Page 1

5. MART 2018. GODINA IX BROJ 107

1.00

www.medicalcg.me

Rekonstrukcija bešike robotskom metodom Elastografija u dijagnostici dojke Osipne groznice

Ministarska konferencija o imunizaciji

Polenska kijavica Hemoroidi NVO Dijabetes Podgorica

Sa stručnog skupa

V GODIŠNJA

KONFERENCIJA

31. maj - 02. jun 2018. g. ■ Hotel „Mediteran“, Bečići


Manja doza. Ista efikasnost.

Sadrži jedinstvenu dozu aktivne supstance. Svakodnevnim uzimanjem Andola PRO 75 mg dokazano se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara kod bolesnika koji su ranije imali srčani ili/i moždani udar. Takođe, Andol PRO 75 mg obložen je želudačanootpornom ovojnicom koja smanjuje rizik od iritacije želudačane sluznice.

Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavještenja o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog ljekara ili farmaceuta.


Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Prof. dr Božidar M. Bojović Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Igor Mićunović, dr sci med. Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Održana Ministarska konferencija o imunizaciji 10 – 12 Rekonstrukcija bešike Prof. dr Derya Balbay 13 Stručni skup (rinitis, sinuzitis, anemije) 14 – 15 Periferna arterijska bolest Ast. dr sci med. Nikola Fatić 16 – 17 Hemoroidi Dr Danijel Gogić 20 – 22 Podmlađivanje hijaluronom Dr Katarina Raspopović 26 – 27 Hronika Crne Gore 28 – 37 Stručni skup (seksualno zlostavljanje djece) 45 – 47 Prava djeteta Dr Stanislava Višnjić 48 – 49 Stručni skup (imunitet kod djece) 50 – 51 Polenska kijavica Dr Sanja Čizmović 52 – 53 Osipne groznice Dr Biljana Ivelja 54 – 56 Kongenitalna adrenalna hipoplazija Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović 57 – 59 Konferencija o rijetkim bolestima 60 – 61 Elastografija u dijagnostici dojke Dr Jelena Uskoković 62 – 63 Teenlifting Dr Sanja Malbaša Gošović 66 – 67 Schroth metoda Mr Bojan Kraljević, spec. fizijatrije 68 – 69 NVO udruženje Dajabetes Podgorica Ivan Milašević 70 – 71


Queisser Pharma, njemačka kompanija sa tradicijom dužom od 100 godina, sa svojim vodećim brendom Doppelherz® predstavlja simbol održavanja unapređenja dobrog zdravlja ljudi. Doppelherz® proizvodi, proizvodi na bazi prirodnih sastojaka, vitamina, minerala i elemenata u tragovima, daju važan doprinos održanju blagostanja vašeg organizma.

Imuno Aktiv

- 10 mg Cinka - 50 μg Selena -100 mg vitamina C Za normalno funkcionisanje imunog sistema

Magnezijum 400

Omega-3 1400

Za pravilno funkcionisanje neuro - mišićnog aparata

Regulišu nivo holesterola i triglicerida i normalizuju rad srca

- 400 mg Magnezijuma - Vitamini B6, B12 - Folna kiselina

- 1400 mg ulja morskih riba - 485 mg Omega 3 masnih kiselina - 20 mg vitamina E

Meditas d.o.o. Crna Gora, Podgorica, Oktobarske revolucije 130 e-mail: info@meditas.me / tel: +382 20 625 016 / mob: +382 69 024 084 / www.meditas.me

MeditasCrnaGora

meditas_crnagora

DoppelherzMontenegro

doppelherzmontenegro


Brinite o zdravlju na inteligentan način!

bez alergena bez glutena bez laktoze bez mliječnih bjelančevina

Od prvog dana života za: t proliv bilo koje etiologije t pomoć kod dojenačkih kolika t obnovu crijevne mikroflore Lactobacillus rhamnosus, LGG® Bifidobacterium, BB-12® www.jglprobiokulture.com, www.jgl.hr

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me


Da nos ponovo diše i miriše!

ksilometazolin Lek je namenjen olakšanju simptoma kod: • zapušenog nosa • hroni�nog i i alergijskog rinitisa (alergijskog zapaljenja nosne sluznice) • sinuzitisa (zapaljenja sinusa) SNUP (0.05%) sprej za nos, rastvor namenjen je deci uzrasta od 6 do 12 godina.. SNUP (0.1%) sprej za nos, rastvor namenjen je odraslima i deci starijoj od 12 godina. odinaa. Pre upotrebe detaljno pro�itati uputstvo! O indikacijama, merama opreza i neželjenim reakcijama na lek posavetujte se sa lekarom ili farmaceutom.


ZANIMLJIVOSTI

Vegani i vegeterijanci se ne hrane zdravije?

Eliminisanje mesa ne čini ishranu nužno zdravijom, kaže studija objavljena u časopisu Journal of the American College of Cardiology. Ustvari, studija je utvrdila da je većina učesnika koji se pretežno hrane biljnom hranom, vegetarijanci i vegani, konzumirala više prerađene hrane i zaslađenih napitaka i vjerovatnije je da će dobiti srčanu bolest ili umrijeti tokom višegodišnjeg perioda trajanja studije, nego ljudi koji izbjegavaju prerađenu hranu, pa čak ako to znači i umjereno uzimanje mesnih obroka. Neke prijašnje studije su zaključile da su ljudi koji su se prebacili na vegetarijansku hranu, boljeg kardiovaskularnog zdravlja. Ali stvar je mnogo komplikovanija. - Studije o vegetarijanskoj i veganskoj prehrani ne prave razliku između različitih kvaliteta biljne hrane - kaže doktorka sa Harvard T.H.Chan School of Public Health, Ambika Satija. Određena biljna hrana, kao cjelovito zrno, voće i povrće povezana je s manjim rizikom za dijabetes tipa II i kardiovaskularne bolesti. Ali druga biljna hrana, posebno ako ne uključuje sezonsko povrće, povezana je s većim rizikom. Koristeći medicinske podatke oko 200 000 ljudi, naučnici su formirali tri grupe učesnika i pratili kod koje će se grupe tokom godina razvijati rizici kardiovaskularnih bolesti. Pokazalo se da su ljudi koji su jeli zdravu biljnu hranu, a umjereno uključili i životinjsku hranu, imali manje šanse da umru zbog bolesnog srca nego oni koji su jeli prerađenu biljnu hranu, a bili isključivo vegetarijanci ili vegani. Studija ohrabruje jer tvrdi da ne treba posve izbaciti hranu životinjskog porijekla da bi imali koristi za zdravlje srca. Već umjereno izbjegavanje životinjske hrane može smanjiti rizik srčanih bolesti. A takav način prehrane je ljudima lakše i usvojiti nego ekstremne promjene. Studija je veliki podsjetnik da ne moramo svi biti vegani da bi činili dobro našem zdravlju. Fokusiranje na neprerađeno povrće uz malo mesa i životinjskih proizvoda mogao bi biti održiviji plan prehrane prilagođen životnom stilu današnjice.

Matične ćelije mogu popraviti oštećenja uzrokovana moždanim udarom

Nakon sprovedenih eksperimenata na miševima, naučnici sa University of Southern California došli su do zaključka da su matične ćelije pomogle u popravljanju posljedica moždanog udara. Kombinacija matičnih ćelija i proteina 3K3A-APC dovela je do transformacije tih ćelija u neurone. Došlo je do stvaranja funkcionalnih veza novonastalih ćelija sa nervnim sistemom. Ovakva teorija, koja bi mogla ubrzati oporavak od moždanog udara, objavljena je u studiji u naučnom časopisu Nature Medicine. Sljedeća faza je testiranje na ljudima.

08

Ugradnja vještačkog kuka ili koljena izaziva srčani udar Istraživanje koje je sprovedeno na Boston University School of Medicine i objavljeno u časopisu Arthritis and Rheumatology, pokazalo je da pacijenti kojima je ugrađena proteza kuka ili koljena imaju povećan rizik od nastanka srčanog udara. Ugradnja ovih proteza dokazano umanjuje bol i povećava kvalitet života osoba sa osteoartritisom, ali ove osobe imaju dugoročno povećan rizik od razvoja tromboembolije i srčanog udara. Rizik od srčanog udara kod osoba sa ugrađenom protezom koljena je najveći u prvom mjesecu nakon ugradnje i vremenom se smanjuje. Kod osoba sa ugrađenom protezom kuka, srčani udar je učestaliji u prvih šest mjeseci od operacije. Rizik za razvoj tromboembolije je i kod jednih i kod drugih prisutan nekoliko godina od ugradnje.


IZ MEDICINE Naučnici pronašli hormon koji izaziva sagorijevanje masti

Biolozi sa Instituta Scripps (TSRI) identifikovali su hormon koji utiče na sagorijevanje masnoće. Istraživanje na životinjskim modelima može imati implikacije u razvoju farmaceutskih proizvoda. - Riječ je o bazičnoj nauci koja otključava zanimljivu misteriju - rekla je dr Supriya Srinivasan, jedna od autorica studije objavljene u Nature Communications. Ranije studije su pokazale da neurotransmiter serotonin može ubrzati gubljenje masti, no niko nije siguran kako. Kako bi ispitale ovaj mehanizam naučnici su eksperimentisali na crvu C. elegans koji se često koristi kao model za istraživanja, a ima jednostavniji metabolizam nego ljudi, no njihov mozak proizvodi slične signale. Zbog toga je C. elegans relevantan i za indirektno istraživanje ljudi. Istraživači su izbrisali gene iz crva kako bi vidjeli hoće li se poremetiti veza između mozga koji luči serotonin i sagorijevanja masti. Naučnici su otkrili da je verzija hormona FLP-7 (nazvan i Tachykinin), poznata 80 godina, ta koja povezuje mozak sa crijevima, no niko nije povezao ovaj neuropeptid sa metabolizmom i sagorijevanjem masti. Po prvi put su naučnici otkrili hormon u mozgu koji može specifično i selektivno stimulisati metabolizam masnoća, bez ikakvog ranijeg unosa hrane.

Brada glavu čuva

Uprkos najavama da su brade demode mnogi ih i dalje nose. A možda bi i trebalo jer vam brada čuva zdravlje. Ne samo što su, kako je naučno i dokazano, muškarci koji imaju bradu privlačniji ženama, istraživanje pokazuje da su one i dobre za zdravlje. Brada vas štiti od 90 do 95 odsto štetnih UV zraka, a njen zaštitni faktor je 21, pokazala je studija Univerziteta u Kvinslendu. Niža izloženost zračenju znači da bi brada muškarcima mogla malo da uspori proces starenja jer štiti kožu i od stvaranja bora. Stručnjaci kažu da to znači i manji rizik od raka kože. - Izloženost suncu je glavni uzrok oštećenja kože, tako da ima smisla da to što je lice prekriveno bradom, štiti kožu od starenja. To znači i manje bora i staračkih pjega koje se često javljaju na licu - kaže dr Adam Frajdman – učesnik studije.

Mehanizam za spontano izlječenje od HIV-a Francuski naučnici otkrili su genetski mehanizam za spontano izlječenje od HIV-a, a ovo otkriće moglo bi da pruži novu strategiju u borbi protiv side. Kod dvojice muškaraca koji nisu imali simptome bolesti, virus koji izaziva sidu je inaktivisan zahvaljujući promjenama u genetskom kodu virusa unutar ljudskih ćelija - navodi se u istraživanju objavljenom u časopisu Klinička mikrobiologija i infekcija. Do promjena je najvjerovatnije došlo zahvaljujući stimulaciji jednog enzima, što bi u budućnosti moglo da posluži razvoju ljekova koji bi proizveli isti odgovor. Ovo otkriće predstavlja put za izlječenje. Nijedan od dvojice muškaraca, od kojih je jedan dijagnostifikovan kao HIV pozitivan prije 30 godina, a drugi 2011. godine nikad nije pokazivao simptome bolesti, a virus nije bilo moguće detektovati analizama krvi - rekao je koautor studije prof. Didije Raul iz francuskog Instituta za zdravlje i medicinska istraživanja. Kod oba pacijenta virus nije mogao da se umnožava zbog promjena u DNK kodu za koji istraživači vjeruju da je rezultat spontane evolucije između ljudi i virusa koja se naziva endogenizacija. - Mi predlažemo da izlječenje HIV-a može da se dogodi endogenizacijom HIV-a kod ljudi. Vjerujemo da dugotrajno prisustvo DNK virusa može da dovede do izlječenja i zaštite od HIV-a - istakli su francuski naučnici. Raniji pristup liječenju bio je potpuno suprotan, sa ciljem da se uklone svi tragovi HIV virusa iz ljudskih ćelija. Naučnici ne vjeruju da su dva pacijenta jedinstven slučaj ili da je fenomen nov.

09


Ministarska konferencija

o imunizaciji

Potpredsjednik Vlade mr Milutin Simović, ministar zdravlja dr Kenan Hrapović i Regionalna direktorica SZO za Evropu dr Zsuzsanna Jakab otvorili su sastanak ministara zdravlja Jugoistočne Evrope, koji se održao u Podgorici 20. februara u hotelu Hilton. Sastanak sa tematskim fokusom na imunizaciju, organizovala je Regionalna kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije u saradnji sa Vladom Crne Gore. Konferencija je imala za cilj da se sagleda učinjeni progres u oblasti imunizacije u Evropi i govori o izazovima i problemima sa kojima se suočava svaka od zemalja kada je u pitanju podizanje i održavanje stepena vakcinacije na željenom nivou. Učesnici sastanka su bili ministri zdravlja Makedonije,

10

Republike Srpske, Bosne i Hercegovine, Albanije, Moldavije, Malte i Crne Gore, kao i visoki predstavnici zdravstvenih resora iz Bugarske, Hrvatske, Rumunije i Izraela. Sastanku su prisustvovali i predstavnici Evropske regionalne komisije za verifikaciju iskorjenjivanja malih boginja i rubele (RVC), Zdravstvene mreže jugoistočne Evrope (SEEHN), Centra za kontrolu i prevenciju bolesti SAD (DCD) i Fonda za djecu Ujedinjenih nacija (UNICEF). Otvarajući ministarsku konferenciju potpredsjednik Vlade mr Milutin Simović, iskazao je zadovoljstvo što se ovako važan sastanak sa važnom temom kao što je imunizacija održava u Crnoj Gori i zahvalio se dr Jakob na ukazanom povjerenju kao i eminentnim predstavnicima dvanaest zemalja koji su uzeli


učešće na ovom skupu. - U istoriji čovječanstva s pravom možemo reći da je vakcinacija najveći doprinos očuvanju i unapređenju globalnog zdravlja u odnosu na sve druge konkurencije. Zahvaljujući vakcinaciji svake godine sačuvamo od dva do tri miliona života i svakoj vakcinaciji možemo zahvaliti na unapređenju zdravlja djece. Vakcinacija je najbolja od svih intervencija koje danas imamo. Ipak raspoloživi epidemiološki podaci su alarm na sve nas i podsjećaju nas da posao nije do kraja završen. Podaci svjetske zdravstvene organizacije upućuju da se i dalje dešavaju epidemije u regionu i u Evropi čak i onda kada se registruje mali broj slučajeva. Imamo kapacitete, resurse, političku volju, put saradnje da zaustavimo svi ovu pojavu. Usvajanjem agende održivog razvoja do 2030. godine, Vlada Crne Gore se obavezala da će posebnu pažnju poklanjati vakcinaciji i sprovođenju programa imunizacije koji je jednako dostupan svima, upravo zbog njihovog doprinosa u očuvanju zdravlja. Usvajanjem nacionalne strategije održivog razvoja, ostvarivanje ciljeva imunizacije, regulisano je u Crnoj Gori kao vitalan indikator za mjerenje našeg napretka u naporima da naše društvo učinimo dobrim majstorom za sve, jer niko neće biti zaboravljen i svakom djetetu će se obezbjediti zdrav i bezbjedan početak života. Danas nas posebno raduje što smo se okupili u Crnoj Gori spremni da djelujemo i prevaziđemo izazove, da naš program imunizacije učinimo efikasnim. Imunizacija će biti regionalni prioritet u narednih nekoliko godina, a na to su se obavezale, pored naše države, još 11 zemalja Jugoistočne Evrope potpisivanjem izjave o namjerama, na Ministarskoj konferenciji, koju je organizovalo Ministarstvo

zdravlja u saradnji sa regionalnom kancelarijom Svjetske zdravstvene organizacije – rekao je Simovć. U svom izlaganju ministar zdravlja dr Kenan Hrapović pozdravio je prisutne i ukazao na više činjenica iz oblasti imunizacije. - Poštovani potpredsjedniče Simoviću, uvažena direktorko Jakob sa saradnicima, cijenjene kolege ministri, visoki predstavnici zdravstvenih sistema zemalja učesnica današnje ministarske konferencije, uvaženi eksperti iz Svjetske zdravstvene organizacije, dame i gospodo, predstavlja mi zadovoljstvo i čast što je Crna Gora domaćin Ministarske konferencije, izuzetno značajnog sastanka, na kojem učestvuju donosioci odluka zdravstvenih sistema zemalja regiona i Evrope. Sa posebim uvažavanjem pozdravljam ministre zdravlja Malte Kristofera Ferna, Makedonije dr Venka Filipčea, Moldavije dr Svetlanu Sebotari, Bosne i Hercegovine mr Adila Osmanovića, Republike Srpske dr Dragana Bogdanića, Albanije Ogertu Manastirliju i Rumunije Sorinu Pinteu, kao i visoke predstavnike zdravstvenih sistema Hrvatske i Bugarske. Uvažene kolege, današnja Ministarska konferencija predstavlja jedinstvenu priliku da se sagleda učinjeni progres u oblasti imunizacije u Evropi i govori o izazovima i problemima sa kojima se suočava svaka od zemalja kada je u pitanju podizanje i održavanje stepena vakcinacije na željenom nivou. Da nismo vjerovali u kolektivni kapacitet da se uhvatimo u koštac sa zaraznim bolestima, uključujući i vakcine preventabilne bolestii, danas ne bi bili ovdje. Zaista, u istoriji trajanja čovječanstva, s pravom možemo reći da je vakcinacija dala najveći doprinos očuvanju i unapređenju

11


globalnog zdravlja u odnosu na sve druge intervencije, osim uvođenja čiste vode i sanitacije. Zahvaljujući vakcinaciji, svake godine sačuvamo između dva i tri miliona života. Samo vakcinaciji možemo zahvaliti na smanjivanju globalnog obolijevanja i unapređenju zdravlja djece, samo vakcinaciji možemo zahvaliti na eradikaciji bolesti sa obećanjem da će i druge bolesti biti eliminisane. Činjenice su nesporne – vakcinacija je jednostavno najbolja od svih intervencija koje danas imamo na raspolaganju. Svi znamo da imunizacijom spašavamo živote i zato nam je cilj da dopremo do svakog pojedinca kako bismo ostvarili što veći obuhvat vakcinacije. Zdravstveni sistem ima kontinuirani zadatak da roditeljima predoči koliko ja važna redovna vakcinacija njihove djece i kolikom se riziku izlažu ukoliko ih ne vakcinišu. Dakle, odgovornost je na roditeljima, ali je velika odgovornost i na zdravstvenim radnicima, jer upravo oni treba da motivišu roditelje, da ih edukuju i daju im relevante i na dokazima zasnovane informacije, jer će bolest naći put do populacije koja nije zaštićena vakcinom. Crna Gora ima dobro razvijen imunizacioni program, te je u datim okolnostima veliki izazov zadržati dostignuti uspjeh, posebno naglašavajući eliminaciju boginja i rubele tri godine u kontinuitetu. Naše društvo je imalo izuzetno visok obuhvat vakcinacije, sve do 2014.godine, kada se u cijelom region intenzivirala kampanja protiv zaštite zdravlja djece. Na žalost, od tada su antivakcinalne poruke počele da utiču i naše roditelje i često bezrazložno odlažu i izbjegavaju vakcinaciju, nesvjesni da će upravo na taj način biti oni ti koji će ugroziti zdravlje svoje, ali i druge djece. Sa posljedicama takvih postupaka sa kakvim se svi danas suočavamo. Tako je 2014. godine obuhvat od 87% već 2015. značajno pao i iznosio 65%, a pad se nastavlja i sledeće, 2016. godine, kada iznosi svega 46,58% vakcinisane djece. Suočeni sa ovako zabrinjavajućom statistikom, preduzeli smo niz konkretnih koraka kako bismo preduprijedili fatalne posledice sa kojim se susreće cijela Evropa. U cilju povećanja obuhvata vakcinacije do 95%, sredinom prošle godine organizovali smo jedan od najvećih sastanaka vodećih svjetskih zdravstvenih stručnjaka u oblasti imunizacijskih programa, na kojem je učestvovalo 180 učesnika iz 53 zemlje. U borbi za zdravlje naše nacije, pozivali smo da nam partneri budu svi koji utiču na formiranje javnog mnjenja- medije, nevladine organizacije, javne ličnosti, kao i sve institucije, koji svojim primjerom i ličnim stavom mogu dati jaču i otvorenu podršku imunizaciji. Organizovali smo jaku medijsku kampanju, intezivirali smo razgovore sa roditeljima i organizovali vanredne aktivnosti, pa je tako od oktobra prošle godine, kada je obuhvat vakcinisane djece iznosio 56,69 posto, porastao za 14 procenata i na današnji dan iznosi 70.49 posto. S obzirom da se region i Evropa trenutno suočavaju sa

12

epidemijom zaraznih bolesti, koje su praktično decenijama bile iskorijenjene, važno je da se sa ovog mjesta pošalju jasne poruke o našoj riješenosti da se poveća obuhvat vakcinisane djece i vrati na period od prije nekoliko godina. Vjerujem da ćemo danas razmjenom informacija i konkretnim zaključcima doprinijeti da imunizacija bude izbor, a ne mjera prinude u borbi za zdravu naciju. Zato očekujem da ćemo zajedničkim naporima danas odobriti početak izrade regionalne mape puta u kojoj će se određivati strateške težnje i ciljevi radi unapređenja uticaja programa imunizacije u narednim godinama. Imunizacija će biti regionalni prioritet u narednih nekoliko godina, a na to su se obavezale, pored naše države, još 11 zemalja Jugoistočne Evrope potpisivanjem izjave o namjerama, na Ministarskoj konferenciji, koju je organizovalo Ministarstvo zdravlja u saradnji sa regionalnom kancelarijom Svjetske zdravstvene organizacije. Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović kazao je da je izjava o namjerama zeleno svjetlo za izradu regionalne mape puta, kojom će biti utvrđene strateške težnje i ciljevi za unapređenje programa imunizacije u narednim godinama. - Riješeni smo da sarađujemo u realizaciji Evropskog akcionog plana za vakcinaciju 2015 – 2020. Zajedno ćemo definisati pravce razvoja i realizaciju petogodišnjeg regionalnog plana za Jugoistočnu Evropu, uzimajući u obzir potrebe i izazove svake države posebno. Plan predviđa obezbjeđivanje visoko kvalitetnih vakcina, reviziju kalendara vakcinacije uvođenjem, kako je rekao Hrapović, vakcina isključivo na osnovu praktičnih dokaza, jednaku dostupnost vakcinama kroz kreiranje nediskriminatorskih politika imunizacije. Pitanje imunizacije nije pitanje sankcija, već kulturološko, obrazovno i svako drugo. Sankcije i mjere kažnjavanja nijesu cilj, već dodatno sredstvo, ako bude trebalo da na taj način zaštitimo svu djecu, ali i odrasle - rekao je Hrapović. Regionalna direktorica SZO za Evropu Žužana Jakab je, osvrćući se na akcioni plan za imunizaciju za Evropu, koji je usvojen 2014. godine, a treba da se primijeni do 2020. godine, kazala da je sada jasno da se skrenulo s puta. - Pokrivenost imunizacijom pada u cjelini i opasno je niska u nekim djelovima regiona. Neprihvatljivo je da su male boginje uspjele da zaraze 21.315 osoba i da nas koštaju 35 života u prošloj godini - naglasila je Jakab. Prema njenim riječima, fokus u budućem radu zemalja regiona Jugoistočne Evrope biće, između ostalog, jačanje zajedničkih postupaka nabavki vakcina, da bi se smanjila cijena. - Dogovorili smo da elaboriramo platformu koja će omogućiti da zajednički ulazimo u procese nabavki, a odluku o ovome ćemo donijeti na narednom ministarskom sastanku. Za ovaj cilj biće uskoro osnovana radna grupa - najavila je Jakab. Verica Pantelić


Rekonstrukcija bešike robotskom metodom

Prof. dr Derya Balbay M.D., spec. urologije* Amerikan Hospital, Istanbul Tumori bešike su drugi najčešći oblici raka među urološkim karcinomima, dok je četvrti najčešći rak kod muškaraca i osmi najčešći kod žena. Posebni etiološki faktori uključuju pušenje i upotrbu duvana te izloženost hemijskim bojama i teškim metalima. Pojavljuje se krv u mokraći sa ili bez ugrušaka kod gotovo svih pacijenata. Ponekad, analiza urina može upućivati na mikroskopsku hematuriju (krv u urinu) koja se ne može vidjeti golim okom. Liječenje se određuje u zavisnosti od stadijuma bolesti i stepenu maligniteta tumorskih ćelija. Ako je bolest napredovala s unutrašnje površine bešike u dublje slojeve, ili ako ne reaguje na liječenje, iako je ograničeno na unutrašnjost površine ili ako se ponovo pojavljuje, možda će biti potrebno ukloniti bešiku. Kada se bešika uklanja, prostata se takođe može ukloniti kod muškaraca, dok se kod žena mogu ukloniti i materica, jajnici i prednji dio vagine. Neki posebni uslovi omogućavaju samo uklanjanje mokraćne bešike kod žena. Prilikom odstranjivanja mokraćne bešike i prostate kod muškaraca, preporučuje se održavanje postojećih nerava koji imaju ulogu u seksualnim funkcijama i mišićima koji obezbjeđuju urinarni kontinuitet. Štaviše, potrebno je ukloniti i okolne limfne čvorove, gdje je verovatno širenje tumorskih ćelija. U tom cilju, treba da se uklone limfni čvorovi, počevši od bifurkacije aorte ili oko živaca ili velikih krvnih sudova, kranijalnih nerava do pređašnjeg i spoljnih do lumbalne kičme. Nasuprot raku drugih organa, nakon uklanjanja organa bešike, ureter je ili anastomozan na prednji abdominalni zid ili pacijent živi sa vrećicama pričvršćenim na abdominalni zid do kraja života, ili sa novom bešikom. Iako su obije operacije prihvatljive metodologije u modernoj urologiji, sva ograničenja treba potisnuti za rekonstrukciju bešike kod svih pacijenata. Stoga se eliminišu psihološki problemi koji proističu iz neophodnosti života sa vrećicom do kraja života, dok se smanjuje rizik od infekcije urinarnog trakta. Primarni preduslov rekonstrukcije bešike je nepostojanje tumora u kanalu kroz koji prolazi montenegro@kochealthcare.org

urin iz bešike prema spoljašnjem dijelu tijela. Moguće je ustanoviti da li je ovaj preduslov zadovoljen ispitivanjem dijela od najproksimalnijeg dijela kanala, gdje je novi dio bešike anastomoziran u operaciji. Sopstveni djelić tankog crijeva se najčešće koristi širom svijeta kako bi se napravila nova bešika. S obzirom da je tanko crijevo ukupne dužine oko 8 metara, posljednji segment od 55 do 60 cm upotrebljava se kako bi se konstruisala nova bešika. Preostali krajevi tankog crijeva međusobno se povežu kako bi se osigurala cjelovitost crijeva. Uklonjeni crijevni segment je oblikovan i povezan radi konstrukcije nove bešike. Kanali kroz koje prolazi urin iz bubrega u mokraćnu bešiku, preciznije ureter, anastomirani su na novu bešiku, a donji kraj mokraćne bešike anastomiran je do kanala koji izlučuje urin. Dakle, pacijent ne mora živjeti s vrećicom pričvršćenom na trbušnu kožu. Nakon završetka operacije, bolesnik vremenom uči da koristi novu bešiku. Slično kao i kod pražnjenja stolice, pacijent se mora nekoliko puta saviti kako bi ispraznio urin. Hirurška konstrukcija bešike nije samo tehnički otežana, već zahtijeva i strog nadzor, a operaciju treba da obavljaju iskusni ljekari na iskusnim ustanovama. Otvorene ili potpuno zatvorene, odnosno metode robotske hirurgije, mogu se koristiti za operaciju. Robotska metoda nudi više prednosti pacijentu. Među njima su smanjena količina intraoperativnog krvarenja i manje postoperativne komplikacije. Osim toga, pošto abdominalni mišići nisu oštećeni intervencijom jer je urađeno samo nekoliko rezova, oporavak je brži i pacijent lakše prazni novu bešiku nakon oporavka. Potpuno zatvorena hirurgija, odnosno robotska hirurgija, obavlja se u ograničenom broju objekata širom svijeta. American Hospital u Istanbulu je među tim objektima. Prof. dr Derya Balbay M.D. diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta Hacettepe 1985. godine. Završio je studije urologije na Medicinskom fakultetu Univerziteta Hacettepe između 1988. i 1992. godine. Posjećivao je Mayo Cliniku 1994. godine i dobio stipendiju u uro-onkologiji na UTMD Anderson Cancer Centeru između 1996. i 1999. godine. U zvanju profesora je od 2008. godine. Informacije: Tel: +90 4443 777 Ext (1580-1581) www.amerikanhastanesi.org e-mail: mderyabalbay@yahoo.com, deryab@amerikanhastanesi.org +382 67310337, mail: montenegro@kochealthcare.org


Rinitis, Sinuzitis, Anemije Farmaceutska kompanija Sandoz organizovala je stručni sastanak 22. februara u hotelu Podgorica, u Podgorici. Teme sastanka su bile rinitis, sinuzitis i anemije. Sastanku su prisustvovali ljekari i farmaceuti koje je u ime Sandoza pozdravila dr Nataša Fatić. Dr Vladan Knežević, spec. ORL iz Kliničkog centra Crne Gore, podsjetio je da su najčešće infekcije gornjih disajnih puteva prehlada, rinosinuziti i upala srednjeg uva, koja se najčešće dešava kod male djece. - Problemi sa nosem, rinitis i upala sinusa načešći su u uopštenoj populaciji. Nos čini veoma važnu funkciju disanja, zagrijava i čisti vazduh. Najčešće nam se javljaju prehlađeni pacijenti sa zapušenih nosem, rinitisom – kazao je dr Knežević. Istakao je da je teško razlikovati nealergijski i alergijski rinitis. Rinitis je zapaljenje sluznice nosa koja se ispoljava curenjem nosa, plačljivim izgledom pacijenta, zapušenim nosem, otežanim disanjem, zbog čega pacijenti slabo spavaju i narušen im je kvalitet života. - Najčešće se radi o alergijskom rinitisu. Mnogo više je alergijskih rinitisa na našem podneblju. Rinitis mogu uzrokovati razni faktori: smog, okolina, pušenje, prašina, promjena temperature, vlažnost vazduha, dok se virusne i bakterijske infekcije nadovezuju. Rinitis u prvom redu liječimo davanjem kapi za nos. Lijek Operil® je pokazao dobre rezultate. Mnogo se kraće javljaju rinitisi, a već nakon petnaestak minuta primjene lijeka Operil®, dolazi do otpušavanja nosa, odnosno dolazi do povlačenja edematozne sluznice i pacijent prodiše – istakao je dr Knežević. Kapi za nos se najčešće koriste kod curenje nosa, upala i polipa. Za terapijski tretman običnih i alergijskih rinita koriste se dekongestivi, intranazalni kortikosteroidi koji mogu biti topikalni. - Postoje značajne razlike u dužini njihovog dejstva de-

14

kongestiva. Mogu biti kratkodjelujući, čije dejstvo traje tri do četiri sata te se moraju stalno dozirati, dok kod dugodjelujućih, kao što je lijek Operil®, dovoljno je dozirati kapi dva do tri puta dnevno – naglasio je dr Knežević. Zbog same anatomije nosa, dr Knežević preporučuje upotrebu spreja jer se lakše rasprši po nosnim školjkama te brže djeluje na sluznicu nosa. Govoreći o sinuzitisu, dr Katarina Mitrović spec. ORL, subspecijalista alergologije iz Kliničkog centra, podsjetila je da su sinusi povezani sa nosem preko uzanih otvora kroz koje izlazi sekret iz sinusa, a ulazi vazduh. Paranazalni sinusi su šupljine u kostima lica i baze lobanje koje su obložene respiratornom sluzokožom koja stvara sekret. Drenaža sekreta i ventilacija su najvažnije kada su u pitanju sinusi. - Kada gust sekret ili otok sluzokože izazvan infekcijom, alergijom ili iritansima dovedu do suženja ili potpune blokade ovih otvora, dolazi do zapaljenja nosa (sinuzitis ili rinosinuzitis).


