Medical 123

Page 1

5. JUL 2019. GODINA XI BROJ 123

1.00

www.medicalcg.me

KCCG bogatiji za 37 specijalista Transplantaciona medicina

Ljekarska komora obilježila dan osnivanja

Infekcija HIV-om HCV virus Epiduralna analgezija Bergerova bolest Rezultati

Održana VI Medikal konferencija

fizioterapeutskog skrininga

Obilježen Svjetski dan davalaštva krvi


яБЗяБ╢яБпяБ║яБдяБеяБояБбяАаяБ║яБбяВЪяБ┤яБйяБ┤яБбяАаяБ╢яБбяВЪяБеяБзяАаяБ║яБдяБ▓яБбяБ╢яБмяБкяБбяАб "% "% $ " " # " !

яА┤яАл яА│яАл


Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Prof. dr Božidar M. Bojović Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Igor Mićunović, dr sci med. Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr Vasilije Bošković Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Održana VI Medikal konferencija 6 – 11 Ljekarska komora obilježila dan osnivanja 12 – 14 Zakon zabranio pušenje u zatvorenom prostoru 16 – 17 KCCG bogatiji za 37 specijalista 20 – 21 Obilježen Svjetski dan dobrovoljnih davalaca krvi 22 – 23 Transplantaciona medicina 24 – 26 Hronika Crne Gore 28 – 37 Zdravstvena zaštita inostranih osiguranika 44 – 45 Epiduralna analgezija Dr Dejan Leković 46 – 47 Infekcija HIV-om 48 – 49 Hepatitis C 50 – 51 Bergerova bolest Dr Elvir Mučić 52 – 53 XI Međunarodna škola – Kotor 56 – 57 Dom zdravlja u Kotoru rekonstuisao dio prostora 58 Zavod za HMP spreman za sezonu 60 Rezultati fizioterapeutskog skrininga mladih u Crnoj Gori 68 - 69



KOLLAGEN BEAUTY 30 Ampula / ukus liÄ?i-dinja

• Vitamin C doprinosi normalnom formiranju kolagena i normalnoj funkciji koŞe. pravilnom formiranju vezivnog tkiva. Zrela koǎa:

Mlada koÇŽa

Manji procenat kolagena, viĹĄe bora

YƾĞĹ?Ć?Ć?ÄžĆŒ WĹšÄ‚ĆŒĹľÄ‚Í• ŜŊĞžĂēŏĂ ŏŽžĆ‰Ä‚ĹśĹ?ĹŠÄ‚ Ć?Ä‚ ĆšĆŒÄ‚ÄšĹ?Ä?Ĺ?ŊŽž ĚƾǎŽž ŽĚ Ď­ĎŹĎŹ Ĺ?ŽĚĹ?ŜĂ͕ Ć?Ä‚ Ć?Ç€ŽŊĹ?Ĺľ ǀŽĚĞđĹ?Ĺľ Ä?ĆŒÄžĹśÄšŽž Ĺ˝Ć‰Ć‰ÄžĹŻĹšÄžĆŒÇŒÎ Ć‰ĆŒÄžÄšĆ?ƚĂǀůŊĂ Ć?Ĺ?ĹľÄ?Žů Ĺ˝ÄšĆŒÇŽÄ‚Ç€Ä‚ŜŊÄ‚ ƾŜÄ‚Ć‰ĆŒÄžÄœÄžŜŊÄ‚ ĚŽÄ?ĆŒĹ˝Ĺ? ÇŒÄšĆŒÄ‚Ç€ĹŻĹŠÄ‚ ůŊƾĚĹ?͘

Meditas d.o.o. Crna Gora, Podgorica, Oktobarske revolucije 130 e-mail: info@meditas.me / tel: +382 20 625 016 / mob: +382 69 024 084 / www.meditas.me

MeditasCrnaGora

meditas_crnagora

Pediakid Montenegro


U okviru trodnevne manifestacije prezentovane aktuelnosti u zdravstvu, medicini i farmaciji. Šestom Medikalovom konferencijom obilježena jubilarna decenija postojanja Časopisa MedicalCG

ŠESTA MEDIKALOVA KONFERENCIJA ODRŽANA U BUDVI Šesta Medikalova godišnja konferencija je ove godine održana od 13-og do 15-og juna u budvanskom hotelu „Falkensteiner”. Pod naslovnim sloganom Aktuelnosti u zdravstvu, medicini i farmaciji skup je okupio zavidan broj stručnih učesnika. Pokrovitelj Konferencije bilo je Ministarstvo zdravlja Crne Gore. Naučni odbor Konferencije činili su: prof. dr Vesna Miranović, iz Ministarstva zdravlja Crne Gore (predsjednica

6

Odbora), prof. dr Miodrag Radunović, dekan Medicinskog fakuteta, Univerziteta Crne Gore, prof. dr Agima Ljaljević, sa Instituta za javno zdravlje Crne Gore, prof. dr Filip Vukmirović, CEZANA, Klinički centar Crne Gore, dr sc. med. Majda Šahman Zaimović, iz Agencije za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore. Ministar zdravlja u Vladi Crne Gore dr Kenan Hrapović otvorio je Šestu Medikalovu konferenciju, na kojoj je obilježena i decenija postojanja časopisa “MedicalCG”.


Naglašavajući da je nastavak ulaganja u edukaciju ljekara jedan od prioritetnih zadataka Ministarstva zdravlja, te da se osavremenjavanje zdravstvenih ustanova, edukacija kadra, kontrola i prevencija hroničnih nezaraznih bolesti i sprovođenje skrining programa smatraju prioritetima politike Ministarstva zdravlja u budućem periodu, Hrapović je 13-og juna na otvaranju Konferencije u Bečićima, naveo i da se doprinosom razvoju i unapređenju našeg zdravstvenog sistema može smatrati i rad časopisa Medikal koji slavi deceniju postojanja. U cilju ostvarenja podrške, sprovođenja edukativnih programa i ostvarenja pune primjene novih znanja i naučno

utemeljenih dostignuća usklađenih sa međunarodnim standardima, ministar Hrapović je naveo da je ove godine za kontinuiranu medicinsku edukaciju izdvojeno pola miliona evra. − Pored tehničko-tehnološkog osavremenjavanja zdravstevnih ustanova i edukacije kadra, prioriteti Ministarstva zdravlja u budućem periodu su kontrola i prevencija hroničnih nezaraznih bolesti, kroz razvoj i implementaciju preventivnih programa, sprovođenje skrining programa, jačanje centara za podršku u domovima zdravlja − saopštio je dr Hrapović. Navodeći da su crnogorski ljekari veoma aktivni u akademskom napredovanju, on je rekao da Vlada izdvaja značajan novac iz budžeta za nabavku najsavremenije medicinske opreme, za bolju dostupnost najnovije terapije, posebno za bolesti koje najviše opterećuju populaciju, kao i za edukaciju medicinskog kadra, a da su ljekari i medicinsko osoblje nosioci najzahtjevnijih zadataka i izazova na svim nivoima zdravstvene zaštite. − Mi kao donosioci odluka i menadžeri moramo imati sluha za njihove potrebe, a svi zajedno za naše pacijente, čije je zdravlje imperativ koji nema alternativu − istakao je Hrapović. Kao glavni cilj u oblasti zdravstva, uz izgradnju održivog i integrisanog sistema zdravstvene zaštite, zasnovanog na principima solidarnosti, jednakosti, dostupnosti i kvaliteta, sistema koji potrebama građana daje centralno mjesto, Crna Gora je, kako je naveo ministar Hrapović, u strateškim dokumentima prepoznala unapređenje i obezbjeđivanje zdravlja stanovništva. Osnivač Medikala Dragan Nikolić dipl. ecc, naglasio je da vjeruje da je časopis koji ovih dana bilježi deceniju postojanja dao skroman doprinos u promociji zdravstvenog sistema i zdravstvenoj kulturi u Crnoj Gori. – Posebnu zahvalnost dugujemo autorima tekstova koji su prepoznali značaj ovog projekta. Kroz godine stvaranja projekata Medikal, časopisa koji je namijenjen i stručnoj i opštoj javnosti, Sajma medicine koji je postao tradicionalan, Godišnje konferencije koja je namijenjena stručnoj javnosti, a koja promoviše godišnje aktuelnosti iz oblasti zdravstva, medicine i farmacije, susretali smo se sa mnogim izazovima koje smo zajedno sa predstavnicima zdravstvenih politika, naravno, na čelu sa Ministarstvom zdravlja, farmaceutskim kompanijama i veledrogerijama sa našeg tržišta, uspijevali da prevaziđemo, i danas sa ponosom ističem naš

7


zajednički uspjeh i jubilej, deceniju postojanja Medikala – istakao je Nikolić. − Najavljujem da ćemo u narednim godinama širiti

Medikal projekat, snažnije promovisati vašu i našu misiju posvećenu zdravlju, jačanjem saradnje sa civilnim sektorom udruženjima koja se bave problemima pacijenata, kao i kolegama iz medija u Crnoj Gori – rekao je on.

Uručena Medikalova priznanja Ministru zdravlja Kenanu Hrapoviću, koji je po riječima Slavice Pantelić, direktorke časopisa MedicalCG, dao značajan doprinos svim projektima ovog časopisa, dodijeljena je prva u nizu zahvalnica povodom Medikalovog jubileja. Tom prilikom ministar Hrapović je podsjetio da je Vlada Crne Gore usvojila Zakon o zabrani konzumiranja duvanskih proizvoda, on je pozvao prisutne zdravstvene radnike i saradnike da u narednom periodu daju punu implementaciju tom zakonu. Naglašavajući da je u pitanju vid preventive koji će sigurno dati

8


doprinos, on je upozorio i da u Crnoj Gori godišnje umre oko 400 osoba od posljedica karcinoma pluća uzrokovanih upravo pušenjem. Prof. dr Miodragu Radunoviću, dekanu Medicinskog fakulteta, uručena je Medikalova zahvalnica. U ime dobitnika obilježja zahvalnosti za decenijsku podršku, prof. Radunović se obratio prisutnima. − Dijelim zadovoljstvo zbog prisustva na otvaranju Šeste Medikalove konferencije i proslavi jubileja 10 godina postojanja. Najveća ocjena koju dobijamo u akademskom obrazovanju je ocjena 10. Vi ste kao najvažniji svjedok i hroničar aktuelnosti i društvenih zbivanja u zdravstvu, medicini i farmaciji dobili ocjenu 10 +, a to znači bolji ste od najboljih! – istakao je prof. dr Radunović. Navodeći da je u pitanju časopis komem se vjeruje, iz koga se informiše i uči, jer 10 godina znači ozbiljnost, zrelost, mudrost i istrajnost, Radunović je izrazio poštovanje za uloženi napor, za ozbiljnost kojom je pristupano svakoj temi, mudro procjenjivan svaki redak, sa istrajnošću birane teme, ljudi i događaji, kao i poštovanje profesionalnih principa. − Ono što danas imamo na medijskoj mapi Crne Gore vrijedno je vašeg truda. Dosadašnji uspjesi vas dodatno obavezuju da sljedeći jubilej bude obilježen i regionalnom afirmacijom. Vi to možete i zaslužujete – naveo je dalje on. − Naš skromni doprinos, kako ste procijenili, samo je kockica u mozaiku društvene odgovornosti, svakog pojedinca u zdravstvenom sistemu, kao i društva u cjelini – rekao je Radunović čestitajući jubilej. Snažnu i nemjerljivu podršku od samih početaka stvaranja projekta Medikal, kao i danas, pružao je, po riječima Slavice Pantelić, dr Milorad Drljević, direktor CALIMS-a. U tom smislu dodijeljena mu je Medikalova zahvalnica. Zahvalnice su uručene kompanijama i njihovim čelnicima: farmaceutskim kompanijama “Hemofarm” (Zoran Radonjić)

i „Actavis” (Pavle Marjanović, koju je preuzeo Borislav Kovačević), kao i veledrogerijama „Farmegra”- “Phoenix”, (Branislava Raičević) „Meditas” (Branka Ninković), i „Farmont” (Petar Popović). Zahvalnice je uručio u ime Medikala Dragan Nikolić, napominjući da zbog ranije preuzetih obaveza obilježavanju jubileja nisu bili u mogućnosti da prisustvuju gospoda Zoran Radonjić i Pavle Marjanović.

Transplantaciona medicina kod nas U okviru prvog dana Konferencije, 13-og juna realizovana je panel-diskusija sa temom Transplantaciona medicina, dostignuća i izazovi. Moderatorka je bila prof. dr Vesna Miranović (zamjenica ministra zdravlja Crne Gore), a iskustva u vezi sa ovom oblašću predstavili su u okviru izlaganja ljekari Kliničkog centra Crne Gore mr sci. med. Nebojša Bulatović, dr Dušanka Novosel i dr Hasib Lukač. − Transplantacioni program predstavlja ispit zrelosti ne samo zdravstvenog sistema. Jedan dio je tehnička priča: kako prepoznati pacijenta koji treba da da organ i istovremeno pripremiti onoga koji treba da primi organ, kako sprovesti sami postupak transplantacije, kako pacijenta pratiti posttransplantaciono. To su sve tehnički postupci. Postoji i niz etičkih postupaka koji se moraju ispoštovati da bi ovaj postupak bio besprekorno čist – objasnila je u uvodnom dijelu svog obraćanja prof. dr Vesna Miranović. Aktuelni problem u primjeni transplantacione medicine kod nas predstavlja nepovjerenje u institucije sistema i značajan procenat onih koji su striktno protiv transplantiranja u medicini (13-15% javnog mnjenja).

9


Razliku između kome i moždane smrti ovom prilikom je prikazao dr Hasib Lukač, dr Dušanka Novosel govorila je o transplantaciji jetre u najmlađoj populaciji pacijenata, kod djece, a mr sci. med. Nebojša Bulatović prikazao je tehnologiju transplantacije srca. U toku kasnije realizovanog programa prof. dr Aneta Bošković (Klinički centar Crne Gore) govorila je o prevenciji moždanog udara kod pacijenata sa atrijalnom fibrilacijom, sa osvrtom na dijabetes i bubrežnu funkciju, a o starijim pacijentima, sa više komorbiditeta, govorio je mr sci. med. Nebojša Bulatović.

Imunizacija kao tema okruglog stola U okviru opsežnog koncepta izlaganja u vezi sa imunizacijom moderator prof. dr Dragan Laušević potrudio se da animira publiku za učešće u raspravi i ujedno da veliki broj odgovora na otvorene teme. Dr Senad Begić, sa Instituta za javno zdravlje Crne Gore, pokušao je dati odgovor na pitanje: Imunizacije − gdje griješimo? O praćenju bezbjednosti primjene vakcina govorila je mr ph. Maja Stanković, iz Agencije za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, o značaju vakcinacije protiv gripa i izazovima u vezi s tim govorio je dr Miro Knežević, predstavnik Ministarstva zdravlja Crne Gore, a na značaj vakcinacije protiv gripa i prednosti četvorovalentne vakcine ukazala je prof. dr Darija Kisić Tepavčević, sa Instituta za javno zdravlje Srbije. Kontinuirana medicinska edukacija, uključenost cijelog zdravstvenog sistema u sprovođenje programa vakcinacije, svijest o tome da vakcine smanjuju broj infekcija, kao i potrebu za korišćenjem antibiotika, neophodni su, po riječima dr Begića, u uspostavljanju stabilnog sistema zasnovanog na regularnom sprovođenju vakcinacije. S druge strane, neophodno je sprovoditi kontinuiranu kontrolu njihovog kvaliteta. Prema podacima SZO-a, saopštenim u toku ove sesije, od posljedica zaraze virusom gripa u svijetu godišnje umre 500.000-700.000 osoba.

Dijabetes – nezaobilazna tema Skoro da bi se moglo reći da ozbiljan medicinski skup opšteg karaktera nije moguće organizovati bez angažovanja teme dijabetesa. U okviru sesije posvećene ovoj hroničnoj bolesti govoreno je o novim terapijskim mogućnostima u vezi sa subkliničkim hipotireoidizmom i Hašimotovim tireoiditisom (dr Aleksandar Đogo, Klinički centar Crne Gore), o učestalosti hipoglikemija kao parametru i kardiovaskularnom riziku u

10

izboru terapijske opcije za liječenje dijabetes melitusa tipa 2 (dr Olivera Bošković, Klinički centar Crne Gore), te o značaju komplijanse za postizanje efikasnosti u liječenju ovog tipa dijabetesa (dr Emir Muzurović, Klinički centar Crne Gore). Moderator ove sesije bio je dr Aleksandar Đogo. U nastavku, bilo je riječi o terapijskim preporukama u vezi sa preddijabetesom (prof. dr Snežana Vujošević, Klinički centar Crne Gore), kao i o glikemijskoj kontroli pacijenata oboljelih od dijabetesa tipa 2. U ovom dijelu uzeli su učešća i dr Aleksandar Đogo, dr Valentina Kalinić (Opšta bolnica Bar) i mr sci med. Nebojša Bulatović (Klinički centar Crne Gore). Moderator sesije bio je dr Igor Bjeladinović (Opšta bolnica − Kotor).

U oči sa najvećim izazovima medicine Suočena sa nemogućnošću pronalaženja odgovora na visokomutirajući virus HIV-a, savremena medicina nalazi se u lavirintu brojnih pretpostavljenih opcija u vezi sa terapijom ovog oboljenja. U okviru sesije posvećene ovoj infekciji govoreno je o savremenim terapijskim mogućnostima za liječenje HIV-a i hepatitisa C u Crnoj Gori. Moderatorka sesije dr Brankica Dupanović, sa Kliničkog centra Crne Gore, govorila je o smjernicama za dijagnostiku i liječenje HIV infekcije i hepatitisa C, iskustva u dijagnostici i liječenju HIV infekcije u Crnoj Gori prikazala je dr Snežana Dragaš (Klinički centar Crne Gore), a na iskustva u dijagnostici i liječenju hepatitisa C u Crnoj Gori ukazala je dr Danijela Stojanović (Klinički centar Crne Gore). U svijetu danas živi oko 37 miliona osoba inficiranih virusom HIV-a. Radi se, kako je objasnila dr Dupanović, o rijetkoj infekciji za koju ne postoje rizične grupe, već samo rizično ponašanje. Zahvaljujući brzoj dijagnostici, broj smrtnih slučajeva od 2000. god. smanjen je za 38%. U Crnoj Gori je u periodu 1989-2018. registrovano 274 slučaja infekcije HIV-om, 2016. registrovana su 34 nova slučaja, 2017. god. 26, a 2018. god. 23.

Kliničke studije i registri kao normativi u zdravstvu O značaju kliničkih studija i registara raspravljano je uz osvrt na globalnu i lokalnu perspektivu. Moderator sesije dr sc. med. spec. Snežana Mugoša, iz Agencije za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, govorila je o značaju, regulativi i izazovu u kliničkim ispitivanjima. Mina Brajović, šefica Kancelarije Svjetske


zdravstvene organizacije Crne Gore, ukazala je na istraživanja i dokaze kreiranja politike SZO-a u regionu. Registar šećerne bolesti kao osnovni alat za unapređenje zdravstvene zaštite i zdravlja građana prezentovao je dr Dragan Likić, sa Instituta za javno zdravlje Crne Gore, a registre i nadležnosti CALIMS-a prikazao je dr pharm. Nemanja Turković, iz Agencije za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore. Jedan od prioriteta zdravstvenog sistema Crne Gore, po riječima Mine Brajović, predstavlja kontrola antimikrobne rezistencije. U toku je izrada studije prema kojoj bi trebalo realizovati konkretan program za regulisanje tog problema. U nizu sekvencioniranih programa posvećenih prezentacijama aktuelnih terapijskih odgovora učesnici Šeste Medikalove

konferencije bili su u mogućnosti da čuju nešto više o novostima u terapiji pacijenata oboljelih od astme i hronične opstruktivne bolesti pluća (dr Jelena Borovinić Bojović i dr Vladimir Jovanović, Klinički centar Crne Gore), benefitima i rizicima u vezi sa popularnim inhibitorima protonske pumpe (dr Velimir Milošević, PZU bolnica CODRA – Podgorica), te o preporukama za liječenje artritisa (dr Rifat Međedović, Klinički centar Crne Gore). Ovim je zaokružen multidisciplinarni koncept Šeste konferencije, sada već tradicionalne Medikalove manifestacije. Prezentacione štandove na konferenciji imale su kompanije: Hemofarm, Farmegra, Meditas, Bosna lijek, Farmont, BTL Montenegro, New Med i Cai Pan. Podršku održavanju konferencije, i pored nemogućnosti neposrednog učešća, pružila je kompanija Hoffman La Roche. Anita Đurović

11


Obilježavanje dana Ljekarske komore

Prije dvadest četiri godine, doktori medicine u Crnoj Gori dobili su priliku da osnuju Ljekarsku komoru Crne Gore. Svečanost ovim povodom je upriličena 20. juna na Medicinskom fakultetu Crne Gore uz mnogobrojne zvanice, kada su uručene nagrade najboljem ljekaru, najboljim zdravstvenim ustanovama

12

i studentima. Dobrodošlicu je prisutnima poželio dr Aleksandar Mugoša, predsjednik Komore. Dr Mugoša je na početku prisutne podsjetio da je 20. juna 1995. godine održana Osnivačka Skupština Ljekarske komore Crne Gore. Tačno prije 24. godine, doktori medicine u Crnoj


Dr Aleksandar Mugoša Gori dobili su priliku da osnuju Ljekarsku komoru Crne Gore u cilju unapređenja stručnosti, medicinske etike, podizanje kvaliteta zdravstvene zaštite i zaštite profesionalnih interesa. - Kada bih sumirao rad u jednoj rečenici, rekao bih da smo gradili i konstituisali instituciju. Instituciju smo gradili u svim segmentima nadležnosti Komore. Statutom, kao najznačajnijim pravnim aktom Komore, uredili smo ciljeve osnivanja Ljekarske komore Crne Gore, njenu organizaciju i djelatnost, poslovanje; izbor, nadležnosti i način rada organa; odlučivanje i sprovođenje odluka; prava i obaveze članova Komore; finansiranje i druga pitanja značajna za naš rad. Kodeksom medicinske etike i deontologije utvrdili smo etička načela u obavljanju profesionalnih dužnosti članova Ljekarske komore Crne Gore, i s tim u vezi uredili odnos članova Komore prema pacijentima, kao i međusobne odnose doktora medicine. Cilj Etičkog kodeksa je da čuva slobodu i ugled ljekarskog poziva, podiže kvalitet ljekarskih usluga i ojača povjerenje između ljekara i pacijenata. Pravilnikom o licencama propisali smo postupak izdavanja, obnavljanja, odnosno oduzimanja licence za rad doktorima medicine. Odredbe se odnose na doktore medicine, državljane Crne Gore i strance koji imaju dozvolu za stalni, odnosno privremeni boravak, u skladu sa zakonom kojim se uređuje boravak i rad stranaca. Odredbe ovog pravilnika odnose se i na strance koji imaju prebivalište van Crne Gore, a bave se zdravljam i životima crnogorskih građana. Kroz složen proces licenciranja prošlo je 2340 ljekara. Na prijedlog Ljekarske komore Crne Gore, Ministarstvo zdravlja donijelo je Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja registra licenci kao i izgled i sadržaj same licence. Kroz Pravilnik o upisu u javne knjige Komore, upisali smo više od 100 hiljada podataka i na taj način po prvi put formirali Imenik doktora medicine u Crnoj Gori. Sve ove podatke pretočili smo u elektronsku bazu podataka koju mogu koristiti državni organi iz oblasti zdravstva. Pravilnikom o kontinuiranoj medicinskoj edukaciji utvrdili smo principe kontinuirane edukacije, sadržaje i bodovno vrednovanje svih oblika stručnog usavršavanja. Ovo je za nas,

doktore mediine u Crnoj Gori značajno pitanje. Iz tog razloga izradi ovog akta smo pristupili sa posebnom pažnjom, a zajedno sa Ministarstvom zdravlja usaglasili izmjene i dopune Pravilnika kojima smo preciznije uredili sve vidove stručnog usavršavanja doktora medicine. Svoj rad smo predstavili kroz Izvještaj o radu za 2018. godinu, koji je bio predmet diskusije Skupštine Komore i koji je kao takav usvojen. Takođe, uradili smo i plan rada za 2019. godinu, gdje smo definisali ciljeve u ovoj godini. Između ostalog, insistiraćemo na partnerstvu i jačanju uticaja Komore na državne organe kod donošenja zakona, izmjena i dopuna zakona i drugih propisa iz oblasti zdravstva, proširiti obim i povećati kvalitet usluga koje Komora nudi svojim članovima. Utvrdili smo i godišnje nagrade - doktoru medicine za posebne zasluge iz oblasti medicine, javnoj i privatnoj zdravstvenoj ustanovi za dobre rezultate u radu, najboljem studentu Medicinskog fakulteta u Podgorici (studijski program medicine) i najboljem studentu, državljaninu Crne Gore koji je na studijama medicine van Crne Gore i na ove nagrade posebno smo ponosni. Osnovali smo i Fond za dodjelu solidarne pomoći svim članovima Komore i njihovim porodicama u najtežim životnim situacijama. U tu svrhu izdvajaćemo 15% ukupnih godišnjih prihoda od članarine. Takođe, u postupku je donošenje Pravilnika o sufinansiranju kao podsticaj stručnim usavršavanjima članova Komore, i u tu svrhu izdvajaćemo oko 30.000 eura godišnje. Dodatno, finansijski pomažemo organizatore stručnih skupova u skladu sa posebnom odlukom – istakao je dr Mugoša. Ukazujući na rad i postignute rezultate Komore, dr Mugoša je kazao da je u rad organa i komisija Komore uključen veliki broj članova Komore, te da se u Komori nadaju da će se sa razvojem Komore taj broj samo povećavati. - Održali smo 14 sjednica Izvršnog odbora Ljekarske komore Crne Gore i sedam sjednica Skupštine. Bili smo suorganizatori 6 kongresa i simpozijuma, a rukovodstvo Komore posjetio je veliki broj javnih zdravstvenih ustanova u zemlji. Naš rad učinili smo transparentnim otvaranjem internet stranice Ljekarske komore Crne Gore, gdje smo omogućili lak pristup aktima Komore i aplikacionim formularima. Takođe, ponovo smo pokrenuli i časopis Bilten, čiji će treći broj izaći iz štampe za desetak dana. Ispred vas je i Zbirka propisa Ljekarske komore Crne Gore, koju vam sa zadovoljstvom poklanjamo. Posebnu pažnju posvetili smo međunarodnim aktivnostima. U Podgorici smo organizovali, po prvi put nakon rata devedesetih, skup svih predsjednika Ljekarskih komora zemalja bivše SFRJ. Delegacija Ljekarske komore Crne Gore putovala je u Njemačku, Azerbejdžan, Češku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Makedoniju, Albaniju, Republiku Srpsku – kazao je predsjednik Komore naglašavajući da im je učešće na međunarodnim skupovima omogućilo da bolje sagledaju probleme zdravstvenih sistema drugih zemalja, te da je utisak da su problemi sa kojima se naši ljekari susreću u svom svakodnevnom radu manje više identični ili bar slični njihovim. - Kao posljedica međunarodnih aktivnosti stiglo je povjerenje da organizujemo 34. godišnju konferenciju evropskog foruma medicinskih asocijacija ( EFMA ), čiji su članovi 46 zemalja Evrope i Azije i veliki broj nacionalnih i internacionalnih strukovnih udruženja doktora medicine. Na konferenciji u Podgorici govoriće

13


se upravo o temama koje nas interesuju - migracije, uslovi rada, nasilje nad medicinskim radnicima. Referat će imati i Ljekarska komora Crne Gore. Pokrovitelj konferencije biće premijer u Vladi Crne Gore, gospodin Duško Marković. Konferencija će biti otvorena za sve vas koji želite da učestvujete. Pozivno pismo EFMA je već uputila svim svojim članovima – podsjetio je dr Mugoša naglašavajući u zaključku da je ukazao na najznačajnije aktivnosti koje je Komora, pored brojnih izazova, ostvarila u kratkom periodu. Zahvaljujući se delegatima Skupštine Komore, članovima Izvršnog odbora Komore i članovima komisija na doprinosu koji su dali konstituisanju institucije, posebnu zahvalnost uputio je stručnoj službi Komore na čelu sa sekretarom gospođom Vesnom Bauković, dok je ličnu zahvalnost uputio kolegama zaposlenim u Centru za kardiohirurgiju Kliničkog centra Crne Gore, koji su pokazali izuzetnu kolegijalnost, razumijevanje i podršku za sve njegove aktivnosti kao predsjednika Ljekarske komore Crne Gore. - Ovaj lijepi primjer odnosa doktora prema doktoru mogao bi biti uzor kolegijalnosti za sve nas – istakao je dr Mugoša. Na kraju svečanosti dr Mugoša je uručio godišnje nagrade i zahvalnice, dok je dr Nebojiša Sekulović, predsjednik Skupštine Ljekarske komore i predsjednik Komisije za dodjelu nagrada, pročitao godišnje laureate. Zahvalnicu za uspješnu saradnju sa Ljekarskom komorom u 2018. godini dobila je Komisija za izjednačavanje kvalifikacija Medicinskog fakulteta Crne Gore u Podgorici. Zahvalnica je uručena predsjednici komisije prof. dr Aneti Bošković. Nagrade za postignute rezultate u radu u 2018. godini dobile su JZU Dom zdravlja Plav i PZU Med Tim iz Podgorice. Plaketa namijenjena javnoj zdravstvenoj ustanovi Domu zdravlja Plav uručena je direktoru te ustanove dr Omeru Šahmanoviću, a plaketa namijenjena privatnoj zdravstvenoj ustanovi Med Tim uručena je dr Svetlani Vučeković, direktorici te ustanove Nagradu za najboljeg studenta Medicinskog fakulteta u Podgorici, studijski program medicine u 2018. godini dobio je Ersin Spahić, student šeste godine, a nagradu za najboljeg studenta medicine, crnogorskog državljanina koji studira van Crne Gore u 2018. godini dobio je Šućro Madžgalj student četvrte godine Medicinskog fakulteta u Beogradu. Nagradu za najboljeg doktora medicine u Crnoj Gori, u 2018. godini dobio je prof. dr Ranko Lazović, koji se u ime dobitnika nagrada zahvalio kolegama ističući da najbolji i oni koji sve znaju ne postoje ali da se uvijek može više i bolje: - Radio sam posao hirurgije preko 33 godine, te mi to daje za pravo da zaključim da hirurgija nije zanimanje, već predstavlja način življenja. Svoje zanimalje smatram uzvišenim i veoma pouzdanim jer je dobar rezultat brzo vidljiv, a loš još vidljiviji. Dobra odlučnost, procjena i ruka, hirurgiju pretvaraju u umjetnost, ali onaj ko to ne zna pretvara hirurgiju u zločine. Minulih godina sam se trudio da svoje znanje prenesem na mlađe kolege, jer na taj način ću napraviti svoje oduženje prema Hipokratu. U ovom amfitetru imao sam privilegiju, imam je i dalje, da se minulih dvanaest godina družim sa najljepšom populacijom,

14

našim kolegama studentima. Da bi napravio rezultat o kom danas pričamo, to nijesam mogao učiniti sam, trebao sam imati učitelje, te ovu priliku koristim da im uputim riječi neizmjerne zahvalnosti. Zahvalnost dugujem mojim kolegama u Centru za digestivnu hirurgiju i mom osoblju bez čijeg zalaganja ne bi mogao napraviti ono što je vrijedno pažnje. Zahvalnost dugujem ustanovi Klinički centar, institucijalno, zato što sam ja kao i druge moje kolege napravili dobar rezultat zahvaljujući tom krovu. – kazao je prof. Lazović, zahvaljujući se i upravi Kliničkog centra na dobroj saradnji i nesebičnoj podršci. - U velikoj zabludi žive oni koji misle da mogu sve sami, još u većoj oni koji misle da je svijet sa njima počeo i onima koji misle da su nezamjenljivi jer na mladima svijet ostaje – smatra prof. Lazović. On je na kraju posebnu zahvalnost uputio Ljekarskoj komori što je prepoznala njegov rad i rezultate, a posebno što su se sjetili mladih budućih kolega, studenata. - Ova nagrada je samo podstrek za još veće rezultate i još veća znanja. Koristim priliku da se u svoje lično ime i u ime nagrađenih svima zahvalim, posebno vama prisutnima što ste izdvojili vrijeme da ovo zadovoljstvo podijelimo – naglasio je prof. Lazović. Ove godine je uručeno priznanje prvom počasnom članu Ljekarske komore prof. dr Nadeždi Baseri, direktorka Interne klinike Malteški vitezovi u Flensburgu, u Njemačkoj, porijeklom iz Crne Gore, koja je prisutne pozdravila putem video poruke i uputila riječi zahvalnosti kolegama i Ljekarskoj komori na izboru, te što ima priliku da kao prva može se ponositi ovim članstvom. Ona je istakla da su u njenom životu veliku ulogu odigrala dva ljekara, oba crnogorci, njen otac, hirurg dr Hrvoje Ivović i njen učitelj hematologije prof. dr Zoran Ljumović. - Dugogodišnji kontakti sa kolegama iz Crne Gore imali su, a i danas imaju, za mene veliki značaj. Spremna sam da prenesem stečeno znanje i razmijenim pozitivno iskustvo u radu sa kolegama iz Njemačke i drugih zemalja svijeta, te da zajedno implementiramo u praksu – predložila je prof. Basara, u nadi da će zajedno sa kolegama iz Crne Gore proslaviti jubilej, dvadesetpetogodišnjicu postojanja Ljekarske komore Crne Gore. Verica Pantelić


