Page 1

5. FEBRUAR 2018. GODINA IX BROJ 106

1.00

www.medicalcg.me

Polinidalni sinus Vaskularne bolesti Unos joda u trudnoći Hirurgija poremećaja kretanja IVF postupak Povreda ramena Vitamin D Apgar test Addisonova bolest Laseroterapija psorijaze

Predstavljamo: Zavod za transfuziju krvi Crne Gore


Manja doza. Ista efikasnost.

Sadrži jedinstvenu dozu aktivne supstance. Svakodnevnim uzimanjem Andola PRO 75 mg dokazano se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara kod bolesnika koji su ranije imali srčani ili/i moždani udar. Takođe, Andol PRO 75 mg obložen je želudačanootpornom ovojnicom koja smanjuje rizik od iritacije želudačane sluznice.

Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavještenja o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog ljekara ili farmaceuta.


Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Prof. dr Božidar M. Bojović Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Igor Mićunović, dr sci med. Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Zavod za transfuziju krvi Crne Gore Prim. dr Gordana Rašović 10 – 13 Hirurgija poremećaja kretanja Prof. dr Selčuk Peker 14 – 15 Vaskularne bolesti Dr sci med. Nikola Fatić 20 – 21 Polinidalni sinus Dr Danijel Gogić 22 Vitamin D Dr Magdalena Vujović 26 – 27 Povreda rotatorne manžetne ramena Dr Zorica Bajović Srđan Bajović 28 – 29 Hronika Crne Gore 30 – 37 IVF postupak Dr Igor Gogić 46 – 47 Unos joda u trudnoći Radionica, IJZ 48 – 51 Apgar test Dr Snežana Grubač 52 – 53 Epidemije zaraznih bolesti (II) Dr Biljana Ivelja 54 – 55 Addisonova bolest Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović 58 – 59 Hipohondrija Dr Boris Maslovski 60 – 61 Laseroterapija psorijaze Dr Olivera Simić-Kovačević 62 – 63 Dr Bachova terapija Dr Snežana Tomić 64 – 65


LAURUS MEDICAL PLUS P.Z.U. SPECIJALISTIÄŒKA AMBULANTA ZA OPĹ TU MEDICINU I REUMATOLOGIJU U ambulanti ordiniraju iskusni doktori sa viĹĄedecenijskim iskustvom, dr Jovanović Igor, spec. opĹĄte medicine – reumatolog, dr Dragan Lagator, spec. opĹĄte medicine - dermatovenerolog i specijalista opĹĄte medicine dr Sergej Kolosov. ViĹĄedecenijsko iskustvo i profesionalan pristup pacijentima, uz savremenu opremu omogućava pruĹžanje zdravstvenih usluga na zadovoljavajućem nivou, kako u prostorijama ordinacije tako i na terenu, ukljuÄ?ujući kućne posjete i konsultacije. PZU „Laurus medical plus“ je u cilju unaprjeÄ‘enja u pruĹžanju zdravstvenih usluga naĹĄim pacijentima, u pripremi proĹĄirenja djelatnosti koja bi se odnosila na reumatologiju, dermatovenerologiju i fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. TakoÄ‘e smo u oblasti dijagnostike pripremili upotrebu arteriografa i drugih aparata kao mogućnost za neinvazivnu dijagnostiku.

Dođite da zajedno brinemo o vaťem zdravlju

1SFHMFE*KFLBSBTQFDJKBMJTUF SFVNBUPMPH EFSNBUPMPH

Vrste pregleda: t1SFHMFE*KFLBSBTQFDJKBMJTUF

t%BWBOKFJOUSBWFOTLFJOKFLDJKF

t1SFWJKBOKFSBOF

t1SFHMFE*KFLBSBTVCTQFDJKBMJTUF

t%BWBOKFJOGV[JKF

tÀJWFOKFSBOF

t1SFHMFE*KFLBSBVLVÇŽOPKQPTKFUJ

t*OUSBBSUJLVMBSOBJOKFLDJKB

t*ODJ[JKBBQTDFTBTBQSFHMFEPN

t&,(

t1VOLDJKB[HMPCB

t*TQJSBOKFVWB

t3FLUBMOJUVĂ?F

t*OĂśMUSBDJKBCMPLBEB

t"SUFSJPHSBG

t%BWBOKFJOUSBNVTLVMBSOFJOKFLDJKF

t*OIBMBDJKB

t.KFSFOKFWJTLVMBSOJINBTOPÇŽB

PZU LAURUS MEDICAL PLUS adresa: Marka Miljanova 46, Podgorica, web: www.laurusmedical.me, tel: +382 67 018 031


Brinite o zdravlju na inteligentan način!

bez alergena bez glutena bez laktoze bez mliječnih bjelančevina

Od prvog dana života za: t proliv bilo koje etiologije t pomoć kod dojenačkih kolika t obnovu crijevne mikroflore Lactobacillus rhamnosus, LGG® Bifidobacterium, BB-12® www.jglprobiokulture.com, www.jgl.hr

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me


ZANIMLJIVOSTI

Najčešće boleseti koje nasljeđujemo od roditelja

Od roditelja možemo da naslijedimo brojne fizičke osobine, ali i bolesti. Od svakog roditelja uzimamo po dvije kopije svakoga gena, a mutacija određenih gena glavni je okidač za nasljedne bolesti. Prvi na listi je visoki holesterol. Jedan na 500 ljudi ima genetsku mutaciju koja je uzročnik porodične hiperholesterolemije, nasljedne bolesti srca koja može biti uzrok preuranjenog srčanog ili moždanog udara, a oboljeli od porodične hiperholesterolemije ne mogu da regulišu holesterol, koji se zato nagomilava u venama. Ne pomažu čak ni rigorozne dijete ili vježbanje jer su u ovom slučaju geni učinili svoje - tvrdi američka genetičarka dr Šivani Nazaret. I dok oba roditelja mogu da budu krivci za visoki holesterol, rak dojke nasljeđujemo od oca. Naime, svaki je čovjek rođen sa genima BRCA1 i BRCA2, koji ne stvaraju zdravstvene probleme dok nisu mutirani. Ali žene koje naslijede mutaciju jednog ili oba BRCA gena od oca imaju veći rizik od nastanka raka dojke. Dr Nazaret je objasnila da navedeni geni nisu opasni po zdravlje muškaraca jer je rak dojke rijetka pojava među muškom populacijom, dok se isto ne može reći i za žene. Ako za gubitak kose okrivljujete mušku stranu porodice pogrešno je. Gen koji ima ključnu ulogu kod ćelavosti nalazi se na hromozomu X, koji muškarci uvijek nasljeđuju od majki, dok žene isti gen preuzimaju od oba roditelja. Za dijabetes tipa 2 najčešće je kriv neuredan način života, ali istraživanja pokazuju da čak pet posto mladih ima znakove ove bolesti, iako redovno vježbaju. I ovdje je problem genetska mutacija pa se radi o obliku dijabetesa koji su naučnici nazvali MODY. Sklonost dugotrajnim i teškim glavoboljama propraćenim mučninom nasljedna je u čak 70 do 80 posto slučajeva. Naučnici su otkrili da gen nazvan tresk izaziva pojavu migrena, a on se često nasljeđuje od roditelja - tvrdi dr Kejt Henri sa Univerziteta Njujork Ako je vaša majka imala probleme sa srcem, imate 20 posto veću vjerovatnoću da ćete ih imati i vi, otkrile su četiri odvojene naučne studije. Način na koji prethodni infarkt majke utiče na našu sklonost nije u potpunosti razjašnjen, ali ipak je očit - tvrde stručnjaci. Oko 10 posto iznosi vjerovatnoća da ćete naslijediti sklonost obolijevanju od depresije, otkrio je američki Institut za mentalno zdravlje. Stručnjaci objašnjavaju da je depresija samo jedna od psihičkih bolesti koje se mogu naslijediti, uz bipolarni poremećaj i šizofreniju.

Raynaudova bolest

Raynaudova bolest definiše se kao spazam (stezanje) arteriola (malih arterijskih krvnih žila), najčešće u prstima, a ponekad i u drugim perifernim djelovima, kao npr. nosu ili jeziku. Manifestuje se intermitentnim bljedilom i cijanozom

08

(plavičasta boja kože). Bolest je idiopatska (nepoznatog uzroka) a u 60 do 90% opisanih slučajeva radi se o mladim ženama. Prag tolerancije, nakon kojeg će nastupiti spazam, snižen je pothlađivanjem dotičnog područja ili nekim emocionalnim stresom. Bljedilo ili cijanoza prstiju javljaju se intermitentno, a može ih dakle izazvati hladnoća ili emocionalni stres. Promjene boje kože odvijaju se u nekoliko faza; prvo se javlja bljedilo, pa cijanoza - plavičasta boja kože, a na kraju crvenilo koje je rezultat reaktivne hiperemije (posljedična reakcija prekomjernog širenja krvnih žila i dotoka krvi). Ove promjene mogu se odvijati i samo u dvije faze, tako da prvo nastupi bljedilo, a zatim odmah crvenilo. Spazam arterijskih krvnih žila može trajati minutima, ali i satima, no uglavnom nije toliko jak da bi uzrokovao ozbiljnije oštećenje tkiva. Raynaudov fenomen je sekundarno stanje povezano s drugim osnovnim bolestima kao što su, sistemski lupus, reumatoidni artritis, sklerodermija, opstrukcijske arterijske bolesti itd.


IZ MEDICINE Dijabetes tipa 1 povećava rizik od nastanka nekih vrsta raka

Naučnici iz Škotske su sproveli istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Diabetologia. Na području pet zemalja analizirali su zdravlje osoba koje boluju od dijabetesa tipa 1 i došli su do saznanja da osobe koje boluju od dijabetesa tipa 1 imaju veći rizik od nastanka raka jetre (50% veći rizik kod muškaraca i 55% veći rizik kod žena), raka pankreasa (53% kod muškaraca, 25% kod žena) i raka bubrega (30% kod muškaraca i 47% kod žena), a žene imaju za 42% veći rizik od nastanka raka endometrija. Žene koje boluju od dijabetesa tipa 1 imaju za 10% manji rizik od nastanka raka dojke, a muškarci za 44% manji rizik od nastanka raka prostate.

Dijabetes tipa 1 se javlja kod oko 5% svih slučajeva dijabetesa. Do njega dolazi kada pankreas nije u stanju da proizvodi hormon inzulin. Tada dolazi do povećanja vrijednosti glukoze ili hiperglikemije.

Omega 3 masne kisjeline u borbi protiv mnogih bolesti

Adekvatan unos omega 3 masnih kisjelina reguliše nivo triglicerida u krvi, smanjuje rizik od nastanka kancerogenih ćelija, ublažava simptome depresije i učestvuje u prevenciji kognitivnih poremećaja. Postoje tri osnovne vrste omega 3 masnih kisjelina: EPA, DHA i ALA. EPA masne kisjeline imaju moćno protiv upalno djelovanje i pokazale su se djelotvornim u ublažavanju depresije. DHA masne kisjeline pronalazimo u sastavu stanične membrane i mozga. ALA masne kisjeline pronalazimo u namirnicama biljnog porijekla i njih najviše unosimo. Kako bi ispunile svoju ulogu, ALA masne kisjeline se u tijelu moraju pretvoriti u EPA ili DHA masne kisjeline. Tijelo ne može samostalno da proizvodi omega 3 masne kisjeline, zbog čega je izuzetno važno unositi ih putem ishrane. Najbolji izvori su: haringa, skuša, losos, sardine, pastrmke i tuna.

Koktel ljekova koji sprečava razmožavanje većine virusa i bakterija Studija predkliničkih testiranja objavljena je u časopisu Journal of Cellular Physiology, a u njoj je navedeno da je korišten koktel lijekova sa viagrom kao jednim od njih, koji uspješno ciljaju protein GRP78 i njegove srodne proteine. Kao rezultat naučnici su uspjeli da spriječe razmnožavanje većine virusa i na taj način su neke bakterije koje su otporne na antibiotike učinili ponovno ranjivima na uobičajene antibiotike. Pronađen je i dokaz da je koktel ljekova uspješno eliminisao i matične ćelije raka mozga. - U osnovi imamo koncept koji kaže da napadom na GRP78 ranjavamo i ćelije raka i sprečavamo viruse da šire zarazu i razmnožavaju se, kao i da ubijamo superbakterije otporne na antibiotike - istakao je dr Paul Dent, voditelj studije. Dokazivanjem da je protein GRP78 meta za ljekove, otvaraju se i mogućnosti za liječenje raznoraznih virusnih infekcija za koje bi mnogi dosad tvrdili da ih je nemoguće trenutno liječiti. Dr Dent i njegov tim već sad znaju da isti tretman koktelom ljekova sa viagrom ubija ćelije raka kod miševa, bez oštećenja normalnog tkiva, a sljedeći korak je dalje istraživanje mogućnosti te metode liječenja u borbi protiv raka.

09


ŠEST GODINA POSTOJANJA I RADA ZAVODA ZA TRANSFUZIJU KRVI CRNE GORE Realizovane i planirane aktivnosti

Prim. dr Gordana Rašović Jedan je od prioritetnih ciljeva zdravstvenih sistema u razvijenim zemljama, predstavlja kontinuirano unaprijeđenje kvaliteta zdravstvene zaštite. Važnu kariku u lancu uspješnog liječenja i zbrinjavanja patologije sa kojom se savremena medicina sreće u današnje vrijeme, predstavlja upravo pravovremena i adekvatna transfuziološka potpora. Mogućnost primjene savremenih principa transfuziloškog liječenja predstavlja jedan od preduslova za uvođenje i održanje procedura u usko specijalizovanim granama medicine. Prepoznata kao veoma važan segment u liječenju, a imajući na umu prirodu ljekova proizvedenih iz ljudske krvi, kao i način njihovog obezbjeđivanja, od čega zavisi sigurnost samog lijeka, EU je donijela preporuke, koje predstavljaju logičan zahtjev struke, moralni i etički imperativ. Dobra organizacija transfuziološke Službe, zasnovana na savremenim načelima, predstavlja preduslov uspješnog i sigurnog transfuziološkog liječenja, a samim tim i uspješne podrške u svim granama medicine. Imajući sve ovo na umu i vodeći se stavovima razvijenih zemalja, preduzete su brojne aktivnosti na polju reorganizacije transfuziološke službe u našoj zemlji i uspostavljanja kvalitetnog i odživog sistema transfuziološke službe sa krajnim ciljem unaprijeđenja zdravstvenih usluga. - 2011 – Osnivanje JZU Zavoda za transfuziju krvi Crne

10

Gore, organizovane na nacionalnom nivou - 2012 – Početak samostalnog rada - 2015 – Useljenje u novi prostor referentne ustanove Zavoda - 2017 – 6 godina samostalnog rada JZU Zavod za transfuziju krvi Crne Gore je svojim osnivanjem i početkom samostalnog rada, što je zbog svog značaja u ukupnom zdravstvenom sistemu postavljeno kao jedan od uslova zemljama kandidatima za pristupanje EU, zahvaljujući stručnosti i velikom entuzijazmu zaposlenih, krenuo u intenzivan razvoj svih segmenata transfuziološkog rada, koji čine cijelinu transfuziološke djelatnosti.

DAVALAŠTVO KRVI Stepen razvoja dobrovoljnog davalaštva krvi, koje na prvom mjestu predstavlja razvijenost svijesti društva jedne zemlje, predstavljenu stepenom razvijenosti svijesti pojedinca u tom sistemu, o značaju raspoloživosti adekvatnim količinama sigurne krvi za potrebe kvalitetnog i pravovremenog funkcionisanja ukupnog zdravstvenog sistema zemlje, predstavlja jedan od početnih i izuzetno važnih segmenata u radu transfuziološke službe. Iz tog razloga, a imajući u vidu činjenicu da je jedini izvor ovog lijeka zdrav čovjek, Zavod je svoje aktivnosti usmjerio


u pravcu zdravstvenog prosvjećivanja stanovništva i redovnog i kontinuiranog pružanja informacija. U tom smislu preduzeto je: - Intenziviranje vaspitno-motivacionog rada - Saradnja sa državnim institucijama - Saradnja sa privatnim kompanijama - Realizacija media plana - Rad sa srednjoškolskom populacijom - Pokretanje kampanje sa Univerzitetom Crne Gore “KRV NIJE VODA” - Rad sa djecom u vrtićima uz saglasnost Ministrarstva prosvjete - Učešće i podrška u realizaciji kampanje “PRUŽI RUKU ZA ŽIVOT” u saradnji sa javnim servisom Crne Gore, a na inicijativu Crvenog krsta Crne Gore - Izvođenje akcija DDK u Zavodu i na terenu Preduzete aktivnosti dovele su i do evidentnih rezultata. To možemo vidjeti kroz porast ukupnog davalaštva krvi sa 2,2% u 2011. godini na 2,9% u 2017. godini. Pored toga, izuzetno važna činjenica su pokazatelji značajne izmjene strukture davaoca krvi u korist dobrovoljnog, nenamjenskog davalaštva u odnosu na porodične davaoce krvi sa svega 25% u 2011. na 48% u 2017. godini.

EDUKACIJA KADRA Shvatajući važnost kontinuirane medicinske edukacije zaposlenih Zavoda, preduzete su aktivnosti i realizovane obuke

u svrhu daljeg unaprijeđenja rada i sinhronizacije usluga svih grana medicine a u cilju unaprijeđenja konačne zdravstvene usluge. Aktivnosti su bile usmjerene na izradu dokumenata kao i praćenje noviteta u svim segmentima rada. - Implementaciju i unaprijeđenje Sistema kvaliteta - Haemovigilancu – sistem prijavljivanja i izvještavanja SAE/SAR - Sertifikaciju Ustanove za standarde ISO 9001:2015 i 27001 - Obuku trenera u sistemu kontrole kvaliteta- EDQM CoE - Učešće na eropskom kongresu ISBT sa najnovijim informacijama iz struke

11


ravnopropravno učešće na polju međunarodne saradnje i razmjene produkata, Zavod je nastavio sa aktivnostima započetim još 2010. godine u pravcu: - Eksterne kontrole laboratorijskog rada Zavoda kroz učešće Zavoda u EDQM programu B-PTS studija Savjeta Evrope – realizovano 5 studija u 2017. godini. - Trodnevna posjeta ekspertskog tima Savjeta Evrope EDQM-a (Euopian Directorate Quality Management) u okviru programa QM-BMJV (Quality management – Blood Mutual Joint Visit) u maju 2017. godine. Mišljenje eksperata u finalnom izvještaju o ukupnom radu Zavoda, a na prvom mjestu o stručnom radu sa implementiranim standardnim operativnim procedurama i radnim procesima, bilo je izuzetno pozitivno.

- Izradu i sprovođenje planova integriteta u institucijama Crne Gore - Učešće na skupu “Sharing Best Practices: Quality Risk Management, Change Control, Validation and Qualification in Blood Establishment” - EDQM CoE - Učešće na Kongresu Transfuzijske medicine BiH - Učešće na VI Sajmu medicine CG Osim toga, preduzete su obuke zaposlenih u Ustanovi: - Obuka osoblja Zavoda za rad na novom aparatu HemoQHb201+ za određivanje prijedonacijskog hemoglobin davaoca krvi - Obuka osoblja za rad na aparatu IHA 500

OSTALE AKTIVNOSTI - Uspostavljena back-up podrška za aparat IHA 1000 za imunohematološko testiranje davaoca krvi - Uspostavljena back-up podrška za aparat Architect 2000i za testiranje na krvlju prenosive bolesti HIV,HBV,HCV i Siphilis - Validiran postupak uvođenja metode prijedonacijskog određivanja hemoglobina davaoca krvi aparatom HemiQHb201+. Postupak je pušten u rad u svim organizacionim djelovima Zavoda - Automatizacija procesa rada za potrebe pacijenata KC CG

VAŽNE AKTIVNOSTI – KRUNA RADA MEĐUNARODNE AKTIVNOSTI Imajući namjeru da postane dio i ravnopravan učesnik i partner u procesima međunarodnih integracija i obezbijedi

12

Svjesni činjenice koliko je urađeno za kratko vrijeme i gdje se nalazimo sa svojim stručnim znanjem, radom i uslovima rada u poređenju sa ustanovama istog tipa u Evropi, preduzeli smo sljedeće korake: - Sprovedena je interna kontrola za sertifikaciju standarda


ISO 9001:2015 za Sistem kvaliteta i 27001:2013 za bezbijednost informacija - Podnešena aplikacija za eksternu provjeru i postupak Sertifikacije za standarde ISO 9001:2015 i 27001:2013.

PLANIRANE AKTIVNOSTI Pored nastavka započetih aktivnosti, planirano je: - Sprovođenje pripremnih aktivnosti za uvođenje afereznih postupaka - Uspostavljanje rada laboratorije za kontrolu kvaliteta - Finalizacija postupka centralizacije obrade jedinica krvi i distribucije - Uspostavljanje metode telemedicine u rad Zavoda za potrebe kliničke transfuzije

- Unaprijeđenje uslova za rad sa davaocima krvi na terenu i svakako - Puno volje, entuzijazma i optimizma zaposlenih. U prethodnom šestogodišnjem periodu urađeno je mnogo. Naravno, neophodno je nastaviti sa daljim razvojem u svim segmentima transfuziološke djelatnosti, uvođenjem novih postupaka u cilju unaprijeđenja usluga. Realizacija planova Zavoda zavisiće isključivo od prepoznavanja važnosti usluga transfuziološke službe za ukupan zdravstveni sistem i razumijevanja kompetentnih autoriteta odosno, od raspoloživih finansijskih sredstava za adekvatno funkcionisanje ustanove i obezbijeđenje kontinuiteta rada u smislu obezbijeđenja kadrovskih kapaciteta i uslova za rad.

Uspostavljanje afereznih postupaka u cilju dobijanja - visoko kvalitetnih trombocita od jednog davaoca postupkom donorske tromocitafereze, - znatno većih količina plazme postupkom donorske plazmafereze. Uspostavljanje rada laboratorije za kontrolu kvaliteta u cilju redovne kontrole ispravnosti finalnog proizvoda u skladu sa zahtjevima sistema kvaliteta i preporukama EU. Uspostavljanje postupka telemedicine u rad Zavoda za potrebe kliničke transfuzije a u cilju povećanja efikasnosti i unaprijeđenja pružanja usluga svim pacijentima na teritoriji Crne Gore. Finalizacija postupka centralizacije obrade jedinica krvi i distribucije komponenata krvi svim OD Zavoda u cilju standardizacije kvaliteta proizvoda (lijeka) i omogućavanja dostupnosti svima kojima je ovaj lijek potreban na teritoriji naše zemlje. Kao kruna našeg rada a nakon dvije godine sprovođenja obuka zaposlenih i otklanjanja postojećih neusaglašenosti, u decembru 2017. godine, zvanično su nam uručeni Sertifikati ISO 9001:2015 i ISO 27001:13. Za finalnu realizaciju planiranih aktivnosti neophodno je ispuniti preduslove koji se odnose na: - Obezbijeđenje neophodnih humanih resursa i jačanje kadrovskih kapaciteta - Unaprijeđenje uslova rada u organizacionim djelovima Zavoda - Nabavku nove potrebne opreme i sredstava za rad

13


Neurohirurgija

HIRURGIJA POREMEĆAJA KRETANJA (Parkinsonova bolest, esencijalni tremor i distonija) Parkinsonova bolest je podmukla bolest koja polako napreduje. Nastaje usljed nedostatka moždane supstance zvane dopamin. Bolest prvenstveno karakteriše podrhtavanje ruku, a zatim i krutost mišića i usporeno kretanje

Prof. dr Selčuk Peker M.D. * Univerzitetska bolnica Koč, Istanbul Koja je prosječna starost pri dijagnozi i koja je prevalenca? Dijagnostifikuje se kod jednog na svakih 100 ljudi starijih od 70 godina. To je hronična progresivna bolest. Koji su simptomi Parkinsonove bolesti? Parkinsonovi znaci i simptomi mogu uključivati: tremor, usporeno kretanje (bradikinezija), krutost mišića, oštećeni položaj i ravnoteža, gubitak automatskih kretanja, promjene govora i pisanja. Kakav je tretman Parkinsonove bolesti? Prvo, započinje liječenje ljekovima. Odziv na liječenje ljekovima postepeno se smanjuje tokom vremena kod nekih montenegro@kochealthcare.org

pacijenata. Ovaj interval karakterišu varijacije među pacijentima. Plasmanom posebne baterije u mozak, koja stimuliše električne aktivnosti struktura smještenih duboko u mozgu, odgovornih za koordinaciju kretanja, kako bi pacijenti koji se suočavaju sa ozbiljnim poteškoćama zbog svog nedostatka, mogli da djeluju nezavisno u aktivnostima svakodnevnog života i da olakšaju život. Koje su druge bolesti popraćene poremećajima kretanja? Esencijalni tremor je nevoljno drhtanje šaka, ruku, glave i nogu. On se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi i predstavlja najčešći oblik poremećaja kretanja. Distonija Ovaj poremećaj kretanja karakteriše nekontrolisano ponavljanje kontrakcija mišića, što dovodi do abnormalnih položaja (uvijanja, savijanja i zaokretanja ekstremiteta). Ova bolest negativno utiče na kvalitet života pacijenata i češća je kod djece i adolescenata.


tremor), palidum (za Parkinsonovu bolest i distoniju) i subtalamičnu oblast (za Parkinsonovu bolest). Najznačajnija prednost dubokog stimulisanja mozga je nemogućnost bilo kakvog oštećenja tkiva. Električna struja koju šalje baterija podešava se prema potrebama pacijenta. Bateriju koja se nalazi ispod klavikule (ključne kosti) treba zamijeniti u prosjeku u intervalima od 4 do 5 godina. Odnedavno je ovo najpoželjnija metoda širom svijeta za hirurško regulisanje poremećaja kretanja. Hirurgija lezija (radiofrekventna termokoagulacija) Operacija lezija je još jedna metoda koja se koristi za liječenje poremećaja kretanja. Buši se mala rupa u lobanju kako bi specijalna igla doprijela do oboljele površine mozga; toplota koja se stvara u vrhu igle uništava problematičnu regiju u mozgu. Ova metoda je korišćena dugi niz godina za talamotomiju (za tremor), palidotomiju (za Parkinsonovu bolest i distoniju) i subtalamatomiju (za Parkinsonovu bolest). Nakon postupka dobija se brz odgovor o stanju pacijenta.

Koje su metode hirurškog liječenja? Mogu se razmotriti hirurški postupci kada ljekovi ne mogu kontrolisati simptome poremećaja pokreta ili nuspojave usljed upotrebe ljekova. Parkinsonova bolest, distonija i esencijalni tremor su poremećaji kretanja koji se najčešće liječe hirurškim zahvatima. Ko su kandidati za metode hirurškog liječenja? Pacijenta procjenjuje tim za poremećaje motorike koji se sastoji od neurologa, neurohirurga i psihijatara. Razmatraju se ljekovi i tretmani koji se već koriste i pregleda se istorija bolesti. Hirurško liječenje primjenjuje se kod pacijenata koji će na osnovu detaljnih ispitivanja imati najviše koristi od toga. U opštem slučaju, koriste se tri vrste hirurških metoda: 1. Duboka moždana stimulacija (moždana baterija), 2. Hirurgija lezija (radiofrekventna termokoagulacija), 3. Radio hirurgija Gamma nožem. Svaka hirurška metoda ima svoje prednosti i mane. Doktor odlučuje o najboljoj metodi za svakog pacijenta. Duboka moždana stimulacija (moždana baterija) U ovom postupku, postavlja se veoma tanki električni kabel u centre koji su odgovorni za poremećaja motorike i kontinuirano se puštaju električni impulsi, koji olakšavaju tegobe koje osjećaju pacijenti. Duboko stimulisanje mozga cilja talamus (za montenegro@kochealthcare.org

Radiohirurgija gamma nožem Radiohirurgija gamma nožem se koristiti za liječenje poremećaja kretanja. Gamma nož se može koristiti za talamotomiju i subtalamatomiju. Gamma nož ima prednost jer se kurativni zraci usmjeravaju ka ciljnoj zoni bez potrebe za bilo kojim hirurškim postupkom. Ovim se eliminišu komplikacije operacije. Medutim, potrebno je nekoliko mjeseci da se uvidi efekat tretmana. Gamma nož je bezbjedna opcija za pacijente koji imaju intrakranijalne ili sistemske bolesti koje mogu biti eventualna preprema klasičnom hirurškom zahvatu. * Prof. dr Selčuk Peker M.D. je rođen u Giresunu 1961. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta Hacettepe 1984. godine. Spcijalizirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta Hacettep na polju neurohirurgije 1993. godine. Dobio je stipendiju u radio-hirurgiji gama noža na Univerzitetu Medicinski centar Pitsburg. Dobio je još jednu stipendiju u hirurgiji bola i hirurškim poremećajima pokreta na Univerzitetu za zdravstvene nauke u Oregonu. Godine 2000. radio je na Odsjeku za neurohirurgiju Univerziteta Marmara. Diplomirao je 2005. godine. Iste godine radio je u bolnici Acıbadem Koziatagı. 2011. godine je doktorirao na Medicinskom fakultetu Univerziteta Acibadem. Od 2016. godine radi u Univerzitetskoj bolnici Koč. Prof. dr Selčuk Peker uglavnom radi na radio-hirurgiji gama noža, hirurgiji bola, operacijama poremećaja kretanja. Za informacije o hirurgiji za poremećaje kretanja, molimo pozovite +90850 250 8 250 (broj lokala: 20875) +382 67310337, mail: montenegro@kochealthcare.org


Sezona gripa i v Postoji li n Polako ali sigurno dolazi sezona gripa. U momentu kada se osjećamo slabo, malaksalo, imamo povišenu temperaturu uz propratne probleme sa disanjem, vrlo često bez prethodne konsultacije sa ljekarom pohitamo u prvu apoteku i tražimo neki antibiotik. Iako nam se stalno govori da bi trebalo izbjegavati antibiotike kada ne postoji sigurnost da je u pitanju bakterijska infekcija, i ako je već neko vrijeme zabranjena kupovina antibiotika bez ljekarskog recepta, sigurna sam da svako u svojoj „kućnoj apoteci“ ima neki antibiotik koji je tu zaostao, a puzdano znamo da nam je pomogao kada smo prošli put bili bolesni. Bilo kako bilo, u zimskom periodu raste potrošnja antibiotika koji svakako rješavaju neke zdravstvene problem, ali takođe stvaraju neke druge. Naime, kada uzimamo antibiotike, oni djeluju na bakterije u cijelom organizmu. Na taj način će riješiti npr. respiratornu infekcju, ali s drage dame, složićete se da Vam se dešavalo da nakon upotrebe antibiotika počinjete da osjećate neke vaginalne probleme kao što su svrab, peckanje ili pojačan sekret.