Drenaža sekreta i ventilacija su dva najvažnija faktora za održavanje normalne fiziologije sinusa i njihovih sluznica. Normalna drenaža sekreta je kompleksan mehanizam, kako po pitanju stvaranju sluzi, tako i po pitanju njenog mehanizma prenošenja, i u velikoj mjeri je zavisna od stvaranja sluzi, njenog sastava, efikasnosti rada treplji, resorpcije na nivou sluznice stanja ušća sinusa i odgovarajućih pukotina u predjelu etmoida, gdje se određeni sinus drenira. Normalna vrijednost pH nosne sluznice je između 7,5 - 7,6 i ako je to prisutno stvara se nazalan sekret u smislu količine i sastava komponenti – istakla je dr Mitrović. Ona je podsjetila i da različiti spoljni faktori kao što su: aerozagađenja, spoljni iritanski duvanski dim, neka patološka stanja i neodgovarajuća vlažnost vazduha mogu negativno uticati na prenos sluzi. A simptomi sinuzitisa su: zapušenost nosa, hrkanje, pritisak i bol u predjelu lica, glavobolja, curenje nosa, slivanje sekreta u ždrijelo, kašalj, temperatura, odsustvo mirisa, neprijatan ukus i miris u ustima, bol u predjelu zuba, umor i loša koncentracija. - Akutni sinuzitis može biti uzrokovan virusnim infekcijama, kada je većina slučajeva akutnih upala sinusa uzrokovana prehladom, bakterijskim infekcijama kad infekcija gornjih disajnih puteva, koja traje duže od 7 do 10 dana - akutni sinuzitis će vjerovatno biti uzrokovan bakterijskom, a ne virusnom infekcijom ili gljivičnom infekcijeom, gdje postoji povećan rizik od gljivičnih infekcija ako pacijent ima sinusne abnormalnosti ili oslabljen imunološki sistem – kazala je dr Mitrović. - Što se tiče mukolitika u kliničkoj praksi, njih koristimo za bolesti gornjih i donjih disajnih puteva. Mukolitici mijenjaju fizičko hemijska svojstva smanjujući gustinu, viskoznost mukusa. Sekretolitici pojačavaju bronhijalnu sekreciju tečnosti i na taj način otapaju sluz. Sekretomotorici podstiču uklanjanje mukusa pojačavajuči pokretljivost cilijarnih resica. Acetilcistein ima trostruko dejstvo: sekretolitičko i sekremotorno dejstvo koje kida disulfidne veze koje povezuju lance mukopolisaharida, a u purulentnom mukusu vrši i depolimerizaciju lanaca DNK. Usljed ovih mehanizama dolazi do smanjenja viskoziteta mukusa i olakšanog iskašljavanja. Kao drugo dejstvo javlja se antioksidativno dejstvo gdje reaktivna grupa acitelcisteina ima sposobnost da za sebe vezuje različite hemijske radikale i na taj način smanjuje njihovu toksičnost, i kao treće dejstvo detoksikacija glutationa koji ima važnu ulogu u procesima detoksikacije organizma od štetnih agenasa. Korisni efekti pokazani u kliničkoj praksi na dejstvo acetilcisteina su povećana drenaža paranazalnih sinusa, acetilcistein razređuje paranazalnu sekreciju i sprečava bakterijske superinfekcije zbog svoje izražene sposobnosti da smanjuje prianjanje bakterija na epitelne ćelije. Acetilcistein smanjuje i viskoznost nazalnog sekreta, a to znaći ponovno uspostavljanje normalne drenaže i ventilacije paranazalnih sinusa smanjuje nelagodnost

u sinusima i smanjuje mogućnost razvoja komplikacija i hroničnih procesa – naglasila je dr Mitrović Jedna od tema skupa bila je i anemija, o kojoj je govorila dr Ankica Ivanović, spec. med. rada, iz Doma zdravlja Podgorica. Ukazala je da anemija nije bolest već stanje i da može biti primarna koja se definiše kao bolest, dok je sekundarna anemija stanje pa se i ljekari u svojoj praksi bave isključivo sekundarnom anemijom. Anemija je stanje koje je definisano smanjenim volumenom crvenih krvnih zrnaca (eritrocita) u cirkulaciji ili smanjenom količinom hemoglobina (proteina) koji nosi kiseonik u crvenim krvnim zrncima. Anemija je stanje koje je definisano sniženim vrijednostima hemoglobima, broja eritrocita ili hematokrita. Uzroci su smanjena proizvodnja Er, povećano uništavnje Er, gubitak Er iz cirkulacije. Među tri glavna uzroka anemije spadaju: prekomjerni gubitak krvi (hemoragija), prekomjerno uništenje crvenih krvnih zrnaca (hemoliza) i nedostatka crvenih krvnih zrnaca. Što se tiče uzroka nedostatka gvožđa, mogu biti sljedeći: trauma, operacija, hronično krvarenje iz gastrointestinalnog trakta i rjeđe urinarnog trakta, obilne menstruacije, trudnoća, nedostatak gvožđa u ishrani, mala apsorpcija, celijakija, ezophagitis, dobrovoljno davanje krvi i rjeđe krvarenje iz nosa. Ukazujući na činjenicu da su stanja anemija najčešće posljedice raznih hroničnih bolesti, dr Ivanović je naglasila važnost detaljne laboratorijske analize i praćenje stanja pacijenta bar tri mjeseca kako bi se utvrdio uzrok anemije. Dijagnostikovanje anemije se vrši uz pomoć laboratorijske analize, kompletne krvne slike, koncentracije hemoglobina i hematokrita, ćelijskih indeksa, broja retikulocita, serumskog feritina, nivoa gvožđa u krvi, nivoa vitamina B12 u krvi i na osnovu ukupne sposobnosti vezivanja gvožđa. Na kraju, najvažnije je dijagnostikovati hroničnu bolest koju pacijent ima, a ne zna da je ima, pravilno tumačenje laboratorijskih nalaza dovodi nas do rješavanja ove enigme - zaključila je dr Ivanović. Verica Pantelić

15


Periferna arterijska bolest i akutna ishemija ekstremiteta

Asst. dr sci med. Nikola Fatić, spec. vaskularne hirurgije Klinički centar Crne Gore Periferna arterijska bolest najčešće zahvata arterije donjih ekstremiteta, arterije natkoljenice i potkoljenice. U najvećem broju slučajeva predstavlja posljedicu ateroskleroze, mada može biti i posljedica zapaljenskih procesa na arterijama Birgerov arteritis, specifičnih oboljenja natkoljene arterije - cistična adventicijelna bolest, sindrom uklještenja.

16

Klinička slika Klinička slika se kreće od asimptomatske, preko kaludikacionih tegoba, bolova pri hodu, bolova u miru, pojave rana na nogama, gangrene.


Dijagnoza

Pripreme za operaciju

Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze, fiziklanog preglada i dopunskih dijanstičkih procedura: Doppler sonografski pregled donjih ekstremiteta (spektralna anliza protoka, segmenti pritisci, Doppler indeksi), color duplex scan, MSCT angiografije/ MR angiografije/klasične angiografija.

U okviru pripreme za operaciju potrebno je: - internistički/kardiološki pregled (EKG, teleradiografija srca i pluća), - po potrebi: EHO srca, - biohemijske analize (glikemija, urea, kreatinin, bilirubin, AST, ALT, Na, K, Cl, holesterol, trigliceridi, fibrinogen, S-proteini, S-albumini, S-Fe, S-TIBC), - hematološke analize (PT, aPTT, vreme krvarenja, TT, KKS, krvna grupa, SE, HDR, HPT, ACT, hemostatus 2), - anestzeiološki pregled

Preoperativna priprema U slučaju da je indikovano operativno liječenje porebno je uraditi: - Internistički/kardiološki pregled (EKG, teleradiografija srca i pluća), - po potrebi: EHO srca, - biohemijske analize (glikemija, urea, kreatinin, bilirubin, AST, ALT, Na, K, Cl, holesterol, trigliceridi, fibrinogen, S-proteini, S-albumini, S-Fe, S-TIBC), - hematološke analize (PT, aPTT, vreme krvarenja, TT, KKS, krvna grupa, SE, HDR, HPT, ACT, hemostatus 2).

Liječenje

Tretman 1. Endovaskularno: Kateterom navođenja tromboliza, sistemska tromboliza, angiodžet. 2. Otvoreno hirurško liječenje podrazumijeva: embolektomiju (vađenje trombembolusa Fogartijevim kateterom) ili by pass procedure venskim ili vještačkim materijalom. U zavisnosti od stanja pacijenta i lokalizacuje procesa, anestezija može biti lokalna, spinalna, periduralna ili opšta.

U zavisnosti od stadijuma bolesti, rasprostranjenosti bolesti, životne dobi, komorbiditeta i profesije, liječenje može biti konzervativno medikantozno uz adekvatan higijensko dijeteski režim i vježbe) ili endovaskularno i/ili otvoreno hirurško. Akutna ishemija ekstremiteta predstavlja urgentno stanje koje nastaje kao posljedica naglog prekida dotoka krvi u određeni dio tijela. U slučaju neblagovremenog prepoznavanja ovog stanja i neadekvatne terapije, kao posljedica nastaje ishemija, nekroza/odumiranje zahvaćenog tkiva pa čak i ugroženost života. Akutna ishemija eksremiteta može biti izazvana: embolijom, trombozom, traumom.

Klinička slika Akutna ishemija ekstremiteta se može manifestovati: bolom, parestezijama/utrnulošću, paralizom, hladnoćom, bljedilom kože, odsustvom pulseva. Težina simptoma zavisi od razvijenosti kolateralne mreže i trajanja ishemijskog događaja. Smanjena osjetljivost stopala i gubitak mogućnosti pomjeranja palca, prstiju, stopala, otok potkoljenice i tvrda muskulatura potkoljenice, predstavljaju znake uznapredovalog procesa i smanjene mogućnosti u spasavanju ekstremiteta. Potencijalni gubitak ekstremiteta i ugroženost života zahtijevaju hitan endovaskularni ili hirurški tretman.

Dijagnoza Dijagnoza se postavlja na osnovu fizikalnog pregleda (inspekcija, palpacija auksultacija) u okviru kojeg se uočavaju gore pomenuti simptomi i znaci. Dijagnoza se potvrđuje standardnim panelom imidžing metoda – ultrasonografski pregled ekstremiteta (spektralna analiza protoka, segmenti pritisci, Doppler indeksi), MSCT agniografija, MR angigrafija/klasična angiografija.

17


Džoginder Sing iz Veligotna je u 105. godini skočila 4,5 metra u dalj. Prema veličini tijela mrav je stvorenje sa najvećim mozgom.

Kada bi nam usta bila suva ne bi smo mogli da osjetimo nijedan ukus.

Između dva i četranest posto djece pati od hodanja u snu odnosno mjesečarenja.

Jabuke upješnije od kofeina održavaju čovjeka budnim.

18

Kutak za duvanje nosa u restoranu obavezan je u američkoj saveznoj državi Konektikat.

Prvi pušač u Evropi bio je Kolumbov mornar Rodrigo Heres. Kada su ga španci vidjeli kako puši vlasti su naredile da se baci u tamnicu i tamo je proveo narednih 10 godina.


Oko 500.000 ljudi na našoj planeti starije je od 100 godina.

U tijelu svakog čovjeka danas potoji 300 molekula različitih industrijskih jedinjenja dok prije 50-ak godina nije ih uopšte bilo.

Boja čovječijih očiju može dva puta u toku života da se promijeni, poslije 5 mjeseci života i nakon 70 godina kada oči postaju nešto svjetlije.

Poznati stručnjak za ishranu dr Ejli Čejs, pisac kjnjiga o ishrani, umrla je od neuhranjenosti.

Strah od rada naziva se ergofobija.

Na osnovu samo jedne vlasi kose vještaci sudske medicine mogu da odrede pol, rasu i koliko je godina imala neka osoba. Crvena krvna zrnca u plućima se zadržavaju svega jedan sekund.

19


H e m o ro i d i (proktologija) Hemoroidi-šuljevi (Noduli haemorrhoidales)

Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Klinički centar Crne Gore Hemoroidi su oboljenje za koje znamo od davnina. Međutim, s obzirom na učestalost ovog oboljenja u današnje vrijeme, hemoroide možemo smatrati bolešću modernog doba ili bliže rečeno, bolešću savremenog čovjeka. Statistike govore da oko 75% ljudi starijih od 35 godina ima neki od simptoma hemoroidalne bolesti. A gotovo da nema osobe koja za života bar jednom nije imala neki od simptoma vezanih za ovo oboljenje! Hemoroidi su normalno prisutna anatomska struktura, i sastoje se od venskih i arterijskih krvnih sudova, bliže rečeno od njihovih spojeva (anastomoza). S obzirom da predstavljaju normalnu anatomsku strukturu, očekivano je da oni imaju i svoju fiziološku funkciju. Ta funkcija se sastoji u omogućavanju adekvatnog zadržavanja gasova i tečne stolice (hermetizacija), te u njihovom propuštanju,

20

mada postoje i neke druge funkcije. Hemoroidi-šuljevi su veći ili manji čvorovi proširenih hemoroidalnih vena! Pod ovim nazivom smatramo samo varkozno proširene grane gornje hemoroidalne vene. Samo hemoroidi koji daju simptome predstavljaju hemoroidalnu bolest! Uzrok nastanka hemoroida je u većini slučajeva nepoznat. Faktori koji predisponiraju nastanak hemoroida su povećan pritisak u hemoroidalnim venama (često u trudnoći kada materica vrši pritisak na vene male karlice, nekada tumori, srčana oboljenja...). Hroničan zatvor je sigurno veoma čest razlog za povećanje pritiska u venama rektuma. Ovdje do punog izražaja dolaze navike koje karakterišu život savremenog čovjeka: neredovna i neadekvatna ishrana, dugo sjedenje, malo fizičke aktivnosti...).


Ulogu imaju i nasljedni faktori (slično kao kod proširenih vena na nogama), različiti ljekovi, česta upotreba laksativa, hormonski faktori, stres, infekcije itd.

Najčešći simptomi hemoroidalne bolesti: 1. Peckanje, svrab u predjelu čmara; 2. Krvarenje - pojava svježe svijetlo crvene krvi nakon stolice (često na toalet papiru), nekada obilnije u kapima na stolici. 3. Hemoroid ako je veći može ispadati iz čmara kada ga je moguće napipati, javlja se svrab uz postojanje sluzavog iscjedka. 4. Bol se javlja usljed uklještenja i tromboze hemoroidalnog čvora koji ispada (prolabira) iz čmara kada se jasno pipa. Stadijum hemoroidalne bolesti je određen težinom tegoba i kliničkim nalazom! Od stadijuma zavisi način liječenja. Prvi stadijum - karakterišu peckanje i svrab u predjelu čmara uz trag svježe krvi na stolici ili toilet papiru. Hemoroidalni čvorovi su unutar analnog kanala i mogu se dijagnostifikovati isključivo pregledom (anoskopija, rektoskopija). Krvarenje može biti i obolnije kada krv intenzivno kaplje iz anusa. Drugi stadijum – krvarenje, peckanje, nekada hemoridalni čvor ispada iz anusa (obično poslije stolice) i može se napipati, ali se spontano povlači. Krvarenje je vrlo često i može prouzroko-

vati anemiju (malokrvnost). Treći stadijum karakteriše često krvarenje nakon ili uz stolicu. Hemoroidi ispadaju iz anusa, mogu se napipati i manuelno vratiti unutra. Spontano se povlače samo poslije dužeg ležanja i mirovanja. Može se javiti bol, svrab, sluzav iscjedak. Četvrti stadijum – u ovom stadijumu hemoroidalni čvorovi su stalno van anusa, nikada se ne vraćaju spontano, a ni manuelno se ne mogu trajno vratititi jer odmah ispadaju. Krvare, ukoliko se uklijješte i tromboziraju, jako su bolni. Pipa se uvećan jako bolan čvor. Obično se javljaju 3 glavna hemoridalna čvora koji odgovaraju anatomskom položaju grana hemoroidalne vene. Ukoliko pacijent leži na leđima oni se nalaze u položajima na 3, 7 i 11 sati! Ove hemoroidalne čvorove nazivamo primarnim - oni su najveći. Između ovioh nodusa mogu se naći 3-5 manjih koje nazivamo – sekundarni nodusi.

Unutrašnji i spoljašnji hemoroidi Ova dva termina opisuju podjelu hemoroidalnih čvorova u odnosu na takozvanu zupčastu liniju, koja predstavlja anatomsku tvorevinu u analnom kanalu i nalazi se na 1,5-2cm od ulaska u čmar. Unutrašnji hemoroidi se nalaze iznad, a spoljašnji ispod

21


zupÄ?aste linije, prekriveni tankom koĹžom (anoderm) koja je veoma dobro oĹživÄ?ena. Procesi iznad zupÄ?aste linije ne daju bol kao simptom, dok procesi ispod nje u principu bole! UnutraĹĄnji hemoroidi su obiÄ?no stadijuma I-II i kod kojih je krvarenje dominantan simptom. Krvarenje moĹže biti simptom i drugih oboljenja anorektuma (zavrĹĄni dio debeliog crijeva) od kojih su maligna od posebnog znaÄ?aja! Zbog ovih razloga, kod svih pacijenata sa simptomima hemoroidalne bolesti treba uraditi pregled (digitorektalni, anoskopija, rektoskopija). Kod pacijenata kod kojih je prethodno navedenim pregledima iskljuÄ?en razlog simptoma u anorektumu, kao i kod pacijenata preko 55 godina starosti indikovana je kolonoskopija! Prema najnovijim protokolima kolonoskopija je indikovna prije operacije hemoroida kod svih pacijenata bez obzira na godine starosti! Postoje i druga oboljenja analne regije i debelog crijeva koja imaju iste ili sliÄ?ne simptome kao hemoroidalna bolest, ali se njihova terapija drastiÄ?no razlikuje! Ragade, analne fisure, perianalni apscesi i fistule, perianalni i analni kondilomi... Prije svega treba pomenuti maligna oboljenja debelog crijeva i njegovog zavrĹĄnog dijela (anorektuma). PRVI KORAK U LIJEÄŒENJU JE PREGLED. SpoljaĹĄnji hemoroidi, iako dostupni golom oku, takoÄ‘e zahtijevaju detaljan pregled. Simptomi spoljaĹĄnjih hemoroida, osim krvarenja i mogućnosti da ih pacijent napipa, su uglavnom posljedica komplikacija. UkljeĹĄtenje i tromboza hemoroida daju jak bol, pipa se oteÄ?en bolan Ä?vor. Ukoliko doÄ‘e do spontane rupture (pucanja) vene i oslobaÄ‘anja tromba, imaćemo krvarenje uz popuĹĄtanje bola! Ukoliko se to ne desi moguća je hirurĹĄka evakuacija tromba ili uklanjanje trombozitranog hemoroida. Treba razlikovati spoljaĹĄnje hemoroide od spoljaĹĄnjih koĹžnih nabora koji zaostaju nakon njihovog povlaÄ?enja, i koji predstavljaju estetski problem, a nekada oteĹžavaju toaletu i mogu se hirurĹĄki ukloniti. Hemoroidi su oboljenje koje u najvećem broju sluÄ?ajeva zahtijeva samo konzervativno lijeÄ?enje! Promjena navika u ishrani (viĹĄe teÄ?nosti, voća, povrća, bez suve hrane, redovna stolica, uz pojaÄ?an higijensko dijetetski reĹžim), upotreba razliÄ?itih Ä?epića i masti su dovoljne u prevenciji i za uklanjanje većine tegoba! Ukoliko tegobe postoje i traju lijeÄ?enje je neophodno! LijeÄ?enje uvijek poÄ?inje konzervativno (neoperativno), osim ako stadijum bolesti i nivo tegoba to ne dozvoljava! Prvi i drugi stadijum hemoroidalne bolesti se uz higijensko dijetetski reĹžim lijeÄ?e i sa: - Sklerozacija (sprovodi se ubrizgavanjem sklerozantnih supstanci u hemoroid, Fenol 5% i druge); - Plasiranje elastiÄ?nih gumica (ligature po Baronu), hemoroid nekrotiĹĄe poslije 7-10 dana nakon Ä?ega otpadne. Posljednjih godina se za lijeÄ?enje drugog stadijuma pre-

22

poruÄ?uje LHP-laserska hemoroidoplastika i DG HAL metoda. Treći stadijum hemoroidalne bolesti - za lijeÄ?enje se koriste sve prethodno pomenute metode i naÄ?ini, uz kupke od mlake vode, te operativne minimalno invazivne metode LHP, DG HAL, THD. ÄŒetvrti stadijum hemoroidalne bolesti se lijeÄ?i iskljuÄ?ivo operativno (hirurĹĄki). Za ublaĹžavanje tegoba se koriste sve prethodno pomenute metode i postupci (higijensko dijetetski reĹžim, mlake kupke, Ä?epići...). Ipak, definitivan i najbolji naÄ?in lijeÄ?enja je hirurĹĄki!

Operacija hemoroida - hirurĹĄko lijeÄ?enje hemoroida Danas nam na raspolaganju stoji viĹĄe metoda za hirurĹĄko lijeÄ?enje hemoroida. - KlasiÄ?na hemoroidektomija (metoda Milligan-Moragan, Parksova operacija), - Ligasure hemoroidektomija, - Staplerska hemoroidektomija, - Minimalno invazivne procedure: LHP-Laserska hemoroidoplastika, THD i DG HAL- doplerom voÄ‘eno podvezivanje hemoroidalnih arterija. - RF-radiofrekventna koagulacija. Samo dobra procjena stadijuma bolesti, pravilan odabir metode lijeÄ?enja (operacije) garantuje najbolji rezultat uz najveći komfor za pacijenta (najbezbolniji i najbrĹži oporavak). Zahvaljujući znanju, iskustvu i mogućnosti da se kombinuju razliÄ?ite metode, danas smo u poziciji da lijeÄ?imo gotovo bezbolno i one stadijume hemoroidalne bolesti koje je ranije bilo moguće lijeÄ?iti samo klasiÄ?nim hirurĹĄkim metodama koje su se odlikovale dugim i bolnim oporavkom.

Laserska operacija hemoroida (LHP) Je minimalno inavazivna metoda kojom se uz aplikaciju energije laserskog snopa postiĹže koagulacija krvnih sudova i tkiva hemoroida, ĹĄto za posledicu ima njegovo uklanjanje bez reza, krvarenja, bolova i kompklikacija! Prethodno je potrebno uraditi anoskopski pregled i postaviti indikaciju za ovim naÄ?inom leÄ?enja  t0QFSBDJKBTFJ[WPEJVPQĂ?UPKJMJMPLBMOPKBOFTUF[JKJ t6LPNCJOBDJKJTBESVHJNNFUPEBNBJUFIOJLBNBTF primjenjuje za leÄ?enje sva 4 stadijuma hemoroidalne bolesti t*[WPEJTFCF[SF[B LSWBSFOKB SBOBJCPMPWBLPKJTV tipiÄ?ni za klasiÄ?ne hiruĹĄke metode  t#S[JCF[CPMBOBPQPSBWBLB1PTMFQBSEBOBQBDJKFOU se vraća uobiÄ?ajenim Ĺživotnim aktivostima ("Vikend hirurgija")  t#PSBWBLVCPMOJDJTBNPIOBLPOJOUFSWFODJKF  t#F[QSFWJKBOKBVPCJĘŠBKFOBIJHJKFOBBOBMOFSFHJKF  t#F[CPMOBEFGFLBDJKB  t#F[LPNQMJLBDJKBUSBKOPHCPMB HVCJULBLPOUSPMFTUP lice i vjetrova.


#SJOJUFP[ESBWMKVOBinteligentanOBÇ?JO

¡ jedinstven sastav probiotika ¡ znanstveno podrŞani sojevi ¡ neťkodljivi i sigurni GR-1Ž i RC-14Ž

oralnekapsule,vaginalnFkapsule intimnisapunJgel oralne kapsule, vaginalnFkapsule intimni sapun Jgel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore tkodbakterijskFvaginozFJvaginalnFmikozF  tprevencijBgenitalnihinfekcijB

kapsuleJvrećice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore tkodatopijskoHdermatitisB  tkodHpylorJinfekcije tkodIBSJIBD 

suspenzija,kapsule,ENZIMIkapsule,pastile

Regulacija crijevne mikroflore tkodproljevB  tkodnadutostiJslabeprobave    Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu


DERCOS DENSI SOLUTIONS

Kompletna linija za obnovu jačine, debljine i gustine kose Prvi znaci difuznog opadanja kose koje zahvata cjelokupnu površinu glave su povećan gubitak dlake, tanja i manje otporna kosa. Uz fiziološke znake starenja, kao što su rjeđi, manji i slabije aktivni folikuli dlake, za difuzno opadanje kose najčešće su odgovorni i spoljašnji nepovoljni činioci. Sve to finalno utiče na ukupni gubitak mase kose koju čine otpornost, debljina i broj dlaka. Vichy Dercos, dermokozmetički ekspertski brend za zdrav izgled i ljepotu kose, ove godine razvio je novu liniju Densi Solutions za povećanje mase kose, koju čine tri proizvoda: DENSI SOLUTIONS koncentrovana njega za tanku i rijetku kosu za povećanje gustine kose, DENSI SOLUTIONS šampon i DENSI SOLUTIONS balzam za tanku i slabu kosu pod čijim dejstvom kosa postaje mekša i vidljivo deblja.

folukula je manje, sitniji su i kosa je krhkija. Aktivni folikuli pozicionirani blizu površine su osjetljiviji na agresivne faktore. Eksterni faktori, kao što su UV zračenje, zagađenje, pušenje i stres nepovoljno djeluju na folikule kose. Sve navedeno utiče na ukupno smanjenje mase kose koje se ogleda u gubitku otpornosti kose (slabija kosa i više se lomi), smanjenju debljine kose (tanja dlaka, tanji konjski rep i progresivno propadanje kose) i manjoj gustini kose (manja pokrivenost tjemena glave kosom i primijetno manji volumen kose nego ranije). Predstavljamo vam novu Dercos Densi Solutions liniju za višedimenzionalno povećanje mase kose, koja se sastoji od tri proizvoda (koncentrata, šampona i balzama) koji direktno djeluju na obnovu tanke, rijetke i slabe kose, ukupno povećavajući masu kose.

Novo razumijevanje smanjenja mase kose

DERCOS INOVACIJA ZA POVEĆANJE MASE KOSE

Tokom godina, životni ciklus folikula dlake se mijenja. Faza rasta dlake postaje kraća, a faza mirovanja postaje duža. Bulbus dlake je pliće usidren u kožu i postaje ranjiviji. Aktivnih

DENSI SOLUTIONS KONCENTROVANA NjEGA ZA TANKU I RIJETKU KOSU. Zvijezda ove linije je Vichy-jev prvi losion za tjeme glave sa antioksidansom resveratrolom i


POTPUNA RUTINA ZA JAČU, DEBLJU I GUŠĆU KOSU: Isprobajte DENSI SOLUTIONS KONCENTROVANU NJEGU ZA TANKU I RIJETKU KOSU – naš prvi losion za tjeme glave sa antioksidansom resveratrolom i patentiranim aktivnim sastojkom Stemoxydinom koji djeluje na tjeme glave, povećava broj dlaka i obnavlja masu kose. DENSI SOLUTIONS ŠAMPON ZA TANKU I SLABU KOSU. Šampon djeluje od tjemena glave, uklanja nečistoće i revitalizuje kosu od korijena. Kosi vraća jačinu, debljinu i zdrav izgled. Sadrži aktivne sastojke ramnozu i Filloxane koji pomažu u dubinskom preoblikovanju vlakna iznutra kako bi bilo čvrsto i debelo. Rutinu dopunite nanošenjem DENSI SOLUTIONS BALZAMA ZA TANKU I SLABU KOSU. Sadrži aktivne sastojke ramnozu i CERAMID, koji jača koheziju ljuski kutikule dlake i vlaknu vraća mekoću, glatkoću i snagu.

patentiranim aktivnim sastojkom Stemoxydinom, koji djeluje intenzivno na tjeme glave, povećava broj dlaka i obnavlja masu kose. Ova koncentrovana njega svakim nanošenjem intenzivno djeluje na korijen dlake za vidljivo jaču kosu koja izgleda gušće. Pruža trenutni efekat hlađenja za podsticanje mikrocirkulacije. Prijatnog je mirisa i sadrži polimere za oblikovanje koji kosi daju volumen od korijena. Upotreba: Poprskati sprej na dio po dio tjemena glave kod korijena kose, nanoseći pet pritisaka proizvoda na cijelo tjeme glave. Zatim, vrhovima prstiju umasirati u tjeme glave kako bi se proizvod upio. Proizvod nije potrebno ispirati. Bez parabena, bez silikona, bez boja. Tečna tekstura proizvoda omogućava lakšu raspodjelu po korijenu kose. Njegova tekstura se brzo upija i ne ostavlja masni trag ili ljepljive ostatke. Prisutnost agensa za oblikovanje, vlaknu kose obezbjeđuje izdržljivost i povećava volumen kose već od samog korijena.

DENSI SOLUTIONS ŠAMPON ZA TANKU I SLABU KOSU Šampon djeluje od tjemena glave i uklanja nečistoće, dok istovremeno revitalizuje kosu cijelom dužinom. Kosi vraća jačinu, debljinu i zdrav izgled. Sadrži aktivne sastojke ramnozu, vitamin E i Filloxane. RAMNOZA pomaže u poboljšanju kvaliteta tjemena glave za jaču i otporniju kosu. VITAMIN E štiti od spoljašnjih uticaja koji mogu da djeluju na rast i kvalitet kose. FILLOXANE ojačava kosu iznutra kako bi bila čvršča i deblja. Upotreba: Nanijeti šampon na korijen mokre kose. Nježno umasirati i isprati. Pruža trenutni EFEKAT HLAĐENJA, koji služi za podsticanje mikrocirkulacije.

DENSI SOLUTIONS BALZAM ZA TANKU I SLABU KOSU Kosa je mekša i vidljivo deblja. Balzam sadrži ramnozu, Vitamin E i ceramid. RAMNOZA pomaže u poboljšanju kvaliteta tjemena glave za jaču i otporniju kosu. VITAMIN E štiti od spoljašnjih uticaja koji mogu da djeluju na rast i kvalitet kose. CERAMID jača koheziju ljuski kutikule dlake i vlaknu kose vraća mekoću, glatkoću i snagu. Ovaj balzam djeluje od tjemena glave koje hidrira, a njegovo djelovanje na vlakno kose podrazumijeva obnavljanje poslije koga je kosa jača, deblja i zdravijeg izgleda. Vidljiva efikasnost: deblja i jača kosa. Bez parabena, silikona i boja. Upotreba: Nanijeti na tjeme glave i umasirati. Ostaviti da djeluje jedan minut, pa potom isprati. U slučaju kontakta s očima, odmah temeljno isprati.


Podmlađivanje

hijaluronom U zadnjih 10 godina hijaluronska kisjelina je postala veoma popularna u estetskoj medicini, a podmlađivanje hijaluronskim filerima je jedna od najmanje invazivnih metoda.

Dr Katarina Raspopović, Dom zdravlja Danilovgrad Hijaluron (hijaluronska kisjelina) je mukopolisaharidna supstanca koja se prirodno nalazi u svim djelovima našeg tijela, ali se 50% cjelokupne količine iz organizma nalazi u koži. Ima višestruke funkcije: hidriranje kože (ova kisjelina može vezati velike količine vode, do 1000 puta svoje težine), održavanje tonusa kože, neutralisanje izrazito štetnih slobodnih radikala, prenos hranljivih materija, a uz to ima zaštitnu ulogu od hemijskih

26

i mehaničkih povreda. Međutim, starenjem koža gubi tonus, elastičnost i smanjuje se njena hidracija, zato se pojavljuju bore. Uzroci smanjenja količine hijalurona u koži osim starenja su još stres, loša ishrana i loše navike poput pušenja. Hijaluronsku kisjelinu možemo naći u raznim maskama za lice, kremama, ampulama, a postoje i serumi. Međutim, u ovim proizvodima je njen udio 0,5 do 5%, pa se zato u našem


tijelu zadržava kratko, uglavnom do 8 sati. Zbog veličine njenih molekula ne prodire dubinski u slojeve kože, ali svakako hidrira kožu, štiti i jača joj odbranbenu sposobnost. Dalje se može primjenjivati metodom mezoterapije, odnosno mikroinjekcijama. Na tačno određena mjesta ubrizgava se hijaluronska kisjelina sitnim iglama. Ovaj način se najviše koristi za uklanjanje bora. Ubrizgava se na dubinu od 1mm, brzo i bezbolno, ali nije dovoljno odraditi jedan ovakav tretman. Bore se smanjuju, koža se revitalizuje, ali efekat traje 2-3 mjeseca. Dakle, potrebno je ovakav tretman ponavljati svaka 3 mjeseca. Tretman čiji efekat najduže traje je primjena dermalnih hijaluronskih filera kojim se hijaluron ubrizgavaju dublje u kožu. Upravo zato što je hijaluron prirodna supstanca, upotreba hijaluronskih filera u podmlađivanju kože je vrlo tražena antiaging procedura i odlična alternativa estetskoj hirurgiji, a pritom jednostavna i komforna, ne zahtijeva posebnu pripremu niti poremećaj uobičajenog životnog ritma. Tokom procedure uvodi se hijaluron u vidu gela, a zatim se fiziološki i prirodno raspoređuje u koži, obezbjeđujući punu hidraciju i ishranu. Osim toga, hijaluron stimuliše nastanak novog kolagena, a depo preparat hrani kožu iznutra, što daje savršen rezultat koji traje najmanje 6 mjeseci (što zavisi od tipa kože i regije koja se tretira). Za upotrebu hijaluronskih filera nema donje granice u godinama kada se mogu koristiti. Optimalno je početi kada se pojave prve borice bez obzira na godine, jer se one lakše koriguju

dok su u začetku i sprječava se njihovo produbljivanje. Hijaluronom se postiže podmlađivanje lica i vrata, podmlađivanje šaka, konturisanje obraza i jagodica, konturisanje i popunjavanje usana, osvježavanje ivice usana, korekcija nosa, podočnjaka i brade, popunjavaju se bore na čelu i u korijenu nosa, popunjavaju se bore oko očiju i bore oko usana, popunjavaju se nazolabijalne brazde (linije koje idu od baze nosa do spoljašnjeg ugla usana – bore smijalice), popunjavaju se sitni ožiljci. Hijaluronski fileri omogućavaju zadržavanje prirodnog izgleda kontura lica, bez ugrožavanja mimike lica. Tretman hijaluronskim filerom se izvodi nakon upotrebe lokalne anestezije u vidu kreme, čime se postiže da se bol minimalizuje, a pacijent osjeća komforno. Tretman traje oko 30 minuta, a rezultat je vidljiv gotovo odmah nakon tretmana. Reakcije nakon rada su rijetke i pacijenti se uglavnom istog dana mogu vratiti svojim uobičajenim dnevnim aktivnostima. Važna napomena: Tretmane hijaluronskim filerima mogu pružati isključivo ljekari specijalizovani za izvođenje istih, uz dovoljan nivo kvalifikacija. Takođe, nikako nemojte kupovati i primjenjivati preparate hijaluronske kisjeline bez prethodne konsultacije sa ljekarom.

