBiH do sada je zabilježen 1.331 slučaj oboljelih od malih boginja, a dva su smrtna slučaja. Među oboljelim od morbila, 64 posto slučajeva bile su osobe mlađe od 10 godina. Iz Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH kazali su da je, s obzirom na vakcinalni status, 99 posto oboljelih bilo nevakcinisano ili nepotpuno vakcinisano. 20. decembar – Pacijentima vraćaju glas ubrizgavanjem botoksa - Hrvatska U KBC-u Rijeka po prvi put je izveden operativni zahvat ubrizgavanja botoksa kojim je dvjema pacijentkinjama, iz Slavonskog Broda i Rijeke, vraćen glas. Ovaj složeni zahvat u kojem su učestvovaoli neurolozi, audiolozi i fonijatri dosad se izvodio u Sloveniji.

43


- U našoj bolnici je prvi put u Hrvatskoj uspješno apliciran toksin botulinuma u liječenju spazmodične disfonije kod dvije pacijentkinje (iz Slavonskog Broda i Rijeke) zahvaljujući saradnji Zavoda za audiologiju i fonijatriju i Klinike za neurologiju KBC-a Rijeka. Dosad su se pacijenti na ovakve zahvate slali u Univerzitetski centar u Ljubljanu, u kojem su i edukovani riječki stručnjaci - rekli su u KBC-u Rijeka. Postupak ubrizgavanja botoksa kontrolisan je pomoću elektromioneurografije, dijagnostičkog postupka kojim se prati periferni nervni sistem. Na zahvatu je radilo šest osoba. - Spazmodična disfonija, znana i kao laringealna distonija, poteškoća je u govoru zbog protrahiranog spazma mišića koji kontrolišu glasne žice. Radi se o fokalnoj distoniji koja pripada bolestima pokreta. Tačan uzrok spazmodične disfonije nije poznat. Većina slučajeva proizlazi iz problema u dijelovima mozga (bazalni gangliji) koji kontrolišu pokret te nastanu nevoljni pokreti mišića (spazam) koji mogu uticati na glas. Vokalni mišići u spazmu uzrokuju da se glasnice previše približe ili su previše udaljene dok osoba koristi svoj glas - objasnili su iz bolnice problem koji se rješava ovim zahvatom. Osim zdravstvenih problema, kažu iz riječkog KBC-a, narušavanje govornih sposobnosti utiče i na njihov posao te kvalitet života, jer se oboljeli izoluju i smanjuju socijalne kontakte. Spazmodična disfonija pogađa dvije od 100 hiljada osoba, i to u glavnom žene. Botoks se koristi u malim količinama kako bi olakšao grčenje mišića, odnosno smanjio simptome. Botoks se injektira kad pacijent ima nepomičnu glasnicu, ali ima prostora između obje glasnice, što rezultira promuklim i nerazgovjetnim glasom. Primjena toksina botulinuma na glasnicama traje tri mjeseca i potom se mora ponavljati, a trajnog izliječenja bolesti za sad nema.

25. decembar – Nagrada za operacije srca djeci bez otvaranja grudnog koša - Hrvatska Riječki kardiolog za djecu, dr Neven Čače, dobitnik je nagrade Hrvatske ljekarske komore za veliki uspjeh jer je prvi u Hrvatskoj koji je izveo zahvat na srcu kod petoro djece, i to bez otvaranja grudnog koša. Nagrada mu puno znači, a posebno zato što je o njoj odlučivala struka, javlja RTL.

- Radi se o zatvaranju rupice, koja se nalazi na zidu koji dijeli lijevu i desnu komoru i taj zahvat se radi bez klasičnog kardiohirurškog pristupa, bez otvaranja grudnog koša. Kroz arterije i vene u preponskoj regiji guramo žice, katetere da bi stigli do samog srca i onda preko tih žica i katetera, koji nam služe kao vodilice, guramo i takozvani zatvarač - objasnio je dr Čače, pedijatrijski kardiolog u KBC-u Rijeka. Dr Čače je naglasio da uspjeh ne bi bio moguć da nije imao odličan tim. 25. decembar - Svi građani plaćaće ekološku taksu - Srbija Građani Srbije će plaćati 100 dinara mjesečno ekološku taksu, kako bi se na godišnjem nivou sakupio fond od oko pet milijardi dinara koji će biti uloženi u zaštitu životne sredine.

- To je, nažalost, postupak koji se mora ponavljati radi prolaznog efekta botoksa. Toksin botulinuma uglavnom se ugrađuje kako bi se pojačala masa glasnice tako da zdrava glasnica dotiče bolesnu i na taj se način pacijentu vraća glas. S neurolozima sarađujemo jer se kod ekstrapiramidalnih poremećaja takođe ugrađuje botoks kako bi se glasnica opustila i kako bi se pacijentima olakšao govor. Zahvat se sprovodi u lokalnoj anesteziji pod kontrolom ultrazvuka - rekla je predstojnica Zavoda za audiologiju i fonijatriju dr Tatjana Šepić i dodala da su pacijenti izuzetno zadovoljni rezultatima, odnosno vraćenim glasom.

44

Novi sistem ekoloških taksi stupio je na snagu, s izuzetkom onih taksi koje se odnose na fizička lica. Ovaj princip ekoloških taksi počeće da se primenjuje od 1. januara 2020. godine, kako piše u Uredbi o kriterijumima za određivanje aktivnosti koje negativno utiču na životnu sredinu, a u stavu 4. koji se odnosi na fizička lica navodi se sledeće:


- Aktivnosti fizičkih lica koje utiču na životnu sredinu su: korišćenje električne energije, korišćenje uređaja za grijanje, korišćenje hemijskih sredstava, korišćenje proizvoda koji poslije upotrebe postaju posebni tokovi otpada, proizvodnja i prerada hrane i druge aktivnosti. Obveznik plaćanja naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine je fizičko lice koje obavlja neku od aktivnosti iz stava 1. ovog člana. U smislu ove uredbe fizičkim licem smatra se obveznik poreza na imovinu za stambene jedinice za koje se plaća porez na imovinu. Iznos naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine za fizička lica iznosi 1.200 dinara za kalendarsku godinu. Iznos naknade iz stava 4. ovog člana umanjuje se za 50 odsto obvezniku koji ne stanuje u stambenoj jedinici. 27. decembar - Liječenje matičnim ćelijama pomaže kod osteoartritisa - Hrvatska U prostorijama Specijalne bolnice Sv. Katarina održana je novinarska konferencija povodom objavljenih rezultata multicentričnog naučnog istraživanja A 24-Month Follow-UP Study of the Effect of Intra-Articular Injection of Autologous Microfragmented Tissue on Proteoglycan Synthesis in Patients with Knee Osteoarthritis. Projekat je za cilj imao da utvrdi učinak intra-artikularne aplikacije autolognog mikrofragmentiranog masnog tkiva, tačnije tzv. stromalne vaskularne frakcije (SVF) koja sadrži niz različitih tipova ćelija na zglobnu hrskavicu u oboljelih od osteoartritisa, a rad objavljen u časopisu Genes (Basel) po prvi put u medicinskoj literaturi prikazuje višegodišnji učinak mezenhimalnim matičnih i mezenhimalnih stromalnih ćelija izdvojenih iz masnog tkiva. Rezultati ove studije sugerišu da mezenhimalne stromalne i mezenhimalne matične ćelije (MSCs) izdvojene iz mikrofragmentiranog masnog tkiva dovode do porasta ključnih molekula hrskavice ili glikozaminoglikana (GAGs) čak dvije godine nakon intra-artikularne aplikacije. Iako su vrijednosti GAGs-a nakon 24 mjeseca od početka liječenja niže nego što je to bio slučaj nakon 12. mjesečnog mjerenja, čak u više od 50% ispitanika vrijednosti GAGs-a su više nego što su bile prije početka liječenja. Kao i u ranijim studijima mjerenje nivoa GAGs-a u hrskavici se radilo koristeći radiološku metodu oslikavanja primjenom naprednih tehnologija uključujući i kontrastnim sredstvom osnaženo MR oslikavanje – dGEMRIC). U saradnji s dr Lucijom Zenić i dr Denisom Polančecom sa Odjeljenja za translacijsku medicinu Dječje bolnice Srebrnjak koristeći metode imunofenotipizacije i protočne citometrije istodobno su određene vrste i sastav mezenhimalnih stromalnih i mezenhimalnih matičnih ćelija (MSCs) u mikrofragmentiranom masnom tkivu s terapeutskim učinkom za svakog pacijenta koji su pristupili terapiji osteoartritisa u Specijanoj bolnici Sv. Katarina. U ovom istraživanju prvi put je pokazano da gotovo 80% svih neleukocitnih ćelija čine upravo endotelne progenitorske ćelije (EPC), čija uloga je u naučnoj literaturi dosad poprilično zanemarena. Postoje naznake da upravo interakcija između MSCs i EPC može biti ključna u diferencijaciji ćelija sličnim pericitima, a koje imaju veliki regenerativni učinak.. Osteoartritis je jedan od najčešćih zdravstvenih problema u svijetu, a podaci vodeće američke ortopedske institucije u

SAD-u, Hospital for Special Surgery, ističu da trenutno u svijetu od osteoartritisa boluje oko 630 miliona, što ovu bolest pozicionira među najučestalije bolesti modernog čovjeka. Specijalna bolnica Sv. Katarina, evropski je centar izvrsnosti i prva Evropska bolnica s američkom akreditacijom Global Healthcare Accreditation. Bolnica je predvodnik uvođenja integriranog koncepta personalizovane medicine u kliničku praksu EU. - Kako u slučaju osteoartritisa tako i u nizu drugih bolesti, nesumljivo će se budućnost zdravstva temeljiti na integraciji načela personalizovane i regenerativne medicine u kliničku praksu - rekao je voditelj projekta prof. dr Dragana Primorca. 28. decembar - Stanje mentalnog zdravlja mladih alarmantno - Hrvatska Obrazovno-rehabilitacioni fakultet u Zagrebu predstavio je rezultate opsežnog istraživanja koji su dobri pokazatelji šta se dešava sa mladima, a podaci iz područja mentalnog zdravlja pokazuju da je stanje alarmantno. - U grupi od 30 srednjoškolaca dvoje koristi marihuanu jednom sedmično ili češće, a svaki treći pije jednom nedjeljno ili češće, neki su od osnovnih podataka koji ukazuju da češće korišćenje alkohola i marihune prate lošiji indikatori mentalnog zdravlja - izjavila je vođa projekta Miranda Novak. Svaki četvrti ispitanik ima značajne simptome anksioznosti i stresa, a u razredu od 24 učenika, barem jedan navodi da je pokušao samoubistvo, kazala je ona i ocijenila stanje alarmantnim. S druge strane, Novakova je dodala da što je veća samosvijest mladih manje je simptoma i ređe je konzumiranje alkohola i marihuane, prenela je Hina. Rezultati pokazuju da je čak 39 odsto mladih jednom ili češće u poslednjih mjesec dana vidjelo vršnjačko zlostavljanje, a 18 odsto da su i sami doživjeli nasilje. Što se tiče sredstava zavisnosti, 70 odsto ih je konzumiralo alkohol u zadnjih 30 dana, mladići češće od djevojaka. Marihuanu je 14,7 odsto njih koristilo barem jednom u zadnjih 30 dana, a koriste i druga sredstava zavisnosti. Petina ih je odlazila u sportske kladionice u zadnja 3 mjeseca, a 12,4 odsto je igralo loto. Oko 40 odsto anketiranih je u partnerskoj vezi, od koji 11,6 odsto navodi iskustvo fizičkog nasilja, koje češće prijavljuju mladići od djevojaka. 30. decembar – Besplatni vrtići i 500 eura za svako rođeno dijete - Srbija Sprovođenje populacionih mjera treba da podstakne roditelje na rađanje većeg broja djece i uticati na povećanje nataliteta u Ljigu. Opština Ljig obezbijediće besplatan vrtić za svu djecu sa područja te opštine od početka 2020. godine, kao i 500 eura za svako rođeno dijete. Kako se navodi na portalu Glas zapadne Srbije, to što roditelji oko 350 djece od januara neće plaćati vrtić, opštinu će koštati nešto više od 10 miliona dinara. Do sada je pravo na besplatan vrtić imalo samo treće rođeno dijete u porodici. Predsjednik opštine Ljig Dragan Lazarević očekuje da će sprovođenje tih mjera podstaći roditelje na rađanje većeg broja djece i uticati na povećanje nataliteta u Ljigu.

45


Migracije zdravstvenog osoblja tema stručnog skupa

MIGRACIJE KAO AKTUELNI PROBLEM ZDRAVSTVA Drugog dana 34-og godišnjeg EFMA sastanka u Podgorici jedna od tema panel-diskusija bile su migracije. Frederiko Gvanais, predstavnik OECD1-a predstavio je aktuelne tokove u migracijama ljekara, medicinskih sestara i studenata medicine u zemljama članicama OECD-a, Mina Brajović, šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori govorila je o uticaju propisa SZO-a na migracije zdravstvenog osoblja, a dr Zdenka Čebašek Travnik, predsjednica Ljekarske komore Slovenije ukazala je na specifičnosti migracija ljekara i studenata medicine u Sloveniji. Velika i kontroverzna tema Pomoćnik rukovodioca za zdravstvo u OECD-u Frederiko Gvanais rekao je na početku svog izlaganja da migracije danas predstavljaju veliku i kontroverznu temu. Ukazujući na statistiku u međunarodnim migracijama profesionalaca i stude-

nata medicine, on je rekao da nikada ranije nije evidentiran toliki broj ljekara u zemljama OECD-a, a to se uglavnom dešava zbog porasta broja svršenih studenata medicine. U Irskoj je, na primjer, 2016. evidentirano 24,4 studenta na 100.000 stanovnika, a 2006. ta cifra bila je oko 15. U najvećem broju zemalja, po podacima Gvanaisa, postoji razlika u brzini povećanja svršenih studenata u periodu 2006-2016. U Njemačkoj i Italiji, međutim, ta razlika nije tako velika, ali je u Britaniji i Francuskoj došlo do drastičnog porasta. Osim svršenih studenata medicine u zemlji, broj ljekara koji su rođeni u stranim zemljama takođe je doprinio povećanju broja ljekara u stranim zemljama. Ističući da je kod ljekara taj trend važniji nego kod drugih profesija koje zahtijevaju univerzitetsku diplomu, Gvanais je naveo da u 18 zemalja OECD-a za koje postoje podaci za period 2010-2016. broj ljekara koji su rođeni u inostranstvu je otprilike oko 20%. To je, objasnio je on, značajan rast u odnosu na ukupni broj ljudi koji imaju univerzitetsku