To se dešava zbog toga što je vagina prirodno stanište različitih mikroorganizama koji tu žive u ravnoteži i čine normalnu vaginalnu floru. Ova ravnoteža je veoma osjetljiva, može se narušiti u svakom momentu. Pri upotrebi antibiotika, najčešće se na udaru nađu Laktobacili (dobre bakterije) koje nastanjuju vaginalnu sluzokožu, i to je potpuno dovoljno da se naruši ionako krhka ravnoteža. Smanjenje broja Laktobacila rezultuje stvaranjem pogodnih uslova za razvoj štetnih bakterija (koka) i gljivica (Candide albicans). Pod ovakvim uslovima kandida može nekontrolisano da se razmnožava i da izazove infekciju. Od žena koje se jave ljekaru zbog vaginalne infekcije, čak 37% ima kandidijazu. Prve tegobe su pojačan vaginalni sekret i svrab genitalija. Sekret podsjeća na mlad sir i ima neprijatan miris. Česti simptomi su i otok, crvenilo, bol pri polnom odnosu, iritacija spoljašnjih i unutrašnjih usana i bol pri mokrenju. Kandidijaza se "lako liječi, ali se teško izliječi". Naime,


aginalne tegobe? eka veza? najčešći pristup liječenja kandide je upotreba lokalnih antimikotika, međutim, veoma često se javlja “boomerang efekat” tj. poslije par mjeseci problem se ponavlja, tako da se odjednom nalazite u začaranom krugu. Baš zato, drage čitateljke, prije nego što počnete sa antibiotskom terapijom, osigurajte se da ne bi izazvali problem na drugom mjestu. BioClin Vam nudi Mlti-Gyn FloruPlus - inovativan i jedinstven proizvod koji se, prema svom sastavu i djelovanju, razlikuje od svega ostalog na našem tržištu. FloraPlus je preventiva kod kandidijaze i trenutna pomoć kod infekcija kandidom. FloraPlus pomaže dobrim bakterijama - laktobacilima koji dominiraju u vašoj ličnoj vaginalnoj flori i podstiče ih da prirodnim putem pobijede neželjene mikroorganizame – Kandidu. FloraPlus je kombinacija 2QR kompleksa i prebiotika. 2QR kompleks je prirodna bioaktivna supstanca koja se dobija iz biljke Aloe barbadensisMiller. 2QR kompleks ne ubija bakterije kao antibiotic, već ih sprječava da se “uhvate” za sluzokožu vagine,

te na taj način štetne bakterije nemajući direktan izvor hrane, bukvalno umiru od gladi. FloraPlus osim 2QR kompleksa u svom sastavu ima i prebiotske komponente koje predstavljaju selektivno odabranu hranu (aminokisjeline, vitamine i monosaharide) za laktobacile već prisutne u organizmu, čime se favorizuje njihov rast i razvoj, čineći ih pobjednicima u borbi protiv Kandide.

Kada se preporučuje Flora Plus - poslije menstruacije i intimnog odnosa bez zaštite, - za vrijeme ili poslije antibiotske i antimikotske terapije, - poslije hormonske terapije, - poslije kupanja u bazenu, - ako se osjeti peckanje, svrab ili neprijatan miris, - poslije stresa, ako žena ima sklonost ka gljivičnim infekcijama, - kod akutnih i ponovljenih kandidijaza.


Kineski naučnici su 2013. godine uspjeli da obnove polomljen zub koristeći matićne ćelije uzete iz urina.

Ljudska ruka ima 34 mišića dok u slonovoj surli ima više od 1.500 mišića.

Virus kijavice je sposoban da se održi punih 6 mjeseci na temperaturama i do 76 stepeni ispod nule i da čak i u tim uslovima bude zarazan.

Dok se čovjek odmara, petinu njegove energije koristi mozak, četvrtinu mišići i srce, dok najveći dio troše jetra i slezina čisteći krv.

Tonzurofobija je strah od šišanja.

Jedna osmina svjetskog stanovništva ima plavu kosu. Najmanje 75 mišića učestvuje u izgovaranju jedne riječi.

18


Džordž Vašington (1732-1799) predsjednik SAD-a imao je drvenu protezu za zube.

Jedna kap otrova zmije Tajpan (Oxyuranus) iz Australije može da usmrti 12 odraslih ljudi.

Uživanje u jedenju čokolade nekada se smatralo đavolskim iskušenjem.

Čovjek u životu u prosjeku provede dvije nedelje ljubeći se.

Ljudski mozak može istovremeno da drži pet do deset kratkoročnih sjećanja.

Leonardova Mona Liza nema obrve.

Prosječan životni vijek pećinskog čovjeka bio je 18 godina.

19


Šta su to vaskularne bolesti Asst. dr sci med. Nikola Fatić, spec. vaskularne hirurgije Klinički centar Crne Gore Većina ljudi upoznata je sa bolestima srca i posljedicama blokade krnih sudova koji ishranjuju srce. Međutim, malo ljudi shvata i razumije da se suženje i blokada aterosklerotičnim plakom može desiti, ne samo na arterijama srca već svuda u tijelu. Arterije sprovode krv bogatu kiseonikom i hranjlivim materijama do svih djelova tijela, te njihovo suženje i potpuno zapušenje može izazvati ozbiljne posljedice. Tri najprepoznatljivija oboljenja koje tretira vaskularna hirurgija su:

Aneurizma Abdominalne Aorte

- komplikacije ove bolesti mogu biti fatalne po pacijenta. U 70% slučajeva istovremeno su aneurizmatski izmjenjene ilijačne, a u 30% slučajeva femoralne i poplitealne arterije. AAA do 4 cm nazivaju se „malim”, a one veće od 4 cm „velikim”, od čega, između ostalog, zavisi i način njihovog liječenja. Prirodni tok aneurizmatske bolesti vodi komplikacijama: kompresija okolnih struktura, tromboza, embolizacija, ruptura. Na osnovu gore navedenog toka aneurizme abdominalne aorte može se govoriti o simptomima koji se kreću od potpuno asimptomatskih AAA, koje se otkrivaju kao prateći nalaz, preko kompresivnih simptoma okolnih struktura tipa opstipacije, bola u trbuhu, bola u leđima, do ishemije usljed tromboze i/ili hemoragijskog šoka i smrti usljed rupture.

Karotidna bolest – Moždani udar

Normalna abdominalna aorta

Aneurizma abdominalne aorte

Aneurizma abdominalne aorte (AAA) predstavlja trajno proširenje abdominalne aorte veće od 3 cm u njenom prečniku

20

Šlog - Akutni moždani udar predstavlja oboljenje koje je treći uzrok smrti u svijetu, i ubica broj 1. u zemljama bivše Jugoslavije. Stopa smrtnosti je ogromna. Šlog predstavlja bolest sa najvećim stepenom invaliditeta u odnosu na sve druge neurološke bolesti. Lako je zaključiti da šlog ne predstavlja samo medicinski problem, već duboko zadire u sociekonsmski život pojedinaca, njegove porodice


Vaskularni sistem Vaskularni sistem sačinjen je od krvnih sudova koji nose krv kroz vaše tijelo. Arterije nose krv obogaćenu kiseonikom od srca, dok vene u srce vraćaju krv osiromašenu kiseonikom. Glavna i najveća arterija vašeg tijela, koja počinje od vašeg srca, naziva se aorta. Kako krv putuje kroz tijelo, ona ulazi u sve manje i manje krvne sudove, dosežući svaku vašu ćeliju, dopremajući u nju kiseonik i hranljive materije, a preuzimajući otpadne produkte i ugljendioksid. Nakon toga krv se sakuplja u venama, od sitnijih do velikih vena, prolazeći kroz vaše bubrege i jetru kako bi se oslobodila otpadnih produkata, te nakon toga dospjeva u srce, tačnije u njegovu desnu stranu, gdje ciklus opet započinje. Cirkulacija krvi je neophodna za život, što znači da sve komponente kardiovaskularnog sistema moraju da funkcionišu besprijekorno svakog minuta. Kako starimo, naše arterije postaju tanje, kruće i suženije. Ovaj proces naziva se arterioskleroza. Jedna od formi arterioskleroze naziva se ATEROSKLEROZA, koja predstavlja nagomilavanje masnoća i stvaranje plakova u velikim i srednjim arterijama. Sužavanje arterija i nastanak plakova može voditi koronarnoj srčanoj bolesti i prouzrokovati srčani udar, ukoliko su procesom ateroskleroze zahvaćene arterije srca. Identična situacija se događa i na arterijama koje vode krv u mozak sa posljedičnim moždanim udarom. Suženje arterija na drugim mjestima, kao na primjer nogama, vodi oboljenju koje se naziva Periferna arterijska bolest, skraćeno PAD. PAD može prouzrokovati nastank rana, pojavu bola pri hodu ili u miru, što sa posljedicu može voditi gubitku/amputaciji ekstremiteta. Oboljenja vena se manifestuju njihovim proširenjem, ranama, krvarenjima itd.

i cijelog društva. Vrlo je važno napomenuti da je vaskularna bolest mozga drugi uzrok demencije, odmah iza Alchajmerove bolesti. Akutni moždani udar može biti ishemijski - nastao kao posljedica nedovoljne cirkulacije u mozgu, u 75%-80%, slučajeva ili hemoragijski - krvarenje u mozgu, u 20% do 25%.

Stenozantnookluzivna bolest arterija - Arterioskleroza Bolest ekstrakranijalnog dijela karotidnih arterija predsavlja najčešći uzrok (60-80%) cerebralne ishemije i moždanog udara, stoga se može zaključiti da je preventivno hirurško i medikamentozno liječenje jedna od mogućih opcija tretmana ovog oboljenja. Agresivna borba protiv faktora rizika i strogo-selektivan

izbor pacijenata za operativno liječenje predstavljaju temelj uspješne strategije za smanjenje smrtnosti i inavliditeta kod moždanog udara.

21


POLINIDALNI SINUS (polinidalna bolest, repna dlaka cystis dermoidalis)

Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Klinički centar Crne Gore Polinidalni sinus (polinidalna bolest, repna dlaka cystis dermoidalis) je bolest koja se najčešće javlja u sakrokokcigealnoj regiji (krsna kost, repni predio, između gluteus). Naziv pilonidalni sinus je dobila po tome što se u sinusu često nalaze dlake. Tačan uzrok pilonidalnog sinusa nije poznat. Smatra se da razvojni poremećaji u nivou kože i njenih adneksa (dlake) imaju odgovornost za nastanak. Nešto novijeg datuma je teorija o stečenom porijeklu. Klinička slika pilonidalnog sinusa: U srednjoj liniji u predjelu krsne kosti, između gluteusa, podalje od anusa, javljaju se manji otvori na koži, oko par milimetara ili manji, iz kojih povremeno curi zamućen sadržaj, ili viri snop dlačica. Ako se ovaj otvor zapuši dolazi do prestanka curenja i infekcije te se javi bol, otok i crvenilo na tom mjesti ili u toj regiji. Može se javiti i povišena tjelesna temperatura. Može doći do spontanog provaljivanja i obilnog curenja gnojnog sadržaja na stari ili novonastali otvor, uz regresiju pomenutih simptoma. Pacijentu često nisu ni svjesni da imaju pilonidalnu bolest dok se ne jave simptomi infekcije! Liječenje pilonidalnog sinusa je isključivo hirurško! 1. U stanju akutne infekcije i nastanka apscesa - indikovana odmah incizija i drenaža.

22

2. Po smirivanju aktivne infekcije pristupa se definitivnom hirurškom uklanjanju bolesti! Suština ovog liječenja je u kompletnom hirurškom uklanjanju pilonidalnog sinusa, okolnog zapaljenski izmijenjenog tkiva i svih prisutnih kanala i otvora. Ovo posljednje se postiže bojenjem fistuloznih kanala vitalnim bojama (Metilen blue) koje se ubrizgasvaju kroz otvore na koži. U zavisnosti od načina uklanjanja pilonidalnog sinusa razlikujemo 3 metode: 1. Otvorena - kada se nakon uklanjanja rana ostavlja otvorena da se spontano zacijeli - zahtijeva duže previjanje (par nedjelja) ali ima najveći uspjeh sa najmanjim procentom recidiva. 2. Poluotvorena - kada se ivice rane primaknu i ušiju za dno rane - nešto je kraće previjanje ali je veći procenat recidiva. 3. Zatvorena metoda - kada se ivice rane primarno ušiju i rana zatvori. Rana zaraste za 7-10 dana. Koristi se samo za manje i jednostavne pilonidalne sinuse! 4. Danas se rutinski radi i lasersko uklanjanje pilonidalnog sinusa, ali po meni ova metoda ima smisla kod dobro odabranih i jednostavnih slučajeva. Rezultat se postiže trenutno! Sve pomenute operacije pilonidalnog sinusa se mogu izvoditi u lokalnoj, regionalnoj i opštoj anesteziji!


#SJOJUFP[ESBWMKVOBinteligentanOBÇ?JO

¡ jedinstven sastav probiotika ¡ znanstveno podrŞani sojevi ¡ neťkodljivi i sigurni GR-1Ž i RC-14Ž

oralnekapsule,vaginalnFkapsule intimnisapunJgel oralne kapsule, vaginalnFkapsule intimni sapun Jgel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore tkodbakterijskFvaginozFJvaginalnFmikozF  tprevencijBgenitalnihinfekcijB

kapsuleJvrećice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore tkodatopijskoHdermatitisB  tkodHpylorJinfekcije tkodIBSJIBD 

suspenzija,kapsule,ENZIMIkapsule,pastile

Regulacija crijevne mikroflore tkodproljevB  tkodnadutostiJslabeprobave    Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu


Istine i zablude

NISKE TEMPERATURE Uz sve lijepo što nam nosi vrijeme praznika, druženja i darivanja, zima je godišnje doba sa povećanim brojem nekih bolesti. Pojedine osobe različito reaguju na hladnoću. Djeca i hronični bolesnici su posebno osjetljivi. Ipak, ljudsko tijelo je po prirodi izdržljivo i može funkcionisati i u ekstremnim uslovima. Tako su mnogi osvojili Mont Everest, Himalaje, Lamanš i mnoga mjesta ekstremnih vremenskih uslova, koji su poprilično šokantni za ljudsko tijelo. U zimskom periodu je potrebno ojačati imunitet? ISTINA - Prva bitna stvar kod borbe protiv bolesti je naš imunitet. On je složen sistem zaštite našeg tijela od štetnih spoljašnjih uticaja (bakterija, virusa i parazita). Postoji više načina kako ojačati imunitet, a vitamini su jako važni, posebno vitamini C i D. I na niskim temperaturama je potrebno uzimati dosta vode? ISTINA - Iako su temperature niske, lako može doći do dehidracije. Pravilan unos vode će hidrirati vaše tijelo, isprati toksine, spriječiti urinarne infekcije, pospješiti probavu i spriječiti nastanak zatvora. Pravilan unos vode će ojačati imunitet i smanjiti rizik od nastanka gripe i prehlade. Tokom niskih temperatura je važno konzumirati jaku i kaloričnu hranu? ZABLUDA - Jaka hrana nije isto što i zdrava hrana! Treba uvijek jesti raznoliko. Tijelo će vam biti zahvalno zbog unosa kvalitetne hrane i lakše će moći da se bori protiv potencijalnih bolesti. Zimski period nije vrijeme kada je poželjno držati dijetu. Redukovana ishrana zimi će prije donijeti bolest nego što će proizvesti željeni efekat. Jedite uvijek sezonsko voće. Hladan vazduh povoljno utiče na organizam? ZABLUDA - Hladnoća utiče na sve vitalne organe. Temperatura u minusu pogađa krvne sudove, srce, mozak, pluća, zglobove. Hladno vrijeme ne prija hroničnim bolesnicima, a naročito srčanim, astmatičarima i hipertoničarima, pa ni reumatičarima i oboljelim od dijabetesa. Hroničnim bolesnicima se preporučuje boravak u toplim prostorijama? ISTINA - Hroničnim bolesnicima se preporučuje da, po hladnom vremenu što manje, ili uopšte ne izlaze iz kuće, ako su u mogućnosti, a ako moraju da izađu da se toplo i slojevito obuku, obavezno i stave šal preko usta da ne bi udisali hladan vazduh. Hladan vazduh prija zdravim osobama? ZABLUDA - Čak i zdrave osobe moraju da paze na temperaturne razlike i da se čuvaju od mraza, koji se uvlači kroz usta i nos i hladi cijelo tijelo. Boravak na minusu ne prija ni zdravim osobama, jer izaziva razne fiziološke promjene. Krvni sudovi na koži se skupljaju, organizam pokušava tijelo da održi toplim i nakon dužeg boravka napolju, upravo zbog ovih stvari može doći do angioznog napada.

24


Na niskim temperaturama raste krvni pritisak? ISTINA - Suženje krvnih sudova na hladnoći, kod starijih bolesnika i hipertoničara može da izazove nagli skok krvnog pritiska. Kada je hladno, sužavaju se krvni sudovi na periferiji i povećava otpor u krvnim sudovima, a pritisak raste, pa je dovod kiseonika u organima smanjen, a potražnja veća. Pacijenti koji nemaju regulisan krvni pritisak, a izlaze naglo iz toplih prostorija na hladan vazduh, u velikom su riziku od infarkta srca ili mozga. Fizička aktivnost se preporučuje u hladnim danima? ZABLUDA / ISTINA - Dobro je vježbati u prirodi tokom zime ali izloženost hladnoći može da utiče negativno na naše zdravlje. Ukoliko oni koji trče znaju pravilno da dišu, nema razloga da strahuju. Zato pazite na disanje, ali i na ritam, jer zima ipak traži lakši tempo. Da bi srce održalo cirkulaciju na niskim temperaturama više radi i pod većim je opterećenjem. Pri obavljanju neke fizičke aktivnosti ova potražnja za kiseonikom se povećava, i zbog toga se srčanim bolesnicima, a naročito ako imaju anginu pectoris, preporučuje da u hladnim danima izbjegavaju fizičke aktivnosti. Zima nepovoljno utiče na sinuse? ISTINA - Od zime s razlogom strepe i oni koji pate od sinuzitisa. Hladnoća sužava krvne sudove sluzokože nosa i izaziva curenje sekreta. To može dodatno da se iskomplikuje zapaljenjem srednjeg uha i grla. Zimi je vazduh čist pa prija respiratornom sistemu? ZABLUDA – Zbog hladnoće dolazi do suženja bronhija što pogoršava stanje hroničnih plućnih bolesnika i astmatičara. Osobama koje imaju problem sa astmom je najugroženiji respiratorni sistem, a hladan vazduh prilikom kretanja može da izazove prehladu ili virusne infekcije koje mogu dodatno da komplikuju njihovu situaciju, jer mogu da dovedu do bronhopneumonije. Osobama koje pate od reume i osteporoze ne prija zima? ISTINA - Stariji ljudi koji imaju problem sa osteoporozom rizikuju svaki put kada izađu napolje, jer su prelomi zbog klizavica veoma česti. Na hladnoću su osjetljivi i reumatičari. Bolovi u zglobovima se pojačavaju jer niske temperature i vlaga utiču na receptore za bol. Ako je reuma udružena sa degenerativnim oboljenjima kičme, visokim pritiskom ili dijabetesom, znatno se pogoršavaju tegobe oboljelih. Na niskim temperaturama je koži potrebna dodatna njega? ISTINA - Moramo brinuti za svoje tijelo i preko kože, koja je zimi malo izložena ali tada je jako osjetljiva i podložna isušivanju i pucanju. Hladan vazduh može oštetiti kožu, naročito trudnicama koje prolaze kroz hormonalne promjene. Izuzetno je važno pojačati njegu kože, tako da koža bude potpuno nahranjena. Treba koristiti masnije kreme koje su bazirane na ulju, a ne na vodi. Ulje iz kreme će stvoriti zaštitni sloj na koži. Kosa zimi trpi velika oštećenja? ISTINA - Različiti štetni uticaji, niske temperature, vjetar i suvi vazduh uzrokovan centralnim grijanjem, mogu kosu učiniti beživotnom i bez sjaja. Veoma je važno izbjegavati pranje kose vrućom vodom, jer ona oštećuje i isušuje kosu i kožu i što manje koristite fen. Ukoliko često nosite kape i šešire morate prati kosu svaki dan, zato koristite blage šampone i blage regeneratore da ne bi došlo do dodatnog isušivanja i oštećenja kose. Ne postoji alergija na hladnoću? ZABLUDA - Pojedine osobe vrlo teško podnose niske temperature i mogu reagovati ozeblinama ruku i nogu ili lica, te razvijati i alergiju na hladnoću, kada nastaje osip po cijelom tijelu. Alergija na hladnoću je najčešća kao oblik fizikalne urtikarije. Preosjetljivost na hladnoću se javlja najčešće kod djece i adolescenata. Promjene na koži nastaju nekoliko minuta nakon kontakta s hladnoćom i mogu upućivati da se radi o alergiji na hladnoću ako nastaje lokalno crvenilo, oticanje i svrbež kože, oticanje usana nakon što se jede hladna hrana, oticanje ruku ili nogu i teže reakcije kada nastaje oticanje usana, ždrijela ili gubitak svijesti. SAVJETI ZA HLADNE ZIMSKE DANE: - Nosite šal, kapu i rukavice da bi se utoplili nervni završeci na rukama i glavi, jer to smanjuje rizik od srčane slabosti. - Oni koji pate od sinusa, kapu treba da navuku na čelo i na uši. - Astmatičari ne bi trebalo da izlaze napolje, posebno kada je magla i vidljiv smog. - Oboljeli od reume posebno treba da utopljavaju zglobove i da nose obuću koja se ne kliza, da bi spriječili padove. - Treba disati kroz nos, a ne kroz usta. Nos i sinusi filtriraju i zagrijavaju vazduh. - Za vrijeme tuširanja koristite sunđere za masiranje jer ćete tako pokrenuti cirkulaciju i zagrijati tijelo. - Zaboravite alkohol, on ugrije na kratko, a nakon toga vam je hladno još više. - Ako ste promrzli i uz to gladni, ova dva problema će najbolje riješiti vruća pileća supa. Nije bez razloga upravo ona najčešći recept kod prehlada. - Kod nastalih promrzlina tijelo se mora postepeno utopljavati i ne trljati - masirati i naglo utopljavati.

25


Vitamin D ─Нuvar na┼бeg zdravlja

Dr Magdalena Vujovi─З, spec. higijene Institut za javno zdravlje

Ime, porijeklo vitamina D

t7JUBNJO%QSJQBEBHSVQJMJQPTPMVCJMOJIWJUBNJOB %FQPOVKFTFVNBTOPNULJWV4UWBSBTFVPSHBOJ[NVQPEEFKTUWPN 67[SBLB  t1SPWJUBNJO%EFIJESPIPMFTUFSPMOBTUBPQPEEFKTUWPN 67TWKFUMPTUJLSBULJIUBMBTOJIEV├дJOB oOBTUBKFGPUPLPO WFS[JKPNVLP├дJ   t&O[JNJWB├дOJ[BLPOWFS[JKVVKFUSJ IFQBUJ╩КOJWJUBNJO %IJESPLTJMB[BJEWBFO[JNBVCVCSF[JNB3IJESPLTJMB[B J╧ЯIJESPLTJMB[B

Funkcija vitamina D  

t7JUBNJO%PES├дBWB$BVQMB[NJ  t4UJNVMJ├ЭFJOUFTUJOBMOVBQTPSQDJKV$BVUBOLPNDSJKFWV t1PWF╩ЙBWBSFTPSQDJKV$BJ[LPTUJKV LBEBQBEB$BV QMB[NJEPMB[JEPQPSBTUB15)LPKJQPWF╩ЙBWBTJOUF[VIJESPLTJMB[F JPTUFPCMBTUJ╩ЙFJ[WS├ЭJUJTJOUF[VGBLUPSFBLUJWOPTUJPTUFPLMBTUB t5LJWBQPEEKFMPWBOKFNIJESPLTJMB[F╧Я  0) % TBEFKTUWPTBWJUBNJOPN" VMPHBWJUBNJOB%KFVQSPMJGFSBDJKJJ TB[SJKFWBOKV╩ЙFMJKF EPL%J[PMPWBOPJNB[OB╩КBKVTB[SJKFWBOKV ╩ЙFMJKBLP├дF

DeямБcit vitamina D, manifestacije

/FEPWPMKOBNJOFSBMJ[BDJKBLPTUJKVWPEJVOFF─ХLBTOV BQTPSQDJKVNJOFSBMB$BJ1 ├ЭUPEBMKFNP├дFQSPV[SPLPWBUJOF

26

QSBWJMOVTUSVLUVSVLPTUJKVVEKF╩КJKPKEPCJ LPKBTFNBOJGFTUVKF LBPRahitis,EPLVPESBTMPKEPCJNP├дFEPWFTUJEPCPMFTUJ[WBOF Osteomalacija.

Doprinos vitamina D dobrom zdravlju - za ямБziolo┼бki sistem djelovanjem na:       

t4WF╩ЙFMJKF t)PNFPTUB[B$B t*NVOJTJTUFN t1BOLSFBT ╧а╩ЙFMJKF t4SDFJLSWOFTVEPWF t.J├ЭJ╩ЙF t.P[BL

Za Biolo┼бki sistem djelovanjem na:

 t3FHVMBDJKB╩ЙFMJKTLPHDJLMVTB JOIJCJDJKB╩ЙFMJKTLFQSPMJGFS BDJKF  t*OUFTUJOBMOBBQTPSQDJKB$B SFNPEFMBDJKBLPTUJKV   t4UJNVMBDJKBBLUJWOPTUJNBLSPGBHB TJOUF[BBOUJNJLSPC OJIQFQUJEB GVOLDJKB 5╩ЙFMJKB  t0MBL├ЭBWBOKFTFLSFDJKFJOTVMJO  t3FHVMBDJKB3FOJOBOHJPUFO[JOTJTUFNB LPBHVMBDJKB─Х CSJOPMJ[B GVOLDJKBTS╩КBOPHNJ├ЭJ╩ЙB  t0TJHVSBWBQSBWJMBOSB[WPKTLFMFUOFNVTLVMBUVSFLBPJ


mišićne snage, tɆFMJKF$/4BJNBKV7JUBNJO% 3FDFQUPSFJ 0) %ϟIJESPLTJMB[V Nutritivni statusPESFÿVKFTF MBCPSBUPSJKTLJ J[SBäBWBTFVNKFSOPK KFEJOJDJng/L

 t*NVOJUFU t(PKB[OPTUOBOBʊJOÝUPVTQPSBWB QSPJ[WPEOKVMFQUJOB BEFQPOPWBOVNB TOPNULJWVLPEHPKB[OJIOJKFLPSJT UBO  t,BSDJOPNJEPKLF QSPTUBUF  DSJKFWB  t.VMUJQMFTLMFSP[B  t,BSEJPWBTLVMBSOJTJTUFN  t#VCSFäOFCPMFTUJPQSF[ LPELBMLVMP[FCVCSFHB  t1TPSJKB[B  t%FQSFTJKB

Utvrđuje se tzv. 25(OH)D testom

 tP[CJMKBOEFĕDJU WJUBNJOB%  tEFĕDJUW%  tOFEPWPMKOPW%  tHSBOJʊOJW%  tEPWPMKOPW%  tSJ[JL[BUPLTJʊOPTU

Adekvatni unos - dnevni µg/ dan    

0EPKʊBENKFTFDJ 0ESBTMJ TUBSJKJPEHPEJOB 5SVEOPʉB %PKFOKF

Preporuke za unos./BKWFʉJUPMFSBOUOJEOFWOJVOPT FOHMUPMFSBCMFVQQFSJOUBLFMFWFM6- WJUBNJOB%EBOJ[OPTJ  t[BPEPKʊBEEPNKFTFDJϪH  t;BPEPKʊBENKFTFDJ ϪH  t;BEKFDVHPEJOF ϪH  t;BEKFDVHPEJOBϪH  t;BPESBTMFϪH

Izvori vitamina D

 t4WFSJCF BQPTFCOPTBCMKBSLB MPTPT QBTUSNLB TBSEJOB  TLVÝB UVOB IBSJOHB TPN KFHVMKB PTUSJHF ÝLPMKLF LBWJKBS HBNCPSJ  t.MJKFLPJNBSHBSJOGPSUJĕLPWBOJWJUBNJOPN% TJSJMJ UPGVPQSF[LPEPTPCBTBQPWFʉBOJNIPMFTUFSPMPN 

Šta ako je neko alergičan na proteine mlijeka i intolerantan na laktozu?

 t QSPCMFNJVOPTB$BJWJUBNJOB%

 t6[FUJTVQMFNFOUFJ[BNKFOTLVISBOVHMKJWF KBKB HPWFÿB KFUSB SJCMKFVMKF

Primjeri obroka sa dovoljnom količinom vitamina D:

 tHCBSFOPHMPTPTB ÝPMKJDBNMJKFLBNBOKFHNN PCPHBʉFOPHWJUBNJOPN% tÝPMKJDFTPLBPEOBSBOEäFDJKFÿFOJ HKPHVSUB LPKJKFPCPHBʉFOWJUBNJOPN% UVOBVTPQTUWFOPNTPLVH  LBGFOFLBÝJLFGPSUJĕLPWBOPHNBSHBSJOB PQSF[LPEPTPCBTB QPWFʉBOJNIPMFTUFSPMPN

 t,BKHBOB KBKBPQSF[IPMFTUFSPM6UPNTMVʊBKVDJKFMP KBKF CKFMBODB JMJÝPMKJDBTPLBPEOBSBOEäFDJKFÿFOJQSJSPEOJ

Bolesti i stanja gdje se dodaje vitamin D Preventivno:  t3BIJUJT  t0TUFPQPSP[B

     



Suportivno  t)SPOJʊBOCPMVMFÿJNB [CPHNBOKF HVTUJOFLPÝUBOPHULJWB TBNJNUJNTMBCJKJ LJʊNFOJTUVC7FʉFOBQSF[BOKFNJÝJʉBEPWPEJ EPOBTUBOLBCPMB t3FVNBUPJEOJBSUSJUJT t)JQFSQBSBUJSFPJEJ[BN t5#$ t0TUFSPNBMBDJKB 0TUFPQPSP[B t%NUJQ .VMUJQMBTLMFSP[B )BTIJNPUPUIZSFPJEJUJT t1TPSJKB[B 7JUJMJHP 4DMFSPEFSNB t%FQSFTJKB

Zaključak:

 *[MBHBOKF SVLF ÝBLF SBNFOB OPHF MJDF TVOʊFWPKTWKFU MPTUJNJOVUBEOFWOPVQFSJPEVJ[NFÿV  tJIUPLPNQSPMKFʉB SBOFKFTFOJ QVUBOFEKFMKOP OBKNBOKF  t-KFUJQPTMJKFIEPWPMKOPKFNJOVUB QVUBOFEKFMKOP  t;JNJTWBLPEOFWOP ÝUPQSFETUBWMKB .JOJNBMOF &SJUFNTLF%P[F.&%BPTJHVSBWBϪHWJUBNJOB%

Ko bi mogao biti u problemu?

 t0TPCFTBNBMBQTPSQDJPOJNTJOESPNPN  t.MBÿJV[SBTUJ[CPHU[WCJIFWJPSBMOFBEJLDJKF  t1PLSJWFOFPTPCFJ[WKFSTLJISB[MPHB äFOTLPHQPMB  t5SVEOJDFTBQSPÝJSFOJNWFOBNB  t3BEOJDJV[BUWPSFOPNQSPTUPSVoWFʉJEJPSBEOPH WSFNFOBJTVOʊBOPHEJKFMBEBOB   t0TPCFLPKFTFJ[CJMPLPKFHSB[MPHBNBOKFCBWFĕ[JʊLPN BLUJWOPÝʉVOBPUWPSFOPN  t0TPCFTBTNFUOKBNBVSB[WPKV t0TPCFLPKFTFPUFäBOPLSFʉV[CPHTUBSPTUJJJMJQPWSFEB  t0TPCFTBQTJIJʊLJNTNFUOKBNBLPKFTVQSFQVÝUFOFTFCJ SUNČANJE JE DOBRO ZA ZDRAVLJE, A ODLUKA JE VAŠA! 6LPMJLPJNBUFEJMFNV7JUBNJO%TFNPäFTVQMFNFOUJSBUJ J[QSFQBSBUBLBPÝUPTVLBQJ DBQTVMF B[BEP[FTFPCUBUJUFMKFLBSV Napomena: U kojim se mjernim jedinicama najčešće može naći kao suplement:  ˜HIPMFLBMDJGFSPMBKFEOBLPKFJKWJUBNJOB%  JKPEHPWBSBNHWJUBNJOB% JKIPMFLBMDJGFSPMBPEHPWBSB˜HFSHPLBMDJGFSPMB

27


Povreda rotatorne manžetne ramena Dr Zorica Bajović, radiolog, Opšta bolnica, Nikšić Srđan Bajović, student Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje, Nikšić Kod aktivnih sportista i rekreativaca problemi sa ramenom su najčešće posljedica povrede rotatorne manžetne, koja nastaje zbog ponavljanih intenzivnih pokreta iznad nivoa ramena (rukometaši, vaterpolisti, plivači,dizači tegova…). Pred sve mlađe sportiste se postavljaju sve veći fizički zahtjevi pa su povrede sve češće i sve teže. Treninzi u teretani sa dizanjem velikih težina predstavljaju veliko opterećenje za rameni zgob, i veće su mogućnosti za povredu ramena. Nažalost, u teretanu ulazi sve mlađa populacija i rekreativaca, zbog “dokazivanja” pred društvom dižu se sve veće težine, zbog čega su povrede sve učestalije. Rameni zglob je najsloženiji zglob u ljudskom tijelu. U zglobu ramena postoji veliki broj struktura (ligamenata, tetiva i mišića) koji su međusobno u kontaktu i funkcionalno utiču jedni na druge. Rotatorna manžetna ramena (rotator cuff) predstavlja snop tetiva četiri mišića rotatora ramena (supraspinatus, infraspinatus, teres minor i subscapularis), koji obavijaju glavu humerusa. Zbog velikog broja struktura i njihovog bliskog kontakta, prilično je komplikovano postaviti preciznu dijagnozu o kojoj se povredi radi kada je rame u pitanju. Mišici rotatori ramena stabilizuju rameni zglob pri pokretima, sprečavaju prekomjerne pokrete glave humerusa preko granica zgloba i nastanak povrede ramena. Pri vježbama sa tegovima nepravilna tehnika dovodi do prekomjernih pokreta zgloba ramena i nastanka povreda u ramenom zglobu što, zavisno od tezine povrede, predstavlja veliki problem u aktivnom ili rekreativnom bavljenju sportom, a kod težih povreda i problem u osnovnom životnom funkcionisanju.