27


Hronika 01. februar – Završna faza uvođenja elektronskog recepta Iz Fonda zdravstvenog osiguranja je saopšteno da se sprovodi završna faza Projekta uvođenja elektronskog recepta, odnosno ukidanja štampane verzije recepta iz zdravstvenog sistema Crne Gore. To podrazumijeva u određenim segmentima izmijenjen dosadašnji način rada, kako u javnim, tako i u privatnim zdravstvenim ustanovama. Razvijeno je zasebno informatičko rešenje u obliku namjenskog portala za uvid u elektronske recepte, namijenjeno privatnim apotekama koje nijesu u ugovornom odnosu sa Fondom. Oni su pozvali sve privatne apoteke koje nijesu potpisale ugovor, da im se obrate kako bi mogle da se uključe u rad. Svrha portala je stvaranje mogućnosti da ustanove u skladu sa propisima imaju uvid u propisane recepte za ljekove koji se izdaju u posebnom režimu. Kako bi privatne apoteke, sa kojima Fond za zdravstveno osiguranje nema ugovor o saradnji, mogle imati uvid u propisane recepte, saopšteno je iz FZO. Štampane verzije recepta uskoro će biti ukinute. 02. februar - Hiperbarična komora dostupna i u Poliklinici Tesla medika Radi pružanja kvalitetnije zdravstvene zaštite građanima sjeverne regije iz oblasti hiperbarične medicine, na predlog Ministarstva zdravlja Vlada je donijela odluku da se u zdarvstvenu mrežu uključi i privatna zdravstvena ustanova, poliklinika Tesla medika iz Berana. Plan je da se osiguranicima sjeverne regije omogući brža i dostupnija usluga hiberbarične medicine, pa tako pacijenti iz opština Berane, Andrijevica, Plav, Gusinje, Petnjice, Rožaje, Bijelo Polje, Pljevlja, Žabljak i Mojkovac neće morati da za ovu uslugu odlaze u Podgoricu ili Meljine. Umrežavanjem ove zdravstvene ustanove doprinosi se efikasnijoj zdravstvenoj zaštiti, racionalnijem načinu zdravstvene zaštite u odnosu na dosadašnji, uz pružanje podrške politici privatno – javnog partnerstva. 04. februar – Obolijevanje od malignih bolesti u porastu Povodom 4. februara Svjetskog dana borbe protiv raka iz Instituta su izvijestili da je u Crnoj Gori, prema poslednjim podacima iz Registra neoplazmi, evidentirano 2.925 novooboljelih, od kojih je 52,51 odsto kod muškaraca a 47,49 odsto kod žena. - Analiza podataka pokazala je da muškarci, u Crnoj Gori najčešće obolijevaju od raka pluća koji je i vodeći uzrok umiranja stanovništva, a slijedi rak kože, prostate i mokraćne bešike - navodi se u saopštenju. Kod žena, među malignim oboljenjima, dominiraju rak dojke, koji je i vodeći uzrok umiranja žena, slijedi rak pluća i

28

bronha gdje se zapaža značajna tendencija rasta broja oboljelih, kao posljedica promjene ponašanja žena. Zatim su zastupljeni rak kože i grlića materice. Ističe se da je najefikasniji pristup kontroli malignih bolesti njihova prevencija koja ima ogroman javnozdravstveni značaj. Na više od 80 odsto svih malignih bolesti moguće je uticati djelovanjem na faktore rizika koji su odgovorni za pojavu bolesti. Na povoljan ishod bolesti moguće je uticati ranim otkrivanjem, terapijom i rehabilitacijom. Osnovne mjere prevencije su prestanak pušenja, ograničeno konzumiranje alkohola, izbjegavanje suvišnog izlaganja suncu i održavanje prosječne tjelesne težine. Prevencija je i konzumiranje zdrave hrane, fizička aktivnost, redovnom kontrolom, kao i kontrolom infekcija (HPV, virusi hepatitisa B i C, Helicobacter pylori) koje su povezane sa nastankom raka. Primjena mjera ranog otkrivanja oboljenja omogućava promjenu toka bolesti i njeno zaustavljanje prije pojave kritične tačke, što omogućava preveniranje pojava komplikacija. 06. februar - Uvid u laboratorijske nalaze i putem interneta Podgoričani uskoro neće morati da idu kod izabranog doktora kako bi uzeli svoje laboratorijske nalaze, već ih mogu vidjeti putem interneta na portalu za elektronsko zakazivanje Fonda zdravstva www.ezdravlje.me ili aplikacije koju mogu instalirali na svom mobilnom telefonu. Direktor Fonda zdravstva Sead Čirgić kazao je da su u završnoj fazi aktivnosti vezane za laboratorijski informacioni sistem. - Završena je faza testiranja i obuka tehničara, tako da očekujemo da će i taj sistem ubrzo zaživjeti. Za sada će sistem funkcionisati samo u Podgorici, a kasnije i u ostalim gradovima - kazao je Čirgić. Pristup servisu je preko korisničkog naloga - broj zdravstvene knjižice i lozinke koju dodjeljuje izabrani ljekar, isti kao i za servise eZakazivanje i eRecept. 07. februar - UMHCG zabrinut zbog stava NVO Portret Iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore izrazili su nezadovoljstvo i duboku zabrinutost zbog stava o osobama sa invaliditetom nedavno predstavljenog u pozivu NVO Portret iz Bara stručnim licima koja rade s osobama sa invaliditetom za učešće u seminaru na temu Prevencija sindroma sagorijevanja kod stručnih lica koja rade sa OSI u okviru projekta Čuvam se, čuvam te. Kako se navodi u pozivu, stručna lica će, izložena prekomjernom stresu i fizičkom i intelektualnom naporu imati priliku da uče kako da se bore sa svim tim pošastima kojima su izloženi


jer provode vrijeme s osobama sa invaliditetom. - Ovo je samo još jedno tužno podsjećanje na činjenicu da su osobe sa invaliditetom, što u laičkoj, što u stručnoj javnosti Crne Gore prepoznate kao predmeti brige, neko ko se zbrinjava, o kome se stara i ko treba da bude zahvalan na mrvici pažnje koju će mu pomenuti humani pružiti - negoduju iz UMHCG. Podsjećaju na to da se princip Ništa o nama bez nas američkog pokreta za prava osoba s invaliditetom razvio prije više od pola vijeka, da je invaliditet pitanje ljudskih prava i da se njihovi osnovni principi krše ovakvim pristupom te da je usvojeno zakonodavstvo koje bi trebalo da spriječi ovakvu i slične akcije u kojima se osobe s invaliditetom satanizuju kao uzročnici stresa, problema, sindroma sagorijevanja i iscrpljenosti.

venim sistemom u oblasti transplantacionog programa koji se sprovodi od septembra 2012. godine, kada je u Kliničkom Centru Crne Gore, u saradnji sa transplantacionim timom KBC Rebro iz Zagreba, urađena prva transplantacija bubrega sa živog davaoca.

08. februar – Obnovljen sporazum o transplantaciji organa sa Hrvatskom Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović izrazio je zadovoljstvo obnavljanjem Sporazuma o međusobnoj saradnji na području davanja i presađivanja organa između Crne Gore i Hrvatske, kojim je predviđeno da se državljani naše zemlje mogu upisati na listu čekanja Hrvatske za presađivanje organa pri Eurotransplantu, fondaciji koja povezuje donore sa primaocima organa. Ministar Hrapović je razgovarao sa ljekarima iz Hrvatske, dr Željkom Kaštelanom i dr Jasnom Brezak, uz čiju podršku se sprovodi transplantacioni program u Crnoj Gori. Zahvalio se doktorima iz Hrvatske na kontinuiranoj saradnji sa našim zdravst-

Na sastanku je bilo riječi o dostignućima Crne Gore u ovoj oblasti, daljem ulaganju u njen razvoj, kao i edukaciji naših ljekara u hrvatskim zdravstvenim centrima, uvažavajući činjenicu da Hrvatska decenijama unazad sprovodi transplantacioni program, koji je po ostvarenim rezultatima na svjetskom vrhu. 08. februar – Studenti slikali murale u Institutu za bolesti djece Studenti specijalsitičkih studija Fakulteta vizuelnih umjetnosti Univerziteta Mediteran, njih šestoro (Katarina Laković,

GE KIDS

Imunološka zaštita za Vaše dijete! Ge Kids ids je bbezbjedna zbjedna formula, za razvoj oj pri prirodnog odnog imuni imuniteta! Prirodni balans i stimulans, za razvoj narušenog, dječijeg, imuno sistema.

GE132+Na GE132+N atu turral USPOSTAVLJA IMUNO-BALANS ORGANIZMA POMAŽE POBOLJŠANJU PH VREDNOST ORGANIZMA

GE132 International Health d.o.o. www.internationalhealth.biz Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 USPOSTAVLJA IMUNO-BALANS ORGANIZMA

SNIŽAVA NIVO HOLESTEROLA U KRVI


Jelena Jušković, Selma Sijarić, Denis Nogović, Miljan Babić i Željko Madžgalj), na čelu sa profesoricom na predmetu likovni atelje Marijom Džoganović, oslikali su murale u holovima Instituta za bolesti djece (IBD). Ovaj vrijedan projekat imao je za cilj da našim najmlađim pacijentima i njihovim roditeljima boravak u IBD-u bude manje stresan. - Koristim priliku da se našim prijateljima sa Fakulteta vizuelnih umjetnosti Univerziteta Mediteran srdačno zahvalim na njihovoj pažnji i na njihovoj donaciji kojom su uljepšali naš prostor. Studenti pomenutog Univerziteta unijeli su svoju umjetnost, svoj elan i svoju mladost da bi učinili što komfornijim prostor u kojem borave naši pacijenti. Unijeli su svojim radom život na našim zidovima i ovo mjesto postaće mjesto sa više radosti za naše male pacijente. Hvala vam na vašem entuzijazmu i na vašoj energiji sa vašim radom pokazali ste kako se umjetnost pretače u dobrotu i plemenitost - kazala je ovim povodom direktorica IBD-a dr Sonja Milašinović. - Željela bih da se zahvalim mojim studentima specijalističkih studija, njih šestoro, koji su ovaj projekat zajedno sa mnom iznijeli do kraja. Naša glavna ideja je bila da djeci učinimo boravak prijatniji, da se djeca ne osjećaju kao da su u bolnici već da imaju osjećaj da su u nekom drugom prostoru, kako bi se taj stres od bolnice, doktora i bolesti na neki način smanjio - kazala je profesorica Marija Džoganović.

U ime menadžmenta KCCG direktorica Zorica Kovačević je uručila zahvalnice rektoru Univerziteta Mediteran, gdinu Janku Raduloviću i prof. Mariji Džoganović, a medicinska direktorica KCCG doc. dr Snežana Raspopović studentima.

na epidemiološku situaciju u regionu kao i na činjenicu da postoji značajan broj djece predškolskog uzrasta koja nisu vakcinisana – mogućnost registrovanja dodatnih slučajeva u opštoj populaciji, kao i sekundarnog širenja oboljevanja postoji – upozorili su iz Instituta za javno zdravlje. Epidemiološka situacija u Crnoj Gori, sa za sada sporadičnim uvozom slučajeva, rezultat je visokih stopa imunizacija i visokog nivoa kolektivnog imuniteta iz ranijih godina. - Međutim, činjenica da do sada nismo imali masovno oboljevanje od određenih zaraznih bolesti učinilo je da zaboravimo njihovu opasnost što je dovelo do razvoja pogrešnog uvjerenja da uzročnika zaraznih bolesti više nema, te da nam vakcine, kao najbitnija zdravstvena intervencija u istoriji čovječanstva, više nisu potrebne. Na svu sreću broj vakcinisane djece se svakodnevno uvećava i još uvijek nije kasno da postignemo visok nivo kolektivnog imuniteta koji bi sriječio masovnije oboljevanje, a samim tim i vjerovatnoću pojave komplikacija i najtežih ishoda koji nerijetko prate infekciju virusom malih boginja - poručuju iz Instituta. Prvi slučaj malih boginja u Crnoj Gori zabilježen je 29. januara. U pitanju je 14-mjesečna djevojčica koja je iz Beograda stigla u Podgoricu a nije bila vakcinisana. Njeno stanje sada je stabilno. 09. februar - Odbornici DPS-a se odrekli odborničkih nadoknada u korist DZ Nikšić Dom zdravlja Nikšić, zahvaljujući saradnji sa brojnim državnim institucijama i brojnim donatorskim inicijativama, nastavlja da podiže nivo dostupnosti primarne zdravstvene zaštite, a posljednjom takvom akcijom će za stanovnike MZ Župa zdravstvena usluga biti efikasnija i dostupnija. Naime, odbornici nikšićkog DPS-a Ivan Mitrović i Nikola Bezmarević, odričući se svojih jednogodišnjih odborničkih nadoknada, i uz pomoć privatnog preduzetnika Mirka Ćipranića, obezbijedili su automobil za potrebe ambulante u Župi. Ovom donacijom će oko 4000 mještana koji žive u 12 župskih sela dobiti blagovremenu i adekvatnu medicinsku njegu.

08. februar - Oboljele još dvije odrasle osobe od morbila Iz Instituta za javno zdravlje saopštili su da su u Crnoj Gori zabilježena još dva slučaja obolijevanja od malih boginja. Radi se o dvije odrasle osobe (1969. i 1973. godište) koje su virusu bile izloženi tokom dužeg zajedničkog boravka u Beograd, a od kojih je jedna nevakcinisana, a druga bez validnih dokaza o vakcinaciji. S obzirom na prikupljene podatke, kako su pojasnili, jasno je da se radi o ponovnom uvozu virusa morbila u Crnu Goru, što je očekivana situacija na čiju mogućnost je do sada je više puta ukazivano. - S obzirom na broj idetifikovanih kontakata moguće je, ali nužno ne znači da će neodložno doći do masovnog – epidemijskog širenja virusa. Bez obzira na navedeno i s obzirom

30

Dr Veselin Bulatović, direktor Doma zdravlja, zahvalio se Mitroviću, Bezmareviću i Ćipraniću na inicijativi i lijepom gestu i naglasio da će ova donacija mnogo značiti toj Ustanovi i poboljšati medicinsku uslugu u mjesnoj zajednici Župa. - Primarna zdravstvena zaštita mještana će biti na značajno većem nivou, a medicinsko osoblje će imati znatno povoljnije uslove za rad - istakao je Bulatović.


10. februar – Dom zdravlja Bar pruža visok nivo zdravstvenih usluga Predsjednik SO Bar Radomir Novaković sa saradnicima posjetio je Dom zdravlja u ovom gradu i tom prilikom istakao da, dok je ova zdravstvena ustanova u postojećem sastavu i sa željom za rad da nema brige za zdravlje građana. Novaković se sastao sa direktorom Doma zdravlja, Borislavom Lalevićem koji je predstavio rad ove ustanove i svih njenih segmenata.

- Vjerujem instituciji, vjerujem da ono što je prezentovano građanima Bara jeste tako, ali želim da vidim činjenično stanje, u kakvim uslovima je Dom zdravlja i da se uvjerim da li laboratorija radi u najboljim uslovima i da građani Bara ne moraju da brinu za ispravnost vode - kazao je Novaković. Lalević je istakao da je ovo, nakon osam godina, prva posjeta predstavnika lokalne samouprave ovoj instituciji primarnog nivoa zdravstvene zaštite koja zapošljava 170 radnika i kroz koju dnevno prođe dvije hiljade, a u sezoni i dvije i po hiljade pacijenata. On je predstavio rad ove ustanove u prošloj godini, istakavši da su gotovo sve organizacione jedinice uradile više pregleda nego što je planom Fonda zdravstva predviđeno. U prošloj godini, kako je kazao, Ombudsmanu za prava pacijenata stiglo je samo sedam prigovora, od kojih se nijedan nije odnosio na stručnost u radu i medicinki tretman. U ovoj ustanovi, koja je među najboljima u Crnoj Gori, vrši se elektronsko zakazivanje pregleda, a počinje i implementacija elektronskog recepta. Iako je Bar turistička opština, svi strani pacijenti padaju na teret ove zdravstvene ustanove, bez ijednog eura uloženog sa strane u rad tzv. turističkih ambulanti. - Sve što radimo, radimo iz svojih sredstava - istakao je Lalević, dodavši da su u četiri godine odrađene tri akreditacije po najstrožijim evropskim standardima. 10. februar - Pavlov zakon podržalo preko 7.900 građana Preko 7.900 građana potpisalo je peticiju Pavlov zakon, kojom se traži doživotna kazna osumnjičenima za ubistvo petnaestomjesečnog dječaka, očuhu Nerminu Šišiću i majki Jeleni Jovović koja se tereti za neispunjavanje porodičnih obaveza. Inicijativa je pokrenuta, nakon što je javnost saznala za ovo monstuozno ubistvo, a svakodnevno se povećava broj potpisnika ove peticije. Crnogorskim zakonom je propisano da očuh može najviše biti osuđen na 40, a majka osam godina zatvora.

Šišić i Jovović su 4. februara u KCCG bez svijesti doveli dječaka, koji je dan kasnije, od posljedica batina preminuo. Njih dvoje su uhapšeni, a sudija za istragu Višeg suda u Podgorici Vladimir Novović odredio im je pritvor do 30 dana. 11. februar – Poziv medicinskom osoblju za rad u Njemačkoj Medicinski radnici srednje stručne spreme opšteg, ginekološko-akušerskog i pedijatrijskog smjera imaće priliku da se, preko Centra za stručno obrazovanje ZOPT i firme Vispero Gmbh, prijave za rad u Njemačkoj. Tim povodom juče je u Nikšiću urađena prezentacija ovog projekta, koji je već zaživio u zemljama regiona i po prvi put predstavljen je u Crnoj Gori. Proces regrutacije je složen, a potrebno je da kandidati prođu i probni rad u trajanju od deset dana. - Svi zainteresovani treba da se prijave, a za početak ćemo uraditi intervju sa kandidatima, da bi odabrali određeni broj koji ćemo stipendirati za učenje njemačkog jezika. Potrebno je da kandidati dođu do B1 nivoa, a nakon toga svako od njih imaće intervju sa potencijalnim poslodavcem da bi otišli na probni rad od deset dana - kazao je Marko Zelenović, koordinator za Balkan firme Vispero Gmbh iz Njemačke. U procesu integracije u njemačko društvo posrednici iz firme Vispero Gmbh pomoći će kandidatima koji se odluče na rad, a to podrazumijeva nekoliko koraka. Iz regiona do sada je regrutovan veliki broj kandidata, koji su se preselili u Njemačku. - Prvi korak integracije jeste obezbjeđivanje smještaja u Njemačkoj, drugi jeste nostrifikacija diplome, dok je treći korak spajanje porodice. Ovo je prvi put da organizujemo nešto slično u Crnoj Gori, dok već nekoliko godina radimo u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Makedoniji - kazao je Zelenović. Kandidati će kurs njemačkog jezika pohađati u Centru za stručno obrazovanje, ZOPT. Prijave se primaju u prostorijama Centra za stručno obrazovanje ZOPT radnim danima od 9 do 12 sati ili na broj telefona 068367723. 12. februar – Svjetski dan seksualne i reproduktivne svijesti Seksualno prenosive infekcije predstavljaju vrlo ozbiljan javno-zdravstveni problem, zbog svoje rasprostranjenosti i sve izraženije tendencije rasta vrijednosti prevalencije. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu svakog dana oko milion ljudi oboli od neke od seksualno prenosivih infekcija, a u Evropi ima oko 18 miliona ljudi koji su oboljeli od ovih infekcija. U Crnoj Gori, se svake godine povećava broj inficiranih, te je za posljednju godinu za koju se raspolaže podacima broj inficiranih više nego udvostručen u odnosu na prošlo desetljeće. Najzastupljenija seksualno prenosiva infekcija u Crnoj Gori bila je HPV infekcija, koja je i u svijetu najzastupljenija, a potom hepatitis, pa hlamidija, dok su ostale infekcije značajno manje zastupljene. Svake godine se u svijetu, a od prije nekoliko godina i u Crnoj Gori, 12. februar obilježava kao Dan seksualne i reproduktivne svijesti. Taj datum se obilježava kako bi se skrenula pažnja na probleme vezane za, trenutno 20 identifikovanih seksualno prenosivih infekcija. Osim toga, ovaj datum je prilika da se ukaže na značaj očuvanja i unaprjeđenja reproduktivnog zdravlja, kao preduslova opšteg prosperiteta.

31


Jedan od ciljeva obilježavanja ovog značajnog datuma u kalendaru zdravlja, je i u tome da se informacije koje se ovom prilikom plasiraju iskoriste u svrhu edukacije stanovništva, posebno mladih ljudi, kako bi se smanjila prevalencija seksualno prenosivih infekcija. Procjenjuje se da je, danas, oko 80% seksualno aktivne populacije zaraženo nekim tipom HPV-a. Dok se kondilomi uspješno uklanjaju, potpuna eliminacija virusa iz organizma nije moguća. Pored HPV-a i virus herpesa se može prenijeti dodirom kože zdrave osobe sa kožom zaražene osobe. Zbog toga, ni u slučaju ove infekcije, kondom ne pruža potpunu zaštitu. Pored seksualno prenosivih infekcija, važan aspekt prilikom obilježavanja Dana seksualne i reproduktivne svijesti je i skretanje pažnje na reproduktivno zdravlje. Važno je naznačiti da je u toku 2016. godine u Crnoj Gori bilo 7569 porođaja, pri čemu je bilo 3 850 ili 50,8% dječaka i 3 719 ili 49,1% djevojčica. U istoj godini, evidentiran je 1271 prekid trudnoće, mada je registrovanje abortusa, još uvijek problematično. Namjernih prekida trudnoće je, u istoj godini, evidentirano 763, što je više od 60% od ukupnog broja abortusa, ali se procjenjuje da je broj namjernih prekida trudnoće značajno veći. Povodom 12. februara Svjetskog dana seksualne i reproduktivne svijesti Institut za javno zdravlje u saradnji sa Crvenim krstom Crne Gore i Udruženjem studentata Medicinskog fakulteta (MoMSIC) organizovao je radionicu za pripadnice romske populacije iz kampa Konik. Na radionici su doktorke iz Instituta za javno zdravlje razgovarale sa ženama iz Kampa o značaju očuvanja reproduktivnog zdravlja. Takođe, podijeljeni su im i lifeti o prevenciji seksualno prenosivih bolesti.

zdravstveni informacioni sistem u koji treba da budu umrežene sve zdravstvene ustanove. Kako se navodi, zadržavanje važećih normi u odnosu na dopunsko zdravstveno osiguranje, podrazumijevalo bi plaćanje mjesečne premije dopunskog zdravstvenog osiguranja za usluge koje ne mogu biti pružene budući da nijesu obezbijeđene tehničke pretpostavka za uvođenje ovog vida osiguranja. Najavljeno je da će Ministarstvo zdravlja inicirati pripremu detaljne analize opravdanosti uvođenja dopunskog osiguranja u smislu prepoznavanja troškova i benefita ovog vida osiguranja prvenstveno za građane, odnosno osiguranike Cme Gore. 14. februar – Vrijedna donacija Institutu za bolesti djece Banka Societe Generale Montenegro donacijom od 20 hiljada eura omogućila je opremanje ambulante za fizijatriju i rehabilitaciju Instituta za bolesti djece. Predsjednik Odbora direktora banke, Milorad Katnić i izvršni direktor za komercijalne poslove i zamjenik glavnog izvršnog direktora Radule Raonić, obišli su sa direktoricom Klničkog centra Crne Gore Zoricom Kovačević, medicinskom direktoricom dr Snežanom Raspopović, direktoricom Instituta za bolesti djece dr Sonjom Milašinović i fizijatrom dr Milenom Adžić tu ambulantu.

12. februar - Ugovori na dvije godine sa stomatološkim ZU Ugovori sa zdravstvenim ustanovama iz Zdravstvene mreže, čiji je osnivač država, zaključivaće se na pet, a sa drugim davaocima zdravstvenih usluga na dvije godine. Ovo je predviđeno izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju. Ugovori će se usklađivati za svaku godinu, prema planiranim sredstvima u budžetu Fonda, po pravilu, do 31. marta tekuće godine. Važećim zakonom je propisano da se ugovori za pruzanje zdravstvenih usluga van Zdravstvene mreže zaključuju na godinu. - Navedeni rok nije optimalan, imajući u vidu, prije svega stomatološke zdravstvene usluge na primarnom nivou koje su izmještene iz javnog zdravstvenog sistema i obezbjeđuju se iskijučivo zaključivanja ugovora sa privatnim stomatološkim ambulantama, kojih je više od 170 u Crnoj Gori. Produžavanjem važenja ugovora na dvije godine, Fond se ne dovodi u nepovoljan polozaj kao ugovarač usluga, obzirom da se u ugovoru može unijeti odredba da Fond zadržava pravo otkaza ugovora usled prestanka potrebe za pružanjem zdravstvenih usluga osiguranim licima – navodi se u obrazloženju. Upućivanje javnog poziva i zakijučivanje ugovora svake godine je neopravdano, kako sa aspekta Fonda za zdravstveno osiguranje i stomatološklh zdravstvenih ustanova, koje su, kako se navodi, iskazale opravdano nezadovoljstvo. Rok koji je propisan Zakonom o zdravstvenom osiguranju za uvođenje i ostvarivanje dopunskog zdravstvenog osiguranja neophodno je da se produži jer još nijesu stvoreni tehnički uslovi za njegovu implementaciju. Nije uspostavljen integralni

32

- Htjela bih da se zahvalim donatorima i Kliničkom centru na sluhu da se formira Odeljenje dječije fizijatrije, da se ovaj prostor uredi, da konačno naši mali pacijenti mogu da vježbaju u adekvatnim uslovima. Klinički centar je imao sluha i da nas šalje na dodatne edukacije tako da ja kao ljekar i moji terapeuti idemo na edukaciju iz Bobath koncepta i Vojta terapije. Sa ovom edukacijom nama je omogućeno da adekvatno i na vrijeme krenemo sa našom terapijom - kazala je Adžić. Katnić se zahvalio na saradnji sa Kliničkim centrom Crne Gore. Dodao je da su oni kao banka opredijeljeni da dio svog profita izdvajaju za one oblasti za koje vjeruju da su najznačajnije za društvo. Direktorica Kovačević je gdinu Katniću uručila zahvalnicu kao znak sjećanja da su, kako je kazala, uradili dobro djelo. Ona je navela da je KCCG u minuloj godini imao blizu dva miliona donacija. Iskazala je uvjerenje da će KCCG i u ovoj godini imati veliki broj donacija i da će i dalje biti usmjeravane za IBD. 16. februar - Donatorski bal za opremu hitne pomoći u Kotoru Rotary klub Kotor organizovao je Donatorski bal pod maskama u svečanoj sali D – Event u Poslovnom centru Vukšić


u Kotoru. Donacije su namjenjene za nabavku EKG aparata i druge medicinske opreme za Jedinicu hitne medicinske pomoći u Kotoru. Balu su prisustvovali Rotarijanci, Rotaraktovci, njihove porodice, prijatelji kluba i mnogi drugi gosti. Oni koji nijesu bili u mogućnosti da prisustvuju ovoj večeri, ovu akciju mogu podržati uplatom na žiro račun Rotari kluba Kotor broj: 530-25989-34 sa naznakom Donatorski bal pod maskama. 14. februar - Počinje Nacionalni skrining karcinoma grlića materice Rak grlića materice je maligna bolest koja se može spriječiti i važno je da žene razmišljaju o reproduktivnom zdravlju i tokom godine posjete svog ljekara i iskoriste neku od mogućnosti prevencije. - Skrining karcinoma grlića materice počeo je da se sprovodi na teritoriji cijele Crne Gore - kazao je ministar zdravlja, dr Kenan Hrapović.

Ministar je naveo da će od ovog mjeseca sve žene, u skladu sa starosnom dobi, biti pozivane na određenu dijagnostiku kako bi preduprijedili nastanak i širenje ove opake bolesti od koje je u Crnoj Gori, nakon karcinoma dojke, najveće obolijevanje i smrtnost kod žena. - To je za nas bio jasan znak upozorenja i razlog da isplaniramo i organizujemo postupak preventivnog djelovanja, što je imperativ savremene medicine, ali i strateški cilj Vlade i Ministarstva zdravlja - rekao je dr Hrapović. Prema njegovim riječima, nabavljeno je devet novih videokolposkopa za Podgoricu, Cetinje, Bar, Ulcinj, Berane, Bijelo Polje, Kotor i Pljevlja, dok su za ostale opštine nabavljeni ranije. Hrapović je naveo da su u cilju uspješnog implementiranja programa prevencije karcinoma grlića materice, edukovani ginekolozi za sprovođenje kolposkopije kao pomoćne dijagnostike u skriningu. Objasnio da će svakog mjeseca od svih domova zdravlja tražiti podatke o broju pozivanih žena i rezulate o obavljenim procedurama. Direktor Instituta za javno zdravlje, dr Boban Mugoša, rekao je da preventivne aktivnosti imaju važnu ulogu u zdravstvu i da aktivnostima kojim se mogu sačuvati život i zdravlje treba dati prednost. Jedna od tih intervencija je skrining i u taj program ulaze žene koje se osjećaju zdravo, nemaju tegobe i nijesu morale

da se javljaju ginekologu zbog problema. Dr Mugoša je ukazao da su karcinomi dojke i raka grlića materice najveći problem u ženskoj populaciji. - Samim tim što smo oba karcinom stavili u prioritet govorio o tome koliko se u sistemu bavimo svim promjenama koje se javljaju, a koje mogu biti spriječene - naveo je dr Mugoša. Načelnik organizacione cjeline izabranih doktora za žene u Domu zdravlja Podgorica dr Milovan Jovanović rekao je da je skrining ozbiljna procedura i da u narednih pet godina moraju pregledati 160 hiljada žena. On je kazao da ne bi smjelo da se dešava ni obolijevanje, a kamoli umiranje od raka grlića materice i naglasio da su svi domovi zdravlja dobro opremljeni. Dr Jovanović je kazao da je karcinom grlića materice jedini visoko preventivni. Naglasio je da u svijetu od te bolesti oboli oko 530 hiljada žena, a više od 275 hiljada umre, i to većinom u državama u razvoju koje nijesu imale organizovani skrining. 14. februar - Nova metoda u KCCG: Zahvat na aortnom zalisku gotov za minut TAVI procedura se u Kliničkom centru Crne Gore radi od 2011. godine, a interventni kardiolog sa Univerzitetskog Kliničkog centra Ljubljana dr Matijaš Bunc, gostujući juče u ovoj zdravstvenoj ustanovi kazao je da su tehnike ove procedure u Crnoj Gori dobro razrađene i da su ljekari veoma obučeni. - Pratim djelatnost TAVI-ja već duže vrijeme. Sada sam prvi put ovdje i mislim da ste odlično razradili tehnike i ljekari su veoma obučeni. Potrebno je samo dokupiti neke materijale, ostalo sve ide u pravcu razvoja. Danas smo uradili složeniju dinog sudalataciju krv, a juče smo dvije TAVI valvule – kazao je Bunc. Tavi je procedura koja se razvila prije 10 godina. Riječ je o malom invanzivnom zahvatu na aortnom zalisku, što je njegova prednost. - Primjenjuje se kod posebne grupe pacijenata koji su rizični za klasičnu hiruršku proceduru. Pozitivna stvar kod ove metode je da se može raditi preko periferog krvnog suda, sa malim otvorom na koži. Onda se stavi valvula, ona valvula koja je bolesna ostaje na mjestu. Unutra se stavi stent za koji je vezana nova valvula. Ova procedura traje veoma kratko. Kod nekih valvula traje 10-15 sekundi, a kod nekih minut, dva. Sve ostalo je priprema. Takođe, nije potrebna opšta anestezija, pacijent se može brzo mobilizirati. U trajnosti je valvula slična kao hirurška, od osam do 12 godina - objasnio je Bunc. Ukoliko je sve u redu, ako se ne pojave hematomi, pacijent može sjutradan kući ali se to rijetko praktikuje jer su pacijenti uglavnom stariji ljudi pa je potrebno da se prate do četiri dana u bolnici. Od 2011. godine, kada je u Kliničkom centru započeta primjena tavija, do sada su ovom metodom zbrinuta 33 pacijenta. 15. februar - Otvorena ambulanta u Berima Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović, ministar zdravlja Kenan Hrapović i direktor Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić otvorili su objekat mjesne ambulante Doma zdravlja Podgorica u selu Beri.

33


Objekat, koji je rekonstruisan i opremljen iz sredstava stanovnika Mjesne zajednice Beri i u saradnji sa Domom zdravlja Podgorica, biće na raspolaganju za zdravstvene usluge mještanima i okolnih sela. Ambulanta u Berima nosiće ime Dr Blažimir Ćetković po uglednom ljekaru sa tog područja, priznatog crnogorskog stručnjaka, čime se odaje trajno poštovanje njegovom liku i djelu, nasljeđu i tradiciji, ali i javnom sistemu zdravstva.