Brinite o zdravlju na inteligentan način!

bez alergena bez glutena bez laktoze bez mliječnih bjelančevina

Od prvog dana života za: t proliv bilo koje etiologije t pomoć kod dojenačkih kolika t obnovu crijevne mikroflore Lactobacillus rhamnosus, LGG® Bifidobacterium, BB-12® www.jglprobiokulture.com, www.jgl.hr

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me


Strogo zabranjeno pušenje u zatvorenom prostoru Novim zakonskim rješenjem strogo je zabranjeno konzumiranje duvanskog proizvoda u bilo kom dijelu zatvorenog prostora. Crnogorska Vlada utvrdila je Predlog zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, kojim se u cilju zaštite života i zdravlja ljudi propisuju mjere za smanjenje i ograničavanje upotrebe duvanskih i sličnih proizvoda. Predlogom se propisuju mjere za sprečavanje štetnih posledica upotrebe duvanskih proizvoda, sastojci i emisija, obilježavanje pojedinačnih i spoljašnjih pakovanja, stavljanje u promet duvanskih proizvoda i električnih cigareta. Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović kazao je da su Predlogom zakona propisane i mjere za sprečavanje izlaganja sekundarnom duvanskom dimu i obezbjeđivanje vazduha bez duvanskog dima. Kazao je da u regulatornom sistemu, u dijelu zabrane pušenja postoji zakonski propis istog naziva, Zakon o ograničavanju duvanskih proizvoda, koji je usvojen 2004., a inoviran 2011. i 2016. godine. Takođe, i Zakon o taksama na upotrebu duvanskih proizvoda i elektroakustičnih i akustičnih uređaja u

ugostiteljskim objektima, prvi put donijet 2012, a potom i novi 2017. godine. Ministar Hrapović je objasnio da je tim zakonima u ugostiteljskim objektima dozvoljena upotreba duvanskih proizvoda, ukoliko vlasnik objekta plaća određene takse, konkretno za duvan mjesečne naknade od jedan euro po kvadratu prostora. Rekao je i da ovi zakoni nijesu dali očekivane rezultate. - Međutim, pored izrazito male naplate, a usljed preklapanja nadležnosti pojedinih inspekcija, kao i nemogućnosti kontrole plaćenih taksi, postavlja se pitanje koliko to košta zdravlje naših građana - kazao je ministar i istakao da je za nepunih sedam godina naplaćeno svega 2,7 miliona eura po osnovu tih taksi, što je u prosjeku godišnje nešto manje od 500 hiljada eura. On je kazao da su ti budžetski prihodi simbolični i nemjerljivi u odnosu na štetne posljedice upotrebe duvanskih proizvoda u ugostiteljskim objektima i neuporedivo niski u odnosu na utrošak sredstava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Ministar Hrapović je rekao da je Predlogom zakona propisan jasan prohibitorni stav po pitanju pušenja, prije svega, u

- Prema podacima Instituta za javno zdravlje godiše u Crnoj Gori od raka puća oboli oko 400 osoba, a liječenje jedne osobe nas košta više destina hiljada eura, u prosjeku oko 70.000 eura godišnje. Naglašavam da je dokazano da pušači imaju dvadeset puta veću vjerovatnoću da obole od raka pluća u odnosu na nepušače i da konzumiranje duvanskih proizvoda ima za posledicu nastanak maligniteta pluća kod približno 90 posto muškaraca i 80 posto žena. Takođe, istraživanja i podaci zdravstvenih profisionalaca ukazuju na snažnu povezanost pušenja kako aktivnog tako i pasivnog sa 24 vrste različitih oboljenja. Sve navedeno alarm je za cijeli naš sistem koji ukazuje na potrebu unapređenja, prije svega, preventivnog djelovanja. Jedna od mjera odnosi se na potpuno zakonsko ograničavanje upotrebe duvanskih proizvoda u random i javnom prostoru.

16


zatvorenom prostoru. Novim zakonskim rješenjem strogo je zabranjeno konzumiranje duvanskih proizvoda u bilo kom dijelu zatvorenog prostora u kome poslove obavljaju državni i lokalni organi i službe. - Strogo je zabranjeno konzumiranje duvanskih proizvoda u bilo kom dijelu zatvorenog prostora u kome se obavljaju zdravstvena, vaspitno-obrazovna ili kulturna djelatnost, socijalna zaštita, sport i rekreacija, trgovinska djelatnost, proizvodnja, promet i skladištenje hrane, snimanje i javno emitovanje programa, kao i u prostoru u kome se održavaju sastanci i javni skupovi - kazao je Hrapović. On je još kazao da pušenje nije dozvoljeno u bilo kojoj prostoriji ili njenom dijelu u kojoj se konzumiraju hrana i piće. - Dakle, u djelovima kafića, barova, restorana u kojima se služi piće ili hrana, strogo je zabranjeno pušenje - pojasnio je Hrapović. Objasnio je da usvajanjem oog zakona automatski prestaje da važi Zakon o taksama na upotrebu duvanskih proizvoda i elektroakustičnih i akustičnih uređaja u ugostiteljskim objektima. To znači da više neće biti moguće plaćati takse da bi u nekom dijelu objekta bilo dozvoljeno pušenje ali postoji mogućnost određivanja posebnog dijela prostora koji vlasnik, odnosno korisnik odredi isključivo za tu namjenu, rekao je ministar. Zakonom su, kako je dodao Hrapović, jasno propisani uslovi izolacije, površine, pozicije i opreme tog dijela prostora. - Uvažavajući zahtjev Privredne komore Crne Gore i priređivača igara na sreću, sa obzirom na specifičnost priređivanja igara na sreću u tim prostorima, izuzetak su jedino kazina, kojih je trenutno u sistemu pet - kazao je on. Hrapović je dodao da su kazina izrazila spremnost da pored posjedovanja specifičnih ventilacionih aparata i prečišćivača vazduha plaćaju i takse u iznosu i na način koji odredi Vlada. Tako su novim zakonom zadržane odredbe iz prethodnog zakonskog akta, a koje se odnose na zabranu reklamiranja, propisivanje

uslova proizvodnje, prometa i obilježavanja duvanskih proizvoda, zaštitu maloljetnih lica i sl. Hrapović je naveo da se prvi put tim zakonom propisuje obaveza proizvođača i uvoznika duvanskih proizvoda da obavještavaju Ministarstvo zdravlja, a nakon pristupanja Crne Gore Evropskoj Uniji, i Evropsku komisiju o svim bitnim podacima u vezi sastojaka i emisija supstanci duvanskih proizvoda i izmjeni tih podataka kao i obaveza sprovođenja studija istraživanja tržišta, sklonostima različitih grupa, potrošača i sl.. Još jedna važna novena, smatra ministar, je da se tim zakonom uređuje promet i upotreba novih duvanskih proizvoda i elektronskih cigareta. - I prema ovim vrstama proizvoda smo opredijelili isti stav – zabranjena je njihova upotreba u zatvorenom, odnosno radnom ili javnom prostoru - kazao je Hrapović. Zabranjeno je, kako je naveo, i dodavanje aditiva sa karakterističnom aromom i aromatičnih materija koje daju miris ili ukus duvanskim proizvodima, a koje utiču na izmjenu mirisa ili ukusa proizvoda, jačinu duvanskog dima te i stvaraju privid da je duvanski proizvod manje opasan po zdravlje. Hrapović je kazao da, s obzirom na rizike koje konzumiranje duvanskih proizvoda donosi, očekuje punu i dosljednu primjenu tog zakona. Nadzor nad sprovođenjem zakona vrši Ministrstvo, dok poslove inspekcijskog nadzora vrše Uprava za inspekcijske poslove, i to preko zdravstvenih, sanitarnih, tržišnih i turističkih inspektora. - Smatram da je primjena tog zakona nacionalni interes u cilju smanjenja obolijevanja naših građana i očekujem podršku medija za njegovu punu implementaciju – zaključio je ministar Hrapović. Verica Pantelić

17


Na svijetu ne postoje dva identična otiska jezika.

1980. godine u jednoj bolnici u Las Vegasu osoblje je bilo suspendovano zato što se kladilo na to kad će koji pacijent umrijeti.

Polovina svih ljudskih kostiju nalazi u stopalima i šakama.

Najnovija istraživanja su dokazala da u desetominutnom razgovoru čovjek u prosjeku izgovori dvije, tri laži, a ljudi koji lažu trepću 30% više nego oni koji govore istinu.

Bebe rođene u mjesecu maju u prosjeku su 200 grama teže nego bebe rođene u drugim mjesecima.

Žena koja koristi ruž za usne, tokom života proguta oko 2.5 kg karmina. Komarac je životinja koja je odgovorna za najveći broj ljudskih smrti.

18


U ljudskoj koži se nalaze nervi dužine 75 kilometara.

Mišić koji nam omogućava treptanje, najbrži je mišić u tijelu i omogućava da trepnemo pet puta u sekundi.

Adrenalin daje super snagu. U određenim situacijama čak i krhka žena može podići automobil.

Prvo poznato kontraceptivno sredstvo bio je krokodilski izmet i koristile su ga Egipćanke 2.000 godina p.n.e.

Ljudska dlaka moze da izdrzi tezinu do 3kg.

Djevojčice rastu brže od dječaka.

Suve šljive su na prvom mjestu ljestvice prema količini zdravih antioksidanasa, i to daleko ispred svog ostalog voća i povrća.

19


Klinički centar Crne Gore bogatiji sa 37 specijalista

Klinički centar Crne Gore (KCCG) organizovao je 26. juna svečani prijem za 37 novih specijalista, koji su u proteklih nekoliko mjeseci završili specijalizaciju ili užu specijalizaciju i time, kako je kazao direktor KCCG dr Jevto Eraković, stekli pravo da, zajedno sa svojim iskusnim kolegama, obavljaju najod-

20

govornije i najzahtjevnije procedure u medicini. - Kadrovski kapaciteti Kliničkog centra Crne Gore sada su pojačani sa 30 specijalista i 7 užih specijalista, pa sada ukupan broj ljekara specijalista u našoj ustanovi iznosi 297, a užih specijalista 89, iz različitih oblasti medicine. Naši mladi ljekari, kroz


obuku koju su završili, sarađivali su, kako sa našim stručnjacima u okviru Kliničkog centra Crne Gore, tako i sa eminentnim stručnjacima iz razvijenih evropskih centara. To će se svakako odraziti na njihov rad, a Klinički centar će sa novim specijalistima u timu dodatno unaprijediti kvalitet zdravstvene zaštite i još ažurnije odgovori na sve radne zadatke, istakao je dr Eraković. On je podsjetio da je dužnost svakog doktora da svoje životno usmjerenje i struku posveti zdravlju ljudi i da u tom svom djelovanju čuva ugled i dostojanstvo ove veoma značajne profesije. - Da bi se to postiglo, pored znanja i učenja, prosjeka i vještina koje ljekar stekne i koje će steći u toku rada, mora zadržati i razvijati one ljudske kvalitete, raditi vrijedno i predano, ali i imati dobru komunikaciju sa kolegama, a posebno sa pacijentima. Ubijeđen sam da ćete se i vi rukovoditi ovim postulatima u toku svog radnog vijeka, kako bismo svi zajedno dodatno unaprijedili kvalitet zdravstvenih usluga u našoj ustanovi, rekao je dr Eraković. On je najavio da će Klinički centar Crne Gore, u cilju dodatnog pojačanja kadrovskih kapaciteta i kvalitetnije edukacije mladih kolega, u narednom periodu, pored naših uvaženih renomiranih stručnjaka, angažovati vodeće ljekare iz raznih oblasti medicine, koji će svoje znanje i iskustvo prenijeti našim doktorima, a sve u konačnom radi najvažnijeg, uzvišenog cilja, a to je dobrobit naših građana i briga o njihovom zdravlju. Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović je naglasio da je država jasno orjentisana ka zaštiti zdravlja stanovništva kao prioritetu koji nema alternativu. - Da je tako potvrda je i vaš angažman koji slijedi nakon edukacije, a za šta su iz državnog budžeta opredijeljena značajna sredstva. Tako će biti i ubuduće. Vi ste armija koja od danas daje dodatnu snagu najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori. Imali smo i imaćemo sluha za svaki zahtjev koji zdravstvene ustanove upute Ministarstvu zdravlja, a tiče se dodjele specijalizacija i supspecijalizacija ljekarima koji žele da se usavršavaju i

ljekarima koji su spremni da ojačaju sitem zdravstvene zaštite u svojoj zemlji, poručio je minister Hrapović. On je naveo da se trenutno na specijalističkom usavršavanju nalazi oko 400 doktora medicine, a na supspecijalističkom 54 ljekara. - I ovo je naša snaga i ovi ljudi su osnovni potencijal sistema zdravstva. Jasnim i nedvosmislenim opredjeljenjem Vlade Crne Gore na edukaciji i ulaganju u kadar, pokazujemo kako Vlada vrednuje najhumaniju među svim profesijama, a samim tim i njene protagoniste, tačnije vas. Od 2012. godine našim ljekarima dodijeljeno je oko 600 specijalizacija, a u istom periodu upošljeno i oko 1000 medicinskih sestara, što je doprinos države u prepoznavanju potreba crnogorskog zdravstvenog sistema. To je zapravo 1600 novih radnih mjesta u sistemu, što nas čini najvećom fabrikom koja proizvodi zdravlje, kazao je ministar Hrapović. Medicinska direktorica KCCG prof. dr Marina Ratković kazala je da će specijalisti biti promoteri koji će imati snage i želje da ono što su uradili do sada i nastave. - Kraj specijalizacije jedan je od najtežih ispita u okviru medicine, a sve ostalo se podrazumijeva i čini jedan dubiozan rad, poručila je prof. dr Ratković. Specijalista pedijatar dr Milica Gazivoda, obraćajući se u ime svojih kolega, istakla je da je specijalizacija rezultat dugogodišnjeg školovanja i zalaganja, ali treba da bude prepoznat, kao jedan društveni uspjeh. - Nije dovoljan samo individualan angažman za poboljšanje zdravstvenog sistema, već sistemska podrška i razumijevanje, koje se nadam da ćemo dobiti, kazala je dr Gazivoda. Ona je poručila kolegama da treba zajedničkim snagama da sačuvaju dostojanstvo njihove profesije. Služba za odnose sa javnošću KCCG

21


Obilježen Svjetski dan dobrovoljnih davalaca krvi Dobrovoljno davalaštvo krvi dostiglo zlatni standard

Ovogodišnji Svjetski dan dobrovoljnih davalaca krvi obilježen je prvenstveno informisanjem građana o značaju dobrovoljnog davanja krvi i promocijom ove značajne djelatnosti u Delti a u organizaciji Zavod za transfuziju krvi Crne Gore. Ovom povodom je organizovana i akcija dobrovoljnog davanja krvi

22

širom Crne Gore. U Podgorici su volonteri u tržnom centru Delta city dijelili promotivni materijal i posjetiocima odgovarali na pitanja: ko može dati krv, koliko često, zašto je davanje krvi korisno i sl. U strukturi dobrovoljnog davalaštva registrovani su


pozitivni pomaci i Crna Gora se približila nivou od 50 odsto. - Ostvareni rezultati obavezuju da se nastavi pravcem strateških reformi i intervencija. Nivo davalaštva u Crnoj Gori je skoro dostigao nivo zlatnog standarda, koji je četiri odsto, i sada iznosi 3,2 procenta - kazala je šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, Mina Brajović. Ona je povodom 14. juna, Svjetskog dana dobrovoljnih davalaca krvi, navela da rezultati Zavoda za transfuziju predstavljaju važan alarm za sve ostale sektore. Kazala je i da je zdravlje kapital cjelokupnog društva i da dovoljne količine bezbjedne krvi predstavljaju jedan od najdragocjenih resura kojima društvo može da raspolaže. - Ovogodišnji slogan Sigurna krv za sve ukazuje na važnu vezu između univerzalne potrebe svih, bez obzira na životnu dob, pol i zdravstveno stanje, za dovoljnim količinama bezbjedne krvi i dobrovoljnim davalaštvom - dodala je ona. Podsjetila je na dvije preporuke SZO, na to da zemlje širom svijeta do sljedeće godine treba da obezbijede dostupnost krvi kroz sistem dobrovoljnog nenamjenskog neplaćenog davalaštva u 100 procentnom iznosu, i na zlatni standard, odnosno na to da nivo dobrovoljnog davalaštva treba da bude četiri odsto ukupne populacije. Direktorica Zavoda za transfuziju krvi prim. dr Gordana Rašović kazala je da je prema evidenciji Zavoda u prošloj godini prikupljeno blizu 18,7 hiljada jedinica krvi, odnosno na kraju godine ostvaren je procenat davalaštva od tri odsto. - Bilo je ukupno 290 organizovanih akcija i oko 1,5 hiljada davalaca koji su prvi put dobrovoljno darivali krv. Veoma smo zadovoljni postignutim rezultatima - navela je ona.

- U odnosu na isti period prošle godine prikupljeno je blizu hiljadu donacija više, sa udjelom donacija dobrovoljnog davalaštva krvi koji se približio 50 odsto - rekla je ona. Prema riječima dr Rašović, prošlu godinu obilježili su pionirski poduhvati kada je riječ o edukaciji i zdravstvenom prosvjećivanju stanovništva. - Prvi put smo imali aktivnosti u predškolskoj populaciji, a saradnja sa prosvjetnim autoritetima rezultirala je Memorandumom o saradnji, koji će omogućiti da cijela prosvjetna zajednica djelovanjem bude uključena u tu aktivnost od opšteg društvenog značaja - kazala je ona, ističući da za dalji razvoj dobrovoljnog davalaštva krvi važna je činjenica da su i predstavnici državnih organa aktivno učestvovali u njihovim aktivnostima. Ona je rekla da je tokom prošle godine 28% akcija bilo organizovano od strane privrednog sektora. - Potvrda tome je današnja akcija, koju su organizovali upravo predstavnici kompanija, na svoju inicijativu - dodala je dr Rašović. Ovom prilikom se prisutnima obratila i generalna sekretarka Crvenog krsta Crne Gore Jelena Darmanovic Dubak. Ona je podsjetila da se Crveni krst Crne Gore bavi promocijom dobrovoljnog davalaštva krvi i organizovanjem akcija dobrovoljnog davalaštva. Istakla je da je njihova zakonska obaveza da iniciraju i podstičemo dobrovoljno davalaštvo, kao i da vodimo brigu o davaocima te da je u ljetnjim mjesecima itekako potrebna krv, čak i veće količine nego u ostalim periodima godine, pa je pozvala sve da odvoje dio jednog dana ljetnjeg odmora da dobrovoljno daju krv. Verica Pantelić

23


U SUSRET AFIRMACIJI DONORSTVA Početni dio programa Šeste Medikalove godišnje konferencije realizovan je u znaku priče o transplantacionom programu. 13-og juna održana je panel-diskusija sa temom Transplantaciona medicina, dostignuća i izazovi. Predsjednica Nacionalnog koordinacionog tijela za presađivanje organa i zamjenica ministra zdravlja Crne Gore prof. dr Vesna Miranović bila je moderatorka ovog dijela programa, a stručna izlaganja imali su i dr Hasib Lukač (član Nacionalnog tima za transplantaciju organa), kao i ljekari Kliničkog centra Crne Gore dr Dušanka Novosel i mr sci. med. Nebojša Bulatović. Poziv na stručnu koordiniranu saradnju − Transplantacioni program jedne zemlje predstavlja ispit zrelosti ne samo zdravstvenog sistema. I to najmanje zdravstvenog sistema, zato što je sve ono što se dešava u okviru zdravstvenog sistema jedan dio tehničke priče: kako prepoznati pacijenta koji je kandidat za kadaveričnu transplantaciju, kako u isto vrijeme pripremiti i onoga ko treba da primi organ, kako sprovesti sami postupak transplantacije, kako pacijenta pratiti posttransplantaciono – rekla je u uvodu svog izlaganja nacionalna koordinatorka za ovaj program prof. dr Vesna Miranović. Ona je dalje objasnila da postoji niz etičkih postupaka koji se moraju ispoštovati da bi ovaj postupak bio besprekorno čist, ali i jedan dio koji apsolutno ne zavisi od zdravstvenog sistema, a tiče se nivoa svijesti društva o tome da u trenutku kada nekome treba organ a neko je izgubio moždane funkcije ti njegovi organi budu preusmjereni ka osobi kojoj su neophodni. Transplantaciona medicina, koja je počela da se razvija 60-ih godina prošlog vijeka, predstavlja revoluciju u medicini. Ona je inicirala i promjene u smislu definisanja pojma smrti. Smrću se smatra isključivo prestanak moždane funkcije. Prestanak rada pluća i srca predstavljali su smrt do pojave transplantacione medicine. Danas se smrću smatra prestanak obavljanja moždane funkcije. − Jako je neobično za državu koja apsolutnom većinom tvrdi da jeste za transplantacioni program niko iz porodice ne želi da potpiše saglasnost za osobu kada dođe u stanje moždane smrti. Isto tako je paradoksalno da u našem sistemu i društvu svi traže jednakost u pristupu organima i pravičnost prilikom njihove raspodjele, a niko ne želi da se ostvari u funkciji donora – kaže

24

prof. dr Miranović. U želji da podigne broj potencijalnih davalaca organa, pristupilo se, objasnila je ona, izmjenama nadležnog zakona, pa je, po ugledu na Hrvatsku, propisana pretpostavljena saglasnost u davanju organa, kao i da se zaživotno može kazati ne izvršenju transplantacije. Problem u vezi sa našim društvom ogleda se u tome što porodice pacijenata koji se smatraju adekvatnim za ovaj vid medicinskog programa uglavnom kažu ne. Iz ovoga se može izvesti zaključak da je najvažnije da pojedinac ima povjerenje u institucije sistema, da njegovi lični podaci kao donora budu zaštićeni. O tome ko je na listi čekanja, kome je potrebno odmah da se donira organ saznajemo iz podataka Nacionalnog kooordinacionog tijela. Pacijentu, kako je objasnila koordinatorka Miranović, koji se nađe na listi čekanja bilo koje druge zemlje u okviru EU vrši se transplantiranje o trošku države. Nepovjerenje kao glavni problem Pacijenti koji se nalaze na programima hronične dijalize uputili su dvije inicijative u smislu iniciranja izmjena Zakona o uzimanju i presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja. Govoreći o aktuelnostima u vezi sa izmjenama, prof. dr Vesna Miranović, navela je da će se na tome raditi veoma argumentovano. Razmatrajući moguće uzroke negiranja pristupa transplantaciji, ona je navela religijske i razloge nepovjerenja u institucije sistema. Što se tiče prve grupe motiva ona je izrazila uvjerenje da nema razloga za nepodržavanje programa doniranja organa jer dominantne vjerske konfesije u Crnoj Gori ne izražavaju takav vid otpora prema navedenom pitanju. Ono što predstavlja veliki problem jeste generalno nepovjerenje u institucije sistema. Čak 13-15% stanovnika u svakoj situaciji kažu ne. Radi se, kako je objasnila Miranović, o građanima koji imaju tipično negativistički stav po većini pitanja i koji i ne treba da budu ciljna grupa u ovom trenutku. Postupak davanja organa, kako je objasnila nacionalna koordinatorka Miranović, mora da bude apsolutno transparentan. Od trenutka potpisivanja donorske kartice sistem mora da pristupi zaštiti potencijalnog donora. U pitanju je njegov lični podatak i neće se zahtijevati da ga on dijeli sa javnošću. Od 1-og septembra tekuće godine u planu je sprovođenje kampanje u okviru koje će poznate ličnosti pokazati da su nosioci


donorske kartice, i oni će u tom smislu biti apsolutno zaštićeni. Upućujući poziv na profesionalnu solidarnost zasnovanu isključivo na dokazima, kao i na izlazak iz isključivo defanzivnog stava, sa civilizovanim pristupom, koordinatorka Miranović navela je da će posebnu ulogu u tom sistemu imati ljekari na primarnom nivou. − Nepovjerenje je veliki problem. Sljedeća ciljna grupa je porodica koja mora biti spremna za trenutak kada se dešava smrt – navela je u toku diskusije dr Miranović. − Da bi donorski sistem zaživio potrebno je da 1/4 populacije ima donorsku karticu. Vidjećemo da li ćemo u tome uspjeti. Mi nećemo odustajati – kazala je ona. U okviru dosadašnjih aktivnosti na planu popularizacije sistema transplantacije u Crnoj Gori Miranović je navela da je ostvaren pomak u činjenju vidljivim lista čekanja. One su sastavljene na osnovu objektivnih medicinskih parametara i pokazuju da su učesnici zaštićeni tako što šifrovani podaci o njima dolaze u Ministarstvo zdravlja. Ugovor sa Eurotransplantom potpisan je prošlog septembra, a u toku je proces u okviru kog treba animirati javnost za donošenje odluke o doniranju organa. Uprkos činjenici da državni organi snose finansijski teret transplantacija, u ovom trenutku ne postoji dovoljan nivo svijesti u tom smislu. Po riječima dr Miranović, kroz različite vidove aktivnosti podizaće se svijest o važnosti donorstva. Do sada su u Crnoj Gori postupku transplantacije podvrgnute 124 osobe (bubreg), od čega četvoro djece. Transplantiranje je kod 43 osobe izvršeno u Kliničkom centru, a od 81 preostale osobe 56 su ih imale nesrodne donore u različitim državama. Jedan broj njih doživio je duboku starost. Jedna baka živjela je 30 godina nakon transplantiranja bubrega i umrla od potpuno druge bolesti.

Timski rad je neophodan Član Nacionalnog koordinacionog tijela za transplantaciju dr Hasib Lukač analizirao je koja je razlika između kome i moždane smrti. − Kada sa tim stvarima budemo načisto, bićemo načisto i u vezi sa sprovođenjem transplantacionog programa – kaže on. Koma je najteži oblik poremećaja svijesti u kom nema verbalnog i motornog odgovora, niti otvaranja očiju. Patofiziološki aspekt kome definiše se kroz dva stanja: jedno je stanje svijesti, a drugo je stanje budnosti. Svjesnost je taj kvalitativni aspekt kome i to predstavlja psihički život komirane osobe: mišljenje, pamćenje, pažnja, osjećanja. Budnost je kvantitativni aspekt svijesti. U okviru ovog koncepta, objasnio je dr Lukač, razlikujemo različite stepene budnosti. U okviru procesa medicinskog nadzora osobe koja je u komi veoma je važno utvrditi uzrok koji je doveo do kome. Dr Lukač je tu naveo narušavanje moždane strukture, raznih vaskularnih manifestacija tipa spontanih krvarenja, metaboličkih poremećaja, kao i uzimanja narkotika i medikamenata. O tome se mora postaviti iscrpna dijagnoza. Pacijenti u komi često zahtijevaju mehaničku podršku disanja, ali uvijek imaju moždanu aktivnost koja se tačno može izmjeriti. − Pacijent u komi može da se probudi, može da izađe iz nje sa potpunim oporavkom moždane funkcije ili da to bude, što se često dešava, prelazni period između života i smrti. Moždana smrt je jedan ireverzibilni, nepovratni gubitak moždane funkcije, uključujući funkciju moždanog stabla – objasnio je dr Lukač. Moždana smrt je kraj života i iz moždane smrti se ne može probuditi. Decidno i tačno sprovedena dijagnoza moždane smrti, naveo je dr Lukač, dosad nije dala nijedan zabilježeni slučaj da se pacijent iz moždane smrti vrati u život. Ne postoji

25


način kojim se može zamijeniti niti nadomjestiti funkcija mozga. Vještačkog mozga nema. Znači, da smrt mozga jedne osobe predstavlja i smrt te osobe. − Ako je pacijent u dubokoj komi, prijemčiv za transplantaciju organa, moramo u punom smislu biti odgovorni, autoritativni i primijeniti sve znanje kako bismo predočili mogućnosti transplantacije – rekao je dr Lukač. Govoreći o postupku utvrđivanja moždane smrti dr Lukač je objasnio da postoji 10 kriterijuma koje treba provjeriti. Neophodno je sprovesti dva uzastopna klinička pregleda u roku od 6 h, u cilju pripreme pacijenta za transplantaciju organa. Tri člana komisije utvrđuju nastupanje smrti davaoca. Smatra se da je smrt davaoca nastupila u momentu potpisivanja posebnog zapisnika svih članova komisije. − Svi smo mi u istoj misiji, da učinimo najbolje i svi mi ljekari dajemo sve od sebe da se pacijent izliječi, ali od smrti lijeka nema – naveo je na kraju dr Lukač. − Smrt je nepovratan proces iz kog se niko nije vratio. Ako je neko spreman da da život za nekog sebi dragog, može dati i dio sebe za života – rekao je on. Transplantacija kod djece Najčešći uzrok transplantacije jetre kod djece predstavljaju kongenitalne anomalije žučnih puteva, bilijarna atrezija, koja čini čak 1/3 uzroka svih transplantacija jetre, mnogobrojni metabolički uzroci, ciroza jetre itd. Bilijarna atrezija se operiše po rođenju, ali ako bilirubinski nivoi budu visoki nakon 3 mjeseca to dijete je odmah kandidat za transplantaciju. Po riječima dr Novosel, kao mladi transplantacioni sistem ne možemo izigravati velesilu u oblasti transplantacione medicine, ali imamo jasne ciljeve u tom smislu. Transplantacije jetre sigurno se uskoro neće vršiti u Crnoj Gori, ali je glavni cilj da se uspostavi kontakt sa centrima koji to rade, a onda da se uspostavi komunikacija i osposobimo za transplantacionu pripremu i proces praćenja nakon medicinske procedure. U tom smislu uspostavljena je saradnja sa centrom u Bergamu. Imamo 4 pacijenta, od čega jednog transplantiranog, a u toku je, po podacima dr Novosel, proces šifriranja podataka i stavljanja na

26

listu čekanja jedne bebe za koju postoji saglasnost za transplantaciju. Postoji i uspješno iskustvo u vezi sa transportom pacijenata u roku od 4 h od trenutka kada se pronađe odgovarajući organ. Kardijalne transplantacije najčešće Mr sci. med. Nebojša Bulatović naveo je tokom svog izlaganja da srčani bolesnici prednjače po učešću u transplantacijama. Donor mora biti moždano mrtav i mora se paziti da pacijent ima stvarni benefit te transplantacije. Ne mogu svi pacijenti, objasnio je on, ostvariti benefite transplantacije. To je nemoguće zbog pridruženih bolesti. Donor mora da bude adekvatne građe i kardiovaskularne kompatibilnosti. Postoji veliki broj parametara koji moraju da budu zadovoljeni kao uslovi transplantacije. Ostvareno je i pozitivno iskustvo u saradnji sa hrvatskim centrom za transplantaciju, na koje ukazuje dobro stanje mladog pacijenta koji već 4. godinu živi bez komplikacija. Ono što je medicina pružila, ali opet za odabrane pacijente, jesu mehanički uređaji za lijevu ventriku. Vršeći prikaz slučaja iz prakse, mr Bulatović je naveo podatak da se do 65. godine starosti smatra da čovjeku može da bude izvršena transplantacija srca, a kasnije dolaze na red mehanički divajsi. Kako je tokom diskusije pojašnjeno, na Zapadu se te granice pomjeraju čak i do 80. godine, pa i u smislu transplantacije kod osoba sa HIV-om ili hepatitisom C. Ipak, mehaničko srce treba da pretrpi još dosta promjena da bi moglo donekle da zamijeni pravo. Sama tehnika transplantacije srca kao kardio-hirurški zahvat nije komplikovana. Bitno je raditi na povećanju broja donora kako bi se stvorili uslovi za ovako nešto i kod nas. Diskusija na temu transplantacija završena je uz evociranje uspomena u vezi sa požrtvovanom akcijom transplantacije pacijenta, kao i prikazom slučajeva iz prakse. Na samom kraju programa navedeno je i da je u dosadašnjim aktivnostima u vezi sa animiranjem crnogorske javnosti za učešće u transplantacionom programu u svojstvu donora potpisano 314 donorskih kartica. Anita Đurović