28

Povrede mišića rotatora ramena najčešće nastaju kod ponavljanih pokreta ruke iznad glave i kod podizanja velikih težina i nepravilne tehnike. Povreda rotatorne manžetne se manifestuju kao: - entenzitis, - tendinitis (upala tetive i pripoja tetive na kosti), - ruptura (djelimično ili potpuno pucanje tetive rotatora). Povrede su najčešće praćene oticanjem burze, što dodatno pojačava tegobe. Mišić supraspinatus prelazi preko glave humerusa, a ispod akromiona uz tetive mišića rotatora ramena nalaze se sluzne kesice (burze) koje ublažavaju trenje između tetiva i kosti ramena. Prezategnutost tetiva i nepravilni pokreti dovode do pojačanog trenja između tetiva i kosti i upale burze – burzitis ramena. Iritacija i otok burze (burzitis) javljaju se kao posljedica impigmenta ili pojačanog trenja u predjelu tetive - sindrom prenaprezanja.

Simptomi povrede ramena su karakteristični:

ćenjem,

- bol u prednjem dijelu ramena, - bol pri podizanju ruke na gore, iza glave ili iza leđa, - bol pri podizanju ruke u stranu ili naprijed sa optere-

- bol u stanju mirovanja, kao i noću, - osjećaj slabosti u ruci i ramenu, - zvuk nalik na krckanje prilikom određenih pokreta. Kod povrede koja dovodi do akutne rupture tetive javlja se iznenadni jak bol i slabost u gornjem dijelu ruke. Kod postepenog, hroničnog oštećenja tetive bol je blag u početku i prisutan


samo pri određenim pokretima. Vremenom, kako proces napreduje, dolazi do potpune rupture tetive i bol moŞe postati stalan, prisutan i u stanju mirovanja .Ovakav bol moŞe da oteŞa svakodnevne aktivnosti. Rupture tetive mogu biti: t1BSDJKBMOBSVQUVSFLPELPKJIQPTUPKJSBTLJEKFEOPHTMPKB tetive,  t1PUQVOBSVQUVSFUFUJWFLPELPKFKFUFUJWBQPUQVOPQSFLJnuta i odvajena od pripoja na kosti.  1BSDJKBMOFSVQUVSFSPUBUPSOFNBOäFUFNPHVOBTUBUJOB zglobnoj strani manŞetne u sredini tetivnog tkiva tj. intratetivno, te na povrťnoj burzalnoj strani manŞetne.  1PUQVOBSVQUVSBDJKFMPNEFCMKJOPNUFUJWFNPäFCJUJ  tNBMB EPDN

 tTSFEOKFWFMJLB DN

 tWFMJLB DN

 tNBTJWOB WFʉFPEDN EWJKFUFUJWF

5SBVNBUTLFJMJBLVUOFSVQUVSFTVSJKFULFJOBKĘŠFĂ?ʉFTV LPENMBĂżJIPTPCB6[SPLKFQBEOBJTQSVäFOVSVLVJMJQPEJ[BOKF teĹĄkog tereta naglim trzajem. Traumatske rupture se mogu javiti TPTUBMJNQPWSFEBNBVSBNFOV OQSTMPNMKFOPNLMKVĘŠOPNLPTUJ JEJTMPLBDJKPNSBNFOB  Ako pacijent sa poÄ?etnom rupturom tetive rotatorne manĹžetne nastavlja da obavlja svakodnevne aktivnosti, moĹže EPʉJEPQPHPSĂ?BOKBTUBOKBJEPWFʉFHSBTLJEBVUFUJWJ;BUPKFOF PQIPEOPOBWSJKFNFEJKBHOPTUJLPWBUJQPWSFEVJQPĘŠFUJMJKFĘŠFOKF Dijagnoza se postavlja fizikalnim pregledom i dijagnos-

tiÄ?kim procedurama: - RTG snimak ramena - procjena suĹženja zglobnog prostora, prisustvo kalcifikata u tetivi;  6MUSB[WVLKFOFJOWB[JWOB CS[BNFUPEB TJHVSOB[BQB DJKFOUB CF[[SBĘŠFOKB MBLPEPTUVQOBJNPäFTFQPOBWMKBUJ Ă?UPKF ĘŠJOJNFUPEPNJ[CPSB[BEJKBHOPTUJLVQPWSFEBNJĂ?JʉB UFUJWBJ [HMPCPWB LBPJMBLPHQSBʉFOKFSF[VMUBUBTQSPWFEFOFUFSBQJKF ,WBMJUFUOJNVMUSB[WVĘŠOJNBQBSBUPNWJTPLFSF[PMVDJKFKFNPHVʉF TWFMJLPNWKFSPWBUOPʉPNEJKBHOPTUJLPWBUJCVS[JUJT SVQUVSJSBOV UFUJWVJPESFEJUJWFMJĘŠJOVSVQUVSF1SPCMFNTUWBSBKVQBSDJKBMOF SVQUVSFKFSKFPĂ?UFʉFOBTBNPKFEOBTUSBOBUFUJWF JUPPCJĘŠOP[HMP bna strana tetive. Od veliÄ?ini rupture zavisi i naÄ?in lijeÄ?enja.  .BHOFUOBSF[POBODJKBKFOFKPOJ[VKVʉB TVWFSFOBEJKB gnostiÄ?ka metoda za probleme koĹĄtano-zglobnog sistema, posebno [BTQPSUTLFQPWSFEF,PSJĂ?ʉFOKFNTQFDJÄ•ĘŠOF[BWPKOJDF[BSBNF  EPCJKBTFPQUJNBMOJQSJLB[TWJIVOVUSBĂ?OKJITUSVLUVSBSBNFOPH zHPCB.BHOFUOBSF[POBODBPNPHVʉBWBQSJLB[DJKFMFUFUJWFJ NJĂ?JʉB0ESFĂżVKFTFNKFTUPJWFMJĘŠJOBSVQUVSFUFUJWF WFMJĘŠJOB SFUSBLDJKFUFUJWF QSPNKFOFVSVQUVSJSBOPNNJĂ?JʉVJISTLBWJĘŠBWJN strukturama zgloba. DijagnostiÄ?kim metodama se prati stanje povrede, uÄ?inak terapije, a nalaz se koristi i za planiranje eventualnog operativnog lijeÄ?enja. S obzirom na uÄ?estalost povreda sve mlaÄ‘e populacije, CJMPCJQPäFMKOPEBTFQPWFEFWJĂ?FSBĘŠVOBPETUSBOFTUSVĘŠOJIMJDB  PTUFQFOVPQUFSFʉFOKBQSJUSFOJO[JNBJQSBWJMOPNJ[WPĂżFOKVWKF[Ci i tako sprijeÄ?e povrede i izbjegne skupa dijagnostike i dugotrajno lijeÄ?enje.

29


Hronika 03. januar - U KCCG zadovoljni sa postignutim u 2017. godini Direktorica Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Zorica Kovačević kazala je da su prošle godine do novembra, za angažman konsultanata i specijalista iz inostranstva potrošili 258.691 eura, a ističe da su protekle godine u najvećoj mjeri donacijama renovirali i opremili preko deset klinika i odjeljenja, od kojih pojedine i prvi put od otvaranja Kliničkog centra prije 43 godine. Navodi i da će u 2018. godini realizovati nabavku nove dijagnostičke opreme, aparata za magnetnu rezonancu u IBD-u, novog aparata za zračenje i skenera. Istakla je i da je zadovoljna postignutim rezultatima jer u KCCG rade profesionalni i veoma posvećeni zdravstveni radnici. - U prilog mojim tvrdnjama najbolje svjedoče podaci o broju i vrstama pruženih zdravstvenih usluga kao i postignuti rezultati. Ponoviću još jednom uporedne podatke koji se odnose na dužinu čekanja. Naime, u novembru 2016. godine za oftalmološke operacije pacijenti su čekali od tri do četiri mjeseca, a u novembru 2017. godine do 30 dana. Za kardiohirurške operacije u novembru 2016. čekalo se do šest mjeseci, a u novembru 2017. do četiri mjeseca. Za koronarografiju su u novembru 2016. čekali do pet mjeseci a u novembru ove 2017. godine tri mjeseca - kazala je Kovačević za Dan. Ortopedske operativne zahvate su 2016. čekali od tri do četiri mjeseca, a sada od jednog do dva mjeseca, dok su endoskopije u gastroenterologiji čekali od dva do tri mjeseca, a sada do mjesec dana. - I pregledi u specijalističkim ambulantama su dostupniji, pa za reumatološke preglede, od ranijih tri do četiri mjeseca, sada čekaju do mjesec dana. Povećan broj prigovora ne znači da je više nezadovoljnih građana, već naprotiv, da imaju više povjerenja u instituciju zaštitnika prava pacijenata, odnosno da su uz podršku medija bolje informisani o svojim pravima. Upravo iz tog razloga smanjen je broj prigovora koje građani upućuju medijima, a povećan broj obraćanja zaštitniku prava pacijenata. Naravno, uvijek će biti određeni broj onih koji će svoje iskustvo radije podijeliti sa novinarima nego sa institucijama - rekla je Kovačević. 03. januar - Еpidеmiоlоšкi nаdzоr nаd gripоm u sеzоni 2017/2018 Od 40. sedmice 2017. godine počela je sezona nadzora nad gripom za sezonu 2017/2018. i trajaće do kraja 20. sedmice 2018. godine. U toku 52. nadzorne sedmice 2017. godine u Centru za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje, laboratorijskim putem potvrđen je jedan slučaj infekcije virusom gripa. U

30

pitаnju је infekcija virusom gripа tip A. Ukupan broj laboratorijski potvrđenih slučajeva gripa od početka sezone je dva (po jedan slučaj obolijevanja od virusa gripa tip A i tip B). Uvidom u elektronsku bazu podataka u Crnoj Gori, u ovom izvještajnom periodu prijavljeno je 46 osoba sa simptomima nalik gripu, što predstavlja incidenciju od 7,41 /100 000 stanovnika. Prema podacima Evropskog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) aktivnost gripa širom evropskog regiona u 51. sedmici (period: 18.12 - 24.12.2017.g.) je niskog intenziteta u 28 zemalja, od njih 33 koje su dostavlile podatke. Aktivnost gripa srednjeg intenziteta je prijavljena u 6 zemalja (Francuskoj, Holandiji, Španiji, Švajcarskoj, Škotskoj i Turskoj). Od 40. sedmice ove sezone u najvećem broju evropskih zemalja koje dostavljaju podatke o aktivnosti gripa dominira infekcija virusom gripa tip B u 59% laboratorijski potvrđenih slučajeva, dok je infekcija virusom gripa tip A zastupljena u 41% slučajeva. Najefektivnija mjera prevencije gripa je vakcinacija, pa se preporučuje da se sve osobe koje su u povećanom riziku od razvoja komplikacija vakcinišu. Vakcina se može primiti tokom cijele sezone trajanja nadzora nad gripom, ali je najbolje vrijeme za vakcinaciju prije početka širenja virusa u populaciji, s obzirom da je za razvoj antitjela potrebno 2-3 sedmice nakon vakcinacije. Takođe je bitno pridržavati se i opštih mjera prevencije kako bi se spriječilo dalje širenje bolesti. Pod opštim mjerama prevencije se podrazumijevaju: redovno provjetravanje prostorija, izbjegavanje bliskih kontakata sa oboljelim osobama, izbjegavanje boravka u zatvorenim prostorima gdje se nalazi veliki broj ljudi kao i izbjegavanje javnih skupova, redovno pranje ruku i izbjegavanje dodirivanja očiju, nosa i usta nečistim rukama, praktikovanje zdravih životnih navika koje podrazumijevaju adekvatnu ishranu sa dosta svježeg voća i povrća i fizičku aktivnost. 03. januar – U 2017. godini je znatno unaprijeđen zdravstveni sistem Fond je prošle godine, iako ograničen sredstvima za finansiranje zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja, mnogo uradio na unapređenju sistema, kako bi osiguranici ostvarivali prava u što većem obimu na efikasan način i prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja učini dostupnijim. Donijeto je više podzakonskih akata, kojima su unaprijeđena i proširena prava osiguranika, a pri njihovom pisanju sarađivalo se sa nevladinim organizacijama koje prate problematiku osoba sa invaliditetom. U privatne zdravstvene ustanove za deset mjeseci prošle godine upućeno je oko deset hiljada pacijenata manje u odnosu na isti period 2016, a vrijednost pruženih usluga smanjena je za


skoro milion eura. - Ovo je rezultat bolje organizacije i korišćenja kapaciteta u javnom zdravstvenom sistemu, prije svega u Kliničkom Centru Crne Gore, i radićemo da se takav trend nastavi - saopštio je direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, Sead Čirgić. Prema riječima Čirgića, snabdjevenost ljekovima i medicinskim sredstvima prošle godine bila je dobra. - Povremene nestašice su bile rezultat dugih tenderskih procedura ili objektivnih problema kod proizvođača, ali generalno to nije narušilo snabdjevenost - ocijenio je Čirgić. Fond je razvio informatičku podršku za projekat Ministarstva zdravlja - centralno zakazivanje specijalističkih pregleda u KCCG i opštim bolnicama i kroz nadogradnju sistema u domovima zdravlja, u cilju unaprijeđenja dostupnosti i povećanja kvaliteta pružanja zdravstvene zaštite. Od ovog projekta se očekuje veći komfor za pacijenta i smanjenje putnih troškova osiguranika u vezi sa ostvarivanjem zdravstvene zaštite van mjesta prebivališta. Fond je razvio prvi portal za potrebe osiguranika i u koordinaciji sa domovima zdravlja uveo novi sistem zakazivanja posjeta kod izabranog doktora. Uspješno je i u potpunosti realizovan projekat umrežavanje privatnih apoteka u mrežu zdravstvenih ustanova. Od potpisivanja ugovora preko privatnih apoteka realizovano je oko 420 hiljada recepata, odnosno oko 565 hiljada pojedinačnih kutija ljekova u vrijednosti od oko 1,6 miliona eura. Ćirgić je istakao da su započete i privedenu kraju aktiv-

nosti na pripremi projekta uvođenja elektronske kartice zdravstvenog osiguranja i da je planirana njegova realizacija do kraja ove godine. Benefite od ovog projekta imaće osiguranici, pružaoci zdravstvenih usluga i zdravstveni radnici. Prošle godine se u privatnim zdravstvenim ustanovama liječilo 34.421 osiguranika, od čega u Specijalnoj bolnici Codra 9.934, a u drugim privatnim zdravstvenim ustanovama 24.487. FZO za deset mjeseci prošle godine privatnim ustanovama za liječenje crnogorskih građana platio 3,6 miliona eura. Čirgić je istakao da su problemi u zdravstvenom sistemu sistemske prirode i da tako treba pristupati njhovom rješavanju, sinhronizovano i zajednički sa svih nivoa. Takođe smatra da rast zdravstvene potrošnje predstavlja problem svih država jer su sredstva opredijeljena za zdravstvenu zaštitu ograničena, a u okviru raspoloživih treba obezbijediti zadovoljavajući nivo zdravstvene zaštite. 04. januar - Izabran predsjednik Ljekarske komore Crne Gore Skupština Ljekarske komore Crne Gore na sjednici od 4. januara izabrala je za predsjednika Komore dr Aleksandra Mugošu, kardiohirurga Kliničkog centra Crne Gore. Dr Mugoša je jednoglasno izabran, kao i anesteziolog bjelopoljske Opšte bolnice dr Kenan Erović za potpredsjednika. Dr Mugošu i dr Erovića je predložio novi Izvršni odbor Komore. U Izvršnom odboru, pored Mugoše i Erovića su ljekari

GE KIDS

Imunološka zaštita za Vaše dijete! Ge Kids ids je bbezbjedna zbjedna formula, za razvoj oj pri prirodnog odnog imuni imuniteta! Prirodni balans i stimulans, za razvoj narušenog, dječijeg, imuno sistema.

GE132+Na GE132+N atu turral USPOSTAVLJA IMUNO-BALANS ORGANIZMA POMAŽE POBOLJŠANJU PH VREDNOST ORGANIZMA

GE132 International Health d.o.o. www.internationalhealth.biz Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 USPOSTAVLJA IMUNO-BALANS ORGANIZMA

SNIŽAVA NIVO HOLESTEROLA U KRVI


Marina Mugoša Ratković, Vojislav Miketić, Vladimir Dobričanin, Ljiljana Knežević, Vesna Dujović, Slavica Vujisić i Zorica Babić.

04. januar – Zdravstveno stanje stanovništva na nivou razvijene Evrope (IJZ) Direktor Instituta za javno zdravlje dr Boban Mugoša kazao je za će imati problema u finansiranju dijagnostičkih usluga, jer nije prihvaćen zahtjev Fonda za zdravstveno osiguranje da budžet za tu oblast bude 215.000.000 eura, već je smanjen na 205 miliona. Takođe ističe da je neophodno modernizovati i zamijeniti opremu u toj instituciji, jer se velika sredstva troše na servisiranje, zbog čega su moguća i ograničenja u radu. Mnogo je zadovoljniji budžetom nego ranijih godina, jer se njim predviđa da Institut dobije više sredstava za mikrobiološku dijagnostiku jer je to u prošloj godini bilo na nivou 10 mjeseci. Podsjeća da je izazov bio uvođenje skrininga za tri oblika raka, raka debelog crijeva, raka dojke i raka grlića materice, jer je Institut dobio ulogu koordinatora i evaluatora. - Najzastupljeniji su poremećaji zdravlja koji se odnose na nezarazne bolesti, i to šećernu bolest, kardiovaskularne bolesti i rak. Moram priznati da se sve aktivnosti predviđene Strategijom za nezarazne bolesti ne sprovode onom dinamikom koja je bila predviđena, i tu se moraju napraviti pomaci. Ova spora dinamika je, najvjerovatnije, odraz toga što se za pojedine bolesti moraju sprovoditi aktivnosti koje uključuju više sektora, i slobodno mogu reći, traže uključivanje cijele zajednice, što je jako teško organizovati. Kad su u pitanju zarazne bolesti, izdvojio bih kao najznačajnije napore koji se ulažu da se poveća obuhvat vakcinisane djece, kako bi izbjegli da nam danas djeca obolijevaju ili čak umiru od bolesti za koje imamo najbolje preventivno specifično sredstvo na raspolaganju, a to je vakcina - poručuje Mugoša. Na pitanje da ocijeni zdravstevno stanje stanovništva, Mugoša navodi da je ono na nivou razvijene Evrope. 08. januar - Urađena detaljna analiza kadra (Ministarstvo zdravlja) Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović istakao da je urađena detaljna analiza kadrovskih potreba u zdravstvu, ali i analiza kadra koji se već nalazi na stručnom usavršavanju. - Analiza je pokazala da nam u sljedećih pet godina na primarnom i sekundarnom nivou nedostaje 100 specijalista, a na tercijarnom nivou, odnosno KCCG još 100, što znači da ćemo svake sljedeće godine raspisivati po 40 specijalizacija godišnje -

32

rekao je Hrapović. On je kazao da u crnogorskom zdravstvenom sistemu radi 1.647 ljekara, od čega 1.087 specijalista i 93 užih specijalista. Na stručnom specijalističkom usavršavanju nalazi se 405 ljekara, dok je na užem specijalističkom usavršavanju njih 62. - Povratkom ovih ljekara sa edukacije u zdravstveni sistem, smatramo da će se ojačati svi segmenti pružanja zdravstvenih usluga - rekao je Hrapović i objasnio da će dio ljekara koji se već nalaze na specijalizacij biti usmjeren na uže specijalizacije koje su deficitarne u Crnoj Gori. - Prije svega radi se o hematologiji, reumatologiji za KCCG, a postoje i oblasti gdje se mora vršiti nadomještaj novim kadrom zbog odlaska ljekara u penziju - istakao je ministar. Hrapović je ukazao i da postoje oblasti u kojima je u međuvremenu obezbijeđeno dovoljno kadra, da bi sistem bio stabilan i da ne bi zavisio od toga da ljekar pojedinac napusti sistem i dovede do nestabilnosti u tom istom sistemu. 584.186 osiguranika imaju izabranog doktora, od čega je doktora za odrasle izabralo 441.118, a pedijatra 143.068 građana, dok 163.067 žena ima izabranog ginekologa. - Ovaj broj čini 96 odsto crnogorskih građana koji imaju izabranog ljekara, što je veoma značajno, a ide u prilog činjenici da je crnogorski zdravstveni sistem veoma dostupan pacijentu i pored ne tako zanačajnog izdvajanja po glavi stanovnika za zdravstveno osiguranje - rekao je Hrapović. Posljednjih šest godina su iz KCCG otišla su 42 ljekara, od čega 15 u penziju, jedan u Dom zdravlja Danilovgrad, jedan u CALIMS, tri na Medicinski fakultet. - Dakle, radi se o migracijama unutar sistema i oni svoje usluge i dalje obavljaju unutar crnogorskog sistema zdravstva naglasio je minister ukazujući da postoji značajan broj ljekara koji su sa primarnog nivoa prešli na sekundarni ili su svoj radni angažman nastavili u KCCG. Posljednjih pet godina šest ljekara iz KCCG otišlo je u inostranstvo, a postoji značajan broj njih koji žele da se vrate u javni zdravstveni sistem jer nisu zadovoljni radom u privatnom sektoru. 10. januar - Za liječenje u inostranstvu izdvojeno 7 miliona eura Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) je za liječenje u zdravstvene ustanove van Crne Gore za deset mjeseci prošle godine izdvojio 7,1 miliona eura. Povećan je broj upućenih osoba na liječenje van države u odnosu na prošlu godinu, a zbog toga povećana su i izdvajanja za liječenje crnogorski građana u inostranstvo. - Za liječenje u Srbiji izdvojeno je 4,3 miliona, a u drugim državama 2,8 miliona eura - rekao je Sead Čirgić, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje. Na liječenje u inostranstvo radi dijagnostike, liječenja, kontrole, slanja uzoraka krvi radi analiza, upućeno je 3.904 osiguranika, od čega 3.522 u zdravstvene ustanove u Srbiju, a 382 u zdravstvene ustanove u druge države. - Upućeno je 18 osiguranika više u odnosu na isti period 2016. godine, s tim što je smanjen broj osiguranika upućenih na liječenje u zdravstvene ustanove u Srbiju za 95, dok je u druge države u inostranstvu upućeno 113 osiguranika više - rekao je


Čirgić.

NajviĹĄe osiguranika je na lijeÄ?enje upućeno u zdravstvene ustanove u Srbiji, sa kojima Fond ima dugoroÄ?nu poslovnu saradnju i zakljuÄ?ene ugovore. Kada je rijeÄ? o upućivanju u druge drĹžave osiguranici su upućivani na lijeÄ?enje u Tursku, NjemaÄ?ku, Hrvatsku, Ĺ vajcarsku, Veliku Britaniju. Upućivanje se odnosi na dijagnostiÄ?ke procedure PET CT i za HLA tipizaciju i biopsiju bubrega, IMRT zraÄ?nu terapiju, transplantacije, lijeÄ?enje oboljelih od teĹĄkih bolesti iz oblasti hematologije, neurohirurgije i drugo. Predlog za upućivanje u inostranstvo daje konzilijum ljekara odgovarajućih specijalnosti KliniÄ?kog centra Crne Gore, za oboljenja koja se ne mogu uspjeĹĄno lijeÄ?iti u Crnoj Gori.

audio-vizuelnu komunikaciju, daljinsku dijagnozu, razmjenu medicinskih podataka, drugog miťljenja, konsultacije i druge medicinske usluge između referentnih centara i bolnica u realnom vremenu.

12. januar - Regionalna saradnja u okviru projekta Neura Net Delegacija Ministarstva zdravlja uÄ?estvovala je u Sarajevu na prvom sastanku partnera iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, u okviru IPA projekta NeuraNet, koji ima za cilj unaprjeÄ‘enje tretmana pacijenata sa epilepsijom i sa Perkinsonovom boleťću. Projekat se bavi unaprjeÄ‘enjem komunikacije i saradnje izmeÄ‘u referentnih centara i bolnica na podruÄ?ju tri drĹžave, poboljĹĄavanjem i olakĹĄavanjem kretanja na prekograniÄ?nom nivou bolesnika s farmakorezistentnom epilepsijom i pacijenata u poodmaklom stadiju Parkinsonove bolesti. Planirano je uspostavljanje mreĹže koja će da omogući

Cilj je poboljĹĄanje zdravstvenih usluga, transfer i implementacija ekspertize i najboljih praksi za bolnice u regionu, izgradnja kapaciteta bolnica, smanjenje transporta pacijenata i poboljĹĄanje njihovog kvaliteta Ĺživota. - Ministarstvo zdravlja biće u potpunosti otvoreno za regionalnu saradnju, usvajanje novih znanja i razmjenu iskustava u struÄ?nom kliniÄ?kom radu, koja doprinose unaprjeÄ‘enju prevencije, dijagnostike i lijeÄ?enja Ä?estih i teĹĄkih oboljenja - poruÄ?ila je predstavnica tog resora Milica Ĺ kiljević. S obzirom da Crna Gora nema kapaciteta za lijeÄ?enje

03[SUHGQMDNDPHUD 03[]DGQMDNDPHUD

$QGURLG*%5$0 Äź+',36HNUDQ

PRIMJER:

NAGRADNA IGRA TRAJE OD 22.01. DO 01.05.2018.GOD.

NE PROPUSTITE PRILIKU DA KUPOVINOM U MIL - POP-U OSVOJITE MOBILNI TELEFON!