15. februar – Uskoro Dnevni centar u Golubovcima za djecu sa smetnjama

U ime svih mještana donatorima i izvođačima radova zahvalio se predsjednik MZ Beri Luka Bojanović. Simović je kazao da je projekat izgradnje ambulante za mještane Bera i okolnih sela projekat koji je nastao kao rezultat zajedništva i pregalaštva velikog broja ljudi dobrih energija, dobre organizacije mjesne zajednice i opredijeljenosti koja se kreira u sklopu ukupne zdravstvene zaštite sa nivoa Vlade i Doma zdravlja Podgorica. Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović istakao je da otvaranje zdravstvenih objekata u seoskom području znači da se sistem primarne zdravstvene zaštite širi i na ruralnom području i postaje pristupačniji i dostupniji svima koji žive u tim krajevima, a samim tim znači i sigurniji i kvalitetniji život svih građana Crne Gore.

16. febrauar - 38 novih prijava protiv roditelja zbog nevakcinisanja djece

15. februar – Obilježen Međunarodni dan djece oboljele od karcinoma U Crnoj Gori od raka je oboljelo 26 djece, a broj mališana oboljelih od ove opake bolesti nije u porastu, podaci su Instituta za javno zdravlje. U svijetu godišnje oboli 160.000 djece do 14 godina, odnosno 80.000 djece od 15 do 19 godine, a preko 90.000 najmlađih umre od ovih bolesti. Institut apeluje na ranu dijagnostiku. Povodom obilježavanja 15. februara Međunarodnog dana djece oboljele od malignih bolesti okupili su se pacijenti, roditelji, predstavnici zdravstvenih institucija i ustanova i grupe građana na Trgu republike u Podgorici. Dr Verica Osmanović iz Instituta za javno zdravlje je istakla: - Dijagnostički gledano najviše je leukemije, zatim maligni tumori mozga, kostiju. Skrenula bih pažnju na prevenciju. Djeca koja su genetski predisponirana da imaju ovu bolest treba da imaju rane kontrole, treba da prihvatimo zdravi način živjenja u porodici, da vodimo zdravu ishranu, praktikujemo fizičku aktivnost, da ne koristimo duvan, roditelji da djecu ne izlažu duvanu, da ne izlažu mirkoorganizmima i svemu onome što može da dovede do carcinoma.

34

Idejno rješenje objekta budućeg dnevnog centra za boravak djece sa smetnjama u razvoju i lica sa invaliditetom, koji je planiran u Opštini u okviru grada, u Golubovcima, je završeno. Vrijednost projekta je 250.000 eura, a sredstva su obezbijeđena u Finansijskom planu Gradske opštine Golubovci za 2018. godinu. Predlog vizuelizacije i materijalizacije objekta dnevnog centra upućen je glavnom državnom arhitekti, nakon čega slijedi izrada glavnog projekta i izbor izvođača radova. Početak radova je planiran za proljeće, a očekuje se da centar prve korisnike primi već na jesen. Centar će zapošljavati 12 do 15 lica. Površina parcele je 1194 m2, dok je planirani objekat bruto građevinske površine 386 m2. Za tehničku podršku i implementaciju projekta zadužen je UNDP. Ministarstvo rada i socijalnog staranja učestvovaće u opremanju i finasiranju rada ove ustanove, a projekat će podržati i Glavni grad u saradnji sa gradskim preduzećima.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje, 52 odsto djece, koja su rođena 2016. godine i dalje nije primilo MMR vakcinu protiv malih boginja, zaušaka i rubeole, što ugrožava kolektivni imunitet među najmlađom populacijom. Od početka 2018. godine Zdravstvena inspekcija je podnijela 38 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv roditelja koji su odbili obaveznu imunizaciju svoje djece. U 2017. godini podnijet je 261 zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka Sudu za prekršaje protiv roditelja koji su odbili imunizaciju svoje djece. Iz Uprave za inspekcijske poslove objašnjavaju da na osnovu prijava domova zdravlja kontrolišu obavezne imunizacije. - Najveći broj slučajeva odbijanja obavezne imunizacije djece zabilježen je u Podgorici, Nikšiću, Beranama, Herceg Novom. Predviđene kazne za odbijanje imunoprofilakse i hemioprofilakse protiv određene zarazne bolesti su od 100 do 2000 eura - ističu iz Uprave. Od početka godine infekcija virusom morbila dokazana je kod ukupno šest pacijenta, a trenutno se na bolničkom liječenju od morbila u Crnoj Gori nalaze tri pacijenta dva u Institutu za bolesti djece i jedan u opštoj bolnici u Nikšiću. 16. februar – Adaptacija Centara za autizam teče po planu Aktivnosti na adaptiranju prostora namijenjenog za prvi nacionalni centar za autizam se realizuju planiranim tempom. Rješavanje prostornog problema za izgradnju ovog centra je rezultat međuresornog dogovora Ministarstva rada i socijalnog staranja i Ministarstva zdravlja, na osnovu kojeg je Kliničkom centru Crne Gore ustupljen na trajno korištenje prostor površine 410 m2 koji se nalazi u istoj zgradi. Generalna direktorka Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unapređenje ljudskih resursa u zdravstvu dr Vesna Miranović je kazala da će sistematičan pristup dovesti do toga da sva djeca sa poremećajima iz autističnog sprektra dobiju šansu da ostvare maksimum sopstvenih mogućnosti.


- KCCG-u je ustupljena i kompletna najsavremenija oprema koja će služiti za ranu dijagnostiku i ranu intervenciju kod djece sa poremećajima iz autističnog spektra, medicinsku rehabilitaciju djece sa usporenim psihomotornim razvojem i za pružanje usluga iz oblasti adolescentne psihijatrije - rekla je Miranović. 17. februar - UMHCG organizovalo radionicu za studente s invaliditetom Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore organizovalo je radionicu o programima mobilnosti i radne prakse za studente s invaliditetom u zgradi Rektorata Univerziteta Crne Gore. Radionica se organizovala u okviru projekta Trans2Work – Tranzicija studenata s invaliditetom iz procesa visokog obrazovanja ka zaposlenju, a finansirana je kroz program Erasmus+ Evropske Komisije. Nosilac ovog projekta je Univerzitet Makedonija iz Soluna. Na njemu učestvuju 23 partnera iz Grčke, Poljske, Slovenije, Njemačke, Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine. Ovaj projekat studentima s invaliditetom nudi mogućnost učešća u programu razmjene u nekoj od zemalja okruženja (Srbiji i Bosni i Hercegovini), a za cilj ima unaprjeđenje procesa tranzicije studenata s invaliditetom od visokog obrazovanja ka tržištu rada. Radionica ima za cilj da se identifikuju potrebe studenata s invaliditetom za aktivnije učešće u programima mobilnosti, kao i da se informišu o mogućnostima i prednostima razmjene. Ova aktivnost imala je za cilja da ukaže na značaj mobilnosti kao sredstava za sticanje novih znanja i vještina koje osobama s invaliditetom otvaraju nove perspektive za tržište rada. 17. februar – Sve više abortusa zbog odabira pola djeteta Prema poslednjim podacima Instituta za javno zdravlje, samo u 2016. godini bila su 763 namjerna prekida trudnoće, dok se prema podacima Monstata u prosjeku u poslednjih 15 godina rađa 109 dječaka naprema 100 djevojčica, odnosno za 10 odsto manje djevojčica (76 žena izvrši abortus zbog odabira pola). Direktor Centra za promociju zdravlja Instituta za javno prof. dr Agima Ljaljević kazala je da se ne vodi evidencija u bolnicama, zbog čega se postupkom namjernog abortusa prekidaju trudnoće kod žena i ističe da se razlozi abortusa, prema obavezama evidentiranja zdravstvenih usluga ne vode, te ne postoje mehanizmi da se oni utvrde. Uskoro će biti rađeno istraživanje u domaćinstvima, kojim koordinora Monstat, a u okviru istraživanja ispitivaće se i razlozi namjernih arteficijelnih abortusa. - U Crnoj Gori je, kao i u velikom broju drugih zemalja, abortus pitanje slobode odlučivanja o planiranju broja i rasporeda trudnoća. Osnovni principi planiranja porodice su: sloboda, pravda i dobrobit. Kako je navedeno, pravo na abortus ima svaka trudna, poslovno sposobna žena, koja podnese zahtjev sa dokazima da trudnoća nije prešla 10 sedmica od dana začeća, na osnovu pisanog zahtjeva trudnice, a uslov je da prekid trudnoće neće neposredno ugroziti zdravlje žene. Prema istom zakonu, prekid trudnoće se može izvršiti i poslije isteka 10 sedmica, do 20 sedmica od dana začeća – objasnila je prof. Ljaljević.

19. februar - Nastavak saradnje resora zdravlja Crne Gore i Malte Ministar zdravlja Crne Gore, dr Kenan Hrapović razgovarao je sa potpredsjednikom Vlade Malte i ministrom zdravlja te zemlje Kristoferom Ferneom o modelima saradnje dva ministarstva u cilju unapređenja zdravstvene zaštite i razmjene iskustava koja mogu pomoći u prevazilaženju izazova pred kojima se nalaze zdravstveni resori malih zemalja.

Tokom susreta je dogovorena saradnja u nekoliko oblasti, a sa crnogorske strane, posebno interesovanje iskazano je za modalitet nabavke ljekova za rijetke bolesti kroz formiranje posebnog Komiteta koji bi bio okosnica za rješavanje ovog problema, a uz iskustvo Malte, koja je dio evropske Valletta grupe, koja na poseban način vrši nabavku skupih ljekova na teritoriji Evropske Unije. Ministri Hrapović i Farnea saglasni su da je potrebno intezivirati dogovore u oblasti edukacije medicinskog kadra iz Crne Gore, kako na univerzitetskom nivou, tako i kroz boravak crnogorskih ljekara na prestižnim klinikama u Malti, gdje se sprovode najsavremeniji medicinski tretmani. Takođe, dogovoren je i model tzv. konsultantskih usluga po kojem bi malteški ljekari dolazili u našu zemlju i učestvovali u edukaciji ljekarskog kadra u Kliničkom centru Crne Gore. Prvi čovjek zdravstvenog sistema na Malti kazao je da ta zemlja ima savremeni Centar za onkologiju sa PET skenerom i ostalom propratnom opremom, te da su voljni da ponude usluge za crnogorske pacijente kojima je neophodna ova vrsta liječenja. 20. februar – Održana ministarska konferencija o imunizaciji Ministarstvo zdravlja Crne Gore i Regionalna kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) bili su domaćini Ministarske konferencije o imunizaciji, koja se održava u hotelu Hilton. Konferenciju je otvorio potpredsjednik Vlade Milutin Simović, ministar zdravlja dr Kenan Hrapović i Regionalna direktorica SZO za Evropu dr Zsuzsanna Jakab. Konferencija je imala za cilj da se sagleda učinjeni progres u oblasti imunizacije u Evropi i govori o izazovima i problemima sa kojima se suočava svaka od zemalja kada je u pitanju podizanje i održavanje stepena vakcinacije na željenom nivou. Učesnici sastanka su bili ministri zdravlja Makedonije, Republike Srpske, Bosne i Hercegovine, Albanije, Moldavije, Malte i Crne Gore, kao i visoki predstavnici zdravstvenih resora iz Bugarske, Hrvatske, Rumunije i Izraela, dok je delegaciju SZO predvodila regionalna direktorica za Evropu, dr Zsuzsana Jakab. Sastanku su prisustvovali i predstavnici Evropske regionalne komisije za verifikaciju iskorjenjivanja malih boginja i rubele (RVC), Zdravstvene mreže jugoistočne Evrope (SEEHN), Centra za kontrolu i prevenciju bolesti SAD (DCD) i Fonda za djecu Ujedinjenih nacija (UNICEF).

35


20. februar – Zdravstvo je visoko na listi prioriteta Vlade Crne Gore Predsjednik Vlade Duško Marković sastao se sa ministrom zdravlja dr Kenanom Hrapovićem i regionalnom direktoricom Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu Zsuzsanom Jakab. Na sastanku je konstatovana uspješna saradnja Crne Gore i SZO uz ocjenu da Nacionalna kancelarija SZO, koja je uspostavljena u Crnoj Gori 2008. godine, predstavlja primjer efikasne i uspješne realizacije tehničke podrške jednoj državi. U tom kontesktu je istaknuto da je SZO u periodu 2016-2017. izdvojila gotovo 500.000 eura podrške Crnoj Gori, kao i da su usklađeni prioriteti saradnje koji će biti definisani Sporazumom o saradnji za period 2018/2019. Informišući regionalnu direktoricu SZO o ostvarenim rezultatima i prioritetima Vlade predsjednik Marković je ukazao da je zdravstvo visoko na listi prioriteta zbog čega se za tu oblast uvećavaju budžetska izdvajanja. - Snažno razvijemo zdravstveni sistem podizanjem kvaliteta zdravstvenih usloga, boljom dostupnošću zdravstvenih centara i jačanjem kadrovske osnove - rekao je premijer Marković. 21. februar - Nastavak saradnje Ministarstva zdravlja i SZO Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović i regionalna direktorka Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za Evropu Zsuzsanna Jakab, potpisali su dvogodišnji Sporazum o saradnji.

Ovaj Sporazum između Ministarstva zdravlja Crne Gore i Regionalne kancelarije SZO za Evropu za 2018-2019., predstavlja praktični okvir za saradnju, i u njemu je definisan program saradnje, uključujući i predložene rezultate, zasnovane na specifičnim potrebama zemlje, kao i na regionalnim i globalnim inicijativama SZO. Aktivnosti definisane Sporazumom podržavaju realizaciju Master plana razvoja zdravstva Crne Gore 2015-2020. kojim su identifikovana dva strateška razvojna pravca u cilju olakšavanja procesa planiranja: zaštita i promocija zdravlja stanovništva i organizacija i funkcionisanje zdravstvenog sistema. Identifikovani ključni ciljevi i indikatori u okviru Strategije održivog razvoja, koju je Vlada Crne Gore usvojila 2015. takođe su bili osnov za definisanje prioriteta u Sporazumu, kojima je prepoznato da zdravlje nije ishod aktivnosti samo jednog sektora, već da su održiva i pravična poboljšanja u zdravlju proizvod djelotvornih sektorskih politika. Sporazumom je definisano nekoliko prioriteta u oblasti hepatitisa, malih boginja i rubeole, antimikrobne rezistencije, nezaraznih bolesti, uključujući i fundamentalne socijalne determinante, mentalnog zdravlja, HPV imunizacije, univerzalne pokrivenosti zdravstvenim uslugama, kontinuirane medicinske edukacije i implementacije Međunarodnog zdravstvenog pravilnika.

36

Ukupan budžet za implemetaciju Sporazuma za Crnu Goru u narednom dvogodišnjem periodu iznosi 233 000 eura koji opredjeljuje SZO. 22. februar - Saradnja sa ministrom zdravlja Republike Srpske će biti unaprijeđena

Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović i direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore mr Sead Čirgić, razgovarali su sa ministrom zdravlja Republike Srpske dr Draganom Bogdanićem sa saradnicima. Na sastanku, koji je održan na marginama Ministarske konferencije o imunizaciji, koja je okupila ministre zdravlja i visoke predstavnike 11 zemalja Evrope, ocijenjeno je da je saradnja između dvije zemlje veoma dobra i da će se, u narednom periodu dodatno unaprjeđivati u oblasti zdravstva. Ministar Hrapović upoznao je kolegu iz Republike Srpske da su aktivnosti Ministarstva zdravlja usmjerene na unaprjeđenje uslova u zdravstvenim ustanovama i podizanje kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga građanima. Prioriteti su reforma na svim nivoima zdravstvene zaštite i farmaceutske politike, doedukacija medicinskog kadra i poboljšanje standarda zaposlenih u zdravstvu. Ministar Bogdanić je ministru Hrapoviću i njegovim saradnicima predstavio zdravstveni sistem Republike Srpske, kapacitete tamošnjih zdravstvenih ustanova, s naglaskom na zdravstvene centre u Nevesinju i Trebinju, gdje su razvijene usluge digestivne huirurgije i dijalize. On je podsjetio da Klinički centar Crne Gore i Specijalna bolnica za psihijatriju Dobrota imaju potpisane ugovore sa Fondom zdravstvenog osiguranja Republike Srpske za pružanje usluga njihovim osiguranicima, dok se crnogroski pacijenti upućuju u Centar za radioterapiju u Banja Luci, na zračnu terapiju i naglasio da je obostrana saradnja na viskom nivou. Na sastanku je bilo riječi o iskustvu Republike Srpske prilikom osnivanja Fonda solidarnosti za dijagnostiku i liječenje rijetkih oboljenja, s obzirom da i crnogorsko Ministarstvo zdravlja planira uspostavljanje sličnog radnog tijela. Ocijenjeno je i da je razmjena znanja i iskustava među ljekarima i medicinskim osobljem dvije zemlje veoma značajna za unapređenje zdravstvenih usluga. 26. februar – ZU Montefarm aktivan učesnik u snadbjevanju medikamentima Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović, sa menadžmentom i upravnicima svih apoteka ZU Apoteke Crne Gore Montefarm i direktorom Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje Seadom Čirgićem, održao je sastanak u hotelu Podgorica. Tom prilikom, Hrapović i Čirgić su govoreći o statusu državnog snabdijevača ljekovima i medicinskim sredstvima, izrazili podršku Montefarmu, kao jednom od stubova zdravstvenog sistema Crne Gore i naglasili da je bitno naći najbolje rešenje da


ta ustanova i dalje bude aktivan učesnik u snabdijevanju građana i zdravstvenih ustanova medikamentima.

Nesumnjivo je da je učešće naših ljekara u ovom programu od velike koristi i da će doprinijeti dodatnoj edukaciji crnogorskih ljekara i sveukupnom poboljšanju kvaliteta zdravtstvenog Sistema. 28. februar - Obilježen Međunarodni dan oboljelih od rijetkih bolesti

Značajna pažnja posvećena je uvođenju elektronskih recepata kojima se znatno pojednostavljuje procedura izdavanja ljekova. Elekronski recepti su već u opticaju, iako su štampani i dalje u upotrebi. Bilo je riječi i o implementaciji osnovne i doplatne liste ljekova koja je formirana 11. januara ove godine. Ministar je odgovarao i na pitanja o načinu rada i poslovanju državnih apoteka. Na sastanku je istaknuto da će se uvođenjem novih tehnologija i savremenih rješenja dodatno unaprijediti briga o pacijentima, što je još jedan korak do cilja zaposlenih u zdravstvu Crne Gore – maksimalno efikasne usluge.

Prva nacionalna konferencija o rijetkim bolestima koju je organizovala NORBCG održana je 28. februara u sali za medije Skupštine Glavnog grada, povodom Međunarodnog dana oboljelih od rijetkih bolesti. Prvi put obilježavanje rijetkih bolesti počelo je 29. februara 2006. godine. Riječ je o globalnoj kampanji, a ove godine se priključilo 792 organizacije iz 69 zemalja svijeta. Februar 2018. – Aktivnosti Zavoda za transfuziju krvi

27. februar - Edukacija crnogorskih ljekara u 2018. u Salzburgu Medicinski program Američko-Austrijske fondacije (AAF), koji se realizuje od 1993. godine i u koji su uključeni ljekari iz preko 120 zemalja, osmišljen je sa ciljem da se ljekarima pruži vrhunska edukacija i doprinese smanjenju odliva kadrova, pa je izuzetno važno biti dio jedne ovakve globalne aktivnosti. Dr sc. med. Elvir Zvrko, ljekar Kliničkog centra Crne Gore i saradnik Centra za nauku KCCG, na nedavno održanom sastanku koordinatora medicinskog programa AAF u Salzburgu, dogovorio je edukaciju crnogorskih ljekara u Austriji tokom 2018. godine. Svi troškovi edukacije biće pokriveni od strane AAF-a što ujedno predstavlja donaciju crnogorskom zdravstvenom sistemu u vrijednosti od 50.000€. Edukacija će se obavljati kroz različite aktivnosti. Iz Crne Gore će na medicinskim seminarima, koji će se održavati u Salzburgu u trajanju od 7 dana, iz različitih specijalnosti učestvovati oko 25 ljekara. Predavači su najistaknutiji profesori iz prestižnih ustanova iz SAD. Programom je, takođe, omogućena edukacija ljekara u nekoj od klinika u Austriji u trajanju od mjesec dana. Na ovaj način mladi ljekari imaće mogućnost da stiču nova znanja i vještine u renomiranim austrijskim klinikama, kao i da se upoznaju sa novom medicinskom opremom i procedurama. Takođe, od značajna je i mogućnost pružena našim ljekarima za boravak u Austriji u oblasti naučno-istraživačkog rada u trajanju od 3 mjeseca u cilju sprovođenja istraživanja, upoznavanja sa novim metodama i tehnikama u naučno-istraživačkom radu u medicini, uspostavljanja kontakata sa drugim ustanovama u cilju apliciranja za krupne međunarodne projekte i sl. AAF će pružati podršku u sprovođenju edukativnih programa u Crnoj Gori a kroz obezbjeđivanje troškova za dolazak predavača iz SAD, Austrije ili neke druge zemlje čime se omogućava prenošenje znanja i iskustva i praćenje savremenih tokova u medicini.

Sekcija mladih Sindikata zdravstva Unije slobodnih sindikata organizovala je prvu akciju dobrovoljnog davanja krvi članova te sekcije sa oko 20 davalaca krvi. Maturanti Srednje građevinsko-geodetske škole "Inž. Marko Radević", predvođeni profesorima, organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi sa 20 davalaca krvi, Klub dobrovoljnih davalaca krvi Herceg Novi organizovao je akciju dobrovoljnog davanja krvi u bolnici u Meljinama sa 35 davalaca krvi. Maturanti Srednje stručne škole "Spasoje Raspopović" - Podgorica, predvođeni profesorima, organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi sa oko 15 davalaca krvi. Srednja mješovita škola "Danilo Kiš" iz Budve i Crveni krst Budva organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi sa oko 40 dobrovoljnih davalaca krvi. Crnogorski telekom, u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi Crne Gore, organizovao je akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama sa oko 30 davalaca krvi. Klub dobrovoljnih davalaca krvi "Piva", u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi Crne Gore, organizovao je akciju dobrovoljnog davanja krvi sa oko 60 davalaca krvi. 28. februar - Obilježen Međunarodni dan oboljelih od rijetkih bolesti Prva nacionalna konferencija o rijetkim bolestima koju je organizovala NORBCG održana je 28. februara u sali za medije Skupštine Glavnog grada, povodom Međunarodnog dana oboljelih od rijetkih bolesti. Prvi put obilježavanje rijetkih bolesti počelo je 29. februara 2006. godine. Riječ je o globalnoj kampanji, a ove godine se priključilo 792 organizacije iz 69 zemalja svijeta.

37


ZDRAVLJE I

Moćni prirodni preparati

Brojni su naučni dokazi o terapijskom potencijalu propolisa. Djeluje protiv bakterija, gljivica, viru imunološki sistem podsticanjem organizma na proizvo prema brojnim rizicim

Snažan prirodan preparat za jačanje imuniteta - Podstiče procese koji pretvaraju štetne supstance (zagađivači, slobodni radikali, otrovi) u manje štetne, ili ih potpuno neutrališe. - Popravlja oštećenja DNK izazvana slobodnim radikalima. - Sprječava okcidacijski stres.

Za kompletan probavni sistem

- Ima ljekovito dejstvo na kompletan probavni sistem i podstiče njegov pravilan rad. - Štiti sluzokožu od oštećenja. - Reguliše probavu i sprječava zatvor. - Povoljno djeluje na želudačnu nervozu,nadutost, grčeve, nedostatak apetita, mučninu tokom vožnje. - Prevenira čir na želucu i dvanaestopalačnom crijevu. - Djeluje na sprječavanje hronične upale debelog crijeva (colitis). - Djeluje antibakterijski na Helicobacter pylori.

Hederini proizvodi sadrže sve materije pro hemijske obrade rastvaračima, po čemu s boje, zaslađivače i gluten. Propolis je izuz u čvrstom obliku, a sadrži preko 300 komp propolisa ne sadrže sve aktivne kompo propolisa, jer ne postoji rastvor koji ga propolisa, pogotovo u alkoholu, gubi se

Jačanje i zaštita respiratornog sistema

BRONHOCET - Brojna klinička iskustva i studije ukazuju na terapijski potencijal propolisa kod upalnih procesa nosne šupljine, grla, sinusa, glasnih žica i bronhitisa, te tuberkuloze pluća. - Propolis povećava antioksidativnu odbranu pluća. To je od posebnog značaja za pluća odraslih, jer su njihova pluća vrlo ranjiva na oksidativni stres i sama ne mogu aktivirati antioksidativnu zaštitu.

Osobe alergične na pčelinje proizvode ne smiju koristiti navedene proizvode. Upotreba navedenih proizvoda ne uzrokuje nikakva štetna dejstva. Ne postoji opasnost od predoziranja.

®


IZ PRIRODE

na bazi čistog propolisa

usa i parazita, a ima i antioksidativna, antiupalna, antitumorska i antialergijska svojstva. Podiže odnju specifičnih materija koje jačaju njegovu odbranu ma od pojave bolesti.

Za snaaažan imunitet mališana

opolisa kakav se nalazi u prirodi, bez ikakve su jedinstveni na tržištu. Ne sadrže aditive, zetno vrijedna smola koja se u prirodi nalazi ponenti važnih za zdravlje čovjeka. Rastvori onente koje se nalaze u izvornoj sirovini a može u potpunosti otopiti. Otapanjem e znatan dio njegovih ljekovitih svojstava.

- Za jačanje otpornosti djece. - Za održavanje zdravstvene ravnoteže organizma. - Za zaštitu od česte prehlade kod djece. - Za djecu stariju od jedne godine.

Za zdravu prostatu i mokraćne puteve

Pobijedite anemiju lijevom rukom!

FERROCET

APICET ®

- FERROCET omogućava veću iskorišćenost gvožđa iz hrane. - Određena količina prirodnog gvožđa nalazi se u propolisu (cca 456 mg/kg) i peludu bušinca (cca 117 mg/kg). - Vitamin C i fruktoza takođe olakšavaju prolaz gvožđa iz probave u sistemsku cirkulaciju. - Propolis čuva vitamin C od razgradnje te povećava njegovu koncentraciju u želucu i tankom crijevu.

Medik

CG

- Sprječava probleme uvećane prostate i hroničnog prostatitisa (učestalo otežano mokrenje sa tankim i isprekidanim mlazom, bolovi u donjem dijelu trbuha i leđa, peckanje, bolna ejakulacija, učestala infekcija mokraćnih puteva). - Pospješuje potentnost i plodnost - Štiti jetru od oksidacije, nakupljanja slobodnih radikala i pomaže u razgradnji štetnih materija.

Zastupnik i distributer za Crnu Goru: Medik CG d.o.o. Podgorica, tel: +382 67 227 354


REGION 05. februar – Održana konferencija o mentalnom zdravlju – BiH S ciljem predstavljanja ključnih rezultata reforme mentalnog zdravlja u BiH koji su potignuti uz podršku Projekta mentalnog zdravlja u periodu od 2014. do 2018. godine, te diskusije o potrebnim aktivnostima kako bi se postignuti rezultati održali i nastavili, u Tesliću se 5. februara održala konferencija o mentalnom zdravlju pod nazivom Razgovarajmo.

Konferenciji je prisustvovalo oko 300 predstavnika institucija, zdravstvenih i obrazovnih ustanova, udruženja korisnika osoba sa mentalnim bolestima i poremećajima, organizacija profesionalaca u mentalnom zdravlju kao i međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini. Projekat mentalnog zdravlja u BiH podržala je Vlada Švajcarske a implementira Asocijacija XY u saradnji sa Federalnim ministarstvom zdravlja i Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite RS, Ministarstvom civilnih poslova BiH i Odjelom za zdravstvo i ostale usluge Vlade Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. U proteklih 7 godina, Vlada Švajcarske je donirala 17 miliona KM kroz Projekat mentalnog zdravlja, a planira nastaviti podršku i u naredne četiri godine sa dodatnih 9 miliona KM.

svi učenici primjenjuju svoje znanje i pretpostavke o promjenama koje se tokom puberteta dešavaju. Projekat je namijenjen svim školama na teritoriji Novog Sada i podržan je od gradske uprave za zdravstvo. 08. februar - Konferencija Perspektive zdravstvenog sistema – Hrvatska U organizaciji Udruženja Hrvatskog državnog savjeta i Udruženja Konrad Adenauer u Westinu je održana konferencija o aktualnoj temi perspektive hrvatskoga zdravstva Hrvatsko gospodarstvo i perspektive zdravstvenoga sistema. Okupljenima na konferenciji, uz ministra zdravlja dr Milana Kujundžića, obratili su se i direktor Udruženja uprave hrvatskog državnog savjeta Srećko Prusina, upravnik Uprave Udruženja Konrad Adenauer u Hrvatskoj dr Michael Lange, predsjednik Upravnog vijeća Kliničkog bolničkog centra Osijek dr Mario Puljiz i dopredsjednik Hrvatske ljekarske komore dr Ante Zvonimir Golem. Prusina je rekao da se u poslednje vrijeme često spominje zdravstvena reforma, pa su željeli uključiti sve aktere iz zdravstvenog sistema i da iznesu svoje sugestije. Ministar Kujundžić izjavio je da je zdravstveni sistem u prethodnoj godini smanjio ukupni dug sa više od 8 milijardi kuna na 7,5 milijardi, pri čemu prvi put deficit u zdravstvenom sistemu nije uticao na povećanje ukupnog javnog duga.

07. februar – Interaktivna zdravstveno-pedagoška šema Moje tijelo - Vojvodina Prema riječima psihologa i pedagoga, pubertet je jedan od najstresnijih i najnerazumljivijih perioda za djecu i njihove roditelje. Djeca se uglavnom teško otvaraju i razgovaraju o promjenama koje se tokom njega dešavaju. Kako bi se taj period olakšao, Institut za javno zdravlje Vojvodine pripremio je za učenike nižih razreda interaktivno zdravstveno-vaspitno sredstvo Moje tijelo, koje bi trebalo da na kreativan način pomogne prosvetnim i zdravstvenim radnicima i njihovim saradnicima da podrže djecu i roditelje. Interaktivno zdravstveno - vaspitno sredstvo Moje tijelo sastoji se od dvije šeme figura tijela dječaka i djevojčica, na kojima

40

Govoreći o trenutnom stanju u hrvatskom zdravstvu, dr Puljiz je upozorio da trenutno 30 posto stanovništva plaća doprinos, a među njima svega polovina dopunsko zdravstveno osiguranje. Od 24 milijarde kuna zdravstvenog budžeta 85 posto troškova odlazi na usluge, a 4 milijarde kuna na ljekove. Smatra da su trenutno najveći problemi sistema nedovršeni informatički sistem, iz čega dobrim dijelom proizlazi kriza upravljanja sistemom, nedefinisani osnovni paket zdravstvene zaštite i


neograničena potrošnja po osnovi dopunskog osiguranja. Po podacima koje je iznio ministar Kujundžić, u Hrvatskoj se za zdravstvo po stanovniku izdvaja 681 euro godišnje, u Sloveniji dvostruko više, 1546 eura, dok su u razvijenim zemljama izdvajanja značajno veća. Tako se u Njemačkoj po stanovniku za zdravstvo izdvaja 3973 eura, u Velikoj Britaniji 3448, a u Švajcerskoj čak 7361 euro godišnje.

županom Radimirom Čačićem, a zatim je svečano otvorio novouređeni prostor dijalize Odjeljenja za nefrologiju i dijalizu Opšte bolnice Varaždin, u koje je uloženo 14,3 miliona kuna. Novi centar za hemodijalizu ima 35 kreveta i 37 uređaja za dijalizu.