SleepMore

SleepMore je dodatak ishrani koji u svom sastavu sadrži melatonin, valerijanu i hmelj. t .FMBUPOJO KF QSJSPEOB TVQTUBODB LPKB TF TJOUFUJÝF V PSHBOJ[NV J V QSJTVTUWV TWKFUMPTUJ SFHVMJÝF SJUBN CVEOPTUJ J TQBWBOKB 1PSFE SFHVMBDJKF SJUNB TQBWBOKB J CVEOPTUJ NFMBUPOJO JNB J TOBäOP BOUJPLTJEBUJWOP EKFMPWBOKF ÝUJUFǎJ PSHBOJ[BN PE EFKTUWB TMPCPEOJI SBEJLBMB VTQPSBWB QSPDFT TUBSFOKB PSHBOJ[NB TUJNVMJÝF GVOLDJKV JNVOPH TJTUFNB J QPNBäF PSHBOJ[NV EB TF J[CPSJ TB TUSFTPN t &LTUSBLUJ WBMFSJKBOF J INFMKB EPQSJOPTF NJSOPN J PQVÝUBKVǎFN TOV LBP J TNBOKFOKV OFSWP[F OBQFUPTUJ J V[OFNJSFOPTUJ Način upotrebe: 0ESBTMJ J EKFDB J[OBE HPEJOB öMN UBCMFUB PLP NJOVUB QSJKF PEMBTLB OB TQBWBOKF


Hronika 02. jun - Lažna bolovanja teško dokazati U Crnoj Gori za prva tri mjeseca ove godine odobreno je 4.692 slučaja bolovanja, što je za oko devet odsto više u odnosu na isti period 2018. godine. Kako su Pobjedi kazali iz Fonda za zdravstveno osiguranje, u prošloj godini zbog bolovanja zaposlenih izgubljeno je 1,14 miliona radnih dana, što je državu koštalo 5,95 miliona eura. Međutim, u koliko slučajeva je došlo do zloupotrebe ne postoje precizni podaci, a sagovornici Pobjede saglasni su da ih je teško i dokazati. Kontrole privremene spriječenosti za rad obavljaju se u domovima zdravlja preko Komisije za kontrolu kvaliteta, a i u Ministarstvu zdravlja postoji komisija kojoj se obraćaju kompanije i poslodavci za provjeru opravdanosti bolovanja. Međutim, direktor podgoričkog Doma zdravlja dr Nebojša Kavarić smatra da je kontrole neophodno proširiti i u drugim institucijama, jer izabrani doktori propisuju bolovanja od 15 dana i to uglavnom na osnovu izvještaja specijalista. On je saopštio i da u toj zdravstvenoj ustanovi godišnje imaju oko 150 zahtjeva za kontrolu bolovanja, te da komisija za kontrolu rada u oko 10 slučajeva utvrdi proceduralne greške, odnosno da su bolovanja neopravdana. - U 2018. izabrani doktori u domovima zdravlja propisali su oko 96.000 radnih dana na osnovu izvještaja drugih specijalista - rekao je dr Kavarić. On je apelovao i na građane da ne zloupotrebljavaju bolovanje, u smislu imitacija simptoma, jer je dovođenje u zabludu ljekara krivično djelo. Kako bi spriječili moguće zloupotrebe, u Fondu za zdravstveno osiguranje uspostavili su mjere kontrole koje se, prema riječima direktora te ustanove Seada Čirgića, odnose na imenovanja vijeća ljekarske komisije sa mandatom od jedne godine. - Tu je i raspodjela predmeta vijećima na način da ne dođe do konflikta interesa u smislu da isti ljekar predlaže bolovanje i odobrava ga kao član vijeća, da bolovanje odobrava vijeće ljekara - specijalnosti prema vrsti bolesti za koju se odobrava bolovanje, da se dostavlja inovirana medicinska dokumentacija za svaki period odobravanja bolovanja. Fond je uspostavio i mehanizme kontrole kod odobravanja zahtjeva za refundaciju naknada za bolovanje - rekao je Čirgić. 03. jun - Fiksne proteze za djecu trebaju da budu besplatne Zbog lošeg materijalnog stanja roditelji neke djece, koja imaju određene nepravilnosti vilice, nijesu u mogućnosti da izdvoje 600 eura za fiksnu protezu za jednu vilicu, odnosno 1.200 eura za obje. Zbog toga je Udruženje Roditelji predalo zahtjev Fondu za zdravstveno osiguranje kojim traže da fiksne proteze za djecu budu besplatne.

28

Fiksne proteze su skupe, a o trošku zdravstvenog osiguranja dobijaju se samo ako dijete ima teški deformitet vilice. Prema evidenciji Fonda za zdravstveno osiguranje, a po Pravilniku, komisija Fonda odobri ugradnju u prosjeku oko 10 fiksnih zubnih proteza i to isključivo osiguranicima sa urođenim anomalijama. 04. jun - Održano predavanje za roditelje o prevenciji bolesti zavisnosti Savremeni programi za prevenciju bolesti zavisnosti zasnivaju se na unaprjeđenju saznajnog, socijalnog i emocionalnog razvoja djece i mladih putem razvojno prilagođenog informisanja o vrstama droge, uticaju droga na zdravlje, razvoju socijalnih vještina, razvijanju znanja i vještina roditelja u smislu podsticanja njihove djece i omladine za usvajanje zdravih stilova života, ostvarivanju njihovih talenata i potencijala, saopšteno na predavanju o prevenciji bolesti zavisnosti, koje je održano u punoj sali KIC-a, u organizaciji Savjeta roditelja OŠ „Maksim Gorki“.

– Adolescenti, osim što su radoznali, imaju želju da budu prihvaćeni u društvu, da se dopadnu nekome ili da jednostavno pobijede svoju nesigurnost tako što će uzimati drogu. Radoznalost može da uništi vaše dijete ako ga ne usmjerite na vrijeme. Ako već dođe do toga, promjena u ponašanju i promjena društva mogu da budu glavni pokazatelji roditeljima da se sa njihovom djecom nešto loše događa. Pošto adolescencija vuče u drugačije ponašanje i bunt protiv autoriteta, dijete treba posmatrati i biti s njim da bi se uočila razlika. Činjenica je da tinejdžeri često govore neistinu čak i kada znaju da ih niko neće osuditi zbog nečega što su uradili. Zbog toga je važno uspostaviti s djetetom odnos zahvaljujući kojem će ono roditeljima govoriti istinu i samo istinu. Ukoliko vjerujete da je vaše dijete već pošlo lošim putem, nikako ne okrećite glavu na drugu stranu jer to nikada nije rešenje - kazao je direktor Doma zdravlja Podgorica prim. dr Nebojša Kavarić. Dr Kavarić je podsjetio da u okviru Doma zdravlja Podgorica od 2009. godine radi Savjetovalište za mlade, koje kontinuirano sprovodi edukaciju adolescenata i omladine u oblastima PPB, HIV/AIDS, zdravih stilova života, odvikavanja od pušenja, vršnjačkog nasilja, gojaznosti, ishrane, narkomanije, alkoholizama. Ciljna grupa su mladi uzrasta od 9 do 18 godina,


a edukacije se kontinuirano sprovode u osnovnim i srednjim školama. Tim koji sprovodi edukacije sačinjavaju pedijatar, ginekolog i visoka med. sestra iz savjetovališta zadužena za kordinaciju tima. Pored toga, prema njegovim riječima, Dom zdravlja Podgorica, u sklopu Savjetovališta za brak i porodicu, otvorio je i Školu roditeljstva, u zdravstvenom objektu Centar. Ekspert za oblast narkomanije, sudski vještak Dušan Raspopović upoznao je roditelje sa vrstama droga, načinom njihovog pakovanja i kako da ih prepoznaju, a govorio je i o maloljetničkoj delikvenciji i devijantnim ponašanjima, kao posljedica ranog uzimanja alkohola, marihuane i drugih supstanci. Raspopović je naveo i niz krivičnih djela koja prate zloupotrebu narkotika, naročito kod mladih. On je istakao da je veoma važna uloga roditelja u rješavanju problema koji prate uzimanje narkotika i upozorio da posljednjih godina sve više maha uzima zavisnost od kladionica, igrica i kocke. 05. jun - Zdrava porodica je osnov svakog društva Zdravstvene ustanove igraju važnu ulogu u osnaživanju porodica, imajući u vidu da su zdravstveni radnici u kontaktu s roditeljima i djecom od rane faze njihovog razvoja. Ove ustanove su u poziciji da pomognu roditeljima da steknu vještine za pravilan odgoj djece, da uoče rane signale izazova u funkcionisanju porodice, te da pomognu da se osigura blagovremena podrška roditeljima, kazao je dr Miro Knežević, generalni direktor Direkto-

rata za javno zdravlje, na skupu organizovanom povodom 30. godišnjice Konfencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, koji je doržan u JPU „Đina Vrbica“ u Podgorici. - Naziv programa Roditeljstvo za cjeloživotno zdravlje nije slučajan termin, jer je zdrava porodica osnov svakog društva - naglasio je dr Knežević. Sredine u kojima se ovakva podrška može odvijati, kako je naveo, uključuju savjetovališta i službe koje se bave reproduktivnim zdravljem, zdravljem trudnica, savjetovanjem porodica, patronažne službe i slično. - Škole za trudnice, koje godinama postoje u više opština u Crnoj Gori već su dobro poznate široj javnosti. Zadovoljni smo što sada, uz podršu UNICEF-a, imamo i program roditeljstva za roditelje djece od dvije do devet godina, koji značajno pomaže u poboljšanju odnosa između roditelja i djece. Ovaj program ima za cilj da osnaži emotivne veze između roditelja i djece, ohrabrujući roditelje da koriste pozitivne, dosljedne metode vaspitavanja djece, što doprinosti očuvanju mentalnog zdravlja roditelja i djece. Čestitamo ustanovama koje su prve krenuli u sprovođenje ovog programa koji je već dao odlične rezultate. Među njima su domovi zdravlja Berane, Bijelo Polje i Podgorica. Na osnovu njihovog veoma pozitivnog iskustva, ohrabrujemo domove zdravlja u ostalim opštinama da ponude ovaj program svojim korisnicima – istakao je dr Knežević. Zamjenica šefa predstavništva UNICEF-a za Crnu Goru, Mihaela Bauer je kazala da je biti roditelj najveći izazov i odgovornost na planeti, ali istovremeno i iskustvo koje najviše nagrađuje


čovjeka. Ona je istakla da je zadovoljstvo pridružiti se pokretanju UNICEF-ovog mjeseca roditeljstva na globalnom nivou promovisanjem programa Roditeljstvo za cjeloživotno zdravlje za djecu u ranom razvoju. Bauer je podsjetila da je prije tri godine, 77 odsto roditelja u Crnoj Gori kazalo je da država treba da pruži podršku roditeljima tokom podizanja djece i da je na osnovu tog zahtjeva, UNICEF je podržao uvuđenje međunardno poznatog programa Roditeljstvo za cjeloživotno zdravlje za djecu u ranom razvoju, kao novog vida podrške roditeljima u sektorima zdravstva, obrazovanja i civilnog društva. Na skupu su govorili predstavnici Ministarstva prosvjete, JPU “Đina Vrbica“, Udruženja Roditelji i predstavnici roditelja koji su učestvovali u ovom programu. 06. jun - Dom zdravlja Podgorica potpisao Sporazum sa Asocijacijom Spektra Unapređenje položaja i zaštita prava transrodnih, rodno varijantnih i interpolnih osoba na lokalnom i nacionalnom nivou i izgradnja tolerantnog i podržavajućeg okruženja osnovni su ciljevi Sporazuma o saradnji koji je potpisan između Doma zdravlja Podgorica i Asocijacije Spektra, koja se bavi zaštitom i promocijom ljuskih prava ovih osoba.

Sporazum o saradnji, koji su potpisali direktor Doma zdravlja Podgorica prim. dr Nebojša Kavarić i izvršni direktor Asocijacije Spektra Jovan Ulićević, zasniva se na principima partnerstva, transparentnosti i odgovornosti, u cilju obezbjeđivanja poštovanja prava svake osobe, bez obzira na bilo koje lično svojstvo, seksualnu orjentaciju, rodni identitet, inetrpolne karakteristike i bilo koju drugu posebnost, zabranu diskriminacije i promovisanje jednakosti i tolerancije 07. jun - Bolji uslovi za boravak i rad pacijenata i zaposlenih u DZ Rožaje U crnogorskim zdravstvenim objektima počela je realizacija druge faze Projekta energetske efikasnosti, vrijedna šest miliona eura, a u Domu zdravlja Rožaje, u okviru mjera za poboljšanje energetske efikasnosti, radi se spoljna fasada i termoizolacija što će poboljšati uslove rada i boravka zaposlenih i građana, saopštio ministar zdravlja dr Kenan Hrapović, koji je u Domu zdravlja Rožaje obišao radove, u okviru druge faze Projekta energetske efikasnosti. Hrapović je kazao da je vrijednost radova na Domu zdravlja Rožaje 148 hiljada eura. - Kvaliteti su mnogostruki, prije svega za naše građane,

30

koji će imati još komfornije uslove kada borave u ovom zdravstvenom objektu. Za zaposlene, to je neprocjenjivo u smislu komfora i boljih uslova za rad. I naravno, za državu, jer se kroz ovakve projekte vrši ušteda sredstava, za zagrijavanje ovoga objekta, koji je na sjeveru a znamo koliko dugo ovdje traju zime i koliko su hladne - istakao je Hrapović.

Druga faza Projekta energetske efikasnosti, kako je naveo, obuhvata 18 zdravstvenih objekata, a to su 13 domova zdravlja, dvije opšte, dvije specijalne bolnice i jedna zdravstvena stanica. - Projekat je vrijedan šest miliona eura. Vlada Crne Gore je potpisala ugovor sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj o kreditu za realizaciju druge faze ovog projekta u čiju realizaciju su uključeni Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo ekonomije - rekao je Hrapović. Prema njegovim riječima, u provoj fazi projekta je utrošeno sedam miliona eura, kada je, kako je rekao, uspješno rekonstruisano i adaptirano 16 zdravstvenih objekata. - Rezultati sprovedenog socijalnog monitoringa, koji je obuhvatio sedam bolnica i skoro 800 korisnika zdravstvenih objekata, pokazali su da su uslovi komfora, odnosno boravka pacijenata i rada medicinskog osoblja značajno poboljšani rekao je Hrapović. On je istakao da je zadovoljstvo pacijenata unutrašnjim komforom, nakon primjena mjera energetske efikasnosti, povećano na preko 95 odsto, a medicinskog osoblja na preko 85 odsto. Prema njegovim riječima, kroz slične projekte se sredstva, koja se uštede, refinanisraju za druge zdravstvene ustanove u cilju realizacije Projekta energetske efikasnosti. - Realizacija ovog projekta u Domu zdravlja Rožaje odvija se na način da apsolutno nije ugrožen poslovni proces, odnosno građani u kontinuitetu dobijaju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Vlada još jednom dokazuje da želimo da ojačamo kapacitete svih zdravstvenih ustanova, posebno na sjeveru kako bi građani dobijali zdravstvenu uslugu u gradovima gdje žive i borave - rekao je Hrapović. Direktor Doma zdravlja Rožaje, dr Hajran Kalač, kazao je da se na tom zdravstvenom objektu radi cjelokupna spoljna stiroporna fasada, sa svim izolacionim materijalima, kao i lamperija sa metalnom konstrukcijom. - Objekat se sastoji iz tri lamele i realizacija je specifična. Vrlo smo zadovoljni onim što je do sada urađeno. Trenutno se radi na fasadi. Unutrašnje strane ove lamele su već popločane i sad se radi završni dio fasade - rekao je dr Kalač. To za građane i zaposlene, kako je pojasnio, znači mnogo. - Ovdje su zime vrlo duge, po osam mjeseci, vrlo su niske temperature, a sada se radi na tome da će biti toplotna i zvučna


izolacija, pa će biti mnogo udobnije ra radnike, kao i za građane Rožaja i okolnih mjesta - rekao je dr Kalač. 08. jun - Naši ljekari usavršavaće se u austrijskoj bolnici Klinički centar Crne Gore uspostavio je saradnju sa prestižnom austrijskom bolnicom. Tako će ljekari ubuduće imati mogućnost da se stručno usavršavaju u bolnici Allgemeines Krankenhaus (AKH), jednoj od najvećih u Evropi, a biće uspostavljeni i drugi vidovi saradnje između dvije zdravstvene ustanove. To je precizirano Sporazumom o saradnji, u oblasti pružanja usluga zdravstvene zaštite, edukacije i naučno-istraživačkog rada, koji su 06. juna u Beču potpisali direktor KCCG dr Jevto Eraković i dr Peter Frigo ispred AKH-a.

Dogovoreno je, između ostalog, da se organizuju jednomjesečne studijske posjete doktora i specijalizanata Kliničkog centra AKH-u, kao i polugodišnji radni angažmani iz oblasti hirurgije, nakon čega će naši ljekari dobiti sertifikate o završenoj obuci iz ove oblasti. Takođe, biće organizovana razmjena doktora između dvije zdravstvene ustanove na period od 12 mjeseci i stručna predavanja Friga i ostalih eminentnih stručnjaka u našoj ustanovi. Pored dr Erakovića u delegaciji KCCG je bila i prof. dr Marina Ratković, medicinska direktorica Kliničkog centra Crne Gore. 09. jun – Unapređenje ranog otrkivanja karcinoma grlića materice

već šestu godinu za redom predstavlja vožnju biciklima kroz Evropu sa ciljem mobilisanja svih struktura društva, sprovođenja medijske kampanje i podizanja svijesti građana o značaju i mogućnostima prevencije karcinoma grlića materice. Ovogodišnja vožnja prolazi kroz 8 država Jugo-istočne Evrope na maršuti od Atine preko Soluna do Graca i ukupnoj dužini od 1537 km. Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović je kazao da je ovaj dogadjaj prilika da se pošalje snažna poruka našim damama koliko je važno da vode računa o svom zdravlju, kao i da je država i zdravstveni sistem u stanju da im to i omogući. - Ako se posmatra zastupljenost karcinoma grlića materice prema dobnim grupama, 45,3% slučajeva dijagnostikovano je kod žena u reproduktivnoj dobi, što je zabrinjavajući podatak. U strukturi umiranja od zloćudnih bolesti kod žena karcinom grlića materice je na četvrtoj poziciji u Crnoj Gori. Program ranog otkrivanja karcinoma grlića materice od 01.februara 2018. godine sprovodi se na nacionalnom nivou. Do sada je, prema predvidjenoj starosnoj grupi, pozvano nešto preko 13 i po hiljada žena, a odazvalo se njih 10 hiljada. Ukupno je kod 147 žena urađena biopsija grlića materice, a od tog broja njih 57 je na predkorak ka karcinomu, a kod četiri žene otkriven je karcinom grlića materice - naveo je Ministar. On je naglasio da ukoliko se karcinom grlića materice otkrije u ranoj fazi i odmah započne liječenje, tada su šanse za izliječenje vrlo visoke. Kako ne postoje upozoravajući znaci da je rak grlića materice u razvoju, to je skrining jedina mogućnost ranog identifikovanja, što omogućava preduzimanje adekvatnih mjera tretmana, čime se smanjuje rizik nastanka komplikacija. - Metode ranog otkrivanja promjena na grliću materice, takozvanog skrininga, su jednostavne, brze, besplatne i bezbolne! Zdravstveni sistem, na svim nivoima kontinuirano sprovodi brojne zdravstvene i edukativne aktivnosti posvećene svim ženama, sa posebnim akcentom na podizanje svijesti ženama iz osjetljivih populacionih grupa na značaj redovnih preventivnih ginekoloških pregleda - kazao je ministar Hrapović. Pored ministra Hrapovića, govorili su dr Rene Laky, ginekolog onkolog Univerzitetske klinike u Gracu, dr Đurđica Ostojić ispred Instituta za javno zdravlje Crne Gore i dr Slađana Vujačić zamjenica gradonačelnika. 11. jun - Podrška Suverenog malteškog reda naporima zdravstvenog sistema

U cilju unaprjeđivanja ranog otkrivanja karcinoma grlića materice i promocije Nacionalnog skrining programa karcinoma grlića, Ministarstvo zdravlja, Glavni grad i Institut za javno zdravlje Crne Gore organizovali su revijalnu vožnju biciklima, koja je krenula sa Trga nezavisnosti. Akciji se pridružio eminentni evropski ginekološki centar u okviru Ride 4Women, incijative Medicinskog Univerziteta u Gracu – Katedre za ginekologiju i Evropskog udruženja za ginekološku onkologiju (ESGO), koja

Crnogorski zdravstveni sistem obezbjeđuje zdravstvenu zaštitu bez bilo kog oblika diskriminacije, a posebna pažnja usmjerena je na lica sa invaliditetom-prostora za napredak uvijek ima, a podršku u tom smislu Crnoj Gori spreman je da ponudi Suvereni Viteški red Hospitalaca Svetog Jovana od Jerusalima, od Rodosa i od Malte. Ovo je saopšteno na sastanku ministra zdravlja Crne Gore, dr Kenana Hrapovića i novoimenovanog ambasadora Suverenog malteškog reda, Đan Anibala Rosija di Medelane. Ministar Hrapović je ambasadora upoznao sa strateškim i normativnim aktima koja tretiraju oblast lica s invaliditetom, a posebno Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o pravima pacijenata gdje je ovim licima garantovano pravo na jednakost u cjelokupnom tretmanu prilikom ostvarivanja zdravstvene zaštite.

31


Ambasador Rosija di Medelane iskazao je punu posvećenost u pružanju podrške u nabavci savremenih medicinskih pomagala za lica sa invaliditetom. 13 – 15. jun – Održana VI Medikal konferencija

Šesta Medikalova godišnja konferencija, skup sve eminentniji u savremenom crnogorskom zdravstvu, održan je ove godine od 13-og do 15-og juna u budvanskom hotelu „Falkensteiner”. Pod naslovnim sloganom Aktuelnosti u zdravstvu, medicini i farmaciji skup je okupio zavidan broj stručnih učesnika i predstavnika javne riječi. Pokrovitelj Konferencije bilo je Ministarstvo zdravlja Crne Gore. (Opširnije na stranama 6-11) 13. jun - Statistika o oboljelima od karcinoma upozorava Crna Gora snažno podržava osnivanje Evropske akademije onkologije zemalja Centralne i Istočne Evrope u cilju osnaživanja saradnje i unapređenja terapeutskih procedura u onkološkoj zdravstvenoj njezi, a s ciljem pronalaska inovativnih rješenja prilagođenih specfičnostima ovih regija, kazao je državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Crne Gore Milovan Vujović.

Vujović je učestvovao na prvoj Regionalnoj ministarskoj konferenciji o partnerstvu i saradnji u oblasti onkologije koja se održala u Budimpešti. Obraćajući se predstavnicima zemalja učesnica konferencije, Vujović je kazao da upozoravajuća statistika porasta oboljelih od karcinoma predstavlja veliki izazov za zdravstevne sisteme i potrebu za usvajanjem najboljih evropskih i svjetskih praksi kako bi sopstvene vještine i mogućnosti unaprijedili u najvećoj mjeri. Tokom dvodnevnog sureta, predstavnici država Centralne i Istočne Evrope i Centralne Azije potpisali su i Deklaraciju o saradnji u pogledu obuka, istraživanja i razvoja u oblasti onkologije. Osnovni cilj deklaracije odnosi se na omogućavanje komunikacije i unapređenje saradnje između država regiona, povećanjem njihove zajedničke snage, djelotvornosti i i uticaja.

32

14. jun – Savremena dostignuća u prevenciji, liječenju i rehabilitaciji bolesti zavisnosti Problem zavisnosti od alkohola i drugih psihoaktivnih supstanci u toku proteklih decenija dosegao je globalne razmjere i svako društvo ima obavezu da mobiliše sve raspoložive kapacitete kako bi se nosilo sa ovim izazovom. - Neophodna je adekvatna medicinska edukacija, zbog čega su ovakvi skupovi od velikog značaja - rekao je Milovan Vujović, generalni sekretar u Ministarstvu zdravlja Crne Gore, pozdravljajući učesnike XI Međunarodne specijalističke škole Savremena dostignuća u prevenciji, liječenju i rehabilitaciji bolesti zavisnosti Evropskog centra za mir i razvoj Univerziteta za mir Ujedinjenih nacija (ECPD), koja je, u saradnji sa ministarstvima zdravlja Crne Gore, Republike Srpske i Bosne i Hercegovine i Mrežom South-Eastern Europe health network, održana u hotelu Cattaro u Starom gradu Kotor. Glavna tema Sveobuhvatni odgovori društva i države na probleme savremenih adikcija medicina, socijalna zaštita, kriminologija, okupila je eminentne stručnjake iz oblasti bolesti zavisnosti sa prostora bivše Jugoslavije. - Imamo zajedničke pacijente, ljudi koji se ovdje liječe, pa dođu u Sarajevo, kolege iz Crne Gore nas zovu da mu pomognemo, onda obrnuto, kad neki naš pacijent dođe ovdje, tako da ta neposredna, aktivna saradnja postoji. Zadovoljna sam što sarađujemo na taj način sa svim kolegama u regionu, kazala je dr Nermana Mehić Basara, direktorica Zavoda za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo. Dr Jelena Kavarić Brković, spec. interne medicine i kliničke imunologije u Specijalnoj bolnici za bolesti zavisnosti u Beogradu kaže da su odlaskom Global fonda sa ovog područja programi liječenja bolesti zavisnosti zamrli. - Slična situacija je kao i u Srbiji država nije prepoznala i preuzela te programe koje su vodile NVO, dok je u Hrvatskoj država preuzela svoj dio odgovornosti. Ti programi su doprinijeli približavanju i onih pacijenata koji nisu imali zdravstveno osiguranje, niti dokumenta, a imali su zdravstvenih tegoba, zavisnost. Jednom narkoman nije zauvijek narkoman, treba liječiti i tijelo i dušu to je naš pacijent, ti mladi ljudi su naši članovi porodice, komšije, braća, sestre - kazala je dr Kavarić Brković. - Bolesti zavisnosti su jedan od najvećih medicinskih i socijalnih problema današnjice, sa ogromnim posledicama, kako za pojedince, tako i za njihovu porodicu i cijelokupno društvo. Priroda ovih bolesti je recidivirajuća i svi mi koji se bavimo liječenjem zavisnika znamo koliko je to naporan i složen proces. Svjedoci smo da farmakoterapija, kao i brojne psiho i socioterapijske metode, često ne dovode do najboljeg rezultata, odnosno do trajnog održavanja apstinencije. Razlog ovakvog terapijskog ishoda možemo pripisati tome što se problem najčešće uočava i liječi tek u razvijenoj fazi bolesti kada dijagnostikujemo psihička i fizička oštećenja, kao i poremećaje ponašanja - kazala je dr Ljiljana Šiljak Vučeljić, novoizabrana predsjednica Udruženja psihijatara Crne Gore. Na primjeru stubova koji drže Stari grad Kotor, dr Slavica Đukić Dejanović, direktorka škole, ministarka bez portfelja u Vladi Republike Srbije i profesorka ECPD Univerziteta za mir UN, naglasila je potrebu povezivanja znanja i metodologija liječenja u oblasti adiktologije, nauke o bolestima zavisnosti.


- Okupljamo se ne samo da bismo prenijeli znanja i informacije šta se u našoj sredini događa već da bismo skrenuli pažnju našim kolegama da adiktologija jeste mlada nauka, ali da iziskuje mnogo više razumijevanja. Druga poruka ove škole je da problemi o kojima ćemo razgovarati nikako ne pripadaju samo medicini već bez socijalne zaštite i njenog suštinskog ulaska i u etiopatogenezu, u probleme dijagnostike tretmana i dijagnostike. Ne odnosi se samo na zavisnosti onih supstanci o kojima često pričamo već i na probleme moderne adiktologije, jer zavisnost od internet tehnologija postaje naša realnost i prijeti da u budućnosti bude veliki problem - poručila je dr Đukić Dejanović. Prisutnima su se obratili i Negoslav Ostojić, izvršni direktor, Budimir Lazović, prodekan Međunarodnih postdiplomskih i doktorskih studija ECPD, te Zoran Zoričić, kodirektor škole, direktor Zavoda za alkoholizam i druge ovisnosti, predsjednik Hrvatskog saveza KJ1A, Zagreb. Tokom predavanja psihijatri su se upoznali sa mjestom adiktologije danas u Agend i 2030 Ujedinjenih nacija. Uz finansijsku podršku Rotari kluba Kotor, danas će na brodu Vodena kočija učesnici škole održati okrugli sto na temu Adiktologija perjanica ili balast psihologije psihijatrija kao nužnost ili korak nazad. 17. jun - Patohistološkim kabinetom kompletirana dijagnostika Otvaranjem patohistološkog kabineta u Specijalnoj bolnici Brezovik, koji je vrijedan 120 hiljada eura, pacijenti će dobiti brzu, kvalitetnu i efikasnu dijagnostiku i nastavak liječenja, poručio je ministar zdravlja Kenan Hrapović, napominjući da je medicinski kadar najvažniji kapital te bolnice.

svećena te da pruža punu podršku svim projektima iz oblasti zdravstva. - Kroz višemilionska ulaganja u opremu i edukaciju kadra, jasno je opredjeljenje ka zdravlju kao najvažnijem ljudskom resursu koji nema cijenu. Briga o pacijentu naša je obaveza i glavni cilj, a bolnica u Brezoviku je primjer kako se njeguju oni kojima je pomoć potrebna - poručio je Hrapović. Prema njegovim riječima, Specijalna bolnica Brezovik je primjer kako se domaćinskim upravljanjem raspoređuju sredstva i obnavlja dotrajala oprema, kako se osavremenjuje prostor za ugodniji boravak pacijenata, ali i kako se stavaraju bolji uslovi za rad zaposlenih. - Samo u posljednjih sedam godina u rekonstrukciju bolnice i nabavku najmodernije opreme uloženo je oko dva miliona eura, a cijeli proces je pratila i adekvatna obuka kadra. Zbog svih osobenosti i jedinstvenih procedura dijagnostike i liječenja koje je moguće obaviti samo na ovom mjestu, bolnica Brezovik s pravom nosi epitet posebnosti - rekao je Hrapović. Direktorica Specijalne bolnice Brezovik, dr Gordana Reljić, kazala je da je projekat koštao 120 hiljada eura, da je 20 hiljada uloženo u rekonstrukciju, a stotinu hiljada eura za najmoderniju opremu. - Naravno, tu je adekvatna edukacija kadra, koja se dešava svaki put sa novim aparatima. Mi smo u posljednje dvije godine, imali projekte koje smo realizovali u vrijednosti od pola miliona eura. Osim ovoga, imamo cijeli sistem organizacije za lica s invaliditetom vrijedan 256 hiljada eura. Idemo sa 35 hiljada eura za najskuplji aparat za dijagnostiku tuberkuloze, koji rezultat daje za dva sata. I još je oko stotinu hiljada eura utrošeno na svakodnevni materijal i opremu - navela je Reljić. 17. jun – Komora fizioterapeuta Crne Gore održala besplatnu radionicu

Hrapović je u Nikšiću, kazao da je, otvaranjem patohistološkog kabineta u kojem će se jasno i sigurno davati tačna dijagnoza bolesti, Specijalna bolnica za plućne bolesti Dr Jovan Bulajić Brezovik, zaokružila projekat kompletne obrade pacijenta. - Posebno je važna činjenica da će pacijenti ovdje dobijati vrlo brzo preciznu dijagnostiku, a potom i uključivanje terapije, što je jako bitno, prije svega za onkološke pacijente - rekao je Hrapović. Pored savremeno opremljenog kabineta, čija je vrijednost 120 hiljada eura, najvažniji kapital i resurs, bolnice jeste medicinski kadar, bez čijih znanja i vještina ova ustanova ne bi bila najeminentniji centar u zemlji i šire, koji se bavi kompletnom dijagnostikom i terapijom svih bolesti iz oblasti pulmologije, istakao je ministar. Hrapović je kazao i da je Vlada Crne Gore snažno po-

Na osnovu Rasporeda stručnih usavršavanja u organizaciji Komore fizioterapeuta Crne Gore u 2019. godini, besplatna radionica na temu “Perkutana periferna nervna i mišićna stimulacija” autora Božidara Gardaševića, fizioterapeuta, održana je 15. i 16. juna 2019. godine u prostorijama PZU "Pekmen" u Podgorici. U radu Radionice je učestvovalo 30 fizioterapeuta koji su ovom prilikom dobili i besplatan Priručnik za stimulaciju motornih tačaka i perifernu nervnu stimulaciju. Firma "Montecco" je za ovu priliku obezbijedila osvježenje za učesnike. 18. jun - Nastavak uzorne saradnje UNDP-a i zdravstvenog sistema Crna Gora cijeni i smatra dragocjenom pomoć afirmisanih međunarodnih organizacija, a nastavak saradnje sa kancelarijom UNDP u Podgorici svakako će biti prilika za uspješniju implementaciju planiranih projekata. To je poručeno nakon sastanka crnogorskog ministra zdravlja, dr Kenana Hrapovića i predstavnice UNDP-a u Crnoj Gori, g-đe. Daniele Gašparikove. Tokom susreta je iskazana obostrana saglasnost o važnosti kontinuiranog unapređenja zdravstvenog sistema, a Gašparíková je čestitala ministru i zdravstvenim profesionalcima na posvećenosti u izazovima sa kojima se u tom procesu suočavaju, a posebno na postignutom uspjehu kroz preduzete aktivnosti.