Slika 1. Broj ljekara na 1.000 stanovnika u OECD zemljama u per. 2000-2016.2

46


diplomu, što je, generalno gledano, oko 10%. Broj onih koji su rođeni u inostranstvu naročito je doprinio rastu broja zdravstvenih profesionalaca. U Njemačkoj je taj porast najveći – čak 93%. Njemačka, Luksemburg i Švajcarska prednjače u tom smislu. U Britaniji ta cifra iznosi svega 11%. Naglašavajući da je bitno praviti razliku između onih koji su rođeni u inostranstvu i onih koji su učili u inostranstvu, Gvanais je naveo da se u brojnim zemljama sve više angažuju ljekari koji su se osposobljavali u inostranstvu. U najvećem broju zemalja procenat ljekara koji su rođeni u inostranstvu viši je u odnosu na one koji su se osposobljavalii u inostranstvu, što odražava činjenicu da brojne zemlje pružaju edukaciju migrantima, pa 40% ljudi koji su npr. doselili u Australiju dobija obrazovanje u toj zemlji. Od svih ljekara koji rade u 26 zemalja OECD-a, naveo je Gvanais, u periodu od 2016. 16% dobilo je svoju prvu medicinsku diplomu u drugoj zemlji. Porast ovog trenda uočljiv je i sa rastućom tendencijom. Taj rast nije drastičan, ali jeste trend koji se akumulira tokom vremena i uvodi u sve veću internacionalizaciju medicinskih radnika. Tokom 2007. godine 50.000 ljekara iz Britanije osposobljeno je u inostranstvu, većinom u Indiji, Pakistanu, Nigeriji, Egiptu, Irskoj, Grčkoj, Njemačkoj, Rumuniji i Poljskoj. U SAD-u 2016. bilo je 115.000 ljekara koji su se obučavali najviše u Indiji i Pakistanu. Postoji i sve veće učešće ljekara koji su obučavani na Karibima, a sve popularnije postaju i Dominikanska Republika i Granada. U vezi sa trendovima internacionalizacije medicinskog obrazovanja Gvanais je naveo da sve više studenata studira medicinu van svoje zemlje. Polovinu studenata u Irskoj čine međunarodni studenti, što je skoro 1/3 u Rumuniji i 1/4 u Poljskoj. Kao razlozi za to ističu se zahtjevi ponude i tražnje, ograničavajući propisi politike za upis na fakultete, tendencije da se privuku studenti iz inostranstva. Francuska, na primjer, strogo ograničava ponudu mjesta na medicinskim fakultetima. Vremenom su, kako je objasnio Gvanais, ovi zahtjevi malo relaksirani, ali ograničenja su i dalje vrlo stroga i imaju nivo iz 70-ih po broju primljenih studenata, iako je došlo do povećanja broja stanovnika. Iz tih razloga studenti odlučuju da studiraju u inostranstvu. Nekoliko zemalja odgovara na tu tražnju. Irska, Kanada, Malezija, Kuvajt, Singapur, UK, SAD, Saudijska Arabija, Emirati, Trinidad i Tobago su zemlje iz kojih dolaze studenti u Irsku. U vezi sa trendovima internacionalizacije medicinskog znanja u Rumuniji, Poljskoj, i Irskoj, kao vodećim u smislu osposobljavanja inostranih kadrova, Gvanais je naveo da je ironija je da su baš te zemlje suočene sa manjkom ljekara. Manje atraktivni uslovi rada, čini se, utiču na to da se studenti vraćaju u svoje zemjle. Mnogi poljski i rumunski ljekari takođe emigriraju kad završe studije. U Irskoj je, ipak, nešto drugačije. Ograničeni su uslovi za odrađivanje pripravničkog staža, a i obrazovanje je djelimično problem.

Usklađivati sisteme na najvišem nivou Ističući značaj angažovanja zdravstvenih radnika u ostvarivanju ciljeva SZO-a, Mina Brajović, šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, navela je da, prema raspoloživim podacima u regiji Evrope, velike vanredne okolnosti utiču sa 86% na broj smrtnih slučajeva. Po aktuelnim trendovima, populacija evropske regije trebalo bi da se do 2020. poveća na 910 miliona, broj radno aktivnih ljudi da se smanji, a broj starijih od 85 godina starosti da poraste do 2050. U vezi sa aktuelnim globalnim deficitom zdravstvenih radnika, Brajović je istakla da su procjene SZO-a da će i manjak ljekova do 2030. godine. iznositi 18 miliona. U cilju davanja efikasnog odgovora na navedene probleme koji su rastući u posljednjih 15-ak godina, Brajović je podsjetila na neke od aktivnosti svoje organizacije. Od izvještaja SZO-a iz 2006. koji je pozvao na Deceniju aktivnosti, preko različitih rezolucija kojima SZO podstiče partnere, uključujući vlade, obrazovne i institucije za obuku i stručna ili profesionalna udruženja, da sarađuju tješnje i da odgovore na potrebe za ljudskim resursima u sektoru zdravstva, do Globalne strategije o ljudskim resursima za zdravlje za period do 2030. (2016). Upravo Globalna strategija, podsjetila je Brajović, ukazuje na sve veći jaz između globalne ponude, ekonomske tražnje i potrebe za zdravstvenim radnicima. Ova neusklađenost, po njoj, ne treba da utiče na međunarodne sisteme zdravstvene mobilnosti, jer su zdravstveno i tržište rada međusobno povezani, ali važno je i političko djelovanje na najvišem nivou. Sve zemlje bi, po Brajovićevoj, trebalo da imaju inkluzivne institucionalne mehanizme, da koordiniraju intersektorske probleme vezano za radnu snagu, da imaju posebne jedinice za ljudske resurse koji će pomoći u razvoju i implementaciji politika, da imaju regulatorne mehanizme, da promovišu bezbjednost pacijenata. Isto tako, moraju imati mehanizme akreditacije za zdravstvene institucije, registre radne snage u sektoru zdravstva, obezbijediti obuku za ove radnike, kao i napore u smislu razmjene podataka o ljudskim resursima u oblasti zdravlja. Po preporukama Regionalnog komiteta SZO-a za Evropu iz septembra 2017. naglašen je značaj konsenzusa u sprečavanju globalne krize u pogledu radne snage, tako da države članice imaju obavezu da izrade svoje nacionalne politike za radnu snagu i da kontinuirano rešavaju probleme međunarodne migracije. Ova rezolucija, kazala je Brajović, poziva države članice da ubrzaju sve aktivnosti ka stvaranju održive radne snage u zdravstvu. − Unapređenje u ishodu obrazovanja u ovom regionu može se ostvariti samo uz održivu otpornu radnu snagu koja transformiše svoje znanje, vještine i ponašanje kako bi se rješavali postojeći i novonastali izazovi. Djelotvorno zdravstvo i zdravstvena žaštita zahtijevaju čvrste temelje, uz obuku i obrazovanje koji se pružaju radnicima u zdravstvu i kojima se rješavaju sadašnje i buduće

47


potrebe stanovništva kojima se sprečava prenošenje bolesti. Obrazovanje, obuka i kontinuirani razvoj moraju se kontinuirano razvijati kako bi se stvorila adekvatna radna snaga koja je osposobljena da ljudima pruži zdravstvene usluge – istakla je Brajović. Globalni kodeks SZO-a iz 2010. Godine, koji se odnosi na međunarodni radni angažman, kao važno normativno sredstvo utvrđuje globalne principe i prakse kojima se bolje upravlja međunarodnom migracijom zdravstvenih radnika, a fokus je na jačanju zdravstvenih sistema. U vezi sa najnovijom revizijom ovog dokumenta Brajović je pored ostalog navela da podaci o onima koji su rođeni i osposobljavani u inostranstvu daju dokaz o povećanim internacionalnim migracijama i mobilnosti zdravstvenih radnika kao i o sve većoj složenosti u obrascima takvih kretanja. Zemlje koje su nekad bile izvorišta, sada se umnogome oslanjaju na zdravstvene radnike koji su svoje obrazovanje i obuku završili u inostranstvu. Svoje izlaganje Brajović je završila podsjećanjem na značaj proslave godišnjice rođenja Florens Najtingejl, te, s tim u vezi, i značajnu ulogu medicinskih babica i sestara u zdravstvenim sistemima. One, podsjetila je Brajović, čine oko 50% radne snage u zdravstvu. − One su jako važne. Doprinose stabilnosti ove profesije i neophodno je da se obuhvate javnim politikama. Različite zemlje u različitim zdravstvenim uslugama doživljavaju izazove vezane za neadekvatan broj medicinskih sestara, nedovoljno ulaganja u buduće generacije, što ih sprečava da ostvare svoj puni potencijal. Ako treba da rješavamo globalno zdravlje i nejednakosti, da se borimo protiv najvećih oboljenja u ovom vijeku, to je nešto što se mora promijeniti – navela je Brajović. Zemlja transfera u druge zemlje EU Predsjednica Ljekarske komore Slovenije dr Zdenka Čebašek Travnik predstavila je konkretne karakteristike migracionih tokova ljekara u Sloveniji. Ističući činjenicu da je sloboda kretanja jedan od temelja EU, dr Čebašek Travnik navela je da su danas migracije, makar što se tiče pružanja zdravstvene zaštite u najsiromašnijim zemljama, značajan problem. Zastupajući Ljekarsku komoru Slovenije koja broji 11.000 članova, ona je navela da u vezi sa stanjem u toj zemlji političari vole da koriste brojke OECD-a, koje ukazuju na dobru poziciju ljekara, ali Eurostat i poređenja na nivou Evrope pokazuju nezavidnu poziciju. Po broju ljekara na 1,000 stanovnika Slovenija je u rangu Irske i UK, što ukazuje na očajničku potrebu za ljekarima u ovoj zemlji. Govoreći o tretmanu od strane zdravstvenih vlasti, dr Čebašek Travnik navela je da nadležno ministarstvo odgovara samo na pitanja medija o ovom problemu, a podaci i analize su trenutno zanemareni. − Nema zvanične statistike, objavljenih analiza, politike. Postoje samo manja istraživanja koja nijesu relevantna za Vladu – kazala je ona. Specijalisti medicine predstavljaju najtraženiji kadar. Što se tiče registra ljekara, gdje je članstvo obavezno za sve koji rade u sistemu zdravstvene zaštite u Sloveniji, brojke o migracijama moguće je sagledati samo kroz brisanje članova iz Registra. Međutim, taj sistem se nedosljedno vodi, pa upis u drugu komoru ne znači i da registrovani ljekari moraju prekinuti članstvo u Komori Slovenije. Mnogi ljekari prelaze u druge zemlje, a da nisu ni brisani iz Registra. − Tako se dešava da imamo priličan broj ljekara u drugim zemljama, a da i ne znamo da su oni tamo zato što nemamo mogućnost da uporedimo različite registre. Nemamo zakon koji bi nam to omogućio – objasnila je dr Čebašek Travnik. Ljekari koji su napustili Sloveniju posljednjih godina u najvećem su dijelu ljekari bez specijalizacije i hirurzi. Govoreći o nedostatku interesovanja od strane zdravstvenih

48

vlasti Slovenije da prate migracije u domenu zdravstva, predsjednica Ljekarske komore te zemlje navela je da razlozi za to mogu biti nespremnost na priznavanje propusta u sistemu od strane vlasti, nezadovoljstvo uslovima rada kod ljekara i sl. Ukazujući na podatke istraživnja u populaciji studenata, ona je navela da više od polovine studenata iz Maribora planira da nakon studija radi u Austriji, gdje su i znatno povoljniji uslovi rada. Ljekari koji dolaze u Sloveniju, objasnila je dr Čebašek Travnik, uglavnom potiču iz siromašnijih zemalja. Najveći broj njih je iz Srbije i Makedonije. Oni ovdje dobijaju specijalizacije, ali nastavljaju migraciju u druge zemlje, tako da na kraju Slovenija ima stalno isti broj ljekara. Svake godine studije u ovoj zemlji završi 3.000 studenata, a 50 njih se uopšte ne registruje u Ljekarskoj komori. Procjenjuje se da oko 400 svršenih studenata traži bolje šanse u drugim zemljama. Slovenija je, dakle, zemlja ulaska u druge zemlje EU. − Primamo sve one koji ispune uslov, a jedan od njih je i poznavanje jezika. Sva obuka, uključujući finalni ispit, je na slovenačkom. Iako imamo ERASMUS razmjenu, imamo nastavni plan na engleskom, nisu cjelokupne studije na engleskom. Ljekar iz inostranstva koji želi da uđe u slovenački zdravstveni sistem mora znati slovenački jezik – objasnila je dr Čebašek Travnik. Pitanje medicinskog profesionalizma ljekara rođenih u inostranstvu predstavlja novu temu u okviru migracija. Pozivajući se na rezultate njemačkog istraživanja, dr Čebašek Travnik objasnila je da mnogi ljekari imaju problema sa jezikom, kulturoloških, pa i problema sa znanjem. Ipak, kada se govori o šansama za dolazak ljekara u Sloveniju ne može se govoriti o berzi. − Živimo u EU, moramo poštovati slobodu kretanja, a Ljekarska komora Slovenije želi da bude dio rešenja, a ne da izaziva probleme – navela je uz poziv za posjetu Sloveniji dr Čebašek Travnik. Sugestije iz diskusija Konstruktivnom diskusijom zaključena su panel-izlaganja drugog dana Sastanka. Neophodnost unapređenja materijalnog stanja medicinskih radnika, kao i izmjene politike prijema studenata i zadržavanja u zemlji istaknuti su kao bitne mjere kontrole migracija. Brojnim primjerima, uz upoređenje uslova studiranja u Poljskoj i Izraelu, Ukrajini, Rumuniji, Turskoj, ukazano je na problem odlaska nakon svršetka medicinskih studija. Neke zemlje primjenjuju pravnu klauzulu da nakon studija medicinski radnici ostaju određeni broj godina u toj zemlji, u suprotnom treba da plate studije. Subvencije domaćim studentima takođe mogu biti korisne u smislu zadržavanja studenata. Pravna politika usmjerena na regulaciju umrežavanja zdravstvenih radnika u Crnoj Gori, istaknuto je dalje, strogo je kontrolisana i nije samoopredeljavajuća. Odgovarajući na zahtjev učesnika panela da autoriteti zdravstvenih vlasti budu u većoj mjeri uključeni u ovo pitanje, Marija Stanišić, predstavnica ovog sektora, istakla je da je situacija svuda slična, te da je veoma teško uticati na migracije. Poziv na dijalog sa predstavnicima Ministarstva zdravlja i uvođenje novog modela plaćanja zdravstvenih radnika bili su neki od važnijih zahtjeva sa ovog skupa. 1 The Organisation for Economic Co-operation and Development 2 http://www.oecd-ilibrary.org/deliver/fulltext?itemId=/content/publication/5571ef48-en& mimeType=freepreview&redirecturl=http://www.keepeek.com/Digital-Asset-Management/oecd/s ocial-issues-migration-health/recent-trends-in-international-migration-of-doctors-nurses-and-me dical-students_5571ef48-en&isPreview=true

Anita Đurović


CRNA GORA INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

HIV i AIDS Dr Senad Begić Institut za javno zdravlje Crne Gore

HIV u Crnoj Gori – „30 godina poslije“ Program za HIV u Crnoj Gori je uveden još 1985. godine, kao dio zajedničkog programa SFRJ – četiri godine prije nego što je u našoj zemlji registrovan prvi slučaj HIV infekcije. Čak je i tada prepoznata volja da se problem HIV-a rješava na multisektorski način što je i usađeno u sve naknadne strategije a posebno 2001. godine, kada je pod okriljem tadašnjeg Ministarstva zdravlja, rada i socijalnog staranja, formirana Nacionalna komisija za AIDS sa ciljem da koordiniše nacionalni odgovor na HIV. Aktivnosti sprovođene sa ciljem da se zaustavi epidemija HIV-a su značajno ubrzane podrškom koja je dobijena od strane Globalnog fonda za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije 2005. godine od kada su razvijene tri strategije za borbu protiv AIDS-a (za period 2005-2009, 2010-2014 i 2015-2020) koje su predstavljale dobar osnov za prevenciju HIV-a, sa posebnim

50

fokusom na populacije koje su pod povećanim rizikom od ove infekcije, kao i obezbjeđivanje sigurne krvi, unapređenje dijagnostike, liječenja i njege osoba inficiranih HIV-om. Cilj Nacionalne strategije je „Crna Gora zemlja sa niskom stopom rasta HIV infekcije i univerzalnim multisektorskim pristupom prevenciji, liječenju i podršci osobama koje žive sa HIV-om“. Nacionalni odgovor na HIV je multisektorski, multidisciplinaran i podrazumijeva veliki broj aktivnosti koje uključuju edukaciju, savjetovanje i testiranje na HIV, savjetovanje i testiranje trudnica, obezbjeđivanje sigurne krvi, prevenciju u zdravstvenim ustanovama, pravilno odlaganje medicinskog otpada, terapiju, obezbjeđivanje postekspozicione profilakse, omogućavanje preekspozicione profilakse, sprovođenje programa smanjenja štete, smanjenje stigme i diskriminacije, stvaranje podržavajućeg okruženja, promociju upotrebe kondoma i dr.