10. februar - Raste broj oboljelih od malih boginja - Srbija U Srbiji je od oktobra prošle godine, uključujući i teritoriju nadležnosti Zavoda za javno zdravlje Mitrovica, registrovano 2.035 slučajeva malih boginja, među kojima je i beba u dobi 15 dana. Od toga su 1.022 slučaja laboratorijski potvrđena u Institutu Torlak, objavljeno je na sajtu Instituta za javno zdravlje Srbije Dr Milan Jovanović Batut. Najveći je broj oboljelih u uzrasnim grupama mlađim od pet i starijim od 30 godina, a najstariji oboljeli ima 65 godina. Većina oboljelih osoba (94 posto) nije vakcinisana, nepotpuno je vakcinisana ili nepoznatog vakcinalnog statusa. Od ukupnog broja oboljelih 33 posto bilo je hospitalizovano ili je hospitalizacija u toku. Od težih komplikacija malih boginja registrovana je upala mozga kod jedne i upala pluća kod 245 oboljelih osoba. Epidemija malih boginja na teritoriji Kosova s većinskim srpskim i nealbanskim stanovništvom prijavljena je 23. oktobra 2017. i do 9. februara 2018. na navedenoj teritoriji registrovano je 315 oboljelih osoba, navodi Batut. 11. februar - Svjetski dan bolesnika – Hrvatska

Povodom Svjetskog dana bolesnika 11. februara ministar zdravstva Milan Kujundžić posjetio je KB Dubrava. Ministar je istakao da se u hrvatskom zdravstvu događaju pozitivni pomaci u kvalitetu, dostupnosti, listama čekanja, opremanju dnevnih bolnica, kao i investiranjima u specijalizacije. Ministar je uputio poruku i građanima te naglasio da trebaju da paze na svoje zdravlje i da moraju biti svjesni svih štetnih djelovanja po zdravlje i činjenice da na vrijeme otkrivena bolest je ona koja će vjerojatnije biti izliječena. 12. februar – Novi centar za hemodijalizu u OB Varaždin – Hrvatska Prilikom posjete Varaždinskoj županiji ministar zdravlja Milan Kujundžić održao je radni sastanak sa varaždinskim

Odjeljenje za nefrologiju i dijalizu je nakon 32 godine dobio novi prostor za zaštitu za više od 160 pacijenata kojima je nužna dijaliza ili zdravstvena zaštita nakon transplantacije bubrega. Ministar Kujundžić naglasio je da Varaždinska županija može biti primjer za ulaganje u zdravstvo. 12. februar - Bijelom štrajku se pridružili i zdravstveni radnici - Slovenija Osim zaposlenih u policiji, štrajkove zbog nezadovoljstva platama najavili su i zaposleni u zdravstvu. Prema tvrdnjama sindikata policije, na taj način protestuje približno 9.000 zaposlenih policajaca i službenika Ministarstva unutrašnjih poslova. U sindikalnom proglasu naveli su da će štrajk trajati do ispunjenja zahtjeva koji se odnose na plate, odnosno narušene odnose u sistemu plata za javni sektor, te da žele da vrate status koji toj profesiji pripada s obzirom na zadatke i odgovornost koji uz to idu. Osim toga, navode da je štrajk opravdan i da će tokom njegovog trajanja obavljati samo zakonski predviđene zadatke na sprečavanju dijela koja predstavljaju opasnost za živote, zdravlje ili imovinu ljudi. Dvočasovni štrajk održali su i zaposleni u zdravstvu, domovima za starije osobe i centrima za socijalni rad. Osnovni zahtjevi većine sindikata javnog sektora, koji su s talasom štrajkova počeli krajem prošlog mjeseca, odnose se na povećanje plata, odnosno njihovo usklađivanje sa rastom BDP-a iz poslednjih godina kako bi se primanja zaposlenih vratila na nivo prije uvođenja mjera štednje i restrikcije plata koje su bile uvedene 2012. godine zbog ekonomske krize. 12. februar - Štrajkom do većih zarada - Republika Srpska Sindikat doktora, medicinskih sestara i tehničara RS ne odusteje od svoje namjere. U decembru prošle godine tražili povećanje plata za 25 odsto. - Doktori medicine i svi zdravstveni radnici u RS nemaju uslova, kadrove ni materijala za rad, a zdravstveni sistem u ovom entitetu opstaje isključivo na njihovoj požrtvovanosti. Zdravstveni

41


radnici više nisu u stanju da pruže kompletnu zdravstvenu uslugu po zakonu, jer nemamo sredstava, a nema ni radnika jer sve što valja, odlazi. Sistem opstaje na, da tako kažem, mazohizmu radnika koji poturaju leđa i gde treba i gde ne treba - istakao je predsjednik Unije sindikata radnika u zdravstvu Miodrag Femić. Strukovni sindikati doktora medicine i medicinskih sestara i tehničara u RS su još u decembru prošle godine tražili od Vlade RS povećanje plata za 25 odsto. Izmjenom zakona početkom 2017. stupile su na snagu izmene i dopune navedenog zakona kojima su plate u zdravstvu ponovo umanjene smanjenjem naknade za minuli rad, a čime su računajući od 2009. zarade doktora medicine ukupno umanjene za oko 52 odsto. 14. februar – Svinjski grip se dramatično širi - BiH Grip se u BiH i dalje širi. Ljekari imaju pune ruke posla, a pacijenti im se javljaju s upalom grla, curenjem nosa, kašljem, slabošću, povišenom temperaturom i bolovima u mišićima, što su glavni simptomi sezonskog gripa. Ima i pacijenata s upalom pluća, a mnogi su zadržani na liječenju. Da grip hara, potvrđuju i iz Zavoda za javno zdravlje Federacije BiH, a u njihovim sedmičnim biltenima navedeno je da se od 29. januara do 4. februara ljekaru javilo 1.739 osoba sa simptomima sličnim gripu. Od početka sezone do sada registrovano je čak 15.961 osoba sa ovim simptomima. No, uprkos ovim dramatičnim podacima, još nije proglašena epidemija na nivou države, entiteta ili kantona. - Od svih uzoraka poslanih na Kliniku za mikrobiologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), 84,6 odsto je pozitivno na virus gripa. Od toga je 54,5 posto virus gripa tip B i 45,5 odsto virus gripe A H1N1, poznatiji kao svinjski grip – navodi se u podacima zavoda. Epidemiolozi tvrde da nema mjesta panici, dodajući da se prati situacija, odnosno broj oboljelih i novootkrivenih slučajeva, te da je aktivnost virusa kao i ranijih godina. 15. februar – Kampanja Rađaj, ne odgađaj odgođena do daljnjeg - Srbija Dosta reči, nek zakmeči, Rađaj ne odgađaj - dva su od šest slogana izabranih za kampanju podsticanja rađanja, koji već drugi dan izazivaju burne reakcije dijela javnosti u Srbiji, zbog čega je, na kraju, Ministarstvo kulture i informisanja, koje je i raspisalo konkurs za slogane, odlučilo da ih ipak ne koristi za kampanju, iako će autori dobiti novčane nagrade. Ova odluka saopštena je javnosti samo par sati nakon što se potpredsjednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović oglasila saopštenjem, ocijenivši da su slogani promašili temu, a da su neki čak i uvredljivi za žene. Prema njenim riječima, većina izabranih slogana u toj akciji jednostavno stavlja obavezu ženama da rađaju, što može samo da izazove suprotan efekat. Mihajlović smatra da su slogani uvredljivi za žene, javno ih sramote i pokazuju veliko nerazumijevanje uloge žena u Srbiji i populacionoj politici, ali i razloga zbog kojih u Srbiji treba da se rađa više djece. Premijerka Ana Brnabić ocenila je da slogani ne mogu

42

da podstaknu povećanje nataliteta i dodala da je mnogo važnije da država bude ažurnija i da u praksi trudnice mogu da ostvare svoja prava. Ona je rekla da je razumela građane i da se slaže sa njima da je važno šta se tim povodom radi u praksi i da država treba da bude ažurnija u isplati dodataka te da trudnice ne moraju da nose milijardu papira na šaltere. 15. februar – Sve više oboljele djece od raka - Srbija Povodom svjetskog Dana djece oboljele od raka, ministar zdravlja Zlatibor Lončar kaže da sve više oboljelih od te opake bolesti nije samo trend u Srbiji već da je tako u cijelom svijetu, te da se sve radi da se ljudi dijagnostifikuju na vrijeme i naglašava značaj prevencije. - Ko očekuje da dijete može da ima neku malignu bolest, ko pomisli na to... Molim sve roditelje, kada se djeca požale na nešto, nemojte da se čeka, nemojte da kažete da će to proći, hajde da se dijete odmah odvede na pregled, da se urade analize, jer tu se može izgubiti dragoceno vrijeme - kaže Lončar. Kada se na vrijeme otkrije bolest, naglašava ministar, za većinu od njih, iako su maligne, postoji stoprocentno izlječenje i ljudi mogu da nastave da žive bez ikakvih posledica. - Bolest treba otkriti na vrijeme, jer tada ćemo imati mnogo manji broj onih koji ne uspiju da se izliječe. To je poenta – naglasio je ministar Lončar. Dodaje da je formiran stručni tim koji utvrđuje uticaj bombardovanja, osiromašenog uranijuma na pojavu malignih bolesti i kaže da komisija hoće to zvanično da dokaže. 16. februar – Pacijenti traže biološke ljekove za oboljele od psorijaze - Srbija Udruženje pacijenata oboljelih od psorijaze 3P apelovalo je na Republički fond za zdravstveno osiguranje i Ministarstvo zdravlja Srbije da obezbijede terapiju biološkim ljekovima koji su neophodni za liječenje najtežih oblika ove bolesti. Zbog činjenice da gotovo u potpunosti uklanjaju sve simptome psorijaze, prekidaju tok bolesti i jednostavno se primjenjuju, biološki ljekovi znatno popravljaju kvalitet života oboljelih i omogućavaju im funkcionisanje poput potpuno zdravih osoba. Prema procjenama zdravstvenih stručnjaka, od psorijaze je u Srbiji oboljelo oko 140.000 ljudi, a od toga oko 10 do 20 odsto ima teži oblik bolesti. I najteži oblici psorijaze u Srbiji liječe se više decenija starim terapijama koje nisu dovoljno efikasne, a imaju mnogo neželjenih efekata. Kako se navodi u saopštenju udruženja pacijenata, procjenjuje se da oko 200 pacijenata u Srbiji više nema terapijskih mogućnosti i potrebno im je obezbijediti biološke ljekove za psorijazu. Predstavnici udruženja pacijenata oboljelih od ove bolesti ukazuju na činjenicu da su biološki ljekovi za psorijazu registrovani u Srbiji još prije deset godina, ali da se još ne nalaze na pozitivnoj listi, odnosno država ne pokriva troškove liječenja za odrasle pacijente. 16. februar – Više od 30.000 nevakcinisane djece - Srbija 2.222 ljudi je oboljelo od malih boginja, pet je umrlo, ima 268 komplikacija, a više od 30.000 djece u Srbiji još nije


vakcinisano. - I sada treba da pustimo djecu da idu u vrtić nevakcinisana i da tako idu u školu, da onda imamo još više oboljelih i onda svi da kažu da ova država ne radi. Molim vas, vakcinišite svoju djecu, ne postoji drugi lijek. Iz ove situacije ne možemo da izađemo, to govore primjeri, statistika, struka, dok ne vakcinišemo djecu. Nema drugog rešenja - izjavio je ministar zdravlja Zlatibor Lončar. Prema njegovim riječima, sud će odlučiti o javnim ličnostima koje su javno pozivale roditelje da djeci ne daju MMR vakcinu i pozvao roditelje da djecu neizostavno vakcinišu. Živa vakcina je i za varičele i za MMR, objašnjava ministar i struka kaže da se mogu obje primiti odjednom, a ako se ne prime tako, onda mora da postoji razmak od četiri nedelje, a onda je pedijatar taj koji pogleda dijete, uradi analize i donese odluku.

N. L. iz Busovače. Prema riječima šefice Klinike za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju prof. dr Sanele Salihagić, pacijent je u KCUS dovezen u teškom stanju.

16. februar – U Tiršovu bolnicu 2 uložiće se 54 miliona eura – Srbija

- Pacijent je povrijeđen remenom, na radnom mjestu. To je bila traumatska amputacija srednje trećine podlaktice. Urađena je replantacija istog dana - rekla je prof. dr. Salihagić. Dr Dujso Vanis kazao je da je pacijent prvobitno zbrinut u bolnici u Travniku, odakle je prebačen na liječenje u KCUS. - Po dojavi da nam dolazi pacijent s teškom povredom i amputacijom lijeve podlaktice organizovan je multidisciplinarni tim koji su sačinjavali plastični hirurzi, ortoped, traumatolog, anesteziolog, vaskularni hirurg kao i ostalo medicinsko osoblje u sali. Uradili smo replantaciju amputirane podlaktice i niz drugih hirurških i mikrohirurških zahvata, nakon čega je pacijent smješten na Intenzivnu njegu – kazao je dr Dujso. Dr Goran Obradović sa Klinike za plastičnu hirurgiju kazao je da iako se radilo o zahtjevnom zahvatu, sve je proteklo u skladu s postojećim protokolima. - Zahvaljujući predanom timskom radu urađen je zahtjev bez komplikacija. Pacijent je stabilan, ruka je vitalna kao i šaka. Operativni zahvat je pokazao da KCUS raspolaže izuzetno stručnim kadrovima, sposobnim za izvođenje najzahtjevnijih hirurških i mikrohirurških zahvata. Oporavak pacijenta se detaljno prati, pod adekvatnom je terapijom i ljekarskim nadzorom - kazao je dr Obradović.

Premijerka Srbije Ana Brnabić nakon obilaska Univerzitetske klinike u Tiršovoj sa ministrom zdravlja Zlatiborom Lončarem i direktorom Tiršove Zoranom Radojičićem, izjavila je da će u izgradnju Tiršove 2 biti uloženo 54 miliona eura iz kredita Evropske banke za razvoj. Ona je rekla da Vlada Srbije i Beograd razmatraju gdje bi bila najbolja lokacija za Tiršovu 2, koja bi prema ocjeni ministra zdravlja trebalo da bude krajnji cilj, kako bi bili stvoreni dobri uslovi za liječenje djece. Brnabić je dodala da je u Tišovu do sada uloženo sedam miliona eura i obišli su magnetnu rezonancu koja je počela da radi prije dva mjeseca, prostor za novu angio salu i radove na fasadi na koju se stavlja izolacija. - Tiršova je važna za Beograd, Srbiju, ali i region. Ovdje se liječe djeca iz Srbije, Makedonije, Republike Srpske, cijele Bosne i Hercegovine, iz Hrvatske i Prištine. Daćemo sve od sebe da ubrzamo radove i da oni budu završeni u roku - rekla je Brnabić. 16. februar - Prvi Centar za mentalno zdravlje - Srbija Klinika za psihijatrijske bolesti Dr Laza Lazarević otvoriće prvi Centar za mentalno zdravlje u Beogradu 22. februara, i to na nesvakidašnjem mjestu – na 20. spratu robne kuće Beograđanka. Ministarstvo zdravlja, Grad Beograd i stručnjaci Klinike Laza Lazarević obezbijediće građanima svakodnevni savjetodavni rad dva sertifikovana psihoterapeuta, jednog psihologa ili drugog zdravstvenog saradnika i tri medicinske sestre, a sve bez uputa i prethodnog zakazivanja. Stručnjaci će zainteresovanim građanima pružati besplatne usluge svakog radnog dana od devet do 18 časova. 16. februar - Ljekari sa KCUS-a izvršili replantaciju ruke - BiH Tim ljekara Klinike za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo (KCUS) izvršio je replantaciju lijeve podlaktice dvadesetdvogodišnjem pacijentu

17. februar – Javne liste pomogle da ljekari brže i bolje rade - Srbija Ministarstvo zdravlja i Republički fond za zdravstveno osiguranje objavljivaće svakog petka na svojim sajtovima spisak zdravstvenih ustanova koje ne obezbjeđuju dovoljan broj termina za preglede preko IZIS-a, ali i onih koje ne ažuriraju liste čekanja. Tako će bolnice i domovi zdravlja koji, prema evidenciji RFZO, neredovno ažuriraju liste čekanja, biti javno objelodanjeni, a iz Ministarstva zdravlja kažu da je ovo samo početak strategije za uređenje zdravstvenog sistema države. - Ideja je da se svi planovi koje je ministarstvo zacrtalo doslovce i sprovode, odnosno da se smanje liste čekanja, kao i da se zakazivanje kroz Integrisani zdravstveni informacioni sistem (IZIS) sprovodi onako kako je planirano. Kada kroz ovaj metod uvidimo da neka zdravstvena ustanova zaista ne radi svoj posao, biće uvedene i druge mjere sankcionisanja ovog problema. Stvar je direktora tih ustanova

43


da sprovode politiku ministarstva, a ako to ne poštuju, naravno da će biti posledica i po njih i po ustanovu koju predstavljaju objašnjavaju u Ministarstvu zdravlja. 19. februar – Obavljena prva transplantacija matičnih ćelija - Srbija U Institutu za majku i dete obavljena prva transplatacija matičnih ćelija iz krvi pupčanika donora. Načelnica Sterilnog bloka-transplantacija, Instituta za majku i dete, Dragana Vujić kaže da za uspjeh transplantacije mora da postoji određen broj mladih ćelija po kilogramu tjelesne mase primaoca. U Institutu za majku i dete prošle godine uradili su 24 transplantacije. Šesnaestoro pacijenata dobilo je neophodnu pomoć zahvaljujući davaocima, a osmoro su sebi sami bili donori. Od početka godine urađene su četiri transplantacije. Praktično ovo je prva takva transplantacija u regionu, i prva transplantacija kod djeteta oboljelog od mukopolisaharidoze u regionu. Na taj način je transplantacioni tim ovladao svim tehnikama, i praktično sada radimo sve oblike transplantacije - kaže Vujićeva. Matične ćelije iz krvi pupčanika, koštane srži, ili periferne krvi koristi se u liječenju određenih oblika leukemije, bolesti limfnih žlijezda, kod neuroblastoma – najmalignijeg tumora dječijeg doba. Pomažu i kod slabosti imunosistema i autoimunih bolesti, kod urođene malokrvnosti, slabosti koštane srži, određenih retkih bolesti. 23. februar – Nova nada za oboljele od rijetkih bolesti - Srbija Srbija je prepoznala značaj brige o pacijentima oboljelim od rijetkih bolesti kojih u ovoj zemlji ima oko 450.000, a u cilju njihovog liječenja u budžetu za 2018. godinu opredijelila je 1,5 milijardi dinara, dok se usvajanje nacionalne strategije očekuje u narednim mjesecima, zaključeno je na okruglom stolu Retke bolesti - naredni koraci. Na skupu je istaknuto i da je Republički fond za zdravstveno osiguranje osnovao radnu grupu koja je održala prvi sastanak o rješavanju problema pacijenata sa nekom od 7.000 rijetkih bolesti. Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Meho Mahmutović izjavio je da je novac za liječenje pacijenata obolelih od rijetkih bolesti koji država izdvaja od 2012. godine kada je to prvi put učinjeno porastao za 13 puta. 23. februar – Urađena prva neurološka intervencija na kjuza aparatu - Srbija Ministar zdravlja Zlatibor Lončar posjetio je novu zgradu Kliničkog centra u Nišu, u kojoj je dr Danica Grujičić, načelnica Centra za neuroonkologiju Kliničkog centra Srbije, uradila prvu neurohiruršku intervenciju na novom kjuza aparatu. - Nije dovoljno da se napravi zgrada i da se uloži u sve uslove koji su na svjetskom nivou, nego da se i posle toga radi da se unaprijedi struka, da se uvedu nove metode, jer se medicina razvija svakog dana, i to mora da se prati - kaže ministar Lončar. - Čast mi je što sam pozvana da uradimo prvu interven-

44

ciju, ali sam ubijeđena da neće biti nikakvih problema i da će pacijentima iz ovog dijela Srbije biti olakšica jer neće morati da odlaze u Beograd. Što se operacije tiče, tumor je prilično proširen na mozgu, pa smo morali da radimo samo biopsiju kako bismo vidjeli o kakvom se tumoru radi. U zavisnosti od histologije, pacijentu ćemo raditi drugu intervenciju, ili će ići na zračenje i hemoterapiju - rekla je dr Grujičić. 23. februar - Prvi hrvatski IPA OUT projekat – Srbija Svečanost zatvaranja prvog hrvatskog IPA OUT projekta Jačanje nacionalnih institucionalnih kapaciteta u SoHO području radi unaprjeđenja sigurnosti krvi u transfuzijskoj i transplantacijskoj medicini, održana je u Beogradu nakon predviđenih šest mjeseci trajanja. Ovaj Twinning light projekat finansirala je Evropska unija uz sufinansiranje Republike Srbije, a cilj mu je bio jačanje institucionalnog okvira u području transfuzijske i transplantacijske medicine u Republici Srbiji. Projekat koji je sprovodilo Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske, uz podršku Središnje agencije za finansiranje i ugovaranje programa i projekata EU, prvi je Twinning light projekat koji je samostalno implementirala Republika Hrvatska kao zemlja članica. 24. februar – Besplatni pregledi na VMA - Srbija Ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin nakon obilaska Vojno medicinskog centra (VMC) na Ceraku gde su se obavljali besplatni ljekraski pregledi rekao da je u okviru akcija besplatnih pregleda u vojnom zdravstvu, pregledano više od 3.000 pacijenata. Vulin je kazao da je ove godine za nabavku ljekova i za nabavku medicinske opreme, predviđeno oko dve milijarde dinara, kao i da će i pored toga, naći budžetska sredstva da se izvrši rekonstrukcija medicinskih centara, da se kupi nova oprema i primi veći broj zdravstvenih radnika. - Sve ono što nam nedostaje u vojnom zdravstvu mora da bude obezbijeđeno, jer, vojno zdravstvo se ne brine samo o 114.000 naših korisnika i 40.000 naših korisnika u Beogradu, već se brine i o oko 300.000 civila koji su pregledani kroz naš sistem i o 20.000 civila koji se nalaze u našim bolnicama - rekao je Vulin. 27. februar - Potpisan protokol o doniranju i transplantaciji organa sa Italijom - Srbija Ministarstvo zdravlja i italijanski Nacionalni centar za transplantaciju potpisali su u Beogradu Protokol o saradnji u oblasti doniranja i transplantacije organa, što će, između ostalog, omogućiti pacijentima iz Srbije da po hitnom postupku dobiju potrebne organe iz Italije. Posebni vidovi saradnje u okviru tog protokola podrazumijevaju i mogućnost stavljanja ograničenog broja pacijenata, kao i ograničenog broja hitnih pacijenata iz Srbije na liste čekanja koje se vode u Italiji. Saradnja se odnosi i na aktivnosti čuvanja rožnjače oka u bankama i aktivnosti presađivanja matičnih ćelija hematopoeze, zasnovanih na istim principima.


Seksualno zlostavljanje djece

Udruženje pedijatara Crne Gore organizovalo je 01. februara u hotelu Podgorica sastanak na temu Seksualno zlostavljanje djece. Sastanak je podržala farmaceutska kompanija Hemofarm AD. Sastanku su prisustvovali dječiji hirurzi, ginekolozi, predstavnici UNICEF-a, predstavnici WHO, socijalni radnici iz Centra za socijalni rad Podgorica i Nikšić, predstavnici NVO sektora i mediji. Cilj sastanka je bio da se doprinese rasvjetljavanju i rJešavanju ovog problema. Prisutne je u ime organizatora skupa pozdravila dr Veselinka Lola Đurišić, sekretar udruženja pedijatara Crne Gore, ukazujući na ozbiljnost problema kada je u pitanju zlostavljanje bilo koje vrste, pozivajući prisutne da se uključe u diskusiju kako bi zajedno došli do zaključaka kako najbolje djelovati i zaštititi najmlađu populaciju. Dr Vesna Mačić, spec. pedijatar iz Doma zdravlja Kotor, ukazala je na činjenicu da su zlostavljači najbliži članovi porodice, rođaci, porodični prijatelji, kumovi ili komšije. Najveći problem

djeci predstavlja upravo to što su to osobe u koje oni imaju veliko povjerenje. Istakla je da su oblici seksualnog zlostavljanja seksualno dodirivanje, milovanje djeteta, tjeranje djeteta na diranje zlostavljačevih genitalija, izvođenje oralnog seksa, prisilni ili neprisilni vaginalni ili analni seksualni odnos sa djetetom, tjeranje djeteta na poziranje, skidanje i pokazivanje intimnih djelova tijela ili izvođenje seksualnih radnji, špijuniranje djeteta dok je u kupatilu ili spavaćoj sobi, izlaganje djeteta pornografskim snimcima, knjigama, časopisima i pornografskim materijalima. S obzirom da je glavni problem kako prepoznati zlostavljano dijete, dr Mačić je istakla osnovne simptome. - Svega 10 odsto tjelesnih dokaza imate kod zlostavljenog djeteta. Naravno, to nije jedan atak, to je nešto što traje i ponavlja se, pa te tegobe dijelimo na fizičke i emocionalne. U fizičke spadaju: otežano sjedanje, otežano kretanje, bolovi pri mokrenju, bolovi u trbuhu, iznenadno gubljenje i dobijanje tjelesne težine,

45


krvarenje ili modrice oko genitalija, infekcije genitalija i seksualno prenosive bolesti. U emocionalne tegobe spadaju: veoma teške emocionalne tegobe, glavobolje, poremećaji ponašanja, ljutnja, strah, bijes, loš uspjeh u školi, depresija, suicidna ponašanja, samopovređivanja, bolesti zavisnosti i promiskuitet. Vrlo je teško prepoznati da se radilo o tome, a i kada se dokaže, ljekar je prvi koji sa tim djetetom treba da povede razgovor. Nije poželjno da roditelji budu prisutni, pogotovo ako su oni zlostavljači. U razgovoru se ne treba služiti sugestivnim pitanjima i ne pokazivati jake emocije. Kasnije je potrebno uključiti psihologe, psihoterapeute, socijalne radnike, pedagoge i dr. – kazala je dr Mačić. Dr Mačić smatra da je potrebno da se formiraju timovi koji će biti na jednom mjestu tako da djetetu koje je traumatizovano bude olakšano da u prvom razgovoru kaže kroz šta je prošlo, odnosno da ne ponavlja priču i terapeutu, socijalnom radniku i psihijatru. Naglašavajući da je proces razotkrivanja zlostavljanja vrlo komplikovan i da je to zapravo početak liječenja, ukazala je da djeca tek u odrasloj dobi nađu priliku da progovore o zlostavljanju, zato što postoji strah od odbijanja od vlastite porodice, postoji sram i osjećaj krivice. Takva djeca su izdata od osobe koju vole i od osobe koja treba da ih štiti. Sanja Vujović, psihoterapeut iz Nikšića, objasnila je psihološki aspekt žrtve i na koji način se možete eventualno posumnjati i prepoznati žrtva, i na koji način treba sa njom razgovarati. S obzirom da se uvijek nameće pitanje zašto baš djeca, Vujović je objasnila da su djeca podložna svim vidovima nasilja, da su to bespomoćna bića koja zavise od brige odraslih. - Takva im je životna pozicija, zavise od odraslih, učimo ih da slušaju odrasle, da im ne protivrječe, takva je njihova pozicija u odnosu na odrasle, to ih i čini podložnim nasilju, naivna su i ranjiva. Vujović ističe da je po statistici svaka treća

46

djevojčica žrtva i da takva djeca nemaju povjerenje u druge ljude. Svako traumatizovano dijete je u regresiji, a to znači da ide na niže nivoe reagovanja. - Dijete postaje ankciozno, pretjerano mirno, dolazi i do paničnih napada, plašljivo je i povučeno. Drugi ekstrem je agresivnost, pretjerana plačljivost, nekontrolisano vrištanje. Ova djeca, kao i sva djeca kojima su povrijeđene tjelesne granice, osjetljiva su na dodir. Kada dijete dođe u ordinaciju, prve podatke uzimamo od roditelja, međutim roditelji daju socijalno poželjne odgovore, biografija djeteta je negdje prelomljena kroz psihički interpersonalni svijet, zato su nam nezamjenljivi podaci koje dobijamo od djeteta. Zbog toga bi dobro bilo da je dijete bez roditelja dok razgovaramo o ovome sa njim. Ne razgovara se jednako sa djetetom od tri, pet ili deset godina, jer djeca nisu, prije svega, verbalno vješta. Pristup djetetu treba da bude aktivan, prijateljski i ravnopravan, u relaksiranoj atmosferi. Treba im postavljati jednostavna pitanja, hipotetička pitanja se postavljaju, koja ostavljaju prostor za njegovu maštu i kao neki poziv u igru, ne plašiti dijete komplikovanim pitanjima. Vaše ponašanje treba biti kao neki istraživački rad – ukazala je Vujović ističući da djeca nikada ne lažu o seksualnom zlostavljanju. Socijalna radnica iz Kliničkog centra Crne Gore Bojana Bastiljančić, podsjetila je prisutne na definiciju UNICEF-a, prema kojoj seksualno zlostavljanje predstavlja bilo koji vid ekspoloatacije djeteta mlađeg od 16 godina u cilju seksualnog zadovoljavanja i uživanja odrasle osobe, i ukazala da nije pomenuto to da u zadnje vrijeme imamo sve veći broj maloljetnih zlostavljača, a to je zlostavljanje koje vrše djeca djeci. Ovo može biti veliki problem, jer zlostavljači u mlađem dobu su zlostavljači i kasnije, sa još težim poremećajima. Podsjetila je i da jedna kriminološka definicija detaljnija, jer pod seksualnim zlostavljanjem podrazumijeva uključivanje zavisno razvojno nezrelog djeteta


ili adolescenta u seksualne aktivnosti na koje ono ne može dati pristanak i koje ugrožavaju društvene tokove porodičnog života. Ističući da se seksualno zlostavljanje ne prijavljuje, najčešće zbog straha i nedovoljnog poznavanja problematike, Bastiljančić je ukazala na činjenicu da djeca obično očekuju negativnu reakciju i nerazumijevanje od roditelja. - Ako bi ispričali svoj problem naišli bi na negodovanje roditelja, i djeca bi u određenom momentu mogla da krive same sebe za takvo ponašanje zlostavljača. Jedan od načina neprijavljivanja je i nevjerica da dijete može biti napadnuto. U Crnoj Gori vlada mišljenje da se ovakvi zločini ne dešavaju – naglasila je Bastiljanić. Osnovu za sprovođenje preventivnih mjera, tvrdi ona, predstavlja otkrivanje i registracija djeteta koje je žrtva nasilja, a to nije lak zadatak, jer nasilje u porodici je dobro skrivena tajna. - Preduslov za prijavljivanje je sumnja, a tu imamo ljekare, vaspitače, učitelje, socijalne radniike i psihologe, jer su oni prvi u neposrednom kontaktu sa djetetom. Pozicija ljekara u odnosu na dužnost je veoma važna, jer su oni u mogučnosti da u toku pregleda primijete skorašnje povrede koje mogu da budu pokazatelj seksualnog zlostavljanja. Sljedeći korak bi bio prijaviti sumnju policiji odmah, ali zdravstveni radnici rijetko prijavljuju sumnju na nasilje, jer smatraju da im etika to ne dozvoljava. Potrebno je ispuniti formular o mogućim povredama i o činiocu nasilja. Ovaj formular kod nas ne postoji, ali postoji šifrarnik po međunarodnoj klasifikaciji bolesti. Zatim treba obavijestiti socijalnu službu. Seksualno zlostavljanje je sistemski problem za čije rješenje je potrebna promjena ukorijenjenih stereotipa, razbijanje tabua, jačanje odgovora sistema i naravno, razotkrivanjem seksualnog zlostavljanja kada počinje proces ozdravljenja žrtve nakon iskustva seksualne trauma – zaključila je Bastiljančić. Srđan Korać, inspektor u Centru bezbjednosti Podgorica - koordinator za suzbijanje krvnih i seksualnih delikata, ukazao je da se u praksi srijeću sa krivičnim djelima kao što su silovanje, obljuba sa djetetom, nedozvoljene polne radnje i prikazivanje pornografskog materijala djeci, i takođe se susrijeću sa djecom koja su seksualni zlostavljači, koji zlostavljaju drugu djecu od četiri do devet godina. - Uvijek postoji sumnja da li je to dijete stvarno žrtva seksualnog zlostavljanja ili nije. Jako je bitno da slušamo dijete. Prvo treba razgovarati sa psihologom, pa mi kasnije da pristupimo problemu. Policija mora sprovesti djelotvornu istragu. Mi moramo obezbijediti mjesto zločina, uže i šire tragove, sprovoditi dalje mjere i radnje oko vještačenja, ispitivanja itd. Korać smatra da je potrebno raditi na jačanju kapaciteta policije, pravosudnih tijela u krivično pravnoj zaštiti žrtava, podizanja stepena svijesti kod društva i raditi na prevenciji zaštite djece od seksualnog zlostavljanja. - Mislim da treba razvijati sistem pozitivne prakse, raditi na edukaciji šire društvene zajednice oko prijavljivanja slučajeva, uspostavljati standard kao istragu koja se tiče seksualnog zločina i obezbijediti mehanizme unutar institucija koje učestvuju u rješavanju seksualnih zločina počinjenih nad djecom – kazao je Korać. Luka Martinović, rukovodilac Osnovnog tužilaštva na Cetinju, nadležan za uspostavljanje krivično pravne zaštite od seksualnog zlostavljanja, smatra da je potrebno uspostaviti razliku

između mlađe djece i maloljetnika. - Ukoliko se radi o zlostavljanju djeteta do četrnaest godina, kazna je veća. Maloljetnici kao žrtve svakog nasilja, zaštićeni su nizom multilateralnih, međunarodnih i domaćih procesa. Martinović je podsjetio da jedna od glavnih konvencija koja predviđa zaštitu djeteta Evropska konvencija o zaštiti djece od seksualnog iskorišćavanja i zlostavljnja, a tu je i niz akata i povelja Savjeta Evrope i Ujedinjenih Nacija kojima se štite djeca od trafikinga, prinudnog rada i svakog vida iskorišćavanja, te ukazao i na obavezu prijavljivanja takvih slučaja. - Kada posumnjate na bilo koji vid zlostavljanja dužni ste da prijavite policiji, direktno vrhovnom državnom tužilaštvu. Sve što ste primijetili zapisujte u zdravstvene kartone i tada sa sebe skidate odgovornost. To nam je obaveza i dužnost, građanska i krivično pravna obaveza je da se svako zlodjelo prijavi – istakao je Martinović. Iz stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva obratila se Dijana Popović Gavranović, socijalna radnica, koja je objasnila svoje dužnosti kada su u pitanju slučajevi zlostavljanja. Istakla je da je zadatak stručne službe da pomogne tužiocu, ali i djetetu i njegovim roditeljima, da shvate faze krivičnog postupka i ono što će se dešavati djetetu u postupku. - Ono što je važno je da stručna služba ukaže tužiocu na sve ono što je korisno za dijete i kada treba primijeniti mjere zaštite ka njemu, i na koji način treba razgovarati sa djetetom. Važno je da se sa djetetom obavi forenzički intervju koji može potvrditi iskaz djeteta. Nikada se ne postavljaju pitanja djetetu koja nameću osjećaj krivice. Stručna služba ne radi sama, već mora sarađivati sa sistemima. U stručnoj službi se cijene podobnosti da dijete da iskaz. Ono što treba prije pristupanja saslušanja uraditi jeste detaljna procjena. Mora se često razgovarati sa jednim djetetovim roditeljem, koje štiti dijete od zlostavljača – objasnila je Gavranović dodajući da se u stručnoj službi radi i na prikupljanju informacija o djetetu, o razvoju djeteta i o njegovom ukupnom funkcionisanju. Gavranović je naglasila da je procjena razgovora zavisna i od pola, uzrasta, ukupnog zdravstvenog stanja djeteta, navika, stavova, od uvjerenja i svih mogućih uticaja kojima je dijete izloženo. Nalaz stručne službe je koristan tužiocu za postupanje, a i sudiji za dalje, objasnila je Gavranović. Tužilac i sudija određuju dalje da li je nalaz stručne službe valjan. Stručna služba traži od djeteta da slobodno razgovara o događaju koji je prijavljen, a nakon toga se dodatno ispituje da bi se slučaj rasvijetlio. Na kraju je istakla da Zakon o krivičnom postupku predviđa da se dijete najviše dva puta može saslušati pred tužilaštvom i sudom. Milena Lazović, socijalna radnica i zaštitnik prava pacijenata iz doma zdravlja Podgorica, objasnila je da su timovi osnovani sa ciljem pružanja koordinirane zaštite žrtava porodičnog nasilja, odnosno zajedničkog rada na rješavanju prijavljenih slučajeva, te da svaki član tima kao predstavnik institucije iz koje dolazi daje doprinos iz svog iskustva. Dr Dragana Peković, ljekar na specijalizaciji IBD, je na kraju skupa predstavila novu grupu vitamina za djecu od farmaceutske kompanije Hemofarm AD. Verica Pantelić

47


Podsjetnik na prava djeteta

Dr Stanislava Višnjić, specijalizant pedijatrije Opšta bolnica Nikšić Paradoks je da Konvecija o pravima djeteta je najbrže i najčešće ratifikovan međunarodni sporazum o ljudskim pravima u istoriji, a na žalost u praksi u pojedinim zemljama se i ne primjenjuje. Konvencija je promjenila način na koji se djeca posmatraju i liječe, tj. kao ljudska bića koja imaju poseban skup prava, umjesto kao pasivni objekti brige i milosrđa. Vizija Konvencije nije dovoljna da ona postane stvarnost! Konvencija o pravima djeteta usvojena je na Generalnoj skupštini UN 20. novembra 1989. godine i odnosi se na pravo svakog djeteta. Nažalost, i dalje smo svjedoci povređivanja prava djeteta. U porodici kao u osnovnoj jedinici društva, a i prirodnoj sredini za razvoj i blagostanje svih njegovih članova a posebno djece, treba da bude neophodna žaštita i pomoć kako bi mogla u potpunosti da preuzme odgovornosti u zajednici. Potreba za proširivanjem posebne brige za djete izražena je i ranije, još 1924. g. Ženevskom deklaracijom o pravima djeteta, nakon koje je još uslijedilo par Deklaracija još. Odavno je prepoznato da je djetetu, s obzirom na njegovu fizičku i mentalnu nezrelost, potrebna posebna zaštita i briga, naročito uključujući i pravnu zaštitu, kako prije tako i poslije rođenja. Za obuhvat ove konvencije, dijete je svako ljudsko biće

48


do navršene 18. godine života ukoliko se, po zakonnima koji se primenjuje na djecu, punoljetstvo ne stiče ranije.