,]YODÄ€HQMHMHMDYQR ,]YODĂžHQMHGRELWQLNDVHRUJDQL]XMHHOHNWURQVNLPSXWHPVYDNRJGDQDXUDGQML0LO3RS X7&0DOORI0RQWHQHJUR 8L]YODĂžHQMXXĂžHVWYXMXVDPRUDĂžXQLYHĂźLRGâ‚Ź VDGDWXPRPL]GDYDQMD]DSUHGKRGQLGDQ 'RELWQLFLĂźHELWLNRQWDNWLUDQL=DVYHGRGDWQHLQIRUPDFLMHSR]RYLWHQDWHOHIRQ

www.mil-pop.com

facebook.com/milpoponostoprija

kod

&LMHQD606SRUXNHVHQDSODĂźXMHSRWDULÂżRSHUDWHUD


ovakvih pacijenata, država je omogućila njihovo liječenje u centrima, prvenstveno država regiona, tako da se oni upućuju u Kliničku bolnicu Dubrava u Zagrebu ili Kliničku bolnicu Rijeka. - Oni djeluju kao referentni centri za ove bolesti u regionu, gdje su uključeni u ispitivanja najnovijih potencijalno i učinkovitijih antiepileptičkih ljekova ili su upućeni na neurohirurško liječenje - kazala je Škiljević, generalna direktorica Direktorata za projekte i ekonomiku u zdravstvu. Jedan od prioriteta rada Ministarstva zdravlja je unaprjeđenje telemedicine, koja je i neizostavni činilac ovog projekta i čija primjena nije stvar prestiža zdravstvenih sistema, već standard bez kojeg se ne može govoriti o savremenoj medicini. Za Crnu Goru je planirana je nabavka EEG aparata sa softverom za EEG analizu, neuraološke stanice i serverski sistem ukupne vrijednosti 70 hiljada eura. Oprema će biti instalirana u Opštoj bolnici Bar i Kliničkom centru Crne Gore. Projektom je predviđena obuka doktora i medicinskog osoblja i razmjena iskustava u ovoj oblasti. 13. januar - Manja smrtnost od karcinoma i moždanog udara Stopa smrtnosti od kardiovaskularnih i malignih bolesti i moždanog udara značajno je snižena nakon više godina aktivnosti, rekao je ministar zdravlja dr Kenan Hrapović i istakao da je Crna Gora u 2017. napravila najveći pomak u zdravstvu na listi rangiranih 35 evropskih zemalja. - To smatramo jednim od najvećih rezulatata, jer on predstavlja sumaciju svih naših aktivnosti u ovoj godini, iako postoje i aktivnosti koje nisu obuhvaćene bodovanjem, a mi smo ih sproveli i na njih smo ponosni - objasnio je Hrapović. Nakon niza godina aktivnosti, značajno je snižena stopa smrtnosti od kardiovaskularnih i malignih bolesti i moždanog udara. - Naši građani to ne mogu neposredno da osjete, ali statistika govori da se na tom planu mnogo toga uradilo, prije svega upotrebom savremene terapije i savremenih protokola liječenja koji su najzad postigli željeni efekat - istakao je Hrapović. Preventivne aktivnosti su najveći izazov pred Ministarstvom u ovoj godini. Hrapović je kazao da će se raditi na snaženju skrining programa, prije svega radi prevencije i ranog dijagnostifikovanja karcinoma dojke, grlića materice i kolorektuma, ali i da će se ove godine baviti i akreditacijom zdravstvenih ustanova, koje će unijeti standardizovan pristup u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama. 15. januar – 4.000 pacijenata za 15 dana zbrinuto kroz Urgentni centar U prvih 15 dana kroz urgentni blok Kliničkog centra Crne Gore prošlo je više od 4.000 pacijenata, što je znatno više od stvarnih potreba za pregledima u tom bloku, saopštio je direktor Urgentnog centra dr Nermin Abdić. Dr Abdić upozorio je na stalne zloupotrebe resursa tog centra. - 4.000 pacijenata za 15 dana je jako veliki broj u odnosu na urgentne centre u regionu i u odnosu na ono što je naš posao.

34

Jedan veliki broj građana zloupotrebljava resurse Urgentnog centra potpuno neopravdano. Javljale su se osobe sa svrabom, jesu li slučajevi višednevnog proliva i povraćanje za Urgentni centar, je li višednevna temperatura i malaksalost za Urgentni centar, jesu li menstrualni bolovi za Urgentni centar? Neka građani sami procijene jesu li to stanja za urgentne intervencije - kazao je dr Abdić. 16. januar – Od zaraznih bolesti 759 oboljelih u decembru 2017. godini Institutu za javno zdravlje (IJZ) Crne Gore u decembru prošle godine prijavljeno je 759 osoba oboljelih od neke od zaraznih bolesti koje podliježu obaveznom prijavljivanju. Iz IJZ su saopštili da je, ako se u obzir uzmu i akutne respiratorne infekcije (20.053), kao i diferencirani i nediferencirani oblici gripa (133), ukupno prijavljeno 20.945 oboljelih osoba. Iz IJZ su kazali da su zdravstvene ustanove iz 19 opština prijavile obolijevanja od zaraznih bolesti koja podliježu obaveznom prijavljivanju. Najveći broj oboljelih je registrovan od akutnih respiratornih infekcija (20.053), nediferenciranog i diferenciranog oblika gripa (133), varičele (502), skabijesa (47), šarlaha (30), rotavirusnog enteritisa i akutnog enterokolitisa (po 16). - Ne uzimajući u obzir akutne respiratorne infekcije, nediferencirani i diferencirani oblik gripa, navedenih pet oboljenja čine 80,5 odsto od ukupnog broja prijavljenih zaraznih bolesti u ovom mjesecu - kaže se u saopštenju. U decembru u odnosu na put prenosa, ne uzimajući u obzir akutne respiratorne infekcije, nediferencirani i diferencirani oblik gripa, dominirale respiratorne zarazne bolesti sa 82,5 odsto, zatim crijevne zarazne bolesti osam odsto i parazitarne bolesti sa 7,5 odsto. 19. januar - Dječijoj bolnici nova magnetna

Jedan od najsavremenijih aparata – magnetna rezonanca od 1.5T, koju nema nijedna država u regionu, osim Srbije, biće instaliran u Institutu za bolesti djece za pet do šest sedmica, što znači da će djeci iz Crne Gore biti omogućena izuzetno važna zdravstvena usluga, kazao je predstavnik Privredne komore Crne Gore u Dubaiju dr Nikolas Alis. Direktorica Kliničkog centra (KCCG), Zorica Kovačević i Nikolas Alisa iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), potpisali su ugovora o donaciji za kupovinu magnetne rezonance za Institut za bolesti djece, vrijedan 400 hiljada eura.


Kovačević je kazala da je neposredno za realizaciju ove donacije zaslužan ugled koji u UAE uživa bivši crnogorski premijer Milo Đukanović. - Naša inicijativa je naišla na razumijevanje g-dina. Đukanovića i za par mjeseci je realizovana - rekla je Kovačević nakon potpisivanja ugovora. Ona je saopštila da je, osim doniranih 400 hiljada eura, KCCG obezbijedio još 100 hiljada eura prodajom starog aparata. Ukazala je i da Institut za bolesti djece sada ima aparat za mangentnu rezonancu koji je star deset godina, podležan čestim kvarovima i naglasila da potrebe crnogorskog zdravstva za ovom vrstom dijagnostike koriste sva djeca iz Crne Gore. - Nabavkom ovog aparara stvoriće se uslovi da Insititut za boleti djece ima aparat kakav u okruženju samo ima Institut za majku i dete u Beogradu - rekla je Kovačević dodajući da je prošle godine urađeno tri hiljade snimaka magnetnom rezonancom. KCCG je pokrenuo postupak javne nabavke aparata pa se očekuju će u drugoj polovini marta on biti instaliran u Institutu za bolesti djece. Kovačević se zahvalila dr Alisi što je u veoma kratkom roku realizovao značajnu donaciju koja je omogućila da Crna Gora dobije modernu magnetnu rezonancu koja će biti korišćena za najmlađu populaciju. Dr Alisa se zahvalio Milu Đukanoviću na inicijativi koju je predložio prije par mjeseci i rekao da je sa čašću i ljubavlju prema djeci i našoj zemlji se potrudio da donaciju što prije realizuju. - Đukanović je u razgovoru sa direktoricom Kliničkog centra Zoricom Kovačević saznao da Dječija bolnica ima stari aparat za magnetnu rezonancu, koji se često kvari. Kada smo se vidjeli, predložio je da nađemo način da se nabavi taj aparat. Odmah sam prihvatio predlog i uspjeli smo sve da organizujemo za dva mjeseca. Pozvao sam nekoliko prijatelja da učestvuju sa mnom u donaciji i oni su odmah pristali, jer se prvenstveno radi o djeci. Svi smo radosni zbog toga što je taj projekat realizovan za kratko vrijeme – rekao je dr Alisa. Dr Alisa je istakao i da su veoma zadovoljni što su ovo uradili specijalno za djecu u Crnoj Gori i ponovio da će aparat biti jedan od najsavremenijih. Crna Gora je skoro 35 godina za biznismena dr Nikolasa Alisa nezaobilazna destinacija, a dolazi minimum šest puta godišnje jer je oduševljen ne samo ljepotama naše zemlje, već i srdačnošću ljudi. Tokom tih boravaka upoznao je i bivšeg premijera Mila Đukanovića sa kojim je u međuvremenu postao prijatelj. - Kada sam dobio poziv da predstavljam Privrednu komoru sa zadovoljstvom sam prihvatio. Čast mi je da promovišem Crnu Goru i u tome sam uspješan. Doveli smo dosta investitora – istakao je dr Alis. 20. januar - Glavni grad opredijelio 188.420 eura za Dnevni centar Glavni grad je za ovu godinu opredijelio 188.420 eura za budžet Javne ustanove Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju. Budžetom je, između ostalog, obezbijeđena nabavka opreme za asistivnu tehnologiju koja bi poboljšala kvalitet rada

sa djecom i omladinom sa smetnjama u razvoju. - Jedan od noviteta koji je planiran u predstojećem periodu je adaptacija jednog dijela dvorišta u smislu stvaranja što podsticajnijeg okruženja za korisnike i uslova za obavljanje radno okupacionih i rekreativnih aktivnosti u dvorištu s obzirom na veliki broj sunčanih dana u godini. Neke od ideja se odnose na pravljenje senzornih staza i senzornog vrta, manjih botaničkih bašta, drvenog ljetnikovca u kojem bi se mogao realizovati jedan dio radno okupacionih aktivnosti. Takođe, za ovu godinu se planira u redovne aktivnosti uvrstiti i plivanje - saopštili su iz Glavnog grada. Objasnili su da će plivanje biti organizovano dva puta sedmično uz stručan nadzor, koji će korisnicima omogućiti bolju koordinaciju, jačanje mišića i povećanje njihove samostalnosti (fizička aktivnost, spretnost, interakcija sa drugim osobama), što vodi povećanju samopuzdanja. - Jedna od veoma značajnih aktivnosti koja se realizuje u dnevnom centru je radno okupaciona terapija koja ima za cilj razvoj motivacije, znanja, vještine i navika vezanih za rad, kao i uživanje u procesu i rezultatima rada. S obzirom na afinitete korisnika, tokom 2018. planirana je realizacija tri oblika radno okupacionih tretmana: izrada jednostavnih i ukrasnih predmeta, ovladavanje osnovnim vještinama kuvanja i organizovanje radionica usmjerenih na uređenje i održavanje dvorišta - saopšteno je iz Glavnog grada. Svrha Dnevnog centra je unapređenje kvaliteta života djece i omladine sa smetnjama u razvoju u vlastitoj socijalnoj sredini kroz održavanje i razvijanje socijalnih, psiholoških i fizičkih funkcija i vještina, kako bi se u što većoj mjeri osposobili za samostalan život. 23. januar - Epidemija malih boginja u regionu Epidemija malih boginja u regionu dobija sve šire razmjere pri čemu vrh oboljevanja još uvijek nije dostignut. Registrovan je i treći smrtni slučaj koji je povezan sa infekcijom virsom morbila u centralnoj Srbiji i to kod porodilje uzrasta 21 godine koja se od malih boginja liječila od 16. januara zbog teškog opšteg stanja sa kliničkom slikom morbila i komplikovanom upalom pluća. Od početka epidemije nа tеritоriјi Srbiје rеgistrоvаno je ukupnо 1255 slučajeva mаlih bоginjа. Nајmlаđа оbоljеlа оsоbа је uzrаstа mlađeg od dva mjeseca, а nајstаriја 60 gоdina. Nајvеći brој оbоljеlih је u uzrаsnim grupаmа mlаđim оd pеt i stаriјim оd 30 gоdinа pri čemu je preko 90% oboljelih nеvаkcinisаno, nеpоtpunо vаkcinisаno ili nеpоznаtоg vаkcinаlnоg stаtusа. U Crnoj Gori je zbog epidemiološke situacije u regionu na snazi pooštren nadzor nad osipnim groznicama koji za cilj ima da pravovremeno otkrije i adekvatno obradi sve osobe sa simptomima malih boginja odnosno – da ih laboratorijski i epidemiološki istraži kako bi se utvrdilo prijeklo i uzrok ospe. Sve zdravstvene ustanove i koordinatori nadzora su dobili smjernice za postupanje i istraživanje slučajeva kako bi se adekvatno i bez odlaganja reagovalo odmah nakon eventualnog otkrivanja eventualnog oboljevanja. Trenutna epidemiološka situacija kod nas je prije svega posljedica visokih obuhvata imunizacijama u ranijim godinama. Međutim, zbog niskih i nezadovoljavajućih stopa imunizacija u

35


poslednjih par godina kao i pada broja zaštićene predškolske djece postoje realne okolnosti da nakupljanje osjetljivih osoba i unos virusa morbila može dovesti do masovnijeg oboljevanja. Zahvaljujući neodgovornim pojedincima i antivakcinalnim porukama kojima su iznosili iskrivljenu sliku o navodnoj bezazlenosti malih boginja i bespotrebnosti vakcina širom regiona, neodlučnost i strah se uvukao među mnoge naše roditelje koji su dugo odlagali vakcinaciju svoje djece. Svi antivakcinalni pokreti u regionu su utihnuli shvativši pravu opasnost malih boginja i stepen štete koju su nanjeli zdravlju svih a posebno najmlađih. 29. januar – Oržana radionica povodom Evropske nedjelje borbe protiv raka grlića materice

seca iz Beograda koje je prije sedam dana doputovalo sa roditeljima u posjetu kod rodbine u Podgoricu. Dijete nije vakcinisano MMR vakcinom, a hospitalizovano je u Insitutu za bolesti djece zbog povišene temperature, malaksalosti i osipa po koži. Dijete je od početka hospitalizacije smješteno (izolovano) u odvojenoj sobi sa pratnjom. Osim oboljelog djeteta roditelji imaju još dvoje djece. Jedno dijete uzrasta tri godine koje je vakcinisano MMR vakcinom i bebu staru tri nedelje. Porodica u kojoj borave u Podgorici ima 13 članova od kojih je devetoro djece, a od njih je četvoro vakcinisano MMR vakcinom. Epidemiološko istraživanje kontakata je u toku. 30. januar – Potvrđeno 14 slučajeva infekcije virusom gripa

Evropska nedjelja prevencije raka grlića materice ove godine obilježava se od 28. januara do 03.februara. Tim povodom Institut za javno zdravlje organizovao je zdravstveno-vaspitnu radionicu u Srednjoj medicinskoj školi u Podgorici. Cilj ove radionice je da se buduće zdravstvene radnice, a prvenstveno žene informišu o mogućnostima prevencije raka grlića materice. Radionicu su vodile Dr Vilnerina Ramčilović i dr Verica Osmanović specijaliste socijalne medicine. One su podsjetile da se ovo oboljenje može spriječiti samo ukoliko žene odluče da se, bar jednom godišnje, posvete svom reproduktivnom zdravlju i posjete svog ginekologa. Primjenom adekvatnih, pouzdanih i jednostavnih metoda moguće je indentifikovati premaligne promjene na grliću materice, koje mogu dovesti do karcinoma, i tako spriječiti neželjene ishode. S obzirom da se rak grlića materice razvija kroz duži vremenski period, primjena mjera ranog otkrivanja je u potpunosti opravdana i vrlo djelotvorna. Istraživanja su pokazala da se razvoj raka grlića materice može spriječiti u 80% slučajeva, primjenom kompetentnih mjera prevencije. Program prevencije raka grlića materice ženama u Crnoj Gori je omogućio da ostvaruju prava na posebno značajne mjere prepoznavanja raka grlića materice u ranoj fazi promjene, čime se omogućava pravovremeno preduzimanje adekvatnih mjera zaštite zdravlja. Važno je da zdravstveni radnici i politički lideri budu upoznati sa korisnim efektima sprovođenja skrininga raka grlića materice, kako bi zajedničkim učešćem doprinjeli realizaciji ovog programa. 29. januar – Potvrđen prvi slučaj morbila Laboratorijski je potvrđen prvi slučaj obolijevanja od morbila u Crnoj Gori. Riječ je o djetetu uzrasta 1 godine i 2 mje-

36

Od 40. sedmice 2017. godine počela je sezona nadzora nad gripom za sezonu 2017/2018. i trajaće do kraja 20. sedmice 2018. godine. U toku 04. nadzorne sedmice 2018. godine (period: 22.01 - 28.01.2018.g.) u Centru za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje laboratorijskim putem potvrđeno je 14 slučajeva infekcije virusom gripa (13 infekcija virusom grip а tip B i jedna infekcija virusom gripa tip A). Ukupan broj laboratorijski potvrđenih slučajeva gripa od početka sezone je 47. Uvidom u elektronsku bazu podataka u Crnoj Gori u ovom izvještajnom periodu prijavljeno je 135 osoba sa simptomima nalik gripu (ILI), što predstavlja incidenciju od 21,8 /100 000 stanovnika. Prema podacima Evropskog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) aktivnost gripa širom evropskog regiona u 03. sedmici (period: 15.01 - 21.01.2018.g.) je bila na različitim nivoima po intenzitetu u zemljama koje su dostavlile podatke – njih 43. Aktivnost gripa visokog intenziteta je prijavljena u Irskoj, Italiji, Luksemburgu, Malti i Španiji, u 16 zemalja je prijavljena aktivnost gripa srednjeg intenziteta, dok je niska aktivnost gripa prijavljena u 22 zemlje koje dostavljaju podatke. Najefektivnija mjera prevencije gripa je vakcinacija, pa se preporučuje da se sve osobe koje su u povećanom riziku od razvoja komplikacija vakcinišu. Takođe je bitno pridržavati se i opštih mjera prevencije kako bi se spriječilo dalje širenje bolesti. Pod opštim mjerama prevencije se podrazumijevaju: redovno provjetravanje prostorija, izbjegavanje bliskih kontakata sa oboljelim osobama, izbjegavanje boravka u zatvorenim prostorima gdje se nalazi veliki broj ljudi kao i izbjegavanje javnih skupova, redovno pranje ruku i izbjegavanje dodirivanja očiju, nosa i usta nečistim rukama, praktikovanje zdravih životnih navika koje podrazumijevaju adekvatnu ishranu sa dosta svježeg voća i povrća i fizičku aktivnost. 30. januar - Istraživanje jodnog unosa trudnica u Crnoj Gori Radionica ,,Zdravstveni značaj unosa joda u trudnoći” održana je 30. januara u organizaciji Instituta za javno zdravlje Crne Gore. Nakon uvodnog obraćanja direktora Instituta za javno zdravlje prof. dr Bobana Mugoše, predavanje su održali mr sci dr Zorica Đorđević, koja je saopštila preliminarne rezultate istraživanja jodnog unosa trudnica u Crnoj Gori, sprovedeno pod


pokroviteljstvom UNICEFA u saradnji sa Domovima zdravlja u Crnoj Gori, doc. dr Igor Spirovski iz Instituta za javno zdravlje Makedonije i Maja Dimitrovski – inžinjer prehrambene tehnologije u Institutu javnog zdravlja Makedonije. 30. januar - Zdravstveni sistem napredovao u 2017. za devet mjesta na rang listi EHCI

Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović saopštio je da je zdravstveni sitem Crne Gore prošle godine napredovao devet mjesta na listi Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa i postigao najveći skok u odnosu na ostale rangirane države. - Sa ponosom mogu da kažem da je Crna Gora napravila najveći skok od 35 rangiranih zemalja, i u odnosu na prošlu godinu, kada smo bili na pretposlednjoj, 34. poziciji, sada smo, uz napredak od devet mjesta, na 25. Poziciji - rekao je Hrapović. Hrapović je zahvalio svim zaposlenim u zdravstvenom sistemu, ističući da je ovaj značajan napredak rezultat zajedničkog rada. - Vjerujem da ćemo rast na ovoj ljestvici u godinama pred nama nastaviti, ali od toga nam je mnogo važnije kako rezultate našeg rada ocjenjuju građani - poručio je Hrapović. Direktorica Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unapređenje ljudskih resursa u zdravstvu, Vesna Miranović kazala je da nas je za napredak kandidovalo uvođenje elektronskog zakazivanja pregleda, a potom i servisi koje je uveo Fond za zdravstveno osiguranje. - Riješili smo problem zakazivanja endokrinoloških pregleda. Listu čekanja za zamjenu kuka smanjili smo na mjesec do dva. Nema više liste čekanja za operaciju katarakte i za pregled kod dječijeg ortopeda. Uspjeli smo da se pregled ultrazvukom kukova kod beba obavlja u ordinaciji pedijatra. Uspjeli smo da magnetna rezonanca ne bude želja, već stvarnost koja se realizuje u okviru mjesec dana - kazala je Miranović. Miranović je i izrazila očekivanje da će implementacija DRG sistema u naredom periodu i kvalitetena lista ljekova dovesti do toga da Crna Gora dalje napreduje na listi Evropskog potrošačkog zdravstvenog indeksa. 31. januar – Obilježena Evropska nedjelja prevencije raka grlića materice Povodom Evropske nedjelje prevencije raka grlića materice u šoping molu Delta City od 12 do 14 časova bio je postavljen štand Instituta za javno zdravlje. Pacijentkinje koje su posjetile štand od ljekara Instituta

za javno zdravlje su dobile korisne savjete vezano za prevenciju raka grlića materice, kao i informacije o skriningu koji se trenutno sprovodi. Pored savjeta pacijentkinje su dobile i edukativni materijal liflete i brošure koje je pripremio Institut. Evropska nedjelja prevencije raka grlića materice ove godine obilježava se 28. januara - 03.februara.

Januar 2018 – Aktivnosti Zavoda za transfuziju krvi

Zaposleni u Regulatornoj agenciji za energetiku organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi u Zavodu za transfuziju krvi u Podgorici u kojoj je učestvovalo oko 20 dobrovoljnih davalaca krvi. Zaposleni u Aman resort-u Sveti Stefan organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi u Vili Miločer. U akciji je učestvovalo oko 25 dobrovoljnih davalaca krvi. Javna predškolska ustanova "Đina Vrbica" organizovala je akciju dobrovoljnog davanja krvi u Zavodu za transfuziju krvi u Podgorici. Organizatori su se akcijom priključili kampanji "Pruži ruku za život! Daruj krv", koju sprovode Crveni krst Crne Gore, Radio-televizija Crne Gori i Zavod za transfuziju krvi Crne Gore. U akciji je učestvovalo oko 15 davalaca krvi. U Zavodu za transfuziju krvi u Podgorici u januaru su organizovane još dvije akcije dobrovoljnog davanja krvi. Organizatori su bili Udruženja dobrovoljnih davalaca krvi "42 mučenika momišićka" i "Tološi". U akcijama je učestvovalo oko 100 dobrovoljnih davalaca krvi.

37


ZDRAVLJE I

Moćni prirodni preparati

Brojni su naučni dokazi o terapijskom potencijalu propolisa. Djeluje protiv bakterija, gljivica, viru imunološki sistem podsticanjem organizma na proizvo prema brojnim rizicim

Snažan prirodan preparat za jačanje imuniteta - Podstiče procese koji pretvaraju štetne supstance (zagađivači, slobodni radikali, otrovi) u manje štetne, ili ih potpuno neutrališe. - Popravlja oštećenja DNK izazvana slobodnim radikalima. - Sprječava okcidacijski stres.

Za kompletan probavni sistem

- Ima ljekovito dejstvo na kompletan probavni sistem i podstiče njegov pravilan rad. - Štiti sluzokožu od oštećenja. - Reguliše probavu i sprječava zatvor. - Povoljno djeluje na želudačnu nervozu,nadutost, grčeve, nedostatak apetita, mučninu tokom vožnje. - Prevenira čir na želucu i dvanaestopalačnom crijevu. - Djeluje na sprječavanje hronične upale debelog crijeva (colitis). - Djeluje antibakterijski na Helicobacter pylori.

Hederini proizvodi sadrže sve materije pro hemijske obrade rastvaračima, po čemu s boje, zaslađivače i gluten. Propolis je izuz u čvrstom obliku, a sadrži preko 300 komp propolisa ne sadrže sve aktivne kompo propolisa, jer ne postoji rastvor koji ga propolisa, pogotovo u alkoholu, gubi se

Jačanje i zaštita respiratornog sistema

BRONHOCET - Brojna klinička iskustva i studije ukazuju na terapijski potencijal propolisa kod upalnih procesa nosne šupljine, grla, sinusa, glasnih žica i bronhitisa, te tuberkuloze pluća. - Propolis povećava antioksidativnu odbranu pluća. To je od posebnog značaja za pluća odraslih, jer su njihova pluća vrlo ranjiva na oksidativni stres i sama ne mogu aktivirati antioksidativnu zaštitu.

Osobe alergične na pčelinje proizvode ne smiju koristiti navedene proizvode. Upotreba navedenih proizvoda ne uzrokuje nikakva štetna dejstva. Ne postoji opasnost od predoziranja.

®


IZ PRIRODE

na bazi čistog propolisa

usa i parazita, a ima i antioksidativna, antiupalna, antitumorska i antialergijska svojstva. Podiže odnju specifičnih materija koje jačaju njegovu odbranu ma od pojave bolesti.

Za snaaažan imunitet mališana

opolisa kakav se nalazi u prirodi, bez ikakve su jedinstveni na tržištu. Ne sadrže aditive, zetno vrijedna smola koja se u prirodi nalazi ponenti važnih za zdravlje čovjeka. Rastvori onente koje se nalaze u izvornoj sirovini a može u potpunosti otopiti. Otapanjem e znatan dio njegovih ljekovitih svojstava.

- Za jačanje otpornosti djece. - Za održavanje zdravstvene ravnoteže organizma. - Za zaštitu od česte prehlade kod djece. - Za djecu stariju od jedne godine.

Za zdravu prostatu i mokraćne puteve

Pobijedite anemiju lijevom rukom!

FERROCET

APICET ®

- FERROCET omogućava veću iskorišćenost gvožđa iz hrane. - Određena količina prirodnog gvožđa nalazi se u propolisu (cca 456 mg/kg) i peludu bušinca (cca 117 mg/kg). - Vitamin C i fruktoza takođe olakšavaju prolaz gvožđa iz probave u sistemsku cirkulaciju. - Propolis čuva vitamin C od razgradnje te povećava njegovu koncentraciju u želucu i tankom crijevu.

Medik

CG

- Sprječava probleme uvećane prostate i hroničnog prostatitisa (učestalo otežano mokrenje sa tankim i isprekidanim mlazom, bolovi u donjem dijelu trbuha i leđa, peckanje, bolna ejakulacija, učestala infekcija mokraćnih puteva). - Pospješuje potentnost i plodnost - Štiti jetru od oksidacije, nakupljanja slobodnih radikala i pomaže u razgradnji štetnih materija.