Broj registrovanih inficiranih HIV-om i umrlih od AIDS-a od 1989. do kraja 2018. godine 40 35 30

HIV/AIDS umiranje

broj

25 20 15 10 5 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018

0

godine

Prvi slučaj AIDS-a u Crnoj Gori je registrovan 1989. godine i od tada do kraja 2018. godine, registrovano je ukupno 277 osoba inficiranih HIV-om. Skoro polovina registrovanih (49%) je u momentu otkrivanja infekcije bila u stadijumu razvijene bolesti (AIDS-a). U istom periodu 56 osoba je umrlo od AIDS-a. Najveći broj HIV infekcija (78%) dijagnostikuje se u uzrastu 20-39 godina, a značajno veći broj inficiranih su muškog pola. Najveći broj je registrovan u Podgorici i primorskoj regiji. Najčešći put prenosa infekcije (88% slučajeva) je preko nezaštićenog seksualnog odnosa. Prenos putem krvi, kao i prenos sa majke na dijete je i dalje veoma rijedak u našoj sredini. Na kraju 2018. godine sa HIV-om je živjela 221 osoba (196 muškaraca i 25 žena), što čini da je registrovana prevalencija ove infekcije u Crnoj Gori 0,03%. Međutim, korišćenjem metodologije preporučene od strane UNAIDS, procjenjuje se da u našoj zemlji sa HIV-om živi oko 400 osoba, pa prevalencija HIV infekcije u odrasloj populaciji (populacija uzrasta 15-49 godina) iznosi oko 0,1%. Obilježavanje 1. decembra i Evropske nedjelje testiranja na HIV i hepatitise (2019) Institut za javno zdravlje Crne Gore se, i ove godine, pridružio organizacijama, institucijama i ključnim liderima širom Evrope i svijeta u obilježavanju „Evropske nedjelje testiranja na HIV i hepatitise“ i 1. decembra – dana borbe protiv AIDS-a. Evropska nedjelja testiranja je podržana od strane velikog broja međunarodnih organizacija (UNAIDS, European AIDS Clinical Society, AIDS Action Europe, European Liver Patients Association, World Hepatitis Aliance i druge), a u akciji je učestvovalo nekoliko stotina organizacija iz većine zemalja evropskog regiona u periodu od 22. do 29. novembra 2019. godine. Tema ovogodišnje akcije bila je „Testiraj. Liječi. Zaštiti“, kojom se ukazuje na značaj testiranja i ranog otkrivanja HIV, hepatitis B i hepatitis C infekcije. Cilj akcije je, osim podizanja svijesti o značaju testiranja i liječenja, i isticanje značaja integrisanog pristupa testiranju na sve navedene bolesti istovremeno. U cilju obilježavanja “Evropske nedjelje testiranja”, Institut je sproveo akciju besplatnog savjetovanja i testiranja na HIV i hepatitise u prostorijama Savjetovališta za dobrovoljno i povjerljivo savjetovanje i testiranje na HIV u periodu od 08h do

20h tokom cijele nedjelje. U saradnji sa nevladinim organizacijama koje učestvuju u radu Nacionalne komisije za AIDS, organizovane su akcije terenskog testiranja u teško dostupnim populacijama. Cilj obilježavanja 1. decembra – Dana borbe protiv AIDS-a je podizanje svijesti o HIV infekciji, ukazivanje na postignute rezultate u prevenciji i liječenju ove infekcije, pružanje podrške inficiranim osobama i odavanje pošte preminulima. Ovogodišnja kampanja isticala je ulogu zajednice u obezbjeđivanju pristupa preventivnim servisima, kao i nediskriminatornom i neosuđujućem pristupu terapiji, njezi i podršci osobama pogođenim HIV-om. Institut za javno zdravlje je povodom obilježavanja ovog datuma sproveo akciju dobrovoljnog i povjerljivog savjetovanja i testiranja na HIV u prostorijama Savjetovališta za HIV, kao i terensko testiranje teško dostupnih populacija. Predstavnici Instituta, zajedno sa studentima Medicinskog fakulteta održali su niz zdravstveno-vaspitnih interaktivnih predavanja u srednjim školama u Podgorici. Osim toga, u holu Tehničkog fakulteta i u šoping mallu Delta City organizovana je akcija podjele prigodnog edukativnog materijala - lifleta i book-markova sa značajnim informacijama o mjerama prevencije HIV/AIDS-a, načinima prenošenja i zaštiti od dobijanja ove zarazne bolesti. Razlika između HIV-a i AIDS-a HIV infekcija je za sada neizlječiva bolest i predstavlja infekciju virusom humane imunodeficijencije. To je hronični progresivni proces koji nastaje ulaskom HIV-a u organizam i traje sve do smrti inficirane osobe. Tokom vremena dolazi do postupnog uništavanja imunološkog sistema i pojave različitih bolesti. HIV infekcija prolazi kroz stadijume: akutna HIV infekcija (obično prolazi sa blagim simptomima ili bez simptoma; neki od simptoma su temperatura, povećanje limfnih čvorova, bol u grlu, osip, bolovi u mišićima i zglobovima; ovi simptomi nestaju i bez liječenja); zatim slijedi dug latentni period i na kraju dolazi do sloma imunskog sistema i pojave različitih oportunističkih infekcija i tumora. AIDS je posljednji, simptomatski, najteži stadijum HIV infekcije. Od trenutka infekcije HIV-om pa do razvoja AIDS-a često prođe dugi niz godina, najčešće od 7 do 10 (ukoliko se osoba ne liječi). Za ovo vrijeme

51


osobe koje imaju HIV infekciju su infektivne i mogu da prenesu virus drugim osobama putem nezaštićenog seksualnog odnosa, putem krvi i u slučaju trudnoće na svoje potomstvo. Osoba inficirana HIV-om obično se ne osjeća bolesnom i godinama nema simptome. Jedini način da se utvrdi postojanje HIV infekcije je testiranje na HIV, pa se testiranje preporučuje svima koji su bili u riziku od ove infekcije. Virus HIV se prenosi nezaštićenim seksualnim odnosom sa inficiranom osobom, kontaktom sa inficiranom krvlju i sa inficirane majke na dijete tokom trudnoće, porođaja i dojenja. Rizik za prenos HIV-a povećava se stupanjem u rizične seksualne odnose (sa nepoznatim osobama, pod dejstvom alkohola i droga, mijenjanjem više seksualnih partnera/ partnerki, nekorištenjem kondoma) kao i upotrebom nesterilnog pribora za injektiranje droga. HIV se ne prenosi uobičajenim socijalnim kontaktom, rukovanjem, zagrljajem, poljupcem, kašljanjem i kijanjem, boravkom u istoj prostorij, korišćenjem zajedničkih predmeta za rad. Ne prenosi se preko hrane koju je spremila inficiraa osoba, preko javnih bazena i toaleta kao ni ubodom komarca. Terapija i liječenje HIV infekcije U Crnoj Gori postoje adekvatni ljekovi za pacijente koji su inficirani HIV-om. To su ljekovi iz grupe antiretrovirusnih ljekova najnovije generacije. Terapijski protokol koji se koristi u Crnoj Gori u skladu je sa preporukama koje izdaje „European AIDS Clinical Society“ (EACS) i u našoj zemlji su dostupne pojedine fiksne kombinacije antiretrovirusnih ljekova. Ova vrsta ljekova ne ubija virus, ali sprječava razmnožavanje virusa remeteći njegov normalni životni ciklus. Da bi ljekovi ispunili svoju svrhu, vrlo je važno da postoji terapijska pismenost kod pacijenata kako bi se ovi lijekovi koristili redovno i ispravno. Jedino se na ovaj način postiže terapijska uspješnost koja dovodi do nestanka virusnih kopija u krvi i tjelesnim tečnostima što osobu koja živi sa HIV infekcijom čini neinfektivnom (nezaraznom) po okolinu tj. ne postoji mogućnost da se HIV prenese na druge neinficirane osobe. Ako osoba sa HIV infekcijom koristi antiretrovirusne lijekove redovno i na ispravan način kako su propisani, ona tada ne može da prenese HIV drugoj osobi. Dakle, upotrebom ljekova poboljšava se kvalitet života inficirane osobe, produžuje se očekivano trajanje života inficiranog i smanjuje se mogućnost prenosa infekcije na neinficirane osobe. Bez liječenja, ljudi oboljeli od AIDS-a obično su preživljavali oko 3 godine. Iako je liječenje mnogo teže i kompleksnije ukoliko se započinje sa antiretrovirusnom terapijom kada osoba već ima teško oštećen imunski sistem, savremenim ljekovima je i kod takvih osoba moguće uspostaviti dobar terapijski odgovor. U našoj zemlji, od posljedica AIDS-a umiru uglavnom osobe koje se nikada nijesu liječile ili koje su otkrile infekciju u terminalnom stadijumu. Sa HIV infekcijom se danas ne samo živi, već i stari. Značaj testiranja na HIV Naučni dokazi nedvosmisleno ukazuju na dobrobiti testiranja i ranog utvrđivanja HIV statusa. Procjenjuje se da u evropskom regionu sa HIV-om živi 1,2 miliona ljudi i da bar

52

jedna od četiri inficirane osobe ne zna svoj HIV status. Skoro 50% osoba inficiranih HIV-om svoju dijagnozu sazna kasno. Osobe koje HIV rano dijagnostikuju imaju veću vjerovatnoću da će dobro reagovati na liječenje i mogu imati dug i kvalitetan život. Očekivana dužina života osoba kod kojih se HIVpozitivnost ranije ustanovi i ranije započnu sa liječenjem je ista kao i očekivana dužina života osoba koje nisu inficirane HIV-om. Rana dijagnoza i liječenje smanjuje vjerovatnoću transmijsije (prenošenja) infekcije na druge osobe. Koinfekcije virusima HIV, hepatitis B i hepatitis C su uobičajene jer se virusi prenose na isti način, pa je poželjno osobi kojoj se preporučuje testiranje na HIV istovremeno i preporučiti testiranje na hepatitise. Značaj testiranja na virusne hepatitise Procjenjuje se da u evropskom regionu 13,3 miliona ljudi živi sa hepatitisom B i 15 miliona sa hepatitisom C, što čini oko 2% opšte populacije. Preko 120 000 osoba godišnje umre usled infekcije hepatitisom B i hepatitisom C. Kod onih kod kojih se kasno dijagnostikuje hepatitis B ili hepatitis C veća je vjerovatnoća razvoja oštećenja jetre, ciroze jetre i hepatocelularnog karcinoma; najčešći uzrok ciroze jetre i karcinoma jetre su infekcije virusima hepatitisa B i hepatitisa C. Socijalna podrška inficiranim osobama Važni elementi za održavanje dobrog kvaliteta života osoba sa HIV-om je, osim dostupnosti savremene terapije, i podrška porodice i zajednice. U Savjetovalištu za HIV Instituta za javno zdravlje, osim savjetovanja i testiranja na HIV, obavlja se i takozvana pozitivna prevencija, što u najkraćem podrazumijeva osnaživanje pojedinca da preuzme brigu o sopstvenom zdravlju, da zaštiti sebe i druge i stvori preduslove za kvalitetan i produktivan život. U okviru nevladinog sektora su, u skladu sa nacionalnim strateškim dokumentima, uspostavljeni programi prevencije i smanjenja štete namijenjeni osobama u povećanom riziku od HIV-a. Takođe, uspostavljen je rad vaninstitucionalnog savjetovališta za ljude koji žive sa HIV-om koje obezbjeđuje prvenstveno individualnu i grupnu psihološku podršku, zatim socijalnu podršku za inficirane, ali i njihove partnere/ke i članove porodice i sprovodi aktivnosti na povećanju terapijske pismenosti inficiranih osoba. Ključne poruke za opštu populaciju: Bolje je saznati svoj HIV / hepatitis status što ranije, jer rano započinjanje liječenja može poboljšati kvalitet života i produžiti očekivano trajanje života, a kod infekcije hepatitisom C može dovesti i do izliječenja. Oko 95% osoba prihvata da se testira na HIV / hepatitis ukoliko testiranje ponudi ljekar. Prilikom testiranja na HIV / hepatitis, zdravstveni radnici poštuju etički kodeks koji sačinjavaju: pristanak na testiranje, povjerljivost, korektno savjetovanje uz saopštavanje rezultata testa i upućivanje na liječenje uz promociju zaštite ljudskih prava osoba koje su inficirane HIV-om i hepatitisom.