DA SE PODSJETIMO: - Jednakost bez obzira na rasu, religiju, nacionalnost i pol, - Specijalna zaštita za pun fizički, intelektualni, moralni, duševni razvitak i socijalni razvoj na normalan način, - Da ima pravo na ime i nacionalnost, - Adekvatnu ishranu, stanovanje i medicinsku zaštitu, - Specijalnu zaštitu ako je hendikepirano, - Ljubav, razumjevanje i zaštitu, - Slobodno obrazovanje, igru i rekreaciju; - Konevncija reguliše obavezu prema djeci u posebnim uslovima, - Zaštitu od bilo kog oblika zlostavljanja, surovosti i eksploatacije, - Zaštitu od bilo kog oblika diskriminacije i pravo da bude podizano u duhu univerzalnog zajedništva, mira i tolerancije. Ova prava iznešena su i na svjetskom samitu djeteta 1990. godine. U brojnim zemljama se u praksi nažalost ne primjenju. Poštovanje prava djeteta prati se od strane Komiteta za

dječija prava pri Ujedinjenim Nacijama, sastavljenog od članova iz različitih dijelova svijeta. Komitet je dužan da jednom godišnje podnosi izvještaje Trećem odboru Skupštine UN, dok sama Skupština ima prava na donošenje rezolucija. Vlade država koje su prihvatile Konvenciju o pravima djeteta dužne su da izvještavaju Komitet za dječija prava pri UN o napretku implementacije prava djeteta i njihovim pravima u svojoj državi. Konevncija o pravima djeteta ima tri opcionalna protokola. Prva dva protokola usvojena su 25. maja 2000. godine i odnose se na učešće djece u sukobima, zabranu prodaje djece i zabranu dječije prostitucije i pornografije. Oba protokola ratifikovalo je više od 150 država. Treći protokol odnosi se na komunikaciju žalbi i stupio je na snagu 14. aprila 2014. godine. Neosporno je da postoji napredak u oblasti zaštite prava djeteta i da je svakim danom napredak precizniji i izraženiji, no ipak se dešavaju događaji koji svjedoče da su prava djeteta često povrijeđena, i postavlja se pitanje koliko još deklaracija i zakona treba primijeniti da ovu situaciju popravimo. Roditelji se vode različitim metodama vaspitavanja djece ali nijednom metodom, nijednom preporukom ne smijemo zaboraviti da su to slatka mala nevina i bespomoćna bića koja zavise od nas. I na kraju krajeva, nek se i razmaze!

49


Zdravo dijete je srećno dijete - Hemofarm uvijek ima rješenje U okviru prvog ovogodišnjeg sastanka Udruženja pedijatara održanog u Podgorici početkom februara, dr Dragana Peković, specijalizant Instituta za bolesti djece, govorila je o proizvodima poznate farmaceutske kompanije HemofarmAD, i njihovoj ulozi u jačanju imuniteta kod djece.

Dr Dragana Peković Dr Peković je najavila Disney multivitamine za djecu, koji će se uskoro pojaviti na našem tržištu. Disney multivitamini za djecu su meke gumene bombone u obliku najpoznatijih dječijih likova iz crtanih filmova, koji sadrže devet vitamina i dva minerala (cink i jod). Podsjetila je da mineral cink ima posebno mjesto u zaštiti organizma od mnogih bolesti. - Cink ulazi i u sastav Imunocinka. U čemu je njegov značaj? Cink, esencijalni mikroelement, ima direktan virostatički efekat u akutnoj fazi infekcije: sprječava ekspresiju virusa (rinovirusa, influenca, herpes simplex); blokira adheriranje virusa za membrane ćelija; pojačava fagocitozu i sintezu antitijela. Mnoge studije su pokazale da preparat Imunocink skraćuje vrijeme trajanja prehlade sa svim pratećim simptomima (kašalj,

rinoreja, bol u grlu) sa 8 na 4 dana - objasnila je dr Peković. Crijeva su najveći organ imunog sistema čovjeka, jer se u njihovom zidu nalazi čak 70% ukupnog broja imunih ćelija organizma. Stoga je rana i pravilna kolonizacija („naseljenost“) crijeva osnova pravilnog razvoja imunološkog odgovora. Crijevna flora se najintezivnije stvara u prvim godinama života, a najviše zavisi od toga da li se beba hrani majčinim mlijekom i od tipa porođaja (prirodni je bolji za crijevnu floru). Crijevna flora tek sa tri godine postaje stabilna i konstantna. U njoj se može naći veliki broj „dobrih“ ili probiotskih bakterija, koje imaju sposobnost produkcije antimikrobnih supstanci, omogućavaju varenje nekih teško svarljivih namirnica i proizvodnju nekih vitamina, a i u normalnim okolnostima brane od „loših“ - patogenih bakterija. Kada dođe do poremećaja crijevne flore i u crijevima preovladaju patogene bakterije, neophodno je narušenu ravnotežu povratiti upotrebom probiotskih preparata. Probiotici imaju veoma važnu ulogu u očuvanju zdravlja, te se mogu koristiti u različitim stanjima. - Na našem tržištu postoji veliki broj probiotskih preparata, ali izdvajam ProbioKid immuno. Ovaj preparat ima široko


indikaciono područje: preporučuje se bebama na vještačkoj ishranu, djeci predškolskog i školskog uzrasta, djeci koja mijenjaju sredinu, djeci atopijske konstitucije, djeci koja kreću u kolektive, trudnicama u trećem trimestru trudnoće, majkama koje doje i djeci podložnoj čestim respiratornim infekcijama - naglasila je dr Peković. U sezoni gripa i prehlada glavni problem je zapušenost nosa. Uzroci zapušenog nosa mogu biti virusi i bakterije. Kod beba zapušen nos je problem, jer bebe ne umiju da dišu na usta, i onda otežano uzimaju obroke, a može da dođe i do komplikacija - zapaljenja srednjeg uva, bolova u uvu, povećava rizik od konjunktivitisa, kašlja, sušenja grla, glavobolje. Hemofarm nudi rješenje – Marissimo, morsku vodu bogatu mineralima i oligoelementima, koja pospješuje regeneraciju i zaštitu epitela, a poboljšava i efikasnost mukocilijarnog transporta. - Kada je nos prohodan, zdrave su uši, sinusi i gornji respiratorni putevi. Veoma je važna toaleta nosa Marissimom i MORA BITI dio redovne higijene beba, ali i starije djece i odraslih

koji NIJESU bolesni! Posebno pakovanje „kesa u boci“ sistem omogućava dužu upotrebu (rok trajanja je do datuma utisnutog na pakovanju, bez obzira kada se počelo sa aplikacijom), manje buke prilikom istiskivanja sadržaja, što je bitno za primjenu kod beba - naglasila je dr Peković. SNUP je lijek namijenjen olakšanju simptoma kod zapušenog nosa, hroničnog i alergijskog rinitisa (alergijskog zapaljenja nosne sluznice), sinuzitisa (zapaljenja sinusa). SNUP je sprej za nos, rastvor koji sadrži aktivnu supstancu ksilometazolin, koja sužava krvne sudove sluznice nosa i na taj način smanjuje otok i povećava prohodnost nosnih kanala, time se povećava nivo kiseonika u nosnim i sinusnim šupljinama i sprječava nastanak bakterijskih superinfekcija. SNUP - da nos ponovo diše i miriše! MARISSIMO I SNUP: dobitna kombinacija! Verica Pantelić

a t m i v i i t n l i u z m a y djecu e n s i D


Polenska kijavica Dr Sanja Čizmović, spec. pedijatar Opšta bolnica Nikšić Proljeće je “ekskluzivno” doba za nastanak polenske alergije jer većina trava cvijeta u proljeće i tako dovodi do pravog polenskog udara na djecu (a i odrasle) koja su alergična na polen. Polenska kijavica nastaje zbog alergijske reakcije u nosu djeteta - alergijski rinitis. Kod neke djece imuni sistem ne funkcioniše kako treba jer se bori protiv bezopasnih supstanci, u ovom slučaju POLENA, što ima za posljedicu reakciju koja se odigrava na samoj sluznici nosa. Stvaranje ANTITIJELA koje proizvodi predisponirani dječiji imuni sistem, da bi se odbranio od polena kao uljeza, manifestuje se otokom sluznice nosa, koja počinje da luči providan, ljepljiv sekret. Djeca koja su alergična na polen lako se prepoznaju, često kijaju u salvama, nosic im obilno curi (stručno rinoreja), imaju nazalni svrab pa često trljaju nosic koji može biti i zapušen, a vrlo često imaju i curenje niz zadnji zid ždrijela, odnosno niz grlo - tzv. postnazalni drip. Roditelji treba da znaju da ovakva djeca nemaju povišenu temperature sem ukoliko nijesu pride zaradila neki od virusa. Daleko rjeđe se dešava da djeca koja imaju polensku kijavicu mogu da počnu da kašlju u napadima da “sviraju” dok dišu i tada postoji realna mogućnost da imaju i alergijsku astmu, koja je mnogo opasnija od polenske kijavice. Na osnovu kliničke slike postoje BLAGE, UMJERENE I TEŠKE polenske kijavice. Mogu se javiti i prije druge godine života a najveću učestalost imaju u školskom uzrastu. RODITELJI OBRATITE PAŽNJU na simptome učestalog kijanja, curenja nosa, zapušenog nosa, osjećaja peckanja, svraba, crvenila nosa, suzenja očiju. Slični simptomi se javljaju i kod prehlade, bronhitisa, a ako traju duže od sedam dana i javljaju se u isto doba godine


vjerovatno se radi o alergijskoj reakciji. Zato se javite što prije pedijatru, jer polenska kijavica je vrlo podmukla bolest, koja može ponekad da da ozbiljne komplikacije, kao što je upala sinusa, stvaranje nosnih polipa, glavobolja... Komplikacije je moguce izbjeći samo ako je sprovedena adekvatna terapija - ne potcjenjujte alergijski rinitis. SVI NAVEDENI SIMPTOMI utiču na kvalitet djetetovog života, naročito kod teže kliničke slike, ta djeca lošije spavaju, imaju glavobolje, slabije su raspoložena, žale se na svakodnevni umor, popuštaju u školi. Dijagnoza - svaki dobro edukovan pedijatar može postaviti dijagnozu alergijske kijavice izazvane polenom. Koji je polen u pitanju zna se poslije alergoloskog ispitivanja. U liječenju ALERGIJSKE KIJAVICE koriste se PREVENTIVNE MJERE I TERAPIJA. Preventivne mjere podrazumijevaju izbjegavanje alergena ako je to moguće, poboljšanje uslova životne sredine, nekada i promjena sredine u kojoj živimo, izbjegavati nagle promjene temperature, velike fizičke napore, duvanski dim. Treba posebnu pažnju obratiti na higijenu nosa, potrebna su svakodnevna ispiranja fiziološkim rastvorom. Terapijski postupci su primjena ljekova i imunoterapija. Od ljekova se koriste ANTIHISTAMINICI... koje vam je naravno propisao pedijatar, a ako oni ne pomognu sljedeci korak su KORTIKOSTEROIDNI PREPARATI za LOKALNU UPOTREBU u vidu sprejeva (nazalno se daju). Kombinacija antihisatminika i lokalnih kortikosteroida RJEŠAVA DJETE NEPRIJATNIH TEGOBA. Specifična imunoterapija (SIT), ili alergijska vakcinacija

(ranije hiposenzibilizacija) je etiološki način djelovanja. Ona se primjenjuje kada je prisutna tzv. monosenzibilizacija. To znači da postoji preosetljivost samo na jednu grupu polena ili na jedan permanentni alergen. Vrlo dobri rezultati imunoterapije postižu se nakon sprovedene imunoterapije; kod većine bolesnika alergijske tegobe se smanjuju i prorjeđuju, a kod nekih bolesnika gotovo nestaju. Radi se o unošenju alergena na koji je osoba preosetljiva na drugačiji način (potkožnim injekcijama), ono što se inače unosi kada nastaje alergijska reakcija (udisanjem). Organizam tada stvara blokirajuća antitijela, a uključuju se i drugi zaštitni mehanizmi, te je pri ponovljenom susretu s tim alergenom alergijska reakcija manja. Bolesnik razvija toleranciju na alergen koji mu stvara tegobe. Ranije se koristio subkutani način aplikacije alergena tokom postupka imunoterapije. Danas se zna da primjena alergena ispod jezika u usnu šupljinu (sublingvalna hiposenzibilizacija) daje jednako dobre rezultate, s velikom prednošću što sublingvalnom primjenom nema potencijalnih opasnih sistemskih alergijskih reakcija. Takođe se u svijetu intenzivno radi na razvoju ostalih načina aplikacije alergena, te je napravljena oralna imunoterapija (u tabletama), koja će se uskoro početi učestalo primjenjivati. Za sada postoje tablete samo za specifičnu imunoterapiju na polen trava. KOD DJECE KOJA SU ALERGOLOŠKI OBRAĐENA NE TRBA ČEKATI cvijetanje POLENA I POJAVU TEGOBA već, u dogovoru sa vasim pedijatrom, započeti terapiju antihistaminicima, što bi trebalo da spriječi bolest. Prema novijim podacima iz literature, 500 milona ljudi u svijetu ima alergisjki rinitis, a od toga 200 miliona (oko 40%) su djeca.

53


Osipne groznice Dr Biljana Ivelja, pedijatar Dom zdravlja, Cetinje Osipne groznice su grupa bolesti koje se odlikuju temperaturom i pojavom ospe kao stalnim i karakterističnim znakom. Ospa (egzantem) može se javiti na koži cijelog tijela difuzna ospa, ili dijela kože -mjestimična ospa. Najčešće izbijanju ospe na koži prethodi ospa na sluzokoži tzv. enanatem, koji ranije nestane i često prođe nezapažen. Najpoznatije osipne groznice su: Morbili, Rubeola,Varicella, Exantema subitum, Erythema infectiosum, Hand, foot and mouth disease (HFMD) – bolest ruku, stopala i usta, Scarlatina. Uzročnici ovih bolesti su različiti virusi sa izraženim dermotropizmom, sem kod šarlaha, čiji je uzročnik bakterijske etiologije.

VARICELLA

je obično blaga dječja osipna bolest koju karakteriše velika kontagioznost, tj. zaraznost a širi se kapljičnim putem, preko vazduha ili u kontaktu s kožom bolesnika. Uzrokuje je virus varicela-zoster iz porodice Herpesviridae, koji kod osoba koje su preboljele varičelu može kasnije tokom života dovesti do pojave herpesa zostera. Bolest počinje s pojavom povišene tjelesne temperature, malaksalosti i karakterističnog osipa. Osip izbija prvo na trupu

54

u obliku nekoliko malih crvenih tačkica (papula) koje se ubrzo ispune tečnošću stvarajući male mjehuriće (vezikule), potom se širi na vrat, kosu i lice, da bi na kraju bile zahvaćene ruke i noge. On može biti sasvim blag, a može biti toliko obilan da prekrije čitavu kožu. Ospa izbija u naletima i prethodi joj febrilnost tj. povišena tjelesna temperature, tako da se mogu na koži u isto vrijeme vidjeti sva tri oblika: crvenilo, mjehurić i krastica. Ospa se javlja po sluznicama usta, genitalija i očiju. Terapija je uglavnom simptomatska. Treba skidati temperaturu, voditi računa o higijeni da bi se spriječile sekundarne infekcije. Varičela kod


novorođenčadi i imunokompromitovanih osoba može biti fatalna. Vakcinacija kao dio programa obaveznih imunizacija sprovodi za sada samo u razvijenim zemaljama, SAD, Velika Britanija, Kanada itd.

Morbili - Frus - Male boginje

su vrlo zarazna bolest uzrokovana virusom iz porodice Paramyxoviridae. Virus u organizam ulazi preko respitatornog sistema, kapljičnim putem iz nosa, usta ili grla zaražene osobe. Osnovna obilježja bolesti su: visoka temperatura, kašalj, sekrecija iz nosa, konjunktivitis, tzv. plačni facijes i osip uz karakterističan enantem bukalne sluznice - Koplikove pjege.

Nakon inkubacionog perioda koji traje 7-10 dana dolazi do pojave prvih, tzv. prodromalnih simptoma u vidu povišene temperature, malaksalosti, gubitka apetita kao i kataralnih simptoma kao što su kijavica, kašalj poput laveža psa i gušobolje, konjunktivitisa, a u krvnoj slici karakterističan je smanjen broj leukocita. Mrljasti enantem i Koplikove pjege na sluznici ždrijela i obraza pojavljuju se 1-2 dana prije osipa i patogmnoničan su znak ove bolesti. Tek četvrtog ili petog dana bolesti dolazi do pojave karakterističnog osipa. Osip je pjegast i sitnocrven, pojavljuje se prvo iza ušiju i na čelu, a tokom sljedeća dva ili tri dana zahvata redom lice, vrat, trup i ekstremitete. Specifično liječenje ne postoji. Komplikacije su česte kod mladje djece kao upala pluća, upala ušiju, upala mozga i moždanica. Jedina adekvatna zaštita je pravovremena vakcinacija MMR vakcinom koja obezbjeđuje 95-97% zaštite.

RUBEOLLA - Crvenka

je zarazna bolest uzrokovana virusom porodice Togaviridae. Bolest nije teška, opšti simptomi su oskudni, ali njen medicinski značaj leži u opasnosti od infekcije trudnica i trajnog oštećenja ploda. Bolest obično počinje pojavom osipa uz povećanje limfnih čvorova iza ušiju i na zatiljku, kao i moguće povećanje slezine.

Osip prvo izbija na licu, čelu i iza ušiju, a zatim se za nekoliko sati proširi po čitavom tijelu. Promjene su ružičaste, sitnije i svijetlije od morbila, vrlo brzo blijede istim redosljedom kako su se i javljale. Liječenje obično nije potrebno, dok se komplikacije tretiraju simptomatski. Najbolja prevencija je vakcinacija. Morbili i rubeola su vakciono-preventabilne bolesti, vakcinacija je obavezna u drugoj i šestoj godini.

Trodnevna groznica ili exanthema subitum

je osipna bolest čiji je uzročnik humani Herpesvirus 6 (HHV-6). Bolest se javlja kod djece do 2 godine, najčešče u dobi izmedju 7. i 13. mjeseca starosti.

Osnovne karakteristike bolesti su: trodnevna temperatura a potom osip koji brzo nestane. Osip se javlja prvo na na čelu, iza ušiju, potom na vratu, trupu rjeđe na ekstremitetima. Po izgledu je makulozan, makulopapulozan, svijetloružičast (sličan rubeoli). Osip nestaje nakon 1-2 dana i ne ostavlja nikakve tragove. Liječenje trodnevne groznice se svodi na ublažavanje simptoma snižavanjem povišene tjelesne temperature.

HAND, FOOT AND MOUTH DISEASE (HFMD)

bolest ruku, stopala i usta pripada grupi enterovirusnih infekcija. Uzročnik je Coxsackie virus, tipovi 5,10,16.

Bolest ima epidemijski karakter i javlja se u kolektivima: vrtićima, školama, inernatima. Obično se javlja kod djece predškolskog i školskog uzrasta. Osnovna obilježja bolesti su: lagani simptomi gornjeg respiratornog trakta i karakteristične lezije, vezikule na koži šaka, stopala i sluznici usne duplje koje u kasnijem toku ulceriraju. Lezije su prisutne oko sedam dana. Terapija je simptomatska, higijena i toaleta lezija, snižavanje povišene tjelesne temperature, antihistaminici za ublažavanje osjećaja svraba.

55


ERYTHEMA INFECTIOSUM

poznata još i kao peta osipna bolest) infektivna je bolest laganog kliničkog toka koju uzrokuje Parvovirus B19.

Najčešće obolijevaju djeca od 5 do 14 godina, a prenosi se kapljičnim putem, preko krvi i krvnih derivata. Ono što je za nju karakteristično upravo je krupnomrljasti osip koji se javlja na mahove i u fazama, smješten pretežno na licu kao i na na gornjim i donjim ekstremitetima. Kako se promjene spajaju i šire, a u središtu dolazi do blijeđenja kože, dolazi do razvoja karakterističnog crteža poput geografske karte ili mreže. Rijetko i na sluznici ždrijela mogu biti prisutne tamnocrvene mrlje (enantem). Liječenje u tipičnim slučajevima nije potrebno.

krvarenja (Pastijin znak). Uz pojavu osipa, jezik koji je do tada bio bijelo obložen, postaje malinast (po boji i izgledu), bez naslaga. Na nepcu se javlja enantem. Osip je intenzivno izražen 1-2 dana nakon čega postupno nestaje. Stadijum perutanja (ljuštenja) se javlja 7-10 dana nakon nestanka osipa, kada počinje perutanje kože, posebno izraženo u području pazušnih jama, prepona, kao i na dlanovima i tabanima (posebno na vrhovima prstiju). U vrlo rijetkim slučajevima šarlah može dovesti do određenih komplikacija: - Toksične komplikacije šarlaha uključuju toksični sinovitis (bolovi, otok i crvenilo uglavnom malih zglobova, toksični miokarditis (ubrzani rad srca uz pad krvnog pritiska, toksični nefritis (patološki nalaz urina) i toksični hepatitis (rijetka komplikacija). - Imunološke komplikacije obuhvataju poststreptokokni glomerulonefritis (smanjena količina urina koji je crvene boje i pojava edema), reumatsku groznicu (simptomi od strane srca i zglobova) kao i druge, rjeđe imunološke sekvele. - Septičke komplikacije predstavljaju simptome širenja infekcije od mjesta ulaska uzročnika na bliske ili udaljene organe.

SCARLATINA- ŠARLAH

Predstavlja jednu od mogućih manifestacija infekcije beta hemolitičkim streptokokima grupe A, bakterijama koje uz šarlah mogu uzrokovati i druge bolesti poput streptokokne upala nosa i ždrijela, streptokokne angine, streptokokne upala pluća, crvenog vjetra. Najvažniji izvor infekcije streptokokima su oboljele osobe za vrijeme klinički manifestne bolesti, rjeđe rekonvalescenti ili kliconoše. Put prenosa streptokoka dominantno je kapljični. Mjesto ulaska uzročnika u organizam najčešće je sluznica nosa i ždrijela a rjeđe defekti kože. Početni stadjium bolesti počinje karakterističnim trijasom simptoma: povišene temperature, gušobolje i povraćanja. Uz navedeno javlja se i glavobolja, malaksalost, bolovi u trbuhu, u mišićima i zglobovima. Ždrijelo i tonzile bolesnika su izrazito crveni, tonzile mogu biti uvećane, a u nekim slučajevima prekrivene bijelim naslagama. Prisutno je i bolno povećanje limfnih čvorova. Stadijum osipa obilježen je razvojem sitno tačkastog osipa drugi do treći dan od pojave prvih simptoma. Prvo se javlja na vratu, a potom na trupu i ekstremitetima. Kada se u potpunosti razvije, najgušći je u pazušnim jamama, grudima, donjem dijelu trbuha, preponama i unutrašnjoj strani natkoljenica. Ne javlja se na licu, dlanovima i tabanima. Na mjestima pojave osipa koža je suva, gruba, hrapava, sam osip na pritisak blijedi. Kod svih oboljelih vidi se izrazito bljedilo oko usta (Filatovljev znak), a usne su jasno crvene, kao nakarminisane (facies scarlatinosa). Zbog toksičnog oštećenja kapilara kože nastaju sitna krvarenja, naročito na mjestima koja su izložena pritisku, a na pregibnim mjestima zglobova vide se linije tačkastih

56

Dijagnoza šarlaha postavlja se na osnovu anamnestičkih i epidemioloških podataka, kliničke slike i toka bolesti, laboratorijskih nalaza (povišeni zapaljenski parametri, povećan broj leukocita uz raspored u diferencijalnoj krvnoj slici koji ukazuje na bakterijsku etiologiju bolesti), dokazivanjem uzročnika uzimanjem brisa ždrijela (negativan nalaz ne isključuje dijagnozu) ili brzim antigenskim testovima. Diferencijalno dijagnostički u obzir dolaze druge vrste angina, druge febrilne bolesti praćene osipom (kao što su adenovirusne ili enterovirusne infekcije, rubeola ili morbili), alergijske reakcije. Lijek izbora u terapiji šarlaha su penicilinski antibiotici primijenjeni peroralno ili parenteralno 10 dana, a u slučaju kontraindikacija za njihovu primjenu, kod potvrđene alergije sprovodi se terapija azitromicinom ili cefalosporinima druge, tj. treće generacije. Uz adekvatno liječenje oboljelih nužno je i sprovođenje drugih mjera za sprečavanje širenja šarlaha. Takođe je važno naglastiti da se oboljela djeca ne smiju vratiti u kolektiv minimalno 48 sata nakon početka antibiotske terapije.


X-VEZANA KONGENITALNA ADRENALNA HIPOPLAZIJA

Prof. dr sc. Božidar M. Bojović Ova bolest se javlja u muške djece. Nasleđuje se recesivno vezano za X hromozom. Mutacije u genu NROB1, lociranom na X hromozomu (Xp21.3-p21.2), prouzrokuju kongenitalnu adrenalnu hipoplaziju, vezanu za X hromozom. Kada postoji delecija ili mutacija gena NROB1 koji učestvuje u kontroli nekoliko gena, aktivnost tih gena se ne može kontrolisati. Posledica toga su problem u razvoju adrenalnih žlijezda, hipotalamusa i hipofize, i reproduktivnih tkiva, ovarijuma i testisa. Kao posledica neadekvatne sekrecije ovih hormona, razvijaju se znaci i simptomi adrenalne insuficijencije i hipogonadotropnog hipogonadizma.

Klinička slika Glavna karakteristika ovog oboljenja je teška adrenalna insuficijencija, usljed razvojnog poremećaja i oštećene hormonalne aktivnosti ovih žlijezda. Adrenalna insuficijencija se tipično ispoljava u ranom periodu odojčeta ili djetinjstva u vidu: povraćanja, problema prilikom dojenja, dehidracije, teških hipoglikemija, hiponatremija i šoka. Ipak, opisani su i slučajevi sa ispoljavanjem u kasnijem, adultnom uzrastu. U oboljelih dječaka takođe, može da nedostaje testosteron, što ima za posljedicu: zaostatak u razvoju reproduktivnog tkiva, retenciju testisa, kasni pubertet i infertilitet u odraslom uzrastu. Ženska djeca izuzetno rijetko obolijevaju od ovog oblika adrenalne insuficijencije. Opisano je nekoliko slučajeva sa adrenalnom insuficijencijom i nedostatkom ženskih polnih hormona, što se ispoljavalo zaostatakom razvoja reproduktivnih tkiva, zakasnelog puberteta i odsustvom menstruacije. Bolest može da bude udružena sa Duchenne-ovom mišićnom distrofijom i juvenilnim oblikom hipertrigliceridemije.

Terapija Epizode akutne adrenalne insuficijencije obično zahtijevaju liječenje na odjeljenju intezivne njege sa kontinuiranim monitoringom krvnog pritiska, hidracije, kliničkog statusa i koncentracije glikoze i elektrolita u serumu. Tretman podrazumijeva iv. davanje soli, glikoze i hidrokortizona. Dalje praćenje podrazumijeva redovno uzimanje glikokortikoida i mineralokortikoida i oralno davanje natrijum hlorida u mlađe djece. Davanje steroida mora se povećati u slučajevima akutnih bolesti, odnosno stresa. Oboljelim osobama sa hipogonadotropnim hipogonadizmom (muški) daje se testosteron za indukciju puberteta. Produženo praćenje i davanje adrenalnih steroida i testosterona, treba da je pod nadzorom dječjeg endokrinologa.

IZOLOVANI NEDOSTATAK GLIKOKORTIKOIDA Porodični izolovani deficit glikokortikoida je nasljedno oboljenje koje karakteriše odsustvo sekrecije glikokortikoida, uz očuvano lučenje aldosterona i ekstremno povišene vrijednosti adrenokortikotropnog hormona u krvi.

Etiologija Bolest se nasljedjuje autosomno recesivno, a u osnovi poremećaja je nemogućnost pripajanja kortikotropina za ćelijske membrane ciljnog tkiva, ili nemogućnosti pokretanja aktivnosti adenilne ciklaze od strane kortikotropina. Nedavno je dokazano etiološko učešće gena za ACTH receptor u izolovanom deficitu glikokortikoida.

57


Klinička slika Oboljela djeca obično imaju jako izraženu pigmentaciju, teške rekurentne hipoglikemije, hroničnu asteniju i slabo napredovanje tokom prve dvije godine života. Tipično je da imaju deficit u sekreciji kortizola i adrenalnih androgena uz ekstremno visok ACTH, očuvanu reninsku aktivnost i aldosteron. Patohistološki postoji ošetećenje zone fascikulata i zone retikularis koje mogu biti skoro potpuno uništene. Zona glomerulosa je poštedjena. Najčešće, prvi prepoznatljivi znak je hipoglikemija i konvulzije, koje se javljaju u prve dvije godine života. Nema sindroma gubitka soli. Kod neke djece se nalaze i različite anomalije (smanjeno lučenje suza, ahalazija).

Laboratorijski nalazi Nivo ACTH je visok, a kortizola izrazio nizak. Natrijum, kalijum, aldosteron i renin su normalni.

Terapija Terapija je standardna, daju se glikokortikoidi.

IZOLOVANI NEDOSTATAK ALDOSTERONA U ovom tipu bolesti postoji urodjeni poremećaj u biosintezi aldosterona. Narušena je konverzija 18 hidroksikortikosterona u aldosteron. Opisana je porodična pojava.

Etiologija Izolovani deficit u biosintezi aldosterona uzrokovan je mutacijom gena CYP11B2. Djeca sa ovim poremećajem, uz poremećenu sintezu aldosterona, ispoljavaju pojačanu reninsku aktivnost, luče povećanu količinu steroidnih prekurzora DOC, kortikosterona i 18OHDOC. Imaju izražen gubitak soli i slab rast. Definisana su dva oblika poremećaja. U prvom CMO I ili

58

tipu 1 deficita sa sekrecijom aldosterona, koja se ne može detektovati, sa niskom ili normalnom sekrecijom 18OHB, uvijek se nalazi da imaju mutaciju koja potpuno inaktiviše enzim CYP11B2. Drugi oblik, CMO II, ili tip 2 deficita može imati nizak i normalan aldosteron. Moguća je prenatalna dijagnoza i identifikacija nasledja.