Zastupnik i distributer za Crnu Goru: Medik CG d.o.o. Podgorica, tel: +382 67 227 354


REGION 01. januar – Povećane novčane naknade za bebe u Vojvodini - Srbija Grad Novi Sad donio je odluku da poveća novčane naknade za bebe, pa će tako prve rođene bebe u 2018. godini dobiti po 200 hiljada dinara, a sve ostale koje istog dana dođu na svijet dobijaju po 50 hiljada. Svaki bračni par koji dobije prvo dijete u tekućoj godini, dobijaće po 35 hiljada, a novina je da će prva beba koja bude rođena na Dan Grada, odnosno prvog februara, biti nagrađena sa takođe 200 hiljada dinara. Pokrajisnki sekretar za zdravstvo dr Zoran Gojković kazao je da će od danas sve trudnice i novopridošle bebe koje dolaze na svijet na Klinici za ginekologiju i akušerstvo KCV-a biti smještene u najsnabdjevenijem porodilištu na teritoriji Republike Srbije. - Neposredno pred kraj godine, kao što smo i obećali, završili smo kompletnu rekonstrukciju novosadskog porodilišta, odnosno Zavoda za perinatologiju. Sada imamo najsavremenije sobe, svaka soba ima sanitarni čvor i televizor, a sve sobe su dvokrevetne i ispunjavaju baby friendly standard, što omogućuje da majke odmah posle porođaja mogu da budu sa svojom djecom - istakao je Gojković. 02. januar – U KCV transplantacijom spašeno 38 života – Srbija U Kliničkom centru Vojvodine, zahvaljujući transplantaciji organa, spašeno je 38 života tokom prethodne godine. Od 40 donora iz zemlje, 20 njih bilo je iz Vojvodine. Trideset tri pacijenta dobila su bubreg, a pet pacijenata jetru. - Naš transplantacioni program ide u korak sa Kliničkim centrom Srbije. Ono čime nisam zadovoljan i ono što ćemo sigurno sljedeće godine uraditi jeste da ćemo početi da radimo i transplantaciju rožnjače, za to smo nabavili neophodnu opremu i kolege sa oftalmologije su na edukaciji i spremni su da uđu polako i u taj transplantacioni program – izjavio je pokrajinski sekretar za zdravstvo Zoran Gojković. - Transplantacija organa jedno je od najvećih dostignuća u medicini. Ona zahtijeva multidisciplinarni pristup, odgovarajuću pripremu i monitoring bolesnika nakon operacije, što podrazumijeva brojne kadrove. - Ono što je bitno jeste da je 2017. godine Klinički centar Vojvodine svojim kadrovima, kapacitetima i resursima omogućio realizaciju brojnih transplantacija organa i tkiva - istakla je pomoćnica direktora za zdravstvo Kliničkog centra Vojvodine Edita Stokić. - Možemo se pohvaliti da smo 2017. bili najuspješniji, od 1986. kada se rade transplantacije u Kliničkom centru Vojvodine. Možemo reći i time se pohvaliti da smo uradili najveći broj transplantacija u Srbiji. Sigurno da ćemo u 2018. nastaviti da ra-

40

dimo i da ćemo se truditi da budemo što bolji – kazao je Mišo Dukić, koordinator Kliničkog centra Vojvodine za transplantaciju. Građani koji žele da potpišu donorske kartice, mogu to učiniti u Kliničkom centru Vojvodine, a u planu je i organizovanje potpisivanja donorskih kartica na još nekoliko lokacija u Novom Sadu. 05. januar - Sve više zaraženih pacijena virusom gripa - Republika Srpska Od početka sezone u Republici Srpskoj je prijavljeno 22.499 slučajeva akutnih infekcija disajnih puteva, 7.072 slična gripu i 22 slučaja teških respiratornih infekcija. Analiza Instituta za javno zdravstvo (IJZ) RS pokazuje da je iz sedmice u sedmicu u porastu broj registrovanih slučajeva pomenutih zaraza. Iz ovog instituta poručuju da se zbog nestabilnih vremenskih prilika, odnosno oscilacija temperatura, očekuje povećano obolijevanje od pomenutih infekcija i gripa. U domovima zdravlja u Srpskoj takođe bilježe sve veći broj pacijenata koji se ljekarima javljaju zbog infekcija disajnih puteva. U IJZ ističu da je, s ciljem zaštite od nastanka i širenja gripa i drugih respiratornih infekcija, neophodno u kontinuitetu sprovoditi opšte preventivne mjere, odnosno mjere kolektivne i lične higijene. – U prvom redu, riječ je o provjetravanju prostorija više puta dnevno, te izbjegavanju boravka u zatvorenom prostoru, odnosno na većim skupovima. U ishrani treba koristiti više toplih napitaka, zatim voća i povrća bogatih vitaminom C. U slučaju pojave bolesti, uz savjet i preporuku ljekara treba mirovati do potpunog oporavka. Bez obzira na to što su respiratorne infekcije sa niskim intenzitetom javljanja, zbog zimskih uslova i nestabilnih vremenskih prilika, očekuje se povećano obolijevanje od svih respiratornih infekcija i gripa – kaže epidemiolog dr Ljubica Jandrić. Ove sezone zabilježena je veća zainteresovanost stanovništva za vakcinaciju protiv gripa, tako da su nabavljene količine potrošene u veoma kratkom roku. Pri kraju je i vakcinacija za prioritetne kategorije oboljelih koje imaju pravo na besplatnu vakcinu. 12. januar - Dug zdravstva i socijalne zaštite raste - Srbija Gradske i pokrajinske ustanove zdravstva i socijalne zaštite, koje imaju sjedište u Novom Sadu, u 2018. godinu ušle su sa dugom od 1,164 milijarde dinara. Najveći teret dugovanja nose Apoteka Novi Sad i Klinički centar Vojvodine. Dug Apoteke


je za nešto više od pola godine skočio za oko 150 miliona dinara, pa sada iznosi gotovo 400 miliona dinara. Račun ustanove je blokiran od oktobra 2017, a ukupan iznos blokade iznosi 11 miliona dinara. U međuvremenu je došlo i do smjene na direktorskoj poziciji. Situacija je loša i kada su u pitanju zarade, jer radnici mjesecima unazad primaju pola mjesečne plate. Neki od njih su zbog neisplaćenih zarada odlučili da tuže preduzeće i dobili sporove. Klinički centar Vojvodine duguje 647 miliona dinara, pa je i njemu dug za manje od godinu dana narastao za gotovo 100 miliona. I pored dugovanja, KCV uspijeva da posluje bez blokade računa. Među ustanovama koje duguju milionske iznose su Dom zdravlja Novi Sad, Specijalna bolnica za reumatske bolesti u Novom Sadu, Institut za zdravstvenu zaštitu dece i omladine, kao i Institut za kardiovaskularne bolesti Vojvodine. 17. januar – Ulaganje u zdravstvene ustanove u 2018. godini – Srbija

Zdravstvena kasa Beograda, u ovoj godini, za četvrtinu je punija nego lane, pa je budžetom za domove zdravlja i zavode koji su u nadležnosti grada predviđeno 355 miliona dinara. Najveća investicija će biti izgradnja doma zdravlja u Borči, zdravstvene stanice u Ugrinovcima, kao i rekonstrukcija dijela krila i dogradnja pasarele novog krila Doma zdravlja Obrenovac. Prema riječima dr Vere Dražić, sekretara za zdravstvo, budžet za zdravstvo je za 27 odsto veći u odnosu na prošlu godinu. Izgradnja nove zdravstvene ustanove u Borči počeće u drugoj polovini godine. Za rekonstrukciju postojećeg Doma zdravlja u Obrenovcu dobijena je građevinska dozvola, trenutno se radi na projektu, a u toku je izrada idejnog rješenja za izgradnju zdravstvene stanice u Ugrinovcima. Osim investicionih ulaganja u izgradnju novih zdravstvenih objekata, najveći dio novca biće uložen u nabavku opreme za domove zdravlja. 17. januar – 21 vozilo hitne pomoći za vojvođanske zdravstvene ustanove – Srbija Vlada Vojvodine je na sjednici kojom je predsjedavao pokrajinski premijer Igor Mirović zadužila Sekretarijat za zdravstvo da sprovede postupak javne nabavke 21 vozila hitne pomoći za najugroženije domove zdravlja u malim opštinama koje nemaju vozila za prevoz pacijenata, bolnice i druge zdravst-

vene ustanove, a za realizaciju ovog projekta je u pokrajinskom budžetu obezbijeđeno 100 miliona dinara.

Nabavkom novih i opremljenih sanitetskih vozila obezbijediće se pristupačnija i ujednačenija zdravstvena zaštita oboljelih i povrijeđenih ljudi u cijeloj Vojvodini. 17. januar - Nema čekanja na operacije u zdravstvenim ustanovama - Srbija Direktorka Fonda za zdravstveno osiguranje Sanja Radojević Škodrić kaža da je smanjen broj ljudi na listama čekanja zahvaljujući softveru koji je pušten u rad i da je utvrđeno da su neki osiguranici u Beogradu prijavljeni u čak pet zdravstvenih ustanova. - Ovim softverom onemogućeno je višestruko prijavljivanje na liste čekanja, a odvojeni su i kontrolni od prvih pregleda. Zahvaljujući softveru, podaci osiguranika se ažuriraju na dnevnom nivou - kaže Radojević Škodrić. Prema poslednjim zvaničnim podacima, na listama čekanja u Srbiji je oko 72.000 ljudi, a najduže se čeka na kateterizaciju srca, operaciju koljena, kuka, katarakte i ugradnju valvula. - Od tih 72.000 za 15 odsto je smanjen broj osiguranika na listama čekanja. Neki osiguranici u Beogradu prijavljeni su u čak pet zdravstvenih ustanova. Kada sve zdravstvene ustanove završe brisanje ljudi sa lista, očekujemo veći procenat - napominje direktorka Fonda za zdravstveno osiguranje. Kaže da se na listama nalaze i osiguranici kojima pojedine usluge nisu potrebne. - Nije poenta što će se zahvaljujući ovom softveru kraće čekati već će biti i obezbijeđen ujednačen kvalitet usluga u svim zdravstvenim ustanovama. Očekujemo smanjenje na listama čekanja, a važno je i povećanje broja usluga u državnim ustanovama - ističe Sanja Radojević Škodrić podsjećajući da javni poziv za privatnike koji rade vantelesnu oplodnju i operaciju katarakte traje do 2. februara. 17. januar – U private klinike na operacije katarakte i potpomognutu oplodnju - Srbija O trošku zdravstvenog osiguranja pacijenti će i ove godine u privatne klinike ići na operacije katarakte i biomedicinski potpomognutu oplodnju. Republički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO) objavio je javne pozive za ugovaranje ovih usluga sa privatnicima, kao i sa privatnim apotekama u kojima bi se izdavali ljekovi na recept.

41


Medicinske intervencije s privatnicima ugovaraće se na osnovu mišljenja Instituta Dr Milan Jovanović Batut, kao i projekcija o tome koliko kapaciteta nedostaje u državnom zdravstvu. Operaciju katarakte će RFZO privatnicima plaćati 38.284. dinara, dok će vantjelesna oplodnja biti isplaćivana fazno: za fazu stimulacije ako je odgovor na inetrvenciju odgovarajući 128.487 dinara, ako nije 51.266, za aspiraciju jajnih ćelija 32.607 i za embriotransfer 10.484. 18. januar - U fondu za skupe lijekove 3.600 eura, a doza košta i do 85.000 - Hrvatska

Hrvatski ministar zdravlja Milan Kujundžić poručio je da će Vlada svim oboljelim koji imaju indikacije za terapiju inovativnim ljekovima omogućiti da te ljekove i dobiju. Kujundžić je to izjavio nakon što je objavljena informacija da je otvoren račun Ministarstva zdravlja za prikupljanje donacija za takve ljekove u tri nedelje skupio je nešto više od 27.000 kuna (3.639 eura), što nije dovoljno ni za jednu dozu inovativnih ljekova. - Vlada će, naravno, kao i do sada, za sve one koji imaju stručnu, naučnu i empirijsku indikaciju dati ljekove, kao što je dala za neuroblastom i spinalnu mišićnu atrofiju - izjavio je Kujundžić uoči sjednice Vlade. U fondu za prikupljanje novca za nove, inovativne ljekove kojima se liječe teške bolesti, a nisu na listi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), zasad je prikupljeno samo 27.388 kuna iako su potrebe samo za jedan lijek i 600 puta veće. Ovaj podatak pokazuje da bi ponovno moglo biti problema sa finansiranjem ne samo ove nego i nekih novih terapija s obzirom na to da se neprestano pojavljuju novi i sve skuplji ljekovi. 19. januar - Za šest godina smanjio se broj vakcinisane djece za šest posto - Hrvatska Pojava epidemije malih boginja u susjednim državama ponovno je aktualizirala problem pada vakcinacije protiv te i drugih zaraznih bolesti u Hrvatskoj, što potvrđuje podatak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) da se u zadnjih šest godina broj vakcinisane djece protiv malih boginja, zaušaka i rubeole (MPR), čija se prva doza daje djeci u drugoj godini života, smanjio za šest posto. Do 2011. godine postotak vakcinisane djece u toj dobi uglavnom se kretao oko 96 posto, nakon čega počinje opadati da bi 2016. broj vakcinisanih pao na 90 posto.

42

Situacija sa vakcinisanjem MPR zasad je još uvijek dobra kod školske djece, kada se prima druga doza vakcina, jer obuhvat iznosi 96 posto, iako je i tu zabilježen pad s obzirom da je prije 2011. godine iznosio 98 posto. Najveći pad zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje je u 2016. prvu dozu vakcina primilo svega 64,4 posto djece, te u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje se te godine vakcinisalo 70 posto djece u drugoj godini života. Lošiju vakcinisanost bilježe i Osječko-baranjska (86,3 posto), Primorskogoranska županija (84,2 posto) i Istarska županije (90 posto), dok je vakcinisanost u ostalim županijama iznad 90 posto. Neke županije ne bilježe pad, pa su tako najveću vakcinisanost kod male djece u 2016. imale Koprivničko-križevačka (98,1 posto), Varaždinska (97,4 posto), Šibensko-kninska (97,4 posto) i Sisačko-moslavačka županija (97,4 posto). Direktor Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a dr Bernard Kaić kaže kako je prije organiziranog vakcinisanja protiv malih boginja, koje je započelo 1968. godine, u Hrvatskoj prosječno godišnje od te bolesti obolijevalo oko 15.000 osoba, a umiralo dvadesetak, prvenstveno djece. Kombinovana vakcina MPR u upotrebi je od 1976. godine te se pokazala djelotvornom i sigurnom. Statistike o smrtnosti u razvijenim zemljama pokazuju da na hiljadu oboljelih od malih boginja umre jedna osoba. Kod zdrave i dobro uhranjene djece male boginje su rijetko kada opasne, no moguće su bakterijska superinfekcija kao što je upala pluća, posebno kod dojenčadi, ili upala srednjeg uha, koje se pojavljuju razmjerno često. Osobe oboljele od malih boginja posebno su osjetljive na infekciju streptokokima, koji su česti uzročnici gnojne angine, bakterijske upale pluća itd. a jedna je od komplikacija, iako rijetka, upala mozga (encefalitis), napominje Kaić. Direktorka Odjela za nadzor nad vakcinisanjem Milka Brzović kaže kako epidemiolozi sistemacki rade na informisanju i edukaciji roditelja, ljekara i javnosti te sprovode individualno savjetovanje roditelja. 21. januar - Država razmatra dodatne mjere zaštite u zdravstvu od malih boginja - Srbija Srbija razmatra nabavku dodatnih količina vakcina protiv malih boginja i vakcinaciju svih ljekara i medicinskih sestara zbog toga što u ovom trenutku među zdravstvenim radnicima ima dosta oboljelih od te zarazne bolesti. U Srbiji je za oko četiri mjeseca registrovano 1.227 slučajeva oboljelih od malih boginja. - To je jako značajna protivepidemijska mjera i u narednom periodu se razmatra kako da se nabavi dodatna količina vakcina da bi se zdravstveni radnici, koji su direktno izloženi u kontaktu sa bolesnicima zaštitili - rekla je dr Darija Kisić Tepavčević iz Instituta za javno zdravlje Batut. I prema riječima epidemiologa dr Predraga Kona, to jeste preporuka u ovakvim situacijama, a dodao je i da ni po koju cijenu ne bi trebalo odgađati pomjeranje granice za vakcinaciju djece do 18 godina. - Redovno sprovodimo mjere pojačanog epidemiološkog nadzora, vršimo redovnu reviziju kartoteka i pozivamo roditelje nevakcinisane djece. I ovom prilikom apelujemo na roditelje da se odazivaju pozivima za vakcinaciju njihove djece zato što je to


jedina moguća zaštita i prevencija određenih zaraznih bolesti. Postizanjem kolektivnog imuniteta od 95 odsto smanjujemo mogućnost izbijanja novih epidemija u narednom periodu dodaje dr Zdravković. 22. januar - Obilježen jubilej Vojne bolnice u Nišu - Srbija U Nišu je svečanom akademijom u Domu vojske obilježeno 140 godina rada Vojne bolnice u Nišu. Ministar odbrane Aleksandar Vulin istakao je na svečanosti da je 140 godina veliki jubilej i to ne samo za bolnicu, nego i za kompletno vojno zdravstvo, jer vojne bolnice ne dijele pacijente na one koji su pripadnici Ministarstva odbrane i Vojske Srbije i na one koji to nisu, već samo na ljude kojima je potrebna pomoć. 23. januar - Ukinuto dobrovoljno davanje krvi u prokupačkoj bolnici - Srbija

slučajeva. Ono što zastrašuje je predviđanje budućeg trenda rasta broja zaraženih pacijenata. - Do sada su od početka sezone gripa u Hrvatskoj od posljedica gripe preminule 23 osobe, kazao je dr Vladimir Draženović, direktor Nacionalnog centra za gripu pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Osim što su dosad u Hrvatskoj preminule 23 osobe od posljedica zaraze gripom, Draženović posebno ističe da su tri osobe mlađe od 50 godina. U Hrvatskoj od gripe oboli od 20 do 200 hiljada ljudi godišnje, tako da to jeste javnozdravstveni problem. Od gripe umire isti broj ljudi kao u saobraćajnim nesrećama. Gripa je, nažalost, još uvijek neprepoznat problem jer je većina doživljava kao banalnu prehladu. Od davnina pa do danas ona je jedina neukroćena bolest u istoriji. Gripa izaziva brojne komplikacije. Najčešća i najteža je upala pluća. Česte su i komplikacije u gornjem respiratornom traktu, Iako se sve to može spriječiti tek blagim ubodom u nadlakticu, veliki broj ljudi skeptičan je prema vakcinisanju protiv gripe, ali zato će objeručke prihvatiti antibiotike i kojekakve prirodne napitke. 28. januar - Hrvatsko zdravstvo je 26. na listi od 35 evropskih zemalja

Dobrovoljni davaoci krvi sa teritorije Topličkog okruga od nedavno ne mogu više da to učine u prostorijama Službe za transfuziju prokupačke Opšte bolnice dr Aleksa Savić, kako su to do sada radili predhodnih 50 i više godina. Naime, kako kažu nadležni u bolnici, sistemom reorganizacije zdravstva u Srbiji a u cilju usklađivanja propisa sa Evrospskom unijom, sada će dobrovoljni davaoci koji žele da daju krv, moći to da urade u organizovanim akcijama koje sprovodi niški Zavod za transfuziju. Tako se krv više neće dobrovoljno davati u Službi transfuzije u bolnici, već u prostorijama Crvenog krsta, mjesnim zajednicama, raznim radnim organizacijama i u zavisnosti kako bude organizovano. Ovakva odluka je već unijela pometnju u javnosti, a mnogi dobrovoljni davaoci su razočarani jer će sada, da bi dali krv zavisiti od rasporeda niškog zavoda i više neće moći kako su navikli da to urade u prokupačkoj Službi.

Po istraživanju Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (EHCI), koji mjeri kvalitet i dostupnost zdravstvene zaštite, hrvatski zdravstveni sistem zauzeo je lani 26. mjesto između 35 evropskih zemalja, čime je Hrvatska u odnosu na rezultate iz 2016. pala na ljestvici za sedam mjesta. EHCI analizira zdravstvene sisteme 35 zemalja kroz 45 indikatora, prateći područje poštovanja prava pacijenata i njihovu informiranost, dostupnost liječenja, zdravstvene zaštite i ljekova, te ishode liječenja. U izvještaju se navodi da hrvatsko zdravstvo, uprkos skromnijem izdvajanju za zdravstvo po glavi stanovnika, primjenjuje vrlo napredne i skupe postupke poput transplantacije bubrega, po čemu je Hrvatska sa 45 transplantacija na milion stanovnika na evropskom vrhu. No, lani je došlo do značajnog pada, ponajprije u dostupnosti zdravstvene usluge i ishodima liječenja. 30. januar – Prva žrtva virusa H1N1 - BiH

25. januar – Zbog gripa umrle 23 osobe - Hrvatska Dolaskom vrhunca gripe, raste i broj oboljelih i preminulih od posljednica te bolesti. Prema aktuelnim podacima HZJZ-a, u Hrvatskoj je trenutačno oko 15 hiljada oboljelih, prijavljenih

U Bosni i Hercegovini zabilježen je prvi ovogodišnji smrtni slučaj uzrokovan virusom H1N1, takozvanim svinjskim gripom. Riječ je o 61-godišnjem pacijentu iz Zenice koji je

43


u Kantonalnoj bolnici preko noći izgubio bitku za život. Ovu informaciju je potvrdio primarijus dr. Ednan Drljević, predsjednik Tima za sprečavanje gripe u KBZ-u. - Radi se o pacijentu starije životne dobi, koji je imao i leukemoidnu reakciju u krvi, a svinjski grip je došao kao pridružena bolest - kazao je dr. Drljević. Istakao je da su ljekari uložili maksimalne napore da pokušaju spasiti pacijenta, ali je ishod bio tragičan. 30. januar – Počela upotreba projekta E – novorođenče - Hrvatska Ministar uprave Lovro Kuščević je pustio u upotrebu novu uslugu e-Novorođenče, prijavu rođenja djeteta preko interneta, koja je u sistemu e-Građani, te je pozvao sve sugrađane da se uključe u taj sistem i koriste se svim prednostima koje on pruža. - Objavljujem da je od danas funkcija u uporabi. Nadam se da ćemo u ovoj godini premašiti broj od 50.000 korisnika, a to znači da ćemo imati puno novorođenih - istakao je ministar Kuščević. Podsjetio je da je prošle godine obećana nova usluga u sistemu e-građani i da ju je Vlada pripremila. - Riječ je o trenutno najsloženijoj e-usluzi u javnoj upravi kojom je ostvarena integracija nekoliko različitih tijela državne uprave – Ministarstvo uprave, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) - istakao je ministar Kuščević na konferenciji za novinare u Ministarstvu uprave na kojoj su bili i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i direktor HZZO-a Lucian Vukelić. - E-Novorođenče je usluga koja omogućava prijavu djeteta digitalnim putem s bilo kojeg mjesta pomoću osobne elektroničke karte - objasnio je Kuščević. Sada postoje dva pristupna kanala kako roditelji mogu

prijaviti novorođeno dijete. Prvi način prijave je u matičnom uredu, znači, fizički otići u matični ured i prijaviti dijete. Takav način ostaje za sve one sugrađane koji ne znaju, ne žele ili nemaju mogućnost da koriste internet, a za sve druge sugrađane omogućili su aplikaciju e-Novorođenče, gdje roditelji preko interneta unutar sistema e-Građani mogu prijaviti novorođenče. Kuščević je rekao da su s prijavom djeteta putem sistema e-Građani obuhvatili upis djeteta u knjige rođenih i evidenciju državljanstva, prijavu prebivališta djeteta, regulisanje zdravstvenog osiguranja djeteta, podnošenje zahtjeva za dobijanje jednokratne novčane pomoći i dostavu podataka u Državni zavod za statistiku. Istakao je da su posebno vodili računa o sigurnosti i povjerljivosti ličnih podataka te da su postigli najviši nivo sigurnosti i to upravo korištenjem e-Lične karte. S tom će uslugom na godišnjem nivou građani uštedjeti više od 130.000 sati čekanja na šalterima. 31. januar - Priština drugi najzagađeniji grad na svijetu – Kosovo Zbog zagađenog vazduha Priština je na rang listi najugroženijih gradova u svijetu. Na snagu su stupile mjere zabrane kretanja automobila u centru grada, a održan je i protest građana pod motom Želimo vazduh. Centar za mjerenje kvaliteta vazduha Ambasade SAD u Prištini javio je da je vazduh u Prištini veoma opasan za zdravlje. Zabilježeno je 360 ppm (čestice u milionima) što je šest puta više od normalnog prosjeka zagađenosti. Time je Priština svrstana kao druga na rang listi najugroženijih gradova u svijetu po zagađenosti vazduha. Više od hiljadu građana okupilo se u centru grada protestujući zbog visokog nivoa zagađenosti. Sa skupa je zatražena odgovornost političara i hitno i ozbiljno djelovanje institucija u vezi ovog problema.

Priština drugi najzagađeniji grad na svijetu

44


Histeroskopski skrecnig i benefiti u postupku IVF-a

Dr Igor Gogić, ginekolog akušer Bolnica Codra, Podgorica

Proučavanje veoma složenog procesa usađivanja embriona je dovelo do saznanja da namjerno pravljenje defekata sluzokože materice dovodi do njenog pravilnijeg formiranja u narednom ciklusu i do povećanja procenta uspješnosti postupka vantjelesne oplodnje. Dakle, ova procedura zahtijeva da se prije ciklusa u kome se planira vantjelesno oplođenje, učini intervencija, obično u lokalnoj anesteziji ili bez nje. Inicijacija endometrijuma je u stvari postupak pri čemu ginekolog na samom endometrijumu pravi namjerne defekte, koji će posljedično povećati mogućnost implantacije u narednom ciklusu. Može da se radi u postupku IVF-a sa stimulacijom ciklusa, aspiracijom i transferom, kao i često prije transfera zamrznutih embriona, a može i u spontanom ciklusu bez IVF-a. Skrecing je engleski termin, što u prevodu znači zagrebati, i to je asocijacija da se na endometrijumu pravi neka vrsta plitkog defekta kao ogrebotina. Ustanovljene su razne


metode screcinga, počev od katetera za embriotransfer kojima se zagrebe pa do histeroskopskog skrecinga. Histeroskopski skrecing je metod izbora u Centru za vantjelesnu oplodnju u Specijalnoj bolnici Codra. Ovaj način inicijacije endometrijuma ima prednost prije svega zato što, osim samog postupka lezije endometrijuma, imamo i efekat dilatacije kavuma uterusa, koja pojačava receptivnost endometrijuma. Histeroskopski skrecing ima tri pozitivna efekta: 1. Pojačana receptivnost endometrijuma izazvana širenjem šupljine kavuma usljed ubrizgavanja tečnosti pod pritiskom od 120 mm Hg tokom same procedure; 2. Aktivacija endometrijuma inicirana lezijom koju napravimo u postupku, kao i smanjen imuni odgovor endometrijuma u smislu odbacivanja embriona; 3. Sam defekt može da posluži kao svojevrsna prepreka u koju će embrion, spontano ili nakon embriotransfera da upadne, što smanjuje mogućnost da sklizne van kavuma uterusa. Različite škole vantjelesne oplodnje imaju različite postupke pravljenja defekta na endometrijumu. Imamo varijante

od uzdužnih defekata preko poprečnih, tupo pravljenje defekata ili upotreba dijatermije, itd. U našoj ustanovi se pravi jedan defekat lučnog oblika između unutrašnjih ušća jajovoda, ali ponavljam, to je individualno i zavisi od ustanove do ustanove. Treba naglasiti da postupci kao što su skidanje polipa odnosno mioma uterusa, resekcija septuma kao i druge procedure koje se rade histeroskopski, su takođe svojevrsan skrecing jer na taj način, odstranjenjem tumerfakta, ostavljate defekt na endometrijumu. Ključna pitanja su - koliko efekat skrecinga se održava tj. da li samo na naredni ciklus ili duže, kao i koliko zaista skrecing podiže u znatnoj mjeri stopu implantacije. Što se tiče efekta, smatra se da se on održava sigurno dva naredna ciklusa, eventualno duže, a što se tiče efekata tu su mišljenja podijeljena. Neke ustanove ga postavljaju kao zlatni standard a neke ne preferiraju. Moje je mišljenje da je istina između. Kod nas se uglavnom upotrebljava nakon prethodno neuspješnih postupaka IVF-a, gdje smo sigurni da su embrioni kvalitetni i da je moguće da je podloga tj. endometrijum uzrok neuspješne implantacije.

47


Predstavljeni preliminarni rezultati istraživanja jodnog unosa trudnica u Crnoj Gori Radionica ,,Zdravstveni značaj unosa joda u trudnoći” održana je 30. januara u organizaciji Instituta za javno zdravlje Crne Gore. Nakon uvodnog obraćanja direktora Instituta za javno zdravlje prof. dr Bobana Mugoše, predavanje su održali mr sci dr Zorica Đorđević, koja je saopštila preliminarne rezultate istraživanja jodnog unosa trudnica u Crnoj Gori, sprovedeno pod pokroviteljstvom UNICEFA u saradnji sa Domovima zdravlja u Crnoj Gori, doc. dr Igor Spirovski iz Instituta za javno zdravlje Makedonije i Maja Dimitrovski – inžinjer prehrambene tehnologije u Institutu javnog zdravlja Makedonije. Crna Gora je endemsko područje za jodni deficit, pa je osnovni izvor joda u ishrani jodirana kuhinjska so. Međutim, pretjeran unos kuhinjske soli ima dugoročno loše posljedice po zdravlje jer doprinosi povećanju krvnog pritiska, povećava rizik od bolesti srca i moždanog udara. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) podstiče zemlje članice da razviju strategije za angažovanje svih sektora u podršci implementaciji univerzalnog jodiranja soli, kao i efikasnih politika i propisa za smanjenje potrošnje soli, kao jednu od najefikasnijih strategija za smanjenje opterećenja hroničnih masovnih bolesti. Politike za jodiranje soli i smanjenje unosa soli na manje od pet grama na dan su neophodne i kompatibilne, te ih treba nastaviti i održavati. Zajedničko za dva programa je da su usmjereni ka poboljšanju javnog zdravlja širom svijeta kroz multisektorski populacioni pristup. Obuhvataju promociju zdravlja, prevenciju, liječenje, rehabilitaciju i uključuju blisku saradnju sa prehrambenom industrijom. Ključna razlika je u tome što se program za dodavanje joda zasniva na soli kao glavnom nosaču za povećanje unosa joda u populaciji, dok je za program smanjenja unosa soli pretjerana potrošnja soli glavni faktor rizika. Preporuke za smanjenje unosa soli u populaciji naglašavaju značaj praćenja jodnog unosa, naročito za osjetljive kategorije: trudnice, dojilje i djecu do dvije godine, poručeno je na radionici. Specijalista higijene iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore, mr sci dr Zorica Đorđević osvrnula se na značaj preporuka koje daje Svjetska zdravstvena organizacija i u pogledu potrebe za jodiranjem soli, ali i u pogledu potrebe za smanjenjem unosa soli u ljudski organizam. - Strategija SZO koja je revidirana povodom jodiranja

48

Mr sci dr Zorica Đorđević i smanjenja unosa soli iz 2013. godine prepoznaje značaj i jednog i drugog programa. Mnogo je značajno da se količina soli koju dnevno unosi svaki pojedinac, bilo gdje u svijetu, mora smanjiti jer je dokazano štetno za zdravlje. Takođe, time što nam je so nosilac joda, zbog čega je cijela današnja pažnja i priča posvećena trudnicama, opet jedno bez drugog ne mogu. Mora se i pravilno raditi i pratiti cijeli taj sistem jer naši prostori su tipičan primjer, kako jedna dobra javno zdravstvena intervencija, čim popuste kontrolni mehanizami odmah ode u drugom smjeru. Prije II svjetskog rata na našim prostorima je počela da se jodira so za najugroženije kategorije. Poslije II svjetskog rata, 50-ih godina zakonski je to bilo regulisano. Kako je kontrolni mehanizam oslabio, jodni deficit se vratio na ove prostore. Prije predstavljanja preliminarnih rezultata dat je prikaz istraživanja koje je obuhvatalo domaćinstva sa djecom i trudnicama u 2007. godini. - Po tom istraživanju, kao pokazatelj jodnog deficita javio se povećan volumen štitne žlijezde kod školske djece od šest do 11 godina i loša je situacija bila na sjeveru, gdje je čak do 15 posto djece imalo gušavost. Situacija sa soli pokazivala je da 50 posto uzoraka soli u domaćinstvima i djece i trudnica nije bila adekvatno jodirana. U svakom drugom domaćinstvu so nije bila adekvatno jodirana. Trudnice su bile u blagom jodnom deficitu, djeca nisu, i moglo se reći da opšta populacija nije, ali su trudnice bile u blagom jodnom deficitu, možda i zbog toga