SleepMore

SleepMore je dodatak ishrani koji u svom sastavu sadrži melatonin, valerijanu i hmelj. t.FMBUPOJOKFQSJSPEOBTVQTUBODBLPKBTFTJOUFUJÝFVPSHBOJ[NVJVQSJTVTUWVTWKFUMPTUJSFHVMJÝFSJUBN CVEOPTUJJTQBWBOKB1PSFESFHVMBDJKFSJUNBTQBWBOKBJCVEOPTUJ NFMBUPOJOJNBJTOBäOP BOUJPLTJEBUJWOPEKFMPWBOKFÝUJUFǎJPSHBOJ[BNPEEFKTUWBTMPCPEOJISBEJLBMB VTQPSBWBQSPDFT TUBSFOKBPSHBOJ[NB TUJNVMJÝFGVOLDJKVJNVOPHTJTUFNBJQPNBäFPSHBOJ[NVEBTFJ[CPSJTBTUSFTPN t&LTUSBLUJWBMFSJKBOFJINFMKBEPQSJOPTFNJSOPNJPQVÝUBKVǎFNTOV LBPJTNBOKFOKVOFSWP[F  OBQFUPTUJJV[OFNJSFOPTUJ Način upotrebe: 0ESBTMJJEKFDBJ[OBEHPEJOBöMNUBCMFUBPLPNJOVUBQSJKFPEMBTLBOBTQBWBOKF


CRNA GORA INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

Održana sjednica Nacionalnog koordinirajućeg tijela za HIV/AIDS

Izbjeći ugrožavanje efikasnosti nacionalnog odgovora na HIV/AIDS U prostorijama Instituta za javno zdravlje Crne Gore održana je redovna sjednica Nacionalnog koordinirajućeg tijela (NKT) za HIV/AIDS koje čini multisektorsko tijelo usmjereno na praćenje Nacionalnog odgovora na HIV/AIDS. Osim razmjene informacija o trenutnom stanju u vezi sa sprovođenjem programa, predstavljanju situacije u odnosu na terapijski odgovor na HIV/AIDS i distribuciju antiretrovirusne terapije, važan segment sastanka bilo je i sprovođenje i podrška preventivnim programima u odnosu na HIV/AIDS. NKT je ocijenilo da treba po svaku cijenu izbjeći ugrožavanje ukupnog Nacionalnog odgovora na HIV/AIDS i zacrtanih rezultata u odnosu na smanjenje prevalence HIV-a u našoj državi, koji su u ozbiljnoj mjeri ugroženi neadekvatnim procedurama za pružanje podrške

54

isključivo i samo najkvalitetnijim servisima. Naime, ovakve neadekvatne procedure i pravila omogućavaju uključivanje organizacija koje nemaju adekvatno znanje, iskustvo i profesionalne rezultate na ovom polju u proces nacionalnog odgovora na HIV/ AIDS kao jednog od ključnih javno-zdravstvenih pitanja u Crnoj Gori. NKT napominje da postojeće procedure ne propisuju adekvatne kriterijume za ocjenu kapaciteta i relevantnog iskustva i ekspertize koje predloženi projekti i programi podrazumijevaju. Ova situacija direktno može ugroziti ukupno javno zdravlje građana i građanki naše zemlje, i stoga NKT zahtijeva hitno rješavanje ove situacije, a primarno u interesu javnog zdravlja. Posebno skrećemo pažnju na činjenicu da je državni nacionalni odgovor na HIV/AIDS od strane svih relevantnih međunarodnih


organizacija i institucija ocijenjen kao veoma uspješan primjer multisektorskog odgovora na HIV/AIDS u regionu i šire. Tokom 2019. godine, Crna Gora je obnovila saradnju sa Globalnim fondom za AIDS, tuberkulozu i malariju, potpisujući trogodišnji ugovor između Ministarstva zdravlja i Globalnog fonda. Crna Gora se zajedno sa Globalnim fondom obavezala na kontinuiranu podršku sprovođenju preventivnih programa nevladinih organizacija u oblasti HIV/AIDS-a usmjerenim ka ključnim populacijama, kao i na obezbjeđivanje kvaliteta u pružanju servisa ranjivim kategorijama, u skladu sa Nacionalnom strategijom za borbu protiv AIDS 2015-2020. Ova podrška je realizovana kroz konkurse Ministarstva zdravlja Crne Gore za podršku servisima koje pružaju nevladine organizacije u odnosu na prevenciju HIV/AIDS-a. NKT napominje da naša država, u skladu sa ukupnim budžetom, raspolaže skromnim sredstvima opredijeljenim za prevenciju HIV/AIDS-a, te ista moraju biti usmjerena isključivo i samo na najkvalitetnije servise prevencije i podrške ključnim populacijama. S tim u vezi, ukupan sistem koji reguliše podršku ovim servisima je u obavezi da pronađe način da svaki utrošeni euro od poreskih obveznika naše zemlje opredijeljen za ovu namjenu bude utrošen na najkvalitetniji mogući način i usmjeren isključivo i samo ka profesionalnim servisima zasnovanim na stručnom znanju, iskustvu u radu i visokoj ekspertizi, u skladu sa najvišim međunarodnim i nacionalnim standardima pružanja ovih usluga. U skladu sa ovim, a u cilju održavanja visokog kvaliteta nacionalnog odgovora na HIV, NKT je odlučio da uloži dodatni napor u poboljšanje nadzora nad sprovođenjem programa kako bi se osiguralo da ranjive kategorije kojima su programi namije-

njeni, dobijaju preventivne usluge sa najvećim mogućim kvalitetom i efikasnošću, te u odnosu na urgentne potrebe ciljnih grupa, a u skladu sa nacionalnim i međunarodnim standardima. NKT apeluje na Komisiju za HIV/AIDS Ministarstva zdravlja Crne Gore, Komisiju za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama za preventivne servise u ovoj oblasti i Ministarstvo javne uprave Crne Gore da se založe za hitno pooštravanje kriterijuma za odabir programa koji će dobijati podršku u svakoj fazi procesa – od provjere podnešene dokumentacije, kvalitetne procjene i dokazivanja prethodnog iskustva i ekspertize, kvaliteta dosadašnjih rezultata, preko odabira kvalifikovanih nezavisnih procjenjivača sa iskustvom u ovoj oblasti, do donošenja finalne odluke o tome koji programi će biti podržani. Nacionalno koordinirajuće tijelo (NKT) (CCM /Country Coordinating Mechanism) je nezavisno tijelo na državnom nivou koje se bavi pripremom, razradom i praćenjem sprovođenja projekata iz oblasti HIV/AIDS-a finansiranih od strane Globalnog fonda, države i drugih izvora finansiranja/donatora. NKT je osnovano 2004. godine, i čine ga 19 dobrovoljnih članova, uključujući predstavnike različitih ministarstava i javnih zdravstvenih ustanova, osoba koje žive sa HIV-om, NVO, akademske zajednice, medija, Fonda za zdravstveno osiguranje i sistema Ujedinjenih nacija u zemlji. Rad NKT je javan i aktivnosti za rad NKT se finansiraju iz namjenskih sredstava GF, mada se finansiranje može ostvariti iz drugih izvora bužeta, opština, donacija domaćih i stranih fondacija, firmi pojedinaca i sl. Vladan Golubović Sekretar Sekretarijata Nacionalnog koordinirajućeg tijela Institut za javno zdravlje Crne Gore

55


Istine i zablude

PREHLADA I GRIP Dolaskom hladnijeg vremena počinje i sezona prehlada i gripa. Kako biste izbjegli prehladu važno je da ojačate imunitet, a to je najbolje učiniti pravilnim izborom hrane. Prehlada je najčešća bolest čovjeka uopšte. Ova najučestalija bolest čovjeka proširena je u cijelom svijetu, stalno se pojavljuje i zahvata sve starosne grupe. Susreće se tokom cijele godine. Broj prehlada u jednoj godini smanjuje se tokom čovjekovog života. Prehlade izazivaju virusi? ISTINA - Prehlada je infekcija gornjeg disajnog sistema, uzrokovana virusima, najčešće blagog toka u trajanju oko nedjelju dana. Poznato je više od 200 virusa koji izazivaju simptome prehlade. Najčešći su: rhinovirusi, coronavirusi, adenovirusi, coxsackievirusi, echovirusi, orthomyxovirusi (uključujući viruse influenza A i B), paramyxovirusi, respiratorni sincicijski virus i enterovirusi. Uzroci 30 do 50 posto prehlada kod odraslih osoba, za koje se pretpostavlja da su virusne, ostanu neotkriveni. Prehlade su najčešće kod djece? ISTINA - Prehlade su najčešće kod djece, a povezane su s relativnom neotpornošću djece na infekcije i kontaktima s drugom djecom u vrtićima i školama. Djeca imaju prehladu oko šest do deset puta godišnje. Odrasle osobe imaju prehladu oko dva do četiri puta godišnje, iako se to jako razlikuje od osobe do osobe. Prehlade su vodeći razlog posjeta ljekaru opšte medicine i izostanaku s posla i iz škole. Prehlade podstiču niske temperature i promaja? ZABLUDA - Uprkos mnogim vjerovanjima i zapažanjima, nema sigurnih dokaza da su hladnoća, promaja, umor, neispavanost ili slična stanja povezana s povećanom učestalošću ili težinom prehlade. Prehlade su učestalije tokom jeseni i zime? ISTINA - Do većine prehlada dolazi tokom jeseni i zime. Razlike povezane s godišnjim dobima mogu biti u vezi s početkom školske godine i hladnim vremenom, što tjera ljude da provode više vremena u zatvorenim prostorima, te se povećava vjerovatnoća širenja virusa s jedne osobe na drugu. Virusi koji uzrokuju prehlade šire se kapljičnim putem (udisanjem vazduha sa sitnim kapljicama iz okoline bolesne osobe), direktnim dodirom ili inficiranim predmetima. Simptomi prehlade su isti kao kod gripa? ISTINA / ZABLUDA - Simptomi prehlade počinju jedan do dva dana nakon izlaganja virusu prehlade. Simptomi prehlade su: curenje iz nosa, začepljenost nosa i otežano disanje kroz nos, kijanje, grlobolja i kašalj, glavobolja, povišena temperatura do

56


najviše 38°C. Simptomi prehlade mogu trajati od 2 do 14 dana, međutim, dvije trećine osoba se oporavi u roku od nedjelju dana. Ako se simptomi pojavljuju često ili traju mnogo duže od dvije nedjelje, mogu prije biti posljedica alergije nego prehlade. Ako temperatura poraste na više od 38°C, uz drhtavicu i znojenje, bolovima u mišićima ruku i nogu i ako osjetite umor i opštu slabost, vjerojatno imate grip. Prehlade i grip ne mogu izazvati ozbiljne zdravstvene komplikacije? ZABLUDA - Ponekad prehlada može dovesti do sekundarnih bakterijskih infekcija srednjeg uha (posebno kod djece) ili sinusa, kao i upale pluća što zahtijeva liječenje antibioticima. Visoka temperatura sa groznicom, jak kašalj s gnojnim iskašljavanjem, jako natečene žlijezde, jak bol lica u području sinusa, mogu upućivati na komplikaciju ili ozbiljniju bolest zbog koje je potrebno hitno se obratiti ljekaru. Liječnje prehlada i gripa je simptomatsko? ISTINA - Kod nekomplikovanih slučaja prehlade na raspolaganju je samo simptomatsko liječenje: odmaranje u krevetu, uzimanje tečnosti i vode s dosta vitamina C i primjena nekih suplemenata koji olakšavaju simptome prehlade i gripa. Ako se koriste dekongestivne kapi za nos, ne smiju se koristiti duže od 3 do 4 dana. Specifična antivirusna zaštita ne postoji. Antibiotici se ne preporučuju u borbi protiv prehlade? ISTINA - Antibiotici ne ubijaju viruse! Treba ih iskoristiti samo kod rijetkih bakterijskih komplikacija, kao što su upala sinusa (sinusitis) ili infekcije uha, koje se razvijaju kao sekundarne infekcije. Korištenje antibiotika "za svaki slučaj" neće spriječiti sekundarne bakterijske infekcije. Širenje prehlade i gripa se može lako zaustaviti? ZABLUDA – Zbog izloženosti i vrlo lakog prenosa virusa, prehladu u pravilu nije moguće spriječiti. Pranje ruku je najjednostavniji i najdjelotvorniji način sprečavanja rinovirusnih prehlada. Nedodirivanje nosa ili očiju je takođe jako važno. Osobe koje su prehlađene trebaju uvijek da kijaju ili kašlju u papirnu maramicu i odmah je bace. Ako je moguće, treba izbjegavati bliske, duge kontakte s osobama koje su prehlađene. Budući da rinovirusi mogu preživjeti i do tri sata van nosnih puteva na predmetima i koži, čišćenje površina dezinfekcijskim sredstvom koje ubija viruse moglo bi pomoći u sprečavanju širenja infekcije. Uzročnici prehlade i njihovo sezonsko pojavljivanje Virusi Najučestaliji Rinovirusi Koronavirusi Česti Virusi parainfluence Respiratorni sincicijski Virusi influence Rijetki Adenovirus Enterovirusi Reovirusi

Broj serotipova

Godišnje doba

Više od 100 3

Jesen i proljeće Zima

4 2 3

Jesen, proljeće Zima i rano proljeće Zima

47 Više od 60 3

Tokom cijele godine Ljeto Tokom cijele godine

NAPOMENA: - Stav stručnjaka epidemiologa jeste da su vakcine protiv gripa sigurna zaštita kod najvećeg broja pacijenata te da se trebaju vakcinisati sve osobe, a posebno starije, trudnice, svi hronični bolesnici i svi zdravstveni radnici. - Glavna razlika između gripa i prehlade leži u intenzitetu bolesti. Grip je akutna bolest disajnog sistema izazvana virusima influence tipa A, B, a rjeđe i tipa C. Simptomi gripa su slični simptomima prehlade, samo što su izraženiji i duže traju. To je znatno teža bolest od prehlade koja u pravilu nastupa naglo s visokom temperaturom. - Grip je sezonska bolest i javlja se samo zimi. Virus gripa jako iscrpljuje organizam i zbog toga su češće komplikacije bolesti, posebno upala pluća kod starijih osoba, koja može biti i smrtonosna. Sve osobe koje boluju od hroničnih bolesti moraju biti pod ljekarskim nadzorom ako obole od gripa. - Tokom istorije javljale su se epidemije gripa koje su bile smrtonosne za veliki broj ljudi, jer tada nije bilo ljekova niti mogućnosti liječenja komplikacija. Danas se svakih nekoliko godina javljaju ozbiljne epidemije gripa uzrokovane pojedinim rijetkim podtipovima virusa, kao što su bili ''ptičiji'' i ''svinjski'' grip.