33


Naročito se osvrnula na trenutne okvire pristupanja Crne Gore Evropskoj Uniji, koji, kako je kazala, u mnogome definišu prioritetne planove i programe djelovanja državnih institucija, te da to prirodno čini važnu stavku u njihovom daljem djelovanju i saradnji sa međunarodnim organizacijama.

Predstavnica UNDP-a je napomenula i kako UNDP kancelarija u Crnoj Gori ostaje zainteresovana za saradnju i kroz oblasti koje nisu nužno obuhvaćene planovima za pristupanje EU, uključujući i izvjesne segmente razvoja zdravstva u Crnoj Gori. Ministar Hrapović je kazao da je Vlada Crne Gore snažno posvećena implementaciji svih normi koje su određene planom pristupanja Evropskoj Uniji. Napomenuo je i da se saradnja Ministarstva zdravlja sa UNDP-om ne ogleda samo u tehničkoj podršci, već i u vidu angažmana stručnih konsultanata sa izvanrednim iskustvom i ekspertizom, čime se daje značajan doprinos projektu unapređenja zdravstvenog sistema u Crnoj Gori. Gašparíková je izrazila zadovoljstvo zbog pružene prilike za razmjenu i razvoj ideja u cilju buduće saradnje na obostrano zadovoljstvo, dok se ministar zahvalio na posjeti i iskazao spremnost i otvorenost za zajedničke aktivnosti koje će uslijediti kao prirodan nastavak dosadašnje izvanredne saradnje. 19. jun - Bolji uslovi za pacijente i osoblje DZ Berane Rekonstrukcija beranskog Doma zdravlja, u okviru druge faze Projekta energetske efikasnosti, doprinijeće boljim i komfornijim uslovima za pacijente i osoblje te ustanove, što je još jedan dokaz da je briga o zdravlju i zdravstvenoj zaštiti građana prioritet države. To je poručio ministar zdravlja Kenan Hrapović, prilikom obilaska radova na Domu zdravlja Dr Nika Labović u Beranama, ističući da se tim radovima nastavlja uspješna realizacija druge faze Projekta energetske efikasnosti.

sigurno osjećati bolje u toplijem ambijentu. Naravno, to mnogo znači i za zaposlene u Domu zdravlja, jer im se omogućavaju bolji uslovi rada. Na taj način ćemo kvalitet zdravstvene zaštite podizati na viši nivo - rekao je Hrapović. Važno je, kako je dodao, da će se značajno uštedjeti sredstva, koja će biti iskorišćena da se projekat realizuje i u drugim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori. Hrapović je kazao da procijenjena vrijednost radova, na osnovu izgrađenog glavnog projekta, iznosi 223 hiljade eura, a druga faza Projekta energetske efikasnosti vrijedna je šest miliona eura, a Vlada Crne Gore je ugovor o kreditu potpisala sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj. - Projekat zajednički realizuju Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo ekonomije. Drugom fazom Projekta energetske efikasnosti će biti obuhvaćeno 18 zdravstvenih ustanova, odnosno 13 domova zdravlja, dvije opšte, dvije specijalne bolnice i jedna zdravstvena stanica - naveo je Hrapović. On je podsjetio da je prva faza Projekta energetske efikasnosti bila vrijedna sedam miliona eura, a da je rekonstruisano i adaptirano 16 zdravstvenih objekata. Anketa, koja je rađena u sedam opštih bolnica i koja je obuhvatila oko 800 korisnika zdravstvenih usluga je pokazala da smo na dobrom putu. Anekata je pokazala preko 95 odsto zadovoljstva i građana i zaposlenih, nakon primjena mjera energetske efikasnosti. To nam daje za pravo da idemo u istom smjeru i u narednom period - kazao je Hrapović. Ministartsvo zdravlja, kako je rekao, nastavlja politiku Vladu Crne Gore da građani imaju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu u gradovima gdje žive i borave. Direktorka Doma zdravlja Dr Nika Labović u Beranama, dr Zuhra Hadrović, rekla je da su radovi na tom zdravstvenom objektu, u okviru druge faze Projekta energetske efikasnosti, počeli početkom maja, a da će biti završeni početkom avgusta. - Projekat obuhvata obnovu fasadne stolarije, izradu termoenergetske fasade, unutrašnju rekonstrukciju svjetiljki u radnim prostorima i izradu termoventila na već postojećoj energetskoj mreži. Time će se dati veliki doprinos ambijentu u kojem će se pružati zdravstvene usluge. Tako ćemo da štedimo energiju, ekološki ćemo da budemo održivi, a nadam se da će i naši pacijenti biti zadovoljni - rekla je dr Hadrović. Radovi, kako je kazala, teku planirano dinamikom. - Imamo izvanrednu saradnju i sa izvođačem radova i sa nadzorom, tako da nema nikakvih problema - kazala je dr Hadrović. 20. jun - Dnevno 97 operacija, za godinu 6.742 porođaja

- Uvjerio sam se da ovdje u Beranama, radovi na Domu zdravlja teku planiranom dinamikom i veoma se kvalitetno radi. Biće to jedan novi komfor, novi doživljaj za pacijente, koji će se

34

U bolničkim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori Kliničkom centru, sedam opštih i tri specijalne bolnice tokom prošle godine liječeno je ukupno 116.883 pacijenta. Upoređujući podatke, Fond za zdravstveno osiguranje je edvidentirao povećanje liječenja pacijenata u 2018. u odnosu na godinu ranije za čak 6.409 građana, prenosi Dan. - Tokom 2018. godine na nivou svih bolnica je urađeno ukupno 22.366 operacija ili 97,24 u toku dana, od čega u Kliničkom centru 60,20% (58,54 dnevno), u opštim bolnicama 35,67% (34,69 dnevno) i 4,12% u Specijalnoj bolnici Risan (4,01 dnevno) - navodi se u dokumentu Fonda.


Takođe, u Kliničkom centru i opštim bolnicama ostvareno je 6.742 porođaja, od čega 46% u Kliničkom centru, a 54% u opštim bolnicama. - Od ukupnog broja porođaja, 31% (2.097) je obavljeno carskim rezom, što je znatno iznad predviđenog Programom zdravstvene zaštite za 2018. godinu, gdje je definisano da se 15% porođaja obavi carskim rezom (22% u Kliničkom centru, dok je u OB Pljevlja čak 54,55% porođaja obavljeno carskim rezom) navode u Fondu. Iako je najviše pacijenata - 62,72% liječeno u Kliničkom centru Crne Gore, zatim 31,24% u opštim bolnicama i 6,04% u tri specijalne bolnice - Brezovik, Dobrota i Risan, prosječna dužina liječenja je najveća kod specijalnih bolnica (21,50 dana), dok je najmanja u Kliničkom centru (3,08). - Bitan pokazatelj rada bolnica je i iskorišćenost posteljnog fonda, koja je u 2018. godini bila 72,79% (u 2017. ostvarenje je bilo 71,81% ili 69,73 bez dnevne bolnice KCCG). To znači da je od ukupno 2.343 postelja, prosječno dnevno bilo slobodno 637 postelja ili 27,21%, od čega je kod opštih bolnica dnevno slobodno bilo 379 postelja (36,10%), u Kliničkom centru 165 postelja (21,05%) i kod specijalnih bolnica 93 (18,33%) - navodi se u dokumentu Fonda. Prosječna dužina liječenja na nivou svih bolnica u prošloj godini je 5,33 dana, dok je u 2017. ostvareno prosječno 7,53 dana, bez broja dana ostvarenih na nivou dnevnih bolnica u Kliničkom centru, dok je sa uračunatim obimom u okviru dnevnih bolnica prosječna dužina liječenja u 2017. je bila 5,6 dana. Kada je riječ o opštim bolnicama, najviše ispisanih pacijenata imala je Opšta bolnica Berane - 7.135, slijedi barska bolnica sa 6.712 ispisanih pacijenata, te Opšta bolnica Nikšić sa 6.003. U Opštoj bolnici Kotor tokom 2018.godine ispisano je 5.416 pacijenata, bjelopolskoj 4.327, zatim cetinjskoj 4.038, te pljevaljskoj 2.885. - U Specijalnoj bolnici Brezovik evidentiran je tokom 2018. godine 3.731 ispisani pacijent, u SB Risnu 2.405 i SB Dobroti 920 - navode iz Fonda.

je olakšanje i to što se ne mora ići vam Crne Gore da bi se operisali. - Sad smo jedan od rijetkih centara u regionu koji radi ovaj vid operacije. Nismo više u situaciji da naše pacijente šaljemo u drugi KBC Rebro u Zagrebu gdje smo ih najčešće slali zbog ovih operacija - kaže dr Zvrko. Dostupnost nove metode uklanjanja polipa sa grkljana i glasnih žica važna je koliko za pacijente toliko i za zdravstveni sistem zbog uštede. 23. jun - Nove tehnike zračenja Primjena novih savremenih tehnika zračenja na Klinici za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) omogućiće bolje i preciznije zračenje tumora, zbog čega će ova zdravstvena ustanova biti jedan od referentnih centara za zračnu terapiju u regionu. Ovo je saopštio direktor KCCG-a, dr Jevto Eraković, navodeći da će nova tehnika zračenja unaprijediti rad Klinike za onkologiju i kvalitet usluga KCCG. - Danas je to pravi primjer u Klinici za onkologiju gdje smo, nakon instalacije novog linearnog akceleratora, šestomjesečne obuke i predane edukacije naših doktora i tehničara, u mogućnosti da našim pacijentima ponudimo nove tehnike zračenja, zbog kojih su do sada morali da idu u druge klinike, prije svega u Tursku - saopštio je dr Eraković. On je najavio usvajanje novih metoda liječenja na Klinici za onkologiju. - Mislim da će ovo pružiti mnogo veći komfor za naše pacijente i jedan novi zadatak za Kliniku, da ovo bude samo prvi korak ka implementaciji novih tehnika. Očekujemo u naredna tri mjeseca i usvajanje novih metoda - kazao je dr Eraković.

22. jun - Promuklost će ubuduće operisati u KCCG Umjesto u Zagrebu, pacijenti koji imaju simptome promuklosti i otežanog disanja moći će da se operišu u Kliničkom centru Crne Gore. Na Klinici za otorinolaringologiju prvi put su uradili dvije operacije uklanjanja papiloma sa grkljana novom metodom. Nova metoda uklanjanja polipa mikrodebriderom od ovog mjeseca dostupna je i u Kliničkom centru Crne Gore. - Prednosti su višestruke čak i u odnosu na laser hirurgiju, jer nema termalnog oštećenja tkiva, operacija je jednostavnija, kraće traje, samim tim i dostupnija i efikasnija – kazao je za TVCG otorinolaringolog dr Elvir Zvrko. Iako se papiloma ne možete osloboditi, jer se vraćaju, intervencija mikrodebriderom ih duže drži pod kontrolom. - Hirurgija omogućava da pacijenti duže vremena funkcionišu bez papiloma,a ovaj vid liječenja se pokazao kao najefikaniji, produžava se period u kojem su pacijenti bez simptoma bez znakova bolesti gdje mogu normalno da funkcionišu - objašnjava dr Zvrko. Osim više vremena između dvije operacije pacijentima

Direktor Klinike za onkologiju KCCG-a, prof. dr Vladimir Todorović, pojasnio je da se više od 60 odsto pacijenata sa malignim tumorima liječi zračnom terapijom. - Sada smo unaprijedili tehnike i započinjemo sa savremenim tehnikama zračenja, koje se primjenjuju i u savremenim onkološkim centrima. Upravo zbog toga bićemo jedan od referentnih centara za zračnu terapiju u region - istakao je prof. Todorović. On je kazao da će pacijenti, sa primjenom tih savremenih tehnika liječenja, moći obaviti sve analize na Klinici za onkologiju, a zbog čega su do sada, kako je rekao, upućivani van Crne Gore. - Ove savremene tehnike donose bolje i preciznije zračenje tumora, bilo gdje da se nalazi u organizmu. Veoma velika doza zračenja može da se isporuči, s tim što se štite okolna zdrava tkiva, tako da imamo manje neželjenih afekata, akutnih i hroničnih - naveo je prof. Todorović. On je kazao je kadar obučen za korišćenje aparata, koji

35


će se, kako je pojasnio, koristiti i u svrhu radiohirurgije. - Doktori, tehničari i tehnolozi koji rade na aparatu, edukovani su u inostranstvu. Ti timovi su spremni da rade na novoj aparaturi, sa našim konsultantima iz regiona, koji im pomažu da pokrenemo ove nove tehnike - rekao je prof. Todorović. 24. jun - Finansiranje zdravstvenih ustanova biće efikasnije Direktor Fonda za zdravstveno osiguiranje Sead Čirgić, dr Ana Ičević predstavnica Sindikata doktora medicine, ekonomska analitičarka Mila Kasalica i poslanica Branka Bošnjak govorili su na Panel diskusiji koja se tiče javnih finansija, posebno u sektoru zdravstva Izazovi javne potrošnje: Koliko košta zdravlje, koja je održana u Pr centru koju je organizovalo Društvo profesionalnih novinara (DPNCG). - Novi model za finansiranje zdravstvenih ustanova, koji je pripremljen, biće efikasniji od dosadašnjeg i više će motivisati zdravstvene radnike za pružanje zdravstvenih usluga - saopštio je Čirgić, na panel ovoj diskusiji.

- Ono što nas razlikuje od država EU jesu modeli plaćanja zdravstvenih usluga. Vrlo je teško odrediti šta kod cijene zdravstvene djelatnosti pripada na rad ljekara, šta na rad medicinskog srednjeg osoblja, šta na administrativne radnike. Cijena u zdravstvenoj djelatnosti nije čist ekonomski izraz, već obračunska osnova za realizaciju dogovorenih aktivnosti na polju pružanja usluga zdravstvene zaštite - naveo je Čirgić. Govoreći o modelima plaćanja zdravstvenih usluga, Čirgić je rekao da postoje četiri načina plaćanja. - Globalni budžet, gdje se unaprijed predviđaju sredstva za svaku zdravstvenu ustanovu. Taj metod je jako neefikasan. Svaka zdravstvena ustanova koja se na taj način finansira unaprijed zna sredstva koja će dobiti. Pacijenti se šalju iz jedne bolnice u drugu. Stvaraju se duge liste čekanja, nezadovoljni zdravstveni radnici i pacijenti. Model je karakterističan za nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju - pojasnio je Čirgić. On je kazao da postoji i model budžetiranja po stavkama, kada se unaprijed planiraju sredstva za svaku zdravstvenu ustanovu, gdje se tačno prepoznaju iznosi za zarade, iznos za materijalne troškove, za ljekove, potrošni medicinski materijal, za kapitalne investicije i ostale potrebe koje ima jedna zdravstvena ustanova. - Model je takođe neefikasan, jer se namjenska sredstva ne mogu prelivati sa jedne namjene za drugu. Karakterističan je što se menadžment zdravstvenih ustanova pretvara u administrativne radnike, nizak nivo odgovornosti - naveo je Čirgić. On je rekao da postoji i retrospektivni model plaćanja, gdje se plaća svaka usluga zasebno, navodeći da je loša strana

36

tog modela što su zdravstveni radnici motivisani da prekomjerno pružaju zdravstvene usluge, i mogućnost kontrole je vrlo ograničena. -Model koji je prepoznala razvijena Evropa je perspektivan model plaćanja, gdje se plaća po slučaju. Svi slučajevi se obrađuju u srodničke dijagnostičke grupe, unaprijed je prepoznata cijena. Dobra strana ovog modela jeste ta što tjera svaku zdravstvenu ustanovu da bude racionalna u korišćenju sredstava koja im pripadaju - naveo je Čirgić. On je kazao da je negativnost toga modela što su bolnice motivisane da dijagnozu koja se manje plaća prikažu kao komplikovanije. - Nema idealnog modela plaćanja kad su bolnice u pitanju, ali ima nešto što primjenjuje kompletna Evropa. U prethodnom periodu uspjeli smo da pripremimo model za novi način finansiranja zdravstvenih ustanova. U krajnjem, mislim da ćemo dobiti jedan efikasniji model, imaćemo više motivisane zdravstvene radnike za pružanje zdravstvenih usluga. To je i način kako se može doći do većih zarada - istakao je Čirgić. On je, u toku diskusije, rekao da novi modeli plaćanja mogu suštinski da promijene situaciju niskih zarada ljekara. - Mislim da je najbitnije u našem sistemu uspostaviti autonomiju javnih zdravstvenih ustanova, promijeniti model plaćanja da svaka zdravstvena ustanova dobija onoliko sredstava koliko je radila. Postizanjem autonomije menadžment svake zdravstvene ustanove će biti zainteresovan da ona sredstva koja dobije, rasporedi unutar svoje organizacije na najbolji način – da nagradi najbolje – istakao je Čirgić. Dr Ičević kazala je da u tom sindikatu nijesu upoznati sa novom modelom načina finansiranja zdravstvenih ustanova. Ona smatra da Strategija privatno-javnog partnerstva nije dovela do rješavanja nagomilanih problema, već do rasta velikog nezadovoljstva, kako pacijenata, tako i samog osoblja, kao i dodatnog novca iz budžeta koji je namijenjen javnom zdravstvu. Kasalica je ukazala na reviziju Državne revizorske institucije (DRI) koja se odnosi na planiranje javne nabavke medicinske opreme. - Na mikro novou planiranja, postoji nedostatak efikasnog sistema zajedničke konsultacije i koordinacije između Ministarstva zdravlja, FZO i zdravstvenih institucija. To je osnova da se generišu problemi i nedostaci u planiranju nabavke medicinske opreme - navela je Kasalica. Bošnjak, kazala je da ministar negira postojanje problema, a očigledno da u zdravstvenom sistemu i ovim reformama nešto nije kako treba. Ona je kazala da joj je najiritantnije što su ljekari, koji bi trebalo da budu nosioci zdravstvenog sistema, "poniženi, potcijenjeni, a Zakon o javnim zaradama ih nigdje ne prepoznaje". 27. jun - Usvojen Predlog zakona o uzimanju i presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici podržala izmjene Zakona o uzimanju i presađivanju organa u svrhu liječenja. Ovim zakonskim rješenjim uređeno je doniranje organa od umrlog lica na osnovu njegove prethodne saglasnosti koju daje kao punoljetno, poslovno sposobno i lice sposobno za rasuđivanje


kod izabranog doktora. - U slučaju nastupanja moždane smrti lica koja nijesu dala ovu saglasnost, niti izjavu kod izabranog doktora da se izričito protive ovom postupku, saglasnost za uzimanje, odnosno davanje organa može da da član njihove uže porodice - kazala je prof. dr Vesna Miranović, nacionalni koordinator za transplantacije i zamjenica ministra zdravlja nakon sjednice Vlade.

Predložena rješenja daju mogućnost povećanja broja osoba koje će zaživotno, potpisivanjem donorske kartice dati pristanak da u slučaju moždane smrti njegovi organi budu korišćeni u svrhu liječenja, kao i povećanja broja transplantiranih organa licima kojima je to jedini način liječenja. - Promjena svijesti građana u sinergiji sa kvalitetnim zakonskim rješenjima može dovesti do istinskih pomaka u transplantacionoj medicini. Neka nam kao polazna osnova za poređenje služi podatak da je u Kliničkom centru Crne Gore utvrđena moždana smrt kod 47 osoba u poslednjih nekoliko godina, a da su samo dvije porodice dale saglasnost za doniranje organa kazala je Miranović. Zakonom o uzimanju i presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja iz 2016. godine nije bilo uređeno davanje saglasnosti punoljetnih lica, pravno sposobnih i sposobnih za rasuđivanje za doniranje organa u slučaju moždane smrti čime im je uskraćeno pravo da iskažu ličnu slobodnu volju dok su ovlašćenja u smislu odlučivanja o uzimanju organa prenijeta isključivo na porodicu. U cilju sprječavanja svih oblika zloupotreba, novim zakonskim rješenjem se propisuje vođenje registara svih saglasnosti za uzimanje organa, kao i izjava o njihovom opozivu ili izmjeni i registara davalaca organa. Ove registre će voditi Ministarstvo zdravlja, na osnovu saglasnosti i podataka dobijenih od izabranih doktora i bolničkih koordinatora. 29. jun – Globalno istraživanje pušenja kod mladih (GYTS) Upotreba duvanskih proizvoda je značajan javno zdravstveni problem koji uzrokuje veliki broj oboljenja i umiranje stanovništva cijelog svijeta. Iskustva su potvrdila da dugotrajna upotreba duvana uzrokuje nastanak teških oboljenja koja se, vrlo često, završavaju smrću. Duvanski dim ne utiče negativno samo na zdravlje aktivnih pušača, nego ostvaruje i negativne efekte po zdravlje nepušača, koji ga nevoljno udišu. Pri tome, posebno su ugrožena djeca i mladi u čijem se okruženju, bez njihove dozvole, koriste duvanski proizvodi. Konzumiranje duvanskih proizvoda i izloženost duvanskom dimu je u direktnoj korelaciji sa zabrinjavajućom

učestalošću kardiovaskularnih i malignih, ali i drugih oboljenja. Iako je ostvaren značajan napredak u svijetu vezano za smanjenje prevalencije upotrebe duvanskih proizvoda, duvanski dim i dalje ostaje jedan od glavnih razloga obolijevanja i preranog umiranja stanovništva. Vrlo važan zadatak u kontroli duvana je da se stanovništvo adekvatno i kompetentno informiše o uticaju duvanskog dima na zdravlje. Poznavanje ozbiljnih zdravstvenih rizika koji su uslovljeni upotrebom duvanskih proizvoda može da utiče na pušače da donesu odluku i motiviše ih da se uključe u proces odvikavanja od pušenja. Primjena zakona o ograničenju upotrebe duvanskih proizvoda je definisana i Okvirnom konvencijom o kontroli duvana (FCTC) od strane Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), koja predstavlja globalni odgovor na zaštitu stanovništva od pogubnih uticaja duvanskog dima.

U Crnoj Gori prvi Zakon o ograničenju upotrebe duvanskih proizvoda definisan je 2004. godine, a dopune i izmjene su usvojene 2011. godine. Prije nekoliko sedmica Vlada je usvojila i novi Zakon čije je definisanje inicirala upravo studija rasprostranjenosti upotrebe duvanskih proizvoda među mladima (GYTS) koja se u Crnoj Gori realizovala peti put, kao i Istraživanje o kvalitetu života, životnim stilovima i zdravstvenim rizicima stanovnika Crne Gore, koje je pokazalo vrlo visoku prevalenciju upotrebe duvanskih proizvoda u odrasloj populaciji. Dokument su pripremile prof. dr Agima Ljaljević, Nacionalni koordinator za kontrolu duvana i direktorica Centra za promociju zdravlja u Institutu za javno zdravlje Crne Gore, koordinator GYTS istraživanja i mr Ena Grbović, socijalni radnik u Centru za promociju zdravlja i u njemu su prikazani rezultati GYTS istraživanja koje je 2018. godine sprovedeno u Crnoj Gori. Crna Gora je zahvalna na tehničkoj i finansijskoj podršci koju su pružile Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u cilju izrade i štampanja ovog dokumenta.

37


ZDRAVLJE I

Moćni prirodni preparati

Brojni su naučni dokazi o terapijskom potencijalu propolisa. Djeluje protiv bakterija, gljivica, viru imunološki sistem podsticanjem organizma na proizvo prema brojnim rizicim

Snažan prirodan preparat za jačanje imuniteta - Podstiče procese koji pretvaraju štetne supstance (zagađivači, slobodni radikali, otrovi) u manje štetne, ili ih potpuno neutrališe. - Popravlja oštećenja DNK izazvana slobodnim radikalima. - Sprječava okcidacijski stres.

Za kompletan probavni sistem

- Ima ljekovito dejstvo na kompletan probavni sistem i podstiče njegov pravilan rad. - Štiti sluzokožu od oštećenja. - Reguliše probavu i sprječava zatvor. - Povoljno djeluje na želudačnu nervozu,nadutost, grčeve, nedostatak apetita, mučninu tokom vožnje. - Prevenira čir na želucu i dvanaestopalačnom crijevu. - Djeluje na sprječavanje hronične upale debelog crijeva (colitis). - Djeluje antibakterijski na Helicobacter pylori.

Hederini proizvodi sadrže sve materije pro hemijske obrade rastvaračima, po čemu s boje, zaslađivače i gluten. Propolis je izuz u čvrstom obliku, a sadrži preko 300 komp propolisa ne sadrže sve aktivne kompo propolisa, jer ne postoji rastvor koji ga propolisa, pogotovo u alkoholu, gubi se

Jačanje i zaštita respiratornog sistema

BRONHOCET - Brojna klinička iskustva i studije ukazuju na terapijski potencijal propolisa kod upalnih procesa nosne šupljine, grla, sinusa, glasnih žica i bronhitisa, te tuberkuloze pluća. - Propolis povećava antioksidativnu odbranu pluća. To je od posebnog značaja za pluća odraslih, jer su njihova pluća vrlo ranjiva na oksidativni stres i sama ne mogu aktivirati antioksidativnu zaštitu.

Osobe alergične na pčelinje proizvode ne smiju koristiti navedene proizvode. Upotreba navedenih proizvoda ne uzrokuje nikakva štetna dejstva. Ne postoji opasnost od predoziranja.

®


IZ PRIRODE

na bazi čistog propolisa

usa i parazita, a ima i antioksidativna, antiupalna, antitumorska i antialergijska svojstva. Podiže odnju specifičnih materija koje jačaju njegovu odbranu ma od pojave bolesti.

Za snaaažan imunitet mališana

opolisa kakav se nalazi u prirodi, bez ikakve su jedinstveni na tržištu. Ne sadrže aditive, zetno vrijedna smola koja se u prirodi nalazi ponenti važnih za zdravlje čovjeka. Rastvori onente koje se nalaze u izvornoj sirovini a može u potpunosti otopiti. Otapanjem e znatan dio njegovih ljekovitih svojstava.

- Za jačanje otpornosti djece. - Za održavanje zdravstvene ravnoteže organizma. - Za zaštitu od česte prehlade kod djece. - Za djecu stariju od jedne godine.

Za zdravu prostatu i mokraćne puteve

Pobijedite anemiju lijevom rukom!

FERROCET

APICET ®

- FERROCET omogućava veću iskorišćenost gvožđa iz hrane. - Određena količina prirodnog gvožđa nalazi se u propolisu (cca 456 mg/kg) i peludu bušinca (cca 117 mg/kg). - Vitamin C i fruktoza takođe olakšavaju prolaz gvožđa iz probave u sistemsku cirkulaciju. - Propolis čuva vitamin C od razgradnje te povećava njegovu koncentraciju u želucu i tankom crijevu.

Medik

CG

- Sprječava probleme uvećane prostate i hroničnog prostatitisa (učestalo otežano mokrenje sa tankim i isprekidanim mlazom, bolovi u donjem dijelu trbuha i leđa, peckanje, bolna ejakulacija, učestala infekcija mokraćnih puteva). - Pospješuje potentnost i plodnost - Štiti jetru od oksidacije, nakupljanja slobodnih radikala i pomaže u razgradnji štetnih materija.

Zastupnik i distributer za Crnu Goru: Medik CG d.o.o. Podgorica, tel: +382 67 227 354


REGION 03. jun – Dr Milomir Ninković predsjednik Evropskog udruženja plastičnih hirurga - BiH Ljekar Milomir Ninković koji je fakultet završio i karijeru počeo u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, u Sarajevu izabran je za novog predsjednika Evropskog udruženja plastičnih hirurga. Dr Ninković je prvi koji izvršio transplantaciju podlaktica i šaka sa mrtvog pacijenta, prvi koji je uradio rekonstrukciju donje usne s mišićem sa natkoljenice i ekspert kojem je pripala čast da u Londonu, pred Britanskim kongresom, održi čuveno predavanje Gillius Lecture, posvećeno engleskom hirurgu Sir Haroldu Gilliusu, koji se smatra ocem plastične hirurgije. Dr Ninković je prvo radio u Innsbruck, gdje je nastavio stručno usavršavanje, da bi završio na minhenskoj klinici Bogenhausen, gdje je, zbog neuobičajenog pristupa rješavanju problema, stekao reputaciju jednog od najboljih evropskih stručnjaka za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju. Tamo je šef Odjela za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju. Dr Ninković je ocijenio da izbor za predsjednika Evropske asocijacije plastičnih hirurga predstavlja svojevrsnu krunu svega što je uradio tokom karijere. Kaže da kada je bio u Sarajevu, da je bio šokiran onim što je vidio u Kliničkom centru. - Neshvatljivo mi je da jedna takva ustanova tako malo polaže na higijenu, koja je osnova našeg posla. Znam da nema novca i da se možda zato ne mogu srediti zidovi, ne može kupiti kvalitetnija i modernija oprema, ali kada sam vidio da i pacijenti i osoblje puše u bolnici, bio sam preneražen. Ja sam 2003. godine u Minhenu zabranio pušenje u klinici, što je dočekano kao šok, ali je danas to svugdje tako – objasnio je dr Ninković.

nivoa terapije za sve u socijalnom sistemu. To nam pomaže naročito kod onkoloških pacijenata gdje prevenira negativne efekte, kao kod psihijatrijskih i kardioloških pacijenata da odredimo terapiju prema genotipu i fenotipu - naglasio je dr Mauricio Simako. Kada se terapija odredi za svakog pacijenta izbjegavaju se mnogi negativni efekti ljekova i pacijent se brže oporavlja. - U Holandiji možete ući u svaku apoteku sa svojim DNK informacijama i svaki farmaceut vam može na osnovu tih podataka reći koju dozu i lijek možete koristiti. Sa sedam evropskih zemalja pokušavamo da napravimo bazu podataka i dijelimo informacije kako bi pratili reakciju pacijenata i djelotvornost lijeka objasnio je dr Šejk.