Klinička slika Bolest može da se pojavi u neonatalnom periodu, sa znacima gubitka soli, dehidracije, povraćanja, slabijeg napredovanja. Od nalaza važni su: hiponatremija, hiperkalemija, niska koncentracija aldosterona, a veoma visok nivo njegovog prekurzora 18- hidroksikortikosterona. Postoje i blage forme ove bolesti sa kasnijim početkom kao i asimptomatski tip njenog ispoljavanja.

Terapija Deficit aldosterona treba liječiti mineralokortikoidima. Deficit aldosterona se dobro nadoknadjuje davanjem fluorokortizola, međutim, ako bolesno dijete ima hipertenziju i edeme, često sa izrazito smanjenom diurezom, treba davati diuretike kako bi se kontrolisala hiperkalemija.

ADRENOLEUKODISTROFIJA To je genetsko oboljenje koje se karakteriše akumulacijom zasićenih masnih kiselina, sa veoma dugim lancima u moždanom tkivu i adrenalnom korteksu, progresivnim oštećenjem kore nadbubrežnih žlijezda i bijele supstance centralnog nervnog sistema. Primarne karakteristike oboljenja su gubitak mijelina i progresivni poremećaj funkcije nadbubrežnih žlijezda. Gen za adrenoleukodistrofiju se nalazi na dugom kraku hromozoma X (Xq28. Pošto ženske osobe imaju dva X hromozoma i nosioci su oboljenja, protektivni učinak drugog X hromozoma čini da je klinička slika manje teška kod njih, nego kod muških,


koji imaju samo jedan X hromozom i nemaju protektivnog učinka drugog. Klinički postoji sedam različitih fenotipova, od kojih se tri pojavljuju u dječjem uzrastu.

Klinička slika Dječja cerebralna forma se javlja izmedju 4. i 12. godine života sa karakterističnom hiperaktivnosti, poremećajima vida, strabizmom, ataksijom, konvulzijama, slabim uspjehom u školi. Kod nekih bolesnika se javlja povišen intrakranijalni pritisak. Kod 85% postoji smanjen odgovor na stimulaciju ACTH i umjerena pigmentacija kože. Ovaj oblik bolesti brzo progredira do paraliza, gubitka vida i govora. Od laboratorijskih nalaza važni su visok nivo masnih kiselina i povišen ACTH (kod oko 85% oboljelih). Kompjuterizovana tomografija i nuklearna magnetna rezonanca pokazuju oštećenje bijele mase mozga.

Terapija Adrenalna insuficijencija se tretira standardnom glikokortikoidnom i mineralokortikoidnom terapijom.

ADRENALNA HEMORAGIJA U AKUTNIM INFEKCIJAMA U nekih bolesnika sa teškim bakterijskim infekcijama razvija se akutna adrenalna insuficijencija, koja nastaje kao posledica masivnih krvarenja u nadbubrežnim žlijezdama pod uticajem bakterijskih endotoksina. Kada je akutna insuficijencija kore izazvana meningokokama razvija se teška klinička slika poznata kao Waterhouse-Friedericksenov sindrom. Karakterišu ga stanje teškog šoka i cirkulatornog kolapsa, sa cijanozom i krvarenjem po koži.

Terapija

Klinička slika

U terapiji daju se glikokortikoidi i mineralokortikoidi u kontroli adrenokortikalne insuficijencije. Zbog izraženog komorbiditeta liječenje je multidisciplinarno. Dijeta sa ograničenim unosom monozasićenih masnih kisjelina nema značajnijeg učinka, mada se koristi uporedo sa statinima. Daje se i simptomatska terapija (za narušen san, bolne mišićne spazme)

Bolest počinje sa visokom temperaturom (39-40C°), često abdominalnim bolom, povraćanjem, glavoboljom, poremećajem svijesti. Petehijalna ili ehimotična ospa se širi brzo i difuzno. U oko 20% slučajeva postoje pozitivni meningealni znaci. Ovaj sindrom, osim meningokokama, može biti izazvan i Hemofilusom influenza, S.pneumoniae i drugim bakterijama.

OBOSTRANA ADRENALNA HEMORAGIJA NOVORODJENČETA

Laboratorijski nalazi

Etiopatogeneza

Adrenalna krvarenja kod novorođenčeta dešavaju se tokom prvih nedjelja po rođenju. Zajedničko snadbijevanje krvlju i nesrazmjerna veličina žlijezda u novorođenčadi, čine veoma vulnerabilnim adrenalne žlijezde. Krvarenje se dešava najčešće poslije traumatskog porodjaja ili porodjaja komplikovanog sa hipoksijom, hipotenzijom i koagulopatijom. Predisponirana su za adrenalno krvarenje novorodjenčad krupna za gestacionu starost i novorodjenčad majki koje imaju dijabetes. Patološke promjene se ispoljavaju kao jaka nekroza sva tri kortikalna sloja ćelija adrenalne srži. Dalje se odvijaju retrogradna migracija ćelija srži u zonu fascikulatu, širenje krvarenja koje može zahvatiti i perirenalno masno tkivo, tako da je veoma česta i venska tromboza. Krvarenje je obostrano u 10% slučajeva.

Klinička slika Adrenalna krvarenja nijesu česta i ispoljavaju se sa veoma različitom i nespecifičniom kliničkom slikom koja se može ispoljiti veoma burno sa znacima adrenalne krize, šokom i smrtnim ishodom, ako se ne prepozna brzo i ne preduzmu odgovarajuće terapijske mjere. Ovo se dešava ako je krvarenje obostrano i masivno. Ultrasonografskim pregledom vidi se kompleks solidne ehogene mase koja postaje miješane ehogenosti, sa centralnom hipoehogenošću i u hroničnom periodu slijedi gubitak ehogenosti. U 1.-2. nedjelji se primjećuju periferne kalcifikacije, a veličina promjene se smanjuje). Za dijagnozu je važan CT nalaz.

Postoji leukocitoza i trombocitopenija. Kod većine djece postoji smanjenje faktora II,V,VII,X sa karakterističnom diseminovanom intravaskularnom koagulacijom (DIK). Nalaze se i hiponatremija, hiperkalemija i metabolička acidoza.

Terapija Potrebno je hitno liječenje. Stanje šoka se tretira davanjem makromolekularnih rastvora ili albumina (1 gr/kg). Prema ne malom broju autora tretman adrenalne insuficijencije za vrijeme septičkog šoka je kontraverzan. Rane studije su pokazale povećanu smrtnost pacijenata koji su liječeni visokim dozama glikokortikoida. Međutim, novije studije su pokazale da je kod pacijenata sa vaskularnim šokom kod ovih stanja davanje fizioloških doza hidrokortizona tokom 5-7 dana praćeno većim procentom preživljavanja. Moguće komplikacije su: recidiv kardiovaskularnog kolapsa, edem pluća, difuzni hemoragični sindrom, renalna insuficijencija, diseminovana intravaskularna koagulacija.

Prognoza Smrtnost je 35-50%. Loši prognostički znaci su: 1. početak petehija na 12 sati prije prijema u bolnicu, 2. nedostatak meningita, 3. šok (sistolni pritisak ispod 70 mmHg), 4. normalan ili nizak broj leukocita, 5. normalna ili niska sedimentacija eritrocita. Prisustvo 3 od ovih 5 faktora ukazuje na veoma lošu prognozu. Dopunski loši faktori su: uzrast ispod 1 godine, koma i febrilnost iznad 40C°, diseminirana intravaskularna koagulacija, metabolička acidoza i hiperkalemija.

59


Održana prva Konferencija o rijetkim bolestima Prva nacionalna konferencija o rijetkim bolestima koju je organizovala NORBCG održana je 28. februara u sali za medije Skupštine Glavnog grada, povodom Međunarodnog dana oboljelih od rijetkih bolesti. Prvi put obilježavanje rijetkih bolesti počelo je 29. februara 2006. godine. Riječ je o globalnoj kampanji, a ove godine se priključilo 792 organizacije iz 69 zemalja svijeta. U ime organizatora skupa prisutne je pozdravila Ivona Vuković, koja je predstavila projekat u okviru kojeg se organizovala ovogodišnja konferencija. Istakla je da je fokus ovogodišnje kampanje istraživanje, a istraživanje rijetkih bolesti doprinosi razvoju dijagnostike, dijagnostičkih alata, liječenja, ljekova kao i poboljšanje zdravstvene i socijalne zaštite za pacijente i njihove porodice. - Dan rijetkih bolesti je za svakoga, za opštu javnost, za pacijente oboljele od neke rijetke bolesti, roditelje, zdravstvene radnike, istraživaće. Kampanju smo pokrenuli kako bismo ukazali na problem sa kojima se zajednica ljudi sa rijetkim bolestima bori u Crnoj Gori. Pokušali smo da animiramo društvo na svim nivoima, kako bi se ovoj marginalizovanoj grupi ljudi pružila neophodna pomoć u zdravstvenoj zaštiti i socijalnim uslugama, kako pacijentima sa rijetkim bolestima tako i njihovim porodicama – istakla je Vuković Prema njenim riječima, preko 200 pojedinaca iz Crne Gore se priključilo i podržalo ovu kampanju. Pored najmlađih, podrška je stigla i od medicinskih radnika, sportista, umjetnika i dr. Konferenciju je ispred kabineta predsjednika Filipa

60

Vujanovića otvorio dr Amar Halilović, koji je podsjetio da u Crnoj Gori ima oko 35 hiljada oboljelih od neke rijetke bolesti, te ukazao da je neophodna međunarodna saradnja kako bi liječenje od rijetkih bolesti bilo efikasnije, kao i da je potrebno uraditi registar oboljelih. Ispred Instituta za bolesti djece KCCG obratila se direktorica dr Sonja Milašinović, koja je ukazala da se rijetke bolesti nazivaju ovako jer imaju nisku prevalencu javljanja, jedna je oboljela osoba na dvije hiljade rođenih. - U Evropi boluje od šest do osam posto populacije od neke rijetke bolesti i to je ogromna cifra. Podaci za Crnu Goru su 35 hiljada oboljelih. Rijetke bolesti su u 80 posto slučajeva genetski uslovljene. Međutim, onih 20 posto mogu biti uzrokovane virusnim ili bakterijskim infekcijama, alergijma, autoimunim slabostima, izloženošću zračenja i dr. Ono što čini rijetke bolesti posebnim je to što ne postoji


Kako je živjeti sa rijetkim bolestima približile su nam sestre blizankinje Iva i Jana Vujisić koje imaju Morkijev sindrom i jedine su u Crnoj Gori sa tom bolešću. To je bolest iz porodice mukopolisaharida tip IV. Kako su istakle, od 2014. godine se bore da dobiju lijek koji može zaustaviti progresiju njihove bolesti, koji je mnogo skup, za njih dvije oko milion eura na godišnjem nivou, ali im je neophodan. Naglasile su da je teško biti rijedak i da naše društvo to razumije te se nadaju da će uskoro dobiti potrebnu terapiju i lakše živjeti. - Danas je teško živjeti sa rijetkom bolešću, ali je dosta lakše nego prije pet godina – kazala je Jana.

dovoljna medicinska i stručna istraženost po pitanju nastanka, toka, razvoja i liječenja. Ovaj podatak se odnosi na cio region, pa su rijetke bolesti poseban izazov. Rijetkih bolesti ima oko sedam hiljada dijagnostikovanih, ali ne postoji adekvatno šifrovana dijagnoza tih bolesti. Čak 50 posto rijetkih bolesti dijagnostikuje se u ranom djetinjstvu – istakla je dr Milašinović. Ona je ovom prilikom pozvala sve da pokažemo veću saosjećajnost i humanost te da budemo od pomoći oboljelim, a posebno njihovim roditeljima. - Društvo bi trebalo da uloži pažnju u formiranju centara u kojima bi se djeca i oboljeli od rijetkih bolesti mogli obratiti za psihološku pomoć. Treba proširiti mrežu referentnih osoba koje će biti na usluzi i od pomoći roditeljima i djeci koja imaju rijetku bolest – kazala je dr Milašinović, ističuću da u Institutu za bolesti djece postoji kabinet za rijetke bolesti koje vodi prof. dr Mira Samardžić, a koordinatorka je doc. dr Olivera Miljanović. Zaključila je da su ove bolesti posebne, jer su izazov i medicini i farmakologiji. Nataša Bulatović, predsjednica udruženja NORBCG, je kazala da je u maju 2015. godine osnovano ovo udruženje te da okuplja pojedince oboljele od rijetkih bolesti, članove njihovih porodica i građane koji ih podržavaju a da nisu direktno povezani nekom rijetkom bolešću. Podsjetila je da se Međunarodni dan za rijetke bolesti

obilježava zbog potrebe senzibilacije društva, a da je rezultat zagovaranja ovog dana politički momenat koji se ogleda u doprinosu napredovanja politike na polju akcije o rijetkim bolestima, nacionalnih planova za rijetke bolesti i potencijalnim kandidatima za potencijalno članstvo EU. - Svim rijetkim bolestima zajedničko je da su teške, hronične, često degenerativne i smrtonosne. Oboljelima je neohodno pružiti pomoć i podršku kako bi mogli ostvariti što kvalitetniji svakodnevni život. Rijetke bolesti karakteriše širok spektar simptoma, zavisno od bolesti do bolesti, od pacijenta do pacijenta, intenziteta i progresije, a iste bolesti se mogu bitno razlikovati. Kada je Crna Gora u pitanju, pravimo bazu podataka za rijetke bolesti, po našoj bazi podataka imamo 45 pacijenata registrovanih. Radi se na jačanju saradnje i koordinacije na evropskom nivou, podstičući više istraživanja, praksi, pružanju evropske platforme za registraciju rijetkih bolesti – istakla je Bulatović. Konferenciju je pordžao Fond za zdravstveno osiguranje, a istoj su prisustvovali predstavnici Instituta za javno zdravlje i Calims-a, članovi udruženja mladih sa hendikepom, udruženja dijabetičara i udruženja pacijenata sa cističnom fibrozom. Sponzori skupa su bili farmaceutska kompanija Sanofi, glavni grad Podgorica, Aqua Bianka, kopirnica Gemeli i srednja stručna škola Sergej Stanić. Verica Pantelić

61


Elastografija u dijagnostici bolesti dojke Dr Jelena Uskoković, spec. radiolog PZU ,,Ehodijagnostik’’ Ultrazvučna elastografija, UE (sonoelastografija, ,,virtuelna palpacija’’, ,,palpatorni imidžing’’) je neinvazivna ultrazvučna tehnika koja se koristi da prikaže relativnu tvrdoću tkiva, odnosno njegovo pomjeranje (kompresibilnost) kao odgovor na primijenjenu silu. U osnovi ove tehnike se nalazi činjenica da se tvrda tkiva manje deformišu i pokazuju manju kompresibilnost kada na njih djeluje sila.

Krouskop i saradnici su prvi put opisali primjenu sonoelastografije u imidžingu tkiva 1998. godine. Od tada se elastografija koristi da evaluira različite vrste tkiva, uključujući

62

dojku, prostatu, jetru, krvne sudove, štitastu žlijezdu i mišićnoskeletni sistem. Savremeni ultrazvučni aparati posjeduju odgovarajuće sonde i softverski aparat za elastografiju. ACR-BI RADS (2013) - peto izdanje je uvrstio elastografiju, dok su EFSUMB (European Federation of Societies for Ultrasound in Medicine and Biology) i WFUMB (World Federation for Ultrasound in Medicine and Biology) izdali vodič za njenu kliničku primjenu. Potreba za razvojem dopunske pouzdane metode, komplementarne postojećim konvencionalnim, razvila se iz činjenice da se čak 70-90% biopsija dojke izvodi zbog benignih promjena. Naime, ograničenja fizikalnog pregleda, mamografije i ultrazvuka, kao i potreba da se maligna bolest ne previdi u ranom stadijumu, vode nepotrebnim biopsijama, pa je stepen biopsija karcinoma svega 10-30%, što indukuje nepotrebnu uznemirenost pacijenata i veće troškove. U zavisnosti od toga da li se pritisak na tkivo ostvaruje kompresijom (perpendikularno na tkivo uzrokujući skraćenje ,,objekta’’) ili smicanjem, klizanjem (paralelno na površinu uzrokujući deformaciju), postoje dvije osnovne elastografske tehnike: kvazistatička i dinamička.


Dinamički metod podrazumijeva nekoliko ,,shear wave’’ elastografskih modaliteta čija je osnovna karakteristika to što daju kvantitativnu informaciju, odnosno tvrdoću tkiva izraženu preko brzine smičućih talasa nastalih u samom tkivu dejstvom udarnih talasa i izraženu u kPa. Smičući talasi (shear wave) se brže kreću kroz tvrđa tkiva, pa se u masnom tkivu dobija vrijednost 3 kPa, a u glandularnom parenhimu 45kPa. Vrijednosti veće od 80 kPa se smatraju suspektnim za malignu bolest. Kvazistatička (kompresivna, manuelna, ,,strain’’) elastografija se bazira na primjeni kompresivne sile na dojku i mjerenja efekta deformacije oblika, pri čemu se dobija vrijednost tvrdoće lezije u poređenju sa okolnim tkivom. Blaga manuelna kompresija/dekompresija se vrši konvencionalnom sondom preko kože pacijenta. Ovom metodom se tvrdoća lezije procjenjuje kvalitativno i semikvanitativno. Elastogram se prikazuje simultano sa B-mod slikom na monitoru ultrazvučnog aparata, gdje se veličina lezije i zone na elastogramu upoređuju simultano sa korespondirajućom lezijom na B-mod slici. Osnovni cilj elastografije je diferencijacija između benignih i malignih lezija prethodno uočenih konvencionalnim ultrazvukom, a osnovni kriterijumi koji se analizaraju su njihova veličina i elastičnost. Veličina lezije na elastogramu može biti značajan pokazatelj malignosti, jer je maligna lezija na elastogramu veća u odnosu na B-mod sliku zbog dezmoplastične reakcije, a odnos ≥1 ukazuje na malignitet. Elastogram se dobija na kontinuiranoj 256-kolornoj skali, od crvene (najmekša komponenta, visoka elastičnost), preko zelene (intermedijerna elastičnost), do plave (najtvrđe tkivo, bez elastičnosti). Tvrdoća se klasifikuje prema skali koja se sastoji od 5 komponenti sa rastućim rizikom za malignitet od 1 do 5 (Tsukuba elasticity score – TES). Kategorije 1-3 su benigne, a 4 i 5 maligne elastografski. Invazivni karcinom ima najnižu elastičnost, zatim neinvazivni karcinom, pa fibrozno tkivo, normalno glandularno tkivo i na kraju adipozno tkivo dojke.

Kao drugi elastografski kriterijum, analizira se semikvantitativni SR (strain ratio) ili FLR (fat lesion ratio). Ovaj indeks se definiše kao odnos stepena kompresibilnosti masnog tkiva i lezije i izračunava se automatski ugrađenim softverskim progra-

mom u ultrazvučnom aparatu. U većini studija koje su evaluirale FLR, granična vrijednost za diferencijaciju benignih i malignih lezija, pri kojoj elastografija postiže maksimalnu specifičnost i tačnost, kreće se između 2 i 4. Korelacija elastograma sa B-mod slikom, odnosno BI RADS klasifikacijom, može biti na 4 načina: 1. BI RADS 4a se prevodi u BI RADS 3, 2. BI RADS 3 se prevodi u BI RADS 2, 3. BI RADS 3 se prevodi u BI RADS 4a, 4. BI RADS 4a se prevodi u BI RADS 4b.

Benigna lezija

Maligna lezija

Nisu svi maligni tumori tvrdi, tako da treba imati u vidu različite histopatološke forme karcinoma da bi se izbjegli lažno negativni, odnosni lažno pozitivni rezultati, što predstavlja i glavni limitirajući faktor elastografije. Elastografija može povećati senzitivnost ultrazvuka u detekciji aksilarnih limfnih nodusa u preoperativnom dijagnostičkom stažiranju karcinoma dojke. Takođe, elastografija može biti dopunsko dijagnostičko sredstvo u predikciji prognostičkih faktora karcinoma, pa tako visočije vrijednosti tvrdoće dobijene shear wave elastografijom, koreliraju sa lošijim prognostičkim parametrima. Osim toga, elastografija ima ulogu i u procjeni neoadjuvantne hemioterapije, kao i pri ultrazvučno vođenoj biopsiji širokom iglom, gdje se kod malignih lezija prikazuje veća zona za biopsiju. Bazirajući se na morfološkim ultrazvučnim kriterijumima, senzitivnost ultrazvuka je 98%, a specifičnost 68%. Smatra se da je elastografija visoko senzitivno sredstvo u identifikaciji i procjeni solidnih lezija u dojkama, te da u kombinaciji sa ultrazvukom postiže nivo specifičnosti i do 91,5%. Ultrazvučna elastografija jeste novi skrining modalitet koji nikada neće zamjeniti druge imidžing metode, ali je odlična komplementarna metoda sonografiji u detekciji i diferencijaciji lezija u dojkama.

63


CRNA GORA INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

Međunarodni dan DJECE OBOLJELE OD MALIGNIH BOLESTI Centar za promociju zdravlja Institut za javno zdravlje Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti obilježava se 15. februara koristi se da se stanovništvu skrene pažnja da sve češće maligne bolesti pogađaju djecu i adolescente i da je neophodno pružiti podrška njima i njihovim porodicama. Svako dijete oboljelo od svake, a posebno maligne bolesti zaslužuje najbolju moguću zdravstvenu zaštitu bez obzira na zemlju, porijeklo djeteta, rasu, vjeru, naciju, finansijski ili socijalni status. Kao podrška obilježavanju Međunarodnog dana kreiran je simbol borbe protiv raka među djecom, u obliku zlatne vrpce, a ideja je nastala 1997. godine u Sjedinjenim Američkim Državama, na inicijativu grupe roditelja koji su ukazali na potrebu za stvaranjem univerzalnog simbola i mobilisanja veće pažnje usmjerene na smanjenje smrtnosti i invaliditeta zbog raka kod djece. Zlatnom bojom se želi prikazati koliko su djeca neprocjenjive vrijednosti. Osim toga, iskustva su pokazala da djeca na putu

64

koji prolaze u borbi protiv raka, baš kao i zlato koje prolazi proces obrade i topljenja, postaju jača i snažnija. Ovi mali heroji se suočavaju se sa bolnim izazovima i teškoćama koje ova bolest nosi, a to im pomaže da budu snažniji. Ovim danom se želi iskazati potreba za ulaganjem zajedničkih napora društva, kako bi obolijevanje od raka u djetinjstvu postao nacionalni i globalni zdravstveni prioritet zemlje, a posebno u programima očuvanja i unaprijeđenja zdravlja djece. Cilj Ujedinjenih Nacija je da se postepeno smanjenju preuranjene smrtnosti djece za 30% do 2030. godine, što je i važno usmjerenje za sve zemlje u kreiranju svoje javno-zdravstvene politike. Prema Međunarodnoj agenciji za istraživanje raka (IARC, 2015), prijavljeno je da svjetska incidencija raka u detinjstvu raste. Inače, u svijetu godišnje više od 160.000 djece do 14 godina,


odnosno oko 80 000 djece od 15 do 19 godina, oboli od nekog oblika malignog tumora, a viĹĄe od 90.000 djece umre od nekog oblika raka. Uprkos dobrim rezultatima lijeÄ?enja, maligne bolesti i razvijenih mjera ranog otkrivanja, i dalje su, Ä?ak i u razvijenim zemljama, drugi po uÄ?estalosti uzrok smrtnosti kod djece uzrasta do 14 godina, odmah iza povreda. Mnogi ostaju neotkriveni i neprijavljeni zbog nedostatka registara raka u detinjstvu u velikom broju zemalja. Prema posljednjim dostupnim podacima Registra za rak Instituta za javno zdravlje, u Crnoj Gori je. od malignih bolesti oboljelo 26 djece, skoro duplo viĹĄe djeÄ?aka – 65,38% nego ( 34,62%) djevojÄ?ica. NajÄ?eťće dijagnoze malignih bolesti kod djece i adolescenata (0-19), u Crnoj Gori, su bile leukemije, zatim maligni tumori mozga, kosti i limfomi. Vodeći uzroci umiranja, kod djece oboljele od malignih bolesti, prema posljednjim dostupnim podacima iz 2014. godine su bili: rak mozga, iza kojeg slijedi rak Ĺželuca. Osnovni simptomi na koje trebaju da obrate paĹžnju i roditelji i izabrani doktori su sljedeći:  t#MKFEJMP QPKBWBNPESJDB LSWBSFOKF  tɇWPSJʉJOFPCKBĂ?OKJWFFUJPMPHJKF OBSPĘŠJUPCF[CPMOJ CF[ HSP[OJDFJESVHJI[OBLPWBJOGFLDJKF t/FPCKBĂ?OKJWJHVCJUBLUFäJOF OFQPWF[BOTBESVHJNPCP MKFOKJNBJMJTUBOKJNB t6QPSOBJQPOBWMKBOBHSP[OJDB VQPSOJLBĂ?BMK LSBULPʉB

EBIB OPʉOP[OPKFOKF  t1SPNKFOFOBPLV HVCJUBLWJEB CJKFMB[FOJDB  t0UFLMJOBOBTUPNBLV  t(MBWPCPMKB QPTFCOPBLPKFOFVPCJĘŠBKFOB UFĂ?LBJ VQPSOB  t#PMVLPTUJNB PUPLCF[USBVNFJ[OBLPWBJOGFLDJKF  t)SPOJĘŠOJVNPS QSPNKFOFVQPOBĂ?BOKV QPWVĘŠFOPTU   t7SUPHMBWJDB HVCJUBLSBWOPUFäFJLPPSEJOBDJKF Ukoliko se roditelji uoÄ?e neki od simptoma, potrebno je da se odmah jave izabranom doktoru za djecu, kako bi ih uputio na adekvatna mjesta daljeg postupka zdravstvene zaĹĄtite. Dok je broj oboljele djece mnogo manji u poreÄ‘enju sa globalnom uÄ?estaloťću raka odraslih, broj spaĹĄenih Ĺživota je [OBĘŠBKOPWFʉJTUPQFQSFäJWMKBWBOKBV[FNMKBNBTBWJTPLJNTUBOEBSdom dostiĹžu u proseku 84% i stalno se poboljĹĄavaju. Rak u djetinjstvu je Ä?esto izlijeÄ?iv, ali previĹĄe djece i adolescenata nema nadu da će pobjediti svoju bolest samo zato ĹĄto su roÄ‘eni u zemlji koja je ugroĹžena siromaĹĄtvom ĹĄto za posljedicu ima kasno dijagnostikovanje, nedostatak pristupa esencijalnim (osnovnim) ljekovima koji spaĹĄavaju Ĺživot i odgovarajućim tretmanom. MeÄ‘unarodni dan karcinoma kod djece, biÄ?e obiljeĹžen i ove godine u Crnoj Gori, razliÄ?itim manifestacijama, a pri tome, podijeliće se zdravstveno-vaspitni materijal koji je uraÄ‘en sa ciljem skretanja paĹžnje populaciji da vode brigu o potomstvu, jer samo zdrava djeca, mogu da vode u sigurnu budućnost.

65


Mladalački izgled lica u poznoj dobi bez hemije Dr Sanja Malbaša Gošović, specijalista akupunkturolog i kozmetolog, 1990. godine razvila je metodu pod zaštićenim brendom TEENLIFTING, koju i dalje Dr Sanja Malbaša Gošović, spec. akupunkturolog i kozmetolog

unapređuje. Ovo je jedinstvena prirodna metoda stimulacije svih mišića tijela i lica, u svijetu prepoznat kao “revolucija u

TEENLIFTING tretman zaštićen je Hrvatskoj, zemljama Evropske unije, SAD, Kini, Srbiji, a od polovine februara franšiza je stigla i u Crnu Goru, u strudio ljepote “Marika” zahvaljujući kozmetičarki Mirjani Vujačić čija je vizija praćenje trendova koji prirodnim metodama pobjeđuju godine. Preko studija ljepote “Marika” u Baru moguće je konsultovati se i dobiti preporuke od dr Malbaša Gošović za tretmane i u zdravstvenim i kozmetčkim svrhama, kao i koristiti Teenlifting. Kako fitnes oblikuje i održava mladalački izgled tijela, tako Teenlifting čini lice jedrijim, mlađim, blistavijim i što je najvažnije - prirodnim, bez upotrebe hemije. Početkom 30-tih godina životne dobi mišići lica se opuštaju, mijenja se oblik i izraz lica. Nešto prije 30-tih su godine kada se počinje sa Teenlifting-om da bi se zadržao čvrst oblik lica iz treće decenije životne dobi, ta svima nama dopadljiva mladalačka forma. Gornja granica starosne dobi za Teenlifting ne postoji. Teenlifting nije bolan, a neugodni osjećaj elektrostimulacije rješava se tako što klijent sam određuje jačinu stimulacije u svakom trenutku. Teenlifting stimulacija utiče na zdravlje, izgled i napetost kože: - povećava tonus napetosti mišića, - pojačanom cirkulacijom i limfnom drenažom potkožnih tkiva i tkiva kože, što osigurava brži ulazak hranjivih sastojaka, vode, hormona… i izbacivanje otpadnih tvari, - pojačava mikrocirkulaciju kože koja joj daje zategnutost, napetost, sjaj, i na najzdraviji način stimuliše prirodno stiskanje kože. Jako je važno da osjetite vlastite mišiće, da ih osvijestite

66

podmlađivanju”. Teenlifting čini lice jedrijim, mlađim, blistavijim i što je najvažnije prirodnim, bez upotrebe hemije.

i da shvatite da ustvari imamo sve što nam treba da održimo svoj izgled, podignemo podbradak i obraz bez ikakve hemije i to na najzdraviji mogući način. Ovdje se radi o elektro stimulaciji vlastitih mišića - mišića podbratka, usta, obraza, očiju. Kada stavimo elektrode na lice, odnosno na podbradak, dobijamo jedan pokret podizanja cijelog lica prema gore i taj trening, vježbanje od pola sata ojača sve mišiće lica i podbratka tako da oni vremenom ostanu onako oblikovani kao što su bili i prije nego što su se počeli opuštati. Za stimulacije velikih grupa mišića koriste se posebno i novooblikovane elektrode kao i standardne elektrode, postavljene nestandardnom metodom u svrhu postizanja kvalitetnijih i učinkovitijih rezultata. - Teenlifiting aparatima za elektrostimulaciju mišića, revitalizaciju mišića i stimulaciju akupunkturnih tačaka postižu se izuzetno dobri rezultati u: kozmetici (pomlađivanju) lica i tijela, prevenciji (održavanju) dobre mišićne kondicije lica i tijela kod sportista, osoba starije životne dobi i ostalih, rehabilitaciji, tretiranje oštećene periferne cirkulacije, grčeva, cerebralne paralize, atrofije mišića, artroze koljena i kukova, bolova u lumbalnom i vratnom dijelu kičme... Platizma je mišić koji pokriva cijeli vrat, podbradak i


donji dio lica. Teenlifting platizme je elektrostimulacija svih mišića vrata, podbratka, usta i obraza u svrhu: zatezanja vrata, nestajanja podbratka, izvlačenje brade i usta, podizanja obraza, sužavanja lica i vrata, podizanja tonusa mišića i kože, smanjenja podočnjaka, smanjenja otečenosti kapaka, jačanja čeljusnog zgloba i rehabilitacije hrkanja. Teenlifting platizme se razlikuje od drugih kozmetičkih metoda jer jedina djeluje na mišić, kožu i kosti istovremeno, što pospješuje i zdravlje osobe, a nije bolna metoda. Na svjetskom tržištu ovo je jedinstvena inovativna metoda jer koristi specijalno oblikovane elektrode za stimulaciju velikih grupa mišića. Mišić Platizma (Musculus platysma- široki mišić vrata) izuzetno je nježne građe, ima veliku površinu i pokriva vrat s prednje i bočne strane. Mišić polazi od ramena i dubokog dekoltea sa prednje strane (fascie Musculus deltoideus-a i Musculus pectoralisa major-a) te pomaže spuštanju donje čeljusti i povlačenju kraja usana prema dolje. Mnogi misle kako podbradak nastaje primarno zbog prekomjerne tjelesne težine i u starijoj dobi, ali gubitkom hormona rasta već u 20-im godinama podbradak se počinje opuštati. Teenlifting elektrostimulacija Platizme djeluje poput fitnessa za vaše lice. Teenliftingom Platizme postiže se vidljivo podizanje tonusa mišića i kože, istovremeno smanjenje podbratka uz podizanje usta i obraza te sužavanje lica i vrata. Na Teenlifting Platizme ne mogu doći osobe koje imaju ugrađeni pejsmejker, akutnu upalu vena, trudnice i osobe koje imaju epilepsiju, a jako je povoljan za osobe koje imaju glavobolju i migrenu. U salonu Marika u Baru jedini u Crnoj Gori rade trening lica, odnosno Teenlifting platizme koji služi za oblikovanje i podizanje obraza i usta, uklanjanje bora oko usana, uklanjanje podbratka, sužavanje vrata, sužavanje lica i zatezanje kože i mišića

lica. Najkraće - fitness lica što je novina u Crnoj Gori. Nakon tri tretmana kod dama tonus kože, obraza, vrata je mnogo bolji.

Revolucija u podmlađivanju TEENLIFTING revolucija u podmlađivanju daje rezultate koji se vide u četri čina: 1. UKLANJA i smanjuje podbradak i bore 2. PODIŽE obraze, kapke i obrve 3. ZATEŽE čelo, lice i vrat 4. JAČA tonus svih mišića lica i kože.