57


Liječenja deformiteta kičmenog stuba SEAS metoda Scientific Exercises Approach to Scoliosis Mr Bojan Kraljević Spec. primijenjene fizioterapije Mr Krsto Kovačević Spec. primijenjene fizioterapije SEAS koncept rezultat je istorije koja je započela još ranih 1960-ih, kada su u Italiji, Antonio Negrini i Nevia Verzini osnovali Centar za skoliozu koji kasnije postaje „Centro Scoliosi Negrini“ (CSN). Osnivači CSN-a razvili su tretman u kome su vježbe bile usmjerene na terapeutske ciljeve, posebno izvedene iz podataka dobijenih metodama naučnog istraživanja. Metoda SEAS rezultat je istraživačkih napora ISICO Instituta (Istituto Scientifico Italiano Colonna Vertabrale), najveće italijanske mreže za liječenje deformiteta kičme. Radi se o akronimu za Naučni pristup vježbama za skoliozu, naziv koji se odnosi na stalne promjene pristupa, zasnovane na rezultatima objavljenim u literaturi. SEAS je specifičan oblik auto-korekcije (aktivna samo-korekcija) koju individualno uči svaki pacijent. Pomenuto se zatim dopunjuje vježbama stabilizacije koje se fokusiraju na neuromuskularnu kontrolu, propriocepciju i ravnotežu. Program je prilagođen svim situacijama konzervativnog liječenja skolioza, krivina niskog i srednjeg stepena tokom rasta, kako bi se smanjio

rizik potrebe za miderom. Aktivna samokorekcija je ona koju pacijent vrši angažovanjem muskulature lokalizovane uz kičmeni stub, bez pokreta ruku ili nogu, odnosno bez angažmana nekog drugog spoljašnjeg faktora. Aktivna samokorekcija je aktivnost odabrana na osnovu patologije pacijenta i morfoloških karakteristika, sa ciljem da se uspostavi položaj koji je što približnji fiziološkom. Korekcija se izvodi aktivno i autonomno. Pokreti samokorekcije se izvode u sve tri ravni, zajedno sa vertikalno usmjerenim pokretom. Poboljšanje stabilnosti kičme u aktivnoj samokorekciji je glavni cilj SEAS-a. Vježbama po ovom programu utičemo na poboljšanje sposobnosti kičme da održi pravilnu posturu, odnosno obezbjeđivanje stabilnosti kičme kako bi se izborila sa kolapsom. U okviru SEAS koncepta vježbi, zadatak je usmjeren na identifikaciji lokalizacije najizraženije deformacije i predlaganje najadekvatnijeg modela za rješavanje, odnosno smanjenje, tog odstupanja. Kod deformiteta kičmenog stuba po tipu skolioze imamo odstupanje

59


Lateralna devijacija Rtg analiza Klinička analiza

12° Cobb- u

Frontalni disbalans > 20mm

Derotacija

Kifotizacija

 15° Cobb- u torzije apikalnog pršljena Izbočenje veće od 7° skoliometrija

<35 po Cobb- u (hipo)radiološki „flat back“ Sagitalni index C7+L3 <65mm

Tabela 1.

u tri dimenzije: frontalnoj ravni odgovara lateralna devijacija, transverzalnoj ravni odgovara rotacija skoliozom zahvaćenih pršljenova, dok sagitalnoj ravni odgovara izmjena fizioloških vrijednosti sagitalnih krivina kičme. Nadovezujući se na pomenutu činjenicu, korektivni pokreti kod ovog deformiteta podrazumijevaju: Frontalno - lateralnu devijaciju, Horizontalno - rotaciju, Sagitalno - kifotizacija. Podrazumijevani concept SEAS programa vježbi za korekciju skolioza moguće je primijeniti ukoliko postoje određena klinička i radiološka odstupanja. Dakle, na osnovu tabele 1. možemo vidjeti da je potrebno analizirati dva aspekta: kliničku sliku, odnosno Rtg prikaz. Naprije je potrebno identifikovati najbolju teorijsku korekciju zasnovanu na kliničkom disbalansu i Rtg snimku. Izbor samokorekcije može biti: frontalna, horizontalna i/ili sagitalna. Da bismo donijeli

odluku o teorijskoj korekciji, moramo uzeti u obzir odstupanja u svim ravnima. Ukoliko postoje stepeni deformacije koji su ispod preporučenih za korekciju, korekcija te minimalne deformacije se ne radi. Međutim, nekada frontalni disbalans može da bude u redu, ali je Cobb-ov ugao 12° ili više. Ovdje govorimo o kompenzaciji, a na osnovu SEAS koncepta potrebno je raditi korekciju u frontalnoj ravni. SEAS se može izvoditi ambulantno, dva do tri puta nedjeljno, po 45 minuta, ili kao kućni program u trajanju od 20 minuta dnevno. Samo-korekcija Samo-korekcija se može definisati kao potraga za najboljom mogućom korekcijom koju pacijent može postići u tri prostorne ravni. Trodimenzionalna samo-korekcija smatra se jednim od najvažnijih elemenata za sprovođenje konzervativnog

https://clear-institute.org/blog/s-e-s-scientific-exercise-approach-scoliosis-exercises-features/

60


https://www.uprightcome.com/therapy/40?lang=en

tretmana. Konsenzus SOSORT-a (Međunarodnog društva za ortopedsko-rehabilitacijsko liječenje skolioza) 2005. godine pripisuje „3D samo-korekciji“ na prvom mjestu u rangu važnih elemenata koji će biti uključeni u vježbe. Čak i ako modalitet njegovog dobijanja nije isti, svi široko korišćeni međunarodni pristupi zasnovani na vježbama (poput Schroth, Dobomed, Side Shift, FITS) sistematski uključuju samo-korekciju. Svrha SEAS vježbi je postići automatski odgovor na dobijanje ispravnijeg položaja kako bi se podstaklo održavanje trodimenzionalno korigovanog držanja tokom aktivnosti svakodnevnog života. Prema SEAS pristupu, postizanje „indirektne“ samo-korekcije korišćenjem spoljnih pomagala onemogućava postizanje svrhe na kojoj se zasniva ovaj koncept. Iz tog razloga, aktivna samokorekcija, prema SEAS pristupu, mora se izvesti na „direktan“ način, tj. bez spoljne pomoći. Stabilizacija Konzervativni tretman skolioze ima za cilj smanjenje progresivne deformacije kičmenog stuba, što je između ostalog uzrokovano i konstantnim asimetrilnim pritiskom na kičmu. Najveći problem u liječenju pacijenta sa idiopatskom skoliozom je nemogućnost direktnog rada na uzroku problema, jer on i dalje ostaje često nepoznat. Svaka vrsta liječenja zasnovanog na hirurškom, ortopedskom ili kineziterapijskom liječenju može djelovati isključivo na efekte deformiteta i na taj ih način svesti na minimum. Svaki stručnjak koji tretira skoliozu - hirurg sa hirurškim metodama, ljekar i ortopedski tehničar sa ortozom, fizioterapeut sa samo-korekcijom - nastoji da smanji taj efekat, efekat nestabilnosti, težeći za maksimalnom mogućom korekcijom, promovišući simetričan rast, čime se sprečava ili usporava krivljenje do sticanja koštane zrelosti. Među pomenutim, oni koji primjenjuju vježbe nastoje da rade na stabilizaciji kako bi time spriječili napredovanje deformacije. Samo-korekcija se uglavnom oslanja na neuromuskularnoj funkciji, zasnovanoj na

mišićnom djelovanju prvenstveno multifidusa i poprečnih stomalnih mišića, kao osnovnih za stabilnost, odnosno dijafragme i mišića karličnog dna koje ne možemo zanemariti, koja zavisi od sposobnosti centralnog nervnog sistema da koordiniše različitim mišićnim funkcijama. U SEAS pristupu, poboljšanje stabilnosti kičme u aktivnoj samo-korekciji predstavlja glavni cilj. Naučna istraživanja u vezi sa SEAS konceptom vježbi Različiti radovi, uključujući slučajno kontrolisano ispitivanje 2014. godine, objavljeni u posljednjih nekoliko godina, dokumentovali su efikasnost pristupa SEAS-a primijenjenog u različitim fazama liječenja skolioza, koja se odnosi na smanjenje napredovanja Cobb-ovog ugla i potrebe za nošenjem ortoze. Različite studije objavljene ili predstavljene na međunarodnim sastancima, tokom proteklih nekoliko godina, pružile su niz suštinskih rezultata koji detaljno opisuju SEAS pristup primijenjen u različitim fazama liječenja. Ostali ključni radovi uključuju demonstraciju radiografske efikasnosti SEAS aktivne korekcije, važnost timskog pristupa, efikasnost kognitivno-bihevioralnog pristupa integrisanog u SEAS vježbama, važnost SEAS vježbi povezanih sa okretanjem. Primjena vježbi za liječenje adolescenata sa idiopatskom skoliozom je kontraverzna. Iako se vježbe rutinski koriste u mnogim zemljama centralne i južne Evrope, većina centara u drugim djelovima svijeta (uglavnom u anglosaksonskim zemljama) ne zagovara njihovu primjenu. Jedan od razloga za to je što mnogi zdravstveni radnici obično nijesu upoznati sa razlikama između generalizovanih fizioterapijskih vježbi i vježbi specifičnih za fizioterapiju skoliozu. Dok se prve vježbe obično sastoje od aktivnosti istezanja i jačanja, kao što su joga, pilates i Alekander tehnika, specifične vježbe za skolioze se sastoje od programa vježbi usredsređenih za krivinu, pa se iste individualno prilagođavaju mjestu krivine, veličini i kliničkim karakteristikama. Pomenute vježbe se primjenjuju sa ciljem da smanje deformitet i spriječe ili uspore njegovo napredovanje.

61


Energija kolagena BIOAKTIVNI PEPTIDI KOLAGENA U TEČNOJ FORMI ZA DIREKTNU PRIMJENU SU OPTIMALAN OBLIK ZA SUPLEMENTACIJU

Mr ph Ivana Babić

Kolagen je glavni protein vezivnih tkiva i najzastupljeniji protein u ljudskom organizmu – čini između 25% i 35% svih bjelančevina. Prisutan je u kostima, mišićima, ligamentima, tetivama, krvnim sudovima, koži i drugim tkivima kao važan gradivni protein koji pruža snagu, stabilnost i strukturu našem tijelu. Sinteza kolagena u organizmu dostiže vrhunac oko dvadesete godine. Iako se kolagen u tijelu kontinuirano sintetiše kako bi popravio i zamijenio oštećeni kolagen, vremenom se proces obnavljanja usporava i, kako starimo, dolazi do postepenog propadanja kolagenih vlakana u svim vezivnim tkivima. Usled nastalog deficita kolagena može doći do nastanka različitih zdravstvenih tegoba. Vođenje zdravog načina života – konzumiranje zdrave hrane, redovno vježbanje, izbjegavanje duvana i prekomjernog izlaganja suncu su faktori koji mogu pomoći u „zaštiti“ kolagena. Takav način života doprinosi da se kosti, mišići, zglobovi i koža duže održe zdravim i funkcionalnim. Statistika govori da danas svaka četvrta osoba pati od problema sa zglobovima i prevalenca oboljenja zglobova pokazuje trend rasta. Njihov nastanak zavisi od više faktora, gdje su obuhvaćeni sistemski faktori (godine, pol, hormonalni status, genetski i faktori ishrane), kao i sekundarni faktori, kao što su ranija oštećenja unutrašnjosti zglobova, slabost nosećih mišića, oslabljenost ligamenata i slično. Značajna je uloga i spoljašnjih faktora koji djeluju na zglob, kao što su pretjerana, nepravilna ili nedovoljna fizička aktivnost, ali i gojaznost. Nadoknada kolagena je u ovim stanjima izuzetno značajna, te se u naučnim krugovima rodila ideja o formulisanju specijalnih kolagenih suplemenata koji su lako svarljivi i efikasni. Hidrolizom kolagena dobijeni su peptidi značajno manje molekulske mase i željenih karakteristika, koji se mogu primjenjivati peroralnim putem. Kolageni peptidi koji se unose u organizam suplementacijom koriste se kako u medicinske, tako i u kozmetičke svrhe. COLLAGENFIX®, tečna forma bioaktivnih peptida kolagena za direktnu primjenu u monodoznom pakovanju, predstavlja inovaciju u svijetu suplemenata na bazi kolagena, upravo zbog svog jedinstvenog sastava i oblika. Efikasnost COLLAGENFIX® formulacije na bazi bioaktivnih kolagenih peptida (Fortigel®), hijaluronske kiseline, vitamina C, mangana i bakra je klinički ispitana.

62


FORTIGEL® predstavlja kompleks visokoprečišćenih, bioaktivnih peptida kolagena koji se dobijaju iz goveđe kože specijalnom enzimskom degradacijom kolagena. Dobijeni peptidi su male molekulske mase (oko 3,3 kDa), pa se veoma lako i brzo apsorbuju u crijevima nakon peroralne primjene i potom akumuliraju u ciljnim tkivima (hrskavici). Ova optimizovana smješa peptida stimuliše hondrocite ka sintezi komponenti vanćelijskog matriksa u zglobnoj hrskavici – proteoglikana i kolagena, što rezultira povećanjem ukupne mase hrskavice, odnosno, njenom regeneracijom. Osim toga, izvor su aminokiselina, važnih gradivnih elemenata, od kojih su hidroksiprolin i glicin specifične za kolagene peptide. Važno je istaći i da je alergogeni potencijal FORTIGEL®-a skoro sasvim zanemarljiv. Pospješivanjem obnavljanja zglobne hrskavice dolazi do olakšavanja tegoba koje se javljaju na nivou zglobova, kao što su bol, ukočenost i smanjena pokretljivost. Regeneracijom tkiva zglobne hrskavice poboljšava se kvalitet života kod ljudi sa problemima sa zglobovima različite etiologije – zahvaljujući suplementaciji kolagenim peptidima, povećava se pokretljivost i smanjuje bol. Niskomolekularna hijaluronska kiselina u COLLAGENFIX®-u je idealan oblik za suplementaciju jer omogućava izvrsnu bioraspoloživost i efikasno održava viskoznost zglobne tečnosti, doprinoseći očuvanju funkcije i zdravlja zglobne hrskavice i okolnih struktura. Sprovedene in vitro studije sa niskomolekularnom hijaluronskom kiselinom su pokazale da ona dovodi do stimulacije hondrocita (ćelija hrskavice) u smjeru sinteze nove hijaluronske kiseline, dok je u in vivo studijama pokazano da smanjuje otok i poboljšava funkciju zglobova. Vitamin C, mangan i bakar stimulišu sintezu kolagena, čime dodatno doprinose zdravlju kostiju i hrskavice. Pored toga, ove komponente COLLAGENFIX®-a pružaju i snažnu odbranu organizmu od dejstva slobodnih radikala i oksidativnog stresa. Kombinacija pažljivo odabranih aktivnih sastojaka obezbjeđuje i brojne benefite na kožu i kosu, pružajući im kvalitetnu njegu iznutra i lijep i zdrav izgled. Inovativna forma tečnog kolagena u kesici omogućava izuzetno komfornu i jednostavnu primjenu – samo jedna kesica dnevno koja se konzumira direktno, bez potrebe za razblaživanjem prije upotrebe.


Povećanje grudi Dr Duško Marković Spezijalizant plastične i estetske hirurgije Klinički Centar Crne Gore

Augmentaciona mamoplastika, povećanje grudi, predstavlja jednu od najčešćih operativnih procedura u estetskoj hirurgiji. Postoji više metoda i tehnika koje služe za uvećanje, promjenu oblika ili teksture ženskih grudi u svrhu korigovanja razvojnih nepravilnosti, asimetrija i rekonstruisanja grudi zbog bolesti, najčešće karcinoma dojke. Tada govorimo o primarnim rekonstrukcijama. Elektivno, augmentaciona mamoplastika je indikovana kod zdravih žena sa zdravim grudima koje iz ličnih razloga nisu zadovoljne njihovim izgledom. Uvećanje grudi doživljava svoju ekspanziju nakon 1962. godine i uvođenja u praksu silikonskih implantanta koje su uradili Kronin i Gerou. Ipak, prva operacija uvećanja grudi pripisuje se Černiju koji je 1895. godine pacijentkinji nakon odstranjenog dobroćudnog tumora dojke transplantirao lipom. Ispostaviće se da transplantat masti i nije najsrećnije rješenje obzirom na velik obim, neregularan i nepredvidiv tok resorpcije masnog tkiva.