što se trudnicama uvijek govori da paze na ishranu, da jedu malo manje slano - rekla je Đorđević. U 2017. godini je odrađeno prikupljanje podataka putem metode upitnika i korišćeni su uzorci soli i urina. U istraživanje je uključeno po 100 trudnica iz sjevernog, južnog i centralnog dijela Crne Gore. - Šta smo dobili, malo ispod 20 posto soli domaćinstava trudnica je neadekvatno jodirano, tri četvrtine uzoraka soli je jodirano shodno našem Pravilniku, kako smo vidjeli, u njemu su vrijednosti malo niže od onih koje preporučuje SZO. To jeste bolje u odnosu na istraživanje iz 2007. godine, ali nismo postigli onaj zadati uslov da 90 posto uzoraka soli u domaćinstvima trudnica mora da bude adekvatno jodirano, da bi one imale mogućnost da kroz so koju kupuju unesu dovoljnu količinu joda. Po gradovima, možda je najlošija situacija bila u Bijelom Polju, nešto niža nego u drugim gradovima, ali sve je to negdje slično. Statistički može da se konstatuje da je so u sjevernoj regiji lošije jodirana nego u južnoj, i da je u južnom dijelu opet bolja nego u centralnoj regiji. Kad se sve to obradi i složi onda ćemo pokušati da vidimo da li samo so ima uticaja na urinarnu ekcesiju ili kakve su navike žena u ishrani. Rezultati obrađeni za Podgoricu pokazuju da je situacija lošija nego u 2007. godini, da je medijana 94, trebalo bi da je preko 150. Prošli put je za centralni dio bila 126, sad nam je 94. Nije nađeno nijedno domaćinstvo koje ima nejodiranu so - istakla je Đorđević. Đorđević ističe da bi trebalo promijeniti način jodiranja soli, ali i voditi računa o svemu, monitoringu, proizvodnji i edukaciji građana. - Ono što bi trebalo da se promijeni je način jodiranja soli. Koristi se kalijum jodid zato što može, Pravilnikom je dozvoljen, a bolje bi bilo da se koristi jodat. Nadamo se iskreno da će nakon ovog našeg istraživanja ipak krenuti i neke smjernice prema Ministarstvu zdravlja, ali i Ministarstvu poljoprivrede koje je autoritet i u oblasti propisa i svega što je vezano za hranu,

da se ipak te stvari malo promene. U suštini, vrlo je važno i da se ispoštuje ta preporuka koliku količinu joda treba dodati u so i da se time što se poboljša jodiranje i situacija u domaćinstvima bude bolja. Neophodno je, da bi se prevenirao deficit u populaciji, da 90 posto soli koja je dostupna bude dobro jodirana, da bude u skladu sa predviđenim vrijednostima. I šta je još važno, da se to prati, da se prati situacija na tržištu, da se kontrolišu i pogoni koji rade i uvoznici i distributeri. Jednostavno, da se o tome misli i da se na tome radi. Pored toga, dobro bi bilo da se skrene pažnja i na edukaciju u ishrani. Jedan dio je jod koji se uzima iz soli, ali takođe i pravilnom ishranom koja ne samo što će nam pomoći i zbog ovog deficita, ali i drugih deficita i ne samo u trudnoći, nego i u drugim oblasima, za opštu populaciju, djecu i za ostale. Morska hrana, mliječni proizvodi, jaja, mahunarke, da se sjetimo da kroz pravilnu ishranu možemo da nadoknadimo i unesemo određenu količinu joda. Edukacijom i djece i trudnica i kroz medije da se skrene pažnja i da se određene stvari unaprijede - istakla je Đorđević. Ukoliko žena u trudnoći ili tokom dojenja nema dovoljno joda u organizmu, moguće je vršiti suplementaciju. Đorđević ipak objašnjava da to nije jednostavan proces i da je u svakom slučaju bolje na vrijeme voditi računa o adekvatnom unosu joda putem soli i određenih prehrambenih namirnica. - Mnogo je bolje da žena u trudnoću krene sa popunjenim rezervama joda, jer suplementacija u trudnoći, ako je postojao neki blagi deficit, može da napravi i probleme zato što to nisu tako jednostavne stvari, zato je vrlo važno da postoji adekvatan monitoring. SZO daje i smjernice za situacije kada se radi suplementacija, kolika treba da bude ta koncentracija, da je to 250 mikrograma za trudnice i dojilje, a za žene reproduktivne dobi 150 mikrograma - kazala je Đorđević. Načelnik Odjeljenja za fiziologiju i monitoring ishrane u Institutu za javno zdravlje Makedonije, doc. dr Igor Spirovski je na ovoj radionici objasnio ulogu i značaj joda u ljudskom

49


Doc. dr Igor Spirovski organizmu, kako se apsorbuje i koliku količinu je poželjno unijeti u toku dana. - Jod je esencijalni element koji je važan za razvoj i rast životinja i čovjeka. Ljudsko tijelo sadrži od 20 do 50 miligrama joda od kojih je od 70 do 80 posto u tkivu tiroidne žlijezde. Dnevni unos preko ishrane bi trebalo da bude od 100 do 150 mikrograma, a najmanje 200 mikrograma za trudnice. Najviše se apsorbuje u tankom crijevu i cirkuliše u plazmi kao neorganski jod. Možemo tiroidnu žlijezdu gledati kao fabriku za iskorišćavanje joda i za proizvodnju jodnih, tiroidnih hormona. Takođe, Spirovski iznosi i neke zanimljive podatke koji se odnose na povezanost joda sa prirodom i njegovim uticajem na koeficijent inteligencije. - Biljke imaju ulogu u količini joda koji se nalazi u okolini preko toga što odbijaju velike količine joda preko jodnih jona, preko njihovog ispuštanja u lokalnom vazduhu. Ima naučnih dokaza za i naučnih dokaza koji baš i ne potvrđuju to, ali neki podaci govore da je veći status joda, tj. zadovoljavajući status joda u populacijama koje žive uz more, u poređenju sa onima koji žive u kontinentalnom dijelu. 32 zemlje još uvijek su jod deficitne, odnosno 44 posto djece koja idu u škole u Evopi još uvijek imaju nedovoljan unos joda, to je dokazano 2012. godine. Taj jodni deficit je blag, nije radikalan, nije loš, blag je, ali bez obzira na to može da utiče na razvoj djece. Blag ili umjeren deficit joda u prvom trimestru trudnoće je povezan sa incidencom pada koeficijenta inteligencije kod djece. Korekcija blagog do umjerenog jodnog deficita poboljšava kognitivne performanse školske djece. Ženama u trudnoći 250 mikrograma dnevno je preporučena količina joda, a količina jodnog unosa iznad kojeg se ne vidi nikakva zdravstvena dobit je 500 mikrograma i to je isto za žene koje doje, iste su vrijednosti. Djeci ispod dvije godine preporučeni unos je 90 mikrograma, a ne smije biti viši od 180 mikrograma. Naravno da su potrebe kada je u pitanju trudnoća značajno veće u odnosu na stanje kada nema trudnoće. Glavna potreba tiroksina i njegova adekvatna koncentracija je esencijalna za neurološki razvoj. U trogodišnjoj studiji kod španske djece, koje su rodile majke čija je urinarna koncentracija joda bila manja od 100 mikrograma, u dvanaestoj nedjelji gestacije pokazala je da postoji umanjeni psihointelektualni razvoj ove djece. Sva istraživanja idu u tom pravcu da suplementacija i količina joda koje su bile primljene u trudnoći su koincidirali sa boljom funkcijom neurološkog i kognitivnog sistema kod djece koju su rodile majke koje su imale dovoljne količine joda u svom organizmu, naveo je Spirovski.

50

Maja Dimitrovska Inžinjer prehrambene tehnologije u Institutu javnog zdravlja Makedonije, Maja Dimitrovska je na ovoj radionici održala predavanje o samoj soli i načinu na koji se dobija, ali i procesima jodizacije, ispitivanja i utvrđivanja prisutne količine joda. - So se prema ,,Pravilniku za kvalitet prehrambene soli'' definiše kao kristalni natrijum hlorid sa primjesama drugih soli. Ljudi koriste kuhinjsku so u svojoj ishrani kao začin, kao sastojak u proizvodnji hrane i kao nosač nekih prehrambenih aditiva. Prema načinu dobijanja postoji nekoliko različitih tipova soli. Izvor morske soli su okeani i mora koji na svjetskom nivou sadrže oko 3,5 posto soli. Morska so se prirodno dobija otparavanjem morske soli u zalivima, plićacima, pod dejstvom sunca i vjetra, gdje ostaju krupni kristali soli. Isto tako se morska so može dobiti industrijskim putem, tako što se morska voda raspoređuje u plitkim bazenima i onda se ponovo obezbjeđuje efikasna evaporacija pod dejstvom sunca i vjetra. Proizvodnja morske soli je moguća samo u regionima gdje su pogodni klimatski uslovi, gdje ima manje padavina i to uglavnom u mediteranskim zemljama i u Australiji. Kamena so se dobija preradom slanih ruda dok se evaporisana so dobija industrijskom vakum evaporacijom i kristalizacijom slanih voda. Uz to, Dimitrovska dodaje da je jodiranje soli jedan veoma važan proces i neophodan u svakom društvu. - Jodiranje soli je najeftiniji, najprihvatljiviji, najjednostavniji način prevencije jodnog deficita. To je tako jer so koristi cijela populacija, nezavisno od ekonomskog statusa. Koristi se kroz cijeli život, svakodnevno, u približno istim količinama, tako da je idealan način za dodavanje mikronutrijenata. Jodiranu so ne možemo razlikovati od nejodirane, znači dodatkom joda ne mijenja se boja, miris, ukus soli. Postoje određene preporuke o usklađivanju količina soli i količina joda. Takođe, prema preporukama SZO bolje je u tom procesu koristiti kalijum jodat, a ne kalijum jodid. - Nivo obogaćivanja soli jodom je u opsegu od 20 do 50 miligrama joda na kilogram, što je preporuka SZO. Dnevna potrošnja soli varira i veoma se razlikuje u populacijama, ali u većini slučajeva je između pet i 10 grama na dan. Prema tome pet grama soli, koja je jodirana sa 30 miligrama na kilogram joda daje oko 150 miligrama joda, što je preporučeni dnevni unos. Elementarni jod se ne koristi za jodiranje jer trenutno sublimira i gubi se, ali uobičajeno kalijum jodid i kalijum jodat se koriste kao agense za jodiranje soli. SZO preporučuje jodiranje


stabilnim i otpornim na evaporaciju kalijum jodatom, posebno kada je so slabije prečišćena, kada se pretpostavlja da će biti izložena suvišnoj toploti ili vlažnosti i kada će prije potrošnje duže vremena biti uskladištena ili transportovana. Jodirana so sadrži oko 0,002 do 0,004 posto joda što je izrazito mala količina koja treba da se distribuira i rasporedi u relativno velikoj količini soli. Osim toga, moramo obezbijediti i uslove da se jod u soli zadrži određeno vrijeme, tj. da spriječimo gubitke joda zbog oksidacije, redukcije, kao i gubitak joda u vlažnoj sredini, navodi Dimitrovska. Samim procesom jodiranja, ne znači da će konzumenti unijeti u svoj organizam istu količinu joda koja je dodata prilikom procesa i kada konzumiraju tu so. To zavisi od niza faktora, proizvodnje, uslova u kojima se čuva so, vrećica i kutija u koje se pakuje, objašnjeno je na radionici. - Određene studije pokazuju da sadržaj joda u jodiranoj soli kontinuirano opada za vrijeme cijelog procesa, od momenta jodiranja pa sve dok stigne do konzumenta, zavisno od tehnologije proizvodnje, materijala za pakovanje i vremena uskladištenja, tako da pakovanje jodirane soli je veoma važno. Na primjer, so upakovana u vreću od 50 kilograma izrađenu od poroznog materijala u dodiru sa vlagom može da izgubi od 30 do 80 posto joda. Tako da, neophodna je kontrola vlage u jodiranoj soli u toku cijelog procesa, od proizvodnje, pakovanja, distribucije, skladištenja jer je to kritični parametar koji utiče na stabilnost joda. Preporuka je da se so pakuje u polietilenske vrećice od 500 grama, gdje je je gubitak joda manji od 10 posto, nezavisno od klimatskih uslova i nezavisno da li je vrećica bila otvorena duže vrijeme ili ne. Tako da informisanje i edukacija konzumenata je važna i neophodna. Moraju se mijenjati navike oko skladištenja soli, oko korišćenja soli, mora se paziti na datum jodiranja, na rok upotrebe, a preporučuje se i da se so dodaje pri kraju kuvanja. Na sobnoj temperaturi, relativnoj vlažnosti od oko 90 posto dolazi do više od 90 posto gubitaka za oko 20 dana, dok pri relativnoj vlažnosti od 45 do 60 posto gubitak joda od kalijum jodida je oko 50 posto. Kako su koncentracija joda u soli i urin dva ključna indikatora koja se koriste u procjeni efekta od jodiranja soli, dobri i kvalitetni podaci o koncentracijma joda u uzorcima soli i urina su veoma bitni. Koncentraciju joda u soli neophodno je nadgledati na nekoliko nivoa i to pri proizvodnji, prodaji, kao i u domaćinstvima. Ovo je neophodno kako bi mogli biti sigurni da konzumenti dobijaju adekvatno jodiranu so, ističe Dimitrovska. Postoje različite metode za određivanje količine prisutnosti joda u soli. Ipak, kako je poručeno sa skupa, titracija se smatra najpogodnijom metodom i sve druge metode je potrebno standardizovati u odnosu na titraciju. - Titracijska metoda je ustvari jodometrijska titracija. Princip metode je oslobađanje joda od soli i titriranje slobodnog joda sa rastvorom tiosulfata koristeći skrob kao indikator. Kod određivanja joda u soli treba naglasiti da se metode određivanja joda u soli razlikuju u zavisnosti da li je so jodirana kalijum jodidom ili kalijuom jodatom. To proizlazi od različitog oksidakcijskog stepena joda u svakom od ova dva jedinjenja. U Makedoniji prije 1999. godine kada je stupio na snagu novi Pravilnik, so je bila jodirana kalijum jodidom, tako da kad smo prešli na kalijum jodat i mi u labaratoriji smo bili jako srećni pošto je metoda

određivanja joda od jodata jednostavnija i spasili smo se nekih hemikalija, kao fenol, bromna voda itd. Procedura je sledeća, so se mora dobro ishomogenizovati, uzorak je oko 10 grama kada se radi o sitnoj soli ili 50 grama kada je krupnija so, rastvara se i onda se kisjeli, dodaje se kalijum jodid u višku. Rastvor se čuva na tamnom mjestu desetak minuta i onda se titriše rastvorom natrijum – tiosulfatom u prisustvu skroba kao indikatora. Dodatak sumforne kisjeline oslobađa slobodni jod od jodata u uzorku soli, a višak kalijum jodida koji se dodaje povećava rastvorljivost slobodnog joda koji je prilično teško rastvorljiv u vodi u normalnim uslovima, kazala je Dimitrovska. Za procjenjivanje količine tj. mikrograma joda u organizmu, takođe su se razvile tehnike i načini putem kojih se ta istraživanja vrše. - Veliki dio joda koji se unosi u organizam se izlučuje preko urina što znači da je bio-raspoloživost joda visoka. Pošto je direktno određivanje unijetog joda teško i delikatno, kao indikator jodnog statusa organizma koristi se određivanje urinarnog joda. Kao analitički materijal urin je veoma lako dobiti, transportovati i čuvati, bez nekih predostrožnih mjera prilikom transporta, a povezano sa temperaturom i pakovanjem uzoraka. Sa druge strane analize urinarnog joda radi trenirani personal, u dobro opremljenoj labaratoriji, potrebna je unutrašnja i vanjska kontrola kvaliteta, a oprema koja se koristi ponekad zna da bude i skupa. Individualni unos joda, a prema tome i individualna koncentracija joda u urinu varira dnevno, tako da ovi podaci o koncentraciji joda u urinu mogu da se koriste samo za procjenu unosa joda za jednu populaciju. Prema tome, procjena jodnog statusa vrši se na grupi individua ili na jednoj populaciji, a ne individualno. Zato je veoma važno da se testira optimalni broj individualnih uzoraka urina i to najmanje od 50 do 100 u okviru jedne populacije koji su selektovani po slučajnom izboru. Najbolji način istraživanja joda u urinu i ispitivanje populacije je preko medijane, to zato jer je distribucija vrijednosti joda u urinu nehomogena, a granična vrijednost koja se koristi kao indikator jodnog deficita je 100 mikrograma joda na litar. Sve što je ispod 100 znači da postoji jodni deficit. Kada je medijana urinarnog joda ispod 20 mikrograma na litar to je izrazit jodni deficit. Kod trudnica adekvatni jodni unos je kada je medijana urinarnog joda od 150 do 249 mikrograma na litar. Kao uzorak za određivanje joda u urinu može da se koristi jutarnji ili dnevni urin, a sakuplja se u čistim kontejnerima sa poklopcem. Uzorci dvadeset-četvoro časovnog urina se isto tako mogu koristiti u procjeni urinarne ekskrecije, ali su nepraktični prilikom sprovođenja velikih istraživanja ili epidemioloških studija. Ono što se mora paziti je kada se istovremeno sakupljaju uzorci soli i urina - neophodno je uzorke pakovati odvojeno da ne bi došlo do kontaminacije prilikom transporta, objasnila je Dimitrovska. Zajedničko mišljenje svih učesnika skupa je da postoji potreba da zemlje regiona sarađuju u postizanju što boljih rezultata i po pitanju jodizacije, ali i po pitanju sprječavanja unosa pretjerane količine soli. Takođe, stvaranje uticaja na poboljšavanje legislative, monitoringa i edukacije građana. Danijela Rašović

51


APGAR TEST Dr Snežana Grubač, pedijatar neonatolog Opšta bolnica Nikšić

Apgar test je test ocjene vitalnosti novorođenčeta. Ustanovila ga je dr Virdžinija Apgar, anesteziolog i pedijatar 1952. godine . Ovo je veoma jednostavan test koji mjeri osnovne parametre kod novorođenčeta ocjenom od 0 do 2, koje se potom sabiraju i daju vrijednosti rangirane od 0 do 10.

Parametri apgar testa BOJA KOŽE može biti blijeda, cijanotična ili ružičasta, SRČANI RAD gotovo odsutan, znatno ili lakše usporen, sve do preko 100 otkucaja u minuti, POKUŠAJI DISANJA - nema disanja, pokušaji disanja ili dijete „vrišti” MIŠIĆNI TONUS može u potpunosti nedostajati ili biti znatno izražen, REFLEKSI mogu biti potpuno ugašeni, oslabljeni ili normalni. Vrijednost svakog od ovih znakova ocjenjuje se pojedinačno ocjenom 0,1 ili 2 a ukupan zbir svih ocjena se sabira dajući uvid u stanje novorođenčeta.

Vrijednosti apgar testa Vrijednosti apgar testa su rangirane od 0 do 10, gdje je od 0 do 3 ocjena novorođančeta rođanog u teškoj asfiksiji i potrebna mu je neodložna pomoć, od 4 do 6 vrijednost kod

52


novorođenčadi sa slabije izraženim znacima asfiksije (zahtijevaju neke od mjera reanimacije) i od 7 do 9 znaci vrlo lake depresije kod novorođenčeta, a 10 je optimalna vrijednost novorođenče je u odličnoj kondiciji i neophodna mu je samo rutinska njega u porođajnoj sali.

Čemu služi apgar skor? Ocjene u prvom i petom minutu života zajedno čine apgas skor. Procjena se može vršiti i u desetom minutu ako su prve dvije ocjene niske. Sve ovo ima za cilj bržu i precizniju orijentaciju o stanju djeteta neposredno nakon rođenja i potrebi za dodatnom ili hitnom medicinskom njegom. Često se stanje novorođenčeta vrlo brzo popravi pa je skor odličan već u petom minutu, što ukazuje na dobru sposobnost adaptacije. Ukoliko poslije pet minuta apgar skor ostane manji od 7 - bebi je obično potrebna dodatna medicinska njega. NIZAK APGAR SKOR SE U NEKIM SITUACIJAMA MOŽE OČEKIVATI: - ako je porođaj znatno prije termina (preterminska novorođenčad imaju niži tonus, „nezrela pluća“ što im otežava disanje...); - u slučaju porođaja uz primjenu neke od anestezioloških tehnika (ljekovi primijenjeni kod majke putem krvi dospijevaju i do fetusa, pa mogu izazvati laku depresiju nakon rođenja, što može da utiče na ocjenu, posebno u prvom minutu); - kod produženih, teških porođaja (zamoreno novorođenče) kao i - kod novorođenčadi iz visokorizičnih trudnoća.

Porođajne povrede novorođenčeta, kao i prisustvo urođenih anomalija u toku porođaja mogu takođe uticati na vrijednost ocjene. Tokom trudnoće kod roditelja miješaju se osjećanja sreće i iščekivanja sa brigom i strepnjom da li će porođaj proteći bez komplikacija, da li će beba biti dobro na rođenju i kakav će biti njen dalji psihomotorni razvoj. Visok apgar skor na rođenju za roditelje znači da je beba uspješno prebrodila svoje prve korake i da nema rizika za njen dalji rast i razvoj. Informacije o značaju i načinu njegovog određivanja navode na sljedeće zaključke: - apgar skor je subjektivna metoda – nije potpuno prilagođen prijevremeno rođenoj djeci - apgar skor u prvom minutu služi isključivo osoblju u porođajnoj sali – iako mnoge bebe dobijaju „čistu desetku“ relno je mali broj beba koje zaista imaju ocjenu 10 u petom minutu, a pogotovu u prvom - ocjena 8 ili 9 je odlična ocjena koja ima istu vrijednost kao desetka cilj osoblja u porođajnoj sali ne treba da bude da sve bebe dobiju čistu 10-ku, već da se apgar skor realno procijeni jer je to u interesu djeteta i njegovih roditelja (beba je npr. imala 6 u 1. min. a 8 u 5. min. bez primjene posebnih mjera, roditelji nemaju razloga za brigu ) – apgar skor u 5, 10 i 30 minuta pruža bolji uvid u adaptaciju novorođenčeta na ekstrauterini život i ima bolju prognostičku vrijednost u pogledu preživljavanja i kasnijeg neurološkog stanja djeteta. Niska ocjena je signal pedijatru da se intezivnije prati psihomotorni razvoj beba kroz razvojno savjetovalište. Imajući u vidu pomenuta ograničenja APGAR skora, u stručnim krugovima postavlja se pitanje da li nam je on i dalje potreban. Preovladava mišljenje da APGAR skor treba zadržati, imajući u vidu njegovo realno mjesto i ulogu.

53


Najznačajnije epidemije zaraznih bolesti kroz istoriju (II)

Dr Biljana Ivelja, pedijatar Dom zdravlja, Cetinje Velike boginje - bolest koja je u Evropi bila prisutna hiljadama godina. Uzročnik je virus variole major, koji se prenosi izlučevinama, vazduhom, preko odjeće. Manifestuje se povišenom tjelesnom temperaturom, bolovima po cijelom tijelu, osipom i krastama po tijelu. Velike boginje izazivaju smrt kod oko 30% zaraženih, a kod preživjelih često ostavlja trajnu unakaženost ili sljepoću. U 16. vijeku, u vrijeme otkrića Amerike, koja je tada imala oko 100 miliona stanovnika, američki domoroci nisu bili imuni na bolesti koje su im donijeli evropski došljaci, što je pridonijelo tome da je gotovo došlo do istrebljenja tog stanovništva. Vodeća bolesti s kojom se nisu mogli nositi bile su velike boginje. Iako je vakcina otkriveno još 1796. godine, smatra se da je samo u 20. vijeku od te bolesti umrlo između 300 i 500 miliona ljudi. Edvard Džener je primjetio da mljekarice zaražene virusom kravljih boginja ne obolijevaju od velikih boginja, i na osnovu toga izveo eksperiment. Kod dječaka inokulirao je virus kravljih boginja a potom ga izložio materijalu velikih boginja. Epohalni rezultat - dječak nije obolio od velikih boginja. Bila

54

je to prva demonstracija činjenice da se blaži oblik jedne bolesti može iskoristiti u sprečavanju težeg obilika bolesti. Posljednja velika epidemija velikih boginja u Evropi je izbila 1972. godine. Dogodila se kada se hodočasnik iz Prizrena vratio s hodočašća na Bliskom Istoku, gdje je došao u dodir s virusom. Zaraza se prenijela na 175 ljudi, od kojih je 35 umrlo. 1977. godine virus je iskorijenjen u ljudskoj populaciji, danas ga nalazimo isključivo u laboratorijima. Iz tog razloga vakcinisanje protiv velikih boginja više se ne sprovodi. Poliomijelitis ili Dječja paraliza je zarazna virusna bolest uzrokovana poliovirusom, koja se manifestuje seroznim meningitisom, flakcidnim paralizama i parezama mišića, a u svojoj najtežoj formi izaziva poteškoćama s disanjem i smrtni ishod. Poliomijelitis je hiljadama godina postojao kao endemska bolest i nije privlačio mnogo pažnje do 1880-ih kada su u Evropi, a zatim i Sjevernoj Americi, izbile epidemije. Dječja paraliza prvi je put prepoznata kao jedinstveno stanje od strane Jakoba Heinea, njemačkog ortopeda, 1840. godine. 1890. godine Karl Oscar Medin objavljuje studiju o Poliomijelitisi ili Dječjoj paralizi, zbog češće pojave bolesti kod djece. 1908. godine, Karl Landsteiner otkrio je uzročnika bolesti, poliovirus. Zabilježeno je nekoliko velikih epidemija dječje paralize. Prva velika epidemija zabilježena je 1894. godine, a potom i 1916. godine. Najveća je u SAD-u, u periodu između 1945. do 1949. godine. U Jugoslaviji je 1956. godine registrovano 854 pacijenta. Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF su 1988. godine započeli kampanju iskorijevanja ove bolesti.


Poliomijelits ili dječja paraliza je primjer bolesti koja je uspješnom vakcinacijom u velikom broju zemalja iskorijenjena. Vakcinacija se sprovodi najčešće mrtvom - IPV ili Salkovom vakcinom, ili živom – OPV Sejbinovom vakcinom.

Prema podacima UN i SZO, od pojave ovog oboljenja pa zaključno sa 2008. godinom u svijetu je bilo zaraženo ukupno oko 60 miliona ljudi, a od komplikacija povezanih sa sidom je do te godine umrlo oko 25 miliona ljudi.

Grip

Ebola

Španska groznica ili Španski grip je bila jedna od najsmrtonosnijih pandemija u istoriji čovječanstva. Pojavila se pri kraju Prvog svjetskog rata, a u tri talasa se širila Zemljom. Španska groznica odnijela je više života nego Prvi svjetski rat, oko 50 miliona žrtava. Bolest je, pored klasičnih simptoma gripe, imala karakteristične crne tačkaste promjene na koži, najčešće po licu, upalu pluća, a smrt je nastupala nakon 48 sati. Uzročnik Španske gripe je virus H1N1, a naučnici smatraju da je virus prešao s ptica na ljude u SAD-u. Virusi gripa neprestano mutiraju, pa je skoro nemoguće proizvesti opštu vakcinu protiv njega. Zbog svega navedenog, nije slučajnost što se grip smatra jednom od najopasnijih bolesti čovječanstva. HIV se opravdanao smatra jednom od najstrašnijih bolesti današnjice. Nedavno je dobila epitet kuge 20. vijeka, ali i u 21 vijeku nastavlja da bude aktuelna. Sida - sindrom stečene imunodeficijencije, je polno prenosiva bolest koja predstavlja posljednji stadijum infekcije organizma virusom humane imunodeficijencije (HIV), a karakteriše je progresivno slabljenje imunog sistema, što bolesnika čini podložnim širokom sprektru infekcija i tumora. Postoji razlika između pojmova HIV pozitivne osobe i SIDE. HIV pozitivna osoba je zaražena virusom ali bez simptoma bolesti. Do pojave bolesti može da prođe vremenski period od 2 do 10 godina. Virus se najčešće prenosi seksualnim putem, preko zaražene krvi, sa zaražene majke na dijete, tokom trudnoće, porođaja ili dojenja. Virus se ne prenosi uobičajnim socijalnim kontaktima, niti putem životinja. Za sada ne postoji efikasan lijek ili vakcina koji garantuju izlječenje. Izvjesni antiviralni ljekovi mogu da produže period prelaska u fazu side.

Bolest je prvi put identifikovana 1976. godine u Sudanu i DR Kongo. Ebola je spada u grupu hemoragijskih bolesti, čiji su uzročnici grupa virusa (Genus Ebolavirus). Prenosi se preko tjelesnih tečnosti zaražene osobe ili životinje. Simptomi ove bolesti se obično javljaju u periodu od 2 dana do 3 nedjelje poslije zaraze, a to su groznica, bolovi u grlu i mišićima, glavobolja, potom mučnina, povraćanje, dijareja, krvarenje, uz insufijenciju funkcije jetre i bubrega. Bolest ima visoku stopu smrtnosti, koja ide do 90%. Epidemije se tipično pojavljuju u tropskim oblastima Subsaharske Afrike. Ne postoji efikasan lijek kao ni vakcina za ovu bolest.

Sadašnji izazovi  t3BTUFCSPKOPWPPULSJWFOJIV[SPʊOJLBOPWJI[BSB[OJI bolesti;  t6QPTMKFEOKJIHPEJOBPULSJWFOKFWFMJLJCSPKUBLWJI uzročika i bolesti koje oni izazivaju;  t3BTUFCSPKSF[JTUFOUOJITPKFWBCBLUFSJKBOBBOUJNJLSPCOV terapiju. Javila se multirezistencija kod M. tuberculosis, S. pneumoniae, S. aureus, N. gonorrhoeae, Plasmodium malariae, itd. što je posljedica genetskih mutacija i sticanje gena za razvoj rezistencije;  t0WPKFTWBLBLPQPWF[BOPJTBOFLSJUJʊOPNVQPUSFCPN antibiotika, kod ljudi i životinja;  t6MPHVWJSVTBVSB[WPKVOF[BSB[OJICPMFTUJJOFPQMB[NJ nauka sve više dokazuje, npr. helicobac. pylori i karcinoma želuca, EBV i leukemije, HPV - papiloma virus i karcinoma grlića materice;  t.PHVʉOPTUQSJNKFOFCJPMPÝLPHPSVäKB  tJačanje antivakcinalnog lobija i pad vakcinacije vakcinopreventabilnih bolesti.