04. jun – Personalizovana medicina, terapija po mjeri pacijenta - Srbija Nova era u medicini počela je dešifrovanjem ljudskog genoma. Razumijevanje genetskog koda donijelo je pravu revoluciju u postavljanju dijagnoze, prevenciji i liječenju mnogih bolesti, naročito karcinoma. Klasična medicina jedan lijek daje svim osobama koje imaju određenu bolest. Ljekovi su isti, a pacijenti nisu. Personalizovana medicina ili terapija po mjeri pacijenta uglavnom se zasniva na genetskim testovima. Najveći evropski stručnjaci iz te oblasti upoznali su ljekare Srbije sa evropskim dostignućima. - Samo dvije trećine pacijenata ima korist od svoje terapije. Prema najnovijim istraživanjima jedan od tri lijeka koji se trenutno primjenjuje ne postiže željeni rezultat. Razlog je jednostavan – bolesti su različite kao što se i ljudi razlikuju. Moderna medicina je razvila i testove koji mogu utvrditi da li je neki lijek odgovarajući ili ne. To je omogućila farmakogenomika – objasnio je dr Ron van Šejk. - Mi u Italiji imamo novi pristup bolesti i određivanju

40

Prim. dr Sanja Stanković, direktorka Centra za medicinsku biohemiju KCS, ističe da je farmakogenetika lični print koji svaki čovek ima i na osnovu koga će se u budućnosti propisivati terapija. - Riješili smo da promovišemo korišćenje farmakogenetike u našim zdravstvenim institucijama i ideja nam je da, zajedno sa prethodnom školom koju smo održali o farmakogenomici i personalizovanoj terapiji, danas našim kolegama pružimo uvid u to koja su najnovija dostignuća u kliničkoj implementaciji ove oblasti, što znači da pokušamo da objasnimo kako će u budućnosti pacijenti da se liječe - zaključila je dr Stanković. Farmakogenetski testovi pomažu da se odredi terapija sa manjim rizikom i boljim efektom za pacijenta kao i individualizaciju terapije zahvaljujući DN informacijama.


06. jun - Dostignuća moderne fizike u službi zdravlja - Srbija Dijagnoza bez štetnih zračenja i drugih negativnih efekta uz davanje terapije koja nema negativnih posljedica za organizam pacijenata – jedan je od opisa kvantne medicine, koja koristi dostignuća i razvoj moderne fizike. Kvantna medicina nije integrisana u sistem zdravstva Srbije, ali je pristupačna, navode stručnjaci. - Razvoj moderne fizike je doveo do saznanja da je suština života i svega što nas okružuje – energija. Upravo na korigovanju tih energetskih tokova, se zasniva kvantna medicina. Svaka ćelija je elektromagnetna jedinica koja emituje elektromagnetne talase kao posledica biohemijskih procesa u organizmu. Kada se poremeti elektromagnetno polje, poremete se i biohemijski procesi i to je put za nastanak bolesti - objasnio je dr Vladimir Sinicki, radiolog i specijalista kvantne medicine, gostujući u Beogradskoj hronici. Dr Sinicki dodaje da je trenutno najmoćniji aparat iz oblasti kvantne medicine, biorezonantni skener pomoću koga se mogu vidjeti i predispozicije za razvoj bolesti, što može uticati na sprečavanje oboljenja. Dr Sinicki je, govoreći o prednostima kvantne medicine, kaže da je cilj da se pacijentu pomogne na sve moguće načine, jer se nerijetko desi da se u liječenju naiđe na zid, i dodaje da stručnjaka iz oblasti kvantne medicine, koja je posebno razvojena u Rusiji, ima sve više.

362 ljekara s područja Federacije BiH i njima je od nadležnih kantonalnih ljekarskih komora izdata etička saglasnost za odlazak u inostranstvo. Ovi brojevi bi mogli biti i veći, jer prema Drljevićevim riječima, određeni broj doktora medicine po okončanju fakulteta odmah odlazi iz države, čak se i ne prijavi u ljekarsku komoru. 10. jun - MediGroup predstavio prvi MR 3 Tesla u privatnom zdravstvu - Srbija Najveći privatni zdravstveni sistem u Srbiji MediGroup, predstavio je stručnoj javnosti Magnetnu rezonansu jačine 3 Tesla, prvu ovakve vrste u privatnom zdravstvu u regionu. U prijatnom ambijentu hotela Hilton, održana je prezentacija novog uređaja MR 3 Tesla, koji za razliku od standardnih magneta, ima dva puta veću jačinu magnetnog polja, a samim tim daje i najprecizniju sliku organa što omogućava tačnu i pravovremenu dijagnozu. Takođe, trajanje pregleda u MR 3 Tesla je kraće, komfornije, bezbolno i bez buke.

07. jun – Zbog nedostaka kadra zatvoreno odeljenje interne medicine - Slovenija Zbog nedostatka medicinskih sestara odeljenje interne medicine u Opštoj bolnici u Jesenicama je zatvoreno. Zatvaranje odeljenja u Jesenicama se događa nakon što je Institut onkologije u Ljubljani, glavna bolnica u zemlji za liječenje tumora, morao da primijeni istu mjeru iz istog razloga u maju, prenela je agencija STA. U Sloveniji je uočljiv trend da medicinske sestre odlaze sa klinika na druge poslove u zdravstvu gde je plata slična, ali je riječ o manje zahtjevnim poslovima, dok, kako je rekao direktor bolnice dr Janez Poklukar, neki odlaze iz zdravstva u unosnije sektore. On smatra da je to sistemski problem koji zahtijeva sistemsko rješenje. Dr Poklukar smatra i da u Sloveniji ima dovoljno medicinskih sestara, ali da vlada treba da ih motiviše da ostanu ili da se vrate u zdravstvo, povećanjem plata. 09. jun – Težak položaj zdravstvenog sistema - BiH Ljekari u Bosni i Hercegovini nalaze se u teškom položaju, a zbog lošeg stanja se odlučuju na napuštanje svoje države te pronalazak angažmana u uređenim evropskim zemljama. Potpunu rekonstrukciju zdravstvenog sistema koja je prijeko potrebna u protekle dvije godine nije dočekalo više od 620 ljekara koji su otišli iz BiH. Tačna evidencija ljekara koji su napustili Bosnu i Hercegovinu ne postoji, međutim prema podacima predsjednika Ljekarske komore Federacije BiH dr Haruna Drljevića, BiH je samo u 2018. napustilo 267 ljekara, piše Klix. Godinu ranije taj broj je bio veći jer su zemlji napustila

MediGroup sistem je domaći i regionalni lider u oblasti privatnog zdravstva, koji trenutno čini četrnaest medicinskih ustanova u Beogradu i Novom Sadu sa tendencijom daljeg širenja. MediGroup tim stručnjaka svake godine postaje bogatiji za najeminentnija imena iz različitih oblasti medicine, a kontinuirana ulaganja u modernizaciju medicinske opreme dodatno doprinose održanju prestižne pozicije u kvalitetu pružanja medicinskih usluga. 11. jun – Haos sa privatnim zdravstvenim osiguranjima - Hrvatska Nakon što je SDP-ov zastupnik Peđa Grbin aktualizirao slučaj jednog građanina kojem je Uniqa poslala obavješenje mjesec dana prije isteka polise osiguranja da je neće produžiti, čini se da je državi sasvim u redu da građani plaćaju dopunsko zdravstveno osiguranje privatnim osiguranjima samo dok su zdravi, tj. dok osiguravajućoj kući ne postanu preveliki teret. Kako piše Novi list, kada se građani razbole, što se tiče Vlade ispostavlja se da je u redu dopunsko osiguranje ugovoriti s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, a privatnim osiguranjima dopustiti da ne produže ugovore jednom kada građani počnu koristiti njihovu polisu. U međuvremenu su još neki građani otkrili kako im

41


polise nisu produžene nakon što su postali, npr. onkološki pacijenti te da su dopunsko osiguranje morali ugovoriti u HZZO-u. Liberalizacija u području dopunskog osiguranja zapravo znači da država građane koji su zdravi prepušta privatnim osiguravajućim kućama, koje im onda i mogu ponuditi niže cijene polisa jer će uvijek biti u plusu, a da one koji dopunsko osiguranje koriste preuzima državno osiguranje. Odgovarajući Grbinu na pitanje o tom slučaju, Vlada je u prvom odgovoru najavila da će zatražiti od Hrvatske agencije za nadzor finansijskih usluga provjeru slučaja te priznala da je svjesna stanja u kojem građani dopunsko osiguranje plaćaju privatnim kućama dok su zdravi i mladi jer je jeftinije od HZZO-a, a da odlaze po dopunsko osiguranje u HZZO kad su stariji ili obole.

za hitnu pomoć i zaštitu žrtava porodičnog nasilja. Na večeri su se prikupljala finansijska sredstva putem aukcije umjetničkih djela eminentnih hrvatskih umjetnika i pozivnog centra u kojem su građani donirali 6,25 kuna po pozivu, a na pozive su odgovarala brojna lica hrvatske javnosti.

13. jun - Plastičnom hirurgijom se bave i frizeri - Srbija Estetske, plastične i rekonstruktivne procedure, i antiejdžing medicina, poslednjih godina sve su popularnije, ali i dostupnije svim generacijama. Ipak, dešava se da tako ugrozimo i izgled i zdravlje.

U pozivnom centru među ostalima učestvovali su predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, ministrica za demografiju, porodicu, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković i direktor policije Nikola Milin. Brojnim donacijama iz svih krajeva Hrvatske, ali i drugih država prikupljeno je preko 250.000,00 kuna koje će Fond koristiti kao interventnu pomoć žrtvama nasilja. Cilj je skupiti najmanje milijon kuna. 16. jun - Pokretni mamograf omogućiće besplatne preglede za sve žene - Srbija Ministarstvo zdravlja formiralo je radnu grupu koja je provjeravala situaciju u praksi i definisala neophodne kriterijume za rad. Kontrola svih koji pružaju takve usluge ubuduće će biti stroža. Predsjednik republičke komisije dr Marijan Novaković je za RTS rekao da vlada stravičan nered što se tiče struke, sredstava i mjesta gdje se obavljaju intervencije. Taj segment antiejdžing medicine, odnosno estetske medicine pripada prije svega plastičnoj hirurgiji. Bilo je i drastičnijih primjera, kada su pacijenti čak dolazili sa odumrlim djelovima kože, parcijalnim slepilom, embolijom. Pored lokalnih komplikacija, mogu da se dogode i sistemske, pa i anafilaktički šok. - Zato je bitno da se procedure rade u zdravstvenim ustanovama, od strane edukovanih ljudi, da se zna ko ih je edukovao i da koriste samo sredstva koja imaju dozvolu naše Agencije za ljekove i medicinska sredstva - naveo je dr Novaković. 15. jun - Važna svaka osoba koja trpi nasilje - Hrvatska U zagrebačkom hotelu Esplanade održana je humanitarno veče prikupljanja donacija namijenjenih Fondu #SPASIME

42

Opština Šid će biti prva u Vojvodini u koju će stići pokretni mamograf i pregledi za sve žene će biti besplatni. A koliko su bitne preventivne kontrole, o tome je bilo reči na predavanjima održanim u Adaševcima i Višnjićevu. - Pokretni mamograf služiće prije svega, za besplatan skrining žena u seoskim sredinama, gdje je i najveći nedostatak mamografa. Želja prije svega je podizanje nivoa prevencije kako bi se na vrijeme reagovalo i otklonio problem koji može da


uzgrozi život - saopštila je Snežana Bojanić pomoćnica pokrajinskog sekretara za zdravstvo.

23. jun – Situacija u zdravstvu pogoršana zbog migrantske krize - BIH

17. jun – Šokantni rezultati pregleda mladeža - Hrvatska

Situacija u zdravstvu Unsko-sanskog kantona je alarmantna zbog sve masovnijeg odlaska ljekara i drugih medicinskih radnika iz ovdašnjih zdravstvenih ustanova, upozorili su u kantonalnom Sindikatu ljekara i stomatologa. Prema podacima Ljekarske komore Unsko-sanskog kantona, samo Kantonalnu bolnicu u Bihaću u poslednjih 10 godina napustilo je oko 70 ljekara. Predsjednik Sindikata dr Nedim Kurtagić kaže da su glavni razlozi zbog kojih odlaze medicinari mali lični dohoci, teški uslovi rada i neadekvatan položaj u društvu. Situacija je posebno pogoršana u poslednje vrijeme, otkako je počela migrantska kriza.

U javnozdravstvenom projektu Djeluj sada tokom kojeg su ljekari u Splitu pregledali mladeže 920 građana, otkriveno je 155 mladeža sa sumnjom na zloćudni tumor, istakli su iz Grada Splita, koji je organizator preventivne akcije.

26. jun – Završen veliki projekat u KBC-u Rijeka – Hrvatska

Od 155 zloćudnih tumora, 129 je karcinoma kože, a 26 melanoma, što je 17 posto od svih pregledanih građana. U preventivnoj akciji održanoj na Prokurativama, učestvovalo je 16 ljekara splitske i zagrebačkih bolnica, koji su građane kod kojih nalaz nije bio dobar uputili na dalju ljekarsku obradu. - Svi kod kojih postoji sumnja na zloćudne tumore kože odmah su upućeni na dalju obradu i liječenje, s naznakom hitnosti za one kod kojih je postavljena sumnja na melanoma - objavio je Grad Split na svojoj Facebook stranici. Akcija Djeluj sada u Splitu se održavala u organizaciji Grada Splita, Crvenog krsta, Gradskog društva Split i udruženja Zdravi pod suncem, te u saradnji s Referentnim centrom za melanom Ministarstva zdravlja RH pod vodstvom akademkinje Mirne Šitum, predstojnice Klinike za kožne i polne bolesti KBC-a Sestre milosrdnice. 18. jun – Pokrenuta najveća investicija u zadnjih 50 godina - Srbija Poslije 25 godina čekanja počela je izgradnja Dedinja 2 - druge faze Instituta za kardiovaskularne bolesti Dedinje, što će za godinu i po, kada bude završena, omogućiti još bolje rezultate rada ove zdravstvene ustanove, izjavio je direktor Instituta Dedinje dr Milovan Bojić. Za izgradnju je obezbijeđeno 27,4 miliona eura, a poslije izgradnje novog objekta koji će biti na površini od 14.000 metara kvadratnih, krenuće se u rekonstrukciju postojeće klinike Dedinje 1, najavio je dr Bojić.

U Kliničkom bolničkom centru Rijeka obilježen je završetak evropskog projekta rekonstrukcije i opremanja dnevnih bolnica i dnevnih hirurgija vrijedan 49,8 milijuna kuna. Evropska unija je putem Evropskog fonda za regionalni razvoj kroz program Konkurentost i kohezija 2014. – 2020. bespovratno finansirala projekt s 99,93 posto iznosa. Ugovor o dodjeli bespovratnog iznosa je potpisan u februaru 2017. godine, a radovi su pokrenuti početkom 2018. godine. Direktor KBC Rijeka Davor Štimac je istakao da je na ovaj način uređeno 12 dnevnih bolnica i dnevnih hirurgija na različitm klinikama KBC-a. Njihova ukupna površina je 2500 kvadratnih metara, a u sklopu projekta je nabavljena i odgovarajuća savremena oprema u vrijednosti 25,5 milijuna kuna. Među njima je uređaj za razbijanje bubrežnih kamenaca, endoskopski stup, robotska ruka za fizijatrijske terapije i uređaji za ultrazvučnu djiagnostiku, naveo je Štimac. 30. jun – Privatizacija se finansira javnim sredstvima – Hrvatska - Čak 63 bolnice i 49 domova zdravlja konstanta su hrvatskog zdravstvenog sistema koju nijedan ministar nije niti takao, premda baš u tome leže rješenja za mnoge probleme, uključujući i finansijske, piše Jutarnji list, ističući da bi ministar zdravlja Milan Kujundžić, zbog nereda u sistemu, mogao odustati od Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Umjesto velikog spremanja uglavnom se traži više novca, privatizacija se finansira javnim sredstvima, a sve to čini sistem manje dostupnim i nekvalitetnijim. No to se ministri, uključujući i aktualnog Milana Kujundžića, ne usuđuju miješati, što u konačnom vodi u potop pogotovo primarnu zdravstvenu zaštitu, koja je novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti dodatno eutanazirana. Stoga ne čudi da većina lokalnih samouprava trenutno ne zna što bi jer je 30. juna krajnji rok sproveđenja zakona, pa se analizira postojeće stanje i pokušava smanjiti šteta, navodi dnevnik. Dodaju da su u najvećoj nevolji domovi zdravlja, posebno u županijama koje ih, u odnosu na broj stanovnika, imaju previše, a premalo ljekara.

43


Uputstvo o pružanju zdravstvene zaštite inostranim osiguranicima O pružanju zdravstvene žaštite inostranim osiguranicima za vrijeme privremenog boravka u Crnoj Gori po međunarodnim sporazumima

Strani osiguranici za vrijeme privremenog boravka u našoj zemlji imaju pravo na hitnu zdravstvenu zaštitu. Međunarodnim sporazumima, pravo na hitnu zdravstvenu zaštitu je regulisano na tri različita načina, i to: 1. Osiguranici iz država: Republike Srbije, Republike Slovenije, Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske, Republike Sjeverne Makedonije, Republike Austrije, Savezne Republike Njemačke, Češke Republike, Republike Mađarske, Kraljevine Holandije, Kraljevine Belgije, Velikog Vojvodstva Luksemburg, Republike Italije, Republike Turske, Republike Bugarske, Slovačke Republike, kao i francuski osiguranici koji su naši državljani na privremenom radu u Republici Francuskoj, sa kojima je zaključen sporazum o socijalnom osiguranju na principu osiguranja, za vrijeme svog privremenog boravka u Crnoj Gori, imaju pravo na hitnu zdravstvenu zaštitu. Osiguranici koji koriste zdravstvenu zaštitu na osnovu ovakvog sporazuma ne plaćaju neposredno naknadu za pružene zdravstvene usluge, već se troškovi zdravstvene zaštite obračunavaju između fondova zdravstvenog osiguranja država ugovornica. Da bi ostvarilo pravo na hitnu zdravstvenu zaštitu u Crnoj Gori, osigurano lice iz jedne od navedenih država, treba da dobije od svoje kase zdravstvenog osiguranja u mjestu prebivališta, odgovarajući obrazac odnosno potvrdu o pravu na zdravstvenu zaštitu za vrijeme privremenog boravka u Crnoj Gori. Izuzetno od ovog pravila osiguranici Republike Slovenije, Savezne Republike Njemačke, Republike Austrije, Slovačke Repulike i Velikog Vojvodstva Luksemburg ostvaruju hitnu zdravstvenu zaštitu na osnovu Evropske kartice zdravstvenog osiguranja ili sertifikata evropske kartice. Osigurano lice je dužno da se po dolasku u Crnu Goru, sa navedenom potvrdom, odnosno Evropskom karticom zdravstvenog osiguranja ili sertifikatom evropske kartice obrati nadležnoj organizacionoj jedinici Fonda za zdravstveno osiguranje u mjestu boravka, koja im izdaje drugu potvrdu (zdravstveni list-obrazac INO 1) sa kojom strani osiguranici neposredno ostvaruju zdravstvenu zaštitu u zdravstvenim ustanovama iz mreže zdravstvenih ustanova i drugim zdravstvenim ustanovama van mreže sa kojima je Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore zaključio ugovor o pružanju zdravstvene zaštite. Zdravstvene ustanove u izuzetnim situacijama, kad zbog hitnosti nije moguće obezbijediti kod nadležne organizacione jedinice Fonda za zdravstveno osiguranje u mjestu boravka potvrdu (zdravstveni list-obrazac INO 1) su dužne da pruže zdravstvenu zaštitu neposredno na osnovu potvrde inostranog nadležnog nosioca, odnosno osiguranicima Republike Slovenije, Savezne Republike Njemačke, Republike Austrije, Slovačke Republike, i Velikog Vojvodstva Luksemburg na osnovu Evropske kartice zdravstvenog osiguranja ili sertifikata evropske kartice. U tom slučaju je potrebno da zadrže potvrdu, onosno sertifikat evropske kartice ili da uzmu kopiju Evropske kartice zdravstvenog osiguranja i uz račun dostave Fondu za zdravstveno osiguranje. Ukoliko strani osiguranik ne posjeduje potvrdu, odnosno Evropsku karticu zdravstvenog osiguranja ili setifikat evropske

44


kartice, zdravstvene ustanove su dužne da preko nadležne organizacione jedinice Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, zatraže od inostranog nadležnog nosioca zdravstvenog osiguranja njihovo naknadno izdavanje. Uz zahtjev za naknadno izdavanje potvrde potrebno je da prilože medicinski izvještaj o zdravstvenom stanju inostranog osiguranika. Ukoliko se i naknadnim putem ne obezbijedi potvrda, odnosno Evropska kartica zdravstvenog osiguranja ili sertifikat evropske kartice, zdravstvene ustanove imaju pravo da izvrše neposrednu naplatu pruženih zdravstvenih usluga od osiguranika po cjenovniku koji važi za naše osiguranike. Zdravstvene ustanove su dužne da im izdaju račune, sa odgovarajućom medicinskom dokumentacijom na osnovu kojih u svojoj zemlji ostvaruju pravo na refundaciju po nacionalnim propisima. Na osnovu Potvrde o korišćenju hitne zdravstvene zaštite inostranog osiguranika odnosno Evropske kartice zdravstvenog osiguranja ili setifikata evropske kartice za slučaj privremenog boravka ne može se pružati zdravstvena usluga-dijaliza, obzirom da se ista smatra planiranom zdravstvenom zaštitom, za šta je potrebna posebna potvrda. Bolničko liječenje Zdravstvena ustanova je dužna da o svakom slučaju bolničkog liječenja osiguranika koji privremeno borave u našoj zemlji i koriste pravo na hitnu zdravstvenu zaštitu, na osnovu potvrde, odnosno dvojezične potvrde informiše područnu jedinicu-filijalu Fonda za zdravstveno osiguranje, koja će nakon toga obavijestiti nadležnog nosioca u inostranstvu. Informacija treba da sadrži podatke o osiguraniku, njegovom nosiocu osiguranja, zdravstvenom stanju osiguranika i predviđeni rok trajanja liječenja, odnosno danu otpuštanja. Davanja veće vrijednosti Davanjima veće vrijednosti smatraju se ortopedska pomagala, očna pomagala, slušna pomagala, stomatološka pomagala i ostala pomagala, rehabilitacije, pomoćna sredstva i druge zdravstvene usluge veće vrijednosti (veća vrijednost se smatra vrijednost koja prelazi 150,00 eura). Za davanja veće vrijednosti osiguranika koji privremeno borave u našoj zemlji potrebna je prethodna saglasnost inostranog nadležnog nosioca, koja se obezbjeđuje posredstvom područne jedinice /filijale koja je izdala zdravstveni list.Ukoliko je pružanje tih usluga bilo neodložno, zdravstvena ustanova je dužna da pruži zdravstvene usluge i posredstvom područne jedinice /filijale obavijesti inostranog nadležnog nosioca osiguranja. 2. Osiguranici iz država Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, i Republike Poljske, sa kojima je zaključen sporazum o socijalnom osiguranju na principu reciprociteta, za vrijeme svog turističkog boravka u Crnoj Gori, imaju pravo na hitnu zdravstvenu zaštitu. Osiguranici ovih država ne plaćaju naknadu za pružene zdravstvene usluge, već troškovi zdravstvene zaštite padaju na teret Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore. Da bi osiguranici navedenih država ostvarili pravo na zdravstvenu zaštitu, potrebno je da posjeduju urednu putnu ispravu i zdravstvenu karticu ili neki drugi dokaz da su osigurani u svojoj državi. Isti su dužni da se sa navedenim ispravama, obrate organizacionoj jedinici Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, u mjestu gdje treba da im se pruži zdravstvena zaštita, koja će im izdati potvrdu (zdravstveni list-obrazac INO 1) na osnovu koje će neposredno koristiti zdravstvenu zaštitu u zdravstvenim ustanovama iz mreže zdravstvenih ustanova i drugim zdravstvenim ustanovama van mreže sa kojima je Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore zaključio ugovor o pružanju zdravstvene zaštite. 3. Osiguranicima iz država Švajcarske Konfederacije, Kraljevine Švedske, Kraljevine Danske i Kraljevine Norveške, sa kojima je zaključen sporazum o socijalnom osiguranju, za vrijeme svog turističkog boravka u Crnoj Gori, zdravstvene ustanove vrše neposrednu naplatu troškova za pružene usluge. Zdravstvene ustanove su dužne da im izdaju račune, sa odgovarajućom medicinskom dokumentacijom. Kada su u pitanju lica koja dolaze iz država sa kojima Crna Gora nema zaključene sporazume o socijalnom osiguranju, zdravstvene ustanove takođe vrše neposrednu naplatu troškova za pružene usluge po važećem cjenovniku. U slučaju nejasnoća u primjeni treba se obratiti područnoj jedinici-filijali Fonda u mjestu gdje se nalazi zdravstvena ustanova, a po potrebi i centrali Fonda.

31.05.2019. Republički fond za zdravstveno osiguranje

45


Epiduralna analgezija i prirodni porođaj Dr Dejan Leković, spec. anesteziolog Načelnik Anestezije, KCCG Epiduralna analgezija je vrsta regionalne anestezije, koja je značajno mjesto našla u akušerstvu, odnosno obezboljavanju prirodnog porođaja. U svijetu je epidural široko rasprostanjen, naročito u zemljama zapadne Evrope (Velika Britanija 35-40%, Francuska 70%, SAD 50%). U specijalnoj ginekološko-akušerskoj bolnici u Postojni, u Sloveniji, gdje su se naši anesteziolozi obučavali za ovu vrstu anestezije, čak 90% porođaja se izvodi u epiduralnoj analgeziji. Kod nas je situacija drugačija, u Kliničkom centru procenat porođaja u epiduralu je 7-8% (godišnje od 250 do 300 porođaja u epiduralu), sa tendencijom rasta od septembra 2015. godine, kad smo uveli pripravnost anesteziologa za epiduralnu anesteziju. Razlozi su prije svega predrasude (oštečenje kičme, nerava, negativan uticaj na bebu), neinformisanost, nedostatak anesteziologa, finansijski momenat (bolnici se plaća iznos od 125€). Trudnice koje razmišljaju o porođaju u epuduralu, moraju prvo razgovarati sa izabranim ginekologom, koji im vodi trudnoću, zatim uraditi sljedeće nalaze: krvna slika (broj trombocita >= 100 hiljada) vrijeme krvarenja, koagulacine i INR, i

46


zakazati pregled kod anesteziologa. Anesteziolog će pregledati nalaze, zatim kičmu trudnice i informisati je o samoj tehnici izvođenja, kontraindikacijama i neželjenom dejstvu ove vrste anestezije. Kada krene porođaj, trudnica se poslije pripreme uvodi u porođajnu salu, i nakon adekvatnog monitoringa i pripreme (mjerenje krvnog pritiska i pulsa, infuzije 500ml rastora), anesteziolog pristupa plasiranju epiduralnog katetera. Sama procedura nije bolna, prvo se aplikuje lokalna anestezija, obično između 3-4 lumbalnog pršljena, onda se epiduralnom iglom, metodom gubitka otpora, identifikuje epiduralni prostor, kroz iglu provuče kateter, i tehnički najteži dio same procedure je završen. Kateter se fiksira na nekoj dubini u epiduralnom prostoru, zalijepi preko leđa i obično izvede na desno rame. Davanje lokalnog anestetika kroz epiduralni kateter strogo je povezano sa povoljnim akušerskim nalazom (regularne kontrakcije materice na 3-4 minuta koje traju do 1 minut, dilatacija grlića materice 2-3 poprečna prsta, odnosno 3-5cm). Prvo se aplikuje bolus doza lokalnog anestetika, a zatim se kontinuirano aplikuje lokalni anestetik špric pumpom određenom brzinom. Idealno je da trudnica ne osjeća bol, ali da osjeća blage kontrakcije i napone. Kontinuirano davanje anestetika traje do kraja porođaja, nakon čega se obično daje jedna bolus doza za obezboljavanje eventualnog šivenja epiziotimije

ili revizije uterusne duplje, i pristupa se vađenju katetera. Neželjena dejstva epiduralne analgezije su: značajan pad krvnog pritiska zbog simpatičke blokade, bol ili potkožni hematom na mjestu uboda, post punkcijska glavobolja (epiduralni hematom ili apsces - rijetke komplikacije). Apsolutne kontraindikacije za aplikovanje epiduralnog katetera su: odbijanje trudnice, infekcija na mjestu uboda, hemodinamska nestabilnost, visok intrakranijalni pritisak, stenoza aortnog ili mitralnog zalistka, hematološka oboljenja (poremećaj u koagulacionom statusu) alergija na lokalni anestetik... Relativne kontraindikacije za aplikovanje epidurala su: raniji neurološki deficit, povrede i operacije kičme, hipotenzija blažeg stepena, terapija niskomolekularnim heparinima (mora se napraviti terapijski prozor od 12h). Usljed simpatičke blokade (vazodilatatorni efekat, opuštanje struktura male karlice, uterusa i porođajnog kanala), epidural ubrzava prvo porođajno doba (faza dilatacije), dok zbog blage motoričke blokade može usporiti fazu ekspulzije (drugo porođajno doba). Porođaj u epiduralu se mora aktivno voditi, i trajati ne duze od 3h od plasiranja epiduralnog katetera. Epiduralna analgezija je odlična anesteziološka metoda, koja ako se koristi u kontrolisanim uslovima, donosi komfor trudnici i bebi, a ne utiče na prirodni tok i dinamiku porođaja.

47


37 miliona osoba u svijetu živi sa HIV-om

Testiranje je prioritet Infekcija HIV-om bila je jedna od tema Šeste Medikalove konferencije u Budvi. Stručne gošće iz Kliničkog centra Crne Gore dr Brankica Dupanović i dr Snežana Dragaš ukazale su na savremene terapijske opcije za liječenje infekcije ovim virusom. Postoji samo rizično ponašanje Ističući podatak da se radi o infekciji sa kojom živi oko 37 miliona osoba u svijetu, dr Brankica Dupanović, sa Klinike za infektivne bolesti KCCG-a, navela je da je u radu sa HIV inficiranim osobama ostvaren napredak u smislu smanjenja broja smrtnih slučajeva. Zahvaljujući bržem sprovođenju dijagnostike, objasnila je ona, od 2000. do danas taj broj se u prosjeku smanjio za 38%. − Ne postoje rizične grupe, postoji samo rizično ponašanje, iz prostog razloga što je nekada dovoljno ostvariti samo 1 seksualni kontakt bez zaštite da bi se „uzela” infekcija. Infekcija se ne samo dobija, nego i uzima na različite načine – navela je dr Dupanović. Govoreći o načinu prenosa infekcije, dr Dupanović je kazala da kod nas ne postoji slučaj prenosa virusa HIV-a transfuzijom krvi. Najčešće se on prenosi putem seksualnog kontakta, s tim što je on u mnogo većoj mjeri zastupljen putem analne recepcije nego vaginalno. Perinatalnih infekcijama, sa majke na dijete bilo je i kod nas. Poseban akcenat dr Dupanović je stavila na činjenicu da je veoma bitno da se što ranije dijagnostikuje ova infekcija. Primarna zdravstvena zaštita tu predstavlja najvažniju kariku. Prikazujući tehnologiju testova, ona je navela i da značajnu promjenu u liječenju danas čini princip da se svi pacijenti, bez obzira na imunološki status, odmah po dijagnostikovanju bolesti podvrgavaju liječenju. Jedan od ciljeva projektovanih do 2020.

48

jeste da se kod 90% pacijenata koji primjenjuju terapiju postigne da virusa nema u krvi. Trenutno oko 30% zaraženih HIV-om ne zna da su pozitivni. To je, kako je ovom prilikom naglašeno, najveći problem. Vršeći prikaz istorijske perspektive dostupnih terapija, dr Dupanović je objasnila da se ona mijenjala počev od monoterapijskih oblika, da bi danas primjenjivali kombinovanu terapiju od 3 lijeka u jednoj ili najviše dvije tablete. Uglavnom, kod HIV-a je terapija svakodnevna i sprovodi se do kraja života. U okviru protokola liječenja koriste se sugestije iz internacionalnih vodiča. Idealan lijek, po riječima dr Dupanović, ne postoji, ali naša terapija je efikasna zato što virus ne bi trebalo da se uopšte detektuje u krvi nakon 6-8 sedmica. Ona omogućava da se ne stvaraju mutirani oblici virusa, kao i da se subkliničke infekcije kod pacijenta demaskiraju i liječe. Svjetski zdravstveni cilj je da svi primaju terapiju. Smatra se da pokrivenost terapijom u ovom trenutku obuhvata čak 80% dijagnostikovanih. To se otprilike odnosi na oko 30 miliona (od 37 mil. koliko ima ukupno zaraženih HIV-om u svijetu). Infekcija se može dobro kontrolisati Ukazujući na činjenicu da se virus HIV-a pojavio 80-ih1 godina 20-og vijeka, da potiče od cinija virusa primata, te da je veoma složene građe jer pripada retro virusima, dr Snežana Dragaš, sa Klinike za infektivne bolesti KCCG-a, navela je kao ono što je karakteristično za HIV virus da on obavezno uspostavlja latenciju u ćeliji domaćina, u genomu ćelije. Kad se ćelija umnožava, umnožava se i on. Njegov ciklus umnožavanja veoma je komplikovan.