67


Schroth metoda liječenja deformiteta kičmenog stuba

Mr Bojan Kraljević Spec. primijenjene fizioterapije Šrot (Schroth) kineziterapijski program vježbi, obuhvata specifični, najčešće individualni, program vježbi koji se primjenjuje u okviru neoprativnog liječenja deformiteta kičmenog stuba. Osnovni cilj Šrot metode je korekcija nepravilne posturalne šeme (šeme tjelesnog držanja), primjenom određenih pozicija pacijenta, koju je kasnije potrebno koristi u održavanju korektivnog položaja, koliko je god moguće tokom dana. Među ostalim ciljevima možemo govoriti o: - Zaustavljanju progresije deformiteta, - Poboljšanju 3D oblika trupa i globalne posture (tjelesnog držanja), - Poboljšanju opšteg zdravlja, - Umanjivanju funkcionalnih ograničenja, - Prihvatanja nove šeme disanja koje će u značajnoj mjeri uticati na održavanje vitalnog kapaciteta pluća, a i djelovati korektibilno na aspekt deformacije grudnog koša, koji inače uzrokuje nepoželjnu, deformacijom izazvanu, šemu disanja (povećanje ventilacije u zonama konvensiteta (giboziteta), odnosno stvaranja kolapsnog stanja u zonama konkaviteta deformiteta). Da bi se pomenuti ciljevi ispunili potrebno je najprije uraditi neophodnu dijagnostiku koja podrazumijeva, minimum, kliničku evaluciju pacijenta i radiografiju. Tokom procesa liječenja od pomoći su i fotografije pacijentovih leđa, koje se obično rade na 2-3 mjeseca kako bismo smanjili broj Rtg-a, ali i kako bismo utvrdili da li je i u kojem periodu, npr. skolioza, progresivna. Svi prethodno pomenuti podaci su od značaja pri odluci vezanoj za intezitet terapije. U smislu progresije deformiteta kičmenog stuba, jedan od najrizičnijih perioda je oko 12. godine života, kada je period intezivnog rasta. Prva sumnja na skoliozu može

68

biti vezana za asimetriju leđa. Učenje, integracija i automatska primjena korigovane 3D posture, je još jedan od osnovnih ciljeva terapijskog plana. Kao posljedica primjene vježbi, i nakon završetka, ne zadržava se efekat njihove primjene i u tom periodu bi trebalo zadržati korekciju voljnim, svjesnim angažmanom, kao i kasnije u toku dana, što je češće moguće.

Glavne indikacija za primjenu Schroth metode: - Adolescenti sa idiopatskom skoliozom i odrasli sa stečenom idiopatskom skoliozom (IS), - Juvenilne kifoze (jednostavniji princip).

Ostale indikacije:

- Juvenilne idiopatske skolioze (mlađa djeca: to je slučaj kada je stanje ozbiljnije, a djeca zrelija), - Kongenitalne skolioze, - Sindromske i neuromuskularne skolioze koje liče na idiopatske.

Ograničenja:

- Sindromske i neuromuskularne skolioze (povećan mišićni tonus po tipu spasticiteta je kontraindikacija), - Bolne degenerativne skolioze odraslog doba, - Godine (infantilni i juvenilni period), - Osteoporoza, - Postoperativna stanja, - Spondilolisteza, - Inflamatorna oboljenja tokom neaktivne faze.


Kontraindikacije: i dr.),

- Reaktivna skolioza (tumori, diskus hernija, infekcija

- Inflamatorna oboljenja u akutnoj fazi, - Psihijatrijska oboljenja. Najčešće interesovanje primjene Šrot kineziterapijskog programa vježbi jeste kod deformiteta kičmenog stuba po tipu skolioza (mada se primjenjuje i kod drugih vrsta deformiteta kičmenog stuba).

Među morfološkim skoliozama razikujemo više vrsta:

- Idiopatske (nepoznatog uzroka) 75-80%, - Neuromuskularne 5-7%, - Kongenitalne (urođene) 10%, - Ostale (tumor, Beals, Marfin...). Oblik krivine može da nam ukazuje na to o kojoj vrsti skolioze se radi. Idiopatske skolioze imaju haotični oblik, kod kojih ima postojanje klinaste deformacije koja nije toliko izražena. Neurološke skolioze imaju dugu „C“ krvinu, sa značajnim kolapsom i sa više izraženom klinastom deformacijom pršljena. Kongenitalne su često kratke sa više izraženom klinastom deformacijom pršljena. Kod idiopatskih skolioza (koje podrazumijevaju prisustvo posturalne komponente + strukturalne komponente - koštani deformitet + strukturalne komponente - promjena mekih tkiva) možemo govoriti o limitu korekcije, a to znači da se posturalne promjene mogu korigovati do jedne granice, što zavisi od stepena strukturalnih promjena. Što su strukturalne promjene izraženije, to je i limit korekcije bliži, tj. lakše se dostiže.

Klasifikacija skolioza prema periodu progresije

- Adolescentna idiopatska skolioza (AIS) nastaje poslije 10. godine, - Infaltilna idiopatska skolioza (IIS) nastaje prije treće godine, - Juvenilna idiopatska skolioza (JIS) nastaje od treće do 10. godine. U zavisnosti od toga da li je krivina ušla u progresiju rano prije puberteta ili kasnije u periodu prije puberteta ona može da dostigne različite vrijednosti po Cobb-u. Obično skolioze koje doživljavaju progresiju rano prije puberteta, kasnije mogu da dostignu vrijednost i do 70- 90°. Ukoliko skolioza uđe u progresiju unutar kasnijeg prepubertetskog perioda, njena vrijednost najvjerovatnije neće prelaziti 70°. Kod djevojčica obično u periodu između

šeste i osme godine, dolazi do jednog kraćeg ubrzanja rasta koje prati i prva progresija pa se često tada kreće sa terapijom. Nadalje, od osme do 10. godine, progresija se obično usporava, a onda opet postoji opasnost za progresiju od 10. -12. (-13.) godine. Ako analiziramo uticaj uzrasta i perioda maksimalne progresije, na prognozu, onda skolioze koje u startu imaju vrijednosti od 20-30º, a koje se jave prije 2 godine (infantilne), imaju tedenciju da dostignu vrijednost preko 110º, juvenilno - pubertetske do 90º, one koje su vezane za ulazak u pubertet napreduju najčešće od 40-90º, kada se dostigne Riser 5 (osnosno puna koštana zrelost djeteta).

Kriterijumi koji govore o napredovanju (progresiji) skolioze su:

- Znaci kliničkog pregleda, - Stepen Cobb- a (nije presudan), - Stepen rotacije, - Momenat početka progresije, - Uzrast djeteta, - Morfologija pršljena, - Pozicija rebara kod infantilnih skolioza. Sam početak zavisi i od početne konstrukcije tijela, zrelosti nervnog sistema, kao i stepena fleksibilnosti tijela. Period progresije je bifazičan proces. U tom period, od identifikacije krivine, ona može prolaziti kroz: - Neprogresivan period, - Period maksimalne progresije (ulazak u pubertet), - Period spore progresije. Postoje skolioze koje nakon pojavljivanja idu kroz period bez progresije, nakon toga uđu u period nagle progresije, pa onda u period spore progresije. Međutim, neke skolioze iz perioda bez progresije idu dalje u stabilizaciju, ili čak regresiju (poboljšanje stanja). Šrot vježbe se u principu ne primjenjuju kod djece mlađe od 10 godina, bez u izuzetnim slučajevima kada “nema vremena” za čekanje.

69


Predstavljamo:

UdruĹženje Diabetes Podgorica

Dijabetes je hroniÄ?na nezarazna bolest koja poprima razmjere epidemije. Dijabetes – ĹĄećerna bolest je hroniÄ?no oboljenje koje se ispoljava poviĹĄenim nivom ĹĄećera u krvi, nastalim zbog defekta u sekreciji insulina ili defekta u njegovom dejstvu.  t64WJKFUVEJKBCFUFTJNBPLPNJMJPOBMKVEJJĘŠFUWSUJ je uzrok smrtnosti. t1PQVMBDJKPNEJKBCFUFTKFOBUSFʉFNNKFTUVQPVLVQOPN broju stanovniĹĄtva:

70

1. Kina, *OEJKB  3. Dijabetes,  #SB[JM t6$SOPK(PSJ QSFNBQPEBDJNB*+;$( JNBQSFLP SFHJTUSPWBOJIPTPCBTBEJKBCFUFTPN TBQSFUQPTUBWLPNEB KP�OF[OBEBJNB BäJWJTBEJKBCFUFTPN �UPKFPLP od ukupnog broja stanovnika. t$SOB(PSBKFNFÿVQFU[FNBMKBV&WSPQJQPCSPKV 


novooboljelih osoba sa dijabetesom t/BTWBLJITFLVOEJVNSFKFEOBPTPCBPEEJKBCFUFT LPNQMJLBDJKB  t4WBLJITFLVOEJBNQVUJSBTFKFEBOFLTUFSFNJUFULBP QPTMFEJDBEJKBCFUFTLPNQMJLBDJKB  t4WBLJITFLVOEJEJKBHOPTUJĕLVKFTFKFEOBOPWBPTPCB TBEJKBCFUFTPN t%PHPEJOFEJKBCFUFTʉFJNBUJQPMBNJMJKBSEFPTPCB  UKTWBLJJʊPWKFLJMJʊJUBWBFWSPQTLBQPQVMBDJKB  .MBEJPCPMKFMJPEEJKBCFUFTBTBDJMKFNQPEJ[BOKBTWJKFTUJ PEJKFCFUFTVJQSPCMFNJNBTBLPKJNBTFTVPʊBWBKVPCPMKFMJPE EJKFCFUFTBV1PEHPSJDJ PLUPCSBHPEJOFGPSNJSBKVOFQSPĕUB CJMOVPSHBOJ[BDJKB/70i%JBCFUFT1PEHPSJDBw0SHBOJ[BDJKBKF ʊMBO4BWF[BEJKBCFUJʊBSTLJIESVÝUBWBJVESVäFOKB$SOF(PSF0WB PSHBOJ[BDJKB[BDJMKJNBQPESÝLVPTPCBNBTB[ESBWTUWFOJNQSPC MFNJNBOBTUBMJNLBPQPTMKFEJDB%JBCFUFTNFMJUVTB UKÝFʉFSOF CPMFTUJ FEVLBDJKVEKFDFJPESBTMJIPCPMKFMJIPEPWFCPMFTUJ QPESÝLV SPEJUFMKJNBʊJKBEKFDBCPMVKVPEÝFʉFSOFCPMFTUJ FEVLBDJKVNFEJDJO TLPHPTPCMKBPSHBOJ[PWBOKFNUSJCJOB QSFEBWBOKBJESVHJIKBWOJI NBOJGFTUBDJKBLBPJQSPNPDJKV[ESBWJITUJMPWBäJWPUB  ɇMBOPWJVESVäFOKBTWBLPEOFWOPQSPÝJSVKVTWPKB[OBOKB OBUFNVEJKBCFUFTB SB[NKFOKVKVʉJJTLVTUBWBTBPTPCBNBTBEJKB CFUFTPNJ[PLSV[FOKB QPTKFʉVKVʉJLBNQPWFV[FNMKJJSFHJPOJ  QSJTVTUWVKVʉJSB[OJNQSFEBWBOKJNBMKFLBSBTQFDJKBMJTUB PCJMB[FʉJ TFNJOBSFJGFTUJWBMFOBPWVUFNV  /70i%JBCFUFT1PEHPSJDBwWSÝJQPESÝLVMJDJNBTBEJKB CFUFTPNJVMBäFOBQPSFVCPSCJ[BCPMKFNFEJDJOTLFVTMPWF5BLP KFEBOBTOBTOB[JJ[NJKFOKFO1SBWJMOJLPLPSJÝʉFOKVUSBLJDB[B NKFSFOKFOJWPBÝFʉFSBVLSWJJ[BMJDBTUBSJKBPEPTBNOBFTUHPEJOB  ÝUPQSFUIPEOJIHPEJOBOJKFCJPTMVʊBK5BLPÿF JTUJ1SBWMJOLQSP QJTVKFEBMJDBEPFHPEJOF QPEPESFÿFOJNVTMPWJNB NPHV TUFʉJQSBWPOBLPSJÝʊFOKFJOTVMJOTLFQVNQF6PSHBOJ[BDJKJTF OBEBKVEB LBEBTFTUFLOVVTMPWJ QSBWPOBQVNQVʉFJNBUJJ PTPCFTUBSJKFPEPWFEPCJ,BLPCJTFOBKNMBÿJNBTBPWJNTUBOKFN

TNBOKJPCSPKVCPEB[BNKFSFOKFOJWPBÝFʉFSBVLSWJJPNPHVʉJMP LWBMJUFUOPQSBʉFOKFJSFHVMBDJKB KFEBOPEDJMKFWBKFVWPÿFOKFTFO [PSB[BLPOUJOVJSBOPNKFSFOKFOJWPBHMVLP[F 6QSFUIPEOJNHPEJOBNB6ESVäFOKFi%JBCFUFT1PEHPSJDBw PCJMKFäBWB4WKFUTLJEBOEJKBCFUFTB OPWFNCBSOJ[PNSB[MJʊJUJI BLDJKB LBPÝUPTVBLDJKFCFTQMBUOPHNKFSFOKBOJWPBÝFʉFSBVLSWJ  PSHBOJ[PWBOKFUSJCJOBJQSFEBWBOKBPEJKBCFUFTTUBOKV BMJJPLPNQ MJLBDJKBNBEPLPKJIPWPTUBOFEPWPEJɇMBOPWJPWFPSHBOJ[BDJKF  [BKFEOPTBMKVEJNBJ[KBWOPHTFLUPSBVʊFTUWVKVVSB[OJNTQPSUTLJN NBOJGFTUBDJKBNB TBDJMKFNVLMKVʊJWBOKBJQPEJ[BOKBTWJKFTUJ6ʊFT UWPWBOKFNOBSB[MJʊJUJNLBNQPWJNB V#BSV (BN[JHSBEV ;BHSFCV  QSPÝJSVKVTWPKFLPOUBLUFJJTLVTUWBPEJKBCFUPMPÝLPNTUBOKV LPKB JNQPNBäVVCPMKPKNPUPWBDJKJ SFHVMBDJKJJLPOUSPMJTBOKVTWPH TUBOKB;BKFEOPTBESVHJN6ESVäFOKJNBJ[$SOF(PSFJPTPCMKFN ,#$B JTBNJTVPSHBOJ[PWBMJOJ[FEVLBUJWOJISBEJPOJDB  0WJNMBEJMKVEJLPOUBLUPNTBNFEJKJNB MPLBMOPNTBNP VQSBWPNJESäBWOJNJOTUJUVDJKBNBVOBQSFÿVKVTUBWPOJILPKJ EPOPTFPEMVLFQSFNBQSPCMFNVEJKBCFUFTBJCPSCF[BCPMKJQPMPäBK PTPCBTBEJKBCFUFTPN;OBʊBKOBJ[BQBäFOBTVOKJIPWBVʊFÝʉBOB SB[OJNGFTUJWBMJNB[ESBWMKB NFEJDJOF TQPSUBJ[ESBWJITUJMPWB äJWPUB  ,BLPOBWPEFJ[6ESVäFOKB J[BHPEJOVJNBKVOJ[ QMBOPWBJQSPKFLBUB LPKFVLMKVʊVKVBLDJKFNKFSFOKBOJWPBÝFʉFSB VLSWJ TQPSUTLFBLUJWOPTUJ FEVLBDJKVPUFSBQJKJJJTISBOJ QSPNPDJKV [ESBWJITUJMPWBäJWPUB  +FEBOPEOKJIPWJIDJMKFWBKFEBQPLBäVEBPTPCFTBEJKBCF UFTPNNPHVVʊFTUWPWBUJVTWJNBLUJWOPTUJNBQPUQVOPSBWOP QSBWOPLBPJPTUBMJ BEBQSJUPNQPTUJäVOBKCPMKFSF[VMUBUF4B[BEP WPMKTUWPNQP[JWBKVTWF[BJOUFSFTPWBOFEBJNTFQSJLMKVʊFJOBUBK OBʊJOEPQSJOFTVKBʊBOKVTWJKFTUJP%JKBCFUFTNFMJUVTV.PäFUFJI LPOUBLJSBUJOBEJBCFUFTQPEHPSJDB!HNBJMDPNJMJOBċ%JBCFUFT .POUFOFHSP Ivan Milašević Predsjednik NVO Diabetes Podgorica

71


Hronika 01. februar – Jeftin i brz test pijaće vode – Velika Britanija Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od dvije milijarde ljudi nema pristup pijaćoj vodi. S obzirom da većina tih ljudi vodu uzima iz bunara i iz potoka, testiranje vode na bakterije je od izuzetne važnosti. Jeftina i pouzdana oprema za testiranje često nije dostupna ili jednostavno nije pristupačna. Naučnici u Velikoj Britaniji rade na izradi jednostavnog testa na bazi papira, koji bi mogao da utvrdi kvalitet vode za samo nekoliko sekundi. Pijaća voda zaražena bakterijama vodi ka masovnim epidemijama poput kolere u Demokratskoj Republici Kongo, gde je od jula 2017. od te bolesti umrlo više od hiljadu ljudi. Testiranje vode na bakterije je relativno jednostavno, ali i dalje van domašaja siromašnih ljudi koji žive u oblastima pogođenim tim bolestima. Istraživači na Univerzitetu u Batu na jugozapadu Engleske, proučavaju jednostavan i jeftin uređaj koji bi mnogim ljudim pomogao da provjere vodu koju piju. - Može da se koristi na terenu i brzo dobijate rezultate, radi se o sekundama – objašnjava Mirela di Lorenco sa Univerziteta u Batu. Elektrode na bazi ugljenika koje su biorazgradljive, odštampane na parčetu papira, prekrivene su tečnošću zvanom biofilm. Ovaj jednostavni uređaj pravi električni napon, koji može da se snimi instrumentima za mjerenje struje. - Sve što treba da uradimo je da snimimo pozadinu strujnog signala koji pravi taj uređaj, onda to stavimo u vodu koju želimo da testiramo i vidimo da li signal pada ili ostaje konstantan. Ukoliko padne, znači da u vodi ima nečeg lošeg - dodaje Di Lorenco. Senzor na papiru bi mogao da bude povezan sa mobilnim telefonom umjesto na instrument za mjerenje struje. Istraživači ističu da će sprava sa biofilmom koštati malo više od jednog dolara kada bude počela masovna proizvodnja. 06. februar - Britanija brani sistem zdravstvene zaštite od Trampa Velika Britanija se ujedinila u osudi Twitter-napada Donalda Trumpa na njihov sistem zdravstvene zaštite. Predsjednik SAD-a Donald Tramp izazvao je žestoku reakciju ljutitih Britanaca, uključujući i britanskog ministra zdravlja Jeremyja Hunta, jer je kritikovao britanski javno finansirani sistem zdravstvene zaštite, rekavši da je bez prebijenog novčića i da ne funkcioniše. Tramp je upotrijebio britansku Nacionalnu zdravstvenu službu kako bi u unutrašnjoj političkoj raspravi iznio argumente

72

protiv opšte zdravstvene zaštite, no pritom je govorio loše o sistemu kojim se Velika Britanija, najbliža saveznica SAD-a, ponosi. - Demokrati zagovaraju univerzalnu zdravstvenu zaštitu, dok hiljade ljudi u Velikoj Britaniji protestvuje jer je njihov univerzalni sistem ostao bez prebijenog novčića i ne funkcioniše. Demokrati žele uveliko povećati poreze za potpuno lošu i nepersonaliziranu zdravstvenu zaštitu. Ne, hvala! - napisao je Tramp na svom Twitter-u. Ljutiti Britanci u velikom su broju branili NHS na Twitteru, a mnogi su isticali da su protest organizovale grupe koje žele da povećaju izdvajanja za sistem zdravstvene zaštite, a ne ukidati ga. Britanski zdravstveni sistem pruža besplatnu zaštitu svima. Na skupu u Londonu okupilo se oko 60.000 ljudi koji su tražili više sredstava za zdravstvo, te su se u protestnoj šetnji uputili prema kancelariji premijerke Therese May. Čak je i ministar zdravlja Hunt, koji je bio jedna od glavnih meta nezadovoljstva demonstranata, oštro odgovorio Trumpu. 10. februar – Sve veći broj žrtava gripa - SAD Ovogodišnja sezona gripa u Sjedinjenim Državama je najgora u posljednjih 15 godina, a zdravstveni zvaničnici predviđaju da je više nedelja bolesti tek pred njima. Jedna kompanija koja pravi pametni termometar prati kako se grip širi kroz zemlju u realnom vremenu, tako što prikuplja podatke svaki put kada neko izmjeri tjelesnu temperaturu. Najčešći kućni medicinski aparat, termometar, dobija poboljšanje. Novi, Kinsa pametni termometar, ne mjeri samo tjelesnu temperaturu, on takođe šalje podatke koje prikuplja i obavještava roditelje o čemu se radi. - Kako da pomognemo nekome na prvi znak ili simptom da su djeca bolesna i kako da im se pomogne? Kao sporedni proizvod toga, mi ćemo prikupiti rane pokazatelje bolesti i pratićemo širenje bolesti u realnom vremenu – objašnjava Inder Sing, direktor kompanije Kinsa. Ove godine, grip je pogodio Sjedinjene Države posebno snažno, a među najteže pogođenima su savezne države Misuri i Kanzas. Zdravstveni zvaničnici saopštili su da je 37 djece umrlo, dok se broj ljudi kojima je potrebna njega i dalje povećava. Kada roditelji koriste Kinsa termometar, podaci o temperaturi djetata šalju se aplikaciji na pametnom telefonu koja postavlja pitanja o simptomima. Već u 500 hiljada domova, Kinsa prima 25 hiljada podataka iz termometara svakoga dana. Korisnici


primaju personalizovane zdravstvene informacije, dok se prati broj oboljelih u regionu. Lične informacije izdvajaju se iz podataka i zatim predaju kompanijama koje prave proizvode kao što su preparati protiv kašlja i prehlade, dezinfektivna sredstva i sok od pomorandže. - Oni žele da znaju gdjee i kada bolest udara na osnovu generalne geolokacije jer onda mogu da naprave digitalni marketing, da planiraju zalihe - navodi Sing.

na, koja još nije odabrala da bude donator organa, dobiti pismo posredstvom kojeg će moći izraziti svoj stav. Svi koji odluče da ne odgovore na pismo smatraće se budućim donatorima organa. Građani će, međutim, i dalje imati opciju da odustanu svakog trenutka. Novi sistem usvojen je malom razlikom u gornjem domu holandskog parlamenta. Donji dom usvojio je taj zakon s jednim glasom razlike.

13. februar - Evropska komisija odlučuje o zemljama najgorim zagađivačima vazduha

17. februar - Heplerbi podmlađuje stare antibiotike

Evropska komisija saopštila je da će sredinom marta razmatrati slučaj devet zemalja koje se smatraju najgorim po pitanju zagađenja vazduha u Evropskoj uniji i kojima prijeti izvođenjem pred sud.

Komisija zadužena da obezbijedi da zemlje članice poštuju zajednička pravila o emisiji štetnih gasova dala je poslednju šansu Njemačkoj, Španiji, Francuskoj, Mađarskoj, Italiji, Češkoj, Rumuniji, Velikoj Britaniji i Slovačkoj, kojima je istekao rok za dostavljanje dodatnih informacija. Te zemlje redovno prelaze granice emisije gasova, postavljene da zaštite zdravlje evropljana od čestica PM10 i azot-dioksida. Uprkos ponovljenim upozorenjima Komisije, navedene zemlje nisu ograničile emisiju u skladu sa propisima. Komisija je odlučila da protiv njih pokrene poslednju fazu procedure, postupak pred Evropskim sudom pravde, osim ako budu predstavljene dodatne kredibilne, pravovremene i efikasne mjere. Zagađenje vazduha smatra se odgovornim za više od 400.000 prijevremenih smrti godišnje u EU-u, ne računajući Evropljane koji su dobili respiratorne i kardiovaskularne bolesti. 14. februar - Svi građani su donatori organa - Holandija Holandski senatori izglasali su novi zakon koji svakog građanina čini donatorom organa, osim ako oni naglase da to ne žele biti. Poslanica Pia Dijkstra objasnila je da je zakon sličan onima u Belgiji i u Španiji, a da će svaka osoba starija od 18 godi-

Već godinama ljekari upozoravaju na postantibiotsku eru sa otpornim mutacijama koje dovode do takozvane superbakterije, odnosno infekcije otporne na više ljekova. Fejt Lapidus izvještava da je u toku takmičenje u razvoju novih ljekova za liječenje tih iznenadnih mutirajućih infekcija. Bakterije su razvijale otpornost na antibiotike skoro isto troliko vremena koliko se oni proizvode, kaže Entoni Kouts, osnivač kompanije Helperbi Terapeutiks. Ljudska rasa napravila je veliku grešku između četrdesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka. Proizveli smo oko 20 novih klasa antibiotika sa oko 200 analoga. I pomislili smo da je to dovoljno i prestali smo da pravimo antibiotike. Ali bakterije su postale otporne na sve njih. Ne bismo smjeli da upadnemo u istu zamku ponovo. Moramo da proizvodimo nove antibiotike postepeno, u kombinacijama. Pravljenje kombinacija je način na koji Heplerbi podmlađuje stare antibiotike. CRE superbakterija izaziva ozbiljne i često smrtonosne infekcije i počela je da pokazuje znake otpornosti u Kini i djelovima jugoistočne Evrope. Kouts naziva CRE, bakterijom koja može da okonča modernu medicinu. Kombinovanje ojačanih ljekova sa postojećim antibioticima daje im snagu da probiju tvrdi ćelijski zid CRE i drugih razvijenih superbakterija, što im omogućava da budu djelotvorni. Predstavljanjem novog ojačanja svakih 30 godina, Kouts vjeruje da oni mogu da idu korak dalje od otpornosti bakterija i osiguraju budućnost kolistina i drugih spasonosnih ljekova u našem medicinskom arsenalu. 18. februar – Sihronizacija mozgova beba i odraslih - SAD Kada dvije osobe vide stvari na isti način, za to se često kaže da funkcionišu na istoj talasnoj dužini. Taj koncept nedavno je naučno dokazan kada su istraživači na univerzitetu Kejmbridž ustanovili da se mozgovi odraslih i male djece sinhronizuju kada gledaju jedni drugima u oči, dok pjevaju poznate dječje pjesme. Dok pjevaju dječiju pjesmu i gledaju se u oči majka i beba na glavi imaju specijalne kape sa senzorima koji prikupljaju njihove moždane talase i šalju ih u kompjuter na analizu. - Ovo je prvi dokaz da bebe imaju te nevjerovatne sposobnosti da se povežu sa aktivnostima mozga odraslih i mi mislimo da to ima veze sa njihovim sposobnostima da prepoznaju pogled kao znak za spremnost na komunikaciju i spremnost na povezivanje – objasnila je Viktorija Liong koja je na čelu Bejbi-link laboratorije na univerzitetu Kejmbridž. Moždani talasi 36 parova beba i odraslih osoba jasno pokazuju stepen sinhronizacije između njihovih moždanih talasa u zavisnosti od njihovih kontakata očima. Iznenađujuće otkriće

73


bilo je to da se najveća sinhronizacija dogodila kada je glava odraslih bila okrenuta na drugu stranu ali su njihove oči i dalje gledale u bebine oči. Bebina namjera da komunicira bila je mjerena brojem i dužinom vokalizacije koju je pravila. Bebe koje su vokalizovale najduže, imale su najjaču sinhronizaciju sa odraslima što bi, kako kažu naučnici, možda učinilo učenje mnogo efektivnijim. Naučnici kažu da dokazi pokazuju da je sinhronizacija između mozgova beba i odraslih bila još bolja kada su oboje pokazali veću namjeru da komuniciraju.

nostavnog testa krvi koji bi mogao da ustanovi nekoliko vrsta kancera mnogo ranije nego do sada, povećavajući šanse da se zaustavi njihov razvoj. Mektirnan kaže da je njeno istraživanje pokazalo da privoljeti nekoga ko ima prekomjernu težinu ili je gojazan da izgubi težinu ili nekoga ko nije aktivan da postane aktivan, može u velikim procentima da umanji rizik od dobijanja raka. 27. februar - Njemački sud: Gradovi mogu zabraniti vozila s dizelskim motorima

19. februar – Doktorke izložene polnoj diskriminaciji - SAD Iako je u odnosu na muškarce mnogo više žena stagniralo u medicinskoj karijeri i ima manja primanja nego njihove kolege, zvanični stav je da je riječ o pojedinačnim slučajevima i da su muškarci i žene ravnopravni u medicinskom pozivu. Činjenica je, međutim, da liderske pozicije u zdravstvenim institucijama, ali i onima koje obrazuju medicinske kadrove, najviše zauzimaju pripadnici jačeg pola. Samo 15 odsto odjeljenja u klinikama i zdravstvenim centrima u SAD ima načelnice, a žene se nalaze na mjestu dekana u svega 16 odsto obrazovnih medicinskih ustanova. Prema izvještaju Asocijacije američkih medicinskih koledža žene su u poslednjoj deceniji zauzele svega 30 odsto radnih mjesta u akademskoj medicini. 25. februar - Promjena životnog stila umanjuje rizik od raka - SAD Februar je Nacionalni mesec prevencije raka u Sjedinjenim Državama, a američki Institut za istraživanje raka obnavlja napore kako bi informisao javnost o tome kako promjene životnog stila mogu značajno da umanje rizik od dobijanja nekoliko najčešćih vrsta kancera. Kampanja je podstaknuta rezultatima nedavne sveobuhvatne studije koja je čvrsto uspostavila vezu između dijabetesa, gojaznosti i nekoliko vrsta kancera. Naučnici kažu da zdrav život zahtijeva pet osnovnih faktora, prestanak pušenja, održavanje tjelesne težine, redovne fizičke aktivnosti, zdravu ishranu i umjereno konzumiranje alkohola. Analizirajući podatke prikupljene tokom decenija od oko 340 hiljada osoba širom svijeta, istraživači u Britaniji ustanovili su da su oni koji su ispunjavali svih pet uslova, bili 32 odsto u manjem riziku da razviju rak pluća, dojke ili debelog crijeva, najčešćih vrsta raka. - Ako pogledate faktore kao što je gojaznost, možete da uočite različite rezultate, neznatno različite u različitim studijama ali ako ih stavite sve u jednu analizu, zaista pomaže u davanju pune slike onoga što se događa - kaže dr En Mektirnan iz Centra za istraživanje raka Fred Hačinson u Sijetlu. Dr En Mektirnan kaže da povećana dostupnost hrane sa većom količinom masti, šećera i soli doprinosi povećanju broja slučajeva dijabetesa i gojaznosti. Većina ljudi zna da bi trebalo da izbjegava masnu hranu. Ipak, zbog njene dostupnosti, mnogi imaju problem da promijene način ishrane. Ali Mektirnan kaže da ljudi ne bi trebalo da čekaju vladu ili industriju da napravi izbor hrane u njihovo ime. Naučnici u Sjedinjenim Državama rade na razvoju jed-

74

Savezni upravni sud u Lajpcigu je načelno dopustio uvođenje zabrane saobraćaja vozilima sa dizelskim motorima u svrhu smanjenja količine štetnih čestica i plinova u njemačkim gradovima. Savezni upravni sud odbio je žalbe dvije njemačke savezne države na presude nižih sudova koji su presudili da bi zabrana vožnje vozila sa dizelskim motorima bila efikasno sredstvo zaštite javnog zdravlja. Sudovi u Štutgartu i Dizeldorfu prošle godine donijeli su odluku po kojoj gradovi u borbi za čistiji vazduh i zdravlje građana smiju da uvedu zabrane za vozila sa dizelskim motorima. Nakon toga su gradovi i savezne pokrajine slučaj uputili na Savezni upravni sud, koji je trebalo da odluči da li postoji pravni osnov za uvođenje zabrana. Sudije u Lajpcigu su zaključile da nema pravnih prepreka, ali da gradovi istovremeno moraju da odluku o uvođenju zabrana saobraćaja za vozila sa dizelskim motorima uvedu postepeno, a moraju da se uvedu i izuzeci, na primer, za male preduzetnike. Odluka Saveznog upravnog suda u Lajpcigu odnosi se konkretno na Štutgart i Dizeldorf, ali i na ostalih 70 gradova u Njemačkoj gdje vrijednosti oksida azota višestruko premašuju dopuštene granice. Upravo zbog visine tih vrijednosti, koje već godinama prelaze dopuštene granice, grupe za zaštitu životne sredine su tužile desetine njemačkih gradova što ne smanjuju zagađenje vazduha, u velikoj mjeri uzrokovano vozilima sa dizel motorima, i optužile Vladu da interese proizvođača automobila stavlja isped zdravlja građana. Približno 12 miliona vozila u Njemačkoj moglo bi da bude pogođeno zabranama. Matijas Visman iz Udruženja njemačke automobilske industrije smatra da se količina oksida azota može smanjiti i drugim merama, ukazujući na konstantno smanjenje vrednosti tih oksida poslednjih godina.


Bilo da imate stomačne probleme (dijareja, bol, nadutost, grčevi) ili ga koristite radi preventive na putu ili kod kuće, vaša crijevna flora neometano i zdravo funkcioniše u svakoj prilici, uz pomoć samo jedne kapsule Probiotic-a Ivančić i sinovi. U saradnji sa Lalemand-Rosell Institutom, stvorili smo probiotski preparat za celu porodicu, kome se najviše vjeruje na našem tržištu. O tome govori milion prodatih kutija godišnje i podatak da ga neko od nas upotrijebi na svakih 25 sekundi.


Marching towards our 100th year.

1925

2017

Since 1920, Every step we took has been dedicated to a healthier future. ISTANBUL, TURKEY       info@kochealthcare.org  www.kochealthcare.org

Medical 107  
Medical 107  
Advertisement