55


UDRUŽENJE PEDIJATARA CRNE GORE

Vakcinacija obezbjeđuje osnovno pravo djeteta - pravo na zdravlje Izjava pedijatara Crne Gore o vakcinaciji djece Imunizacija je najefektivnija i najefikasnija mjera primarne prevencije, koja je direktno uticala na smanjenje incidence i mortaliteta zaraznih bolesti. Pored bezbjednog vodosnabdijevanja, nijedna druga mjera nije imala tako dominantan uticaj na pad mortaliteta i porast populacije (WHO). Pedijatri Crne Gore poštuju zakonsku regulativu, "Program obaveznih imunizacija stanovništva protiv određenih zaraznih bolesti na teritoriji Crne Gore za 2017. godinu“ (Službeni list broj 004/17od 20.01.2017), podržavaju sve mjere kojima se postiže kolektivni imunitet na željeni nivo (preko 95%). Pedijatri podržavaju rad naših i međunarodnih organizacija (Institut za javno zdravlje Crne Gore, Društvo ljekara Cne Gore, WHO, UNICEF, Medunardno udruženje pedijatara, Evropsko udruženje pedijatara, koje sc bore za promociju vakcinacije. Svakodnevno u svom radu pedijatri će promovisati vakcinaciju, prenositi naučno zasnovana znanja i objašnjavati roditeljima sve dileme i nepoznanice u vezi vakcinacije. Pedijatri (koji rade na poslovima imunizacije) će se kontuinirano usavršavati i edukovati na poslovima u vezi sa svim elementima sigurne imunizacione prakse. Postojanje i jačanje protivnika imunizacije je u znatnoj mjeri uticalo na javno mnjenje i roditelje u vezi vakcinacije.

Stopa obuhvata djece obaveznom vakcinacijom je posljednjih godina u padu. Zbog niske stope vakcinisanih i postojanja nepovoljne epidemiološke situacije u neposrednom okruženju i šire u Evropi, prijeti pojava epidemije u našoj zemlji. Pedijatri Crne Gore imaju osnovni cilj - borbu za očuvanje zdravlja djece. Pedijatri promovišu vakcinaciju u svakodnevnom zdrastveno-vaspitnom radu sa roditeljima. Ličnim primjerom, vakcinušući svoju djecu i unučad,naglašavaju nezamjenljivu ulogu vakcinacije u zaštiti djece i cijele populacije od zaraznih bolesti. Pedijatri će se boriti za plasiranje objektivnih, naučno potvrđenih jasnih i nedvosmislenih stavova o koristi vakcinacije. Pedijatri će ukazivati roditeljima na nečasne motive antivakcinalista i na njihove stavove lišene naučnog osnova. Najoštrije će osuditi antivakcinalno djelovanje kolega i svih drugih zdravstvenih radnika. Naša borba je usmjerena u izgradnji pozitivnih stavova prema vakcinaciji. Zajednička borba svih pedijatara, kako iz javnih tako i privatnih zdravstvenih ustanova, će omogućiti da te ciljeve ostvarimo. Podgorica, 21. decembar 2017. godine

57


ADDISONOVA BOLEST Prof. dr sc. Božidar M. Bojović Destrukcija tkiva nadbubrežnih žlijezda je često uzrok za pojavu hronične hipofunkcije - hroničnog hipoadrenokorticizma. Bolest je prvi opisao Tomas Addison 1855. godine sa klasičnim simptomima: mrka pigmentacija, astenija i brojni drugi znaci i simptomi nedovoljnog lučenja hormona koji se stvaraju u kori nadbubrežnih žlijezda. Ovo je rijetko stanje, procjenjuje se da je u razvijenim zemljama incidencija 0,8 slučajeva na 100.000 i prevalencija 4-11 slučajeva na 100.000 stanovnika. Udružena je sa visokom smrtnošću, ali kada se postavi dijagnoza, liječenje je lako. Etiopatogeneza. U prošlosti, najčešći uzrok adrenalne destrukcije bile su tuberkuloza i primarna atrofija nadbubrežnih žlijezda. U posljednje vrijeme tuberkuloza je sve rjeđe uzrok pojave ove bolesti, a kao etiološki faktor sve više se javlja primarna atrofija. Smatra se da je posredi autoimuni proces lokalizovan na nadbubrežnim žlijezdama, koji prati masivna infiltracija limfocitima. Ova autoimuna bolest često može da ide sa drugim autoimunim bolestima (Hašimotov tiroiditis, primarni hipoparatiroidizam, kandidijaza i dr). Dokazana je povećana učestalost HLA-B8 u osoba sa ovom bolešću. Autoimuna destrukcija može da bude tako snažna da skoro potpuno uništi koru nadbubrežnih žlijezda. Medula nadbubrežnih žlijezda nije zahvaćena ovim procesom. U prilog autoimune etiologije je i nalaz povišenih antiadrenalnih antitijela (iz grupe IgG). Širom svijeta, infektivne bolesti su najčešći uzrok primarne adrenalne insuficijencije i obuhvataju tuberkulozu, gljivične infekcije, i infekcije citomegalovirusom. Oštećenje adrenalnog korteksa može da se javi kod stečenog imunodeficijentnog sindroma.

58

Nezavisno od uzroka bolesti, osim kod primarne hipoplazije, dolazi do oštećenja kore, koje prati smanjena sekrecija kortizola i aldosterona, uz reaktivno povećanje sekrecije ACTH i renina. Pod uticajem ACTH kortizol se luči u približno normalnim količinama. Ovo stanje se održava sve dok je očuvano više od 10% tkiva korteksa. Kada očuvano tkivo padne ispod te granice razvijaju se znaci progredijentne adrenokortikalne insuficijencije, bez obzira na hipersekreciju ACTH. Klinička slika. Addisonova bolest je relativno rijetka u dječjem uzrastu, naroćito kod djece mladje od 5 godina. Nešto ćešća je u uzrastu izmedju 10 i 15 godina. Klinička slika u početku nije tipična. Zamor, malaksalost, bolovi u stomaku, proliv, povraćanje sa dehidracijom, gubitak u težini sa progresivnim mršavljenjem, mogu da pobude sumnju na ovu bolest. Tipični nalaz za Addisonovu bolest je mrka pigmentacija. Koža je tamnije pigmentisana na ekstenzornim stranama zglobova, vratu, pazuhu, preponama. Boja sluzokože usta je plavkasto smeđa. Sa razvojem bolesti dolazi do hipoglikemija, koje mogu da budu praćene gubitkom svijesti i konvulzijama. U toku infekcije ili operacije, može doći do “adrenalne krize”, veoma teškog kliničkog stanja, koje ugrožava život djeteta. Laboratorijski nalazi. Vrijednosti kalijuma i uree su povišene, a vrijednosti natrijuma, hlora i glikemije niske. Koeficijent Na/K pada i kada je manji od 20 najčešće se može govoriti o insuficijenciji kore nadbubrežnih žlijezda. Jaču hiperkalemiju prate karakteristične promjene u EKG-u (visok, šiljat T – talas, proširenje QRS kompleksa, skraćenje Q-T interval i plitak P talas). Vrijednosti 17- OHKS u urinu su niske (ispod 10 mg). Vrijednosti kortizola u krvi su niske i ostaju niske, čak i poslije stimulacije ACTH. Kod latentnog oblika može se uraditi test sa ACTH. Izostanak povećanja vrijednosti 17OHCS na bar dvostruko od bazalnih vrijednosti, govori u prilog primarne insuficijencije kore nadbubrežnih žlijezda. Terapija. Liječenje Addisonove bolesti je klasični primjer supstitucione terapije, koja se mora sprovoditi doživotno i koja traži česte korekcije zavisno od potreba organizma. Neophodno je da se nadoknadi insuficijentna produkcija glikokortikoidnih


i menaralokortikoidnih hormona. Za supstituciju glikokortikodne insuficijencije upotrebljavaju se preparati kortizola i hidrokortizona za peroralnu upotrebu. Supstitucija mineralokortikoidnih hormona vrši se oralnim davanjem 9 α fluorohidrokortizona, koji pored glikokortikoidnog ima i snažno mineralokortikoidno dejstvo. Pri dijagnozi oboljenja, potrebno je bolničko liječenje sve dok se ne postigne odgovarajuća supstituciona doza ljekova. Obično je za dobru supstituciju dovoljno 20-40 mg hidrokortizona, odnosno 25-50 kortizona. Najčešće se daje cjelokupna dnevna doza izjutra, odmah poslije ustajanja, ili se podijeli u dvije doze (3/4 izjutra, a ¼ uveče). Tabela 1. Najvažnije smjernice u liječenju akutne adrenalne insuficijencije Za vrijeme stresa (akutne inpreduzme energično liječenje, slijedi hipotermija, pad arterijskog fekcije, stanja sa povišenom temeraturom, povrede itd) doza krvnog pritiska, dominiraju znaci teške dehidracije (suve sluhidrokortizona treba da se poveća duplo ili troduplo i da se lijek zokože, oslabljen trurgor, upale očne jabučice). Brzo se javljaju daje podijeljen najmanje u dvije, a poželjno je i u 3 doze. Ako znaci hipovolemijskog šoka (hladni ekstremiteti, ubrzan puls), pacijent ne može da uzima lijek oralno, usljed povraćanja ili depresija svijesti i smrt. drugih razloga, treba dati hidrokortizon im. ili metilprednizolon Laboratorijski nalazi. U svih bolesnika sa nedovoljnom acetat 15-20 mg/m2 površine tijela u pojedinačnoj dozi. sekrecijom aldosterona razvijaju se znaci karakteristični za Tok i prognoza. Ako se bolesnici uredno liječe i kontrosindrom gubitka soli: hiponatremija, hiperkalemija, niske vrilišu, evolucija bolesti je povoljna. jednosti aldosterona, visoka aktivnost renina. U bolesnika sa nedostatkom kortizola nalaze se: hipoglikemija, posebno poslije Akutna adrenalna insuficijencija (Addisonska gladovanja, niske vrijednosti kortizola u serumu (<250 µmol/l), kriza) sa gubitkom normalnog cirkadrijalnog ritma kortizola (normalno su jutarnje vrijednosti najmanje dvostruko veće od večernjih), Potpuni ili djelimični nedostatak hormona kore nadsmanjeno izlučivanje 17-OH kortikoida urinom, i visoke vrijedbubrežnih žlijezda za vrijeme akutnog stresa, može dovesti do nosti ACTH. akutne adrenalne insuficijencije tzv adrenalne krize. Terapija. Liječenje akutne adrenalne insuficijencije Etiopatogeneza. Do akutne adrenalne insuficijencije, predstavlja jedno od najurgentnijih stanja u pedijatrijskoj praksi. odnosno adrenalne krize, mogu da dovedu brojna stanja koja Potrebna je brza i energična terapija koja podrazumijeva (Tabedovode do akutnog stresa: bolesnici sa nepravilno liječenom la 1): hroničnom adrenalnom insuficijencijom, akutno adrenalno - nadoknadu vode i elektrolita, krvarenje pri otežanom porođaju, teške infekcije kao što je menin- često korekciju hipoglikemije, gokokna sepsa, Waterhouse-Fridrichsenov sindrom i druge in- supstituciju nedostatka kortizola i aldosterona i fektivne bolesti praćene: povišenom temperaturom, povredama, - liječenje osnovnog uzroka koji je doveo do adrenalne emocionalnim šokom i fizičkim naporom pri povišenoj temperakrize. turi. Pod uticajem stresa adrenalni korteks, kod zdravih, oslobađa i do 10 puta više kortizola. Zbog toga u stanjima kada ne postoji Kongenitalna adrenalna aplazija dovoljna rezerva kortizola (bilo manifesnim ili skrivenim), dolazi do akutne insuficijencije kore nadbubrežnih žlijezda. Na latentnu Veoma rijetka bolest, uslovljena poremećajem u embriinsuficijenciju nadbubrežnih žlijezda treba misliti u bolesnika onalnom razvoju. Dijagnoza se postavlja na autopsiji, jer djeca sa tuberkulozom, oboljenjima urogenitalnog sistema, hroničnim umiru u novorođenačkoj dobi. Predhodno se smatralo da kongenigastrointestinalnim poremećajima i bolesnika sa dijagnostički talna adrenalna aplazija nastaje u slučajevima kranijalnih anomanepoznatom limfadenopatijom. Promjene koje su nadjene u kori lija (hidrocefalus, encephalitis) ili drugih anomalija centralnog nadbubrežnih žlijezda u djece umrle od Waterhouse-Fridrichnervnog sistema, u kojima patološki proces uključuje hipofizu. senovog sindroma, iste su kao kod osoba koje su umrle od bilo Na ovakav stav sugerisali su nekoliko slučajeva u kojima je na kog akutnog stresa. To su nagomilavanje lipida i nekroza ćelija autopsiji ustanovljen nedostatak nadbubrežnih žlijezda. Sadašnja sa proširenim sinusoidima koji su ispunjeni većim količinama saznanja o ovakvim slučajevima više ukazuju da je nedostatak krvi. adrenalnih žlijezda posledica oštećenja, a ne nedostatka na roKlinička slika. Znaci adrenalne krize su: povraćanje, đenju. bolovi u trbuhu, proliv, nekada i visoka temperature. Ako se ne

59


Dr Boris Maslovski Jedinica za HMP Kotor, ZHMPCG

Hipohondrijski poremećaj se definiše kao stalna zaokupljenost osjećajem prisutnosti ozbiljnih i progresivnih tjelesnih poremećaja, odnosno kao doživljaj konstantnog straha od prisustva neke bolesti. Jednu od definicija hipohondrije u savremenoj psihijatriji dao je njemački psihijatar W. Brautigam: “Hipohondrija je strašljivo posmatranje samog sebe u smjeru umišljene bolesti”. Postoji takođe definicija po kojoj je hipohondrija patnja usljed uobraženog, ili u odnosu na značaj postojeće bolesti, bezmjerno uvećanog doživljaja bolesti. Riječ hipohondrija potiče od grčke riječi hypokhondrios i označava područje abdomena koje se nalazi ispod rebarnih lukova. Po shvatanju antičkih Grka, abdominalni organi bili su izvor emocionalnih poremećaja, a upravo su hipohondri ukazivali da iz tog područja polaze simptomi koje osjećaju i šire se na ostale dijelove tijela. Hipohondrijski poremećaj se može javiti u bilo kom životnom dobu, najčešće između dvadesete i tridesete godine života. Prevalenca u opštoj populaciji iznosi 3-4%. U pubertetu, sve promjene koje se dešavaju na tijelu mlade osobe mogu postaći nastanak hipohondrije. Poseban oblik predstavlja i dismorfofobija koja označava pacijentovu preokupiranost da je određeni dio tijela veliki, mali ili rđavo formiran (dok zapravio izgleda sasvim normalno). Hipohondrija se može javiti i u starosti, kada pacijenti imaju nespecifične tegobe povezane


Hipohondrija – Bill Sanderson, 2013.

sa starošću, imaju osjećaj da ih sopstveno tijelo izdaje i ne funkcioniše kao prije, a sve može biti praćeno strahom od smrti koji se projektuje u pretjeranu brigu za svojim tijelom. Prema psihodinamskom tumačenju nastanka ovog poremećaja, smatra se da ljutnja i frustracija koje se često viđaju kod ovih pacijenata potiču od ranih nepovoljnih životnih iskustava kao što su gubitak, odbijanje i razočaranje. Agresija i hostilnost, koji su prvobitno bili usmjereni na druge osobe, mehanizmom potiskivanja i premještanja bivaju transformisani u tjelesne tegobe. Objašnjenje je i da je hipohondrija posljedica sklonosti ka refleksivnoj introspekciji, koja ne donosi koristi u smislu boljeg upoznavanja ličnosti, već dovodi do toga da tijelo postane objekat stalnog posmatranja, pri čemu dolazi do afektivne opsjednutosti tijelom i njegovim stanjem. Ponekad pacijenti ispoljavaju ljutnju, tako što najprije traže pomoć, a potom je odbijaju jer nije “adekvatna i uspješna”. Pacijenti su uvjereni da boluju od bolesti koja još uvijek nije dijagnostifikovana, kojoj ljekar nije pridao odgovarajući značaj, a vremenom različite bolesti mogu doći u obzir. Negativni nalaz od strane ljekara samo na kratko razuvjerava pacijenta i ovakvi pacijenti najčešće odbacuju negativne nalaze kao netačne i nepouzdane, prebacujući sumnju na ljekare i njihovu stručnost. U kliničkoj slici dominira preokupljenost tijelom, pacijenti se često služe medicinskom terminologijom, iznose svoja tumačenja oboljenja a strahovi su uglavnom vezani za neke ozbiljne bolesti (strah od bolesti srca, tumora koji

još nije otkriven i slično). Kontaktiranje ljekara može postati svakodnevnica ovih pacijenata, a česti ponovni pregledi praćeni su ljutnjom na ljekare jer “nisu uspjeli da postave tačnu dijagnozu”, ili su uvjereni da je postavljena najteža dijagnoza koju ljekar ne želi da im saopšti. Diferencijalno dijagnostički, u svakom slučaju neophodno je isključivanje organskog poremećaja. Hipohondrijski poremećaj treba razlikovati od somatizacionog poremećaja, depresivnog poremećaja, poremećaja sa sumanutošću i anksioznog poremećaja, međutim, hipohondrijaza je često kombinovana i sa drugim pratećim neurotskim oboljenjima (primjer: konverzivna neuroza, koja je definisana kao neuroza koja konvertuje psihičke simptome u tjelesne). Liječenje. Kako pacijenti sami insistiraju na ispitivanjima, dramatično opisujući svoje tegobe, oni često isprovociraju nepotrebne evaluacije, invazivne dijagnostičke, hirurške procedure, ili liječenja koja su od malog značaja za osnovni poremećaj. Prvi korak u liječenju hipohondrije je postavljanje same dijagnoze. U početku neophodno je uspostavljanje dobre i empatske saradnje između ljekara i pacijenta, a kontrolni pregledi treba da se prorjeđuju uporedo sa poboljšanjem stanja. Ordiniranje ljekova treba svesti na najmanju moguću mjeru (razmotriti kratkotrajnu upotrebu anksiolitika čiju korisnost u liječenju treba predočiti pacijentu), a akcenat treba staviti na individualnu psihoterapiju ili kognitivno-bihejvioralnu terapiju.

61


FOTOTERAPIJA - LASEROTERAPIJA PSORIJAZE

Dr Olivera Simić-Kovačević, Spec. dermatovenerolog PZU „Dr Kovačević”, Budva U savremenom pristupu liječenju psorijaze, hronične, inflamatorne, multisistemske imunološki posredovane dermatoze (autoimunih karakteristika), fototerapija spada u potencijalnu tzv. drugu liniju liječenja (za liječenje srednje jakih i jakih oblika psorijaze), pri čemu se u prvu liniju liječenja ubrajaju topikalna terapija kortikosteroidima i kalcineurin inhibitorima (kod blažih i srednje jakih oblika psorijaze), a u treću - peroralna terapija metotreksatom (Methotrexat), ciklosporinom ili acitretinom i injekciona biološka terapija (za liječenje srednje jakih i jakih oblika psorijaze). U fototerapiju se u širem smislu ubraja izlaganje prirodnom sunčevom zračenju (izlaganje cijelom elektromagnetnom spektru sunčevog zračenja, maksimalno 20 minuta dnevno), UVB zračanje (1978.g: BB UVB-„broad band” („široko pojasno“) UVB (280-320 nm) i 1988.g: NB UVB-„narrow band“(„usko pojasno“) UVB zračenje, za psorijazu- 313 nm), PUVA (1976.g.: izlaganje UVA zračenju ( 320-400 nm) u kombinaciji sa topikalnim ili oralnim psoralenom) i laseroterapija! UPOTREBA CRVENOG (RLT-RED LIGHT THERAPY) I PLAVOG SVIJETLA SU NAJNOVIJE PREPORUKE U LIJEČENJU PSORIJAZE!!! S obzirom na efikasnost, kontraindikacije i moguće nus pojave, najnovija istraživanja izdvajaju upotrebu NB-UVB i laseroterapije! NB-UVB se u koži apsorbuje od strane DNA i urokanične kisjeline, inhibira DNA sintezu, hiperproliferaciju epidermalnih keratinocita, indukuje T-ćelijsku apoptozu, imunosupresiju, anti-

62

inflamatorne citokine i mijenja aktivnost antigen prezentujućih ćelija. Potrebno je 15-20 tretmana da se postigne više od 50% poboljšanja kod srednje jake i jake psorijaze, 63-80% svih pacijenata dostigne potpuno povlačenje svih promjena sa NB-UVB, u komparaciji sa BB-UVB je efikasnija NB-UVB terapija, sa redukovanom pojavom opekotina, povećane efikasnosti i duže remisije, u poređenju sa PUVA: vrlo malo smanjena ukupna razlika u efikasnosti, odsustvo nus pojava izazvanih psoralenom, sigurna primjena NB-UVB kod djece, trudnica i dojilja i kraće vrijeme iradijacije. Kontraindikacije: xeroderma pigmentosum, sistemski lupus eritematosus, anamneza kožnog malignog oboljenja. Nus pojave NB-UVB: eritem (crvenilo), vezikule (mjehurići) na psorijatičnim plakovima, suva koža sa svrabom, povećana frekvencija reaktivacije herpes simplex-a, dugotrajna nus pojava u vidu fotooštećenja kože. Postoji mogućnost kućne upotrebe! NB-UVB se ne liječi gutatna psorijaza! Takođe, NB-UVB terapija se može kombinovati sa nekim drugim terapeutskim modalitetima!

LASEROTERAPIJA PSORIJAZE XENON-CHLORIDE (EXCIMER) LASER Iako je, kako je u prethodnom poglavlju opisano, fototerapija i ranije korištena za liječenje lokalizovanih lezija psorijaze,


uvođenjem 308-nm monohromatskog ksenon-hlorid (xenonchloride) lasera 1997. godine, ovaj pristup je postao praktičniji i jednostavniji. Dovođenjem monohromatskog i koherentnog snopa fotona, EXCIMER laser selektivno pogađa promjene kod psorijaze dok nepromijenjena koža ostaje netretirana. Hromofora (ćelija koja apsorbuje ovaj koherentni monohromatski snop fotona) za excimer laser je ĆELIJSKA DNA: kidanje lanaca DNA u T LIMFOCITIMA i ekspresija mitohondrijalnih protein, povezana sa ćelijskom smrću, bilježi se poslije ekspozicije 308-nm-skom laseru. Dolazi do deplecije T ćelija upotpunjene sa smanjivanjem epidermalne proliferacije. U poređenju sa NB-UVB, excimer laser je fokusiran direktno na individualne lezije psorijaze i prodire dublje u kožu, u retikularni derm, gdje može dovesti do apoptoze (ćelijske smrti) T limfocita. Zbog fokusiranosti samo na promijenjenu kožu, minimalizuje se potencijalni rizik “normalne” kože od UV radijacije i svakako potencijalni rizik od kožnih maligniteta kao posljedice fototerapije (308 nm je spektar UVB zračenja!). Zbog toga excimer laser nije limitiran količinom MED ( minimalna eritematogena doza), što čini ovaj modus UV terapije efikasnijim kada se koriste supra-eritematogene doze. Doza energije se određuje na temelju pacijentovog tipa kože i debljine plaka, a terapija održavanja se prilagođava u odnosu na odgovor na terapiju i razvoj nus pojava. Na početku je veći dio protokola za terapiju 308-nm excimer laserom bio baziran na MED, ali se noviji protokoli baziraju na debljini plaka. Frekvencija terapije je 2-3x nedjeljno, sa minimum 48 sati pauze između dvije terapije. Dužina terapije je 2-3x nedjeljno, dok god se pacijentova koža ne “iščisti” od promjena, obično je neophodno 10-12 terapija. Kompletno “čišćenje” se može dobiti kod više od 95% pacijenata. Inicijalni odgovor - poboljšanje se može primijetiti poslije 8-10 terapija, zavisno od multiplih faktora kao što su upotrije-

bljeni laser, upotrijebljeni protokol, karakteristike lezija i mjesto lezija. Vrijeme remisije (vraćanja promjena nakon prestanka terapije) je od 3,5 do 6 mjeseci (kod oko 75% pacijenata više od godinu dana). Excimer laserom se može tretirati, pored vulgarne-plak psorijaze na koži tijela, lica i skalpa i palmoplantarna pustularna psorijaza, gutatna, inverzna i eritrodermijska psorijaza. Dakle, jako je dobar za tretiranje područja kao što su laktovi, koljena, dlanovi, tabani i skalp. Kontraindikacije: lupus, skleroderma, xeroderma pigmentosum, osjetljivost i reaktivnost na sunce, kancer kože u anamezi, stanja koja zahtijevaju upotrebu lijekova koji su fotosenzibilizatori. Excimer laserom se laserski snop dovodi direktno do promijenjenog mjesta sa ručicom uređaja izlaznog spota veličine 14 mmx 30 mm, pa su nus pojave direktno limitirane na područje iradijacije, što uključuje eritem, opekotine i hiperpigmentacije (tamnije fleke). Vezikule (mjehurići) su zabilježeni češće kod viših energija snopa.

PULSED-DYE LASER (PDL) Za neke oblike psorijaze, posebno za psorijazu nokata, bolja je opcija terapija pulsed dye laser (PDL). PDL tretman upotrebljava uređaj punjen pigmentnim molekulima. Svjetlost iz uređaja uzrokuje emitovanje radijacije iz tih molekula. Ćelije kože selektivno apsorbuju toplotu iz lasera uništavajući oboljelo tkivo bez uticaja na zdravo tkivo. Ova terapija je generalno sigurna, ali se mogu desiti oštećenja kože ako zdrava koža apsorbuje radijaciju. Nus pojave uključuju modrice, infekciju i druga oštećenja kože. Treba odmjeriti ove rizike sa potencijalnim benefitima!

63


Dr. Bachova terapija

Dr Snežana Tomić, homeopat Bahova terapija je grana homeopatske medicine nazvana po njenom tvorcu, engleskom ljekaru homeopati dr Edward Bach-u, koja koristi cvjetne esencije, kako u liječenju tako i u prevenciji tegoba. Ova metoda se zasniva na holističkim principima, pri čemu se čovjeku pristupa kao osobi čije se duhovne, emotivne, mentalne i fizičke karakteristike uzimaju u obzir pri

64

odabiru terapije. Terapija cvjetnim esencijama se bira individualno za osobu a ne za dijagnozu. Tako u praksi osobe sa istom dijagnozom najčešće trebaju različite bahove kapi odabrane na osnovu sveukupnosti karakteristika i stanja osobe. Dr Bachova metoda zasniva se na vjerovanju da su emotivni i mentalni disbalans, kao i pratece fizičke tegobe, rezultat udaljavanja čovjeka od njegove prave prirode i suštine. Kada čovek nije povezan i nije u skladu sa svojm unutrašnjim duhovnim bićem, kada odstupa od principa Ljubavi, on neminovno živi život straha i doživljava svoju okolinu kao potencijalno punu opasnosti od kojih mora sebe da zaštiti. Da bi se zaštitio čovjek razvija mehanizme odbrane u vidu mentalnih stavova i uvjerenja, pratećih emocija i ponašanja koja ga dovodi u sukob sa sobom i svojom okolinom. Tako čovjek ulazi u modus opstanka i preživljavanja, sve više se udaljavajući od svoje suštine duhovnog bića, suštine da živi u harmoniji i ljubavi, kako sa


sobom tako i sa svojom okolinom. Svijest i spoznaja ovih principa inspirsala je dr Edwarda Bacha da eksperimentiše sa cvjetnim esencijama, koje prirodno vibriraju višim frekvencijama i pomažu čovjeku da se vrati u stanje većeg emotivnog i mentalnog balansa. U odabiru cvjetne terapije najveća pažnja se poklanja mentalnom, emotivnom i duhovnom stanju čovjeka, a simptomi na ovm nivoima imaju prioritet nad fizičkim manifestacijama disbalansa. Pri tom se terapija ne zasniva na borbi protiv stanja već se cvjetnim esencijama i njihovm višim, harmoničnim vibracijama preplavi stanje pacijenta, da se ono otopi kao „snijeg na suncu”. Cilj dr Bacha bio je da svako može sam sebi pomoći koristeći cvjetne esencije koje najpribliznje odgovaraju njegovom stanju, kroz spoznaju da u nama postoji Vitalna Sila, tj. nas unutrašnji ljekar i unutrašnja inteligencija, koja zna kako da nas vrati u stanje ravnoteže. Ljekar je tu samo da pomogne i asistira tom procesu koji se sam odvija. Ova želja i uvjerenje dr Bacha podudaraju se i sa mojm željama i mišljenjem.

BAHOVE CVJETNE ESENCIJE Dr Bach je eksperimentisao sa više od hiljadu cvjetnih esencija i naposljetku odabrao 38 biljaka koje najboje opisuju i pokrivaju najčešća mentalno emotivna stanja čovjeka. Ove esencije se razlikuju od drugih biljaka po tome što posjeduju više frekvencije i veće potencjale iscjeljenja i vraćanja čovjeka u balans. On ih je nazivao „Sretnom grupom“ biljnog carstva jer vibriraju energijom sreće i ljubavi kao i sam njihov izvor. Sve biljke iz ove grupe su netoksične i kao i svi homeopatski preparati veoma razblaženi, tako da su nus pjave i toksičnost u tom smislu nepostojeće. Prikupljaju se samo cvjetovi pod savršenim okolnstima, sunčanog dana i pune zrelosti cvijeta u

svom vrhuncu ljekovitih potencijala. Cvijet je kroz vjekove smatran simbolm ljepote i najviših ideala. Biljno carstvo je usko povezano sa čovjekovim, kako duhovnim tako i podsvjesnim, a majka priroda nam ga je podarila da nam pomogne da zadržimo više frekvencije koje nas povezuju s nasom dušom.

CVJETNE ESENCIJE U PRAKSI Osnovni princip Bahove treapije je da se njome tretira čovek a ne bolest. Tako se u odabiru odgovarajućih esencija pristupa individualnoj terapiji koja se određuje na osnovu iscrpnog razgovora s pacijentom. Terapeut određuje individualnu esenciju ili kombinaciju esencija koje najpribližnije odgovaraju stanju pacijenta na njegovom duhovno-mentalno-emotivnom i fizičkom nivou. Pravilno odabrane esencije asistiraće osobi da se vrati u stanje veće svjesnosti svojih problema i u stanje veće harmonije na svim nivoima. Sam proces uzmanja bahovih kapi kod najveceg broja ljudi prati i put samospoznaje i veće svijesti o sebi i svom mjestu u Univerzumu. Negativna mentalna i emotivna stanja, kao što su npr. strah, nedostatak samopouzdanja, gorčina, bijes, nestaju i ustupaju mjesto sreći, hrabrosti, vjeri, praštanju i ljubavi. Cvjetne esencije se mogu koristiti i preventivno u situacijama stresnih događaja, da bi preduprijedile negativno dejstvo stresa na naš organizam. Vjerovatno najpopularniji Bachov preparat u tu svrhu je „Rescue remedy” cvjetna kombinacija za stanja uznemirenosti, anksioznosti, panike i straha, kao posljedica loših vijesti, svađe, nesreće, straha od ispita ili javnog nastupa, posjete zubaru ili ljekaru pred operaciju. Rescue remedy pomaže da se ove emocije i stanja ublaže ili otklone, i da se osoba vrati u stanje mira i ravnoteže.