Radi se o vrlo složenom, virusu nepredvidljivog funkcionisanja. Virus HIV-a sadrži karakteristični enzim koji ga prevodi iz RNK u DNK oblik (reverzna transkriptaza). Ovaj enzim posjeduje još jedan virus hepatitisa B i to je jedinstvena pojava u prirodi. 1989. godine identifikovan je virus HIV-a u našoj populaciji. Od 1989. do 2018, po podacima koje je prikazala dr Dragaš, u našem zdravstvenom sistemu registrovana su 274 slučaja. Ono što je problem jeste da je većina pacijenata, skoro 90%, bilo ustaljenog AIDS-a. 21% je umrlo od posljedica HIV infekcije. Terapija u Crnoj Gori dostupna je od 1997. Prevalenca infekcije u našoj zemlji je 0,03 %. To je jedna od najnižih u regionu. Svi pacijenti se prate i liječe u Klinici za infektivne bolesti i svi slučajevi se prijavljuju Institutu za javno zdravlje. Što se tiče broja oboljelih, dr Dragaš je navela da su 2016. god. registrovana 34 novooboljela registrovana pacijenta. 2017. registrovano je 26, a 2018. još 23. Taj broj raste kako zbog širenja infekcije, tako zbog efikasnijeg otkrivanja, zahvaljujući sprovođenju preventivnih mjera i testiranja. Na početku infekcije postojao je najveći broj smrtnih slučajeva, zbog nedovoljne dostupnosti antivirusne terapije i nedovoljno kvalitetne terapije. Glavni problem, po dr Dragaš, sastoji se u tome što se pacijenti javljaju u kasnim stadijumima bolesti (tzv. late presenter). Starosna dob u kojoj se otkrivaju pacijenti najčešće je u rasponu od 25 do 34 godina. Dominantne su osobe muškog pola, preko 86%. Dominantan način prenosa je biseksualni i msm. Ostali načini su rjeđe zastupljeni. Postoji 9 genotipova virusa, kao i više od 98 cirkulišućih dominantnih formi virusa. Dijagnostika ove infekcije vrši se testovima koji potvrđuju zaraženost. Najprecizniji su molekularni testovi, ali je, zbog finansijskog aspekta, najviše u upotrebi ELISA test, trenutno dostupan u varijanti četvrte generacije, koji su podjednako precizni ali je potrebno nešto duže vrijeme za uočavanje virusa u kvi. Njihovom upotrebom period uočavanja virusa skraćen je na svega dvije sedmice, a molekularni testovi su pozitivni čak 5-7 dana nakon infekcije. Molekularnim testovima se potvrđuje djagnoza i istovremeno se koriste za praćenje efekta terapije. Na prisustvo virusa HIV-a dominantno se testiraju MSM osobe, intravenski uživaoci narkotika, zatvorenici, seksualni radnici, transrodne osobe, a testiranje se savjetuje i trudnicama. Vakcina za virus HIV-a ne postoji. On brzo mijenja svoj genetski materijal, pravi milionske kopije u organizmu, ali za sada može dobro da se kontroliše ljekovima. Jako je bitno da se pacijenti prepoznaju u prva 3 stadijuma, najbolje u prvom, kada je na snazi akutna HIV infekcija, koja klinički najviše liči na mononukleozu. Time se, po objašnjenju dr Dragaš, čuva imuni sistem i smanjuje mogućnost prenosa na neinficirane osobe.

Dr Brankica Dupanović

Dr Snežana Dragaš Navodeći poražavajući podatak da je kod 19 oboljelih od 2012. broj CD4 bio je manji od 50, pri čemu se radi o kasno prezentovanim pacijentima, dr Dragaš je objasnila da ne postoji organ u kom virus ne može da uspostavi infekciju. U organizmu se, pri infekciji, nalazi smjesa raznih virusa, od kojih je jedan tip dominantan. Vršeći prikaz praćenja stanja pacijenta i prilagođavanja terapije, dr Dragaš je ukazala i na spektar dostupnih ljekova. Otpornost na ljekove pojavila se i kod nas, kod 5,43 % pacijenata. Jedan jednini čovjek u svijetu, Timoti Braun, zvanično je izliječen od infekcije HIV-om (2007). U toku je i proces praćenja stanja tzv. Londonskog pacijenta, kod kog je već dvije godine neprimjetan virus. U okviru njihove terapije vršena je deplecija ćelija i transplantacija kostne srži. Danas se, u cilju izlječenja od HIV-a, ispituje veliki broj ljekova. Istraživanja su obično usmjerena u pravcu deplecije CD4 ćelija i primjene neutrališućih antitijela. Vakcina još uvijek ne postoji, ali se, bar za sada, infekcija može dobro kontrolisati ljekovima.

1 Identifikovan je 1983. godine. Anita Đurović

49


HCV VIRUS JE UKROĆEN Infektivne upalne bolesti jetre uzrokovane HCV virusom – hepatitisi – spadaju u grupu zaraznih oboljenja koja se danas s uspjehom liječe, ali su u nedovoljnom procentu vidljive i dijagnostikovane. U cilju podizanja svijesti o ovom zdravstvenom problemu u okviru Šeste Medikalove konferencije govoreno je i na ovu temu. Danas izlječiva bolest Naglašavajući da za hepatitis C danas možemo reći da je izlječiva bolest, dr Brankica Dupanović, sa Klinike za infektivne bolesti KCCG-a, navela je da je u pitanju veliki napredak u terapiji hroničnih infekcija. Ako hepatitis C prelazi u hronični, i ako se ne liječi, bolest progredira do ciroze, hepatocelularnog karcinoma, i na kraju se završava smrću. 400.000 ljudi godišnje – upozorila je ona − umre od posljedica infekcije virusom hepatitisa C. Veliki je problem što je malo dijagnostikovanih. Samo 20% zaraženih ima dijagnostikovan status bolesti, a liječi se samo 2% onih koji su zaraženi. Najveći broj evidentan je u dijelu Jugoistočne Azije, negdje oko 20 miliona ljudi, zatim u Sjevernoj Africi itd. Ni u Evropi, po objašnjenju dr Dupanović, ne postoji optimalan način prijavljivanja ovog problema, čak ni u razvijenim zemljama. Svega 29 zemalja uredno prijavljuje slučajeve inficiranosti hepatitisom C. Statistika pokazuje da u Evropi na 100.000 stanovnika imamo stopu pojave hepatitisa C od 7,4. Najmanja stopa incidence je na Kipru, a ona je dosta visoka u skandinavskim zemljama i Velikoj Britaniji. Kod nas je, navela je dr Dupanović, 2016. prijavljeno 17 novih slučajeva, znači 2,7 na 100.000 stanovnika. 55-85% akutnih infekcija prelazi u hroničnu, koju sada možemo izliječiti. Hronični hepatitis C, ukoliko se ne liječi, prelazi u cirozu, i to u procentu do 30% slučajeva tokom 20-ak godina. Preporuke najvećeg evropskog stručnog tijela za liječenje hepatitisa predviđaju da se svi bolesnici liječe, da se razmotri njihova terapija za liječenje. Potrebno je, po objašnjenju dr Dupanović, izvršiti poseban osvrt na stanje populacije starosti

50

45-65, kako bi se testirala zbog činjenice da se prije 1989 krv za transfuziju nije testirala na ovaj virus. Planovi SZO-a odnose se na to da se poveća broj dijagnostifikovanih na 90% posto zaraženih, i da se od tog broja 90% pacijenata liječi. Naravno da je najvažnije da se bolest što prije otkrije. Danas se hepatitis C liječi direktno djelujućim antivirusnim ljekovima koji su veoma efikasni, a za hepatitis B odavno postoji vakcina. Prezentujući spektar dostupnih ljekova, dr Dupanović je navela da se u kliničkoj praksi koristi komforna terapija koja je dostupna i u tabletama. Maksimum uzimanja je 3 mjeseca. − Poruka svima nama je da što više testiramo pacijenata, da otkrijemo infekciju, da liječimo i spriječimo širenje ove teške infekcije – istakla je na kraju dr Dupanović. Iskustva Kod ove infekcije, koja targetira jetru, tok može da bude akutni, i to u simptomatskoj formi u 25% slučajeva (ikterus, bolovi ispod desnog luka, mučnina, gađenje, povraćanje), a u 75% slučajeva ona je asimptomatskog tipa. Dr Danijela Stojanović, sa Klinike za infektivne bolesti KCCG-a, upozorila je da nakon 6 mjeseci akutna infekcija prelazi u hronični oblik, a u 85% slučajeva i nakon 20-ak godina ima tešku komplikaciju u vidu ciroze jetre i karcinoma jetre. Prenosi se najčešće putem krvi. U velikom procentu žrtve su intravenski korisnici narkotika, osobe zaražene transfuzijom inficirane krvi, a prenos je moguć s majke na dijete, hirurškim putem, među zdravstvenim radnicima, seksualnim odnosima sa inficiranim osobama, hemodijalizom, kolonoskopijom, akumpunkturom, tetovažama u neadekvatnim uslovima. Od 1995. smanjen je procenat zaraze.


Dr Danijela Stojanović

Testiranje na HCV vrši se, prije svega, na primarnom nivou. Po objašnjenju dr Stojanović, redovno se testiraju pacijenti u Centru za transfuziju krvi, pacijenti na hemodijalizi, pacijenti podvrgnuti liječenju bolesti zavisnosti u centru na Kakarickoj gori, ljudi koji se javljaju u savjetovališta za HIV i trudnice. 1975. godine, podsjetila je ona, opisan je hepatitis B, 1989. hepatitis C, 1993. utvrđena struktura genoma, 2001. izvršeno uvođenje terapije interferonom, 2002. otkriće prvog direktno djelujućeg agensa, 2011. odobren prvi direktno djelujući agens, a upotreba te terapije započeta je 2014. Prikazujući pregled primjene terapija, dr Stojanović je navela da su do 2012. godine, pacijenti su dolazili 1 put sedmično na injekcionu terapiju koja je sprovođena 24-48 sedmica sa uspjehom do 50%. Danas se primjenjuje komfornija terapija koja traje 8-16 sedmica, u formi tableta i da je u do sada liječenih pacijenata postignut 100% uspjeh. Na Klinici za infektivne bolesti, po podacima dr Stojanović, registrovano je ukupno 356 pacijenata. Najveći porast zabilježen je u toku 2017. (63) i 2018. godine (61). Ovo se tumači time što je od 2016. aktivno uključivana terapija direktno djelujućim agensima. U okviru epidemiologije hepatitisa dominira genotip 1. Po evidenciji Klinike za infektivne bolesti, genotip 1a registro-

van je kod 66 pacijenata, 1b kod 43, genotip 3 kod 76, a pošto u jednom periodu nije rađena genotipizacija, kod 120 pacijenata nije određena varijanta virusa. Odgovor na dvojnu terapiju primjenjivanu kod 200 pacijenata iznosio je oko 66%, a tripl terapije primjenjivane su kod 12 pacijenata. Odgovor je evidentiran samo kod 2 pacijenta. Naglašavajući značaj dijagnostike, dr Stojanović je navela da je terapija direktno djelujućim agensima u KCCG-u na snazi od kraja 2015. Ističući da se u našem zdravstvenom sistemu liječe svi pacijenti, ona je objasnila da pacijenti koji se liječe od bolesti zavisnosti u slučaju podvrgavanja terapiji moraju biti u apstinenciji na narkotike 6 do 12 mjeseci. Svi ljekovi su, kako se ovom prilikom moglo saznati, registrovani, ali se samo 3 nalaze na pozitivnoj listi ljekova. U okviru prikaza terapijskog protokola koji se sprovodi u našem zdravstvenom sistemu, dr Stojanović je navela i da se u vezi sa prevalencom u Crnoj Gori pretpostavlja da su inficirane 704 osobe, registrovano je 354-356, tretirano 250, a izliječeno 152 pacijenta. 28. maja 2016, podsjetila je dr Stojanović, objavljena je Globalna strategija za virusni hepatitis. Budući da mikroeliminacija predstavlja jedan od njenih principa, 2018. sproveden je takav postupak liječenja kod hemodijaliznih pacijenata. Po podacima koji su tom prilikom dobijeni, dominirao je genotip 4. Anita Đurović

51


B e rg e rova bolest Dr Elvir Mučić, spec. interne medicine Klinika za nefrologiju KCCG

Bergerova bolest (primarni IgA glomerulonefritis) je bolest nepoznate etiologije koja se karakteriše ponavljanim epizodama makro ili mikrohematurije, sa ili bez proteinurije, odlaganjem IgA depozita u mezangijumu bubrega, bez znakova sistemske bolesti. Bolest je opisao Berger 1967. godine. U pitanju je najčešći primarni glomerulonefritis sa prosječnom incidencijom od 25-50 oboljelih na 100.000 stanovnika godišnje, dok se prevalencija bolesti kreće od 20-40%. Bolest je češća kod muškaraca i kod pripadnika bijele rase. Najčešće se ispoljava između 10-30. godine života. Uzrok bolesti je nepoznat. Smatra se da je u pitanju autoimuna bolest koja nastaje na genetičkoj osnovi. Nedavno je utvđen genski lokus na hromozomu br. 22 koji se dovodi u vezu sa nastankom ove bolesti, a u Francuskoj je u populaciji ovih bolesnika češće prisutan HLA-B 35. Struktura molekula IgA je poremećena zbog čega dolazi do stvaranja autoantitijela, te formiranja cirkulišućih imunokompleksa i njihovog odlaganja u mezangijumu bubrega. Aktivirane

52


mezangijumske ćelije luče upalno citokine i hemokine koji uzrokuju upalnu infiltraciju. Često su prisutni i depoziti C3 u mezangijumu bubrega. Klinička slika bolesti je veoma različita i može da se manifestuje svim kliničkim sindromima glomerularne bolesti, od akutnog nefritičkog sindroma u vidu asimptomatske eritrociturije sa ili bez proteinurije, preko nefrotskog sindroma i akutnog oštećenja bubrega, pa sve do brzo-progresivnog glomerulonefritisa. Najčešća je manifestacija bolesti u vidu akutnog nefritičkog sindroma. Klinička manifestacija uglavnom ima pripadajuću histološku sliku. Tako npr. kod asimptomatske eritrociturije i proteinurije postoje diskretne histološke promjene, dok se brzoprogresivni glomerulonefritis karakteriše pojavom polumjeseca u histološkom nalazu. Kod većine bolesnika bolest se manifestuje epizodama makrohematurije ili mikrohematurije koje se pojavljuju nakon akutnih infekcija gornjeg respiratornog sistema (faringitis, tonzilitis). Hematurija se obično javlja bez proteinurije ili eventualno sa blagom proteinurijom do 1g/24h. Obično je praćena malaksalošću i tupim bolovima u slabinama. Ponekad se javlja hipertenzija koja se obično lako reguliše. U dijagnostici bolesti važno mjesto ima laboratorijski nalaz urina kod koga se u sedimentu nalazi povećan broj dismorfičnih eritrocita koji potvrđuju glomerularno porijeklo hematurije. Ispitivanjem 24-satnog urina obično se verifikuje proteinurija do 1g na 24h. U laboratorijskim nalazima verifikuju se povišeni IgA i C3 komponenta komplementa u serumu. Najvažnija dijagnostička procedura za postavljanje definitivne dijagnoze je biopsija bubrega i patohistološka analiza bioptata. Danas se primjenjuje Oksfordska klasifikacija IgA nefropatije koja je pokazala veliki prognostički značaj, a zasniva se na patohistološkom nalazu bioptata bubrega. Postoje četiri kategorije u pomenutoj klasifikaciji i to su: t NF[BOHJKVNTLB IJQFSDFMVMBSOPTU t FOEPLBQJMBSOB IJQFSDFMVMBSOPTU

t TFHNFOUBMOB HMPNFSVMPTLMFSP[B t UVCVMBSOB BUSPĕKB J JOUFSTUJDJKTLB ĕCSP[B

Terapijski protokoli zavise od kliničkih manifestacija bolesti. Ako se bolest manifestuje asimptomatskom hematurijom terapija nije potrebna već samo redovno praćenje. Bolesnici sa proteinurijom do 0.5g/24h takođe ne zahtijevaju terapiju, već samo redovne kontrole od strane nefrologa. Ukoliko je proteinurija od 0.5 do 1g/24h u terapiju se uvod lijek iz grupe ACE inhibitora, čak i ukoliko je pacijent normotenzivan, u svrhe smanjenja proteinurije i usporavanja progresije bolesti. Uz ACEinhibitor mogu se ordinirati i Omega-3 masne kisjeline, koje pri dužoj primjeni imaju pozitivan efekat u smislu suprimiranja progresije bolesti. Kod progresivne bolesti sa proteinurijom preko 1g/24h i uz određene morfološke promjene bubrežnog bioptata indikovano je liječenje kortikosteroidima. U slučaju pogoršanja tokom terapije kortikosteroidima, zatim kod inicijalno teške kliničke slike ili kod manifestacija bolesti u vidu brzo-progresivnog glomerulonefritisa, neophodna je kombinovana terapija kortikosteroida i ciklofosfamida. Ukoliko je pri postavljanju dijagnoze bolesti već nastupila hronična bubrežna insuficijencija, onda se sprovodi samo simptomatska terapija, jer se ne može očekivati učinak imunosupresivne terapije. Bolest je najčešće sporo-progresivna, tako da se kod samo 20% bolesnika nakon 20 godina trajanja bolesti nalazi terminalna hronična bubrežna slabost. Faktori loše prognoze su proteinurija preko 1g/24h, nekontrolisana hipertenzija, smanjena jačina glomerularne filtracije pri otkrivanju bolesti, veći stepen tubularne atrofije i intersticijumske fibroze, kao i prisutnost polumjeseca u patohistološkom nalazu. Radi što ranijeg otkrivanja ove bolesti neophodno je postojanje rutinskih pregleda urina počev od dječje dobi, kao što je to slučaj u Japanu. Bolest se relativno često vraća na transplantirani bubreg (u 60% slučajeva).

53


Ljetnje infekcije

Urinarne infekcije su jedne od najčešćih infektivnih oboljenja, ali su posebno česte tokom ljeta. Dokazano je da je bakterija ešerihija koli najčešći uzročnik urinarnih infekcija. Zagađene vode su pogodne za rast i razvoj ove bakterije, tako da kupanje u bazenima i vodama koje nisu kontrolisane može da bude uzrok nastanka urinarnih infekcija. Pored toga, dugotrajno nošenje vlažnih kupaćih kostima dovodi do nagomilavanja bakterija koje takođe izazivaju infekcije. Sve su to razlozi zbog kojih su urinarne infekcije češće u ljetnjem periodu.


Simptomi urinarne infekcije su učestalo i bolno mokrenje, mala količina urina i osjećaj neispražnjenosti bešike, zamućen urin ili pojava krvi u urinu, probadanje u donjem dijelu stomaka, nekada i povišena tjelesna temperatura. Infekcije ešerihijom koli su uporne, najčešće se liječe antibioticima, ali se u velikom broju slučajeva poslije nekoliko mjeseci problemi vraćaju. Kako bismo izbjegli neželjene efekte primjene antibiotika, kao što su razvoj rezistencije, remećenje fiziološke flore i eventualni nastanak sekundarnih infekcija, sve češće tragamo za alternativnim načinima liječenja. Zna se da se bakterija ešerihija koli u urinarnom traktu preko svojih fimbrija vezuje za endogenu d-manozu. Kada se unosi oralnim putem, d-manoza onemogućava vezivanje ešerihije koli za endogenu d-manozu. Urin će se zasititi oralno unijetom d-manozom, bakterija će se za nju vezati umjesto za endogenu d-manozu i kompleks će brzo i lako napustiti urinarni trakt putem urina. Ovaj mehanizam dejstva je naučno dokazan, a efikasnost je potvrđena kliničkim studijama. D-manoza je u prednosti nad konvencionalnim načinima liječenja jer na prirodan način dovodi do odstranjivanja uzročnika infekcije iz organizma. Ona djeluje na infekciju urinarnog trakta podjednakom brzinom kao i konvencionalni antibiotik, s tim što je primjena d-manoze neuporedivo bezbjednija. D-manoza uspješno prevenira i nastanak rekurentnih infekcija. Dovoljno je uzimati samo jednu dozu d-manoze svakog dana, u periodu između dvije rekurentne infekcije, kako bi se izbjeglo vraćanje urinarnih problema izazvanih ešerihijom. Kontinuirana primjena je potpuno bezbjedna i ne zahtijeva pravljenje pauze u režimu doziranja. Kompanija Innventa pharm Vam sa ponosom predstavlja preparat D-manozinn® - prirodni preparat koji omogućava laku i brzu eliminaciju ešerihije koli iz urinarnog trakta. Zahvaljujući dokazanoj efikasnosti i bezbjednosti, D-manozinn® je postao preparat izbora u slučaju pojave infekcija urinarnog trakta kod svih osjetljivih grupa kao što su odojčad, djeca, trudnice i dojilje. Preparat sadrži d-manozu kao osnovnu aktivnu komponentu, ali i vitamin C i cink, koji imaju značajnu ulogu u aktivaciji imunog sistema. Pored toga, vitamin C ima i lokalno bakteriostatsko djelovanje jer snižava pH urina i time stvara nepovoljnu sredinu za dalji rast i razvoj bakterija. D-manozinn® se odlično podnosi, nema registrovane neželjene efekte, i za razliku od antibiotke terapije – ne dovodi do razvoja rezistencije i ne remeti normalnu crijevnu floru.

D-manoza, vitamin C, cink


Završena XI Međunarodna specijalistička škola Evropskog centra za mir i razvoj Zadovoljstvo mi je da vas obavijestim da je uspješno završena XI Međunarodna specijalistička škola Evropskog centra za mir i razvoj, Univerziteta za mir Ujedinjenih nacija, na temu: "Savremena dostignuća u prevenciji, liječenju i rehabilitaciji bolesti zavisnosti", koja je održana u Kotoru, u Hotelu “Cattaro” u periodu od 14. do 16. juna 2019. godine. Školu je otvorio državni sekretar Ministarstva zdravlja Crne Gore gospodin Milovan Vujović. Na otvaranju specijalističke škole govorili su: prof. dr Budimir Lazović, ECPD Beograd, direktorica škole prof. dr Slavica Đukić - Dejanović, ministarka u Vladi Srbije, kodirektor škole prof. dr Zoran Zoričić iz Zagreba, doc. dr Nebojša Kavarić, koordinator ECPD za Crnu Goru, dr Ljiljana Šiljak Vučeljić, predsjednica Udruženja psihijatara Crne Gore i doc. dr sc Dragan Čabarkapa, direktor ZU Specijalne bolnice za psihijatriju Kotor.

56

Kao što je poznato, problem zavisnosti od alkohola i psihoaktivnih supstanci tokom proteklih decenija je dosegao globalne razmjere i svako društvo ima obavezu da mobiliše sve raspoložive kapacitete kako bi se nosilo sa ovim izazovom. Po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, na globalnom nivou postoji oko 2 milijarde korisnika alkoholnih pića, oko 1,3 milijarde korisnika duvanskih proizvoda i oko 185 miliona zavisnika od droga. Ova statistika govori da na godišnjem nivou u cijelom svijetu oko 200.000 ljudi umre zbog zloupotrebe narkotika, oko 2.5 miliona ljudi umire od posljedica povezanih sa alkoholom a značajno više od bolesti neosporno povezanih sa pušenjem duvana. U svim strateškim dokumentima koje donosi Vlada Crne Gore i Ministarstvo zdravlja, daje se prioritet borbi protiv bolesti zavisnosti. Shodno tome, za uvođenje savremenih


koncepata u dijagnostici i tretmanu ovih poremećaja neophodna je adekvatna kontinuirana medicinska edukacija, zbog čega je održavanje ovakvih skupova izuzetno značajno. Drugog dana rada 15.06.2019. godine, u popodnevnim časovima organizovan je nezaboravni Izlet brodom “Vodenom kočijom” Bokokotorskim zalivom, za sve učesnike Škole, goste i predstavnke medija, gdje je prisustvovala i grupa pacijenata sa osobljem iz Specijalne bolnice za psihijatriju “Dobrota” Kotor. Na brodu je bio organizovan i zajednički ručak, a osim obilaska Dobrote, Perasta, Peraških ostrva, Stoliva, Prčnja i kotorskog akvatorijuma, poseban ugođaj je bio posjeta crkvi Gospa od Škrpjela. Direktor ZU Specijalne bolnice za psihijatriju Kotor doc. dr sc Dragan Čabarkapa, izražava veliku zahvalnost Rotari klubu Kotor, a posebno predsjedniku kluba gospodinu Rajku

Čavoru i sekretarici kluba prof. dr Ranki Krivokapić, koji su organizovali izlet brodom, a sve troškove je snosio Rotary klub Kotor i vlasnik broda Rajko Čavor. Posebno nam je drago što se ovaj edukativni skup održao tradicionalno u Kotoru, gdje se nalazi Specijalna bolnica za psihijatriju Dobrota Kotor, koja je nosilac ovih aktivnosti u crnogorskom zdravstvenom sistemu. Uvjeren sam da će ova Međunarodna specijalistička škola nastaviti i dalje da se održava u Kotoru, radi unaprjeđenja znanja, razmjene dobrih praksi i osavremenjavanju tretmana bolesti zavisnosti. Doc dr sc Dragan Čabarkapa, dipl. pravnik Direktor ZU Specijalna bolnica za psihijatriju Kotor

57


U kotorski Dom zdravlja uloženo 260 hiljada eura Građani Kotora i turisti dobili su kvalitetniju i efikasniju zdravstvenu zaštitu u segmentu specijalističkih pregleda, a zdravstveni radnici bolje uslove za rad, saopšteno je na otvaranju rekonstruisanog prostora specijalističkih ambulanti kotorskog Doma zdravlja. Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja, Milovan Vujović, kazao je da je to još jedan projekat Doma zdravlja Kotor, uspješno završen zahvaljujući podršci Vlade i domaćinskom poslovanju i raspolaganju budžetom menadžemnta te ustanove. - Vrijednost investicije za adaptaciju specijalističkih ambulanti za internu medicinu, oftalmologiju i medicinu rada je oko 260 hiljada eura - naveo je Vujović. On je istakao da će moderno opremljene ambulante značajno doprinijeti unapređenju rada i poboljšanju kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga osiguranicima, ali i turistima koji tokom cijele godine posjećuju Kotor. - Danas je Dom zdravlja Kotor savremena zdravstvena ustanova koja, u skladu sa najnovijim medicinskim trendovima i doktrinama, pruža visok nivo zdravstvenih usluga. To potvrđuje poštovanje i povjerenje preko 20 hiljada građana, koji su izabrali svog doktora - poručio je Vujović. Aktivnosti Vlade i Ministarstva su, kako je kazao, usmjerene na unapređenje uslova u zdravstvenim ustanovama i podizanje kvaliteta pružanja usluga građanima, a cilj je jačanje kapaciteta na svim nivoima i stvaranje uslova za pružanje zdravstvene zaštite građanima u mjestu boravka. - I u narednom periodu nastavićemo da ulažemo u izgradnju kvalitetnog i efikasnog zdravstvenog sistema i očuvanje zdravlja građana, jer je to najbolja i najznačajnija investicija jedne države, koja garantuje bolji i kvalitetniji život, ne samo današnjih, već i generacija koje dolaze - zaključio je Vujović. Direktor Doma zdravlja Kotor, dr Igor Kumburović, kazao je da je u tom domu zdravlja nastavljeno sa osavremenjavanjem prostora i opremanjem ambulanti. - Nakon izuzetno vrijednih projekata, kao što su adaptacija i kompletna rekostrukcija pedijatrije i prostora organizacione cjeline izabranih doktora za žene, danas puštamo u rad i dio objekta u kojem se nalaze i specijalističke ambulante za oftalmologiju, internu medicinu i medicinu rada - rekao je dr Kumburović.

58

On je pojasnio da je posao počeo prošle godine i da je ukupan iznos za adaptaciju prostorija za otfalmologiju, internističku ambulantu i medicinu rada u periodu druge polovine prošle godine i prvih pet mjeseci ove godine, iznosio oko 120 hiljada eura. - Najveći dio investicije, Dom zdravlja Kotor je obezbijedio iz sopstvenih sredstava, dok je dio sredstava iz budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje - naveo je dr Kumburović. On je istakao da je cilj da se obezbijede kvalitetniji i ljepši uslovi za pružanje zdravstvene zaštite u svim segmentima Doma zdravlja. - Mislim da smo već uspjeli na tom putu, što potvrđuju svakodnevne pohvale i čestitke koje dobijamo od naših pacijenata. Oni prepoznaju uložene napore i odgovoran i profesionalan odnos prema Domu zdravlja i svakom pacijentu, kome je potrebna zdravstvena zaštita - rekao je dr Kumburović. I u narednom periodu će se, kako je kazao, pratiti savremeni medicinski trendovi, usvajati i primjenjivati nova znanja i uvoditi nove procedure. - Želim da vam najavim još jedan susret koji će se desiti u najskorijoj budućnosti, a najkasnije za godinu, a tiče se projekta rekonstrukcije i adaptacije prostora organizacione cjeline izabranih doktora za odrasle, čime bismo zaokružili kompletnu modernizaciju postora i opreme Doma zdravlja najavio je dr Kumburović. PR centar DZ Kotor


#SJOJUF P [ESBWMKV OB inteligentan OBÇ?JO

¡ jedinstven sastav probiotika ¡ znanstveno podrŞani sojevi ¡ neťkodljivi i sigurni GR-1Ž i RC-14Ž

oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore t kod bakterijskF vaginozF J vaginalnF mikozF t prevencijB genitalnih infekcijB

kapsule J vrećice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore t kod atopijskoH dermatitisB t kod H pylorJ infekcije t kod IBS J IBD

suspenzija, kapsule, ENZIMI kapsule, pastile

Regulacija crijevne mikroflore t kod proljevB t kod nadutosti J slabe probave Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu


ANTHELIOS XL LINIJA ZA ZAŠTITU OD SUNCA PREPORUČENA OD STRANE EVROPSKIH DERMATOLOGA. ANTHELIOS XL ŠTITI OSJETLJIVU KOŽU I KOŽU KOJA PATI OD ALERGIJA NA SUNCE PRUŽAJUĆI JOJ: IZRAZITO VISOKU I OPTIMALNU UVA/UVB ZAŠTITU S MINIMALNO SASTOJAKA U POSEBNO FORMULISANIM TEKSTURAMA POGODNIM ZA SVE TIPOVE KOŽE I VRSTE IZLAGANJA SUNCU.

SUVA I MJEŠOVITA

ZA SVE TIPOVE KOŽE

ZA MJEŠOVITU I MASNU KOŽU

ZA MJEŠOVITU KOŽU

ZAŠTITA LICA

NOVO

ANTHELIOS STRUČNA LINIJA PROIZVODI ZA ZAŠTITU LICA POSEBNO NAMIJENJENI KAO PODRŠKA KONTROLI I TRETMANU ČESTIH DERMATOZA NOVO

ANTHELIOS ULTRA

ANTHELIOS XL FLUID

ANTHELIOS XL GEL KREMA

ANTHELIOS SPREJ ZA LICE

ANTI IMPERFECTIONS

ANTHELIOS XL INTOLERANCE

ANTHELIOS XL PIGMENTATION

SPF 50+

SPF 50+

SPF 50+

SPF 50+

SPF 50+

SPF 50+

SPF 50+

Vrlo visoka UV zaštita minimalističke formule. Može se nanositi na područje oko očiju.

Vrlo visoka UV zaštita minimalističke formule i ekstremno lagane, nevidljive teksture. Može se nanositi na područje oko očiju.

Vrlo visoka UV zaštita u „dry touch“ teksturi, idealna za osobe s masnom ili mješovitom kožom.

Stabilna UV zaštita širokog spektra u obliku prozračnog spreja s dejstvom matiranja. Brzo nanošenje bez kontakta rukama. Može se nanijeti i preko šminke.