64

Rijetko koja operacija u estetskoj hirurgiji privlači veliku pažnju javnosti kao što je to uvećanje grudi. Žena doživljava svoje grudi emotivno vrlo intenzivno. Grudi su jedan od glavnih atributa ženstvenosti i seksualnosti. Grudi imaju i svoj nemjerljiv značaj nakon dolaska novorođenčadi na svijet. S druge strane, cilj operacije bi trebalo da bude podizanje samopoštovanja žene i njenog osjećaja veće atraktivnosti i zadovoljstva svojim izgledom. Cilj ne bi trebalo da bude ženino dodvoravanje nekoj nametnutoj društvenoj ulozi ili zadovoljenje partnerovih želja. Žene koje neosnovano smatraju da su ružne pa spas traže u estetskoj hirurgiji neće biti zdovoljne ni najbolje odrađenom intervecijom, pa je obavezno prepoznati takve pacijentkinje. Za odluku o vrsti intervencije potreban je kompletan pregled koji, osim uobičajenog, obuhvata visinu pacijentkinje, oblik i širinu grudnog koša, oblik i izgled mliječne žlijezde, količinu potkožnog masnog tkiva, položaj bradavica i submamarne brazde, kvalitet kože, predispoziciju za natanak abnormalnih


oĹžiljaka. Kod mlaÄ&#x2018;ih dama preporuÄ?uje se UZV dijagnostika grudi, a kod starijih od 40 godina i mamografija. Indikacije za augmentacionu mamoplastiku ukljuÄ?uju: glandularnu hipomastiju, ptozu i pseudoptozu dojki, tuberozne dojke, asimtriju dojki, gdje se moĹže primijeniti i neka od kombinovanih tehnika da bi doĹĄlo do simetralizacije, stanje nakon odstranjivanja dojki zbog karcinoma ili preventivno â&#x20AC;&#x201C; ĹĄto Ä&#x2021;e biti posebna tema u nekom od narednih brojeva.

najmanje primjetnom oĹžiljku â&#x20AC;&#x201C; intradermalni ĹĄav, rano skidanje ĹĄava, glatki i pseudo glatki konci, upotreba alternative hirurĹĄkim koncima kod zatvaranja rane kao ĹĄto su ljepljive trakice. Obavezno je noĹĄenje specijalnog grudnjaka i postoperativna masaĹža. HospiUBMJ[BDJKBKFLSBULB OBKĘ&#x160;FĂ?Ę&#x2030;FI4BWKFUVKFTFJ[CKFHBWBOKFÄ&#x2022;[JĘ&#x160;LF aktivnosti.

HirurĹĄke tehnike

Od komplikacija opisani su hematom, infekcije, seromi, abnormalni oĹžiljci, pomjeranje implanta, vidljivost rubova, boranje, nedostatak punoÄ&#x2021;e u gornjem polu. NajteĹže komplikacije su sinmastija zbog prevelike medijalne disekcije, kapsularna kontraktura koja je odgovor organizma na prisutni implant, rutpura i ekstruzija implanta. Ovdje se mora pomenuti i trenutno aktuelni problem BIA ALCL â&#x20AC;&#x201C; Breast Implant Associated Anaplastic Large Cell Lymphoma, tj. limfom velikih Ä&#x2021;elija udruĹžen sa grudnim implantima. Opisan je u jako malom broju sluÄ?ajeva Ĺžena sa samo jednom WSTUPNJNQMBOUBUB*ODJEFODBJ[NFĂżVJ4NSUOPTU je izuzetno niska. Trenutno se na svjetskom nivou vode debate i neke zemlje su veÄ&#x2021; zabranile tu vrstu implantata.

HirurĹĄki pristup podrazumijeva uveÄ&#x2021;anje grudi postavljanjem implanta u hirurĹĄki stvoreni prostor u grudima â&#x20AC;&#x201C; â&#x20AC;&#x153;dĹžepâ&#x20AC;?. Implante karakteriĹĄe viĹĄe osobina. Razlikujemo okrugle i anatomske implante koji su ĹĄiri pri dnu (izgled kapi vode, suze). Profil, visina, moĹže biti low, medium, high, Ä?ak high+. Implanti mogu imati glatku ili hrapavu povrĹĄinu omotaÄ?a koji je saÄ?injen od silikona, gume, elastomera ili poliuretana. Punjenje implantata moĹže biti fizioloĹĄki rastvor ili silikonski gel. Na kraju, volumen je jedna od glavnih karakteristika implanta. Odabir pravog implanta u odnosu na sve navedene karakteristike i fiziÄ?ke odlike pacijenta predstavlja najzahtijevniji dio preopertivne pripreme. Incizija, tj. hirurĹĄki rez daleko najÄ?eĹĄÄ&#x2021;e ima inframamarnu poziciju. Postoje i periareolarni, koji se praktikuje kod Ĺžena sa velikom areolom, transaksilarni, transumbilikalni. Postoji viĹĄe razliÄ?itih pozicija implanta:  t4VCHMBOEVMBSOB  t4VCGBTDJKBMBO J[NFĂżVGBTDJKFJWFMJLPHHSVEOPHNJĂ?JĘ&#x2030;B

 t4VCNVTLVMBSOB  tDvoslojna (dual plane) â&#x20AC;&#x201C; sve popularnija, gdje se u gornjem dijelu implant postavlja submuskularno a u donjem dijelu subglandularno. Intervencija se izvodi u opĹĄtoj anesteziji. Obavezna je pedantna i temeljna hemostaza. Postavljeni dren se eksira nakon pada drenaĹže ispod 30ml/24h a najduĹže za 72h. Praktikuje se primjena tehnika zatvaranja hirurĹĄke rane koje Ä&#x2021;e doprinijeti

Komplikacije

Bezimplantne tehnike Tehnike uveÄ&#x2021;anja bez upotrebe implantata ukljuÄ?uju: injekcije masti, hijaluronske kisjeline i metakrilata. Mast se najÄ?eĹĄÄ&#x2021;e uzima prilikom liposukcije, ili drugom vakum metodom, obraÄ&#x2018;uje i transferiĹĄe u tkivo dojke. Ova procedura se zove i lipofiling. Mast se u visokom procentu resorbuje i to nejednako ĹĄto je najveÄ&#x2021;i problem jer je konaÄ?ni rezultat nepredvidiv. Zato se preporuÄ?uje 20 do 30% veÄ&#x2021;e uveÄ&#x2021;anje od Ĺželjenog â&#x20AC;&#x201C; â&#x20AC;&#x153;overcorrectingâ&#x20AC;?. Transfer masti jako dobro nadopunjuje druge hirurĹĄke tehnike, gdje je potrebno korigovanje konture i dodavanje volumena u gornjem polu. Druge dvije metode su u povoju i tek treba da pokaĹžu svoju vrijednost i bezbjednost. Na kraju mora se istaÄ&#x2021;i da se implanti ne dovode u vezu niti je poveÄ&#x2021;an rizik od obolijevanja od karcinoma dojke. Dojenje je moguÄ&#x2021;e potpuno uobiÄ?ajeno.

65


Kraj 2019. obilježen stručnim skupom i bazarom u cilju edukacije populacije o seboroičnom dermatitisu

ZNAMO LI DOVOLJNO O SEBOROIČNOM DERMATITISU? Kompanija NetPharm, generalni uvoznik i distributer francuske dermokozmetike kompanije „Piere Fabre”, kraj 2019. obilježila je organizujući stručni skup o seboroičnom dermatitisu. Dobrodošlicu na ovaj skup je 26.12. u podgoričkom hotelu „Centre Ville” poželjela dr pharm. Vladana Raković. Njoj je pripala i čast da zvanično otvori prvi NetPharm božićni bazar. Ocjenjujući da je 2019. bila veoma uspješna za ovu kompaniju, dr Raković je pozvala prisutne da daju doprinos da se kroz razgovor zaokruži priča o preparatima koji su obilježili godinu koja je za nama, ali i o novim preparatima koji su prvi put uvezeni tokom 2019. godine. Ona je najavila i nove NetPharmove kampanje za 2020. Seboroični dermatitis kao stručna tema Centralna tema stručnog dijela NetPharmovog skupa bio je seboroični dermatitis. Dr sci. med. Snežana Vukadinović, sa Kliničkog centrau Podgorici, i dr pharm. Vladana Raković, predstavnica NetPharm-a i stručna saradnica brenda Ducray, prezentovale su ovom prilikom nekoliko važnih aspekata ovog oboljenja. Bilo je riječi o kliničkoj slici seboroičnog dermatitisa sa prevalencom, njegovoj fiziopatologiji i etiopatogenezi, tretmanima u liječenju, a naglašen je i značaj djelotvornih aktivnih principa kao inovativnom terapijskom rješenju. Šta je seboroični dermatitis? Seboroični dermatitis je, kako je objašnjeno na NetPharm-ovom stručnom skupu, česta, hronična ili subakutna

66

dermatoza koja se karakteriše zapaljenjem kože seboroičnih regija. U pitanju je benigna upalna kožna bolest čiji hronični ili ponavljajući razvoj može značajno da utiče na kvalitet života. Bolest ima specifičnu kliničku sliku za koju je karakteristično da se selektivno ispoljava u predjelu glave, središnjem dijelu lica ili centralnom dijelu tijela – obično na grudnom košu. Riječ je o oblastima bogatim žlijezdama koje luče sebum. Kod djece su uočljive žute pjege na poglavini, obično u vidu lezija koje su benigne i bezbolne, ali neprijatnog izgleda. Početne lezije, kako je objašnjeno, obično su smještene u predjelu oboda čeonog


dijela tjemena, u vidu debelih naslaga masnih žućkastih skvama. Hronični inflamatorni dermatitis odraslih lokalizuje se u predjelu vlasišta, lica i grudnog koša. Kliničku sliku karakteriše kombinacija svraba, eritema i deskvamacije kože (ljuspice, perut). U 95% slučajeva javlja se u području vlasišta, kod 60% slučajeva on je prisutan i u regiji lica (linija kose, nazolabijalne brazde, glabele, obrve), a u 30% slučajeva uočljiv je i u centralnom predjelu trupa. Seboroični dermatitis kod odraslih ima, kako je ovom prilikom objašnjeno, nepredvidljivu prognozu. Često je hroničan ili rekurentan. Kao komplikacije bolesti mogu se razviti i gnojne infekcije, a većina pacijenata žali se na pruritus različitog intenziteta.

Za fiziologiju ove bolesti karakteristična je veoma niska prevalenca prije puberteta (isključujući neonatalni period), kao i veća učestalost kod muškaraca. Dokazano je da sebum igra značajnu ulogu u njenom razvoju. U specifične faktore nastanka mogu se svrstati: topla i vlažna klima, prekomjerno izlaganje suncu, nošenje određene opreme (npr. profesionalne maske), Parkinsonova bolest, sringomijelija, poliomijelitis, kvadriplegija, a bolest se češće javlja kod alkoholičara, posebno kod onih sa pridruženim slučajevima pankreatitisa i deficitom antioksidanata. Bolest može nastati i kao kontraindikacija upotrebe pojedinih vrsta ljekova.

U vezi sa učestalošću obolijevanja valja znati da kod novorođenčadi nastaje tokom prva tri mjeseca života sa prevalencom koja opada i postaje zanemarljiva nakon tri godine (potvrđeno jednom australijskom studijom: 71% djece do 3. mjeseca, 1% nakon 3. godine). Hronični oblik bolesti pogađa 3-5% populacije odraslih, a njegova prevalenca je veća kod imunodepresivnih i imunodeficijentnih pacijenata.

Seboroični dermatitis se, za sada, smatra bolešću koja se adekvatnim farmakološkim tretmanom može držati pod kontrolom, ali ne i trajno izliječiti. Terapijski koncept obuhvata antifungalno, protivupalno i keratolitičko dejstvo. Detaljno prikazujući mehanizme ovog sistema liječenja dr Raković ukazala je i na potrebu za upotrebom posebno prilagođenih dermokozmetičkih proizvoda. Njihova efikasnost, kako je objasnila, zasniva se na aktivnoj fungicidnoj, fungistatičkoj, keratoregulacionoj ili keratolitičkoj ulozi, te umirujućem, seboregulacionom dejstvu.

Kako nastaje? Fiziopatologija i etiopatogeneza seboroičnog dermatitisa, po objašnjenju sa ovog skupa, do danas nijesu u potpunosti razjašnjene. Uz podijeljena mišljenja specijalista da su za nastanak ovog oboljenja presudni genetska predispozicija, već postojeće prisustvo seboreje, inflamacija, klimatski, prehrambeni i ostali spoljašnji faktori, najnovija teorija ukazuje na promijenjen imunološki odgovor usljed prisustva Malassezia gljivica. U pitanju su saprofiti koji su prirodno prisutni u kožnoj flori svih pojedinaca ali mogu postati patogeni i svojom proliferacijom izazvati zapaljenje, te biti uključene u brojne bolesti: pitiriasis versicolor, pitirosporum folikulitis, neonatalni Malassezia furfur pustuloza, atopijski dermatitis glave i vrata i sl.

Tretman seboroičnog dermatitisa

Budući da je seboroični dermatitis ponavljajuća hronična bolest, potrebno je održavati liječenje da se spriječi brzo pojavljivanje simptoma nakon intenzivnog liječenja. Ukazujući na posebna svojstva aktivnih principa terapije, dr Raković je istakla značaj primjene ciklopiroks-olamina, cink pirition i pirokton-olamin jedinjenja. Na ovu bolest, po njenoj preporuci, potrebno je djelovati primjenom tri terapijske linije: simptomatski, tretmanom održavanja i dermokozmetičkim tretmanom. Anita Đurović

67


Hronika 01. decembar – Umrle najmanje 53 osobe zbog morbila – Polinezija Najmanje 53 osobe, uglavnom djeca, umrle su na Samoi u epidemiji morbila od početka prošlog mjeseca uprkos uvođenju vanrednog stanja u zemlji, objavila je vlada tog pacifičkog ostrva. Prema najnovijim podacima, od izbijanja epidemije zabilježeno je 3.728 slučajeva te zarazne bolesti, objavilo je samoansko ministarstvo zdravlja. Gotovo svi umrli su djeca mlađa od četiri godine.