Vrlo visoka zaštita širokog spektra koja sprječava pogoršanje akni i UV indukovanih mrlja na masnoj koži sklonoj aknama i dugotrajno kontroliše masni sjaj zahvaljujući kombinaciji snažnih UV filtera, Airliciuma™ i salicilne kiseline.

Prva vrlo visoka UV zaštita obogaćena umirujućim dejstvom Neurosensina™ koja sprječava pojavu UV indukovanih nelagoda, svrbeža i crvenila. Idealna u slučaju pojave alergija na sunce, kod upotrebe fototoksičnih lijekova, i sl.

Obojena krema za svakodnev nu prevenciju hiperpigmenta cija. Obogaćena Proceradom™ i mineralnim pigmentima. Idealna za osobe sklone mrljama, tamnije fototi pove, trudnice, poslije procedura na koži, i sl.


ZAŠTITA TIJELA

ANTHELIOS XL MLIJEKO SPF 30

Visoka UV zaštita širokog spektra za prevenciju UV indukovanih oštećenja kože u praktičnom porodičnom pakovanju.

ANTHELIOS XL MLIJEKO SPF 50+

Vrlo visoka UV zaštita širokog spektra za prevenciju UV indukovanih oštećenja kože u praktičnom porodičnom pakovanju.

ANTHELIOS XL WET GEL SPF 50+

Vrlo visoka UV zaštita širokog spektra za prevenciju UV indukovanih oštećenja kože. Posebna „wet skin“ tehnologija omogućuje lako nanošenje i očuvanje djelotvornosti čak i na mokroj koži.

ZAŠTITA KOŽE DJECE I BEBA

DJEČJA KOŽA SE JOŠ RAZVIJA I MNOGO JE KRHKIJA OD KOŽE ODRASLIH. POSTOJI SAMO JEDNO RJEŠENJE: ZAŠTITITE IH!

ANTHELIOS DP MLIJEKO ZA LICE I TIJELO

ANTHELIOS DP WET GEL ZA LICE I TIJELO

ANTHELIOS DP BABY LOSION

SPF 50+

SPF 50+

SPF 50+

Vrlo visoka UV zaštita za dječju kožu, za lice i tijelo. Otporna na vodu i znoj. Lako se nanosi. Dermatološki i pedijatrijski testirano.

Nevidljivi gel vrlo visoke UV zaštite koji se trenutno apsorbuje i na koži stvara sloj koji odbija vodu. Stabilna UV zaštita se održava čak i kada se nanosi na mokru kožu. Dermatološki i pedijatrijski testirano.

Optimalna vrlo visoka UV zaštita posebno formulisana za upotrebu na koži beba (od 6. mjeseca). Formula razvijena s tačno odmjerenim dozama sastojaka pažljivo odabranim zbog svoje sigurnosti. Obogaćeno karite maslacom. Dermatološki i pedijatrijski testirano.


ZANIMLJIVOSTI

Jutarnji trening odlična terapija za visok krvni pritisak

Samo 30 minuta jutarnjih vježbi može da vam pomogne da se riješite visokog pritiska i učini ga normalnim tokom dana. Naučnici iz Australije su otkrili da kratka serija vježbi, u ovom slučaju hodanje na traci u srednjoj brzini, može da zamijeni ljekove kod nekih pacijenata. Prema riječima Britanskog udruženja za krvni pritisak, jedna od 3 odrasle osobe ima visok krvni pritisak, odnosno, 31 odsto muškaraca i 28 odsto žena u Engleskoj. Vježbanje smanjuje krvni pritisak tako što jača srce jer, što lakše pumpa krv, manje su opterećene arterije i niži je krvni pritisak. Istraživači sa Univerziteta Zapadne Australije u Pertu ispitali su rezultate koje su dobili za prekomjerno teške i gojazne muškarce i žene starosti od 55 do 80 godina. Istraživanje je izvedeno u laboratorisjki kontrolisanim uslovima. Beneficije su se najviše vidjele kod žena koje su dodale i tratkotrajne vježbe i u toku dana u svoju rutinu. Nije jasno zašto postoji razlika između polova, ali sumnja se da je to posljedica više faktora. Neke od njih su različite reakcije na adrenalin tokom vježbanja i činjenica da su sve žene u istraživanju bile u postmenopauzi i samim tim izložene većem riziku od kardiovaskularnih oboljenja. Ono što je odlično, jeste da su eksperti otkrili da jutarnje vježbanje može da bude dobro po zdravlje starijih ljudi. Krvni pritisak izražava se dvijema brojkama. Sistolni pritisak koji se označava većim brojem je jačina kojom srce pumpa pritisak, a manji broj pokazuje diastolni pritisak je otpor koji protok krvi trpi u krvotoku. Visokim pritiskom se smatra onaj koj je veći od 140 sa 90, idealnim onaj od 90 sa 60 do 120 do 80. Nizak je pritisak koji je 90 sa 60 i manje.

Jutarnje nasilno buđenje je svojevrsno mučenje

Naučnik sa Univerziteta u Oksfordu, dr Pol Keli nedavno je ispitao oblike mučenja u današnjem - modernom dobu i otkrio da je buđenje i odlazak na posao prije 10 sati ujutru najčešći vid

62

mučenja od svih. Dr Keli kaže da svako od nas ima svoj tjelesni sat, poznatiji kao cirkadijalni ritam. Ovaj tjelesni časovnik je unaprijed programiran i ne može se promijeniti, tako da forsiranjem da se svaki dan budimo ranije nego što su naši organi i mozak spremni, znači da se borimo protiv našeg unutrašenjeg časovnika i to ima loše posljedice po naše zdravlje. Ovaj naučnik vjeruje da je nedostatak sna internacionalni problem i da, kao što je pomenuto ranije, može biti opasno po naše zdravlje. Na primjer, početak rada na poslu prije 10 ujutru može dovesti do lišavanja od sna i emocionalnog i fizičkog stresa, koji opet mogu dovesti do još opasnijih zdravstvenih rizika. On je svoju teoriju testirao u jednoj školi u Velikoj Britaniji gde je pomjerio početak časova sa 8.30 na 10 ujutru. Došao je do zaključaka da su se nakon nekog vremena popravili nivo prisustva na časovima i generalna produktivnost učenika. Boljitak je uočen i na ocjenama učenika. Osmočasovni radni dani su stvoreni početkom 20. vijeka da bi se maksimizovala produktivnost fabrika. Oni nisu uzeli u obzir ljudski tjelesni sat, koji, naravno, treba da bude usklađen sa sunčevom svjetlošću, a ne sa rasporedom šefova. Nažalost, još uvijek smo zaglavljeni u starom sistemu i ne razmišljamo o tome šta naše tijelo prirodno želi. Kada bi svi slušali svoja tijela i prirodno se probudili, njihov rad bi bio mnogo produktivniji i usredsređeniji, a sveukupno bi bili srećniji.


IZ MEDICINE Zbog hemikalija djevojčice ranije ulaze u pubertet

Djevojčice koje su prije rođenja izložene hemijskim jedinjenjima prisutnim u sapunu, pasti za zube, šminki i ostalim proizvodima za ličnu higijenu izloženije su opasnosti od ranijeg ulaska u pubertet, rezultati su američkog istraživanja objavljeni u časopisu Human Reproduction. Ranije sprovedene studije sprovedene na životinjama pokazale su da brojne hemikalije mogu negativno uticati na hormone, pa se povezuju s ranijim ulaskom u pubertet. Riječ je većinom o ftalatima kojih je najviše u mirisnim supstancama, parfemima, sapunima i šamponima, potom o parabenima koji se koriste kao konzervansi u kozmetici, kao i o fenolima, među kojima je i triklosan, baktericidno sredstvo koje se već decenijama koristi u kozmetičkoj industriji kao konzervans. Njegova osnovna funkcija nije zaštita potrošača, nego zaštita proizvoda. Većina njih u medicini je poznata pod nazivom endokrini disruptori. Oni svojim oblikom i strukturom nalikuju i oponašaju prirodne hormone u tijelu i na taj način remete funkciju endokrinog sistema. Zabrinjava da su takva jedinjenja štetna već u malim količinama, te da se potencijalni problemi ne moraju javiti odmah, ni za par godina, već imaju kumulativni učinak, odnosno talože se u tkivima godinama. U studiji istraživača s Berklija učestvovalo je 338 djece, 179 djevojčica i 159 dječaka, čiji je razvoj praćen od rođenja do adolescencije. Izloženost raznim hemijskim jedinjenjima naučnici su pratili uz pomoć analize urina majki tokom trudnoće, a potom analizom urina djece nakon navršenih devet godina života. Poka-

zalo se da je u više od 90 posto uzoraka urina prikupljenih među djecom otkrivena prisutnost hemijskih jedinjenja koja mogu uticati na koncentracije i djelovanje hormona. - Činjenica da smo u ovom slučaju otkrili povezanost ranijeg puberteta kod djevojčica je zabrinjavajuća, ali dobra informacija je da, sada kada to znamo, možemo smanjiti na minimum izloženost tim hemijskim jedinjenjima - kazala je glavna autorika studije prof. Kim Harli, direktorka Centra za istraživanje uticaja okoline na zdravlje djece Univerziteta Berkli.

Vrući napici povećavaju rizik od raka jednjaka Ispijanje jako vrućeg čaja ili kafe može udvostručiti rizik od razvoja raka grla, upozoravaju stručnjaci s Medicinskog fakulteta u Teheranu, koji su sproveli studiju u kojoj su pratili osobe koje imaju takvu naviku. Studija je obuhvatila 50.045 ljudi starosti između 40 i 75 godina koji žive u sjeveroistočnom Iranu, a koje su naučnici pratili od 2004. do 2017. godine. U tom je razdoblju otkriveno 317 novih slučajeva raka jednjaka, pri čemu je rizik od te bolesti bio čak 2,4 puta veći kod onih koji su čaj ili kafu redovno pili na 75 stepeni. Rak jednjaka je osmi najčešći uzrok raka u svijetu i jedan od glavnih uzroka smrti od raka, a iako je istraživanje pratilo samo toplotu čaja i kafe, vjeruje se da se isto odnosi i na druge tople napitke. - Rezultati su dokazali vezu između vrućih napitaka i raka jednjaka - kaže dr Farhad Islami, koji je vod

Stres dovodi do problema s pamćenjem Stres je bolest modernog doba koja pogađa sve više ljudi, a rezultati posljednjih istraživanja objavljeni u magazinu Neurology pokazuju da stres može dovesti do skupljanja mozga i problema s pamćenjem. - Visok nivo kortizola, hormona stresa, utiče na funkciju mozga, njegovu veličinu i učinak na kognitivnim testovima. Otkrili smo smanjenje moždane mase i gubitak pamćenja kod relativno mladih ljudi - rekao je Sudha Seshadri, autor studije i profesor neurologije. Dodao je kako nikada nije rano da počnete da pazite na stres. Kortizol je jedan od ključnih hormona koji pomaže tijelu da odreaguje na stres. Kada se nalazimo u stresnoj situaciji, nadbubrežne žlijezde proizvode više kortizola koji ograničava sve tjelesne funkcije koje bi nam mogle smetati ukoliko se nađemo u situaciji da se borimo za život. Kada opasnost prođe nivo kortizola opada, a tjelesni sistem se treba vratiti u normalu. U suprotnom će se pojaviti glavobolja, tjeskoba, depresija, problemi sa srcem te problemi s koncentracijom i pamćenjem. Stručnjaci upozoravaju da je mozak veoma osjetljiv. - Mozak je veoma osjetljiv, ali i gladan. Mozak zahtjeva ogromnu količinu hranjivih materija i kiseonika kako bi ostao zdrav i ispravno funkcionisao. Dakle, ukoliko tijelo te resurse troši na stres onda ih ne ostaje dovoljno za mozak i dolazi do problema s pamćenjem - rekao je prof. Keith Fargo iz Udruženja za Alchamerovu bolest.

63


IDÉAL

DERMOKOZMETIČKA ZAŠTITA ZA IDEALNU KOŽU NA SUNCU. ZA SVE TIPOVE KOŽE,

SOLEIL

ČAK I ONE NAJOSJETLJIVIJE.

IDEAL SOLEIL ima bogat asortiman proizvoda kako bi svaka osoba mogla lakše pronaći IDEALNU ZAŠTITU za sebe. Proizvodi su posebno osmišljeni da uz UV ZAŠTITU ŠIROKOG SPEKTRA osiguraju i dodatne prednosti poput intenzivne hidratacije, laganog osjećaja na koži, blistavog i zdravog tena ili idealno preplanule kože. BEZ KOMPROMISA NA PODRUČJU DJELOTVORNOSTI I TOLERANCIJE, proizvodi su dermatološki testirani, hipoalergeni i vodootporni.

ZAŠTITA LICA

BB KREMA ZA NORMALNU DO

ZA MJEŠOVITU DO

SUVU OSJETLJIVU

MASNU OSJETLJIVU

KOŽU

KOŽU

ZA MJEŠOVITU DO MASNU OSJETLJIVU KOŽU

ZAŠTITA U STIKU

CAPITAL SOLEIL STRUČNA ZAŠTITA

ZA OSJETLJIVA

PROIZVODI ZA ZAŠTITU LICA S POSEBNIM DEJSTVOM

PODRUČJA

BARŠUNASTA

DRY TOUCH

BB DRY TOUCH

STIK

PROTIV

S ANTI-AGE

TONIRANA KREMA

KREMA

FLUID

FLUID

SPF 50+

NEPRAVILNOSTI

DEJSTVOM

PROTIV MRLJA

SPF 30

SPF 50

SPF 50+

SPF 50+

Vrlo visoka UV zaštita u teksturi idealnoj za normalnu do suvu kožu. Obogaćena glicerolom, hijaluronskom kiselinom i vitaminom E pruža cjelodnevnu ugodnost koži koja je zaštićena, glatka i blistava.

SPF 50 I SPF 30

SPF 50

Visoka i vrlo visoka UV zaštita lagane formule s „dry touch“ dejstvom koji kožu ostavlja matiranom i idealno zaštićenom.

Vrlo visoka UV zaštita u formuli obogaćenoj mineralnim pigmentima s BB dejstvom i „dry touch“ teksturom idealnom za osobe s mješovitom kožom.

Vrlo visoka UV zaštita u praktičnom stiku prikladna za nanošenje na vrlo osjetljiva i ponekad zaboravljena područja (nos, jagodice, uši, i sl.). Bez bijelih tragova.

Svakodnevna zaštita od sunca s trostrukim dejstvom protiv nepravilnosti: štiti od UV zračenja kako bi spriječila pojavu nepravilnosti, neutralizuje masni sjaj do 9 sati, koriguje mrlje i pore. Testirana na koži sklonoj aknama.

Vrlo visoka zaštita obogaćena snažnim prirodnim antioksidansima: ekstrakt crnog čaja, vitamin E i camu camu koji omogućavaju antioksidativno dejstvo i štite od spoljnih uticaja. Smanjuje bore, poboljšava elastičnost i blistavost kože. Dry touch matirajuća formula.

Djelotvorno štiti od UV zračenja i trenutno ujednačava ten zahvaljujući mineralnim pigmentima. Zahvaljujući phe-rezorcinolu i dobroj UV zaštiti kontinuirano djeluje na ublažavanje i prevenciju nastanka mrlja.


VODICA ZA

GEL MLIJEKO ZA MOKRU I

VIŠESTRUKO ZAŠTITNO

HIDRATANTNO MLIJEKO ZA

PREPLANULOST

SUVU KOŽU

MLIJEKO

OSJETLJIVU KOŽU

SPF 30

SPF 30

SPF 30

SPF 30

SPF 50+ I SPF 30

Visoka UV zaštita širokog spektra u posebnoj „wet skin“ teksturi koja omogućava lako nanošenje i na suvu i na mokru kožu. Vrlo vodootporno. Pogodno za sportske aktivnosti na plaži i u vodi.

UV zaštita širokog spektra obogaćena Vichy mineralizovanom vodom i hijaluronskom kiselinom. BEACH PROTECT je prvo višestruko zaštitno mlijeko otporno na sve uslove na plaži (pijesak, vodu, hlor, so, vjetar). Posebna multiotporna gel-krem tekstura pogodna za nanošenje i na vlažnu kožu.

Stabilna, vodootporna UV zaštita širokog spektra u laganim hidratantnim teksturama pogodnim za lice i tijelo. Vrlo visoka i visoka UV zaštita u velikim pakovanjima pogodnim za cijelu porodicu. Obogaćeno hijaluronskom kiselinom i vitaminom E za intenzivnu hidrataciju bez bijelih i masnih tragova.

Potpuno inovativna UV zaštita u ekstremno laganoj vodenastoj teksturi. Visoka UV zaštita obogaćena hijaluronskom kiselinom prirodnog porijekla koja pruža dobru hidrataciju kože kako pod normalnim uslovima, tako i nakon slane ili hlorisane vode.

Visoka UV zaštita u vrlo laganoj, vodenastoj formuli obogaćena beta-karotenom za postizanje ujednačene boje kože i bolje a sigurne preplanulosti.

NJEŽNO DJEČJE MLIJEKO SPF 50+

Vrlo visoka UV zaštita širokog spektra za prevenciju UV indukovanih oštećenja kože u velikom ekonomičnom formatu idealnom za velike porodice ili duga ljetovanja. Lagana mliječna tekstura koja se brzo upija i ne ostavlja bijele tragove. Bez mirisa.

DJEČJI SPREJ PROTIV PRILJEPLJIVANJA PIJESKA ZA KOŽU SPF 50+

Vrlo visoka zaštita za nježnu dječju kožu u spreju. Ima dejstvo protiv priljepljivanja pijeska na kožu pa se pijesak lako može ukloniti s kože, a da se pritom održi vrlo visoka zaštita. Hidratantna tekstura.

POSEBNE NJEGE

ZAŠTITA TIJELA ZAŠTITA DJECE

VODICA ZA HIDRATACIJU

S.O.S. BALZAM ZA UMIRIVANJE

MLIJEKO ZA

KOŽE POSLIJE SUNČANJA

SAMOTAMNJENJE

S.O.S. Balzam za umirivanje kože poslije sunčanja obogaćen umirujućim i obnavljajućim sastojcima. Uspješno umanjuje osjećaj vrućine i bola u slučaju sunčanih opekotina. Hranljiva ali nemasna i neljepljiva tekstura obnavlja i hidrira kožu tokom 8 sati pružajući joj prijatan osjećaj.

Lagano hidratantno mlijeko za samotamnjenje koži daje prirodnu i ravnomjernu preplanulost. Vitamin E čuva svježinu boje. Koža postupno i prirodno tamni već poslije 1h, a hidrirana je tokom 8h. Moguće je dozirati intenzitet boje ponovljenim nanošenjem.


JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE, PODGORICA

Spremni za turističku sezonu Uvažavajući činjenicu da je zdravstvena zaštita važan element turistima pri izboru destinacije koju će posjetiti, Crna Gora nudi siguran ambijent u toj oblasti. Ljetnja sezona mobilisaće dodatni broj ljekara i medicinskog osoblja u Zavodu za hitnu medinsku pomoć, pa će tako od 01. jula 2019. godine, u saradnji sa Opštinom Budva i Ministarstvom zdravlja, biti otvorena podstanica hitne medicinske pomoći u Petrovcu, i pojačan broj ekipa u svim turistićkim centrima. U saradnji sa Opštinom Žabijak tokom jula i avgusta mjeseca biće obezbijeđen još jedan ljekar u Hitnoj pomoći u tom gradu u najfrekventnijem dijelu dana. U cilju obezbjeđivanja boljih uslova rada zaposlenih i komfora pacijenata, u okviru projekta energetske efikasnosti kontinuirano se vrši nabavka klima uređaja u prostorijama Zavoda, a u jedinici za HMP Berane zamijenjeni su svi prozori i adaptirane sve prostorije. Takođe, u toku je zamjena stare rasvjete sa 51 LED panelom u organizacionoj jedinici u Podgorici, a u Kolašinu, u saradnji sa Američkom ambasadom, radi se kompletna adaptacija enterijera, zamjena rasvjete, izlivanje prilaznih staza i parking prostora za službena vozila. Kada je riječ o nabavci opreme, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja nabavljena su 3 najsavremenija defibrilatora i ostala medicmska oprema u vrijednosti 30 hiijada eura, a u toku je realizacija nabavke još 4 EKG aparata, čime se nastavija kontinuitet obezbjeđivanja najsavremenije opreme, koju danas posjeduju sve organizacione jedinice Zavoda, i na taj način se postiže ujednačenost kvaliteta zdravstvene zaštite iz ove oblasti u Crnoj Gori. Zahvaljujemo se svim preduzećima koja su do danas prepoznala značaj naše djelatnosti u pružanju zdravstvene zaštite, i u skladu sa mogućnostima donirali medicinsku i kancelarijsku

66

opremu, a posebno obrazovnoj ustanovi, Britanskoj internacionalnoj školi Arcadia Academy, koja je kao društveno odgovorno preduzeće prepoznala značaj naše ustanove pokazavši to kroz donaciju najsavrememjeg EKG aparata. U saradnji sa resornim ministarstvom i Ministarstvom unutrašnjih poslova, Zavodu za HMP ustupljeno je 30 Tetra ručnih stanica u cilju podrške sistemu komunikacija, koji nema aiternativu. Ono što nas očekuje u narednom periodu je nabavka još Tetra ručnih stanica i umrežavanje sa službama koje zajednički djeluju sa našim medicinskim timovima u vanrednim situacijama. Održavamo i kontinuitet edukacije naših zaposlenih, pa je tako održan PHTLS kurs za doktore i medicinske sestre – tehničare. To je internacionalni program kontinuirane edukacije za prehospitalno zbrinjavanje povrijeđenih. PHTLS program je nastao u USA, u saradnji NAEMT-a i American College of Surgeons Committee on Trauma, a bazira se na Advanced Trauma Life Support (ATLS) programu. PHTLS promoviše kritičko razmišljanje, kao osnov za kvalitetno prehospitatno zbrinjavanje povrijeđenih i smanjenje mortaliteta i invaliditeta. Povećanjem broja timova hitne medicinske pomoći iznad utvrđenog broja za vrijeme ljetnje turističke sezone obezbjeđuje se efikasnija i dostupnija primarna zdravstvena zastita iz oblasti urgentnog medicinskog zbrinjavanja oboljelih i unesrećenih, i u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i Opštinom Tivat, koja će finansirati jedan medicinski tim u periodu od 01.07. – 01.09. 2019. godine. Organizaciona jedinica u Tivtu će funkcionisati sa dva doktora u najfrekventnijem dijelu dana (8 sati, pet dana u nedjelji). Zavod za HMP, Podgorica


Pravilnikom o izmjeni Pravilnika o načinu izdavanja, upotrebe i sadržini faksimila („Službeni list Crne Gore“, broj 75/2018), članom 1 je utvrđeno da se faksimil izdaje na zahtjev bachelora primijenjene fizioterapije, specijaliste primijenjene fizioterapije, magistra fizioterapije i doktora fizioterapije (zdravstvenog radnika), dok je stavom 2 člana 1 ovog Pravilnika utvrđeno da faksimil izdaje Komora fizioterapeuta. Shodno navedenim odredbama Pravilnika o izmjeni Pravilnika o načinu izdavanja, upotrebe i sadržini faksimila, pozivamo fizioterapeute sa fakultetskim obrazovanjem da popune i potpišu Zahtjev za izdavanje faksimila i prilože kopiju Licence za rad i dokaz o radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi. Navedenu dokumentaciju je potrebno nasloviti na Komoru fizioterapeuta Crne Gore, Ulica Ilije Plamenca bb, poštanski fah broj 35, 81000 Podgorica, Crna Gora. Faksimil se izdaje na period do isteka važenja Licence za rad i upotrebljava se prilikom neposrednog pružanja zdravstvene zaštite, za ovjeru medicinske dokumentacije. www.komorafizioterapeuta.me/regulativa/faksimili

Fizioterapeut, saglasno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti („Službeni list Crne Gore“, broj 3/2016, 39/2016, 2/2017 i 44/2018), može neposredno da obavlja zdravstvenu djelatnost, ako osim odgovarajuće kvalifikacije, nivoa obrazovanja i položenog stručnog ispita ima i licencu. Licenca je javna isprava kojom se dokazuje stručna osposobljenost za neposredan rad i vršenje fizioterapeutske zdravstvene djelatnosti. Fizioterapeutu koji ima dozvolu za privremeni boravak i rad stranaca, Komora može da izda privremenu licencu za rad, u skladu sa Zakonom o strancima („Službeni list Crne Gore“, broj 12/2018 i 3/2019). Fizioterapeut u roku od 30 dana od dana kada je položio stručni ispit Komori podnosi zahtjev za izdavanje licence. Zahtjev za izdavanje licence podnosi se na propisanom obrascu Stručnoj službi Komore.


REZULTATI FIZIOTERAPEUTSKOG POSTURALNOG SKRININGA DJECE I MLADIH U CRNOJ GORI

Krsto Kovačević, mr fizikalne terapije Komora fizioterapeuta Crne Gore Istraživanje je sprovedeno u okviru kampanje "Ispravi se i vježbaj!", koja je osmišljena kao besplatno savjetovalište na javnim mjestima u više crnogorskih gradova, i namijenjena da se prepozna i na vrijeme otkriju posturalni problemi kod djece i mladih u Crnoj Gori. Radom je obuhvaćen 1181 ispitanik, od toga je 562 (47.6%) dječaka i 619 (52.4%) djevojčica. Ispitivanja su realizovana u 17 gradova Crne Gore (Podgorici, Bijelom Polju, Cetinju, Baru, Nikšiću, Ulcinju, Budvi, Beranama, Herceg Novom, Kolašinu, Rožajama, Žabljaku, Petnjici, Danilovgradu, Pljevljima, Kotoru i Tivtu) od 15.03.2015.g. do 27.09.2015.g. Pregledi u cilju otkrivanja posturalnih problema su vršeni od strane fizioterapeuta (specijalista primijenjene fizioterapije) na nekoliko punktova za to opremljenih. Ispitanici su dolazili dobrovoljno sa roditeljima na poziv upućen posredstvom Ministarstva prosvjete Crne Gore, Udruženja “Roditelji” i Uprave za mlade i sport Crne Gore.

Primjena metoda koje koriste savremenu opremu

Za evidentiranje posturalnih deformiteta koriste se razni modeli pregleda. Najrasprostranjeniji su sistematski pregledi. Međutim, jedna od opšteprohvaćenih metoda otkrivanja prisustva posturalnih deformiteta kod djece i mladih je skrining odnosno brza provjera, koju smo mi primijenili u ovom istraživanju.

Odstupanja od normalnog (fiziološkog) tjelesnog držanja može se identifikovati na više načina. Međutim, jedan od najobjektivnijih načina utvrđivanja ovakvih promjena jeste primjenom rentgenskog snimka. Međutim, napominjem da ovu dijagnostičku metodu treba koristiti samo kada postoje stroge indikacije za to, u specijalizovanim ustanovama i pod nadležnost ljekara. Klinički pregled treba da prethodi ovakvim metodama dijagnostikovanja (otkrivanja). Pored pomenutih, vrlo često se koriste i druge, prihvatljivije metode u cilju dijagnostikovanja prisustva nekog od tjelesnih deformiteta, koji nose veliki stepen pouzdanosti. Postoji aparat SpineScan, koji je neinvazivan (ne zrači) sa visokim stepenom pouzdanosti. Koristi se kao aparat za otrkivanje prisustva deformiteta kičmenog stuba, poput skolioze, kifoze, lordoze ili stadijuma u kojem se pojedini od pomenutih deformiteta nalaze, ali i za pouzdano mjerenje stepena pokretljivosti pojedinih regija kičmenog stuba kod djece i odraslih.

Skrining u zajednici

Klinička opservacija

Skrining ukazuje na moguće posturalne poremećaje i deformitete a iziskuje dodatne pretrage radi otkrivanja i detaljne

Podrazumijeva razgovor sa pacijentom (anamneza) i objektivni pregled - pregled organizma u cjelini, posture, hoda,

Metode ranog otkrivanja posturalnih deformiteta

68

ocjene deformiteta sa ciljem potvrđivanja ili otklanjanja sumnji. Skriningom se dobijaju korisne informacije o posturalnom statusu djece a predstavlja jedinstvenu priliku za rano otkrivanje i prevenciju mogućih posturalnih deformiteta. Skrining metoda je korišćena u više zemalja sa ciljem ranog otkrivanja i prevencije razvoja funkcionalnih u strukturalne posturalne deformitete.


lokomotornog aparata i pregled po sistemima organa. Nakon toga predlog za dodatne dijagnostičke procedure (laboratorija, RTG, ultrazvuk, MRI itd…). Slijedi preporuka za terapijske procedure. Do sada su se mnoga istraživanja bavila problemom procjene tjelesnog držanja, odabirom najboljih pokazatelja i procjenom pouzdanosti tih postupaka. Sva navedena istraživanja rađena su sa sa ciljem otkrivanja nepravilnosti u tjelesnom držanju djece i odraslih. Materijali i metode Ispitanici su djeca i mladi starosti od 5 do 25 godina. Skrining metodom evidentirani su podaci o posturalnom statusu. Radom je obuhvaćen 1181 ispitanik, od toga je 562 dječaka i 619 djevojčica. Ispitivanja su realizovana u 17 gradova Crne Gore (Podgorici, Bijelom Polju, Cetinju, Baru, Nikšiću, Ulcinju, Budvi, Beranama, Herceg Novom, Kolašinu, Rožajama, Žabljaku, Petnjici, Danilovgradu, Pljevljima, Kotoru i Tivtu). Pregledi u cilju otkrivanja posturalnih problema su vršeni od strane fizioterapeuta (specijalista primijenjene fizioterapije) na nekoliko punktova za to opremljenih. Ispitanici su dolazili dobrovoljno sa roditeljima na poziv upućen posredstvom Ministarstva prosvjete Crne Gore, Udruženja “Roditelji” i Uprave za mlade i sport Crne Gore. Istraživanje je trajalo od 15.03.2015.g. do 15.10.2015.g. Od ispitanika su prikupljeni osnovni demografski podaci. Za utvrđivanje posturalnih problema primijenili smo opšteprihvaćene metode opservacije i mjerenja. Opservirali smo: položaj glave, položaj ramena, položaj lopatica, veličinu Lorencovih trouglova, položaje savijenih laktova, nagib karlice, fleksibilnost mišića Iliopsoas-a, položaj koljena, položaj stopala i Adamsov test (pretklon). Mjerili smo: tjelesnu visinu, tjelesnu težinu i dužinu nogu. Na osnovu pregleda su popunjavani Evaluacioni listovi koji su numerisani i izrađeni na indigovanom papiru tako da su jedan primjerak (original) ovog lista dobili roditelji. Prikupljeni podaci su analizirani primjenom metoda deskriptivne statistike. Statističke analize izvršene su programom IBM SPSS Statistics 23. Kategorijalne varijable prikazane su brojem (n) i procentom (%) opservacija, a kontinuirane varijable aritmetičkom sredinom (x) i standardnom devijacijom (SD) ili medijanom sa kvartilnim rasponima, zavisno od normalnosti distribucije podataka. Normalnost distribucije procjenjivana je na osnovu histograma frekvencija i izračunavana pomoću Shapiro-Wilk testa. Za analizu kategorijalnih varijabli skrininga, varijabla starost je transformisana i rekodirana u kategorije sa približno jednakom raspodjelom broja ispitanika po kategorijama. Rezutati skrininga analizirani su primjenom deskriptivne statistike, za poređenje grupa korišćen je hi-kvadrat (χ2) test. Razlika između grupa smatrana je značajnom ako je p<0.05. Zaključak Rezultati istraživanja su pokazali da je: kod 25.5% ispitanika glava u protruziji; kod 29.5% ispitanika spušteno desno rame; kod 24.7% ispitanika spušteno lijevo rame; kod 41.6% ispitanika ramena u protruziji; kod 36.2% ispitanika prisutna krilatost obije lopatice; kod 54.9% ispitanika prisutan asimetričan položaj donjih uglova lopatica; kod 70.5% ispitanika prisutan

asimetričan položaj Lorencovih trouglova; kod 18.8% ispitanika prisutan prednji nagib karlice; kod 1.1% ispitanika prisutna asimetrija položaja SIAS; kod 52.6% ispitanika prisutna kontraktura oba M. Iliopsoas-a; kod 13.2% ispitanika prisutan neki od deformiteta koljena; kod 72.7% ispitanika prisutni spušteni svodovi oba stopala; kod 22.0% ispitanika prisutan valgus obije Ahilove tetive; kod 3.1% ispitanika prisutan obostrani hallux valgus; kod 1.6% ispitanika imalo razliku u dužini nogu u iznosu od 1 cm; od ukupno 206 ispitanika (17.4%) kod kojih je registrovan gibozitet, isti se koriguje kod 122 ispitanika (59.22%), odnosno ne koriguje se kod 84 (40.78%). Kod 82.6% ispitanika nije evidentiran gibus. Statističke analize izvršene su programom IBM SPSS Statistics 23. Značaj ranog otkrivanja posturalnih deformiteta je od izuzetnog značaja u cilju pravovremenog spriječevanja napredovanja određenog posturalnog deformiteta kako bi se izbjegle negativne posledice po zdravlje i umanjila funkcionalna onesposobljenost uzrokovana napredovanjem određenih posturalnih deformiteta. Skrining ukazuje na moguće posturalne poremećaje i deformitete a iziskuje dodatne pretrage radi otkrivanja i detaljne ocjene deformiteta sa ciljem potvrđivanja ili otklanjanja sumnji. Skriningom se dobijaju korisne informacije o posturalnom statusu djece a predstavlja jedinstvenu priliku za rano otkrivanje i prevenciju mogućih posturalnih deformiteta. Rezultati ovog istraživanja se mogu koristiti da ukažu na primjenu određenih aktivnosti kako bi se posturalni deformiteti mogli pravovremeno otkriti, kontrolisati, spriječiti i liječiti efikasnim programima preventivnih i terapijskih vježbi kreiranih i primijenjenih od strane fizioterapeuta. To zasigurno obuhvata i uvođenje više sistematskih pregleda, sa propisivanjem terapija neophodnih za spriječavanje razvoja posturalnih deformiteta, u toku školske godine u toku kojih bi se u saradnji sa ostalim stručnim licima posebna pažnja obratila na pravovremenu identifikaciju posturalnih deformiteta kod učenika. U crnogorskom društvu prisustvo posturalnih deformiteta shvata se isuviše olako jer roditelji nijesu dovoljno upoznati sa ovim stanjima i njihovim posljedicama. Na osnovu dobijenih rezultata, upućene su određene preporuke roditeljima i nadležnim državnim organima za adekvatno djelovanje u cilju prevencije i terapije posturalnih deformiteta kod djece u osnovnim školama.

69


Hronika 01. jun – Zabilježeno preko 80 hiruških intervencija na pogrešnom dijelu tijela – Španija Ljekarske greške su česte, ali postoje neke za koje smatramo da su nemoguće ili se jako rijetko dese. Međutim, jedno istraživanje koje je predstavljeno na godišnjoj konferenciji Evropskih anesteziologa u Beču pokazuje da obavljanje hiruške procedure na pogrešnom mjestu nije tako rijetko kao što se mislilo, prenosi Telegraf. Preko 80 hirurških intervencija na pogrešnom dijelu tijela zabilježen je u 100 bolnica u Španiji u posljednjoj deceniji, podaci su koje je na konferenciji iznio dr Daniel Arnal iz Madrida. Do sada je postojao samo podatak da se ovakva situacija događa samo jednom u 100 hiljada slučajeva. - Naši dokazi mogu da budu samo vrh ledenog brijega jer je surova istina da postoji dramatičan nedostatak informacija o ovakvim događajima - rekao je dodajući da zdravstvo u Španiji pod hitno mora uvesti mjere prevencije u budućnosti. Najviše zahvata na pogrešnom mjestu dešava se u ortopediji (48 odsto) i oftalmologiji (28 odsto). U 44 odsto slučajeva intervencija na pogrešnom dijelu tijela je bila povezana sa hiruškom procedurom, a operacija je bila izvedena u polovini ovih slučajeva. U ostalih 56 odsto slučajeva greška je zapravo bila anestezija na pogrešnom dijelu tijela. Ozbiljna fizička oštećenja prijavljena su samo u tri slučaja. 02. jun – Najviše slučejeva boginja u SAD od 1992. godine U Sjedinjenim Američkim Državama u prvih pet mjeseci ove godine zabilježen je 971 slučaj malih boginja, što je najveći broj od 1992. godine kada je zabilježeno 963 slučajeva, saopštile su američke vlasti a prenosi Rojters. Bolest je zvanično proglašena iskorenjenom 2000. godine. Kako se navodi, najviše oboljelih ima među školskom djecom čiji roditelji su odbili da ih vakcinišu. - Boginje mogu da se spriječe, a način da se spriječi njihovo izbijanje jeste da se osigura da su sva djeca i odrasli koji mogu da se vakcinišu, vakcinisani - izjavio je direktor Centra za kontrolu i prevenciju bolesti dr Robert Redfild. Prije nego što je vakcinacija postala obavezna, u SAD je godišnje od malih boginja obolijevalo tri do četiri miliona ljudi godišnje, a umiralo 400 do 500. 04. jun – Više stotina ljekara izašlo na ulice da protestvuje - Poljska Više stotina ljekara izašlo je na ulice Varšave, zahtjevajući veća izdvajanja za zdravstvo, skraćenje vremena čekanja na

70

medicinske zahvate i intervencije i zaustavljanje odlaska slabo plaćenih doktora u inostranstvo. Demonstranti, od kojih neki obučeni u bijele mantile, nosili su transparente na kojima je pisalo "Želimo da liječimo pacijente u Poljskoj" i "Spriječite umiranja zbog listi čekanja". Oni su pokrenuli peticiju u kojoj traže da Poljska izdvoji 6,8 odsto bruto društvenog proizvoda na zdravstvo. Demonstranti su blokirali ulice od Ministarstva zdravlja do parlamenta. Mediji u Poljskoj navode da je nekoliko ljudi umrlo čekajući da bude primljeno u bolnicu, a dječija i odjeljenja ginekologije i akušerstva u nekim bolnicama biće zatvorena zbog manjka doktora i medicinskih sestara. Vladajuća konzervativna Vlada planira izdvajanja za zdravstvo od šest odsto do 2024. godine, navodi AP. 05. jun – Nova opcija za liječenje raka dojke - SAD Redovni pregledi i najnoviji tretmani pomažu ženama više nego ikada da prežive rak dojke. Ali čak i kada je njihova bolest ustanovljena na vrijeme, više od 200 hiljada žena u Americi svake godine suočeno je sa mogućom mastektomijom ili više nedjelja zračenja. Međutim, najnovija studija nagovještava da za neke od tih žena postoji jednostavnija, treća opcija. Onkolog dr Džulija Vajt ponudila je pacijentkinji Vendi Lajbarger koja je podvrgnuta operaciji djelimičnog uklanjanja tkiva prvog stadijuma raka dojke, nakon čega su trebali da uslijede tretmani zračenja, drugačiju opciju. Umjesto da zrači čitavu dojku, ona je mogla da dobije usmjereno zračenje na male oblasti u kojima je rak uklonjen, plan tretmana koji traje samo pet dana. - Ako pogledamo broj žena kojima se rak vratio poslije uklanjanja tumora, skoro u svim slučajevima, 80 do 90 odsto, vrati se na isto mjesto – kazala je dr Vajt. Ona je predvodila studiju u bolnici Univerziteta države Ohajo, u kojoj su upoređeni podaci o povratku kancera među ženama koje su primile potpuno ili djelimično zračenje dojke. Ustanovljeno je da je kod žena u ranoj fazi raka dojke, koje su imale potpuno zračenje, šanse za povratak bolesti bile manje od 5 odsto poslije 10 godina. Prijavljeni su skoro isti rezultati među ženama koje su imale djelimično zračenje. - Skraćeni petodnevni tretman je jednako djelotvoran kao i potpuna radijacija dojke za četiri do šest nedjelja – tvrdi dr Vajt. Iako djelimično zračenje dojke nije opcija sa svakog pacijenta, omogućava većem broju žena slabiju ali dovoljno


kvalitetnu i djelotvornu opciju kada odlučuju da li je djelimično uklanjanje tkiva dojke dobro u njihovom slučaju. - To zaista omogućava da više žena ima pristup kvalitetnom zračenju, tako da ako žele da sačuvaju svoje grudi, to i mogu – zaključila je dr Vajt. 07. jun - Uskoro i jestivi proizvodi na bazi kanabisa – Kanada Jestivi proizvodi na bazi kanabisa biće u prodaji od polovine decembra u Kanadi, saopštila je vlada i dodala da kanabisa neće biti u proizvodima koje vole djeca, kao što su bombone i lizalice. Novi propisi, koji će stupiti na snagu godinu dana poslije legalizacije kanabisa u rekreativne svrhe 17. oktobra 2018. godine, odnosiće se i na ekstrakt kanabisa i dermatološke proizvode. Međutim, ti proizvodi neće biti dostupni u prodavnicama ili na internetu do decembra, zbog regulatornog roka od 60 dana za njihovo odobrenje, navela je vlada. Biće uvedena i stroga pravila kako bi ti proizvodi bili što manje privlačni mladim ljudima, među kojima će biti neutralne ambalaže i teško otvaranje proizvoda kao i ograničavanje određenih sastojaka, boja i parfema. Prema novim propisima, hrana ili pića na bazi kanabisa ne mogu sadržati više od deset miligrama THC - psihoaktivne supstance biljke. Za ekstrakte kanabisa i dermatološke proizvode, maksimalno dozvoljena doza će biti 1.000 miligrama po pakovanju. 13. jun – Žestok udar Vatikana na LGBT zajednicu Vatikan je osudio rodnu teoriju kao dio nejasnog koncepta slobode i u novom dokumentu naveo kako je ideja da je pol određen ličnim osjećajima, a ne biologijom pokušaj uništenja prirode. LGBT zajednica je odmah kritikovala dokument na 30 stranica pod naslovom Muškarca i ženu je stvorio On kao štetnu i zbunjujuću i poručila da će potstaći mržnju i netrpeljivost. Prvi dokument Vatikana o rodnoj teoriji napisala je Kongregacija za katolički odgoj kao instrukciju katoličkim edukatorima o tome kako pristupiti rodnoj teoriji, a da bude u skladu s crkvenim učenjem. Objavljen je u vrijeme kada lezbijke, gay, biseksualne i transrodne osobe širom svijeta proslavljaju Mjesec ponosa usred sve većih nastojanja za prihvaćanjem ideje da je pol mnogo kompleksniji i fluidniji od binarnih kategorija muškaraca i žena i da zavisi o puno više činioca nego samo o vidljivim polnim karakteristikama. - Koncept roda promatra se kao subjektivan način razmišljanja svake osobe, koja može odabrati pol koji ne odgovara njegovom ili njezinom biološkom polu, a time i načinu na koji drugi vide tu osobu - navodi se u vatikanskom spisu. Navodi se da su rodne teorije često utemeljene samo na nejasnom konceptu slobode u području osjećaja i želja ili trenutnih želja izazvanih emocionalnim impulsima i voljom pojedinca, u suprotnosti sa svime što se temelji na istinama postojanja. Izvršni direktor udruženja New Ways Ministry Francis DeBernardo koji nastoji pomiriti LGBT katolike i Crkvu nazvao je spis grubim pogrešnim tumačenjem života LGBT osoba koji će pokrenuti nasilje nad tom zajednicom. - Dezinformacije u dokumentu dovest će do toga da

porodice odbace svoju djecu, što će samo povećati otuđenje LGBT osoba iz Crkve - naveo je u izjavi. Iako dokument nije potpisao papa Franjo, nekoliko puta su navedeni citati iz njegovih govora i učenja te govora prethodnih Papa. Dokument osuđuje teorije koje su pokušale da unište pojam prirode i obrazovne programe i zakonodavne trendove koji čine radikalni prekid sa stvarnom biološkom razlikom između muškarca i žene. 15. jun – U toplotnom udaru 36 mrtvih – Indija

Toplotni talas koji je zahvatio Indiju usmrtio je 36 osoba od kojih je najviše siromašnih radnika, objavila je državna služba za nepogode upozoravajući da su rekordne temperature zabilježene u više indijskih saveznih država nego prethodnih godina. Glavni grad Indije, Delhi, zabilježio je temperaturu od 48 Celzijevih stepeni što je najviša ikada izmjerena temperatura u tom gradu dok je u Churuu, gradu u sjeverozapadnoj državi Rajasthan, temperatura dosegnula čak 51 stepen. - Ovo je najgori toplotni udar ikada. Tokom 2015. toplotni talas je bio zabilježen u devet zemalja, a sada se procjenjuje na njih 23 - rekao je Anup Kumar Srivastava, stručnjak za suše i toplotne udare pri državnoj službi za nepogode (NDMA). 17. jun – Novi slučajevi opake bolesti – Afrika

- Puno je više ljudi umrlo sada nego tokom bilo koje druge epidemije ebole u istoriji, osim epidemije u Zapadnoj Africi 2013. do 2016. godine, no situacija bi mogla dostići i taj

71


nivo - kazao je Jeremy Farrar, direktor globalne zdravstvene dobrotvorne organizacije Wellcome Trust koja se bavi borbom protiv ebole. Uganda je u srijedu objavila pojavu dva nova slučaja zaraze ebolom – zaraženi su baka i trogodišnji dječak, čime je potvrđeno da se smrtonosna epidemija proširila izvan granica Demokratske Republike Kongo. - Slučajevi iz Ugande pokazuju kako je epidemija u zaista zastrašujućoj fazi te bi mogla usmrtiti znatno više ljudi rekao je za Reuters Farrar, specijalista za infektivne bolesti. - Epidemija je u zaista zastrašujućoj fazi te ne pokazuje znakove slabljenja. Možemo očekivati i trebamo se pripremiti za nove slučajeve u Kongu i susjednim zemljama - dodao je Farrar. Trenutna epidemija ebole započela je u avgustu prošle godine na istoku Konga te je dosad zaraženo najmanje 2,062, a umrlo je 1,390 ljudi. Tokom epidemije u Zapadnoj Africi prije nekoliko godina zaraženo je 28 hiljada ljudi a umrlo 11.300, uglavnom u Liberiji, Gvineji i Sierra Leoneu. Ova virusna bolest širi se dodirom s tjelesnim tečnostima, te izaziva hemoragijsku groznicu uz snažno povraćanje, proliv i krvarenje.

20. jun - Zbog nehigijene i dalje se šire mnoge zarazne bolesti - UN Više od 2 milijarde ljudi širom svijeta još uvijek nema pristup pitkoj vodi, prema izvještaju Ujedinjenih nacija. Značajan napredak postignut je od kraja prošlog stoljeća, pošto je od 2000. godine 1,8 milijardi ljudi dobilo mogućnost da dođu pješke za oko 30 minuta do pitke vode, navodi se u izvještaju UNICEF-a i Svjetske zdravstvene organizacije. Međutim još uvijek oko 2,2 milijarde ljudi nema pristup pitkoj vodi, što uključuje 785 milijona ljudi koji nemaju zaštićen izvor vode na udaljenosti od pola sata. Nepročišćenu površinsku vodu pije 144 milijona ljudi.

18. jun – Eutanazija dozvoljena u državi Viktoriji - Australija U australijskoj državi Viktoriji stupio je na snagu zakon koji dozvoljava pacijentima u terminalnoj fazi bolesti da traže eutanaziju, što je prvi takav akt u zemlji. Asistirano samoubistvo je nelegalno u većini zemalja svijeta. Bilo je zabranjeno u Australiji do 2017. godine kada je Viktorija, druga najmnogoljudnija država Australije, usvojila sporni zakon koji dozvoljava pacijentima da prekinu svoj život. Premijer države Danijel Endrus, koji se zalaže za taj zakon od smrti oca 2016. godine, rekao je za televiziju Čenel najn da će time oboljeli dobiti dostojan izbor na kraju njihovog života. - Radi se o smjeloj izmjeni. Nijedna druga država nije je napravila, ali mi mislimo da je to dobra mjera. Zauzeli smo pristup pun saosećanja - rekao je on. Eutanazija će biti moguća za pacijente u terminalnoj fazi bolesti, starije od 18 godina i koji žive u državi Viktoriji i imaju manje od šest mjeseci života ili manje od godinu dana za osobe koje boluju od multiple skleroze ili neuromotornih bolesti.

Mnoge bolesti – poput dijareje, kolere, tifusa, hepatitisa A mogle bi biti eliminirane kad bi širom svijeta bili dostupni pitka voda i zahodi spojeni na kontrolisanim kanalizacijskim sistemom. Širenje crijevnih parazita i očnih bakterijskih infekcija takođe bi bilo smanjeno. U izvještaju se takođe navodi da 4,2 milijarde ljudi nema pristup zahodima sa sigurnim odvodom, a 673 milijona ljudi i dalje obavlja nuždu na otvorenom. U uporedbi s 2000., kad je nuždu na otvorenom obavljalo 21 posto populacije, sada to čini 9 posto. Međutim u 39 zemalja, broj ljudi bez zahoda zapravo je porastao, prvenstveno u subsaharskoj Africi, gdje je značajan porast stanovništva. Tri milijarde ljudi i dalje je bez osnovnih higijenskih uslova, koji se definišu kao posjedovanje zahoda koji ne upotrebljava više domaćinstava i posjedovanje umivaonika sa sapunom i vodom u kući.

19. jun – Prvi slučaj smrti predoziranja THC-om - SAD

Samo nekoliko dana nakon što su ukinuli vlastitu zabranu konzumacije medicinske marihuane, iz redova Engleske crkve poručili su kako planiraju da investiraju u njenu proizvodnju, piše Financial Times. Engleska crkva je branila vjernicima konzumaciju medicinske marihuane, a promijenili su mišljenje sa zakonskom legalizacijom medicinske marihuane u Ujedinjenom Kraljevstvu. Engleska crkva raspolaže investicijskim portfeljom od 12,6 milijardi funti, a ulaganja će ograničiti isključivo na medicinsku marihuanu. Investiranje u proizvodnju, distribuciju i prodaju rekreativne marihuane za njih ostaje tabu tema. - Za nas postoji razlika između medicinske i rekreativne marihuane. Nemamo problem s marihuanom koja se koristi u medicinske svrhe - rekao je Edward Mason, čelni čovjek ulaganja

Neimenovana 39-godišnjakinja umrla je u SAD-u nakon što se inhalirala uljem od kanabisa. Obdukcija nije pokazivala nikakvu fizičku bolest ili tegobe koje su bile uzrok smrti, a toksikološki nalaz osim THC-a nije pokazao ništa drugo. Patolog je napisao u svom izvještaju zaključak da je ova Amerikanka umrla od predoziranja THC-om. THC je inače aktivni sastojak kanabisa. Patolog je na to obratio pažnju nakon što su drugi ljekari izrazili sumnju da se upravo to moglo dogoditi. Ovo bi bio prvi slučaj predoziranja marihuanom u državi. Patolog dr Christy Montegut iz Louisiane rekao je da je neimenovana 39-godišnjakinja umrla nakon inhaliranja uljem od kanabisa.

72

23. jun – Crkva planira ulaganja u proizvodnju marihuane - Engleska


Engleske crkve. Medicinska marihuana u Ujedinjenom Kraljevstvu legalizirana je prošloga oktobra, nakon pritiskaka javnosti koja se pobunila jer se epileptičnoj djeci počela oduzimati terapeutska marihuana. Usprkos tome, pacijenti i dalje imaju problema pri nabavci medicinske marihuane. Osim ulaganja u kanabis, Crkva ne želi da ulaže u pornografiju, kockanje i duvanske proizvode, jer usmjeravaju novac u skladu s hršćanskim vrijednostima. 25. jun - Donatori uplatili 110 miliona dolara za humanitarnu pomoć - Palestina

Toplotni talas koji je pogodio Evropu s temperaturama do 40 stupnjeva Celzija jasan je dokaz klimatskih promjena, poručila je čileanska ministrica zaštite životne okoline Carolina Schmidt na kraju konferencije na kojoj se pripremao novi UN-ov samit o klimi. - Širom svijeta vidimo uticaj klimatskih promjena. To nije nešto što će se dogoditi za sto ili više godina, to je nešto što vidimo upravo sada - kazala je Schmidt, koja će predsjedati UNovim samitom u Santiagu. Klimatske promjene utiču na život ljudi - Svi trebamo da se promijenimo. To nije nešto što se tiče samo vlasti. I ja mislim da je veliki broj ljudi na to spreman jer vide kako klimatske promjene utiču na njihov život. Sjetite se svih nedavnih toplotnih udara - dodala je Schmidt na konferenciji u Bonnu. 27. jun – Zbog plastičnog otpada ugroženo i zdravlje ljudi

Glavni sekretar UN-a Antonio Guterres pozvao je zemlje članice da nastave finansirati UN-ovu agenciju za palestinske izbjeglice (UNRWA) na donatorskoj konferenciji na kojoj je prikupljeno više od 110 miliona dolara, poručivši da je važno nastaviti mirovne napore radi ostvarenja vizije o dvije države, Izraela i Palestine koje žive jedna uz drugu u miru i sigurnosti. Guterres je govorio na donatorskoj konferenciji u New Yorku za UN-ovu agenciju koja pomaže palestinskim izbjeglicama kada se u Bahreinu na inicijativu američke administracije održava radionica o palestinskom budžetu koja nudi Palestincima program vrijedan 50 milijardi dolara, piše Reuters. 26. jun – Toplotni talas u Europi jasan je dokaz klimatskih promjena - EU

Već desetinama godina se podvodni svijet nosi s problemom otpada i plastike pa se tako često mogu naći u želucima riba i morskih sisavaca ostaci plastike ili čak veliki komadi. Univerzitet Newcastle objavio je zabrinjavajuće rezultate istraživanja. Toga do sada nismo bili svjesni - ljudi mjesečno pojedu 21 gram plastike, što je na nedeljnom nivou jedna čajna kašičica, javlja 9news.com. Voditelj istraživanja dr Thava Palanismi tvrdi da nedjeljno pojedemo jednu kreditnu karicu plastike. Naučnici su do tih rezultata došli proučavajući mikroplastiku koju čovjek svakodnevno unosi u organizam. Generalni direktor WWF-a Internationala Marco Lambertini poručio je da bi ovo otkriće trebalo potstaći vlade na djelovanje. Istakao je da plastika nema negativan uticaj samo na ocean, prirodu, vodene tokove i morski život, nego i na život čovjeka jer se nalazi i u njemu. Za kraj rekao je da bi trebalo početi s globalnim djelovanjem protiv plastike. Lambertini je još napomenuo da ako ne želimo plastiku u svom tijelu, trebamo da prestanemo s bacanjem tona plastike koja s vremenom odlazi u vodu. I da, najveći izvor plastike koju unosimo u tijelo dolazi iz vode. I flaširana i voda iz slavine do nas dovodi plastiku pa se mogu vidjeti velike razlike među regijama s dvostruko više plastičnih čestica u vodi. Zato se vide regionalne razlike u SAD-u i Indiji nego u Evropi i Indoneziji. Međutim, plastične čestice unosimo i prehrambenim proizvodima poput piva, školjki i soli. Prema WWF-Australia, osam tona plastike godišnje završi u oceanu. Isto tako, njihovi podaci govore da je od 2000. godine svijet proizveo onoliko plastike koliko svih prethodnih godina zajedno. Fond poziva vlade širom svijeta da pristanu na sporazum kojim bi se postavili globalni ciljevi za okončanje plastičnog otpada. 28. jun – Kriza javnog zdrvalja zbog smrtnosti od opijata – Velika Britanija

Konferencija u Bonu nastavak je prošlogodišnjeg UN-ova samita u poljskim Katowicama, gdje su predstavnici izradili pravilnik o finansiranju Pariškog klimatskog sporazuma, jednog od značajnijih dogovora o klimi izrađenog 2015. godine koji je na snagu stupio godinu dana poslije.

Klasifikacija čarobnih gljiva (psilocibinske gljive) i MDMA (poznat u nečistoj formi kao ekstazi) kao ilegalnih droga A klase, tj. kao najopasnijih droga, apsurdna je u situaciji kada je potencijalni rizik štetnosti i zloupotrebe znatno niži od legalnih ili slabije kontroliranih materija, rečeno je zastupnicima parlamenta u Velikoj

73


Britaniji, prenosi Independent. Magične gljive su među najmanje štetnijim materijama koji postoje, a istraživanja su pokazala da posjeduju veliki potencijal za liječenje ozbiljne depresije, no uprkos tome klasifikovane su zajedno s kokainom i heroinom prema Zakonu o drogama od 2005. godine. Prof. dr Matthew Hickman, stručnjak s Bristolskog univerziteta za smrti uzrokovane konzumacijom droga i prethodni predsjedavajući Savjetodavnog vijeća za zlouporabu droga (ACMD), rekao je da iza ove klasifikacije stoji politika, a ne dokazna građa koja upućuje na štetnost. Tvrdi da se na prvom sastanku ACMD-a na kojem je učestvovao, govorilo o čarobnim gljivama isključivo kao drogi A klase jer je hemijski slična LSD-u. - Ako su farmakološki iste, trebale bi biti jednako klasifikovane. To je apsurdno - smatra ovaj ekspert te dodaje da MDMA takođe ne bi smio biti klasifikovan kao droga A klase jer se isto tako koristi za liječenje depresije i PTSP-a. Ovo je peta godina za redom da je postavljen novi rekord, s rekordnih 432 smrtna slučaja uzrokovana zouporabom kokaina. Međutim, došlo je i do velikih povećanja smrti koje su povezane s opioidnim ljekovima kao što je sredstvo za ublažavanje boli fentanil. U nadolazećem uvodnom dijelu medicinskog časopisa za psihijatriju Lancet, prof. Hickman i koautor prof. John Stranga iz King’s Collegea u Londonu, tvrde da je potrebno pozvati na krizu javnog zdravlja oko smrtnih slučajeva povezanih s opioidima. 29. jun – Virus Zapadnog Nila prijetnja po javno zdravlje - Grčka Ministarstvo inostranih poslova Velike Britanije svoje građane je upozorilo da preduzmu mjere kako bi se zaštitili od komaraca u Grčkoj, jer je prošle godine tamo zabilježno 50 slučajeva smrti od virusa Zapadnog Nila. Zbog toga su one koji planiraju putovanje u Grčku upozorili da preduzmu mjere kako bi se zaštitili od ovih insekata koji mogu da zaraze ljude virusom. I grčki predstavnici zdravstva su upozorili ljude na potencijalne rizike ovog virusa, a najčešći simptomi koji se javljaju su glavobolja, osećaj slabosti i bol u tijelu/kostima, a u nekim slučajevima ishod može da bude fatalan. Vjeruje se da virus Zapadnog Nila prenose komarci, tako što se hrane inficiranom krvlju zaraženih ptica (najčešće je riječ o divljim vrstama). - Bilo je dovoljno slučajeva da se ovo smatra prijetnjom po javno zdravlje. Virus se u Grčkoj pojavio kada su došle nove vrste ptica, a preporučljivo je da ljudi preduzmu sve mjere zaštite poput nošenja odjeće dugih rukava i nogavica, izbjegavanja mjesta gdje ima stajaće vode, korišćenja mrežica za komarce i repelenata. Baš kao što zimi očekujemo dosta slučajeva virusa gripa, na ljeto moramo da budemo spremni za virus Zapadnog Nila. Moramo da budemo pripremljeni - rekao je Danaj Pervanidu iz grčke organizacije za zdravlje Keelpno. Više od 300 ljudi je prošle godine bilo zaraženo ovim virusom u Grčkoj, a preminulo ih je 50. S obzirom na to da je Grčka jedna od najposjećenijih evropskih destinacija, tamošnji nadležni organi rade šta mogu kako bi kontrolisali zarazu ovim virusom, a jedna od mjera koju su preduzeli je i dijeljenje letaka sa informacijama o ovom virusu, koji se distribuiraju na aerodrome.

74

Pored Grčke, u poslednjih nekoliko godina je i u Italiji, Rumuniji i Srbiji zabilježeno dosta slučajeva virusa Zapadnog Nila. 30. jun – Najveći izazovi zdravstvene zaštite za Evropsku komisiju - EU Nedavni izbori za Evropski parlament pružili su šansu građanima da iskažu svoja očekivanja o zdravstvenoj strategiji Evropske unije. Tim povodom je nedeljnik Politico pokrenuo serijal onlajn debata u kojima vodeći stručnjaci razmatraju najveće izazove zdravstvene zaštite sa kojima će se nova Evropska komisija boriti narednih pet godina. Jedan od gorućih problema evropskog zdravstva je epidemija protivnika vakcina koja se širi starim kontinentom. Talas populizma zahvatio je i javno zdravstvo, pa gotovo polovina Evropljana misli da je vakcinacija opasna za ljude. Posljedica toga je oživljavanje zaraznih bolesti koje su bile gotovo iskorijenjene. Politiko je pitao eksperte kako se suprotstaviti ovakvom skepticizmu i uvjeriti Evropljane da su vakcine sigurne i korisne. Dr Džonatan Kenedi, profesor globalnog zdravlja na Univerzitetu kraljice Meri u Londonu kaže da je nauka jasna, odnosno, da prednosti vakcine daleko nadmašuju rizike. Nažalost, naučni dokazi ne utiču na one koji smatraju da vakcine nisu bezbjedne. Povećana sumnja u vakcine je manifestacija talasa anti-institucionalne ljutnje i sumnjičavosti prema elitama i stručnjacima svih vrsta, uključujući i doktore. Zapadne zemlje sa najvećom podrškom populističkim strankama, kao što su Grčka, Francuska i Italija, imaju najniži nivo povjerenja u vakcinu. Da bismo se efikasno riješili sumnje u vakcine, moramo riješiti njene uzroke. Populistički talas je u velikoj mjeri posljedica propasti društvenog ugovora poslije Drugog svetskog rata. Značajan dio stanovništva u liberalnim demokratijama osjeća se politički obespravljenim i ekonomski marginalizovanim. Preokretanje ovog trenda zahtijevaće izgradnju pravednijih i inkluzivnijih društava, drugim riječima, novog društvenog ugovora za 21. vijek. Pošto se takva reforma neće destiti u bliskoj budućnosti, možda je jedino što će ubijediti skeptike u važnost vakcina povećanje smrtonosnih i razarajućih bolesti, koje se lako mogu spriječiti – kazao je dr Kenedi. Dr Vitenis Andriukaitis, kardiolog i evropski komesar za zdravstvo smatra da je nedopustivo da djeca u Evropskoj uniji umiru od zaraznnih bolesti kada na raspolaganju imamo efikasne i ekonomične vakcine. To je našoj zajednici razoran, ali neophodan poziv na buđenje. - U Evropskoj komisiji tražili smo načine da povećamo povjerenje ljudi u vakcine. Nedavna anketa je pokazala da građani imaju povjerelje u savjete zdravstvenih radnika, pa smo, u skladu sa tim, radili na pomoći radnicima na prvoj liniji fronta da sačuvaju to povjerenje. U septembru organizujemo Globalni samit o vakcinaciji, sa ciljem da se promovišu koristi od vakcine koje svake godine spašavaju milione života. Dr Dejvid Robert Grajms, istraživač raka, fizičar i naučnik kaže da su skloni da misle da je pokret protiv vakcine relativno nov fenomen, ali protivljenje imunizaciji postoji od njenog nastanka u 18. vijeku. Moderna inkarnacija je podmuklija, a glavni faktor u tome je sposobnost antivakcinaša da dominiraju društvenim mrežama.


Bilo da imate stomačne probleme (dijareja, bol, nadutost, grčevi) ili ga koristite radi preventive na putu ili kod kuće, vaša crijevna flora neometano i zdravo funkcioniše u svakoj prilici, uz pomoć samo jedne kapsule Probiotic-a Ivančić i sinovi. U saradnji sa Lalemand-Rosell Institutom, stvorili smo probiotski preparat za celu porodicu, kome se najviše vjeruje na našem tržištu. O tome govori milion prodatih kutija godišnje i podatak da ga neko od nas upotrijebi na svakih 25 sekundi.


Manja doza. Ista efikasnost.

Sadrži jedinstvenu dozu aktivne supstance. Svakodnevnim uzimanjem Andola PRO 75 mg dokazano se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara kod bolesnika koji su ranije imali srčani ili/i moždani udar. Takođe, Andol PRO 75 mg obložen je želudačanootpornom ovojnicom koja smanjuje rizik od iritacije želudačane sluznice.

Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavještenja o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog ljekara ili farmaceuta.


Millions discover their favorite reads on issuu every month.

Give your content the digital home it deserves. Get it to any device in seconds.