Samo u posljednja 24 sata zabilježeno je pet smrtnih slučajeva i 198 novozaraženih, objavila je vlada. Od sredine novembra na Samoi su na snazi mjere vanrednog stanja. Sve škole i svi univerziteti su zatvoreni, a svima mlađima od 19 godina zabranjena su javna okupljanja. Vjeruje se da je epidemija morbila na Pacifiku izbila na Novom Zelandu, proširivši se kasnije na druge zemlje poput Tonge, Samoe i Fidžija. Samoa je najteže pogođena zbog niske stope vakcinacije protiv morbila od samo 28 do 40 posto, objavio je UNICEF. Od početka epidemije vlada je potrošila milijone dolara na kampanju masovnog vakcinisanja, te je u međuvremenu vakcinisana četvrtina populacije. 04. decembar - Treću godinu zaredom smanjen životni vijek u SAD Jedna nova studija ukazuje na značajno skraćenje očekivanog životnog vijeka u Sjedinjenim Državama. Na osnovu analize podataka, očekivani životni vijek porastao je je za oko 10 godina u periodu od skoro šest decenija, od blizu 70 godina, do skoro 79, ali je zatim, od 2014, smanjen tokom tri godine zaredom. Ukupno skraćenje očekivanog životnog vijeka povezano

68

je sa povećanjem smrtnosti u okviru grupe radno sposobnog stanovništva između 24 i 65 godina, kazao dr Stiven Vulf koji je koautor izvještaja. - Veliki dio toga je povećanje broja smrtnih slučajeva zbog predoziranja ljekovima, to je bio jedan od najvećih razloga za takav trend - kaže dr Vulf. Sudeći prema podacima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti, prosječno 130 Amerkanaca umrlo je svakoga dana zbog predoziranja opijatima tokom 2017. godine. Ipak, to nije jedina razlog skraćenja života Amerikanaca. - Ustanovljen je povećan broj smrtnih slučajeva zbog alkoholizma, samoubistava, zbog desetak bolesti organizma. Mislim na dijabetes, bolesti pluća, srčana oboljenja, sve ukupno to uključuje 35 uzroka smrti – dodao je dr Vulf. Prof. Džon Hejga iz Nacionalnog instituta za pitanja starenja kaže da su ti podaci poražavajući. - Demografi čupaju kosu. To su ozbiljne stvari. Nismo imali toliko skraćenje očekivanog životnog vijeka u Americi od ranih godina epidemije AIDS-a, a prije toga u godinama međunarodne epidemije gripa poslije Prvog svjetskog rata – objasnio je prof. Hejga. Međutim, on takođe naglašava da je skraćenje očekivanog životnog vijeka kombinacija više procesa koji traju već decenijama. - To se događa duže vrijeme. Sjedinjene Države zaostaju za drugim zemljama u poboljšanju procenta smrtnosti u tim direktno vidljivim mjerama statusa javnog zdravlja, već decenijama. Veoma je važno da se tretiraju simptomi, ali i uzroci zdravstvenih problema. Kao dodatak razvoju protokola za borbu protiv zavisnosti od ljekova, alkoholizma ili samoubistva treba da pogledamo unazad i zapitamo se šta se događa sa životnim uslovima u Americi, koji navode ljude na takva ponašanja. Zašto imaju toliko bola zbog kojeg se okreću ljekovima? Šta je uzrok očajanja koje ih navodi na samoubistvo? Zašto je dijabetes toliko loše kontrolisan – kazao je profesor Vulf. Na neka od tih pitanja odgovara dr Džon Hejga. - Mi trošimo skoro dvostruko više od evropskog prosjeka u zdravstvenom sektoru. To je 3,5 hiljade milijardi dolara vrijedna industrija u Sjedinjenim Državama. Ni jedna druga zemlja nije ni blizu. Nismo dovoljno učinili u oblasti prevencije bolesti i svemu što bi ljudi trebalo da rade. Da budu fizički aktivni, da se pravilno hrane, da pristupaju zdravstvenim problemima na vrijeme. Studija je objavljena u časopisu Američkog medicinskog udruženja.


06. decembar – Antivakcinisti traže novi naziv za sebe - EU Protivnici vakcinacija, inače prozvani “antivakcinisti”, ne žele više da se u javnosti tako nazivja, javlja Independent. Podsjetimo, među antivakcinistima se vjeruje da je vakcinisanje opasno i da uzrokuje autizam. Zbog takvih stavova širom svijeta su se pojavile davno izliječene bolesti, uključujući Samou gdje su tokom epidemije morbila u dva mjeseca umrle 62 osobe. Sada grupa protivnika vakcinacija traži da se u buduće nazivaju “osobama koje su svjesne rizika vakcina”, a ne antivakcinistima. Smatraju da je pojam “antivakcinista” degradirajuć i pogrdan i to su objavili na stranici Crazymothers koja ima više od 18.000 pratioca na Instagramu. Tu su poruku uputili medijima. Osim što smatraju da je naziv ponižavajući, misle da se tako marginaliziraju majke i njihova iskustva i da je to “vrlo odbojno i lažno”. Podsjetimo, antivakcionalni pokret počeo je uz Andrewa Wakefielda, bivšeg ljekara koji je lažirao rezultate ispitivanja pa rekao da su autizam kod djece i vakcinakcija povezani. 07. decembar - Nobelovci upozoravaju na klimatske promjene - Švedska Dobitnici Nobelove nagrade iz fizike, hemije i ekonomije su na konferenciji za novinare uoči dodjele nagrada rekli da je bavljenje klimatskim promjenama od velike važnosti. Didije Kelo, Ester Duflo i Stenli Vitingem ovo su izjavili pred globalni samit o klimatskim promjenama u Madridu. Kelo, koji dijeli nagradu za fiziku za otkriće egzoplanete koja kruži oko zvijezde slične Suncu, ukazao je na problem ljudi koji odbacuju važnost bavljenja klimatskim promjenama na osnovu toga što „će u nekom trenutku svakako napustiti Zemlju“. - Mislim da je ovo jednostavno neodgovorno, jer su zvijezde tako daleko da ne bi trebalo da imamo ozbiljne nade da ćemo uspjeti da pobjegnemo sa Zemlje - rekao je Kelo, dodajući da su ljudi na Zemlji evoluirali i da nisu stvoreni za život na drugim planetama, pa je bolje da poprave ovu. Duflo, jedna od laureata u oblasti ekonomije, upozorila je da će suočavanje s klimatskim promjenama „zahtjevati promjene u ponašanju, naročito u bogatim zemljama“ koji su veliki potrošači robe i energije. Dok neki vjeruju da nema potrebe za smanjenje konzumiranja pod uslovom da potrošnja bude podstaknuta obnovljivom energijom, ona tvrdi da bi „bilo sjajno da je to slučaj“, ali da misli da se na to ne može nužno računati. 08. decembar – Osnivaju Korporaciju za medicinski turizam - Sjeverna Koreja Sjeverna Koreja, jedna od najizoliranijih država na svijetu, planira iduće godine snažne iskorake u medicinskom turizmu, nudeći stranim gostima, posebno Kinezima, medicinske postupke poput operacije očne mrene, ugrađivanja zubnih implantata i terapije za tumore. List vladajuće partije Rodong Sunmun objavio je petak da se osniva “Korporacija za medicinski turizam”, s ciljem da se kapitalizira “rastuća turistička potražnja, uključujući medicinsku zaštitu, u skladu s međunarodnim trendom”.

Novo državno preduzeće upravljaće medicinskim klinikama blizu prirodnih izvora tople vode koja pomaže u liječenju neuralgije, artritisa i bolesti srca i kože. Turizam je jedna od rijetkih grana koje nisu pogođene sankcijama uvedenih Sjevernoj Koreji zbog njezinog nuklearnog i raketnog programa. 09. decembar – Najveća humanitarna prijetnja od drugog svjetskog rata - UN Predstavnica UN-a za ljudska prava upozorila je da bi globalno zagrijavanje moglo da pokrene nezapamćenu humanitarnu krizu kakve nije bilo od 1940-ih godina.

Globalno zagrijavanje moglo bi potaknuti humanitarne krize kakve svijet nije vidio od četrdesetih godina prošlog stoljeća - upozorila je visoka predstavnica Ujedinjenih naroda za ljudska prava Michelle Bachelet. - Nijedna država neće biti pošteđena klimatske krize poručila je Čileanka uoči Svjetskog dana ljudskih prava koji se obilježava 11. decembra. Bachelet je kazala da klimatske promjene već utiču na pravo na život, zdravlje, hranu, vodu, sklonište i razvoj. - Među mnogim humanitarnim izazovima koji su metastazirali tokom prve dvije decenije 21. vijeka, svjetska klimatska vanredna situacija je možda najveća, globalno raširena prijetnja ljudskim pravima od Drugog svjetskog rata - saopštila je Bachelet. 10. decembar - Ukidaju polnu segregaciju u restoranima - Saudijska Arabija U restoranima u Saudijskoj Arabiji više neće biti segregacije na osnovu pola i bračnog statusa, saopštilo je Ministarstvo

69


opštinskih i seoskih poslova. Ta odluka je najnovija u nizu promjena kojima se prekida višedecenijska praksa u tom konzervativnom islamskom kraljevstvu, prenosi CNBC. Do sada je u većini restorana praksa bila da postoje odvojeni ulazi za žene i muškarce, kao i djelovi restorana namijenjeni ženama i porodicama i djelovi namenjeni isključivo neoženjenim muškarcima, a to pravilo je važilo čak i u restoranima koji pripadaju lancima zapadnjačkih restorana, poput Starbaksa ili KFC-a.

Prošle godine, veliki broj restorana u velikim gradovima počeo je da pomalo relaksira ove zabrane i da pušta muškarce i žene da se slobodno miješaju. Ovo je poslednja u nizu promjena, nakon što je ukinuta zabrana ženama da voze automobile ili da same putuju, a kako američki portal navodi, ova uredba je samo prirodni nastavak napretka koji je već počeo. Ipak, 39-godišnja doktorka Mona Šabab kaže da će iz praktične perspektive ženama i dalje biti neprijatno da otkrivaju lice i jedu pred muškarcima koji nisu iz njihove porodice. 10. decembar - Četkice za zube se ne smiju zatvarati poklopcem - SAD Studija koju je sprovelo Američko udruženje za mikrobiologiju otkrila je da je pokrivanje četkice za zube zapravo nehigijenski. Prema rečima dr Laure Aber - korišćenje poklopca četkice za zube ne štiti je od rasta bakterija, već stvara idealno okruženje za njihov rast, sprečavajući da se glava četkice za zube potpuno osuši tokom upotrebe. Svako kupatilo je malo vlažnije od ostalih prostorija tako da poklopac za četkicu za zube uopšte nije dobra ideja. Jedan proizvođač paste za zube i četkica savjetuje da koristite poklopac koji ima puno malih otvora koji dobro puštaju vazduh i omogućavaju da se četkice osuše. Kod kuće, međutim, četkicu treba ostaviti nepokrivenom. Najbolji način da čuvate četkicu za zube je u uspravnom položaju. Ukoliko ne živite sami, najbolje bi bilo da kupite posudu namijenjenu upravo za čuvanje četkica, koja ima odvojene proreze u koje možete da ih odložite. Na taj način četkice će se osušiti i neće dolaziti u kontakt jedna s drugom

70

11. decembar - Koliko su farbe za kosu štetne za zdravlje Naučnici otkrivaju da farbe za kosu i sredstva za ravnanje kose mogu biti opasni po zdravlje zbog kancerogenih jedinjenja. Većina žena izlaže svoje zdravlje velikim opasnostima prateći trenutne trendove, navode naučnici. Istraživači su otkrili da žene koje koriste trajne farbe za kosu i hemijska sredstva za ispravljanje kose imaju veću vjerovatnoću da obole od raka dojke od onih koje to ne koriste, pokazalo je istraživanje objavljeno u Međunarodnom časopisu o raku. U studiji se navodi da učestalost upotrebe tih proizvoda takođe igra važnu ulogu. Podaci pokazuju da je kod žena koje redovno koriste trajne farbe devet odsto veća vjerovatnoća da će dobiti bolest od onih koje je koriste ređe. Prema uporednim podacima, žene su pod većim rizikom ako se farbaju češće. Bojenjem jednom ili više puta svakih pet ili osam nedelja, šanse se povećavaju i do 60 odsto. – Istraživači su dugo proučavali moguću vezu između farbi za kosu i raka, ali rezultati su bili nepotpuni. U našoj studiji vidimo povećan rizik od raka dojke koji je povezan sa upotrebom boje za kosu i efekat je najjači kod afroameričkih žena, posebno onih koje su česte korisnice – kazala je za Saj tek dejli vođa studije prof. dr Alekandra Vajt, direktorka grupe za životnu sredinu i epidemiologiju raka na Nacionalnom institutu za nauku o zdravlju životne sredine. 13. decembar - Raste broj beba rođenih u vezama započetim preko interneta – Velika Britanija Moderan način života i razvoj društvenih mreža i interneta doveo je do toga da se ljudi upoznaju više preko interneta nego uživo. Do 2037. godine procjenjuje se da će u Velikoj Britaniji biti više beba rođenih u vezama koje su započele tako što su se roditelji upoznali na internetu, pokazuje novo istraživanje. Prema podacima istraživanja koje je sprovela Poslovna škola Imperijal koledža, 40 odsto beba koje će biti rođene u narednoj deceniji biće e-bebe, piše Independent. To će biti djeca roditelja koji su se upoznali putem aplikacija za upoznavanja. Izvještaj je pokazao da je svaka treća veza (32%) koja je započela u periodu od 2015. do 2019. godine započela na internetu, u poređenju sa svakom petom započetom u periodu od 2005. do 2014. godine. Naučnici predviđaju da će ovaj trenutni procenat do 2030. godine biti znatno veći. - Digitalni svijet je doveo do ekspanzije onlajn zabavljanja jer je učinio potragu za partnerom mnogo lakšom sa garancijom da će oni odgovarati našim kriterijumima - rekao je dr Paolo Tatiči sa Univerziteta Imperijal. Ono što je najprivlačnije ljudima koji su u potrazi za partnerom na internetu jeste iskrenost, dok ih zajednički život sa roditeljima najviše odbija od potencijalnog partnera. 14. decembar – Uredba o zaštiti od biljnih štetočina stupila na snagu - EU Stupila je na snagu Uredba Evropske unije o zaštiti od biljnih štetočina kojom je propisano da je za unos živih biljaka na teritoriju EU neophodan fitosanitarni certifikat.


Mađarska carinska služba upozorila je putnike da će od na granici kontrolisati unos biljaka – povrća i voća, cvijeća, sadnog i sjemenskog materijala u Mađarsku. To praktično znači da putnici koji ulaze na teritoriju Unije neće moći da unesu jabuke, šljive, trešnje, paradajz, krompir, luk i drugo voće i povrće, ukoliko nemaju fitosanitarni certifikat.

i zelenih aktivista za većim angažmanom u borbi protiv globalnog zagrijavanja. Na plenarnoj sjednici postalo je jasno do koje su mjere čelnici bili nesposobni postići sporazum, s obzirom na to da im se zahtjevi znatno razlikuju, što je rezultiralo razvodnjenim tekstom dokumenta koji je glavni sekretar UN-a Antonio Guterres nazvao “razočaravajućim”. Ostrvske države koje bi zbog podizanja nivoa mora mogle biti izbrisane s lica Zemlje optužile su bogate zemlje da nemaju osjećaj za razmjere klimatske krize. EU je u pozvao na ambiciozniji plan o klimi što su podržali tek Nepal, Švajcarska, Urugvaj i Maršalova ostrva, dok su kao glavni kočničari navedeni Japan, Brazil, Kina, Australija, Saudijska Arabija i SAD. 17. decembar - Milionska prevara ljekovima protiv raka – Njemačka

Na listi izuzetog voća koje se i dalje smije unijeti u Evropsku uniju su banane, ananas, kokos, durijan i urme. Sušeno, konzervirano i prerađeno voće i povrće može se donijeti u EU. Kako je saopšteno iz mađarske Nacionalne agencije za bezbjednost hrane, ovi propisi treba da zaštite poljoprivredu zemalja EU od biljnih štetočina. Ova mjera odnosi se na građane koji iz trećih zemalja putuju u EU. 15. decembar – Nije postignut sporazum o klimi – Španija Japan, Brazil, Kina, Australija, Saudijska Arabija i SAD usprotivili su se ambicioznom planu sprovođenja mjera kojim bi se pomoglo finansirati siromašnije države koje trpe veliku štetu zbog klimatskih promjena te postrožilo pravila na tržištu uglja.

Njemačka policija u Hamburgu pokrenula je danas, u saradnji sa državnim tužilaštvom, akciju pretresa prostora farmaceutske firme Citoservis (ZytoService), kao i više ordinacija ljekara, apoteka, jednu bolnicu, privatne posjede, zbog sumnje prevare ljekovima protiv raka. Radi se o najvećem pretresu ikada sprovedenom u Hamburgu, a u akciji učestvuje više od 420 policajaca i šest tužioca, prenose nemački mediji. Citoservis je vodeći proizvodjač infuzija koje se koriste u terapiji protiv raka. Portparol tužilaštva za privredni kriminal Lidi Ehtering rekla je da se vodi istraga protiv 14 osoba, među kojima su tri apotekara, devet ljekara i dvije osobe na vodećim pozicijama u preduzeću. Prema njemačkoj televiziji ARD ova kompanija je podmićivala ljekare. Od januara 2017.godine su pojedini ljekari dobijali od Citoservisa novac u visini od više od pola miliona eura, dobijali nepovratne pozajmice, koristili luksuzna vozila i druge pogodnosti, a nekima je kupovana i oprema za ordinaciju. Citoservis je zauzvrat od ljekara tražio da pacijentima prepisuju infuzije koje proizvodi ta kompanija. Ehtering kaže da tužilaštvo tereti osumnjičene za podmićivanje, primanje mita i obračunsku prevaru. 18. decembar - Planeta na ivici kolapsa - UN

Skup UN-a o klimi, koji u Madridu traje već dvije nedelje, završio je usvajanjem dokumenta u kojem se tek blagim riječima govori o hitnosti snažnijeg djelovanja kako bismo sljedeće godine, kada Pariški klimatski sporazum ulazi u fazu implementacije, smanjili emisiju stakleničkih plinova. Čelnici 196 zemalja trebali su se na konferenciji COP25 dogovoriti o tome kako finansirati siromašnije zemlje da ublaže štetu prouzrkovanu klimatskim promjenama i pravilima na tržištu uglja no dio uticajnih zemalja otrgao se pritisku tih zemalja

Prema podacima FAO (Agencije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu), kada bi hranu ravnomjerno razdijelili po svijetu, bilo bi je dovoljno za sve stanovnike planete. Zapravo, nešto bi i preostalo. Trenutno u svijetu proizvodimo 10 posto više hrane nego što je potrebno da se nahrane svi ljudi. Ali, viškovi nisu donijeli pad, već rast cijena hrane. U čitavom nizu država izbijaju protesti, a nekada potresni snimci iz Etiopije osamdesetih, danas dolaze sa svih kontinenata, uključujući i evropski. Svjetski program za hranu, organ UN, ističe da je u svijetu gladno ili pothranjeno najmanje 850 miliona ljudi. – Siromaštvo i oskudica u porastu su širom svijeta. Možemo to nazvati nijemim cunamijem, koji ne priznaje državne granice, i većina ljudi koji su pogođeni nisu ni svjesni šta ih je snašlo – kazala je Džozet Širan, bivša čelnica programa UN.

71


su ukazali da mnogi gosti još ne mogu da se snađu sa zabranom i da to prije svega utiče na posao tokom večeri. Zbog svega ovoga mnogi ugostitelji su se odlučili da ne organizuju doček Nove godine, jer ne vjeruju da bi gosti došli zbog zabrane pušenja. Klasični restorani su u nešto boljoj poziciji, jer gosti dođu da jedu, a tokom jela ionako nisu pušili. I trgovina na veliko Metro, u kojoj se snabdijevaju prije svega ugostitelji, zabilježila je, posle uvođenja zabrane pušenja, pad prometa za čak 30 odsto. 21. decembar - Uvode radikalnu zabranu reklamiranja cigareta - Njemačka Situacija je toliko alarmantna da, na primer, UN u Somaliji imaju problem sa skokom cijena hrane koji je takav da su humanitarci pred strašnom dilemom – da li da ljudima dijele manje hrane ili da manji broj ljudi dobije obroke? Svjetska banka navodi da su se cijene brašna povećale za 120 posto u prošlih godinu dana. U Peruu zbog porasta cijena brašna se sve više pravi hleb od krompira. U Jemenu je čak i prije građanskog rata stanovnik u prosjeku morao da izdvoji četvrtinu svojih primanja samo za hleb. U djelovima Azije, vojska mora da čuva vreće riže. Cijena pirinča, osnovne životne namirnice u Aziji, povećala se trostruko za godinu dana. 19. decembar - Spavanje duže od 9 sati može izazvati moždani udar - Kina Spavanje duže od devet sati tokom noći i dremanje više od 90 minuta tokom dana mogu povećati rizik od moždanog udara, pokazuju poslednja istraživanja. Istraživanje je sprovedeno u Kini tokom kojeg je ispitano 31.750 osoba prosječne starosti 62 godine, a rezultati su objavljeni u časopisu Neurology. Studija je pokazala da je mogućnost dobijanja moždanog udara kod osoba koje spavaju duže od devet sati, za 23 posto veća u odnosu na one koji spavaju sedam do osam sati. Takođe, rizik od moždanog udara kod osoba koje tokom dana redovno drijemaju duže od 90 minuta za 25 posto je veći u odnosu na one koji spavaju najviše sat ili nikako. Istraživanje pokazuje i kako oni koji spavaju duže od devet sati tokom noći i više od 90 minuta tokom dana, imaju za 85 posto veći rizik od moždanog udara. Tokom studije, zdravstveno stanje ispitanika je praćeno šest godina, a u tom periodu 1.557 njih je dobilo moždani udar.

U Njemačkoj bi uskoro trebalo da bude usvojena radikalna zabrana reklamiranja cigareta i drugih duvanskih proizvoda. Nakon višegodišnje debate, poslanički klub Demohrišćana u Bundestagu, ipak, je pristao na obuhvatnu zabranu reklamiranja duvanskih proizvoda. - I to ćemo uspjeti - rekla je nakon dogovora kancelarka Angela Merkel parafrazirajući svoju spornu izjavu iz vremena izbjegličke krize. Kancelarka je iznenadila jasnom podrškom zabrani reklamiranja cigareta, piše Dojče vele i ističe da do sada u konzervativnim redovima nije bilo dovoljno političke volje za taj koncept. Promjena kursa se može objasniti i novčanim argumentima: na jednoj strani su prihodi od poreza na duvanske proizvode od 14 milijardi eura, a na drugoj troškovi (npr. zdravstveni) koje prouzrokuje pušenje – od 78 milijardi eura godišnje. Tu je država u minusu, a osim toga treba uvažiti i činjenicu da osobe oboljele od raka i umiru. Naglašava se da je konzumiranje duvana jedan od najvećih zdravstvenih rizika i iznose podaci Njemačkog centra za istraživanja raka da godišnje od posledica pušenja umre 121.000 ljudi. 21. decembar - Trećina svjetske populacije gojazna - SAD Trećina svjetske populacije je gojazna ili prekomjerno teška i sve veći broj ljudi umire od zdravstvenih problema koji se dovode s tim u vezu, što predstavlja krizu javnog zdravlja globalnih razmjera.

20. decembar – Zbog zabrane pušenja otkazani dočeci Nove godine - Austrija Opšta zabrana pušenja u ugostiteljskim objektima u Austriji, koja je stupila na snagu prije mjesec dana, negativno utiče na rad ugostitelja u Beču, ali i na posjetu klubovima. Vlasnici lokala ističu da su im u ovih mjesec dana, zbog zabrane pušenja, opao prihod za 40 odsto. Suočeni su sa smanjenjem broja gostiju, a time i značajnim padom prihoda. Sa takvim problemom su suočeni, prije svega. Brojni gosti su dolazili da bi popili kafu uz neizbježnu cigaretu, što je sada nemoguće. Takođe

72

Oko četiri miliona ljudi umrlo je 2018. godine od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, raka i drugih bolesti povezanih


sa prekomjernom težinom. Skoro 108 miliona djece i više od 600 miliona odraslih registrovano je kao gojazno sa indeksom tjelesne mase (BMI) iznad 30, navodi se u studiji koja je pokrila 195 država. Više od 60 odsto smrtnog ishoda je u ovoj grupi, navodi se u studiji Instituta za metriku i procjenu zdravlja (IHME) pri Univerzitetu Vašington. Ako je rezultat BMI veći od 25, to je prekomjerna težina, više od 30 se opisuje kao gojaznost, a više od 40 kao prekomjerna gojaznost. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, gojaznost se udvostručila od 1980. godine i poprima epidemijske proporcije. Stopa gojaznosti među djecom raste brže nego među odraslima u mnogim zemljama, uključujući Alžir, Tursku i Jordan. Loša ishrana i neaktivan način života glavni su krivci za rastući broj gojaznih ljudi. – Ljudi sve više konzumiraju prerađenu hranu koja sadrži visoke nivoe šećera i masti, a sve manje se bave fizičkom aktivnošću – rekao je Boitšepo Bibi Gijoze, visoki zvaničnik za ishranu pri Organizaciji UN za hranu i poljoprivredu. 23. decembar - Ljekari godišnje zarade oko 115.000 eura – Njemačka Najviše plate u Njemačkoj imaju ljekari opšte prakse i specijalizanti kao stručnjaci za prodaju, pokazali su podaci njemačkog portala Gehalt.de. Oni navode kako ljekari opšte prakse godišnje zarađuju oko 115.320 eura bruto, dok godišnja plata stručnjaka za prodaju iznosi oko 99.635 eura bruto. Među najplaćenijima su i direktori fondova koji uprihode oko 83.640 eura bruto, a slično zarađuju i finansijskoračunovodstveni menadžeri, te regionalni menadžeri prodaje i statističari. S druge strane, najniže godišnje plate primaju radnici u kuhinji oko 21.907 eura bruto, konobari 23.620, radnici u call centrima oko 25.200 i recepcioneri čija plata iznosi oko 25.370 eura bruto. Slabo zarađuju i blagajnici, kuvari, zubarski asistenti, njegovatelji i vozači. Kako prenosi Blic, radnici u južnom dijelu Njemačke bilježe znatno veća primanja od ostatka zemlje, a najveće plate ove godine bile su u saveznoj državi Hessen. Prosječna plata u 2018. – 2.950 eura, bruto. Više od hiljadu eura razlike između bruto i neto iznosa stoje davanja državi u vidu poreza i doprinosa za razna osiguranja, objavio je DW.

ključ uspjeha pomenute operacije. On vjeruje da hirurzi ne bi morali presaditi samo čovjekovu glavu, nego će morati cijelu kičmenu moždinu premjestiti u drugo tijelo.

Do sada se nekoliko naučnika koji su pokušali da izvrše transplantaciju glave uglavnom usmjerilo na metode koje razaraju kičmenu moždinu, ideju koju prof. Mathew, koji je obavio više od 10.000 operacija, opisuje kao “krajnje smiješnu”. No 63-godišnji hirurg tvrdi da napredak u nervnoj hirurgiji, robotizaciji i transplantaciji matičnih ćelija znači da bi bilo moguće ponovo pričvrstiti čitavu kičmenu moždinu s pripadajućom glavom na drugo tijelo. Predviđa da bi se to moglo dogoditi prije 2030. godine. 30. decembar – Oko 83 miliona ljudi više za godinu dana Do kraja godine će na Zemlji živjeti oko 7,75 milijardi ljudi, procjenjuje Njemačka fondacija za svjetsko stanovništvo. To je oko 83 miliona ljudi više nego godinu dana ranije, što znači da će planeta dobiti još onoliko stanovnika koliko otprilike ima Njemačka.

29. decembar - Prva transplantacija ljudske glave će biti moguća prije 2030. – Velika Britanija 63-godišnji hirurg tvrdi da napredak u neurohirurgiji, robotizaciji i transplantaciji matičnih ćelija znači da bi bilo moguće ponovo pričvrstiti čitavu kičmenu moždinu s pripadajućom glavom na drugo tijelo. Prva transplantacija ljudske glave mogla bi biti napravljena u sljedećoj deceniji, tvrdi neurohirurg NHS-a koji vjeruje da zna kako se ovaj podvig može postići, javlja Independent. Prof. dr Bruce Mathew, bivši klinički direktor neurohirurgije pri Univerziteteskim nastavnim bolnicama Hull britanskog javnog zdravstva, radio je na SF romanu sa osnivačem Instituta za futurologiju Michaelom Leejem kada je shvatio potencijalni

Broj stanovnika u prosjeku raste za 2,6 svake sekunde, što predstavlja broj rođenih umanjen za broj umrlih. U svijetu bi po tom trendu 2023. godine trebalo da živi 8 milijardi ljudi, prenosi Hina. Žene u Africi u prosjeku imaju 4,4 djece, dvoje više od globalnog prosjeka, a prema prognozama UN, stanovništvo u Africi će se gotovo udvostručiti s trenutnih 1,3 milijardi ljudi na 2,5 milijardi do 2050. godine.

73


яБЗяБ╢яБпяБ║яБдяБеяБояБбяАаяБ║яБбяВЪяБ┤яБйяБ┤яБбяАаяБ╢яБбяВЪяБеяБзяАаяБ║яБдяБ▓яБбяБ╢яБмяБкяБбяАб        "%   "%  $  "                     "           #         "          ! 

яА┤яАл яА│яАл


Bilo da imate stomačne probleme (dijareja, bol, nadutost, grčevi) ili ga koristite radi preventive na putu ili kod kuće, vaša crijevna flora neometano i zdravo funkcioniše u svakoj prilici, uz pomoć samo jedne kapsule Probiotic-a Ivančić i sinovi. U saradnji sa Lalemand-Rosell Institutom, stvorili smo probiotski preparat za celu porodicu, kome se najviše vjeruje na našem tržištu. O tome govori milion prodatih kutija godišnje i podatak da ga neko od nas upotrijebi na svakih 25 sekundi.


Manja doza. Ista efikasnost.

Sadrži jedinstvenu dozu aktivne supstance. Svakodnevnim uzimanjem Andola PRO 75 mg dokazano se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara kod bolesnika koji su ranije imali srčani ili/i moždani udar. Takođe, Andol PRO 75 mg obložen je želudačanootpornom ovojnicom koja smanjuje rizik od iritacije želudačane sluznice.

Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavještenja o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog ljekara ili farmaceuta.

Profile for medical cg

Medical 129  

Medical 129  

Profile for medicalcg
Advertisement