65


CRNA GORA INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

OBILJEŽAVANJE SVJETSKOG DANA BORBE PROTIV RAKA - 4. FEBRUAR U OKVIRU KAMPANJE „MI MOŽEMO, TI MOŽEŠ“ Centar za promociju zdravlja Institut za javno zdravlje Prije tri godine je započela kampanja Svjetske zdravstvene organizacije sa Međunarodnim udruženjem za borbu protiv raka pod sloganom „Mi možemo, ti možeš”, koja je imala za cilj da se skrene pažnja svim društvenim subjektima da individalna i zajednička nastojanja na polju eliminacije uticaja faktora rizika, mogu da doprinesu smanjenju globalnog tereta rakom. Ove godine se kampanja završava i evaluiraće se njeni uticaji na smanjenje incidencije i prevalencije malignih oboljenja. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije obolijevanje od malignih bolesti u svijetu je poraslo sa 12,7 miliona u 2008. godini na 14,1 miliona ljudi u 2012. godini. Procjene ukazuju na vrlo pesimistične prognoze da će do 2032. godine broj oboljelih od raka porasti za 70%, što znači da će preko 25 miliona ljudi širom svijeta oboljeti od ove teške bolesti. Pri tome, u 2012. godini, od svih malignih obolejnja umrlo je ukupno 8,2

66

miliona ljudi širom svijeta. Narednih dvadeset godina najveći porast i u obolijevanju i u umiranju od raka biće u nerazvijenim i u srednje razvijenim zemljama, gdje je životni vijek stanovništva sve duži i u kojima su prisutne najveće razlike u socioekonomskom statusu. U nerazvijenim zemljama i dalje će dominirati obolijevanje i umiranje od karcinoma grlića materice, kao posljedica visoke prevalencije infekcije humanim papiloma virusom (HPV), nepostojanja sistemske HPV imunizacije i odgovarajućih preventivnih programa (skrininga). U srednje razvijenim zemljama će i dalje vodeći karcinomi biti oni koji se dovode u vezu sa načinom života (pušenje, alkohol, fizička neaktivnost i nepravilna ishrana), kao što su karcinom pluća, dojke i debelog crijeva. U Crnoj Gori, prema posljednjim preliminarnim podacima iz Registra neoplazmi, evidentirano je ukupno 2.925


novooboljelih (52,51% kod muškaraca, 47,49% kod žena). Analiza podataka je ukazakla da muškarci u našoj zemlji najčešće obolijevaju od raka pluća, koji je ujedno i vodeći uzok umiranja stanovništva, zatim slijedi rak kože, prostate i mokraćne bešike. Kod žena, među malignim oboljenjima, dominiraju: rak dojke, koji je ujedno i vodeći uzrok umiranja žena, zatim slijedi rak

MI MOŽEMO da:  podstaknemo i preduzmemo akciju,

pluća i bronha, gdje se zapaža značajna tendencija rasta broja oboljelih, kao posljedica promjene ponašanja crnogorske žene, potom su zastupljeni rak kože i grlića materice. Najefikasniji pristup kontroli malignih bolesti predstavlja njihova prevencija koja ima ogroman javnozdravstveni značaj. Na više od 80% svih malignih bolesti moguće je uticati djelovanjem na faktore rizika koji su odgovorni za pojavu bolesti. Na povoljan ishod bolesti moguće je uticati ranim otkrivanjem, terapijom i rehabilitacijom. Primjena vrlo jednostavnih, ali djelotvornih mjera prevencije kao što su: prestankom pušenja, ograničenim konzumiranjem alkohola, izbjegavanjem suvišnog izlaganja suncu, održavanjem prosječne tjelesne težine, konzumiranjem zdrave hrane, fizičkom aktivnošću, redovnom kontrolom, kao i kontrolom infekcija (HPV, virusi hepatitisa B i C, Helicobacter pylori) koje su povezane sa nastankom raka. Osim toga, primjena mjera ranog otkrivanja oboljenja omogućava promjenu toka bolesti i njeno zaustavljanja prije pojave kritične tačke, što omogućava preveniranje pojava komplikacija. Kampanja koja ima za cilj da prevenira pojavu malignih oboljenja i njihovo rano otkrivanje radi sprečavanja pojave komplikacija, usmjerena je na identifikovanje faktora rizika, koji su najčešći uzroci pojave bolesti. Jedan od značajanih problema i u Crnoj Gori predstavlja i neprepoznavanje rizičnog ponašanja, kao ni ostalih faktora rizika koji utiču na pojavu oboljenja, a pri tome, su preventabilnog karaktera. Ključne poruke kampanje se odnose na društvo, zajednicu i pojedinca, koji imaju obavezu da preuzmu akcije u cilju prepoznavanja i modifikovanja faktora rizika koji mogu dovesti do nastanka malignih bolesti.

TI MOŽEŠ da:  izabereš zdrave stilove života,

 preveniramo rak,

 razumiješ da rano otkrivanje spašava živote,

 skrenemo pažnju,

 tražiš podršku,

 razvijemo zdravu okolinu,

 podržiš druge,

 poboljšamo pristup zdravstvenoj njezi obolelih od raka,

 preuzmeš kontrolu nad svojom bolešću,

 uložimo snage u borbi protiv raka i  zajednički učestvujemo u kampanjama u borbi protiv raka.

 volim i budem voljen/na,  se poslije liječenja bolesti vratiš na posao,  podijeliš svoju priču sa drugima i  glasno govoriš o tome! 67


CRNA GORA INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

Obilježavanje evropske nedjelje PREVENCIJE RAKA GRLIĆA MATERICE Centar za promociju zdravlja Institut za javno zdravlje Povodom Evropske nedjelje borbe protiv raka grlića materice, koja se ove godine obilježava od 28. januara do 03. februara, Centar za promociju zdravlja – Instituta za javno zdravlje podsjeća da se ovo oboljenje može spriječiti samo ukoliko žene odluče da se, bar jednom godišnje posvete svom reproduktivnom zdravlju i posjete svog ginekologa. Primjenom adekvatnih, pouzdanih i jednostavnih metoda moguće je identifikovati premaligne promjene na grliću materice, koje mogu dovesti do karcinoma, i tako spriječiti neželjene ishode. S obzirom da se rak grlića materice razvija kroz duži vremenski period, primjena mjera ranog otkrivanja je u potpunosti opravdana i vrlo djelotvorna, sa aspekta očuvanja i unaprjeđenja zdravlja, poboljšanja kvaliteta života, ali i sa ekonomskog aspekta, zbog smanjenja troškova za liječenje, brige o oboljelima, odsustva sa posla i drugih troškova. Najznačajniji cilj ranog otkri-

68

vanja bolesti je uticaj na mortalitet žena, kao najtežu komplikaciju bolesti. Istraživanja su pokazala da se razvoj raka grlića materice može spriječiti u 80% slučajeva, primjenom kompetentnih mjera prevencije. Program prevencije raka grlića materice ženama u Crnoj Gori je omogućio da ostvaruju prava na posebno značajne mjere prepoznavanja raka grlića materice u ranoj fazi promjene, čime se omogućava pravovremeno preduzimanje adekvatnih mjera zaštite zdravlja. Podaci o rasprostranjenosti oboljenja na svjetskom nivou pokazuju da je rak grlića materica među vodećim malignim bolestima žena, odmah iza raka dojke. Najčešće se, na svjetskom nivou, javlja kod žena starosti između 40 i 45 godina, ali se sve češće javlja i kod žena mlađih od 30 godina. Značajno je, takođe, učešće umiranja od raka grlića materice u strukturi mortaliteta


žena. I pored toga što je izlječiv u ranoj fazi, u svijetu svake godine preko pola miliona žena umire od ovog oboljenja. Naime, situacija po pitanju redovne kontrole žena kod ginekologa nije ohrabrujuća, jer prema podacima tek svaka peta žena se odaziva na preglede kod svog ginekologa u cilju otkrivanja promjena na grliću materice, prije nego što poprime maligni oblik. Prema raspoloživim podacima Instituta za javno zdravlje za 2013. godinu, ukupan broj novooboljelih žena od raka grlića materice u Crnoj Gori iznosi 109, i zauzima četvrtu poziciju na rang listi broja oboljelih žena od svih vrsta karcinoma. Među oboljelim ženama su gotovo dvije trećine onih čija se starosna dob kreće između 40 i 59 godina. Među malignim oboljenjima kod žena prednjači rak dojke, zatim rak pluća, čija vrijednost prevalencije bilježi kontinuiranu tendenciju rasta, a zatim slijedi rak kože. Pri tome, značajno je navesti da se rak grlića materice, kao uzrok umiranja žena od malignih bolesti, nalazi na devetom mjestu mortalitetne liste. Razlika u broju oboljelih i umrlih žena od raka grlića materice se može objasniti uspješnijim liječenjem bolesti, prvenstveno zbog toga što se bolest posljednjih godina, zahvaljujući uspješnoj organizaciji skrininga i sve većeg obuhvata žena ranim otkrivanjem bolesti, u asimptomatskoj fazi otkriva u ranom periodu, kada se bolest bez značajnijih komplikacija može uspješno liječiti. Stoga smatramo da je važno poslati poruku da u situaciji kada ne možemo uticati na rasprostranjenost bolesti, možemo uspješno kontrolisati njegov tok i započeti tretman prije kritične tačke, čime povećavamo očekivano trajanje života kod žena, kao i kvalitet njihovog života. Faktori rizika za nastanak oboljenja su vrlo raznovrsni, a u najvećem broju slučajeva je to dugotrajna infekcija sa „visoko rizičnim“ (onkogenim) tipovima humanog papiloma virusa (HPV), koji uzrokuju najčešće seksualno prenosive infekcije. U najvećem broju slučajeva organizam se svojim prirodnim mehanizmima izbori sa infekcijom i ona spontano nestaje. Međutim,

ponavljane i uporne HPV infekcije imaju osobinu da dovode do razvoja raka grlića materice. Infekcije koje traju duže od dvije godine označavaju se kao „stalne“ i pretpostavlja se da su one kancerogenog karaktera. Pored navedene HPV infekcije, i drugi faktori rizika utiču na razvijanje raka grlića materice, kao što su: rano stupanje u seksualne odnose; nekorišćenje kondoma, posebno sa nepoznatim partnerima; česta promjena seksualnih partnera; smanjena otpornost organizma iz različitih razloga, kao što je pušenje, hronične bolesti i drugo; obolijevanje od drugih seksualno prenosivih infekcija, kao što su hlamidija i gonoreja; seksualni odnosi sa partnerom čija druga seksualna partnerka boluje od raka grlića materice.

Preporuke vezane za prevenciju raka grlića materice su sljedeće: - S obzirom da su simptomi ranih promjena raka grlića materice rijetki i slabo prepoznatljivi, a da se primjenom posebnih mjera ranog otkrivanja mogu identifikovati, važno je da žene idu na redovne preglede kod ginekologa jednom godišnje. Besplatni pregledi se mogu obaviti u ginekološkim ambulantama domova zdravlja širom Crne Gore. - Da se sve žene koje su obuhvaćene skrining programom odazovu na upućeni poziv, jer ne postoji ni jedan rizik prilikom realizacije, a korist je velika. - Da mlade žene izbjegavaju rano stupanje u seksualne odnose, da ne mijenjaju često seksualne partnere i da koriste kondom - posebno kada je u pitanju novi ili nepoznati partner. Pored toga, važno je da zdravstveni radnici i politički lideri budu upoznati sa korisnim efektima sprovođenja skrininga raka grlića materice, kako bi zajedničkim učešćem doprinjeli realizaciji ovog programa.

69


Hronika 04. januar - Bolnice prenatrpane - ljekari rade u teškim uslovima – Velika Britanija Bolnice u Velikoj Britaniji suočene su sa prenatrpanim odjeljenjima, a jedan ljekar hitne pomoći izvinio se pacijentima zbog uslova trećeg svijeta. Dr Ričard Favset lično se putem tvitera izvinio ljudima koji su pomoć potražili u bolnici Rojal Stok (Royal Stoke) u kojoj on radi zbog, kako je istakao, uslova trećeg sveta odnosno prenatrpanosti. I bolnica Milton Kejns priznala je da je pod ekstremnim i neprekidnim pritiskom zbog ogromnog broja pacijenata koji dolaze i moraju da budu tretirani kao hitni slučajevi. Ta bolnica je ubacila dodatne krevete kako bi pružila adekvatnu pomoć akutno bolesnim pacijentima i pozvala je ljude da ne idu u hitne službe i da potraže negdje drugo pomoć ukoliko to nije baš neophodno. Nacionalna služba zdravlja (NHS) suočena je sa gorom zimskom krizom u odnosu na prošlu godinu, upozorile su nadzorne agencije. Ljekari ističu da daju sve od sebe i da se bore sa mnogo više slučajeva gripa nego što je to uobičajeno. - Jasno je da se ne radi o par izolovanih bolnica koje imaju problem. To je zahvatilo cijelu NHS - zaključio je prof. Kris Multon, potpredsednik Rojal koledž of imrdzensi medisin (Royal College of Emergency Medicine), a koji predstavlja ljekare hitnih odeljenja. 11. januar - Zavisnost od kompjuterskih igrica je bolest Svetska zdravstvena organizacija (SZO) klasifikovala je zavisnost od kompjuterskih igara kao bolest, što je još jedan pokazatelj da ljekari i posebno stručnjaci za mentalno zdravlje širom svijeta sve više prepoznaju to stanje kao poremećaj. Zavisnost od igara često može biti posljedica drugih problema, pa stručnjaci savjetuju da se prema toj dijagnozi pristupa s oprezom. Zavisnost od igrica uključena je u 11. izdanje Međunarodne klasifikacije bolesti SZO koje će biti objavljeno sredinom 2018. godine. Simptomi bolesti zavisnosti od kompjuterskih igara uključuju davanje prioriteta igranju na štetu drugih aspekata života, kao što su porodične i društvene veze, ishrana, spavanje, školovanje ili rad. Bolest pogađa najviše mlade muškarce koji su više nego žene skloni igranju igara na kompjuterima. Američko udruženje psihijatara je smatralo da nema dovoljno istraživanja tog stanja da bi se ta zavisnost svrstala među bolesti. Ali, po Međunarodnoj klasifikaciji koja se primjenjuje u cijelom svijetu za utvrđivanje i klasifikovanje bolesti, zavisnost od kompjuterskih igara bi trebalo smatrati bolešću ako negativne posljedice traju više od godinu dana.

70

Najdžel Henderson, predsjednik organizacije za zaštitu mentalnog zdravlja Mental helt jurop (Mental Health Europe) izjavio je da simptomi na osnovu kojih se određuje zavisnost od igara kao opasnost po mentalno zdravlje, mogu biti prošireni na sve što počinje da preuzima ili dominira nečijim životom. 11. januar - Hrana bez glutena nije zdravija od obične - Australija Ishrana bez glutena je postala moda i takve ishrane se pridržavaju mnogi koji zapravo ne moraju. Namirnice bez glutena nisu ništa bolje za zdravlje od uobičajenih ugljenih hidrata, tvrde eksperti. Dr Suzan Magadi je gastroenterolog iz Australije i, osim ljudima koji iz zdravstvenih razloga ne smiju da jedu gluten, nikome ne preporučuje da jede namirnice bez glutena. Štaviše, tvrdi da bi izbjegavanje glutena moglo da ugrozi zdravje. - Osim kod ljudi koji pate od Celijakije, ne postoji dokaz da striktna ishrana bez glutena ima bilo kakve dobre efekte na zdravlje. Moguće je čak i da je obrnuto i da izbjegavanje cijelih žitarica rezultira nedovoljnim unosom vlakana, što nikako nije dobro - kaže dr Magadi i tvrdi još da namirnice bez glutena često smatraju zdravom alternativom nekim običnim namirnicama, ali da za to nema dokaza. Sa druge strane, ima dosta dokaza koji potvrđuju njenu teoriju. Studija objavljena prošle godine analizirala je podatke nekoliko stotina ljudi u periodu od 26 godina, a rezultati su pokazali da oni koji ne pate od Celijakije ne bi trebalo da jedu bezglutenske namirnice. Izbjegavanje glutena može da dovede do smanjenog unosa cijelih žitarica, a time se povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, zaključili su naučnici. Međutim, ljekari mnogim ljudima koje muči hronična nadutost predlažu da ne jedu namirnice sa glutenom. Mnogi ljekari tvrde i da osoba ne mora da pati od Celijakije da bi bila osjetljiva na gluten, te da je u takvim slučajevima jedino rješenje izbjegavati gluten. Ipak, to je malo kontroverzna tema jer nisu svi stručnjaci saglasni sa tim. Izbegavanje glutena neće vas učiniti ni zdravijim ni mršavijim. Sa druge strane, ako primjećujete da se zbog unosa ugljenih hidrata osjećate loše i naduti ste, a prijaju vam namirnice bez glutena, nastavite tako, ali uz konsultacije sa ljekarom. 12. januar - Širi se smrtonosan grip - SAD Ljekari kažu da je ovogodišnja sezona gripa u Sjedinjenim Državama umjereno ozbiljna i da može da se pogorša. Veliki


broj pacijenata je u bolnicu, a neke osobe su preminule ili zbog gripa ili zbog komplikacija koje izaziva ta bolest. Ono što mnogi smatraju kao ozbiljniju prehladu, ispostavilo se kao smrtonosno. Epidemija gripa se širi Sjedinjenim Državama. Broj zadržavanja u bolnicama se udvostručuje svake nedjelje. Najteže pogođena je Kalifornija u kojoj ima toliko mnogo slučajeva da neke bolnice primaju pacijente u šatorima ili hodnicima hitne pomoći. - Većina ljudi misli o gripu kao o prehladi i da će je lako prevazići. Srećom, neki ljudi je prevaziđu ali ne svi - kaže dr Adrian Koton sa Univerziteta Loma Linda. Širom zemlje prijavljeno je više od 41. hiljade slučajeva. U Kaliforniji, skoro 30 osoba je umrlo. - Influenca je stigla, veoma je ozbiljna i moramo da učinimo sve što je moguće da je spriječimo i svedemo na minimum širenje virusa - saopštio je Sajon Tihalolipavan iz Sekretarijata za zdravlje okruga San Dijego. Preovlađujuća vrsta virusa je H3N2 influenca A, koja se u prošlosti povezivala sa većim stepenom rizika za odlaženje u bolnicu i smrtnim ishodom. Vakcina protiv gripa razvija se svake godine uz pomoć preovlađujuće vrste virusa koji cirkuliše tokom zimskih mjeseci na južnoj hemisferi. Ali u nekim godinama, vrste korišćene za pravljanje vakcine, ispostavilo se da su bile različite od vrste gripa koja se zapravo pojavila u Sjedinjenim Državama, tako da vakcina nije bila toliko djelotvorna. Za ovogodišnju vakcinu očekuje se da bude djelotvorna između 10 i 30 procenata. Ipak, ljekari savjetuju građane da se vakcinišu, ako to već nisu učinili. Iako vakcina nije ista kao virus koji cirkuliše, ona često sprečava najgore komplikacije kao što su upala pluća i smrt. Centri za kontrolu bolesti i zdravstvene agencije u 46 drugih zemalja objavili su studiju u medicinskom časopisu Lanset sa novim, većim procenama smrtnosti. Oni koriste najnovije podatke i iznose očekivani broj smrtnih slučajeva godišnje među 300 i 650 hiljada širom svijeta, u zavisnosti od toga koliko će da bude ozbiljna vrsta virusa. U izvještaju se takođe navodi da je rizik od smrtnih ishoda najveći u najsiromašnijim djelovima svijeta, uključujući podsaharsku Afriku. 12. januar – Trećina odraslih osoba ne spava dovoljno - Velika Britanija Prema istraživanju londonskog Kings koledža, spavanje je faktor rizika za različita stanja uključujući gojaznost i kardiovaskularne bolesti. Neki podaci sugerišu da više od trećine odraslih osoba u Velikoj Britaniji, gde je ovo istraživanje i sprovedeno, ne spava dovoljno tokom noći. Testirali su grupu ljudi koja je spavala manje od sedam sati tokom noći. Rečeno im je da odlaze na spavanje dvadeset jedan minut ranije, što je za rezultat imalo to da su smanjili unos nezdravih šećera i drugih namirnica za deset grama, a to je trećina ukupne količine koja se preporučuje na dnevnoj bazi. Grupa je smanjila takođe i unos ugljenih hidrata. Vjeruje se da nedostatak sna djeluje na moždane ćelije tako da više reaguju na nezdravu hranu. To je ujedno i jedan od razloga zbog koga ljudi koji ne spavaju dovoljno dugo imaju višak kilograma. Ranija istraživanja su već pokazala da nedostatak sna

djeluje tako da ljudi pojedu 385 dodatnih kalorija u danu. U istraživanju su učestvovale dvije grupe ljudi u kojima je bila po 21 osoba. Jedna grupa je spavala između pet i sedam sati, dok je druga spavala dodatnih 21 minut. Nakon mjesec dana, ta druga grupa je smanjila unos šećera za 9,6 grama dnevno. Vremenom su produžili i vrijeme spavanja za 55 minuta. Zaključak koji se nameće je da više vremena u krevetu može da dovede do zdravije ishrane. 14. januar - Povukli 12 miliona pakovanja mlijeka za bebe - Francuska Francuska kompanija Laktalis (Lactalis) povukla je 12 miliona pakovanja mlijeka u prahu za bebe iz 83 zemlje zbog skandala sa prisustvom salmonele u tom proizvodu. Direktor Laktalisa Emanuel Besnier rekao je u prvom obraćanju francuskim medijima od početka skandala da distributeri ne moraju više da sortiraju mlijeko u prahu kako bi našli zaražene kutije, navodeći da oni sada znaju da sve kutije moraju biti uklonjene sa polica. Besnijer, koji je razgovarao sa francuskim ministrom finansija Brunom Le Merom, obećao je kompenzaciju za sve porodice pogođene skandalom. Prema njegovim riječima, najveća briga čelnika kompanije su eventualne posljedice po zdravlje koje mogu imati bebe mlađe od šest mjeseci. Stotine porodica tužilo je Laktalis tvrdeći da su se njihova djeca otrovala poslije konzumiranja njihovog mlijeka u prahu. Francuske vlasti su saopštile da je 35 beba imalo zdravstvene probleme početkom decembra i da se to povezuje s proizvodima kompanije Laktalis u kojima je pronađena salmonela. Jedan slučaj trovanja zabilježen je u Španiji, a jedan se istražuje u Grčkoj. 14. januar - Alkohol izaziva genetska oštećenja Svjetska zdravstvena organizacija svrstava alkohol u prvu grupu karcinogena. To znači da postoje ubjedljivi dokazi da može da izazove rak kod ljudi. Ali novo istraživanje pokazuje na koji način alkohol može da ošteti organizam na genetskom nivou. - Nepoznati dio slagalice je kako tačno alkohol izaziva oštećenje kod nas. Naše istraživanje pokazalo je da se alkohol, dok ga tijelo prerađuje i pretvara u energiju, kratkotrajno akumulira kao otrov koji napada DNK u suštinskom smislu i nanosi štetu genetičkim informacijama koje čine životni kod - objašnjava Kej Džej Patel iz Savjeta za medicinska istraživanja. Otrov se zove acetaldehid. On se stvara kada organizam prerađuje alkohol i istraživači nagovještavaju da može suštinski ošteti ljudske ćelije. - To može da se dogodi na nivou veoma važnih ćelija poznatijih kao matične ćelije i to je važno, jer matične ćelije su ćelije koje zapravo stvaraju i regenerišu različite vrste drugih ćelija u našem tijelu - navodi Patel. Ta genetska oštećenja mogu da naprave štetu, čak i smrtonosnu, ljudskom organizmu. - Pokazali smo da su hromozomi iz krvnih ćelija suštinski izmijenjeni i to je važno jer su izmijenjeni hromozomi ili izmijenjena DNK, osnova toga zašto ćelije na kraju ostare ili akumuliraju

71


promjene koje ih naprave kancerogenim. Organizam posjeduje enzim koji uništava acetaldehid – objašnjava Patel koji da bi testirao svoju teoriju je ispitao šta alkohol čini ćelijama koje nemaju taj enzim. 19. januar – Održan 45 godišnji skup Marš za život - SAD Predsjednik Donald Tramp poručio je aktivistima, protivnicima abortusa na 45-om godišnjem skupu Marš za život, da će njegova administracija uvijek braniti prvo pravo iz Deklaracije nezavisnosti – pravo na život. Tramp se učesnicima obratio putem video linka iz bašte Bijele kuće. On je još ranije 19. januar proglasio Nacionalnim danom nepovredivosti života. Potpredsjednik Majk Pens, dugogodišnji protivnik abortusa, takođe je govorio na skupu, nazvavši Trampa najvećim predsjednikom za život u američkoj istoriji. Tramp je treći američki predsjednik koji je govorio na tradicionalnom skupu protivnika abortusa, posle Ronalda Regana (1987.) i Džordža Buša Mlađeg koji se učesnicima obratio 2003. i 2004. godine. Aktivisti protiv abortusa nadaju se da će Trampova administracija podržati njihove napore da se zakonom zabrani ta procedura. Kerol Tobijas, predsjednica Komiteta Nacionalnog prava na život izjavila je da pokušavaju da sačuvaju bebe na sve moguće načine, kroz zakonodavni proces. 45. Marš za život ove godine se podudario sa 45-om godišnjicom odluke Vrhovnog suda u slučaju Ro protiv Vejda kojom je legalizovan abortus u SAD. Pristalice ženskog prava na izbor podržavaju taj zakon dok protivnici abortusa žele da se ta odluka poništi. 19. januar - Mutirani virus daje nadu za bolju vakcinu - SAD Naučnici su u laboratoriji stvorili virus gripa koji bi, na osnovu eksperimenata, mogao da dovede do pravljenja mnogo efikasnije vakcine protiv te bolesti, navodi se u istraživanju objavljenom u časopisu Sajens. Taj virus je izazivao veoma jake odgovore imunog sistema životinja što je suprotno drugim vrstama virusa gripa koji su dostupni. Da bi stvorili mutirani patogen, naučnici su mapirali genom više virusa gripa i identifikovali gene koji im omogućavaju da izbjegnu prvu liniju odbrane organizma protiv napada. Izazvavši mutaciju tih gena u jednom virusu, oni su napravili vrstu koja može da se razmnožava u laboratoriji, ali koja je manje zarazna, što je poželjno za pravljenje efikasne vakcine. Inficirani miševi i lasice su imali veoma jake imune reakcije. Kapacitet virusa gripa da zaobilazi imuni sistem znači da se svake godine mora proizvoditi nova vakcina da bi se odgovorilo svim sezonskim varijacijama. Zato efikasnost vakcina varira između 30 i 60 odsto i njihovo poboljšanje se smatra jednim od prioriteta javnog zdravlja suočenom s rizikom pandemije. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, gripom se godišnje zarazi pet miliona ljudi, a umre oko 650.000. 19. januar - Medicina na korak od krvnog testa za otkrivanje raka - SAD Naučnici su napravili veliki korak prema jednom od najvećih ciljeva moderne medicine – univerzalnom krvnom

72

testu za otkrivanje ćelija raka. Tim sa Univerziteta Džons Hopkins uspjeo je da razvije metod za otkrivanje osam uobičajenih oblika raka putem krvnog testa. Njihova namjera je da se razvije prosti test, koji bi mogao da se radi na godišnjem nivou i kojim bi bilo moguće otkriti ćelije raka u ranoj fazi, prije nego što se pojave simptomi. Time bi, prema njihovim riječima, bilo spaseno mnogo života. Stručnjaci su za sada oprezni i iako je ovo veliki proboj, kažu da je potrebno još vremena da se procijeni tačna efikasnost u otkrivanju raka u ranoj fazi. Tumori oslobađaju sitne tragove njihove mutirane DNK i proteina, koji dospijevaju u krv. Test nazvan CancerSEEK traži mutacije u 16 gena i osam proteina uobičajenih za prisustvo ćelija raka. Istraživanje je sprovedeno na 1.005 pacijenata sa nemetastaziranim rakom jajnika, jetre, želuca, pankreasa, jednjaka, debelog crijeva, pluća i dojke. Testovi su imali ukupno oko 70 odsto uspješnost kod otkrivanja raka. - Polje ranog otkrivanja je ključno i rezultati su veoma ohrabrujući. Mislim da će ovo imati velikog uticaja na smanjivanje smrtnosti od kancera - kaže za dr Kristijan Tomaseti, sa Univerziteta Džons Hopkins. Ono što je posebno ohrabrujuće jeste što za pet od osam oblika raka, na kojima su testovi obavljani, ne postoje načini ranog otkrivanja. Primjera radi, rak pankreasa skoro da nema simptome i najčešće se otkriva u veoma kasnoj fazi, a četiri od pet pacijenata umire. 22. januar - Pseći mikrobi mogu da pomognu čovjekovom zdravlju - SAD Istraživači sa Univerziteta u Arizoni smatraju da mikrobi u crijevima psa mogu podstaći rast pozitivnih mikroorganizama kod ljudi. Nadaju se regrutovanju učesnika u ovom velikom projektu, kako bi im pomogli da testiraju svoju pretpostavku. Učesnici u studiji moraju biti stari najmanje 50 godina, a kao uslov se postavlja da nisu živeli sa psima najmanje 6 mjeseci. Oni će biti spojeni sa ljudima koji sa psima žive u domu tri mjeseca. Istraživači će procijeniti fizički nivo aktivnosti, dobre bakterije i imuni sistem. Ispitivanje će se ponoviti nakon jednog, dva i tri mjeseca, kako bi se ustanovilo da li ima bilo kakvih pozitivnih promjena na crijevima mikrobiota kod ljudi i pasa. - Mi smo ko-evoluirali sa psima tokom milenijuma, ali niko zapravo ne zna tačno da definiše šta nas to u odnosu pas-čovjek čini da se osjećamo tako dobro - rekao je antropolog dr Kim Keli. Odjeljenja na UA će se udružiti sa Univerzitetom Kalifornije u San Dijegu kako bi došli do zaključaka i odgovora kada je u pitanju odnos starijih osoba, njihovog zdravlja i pasa. - Već znamo da djeca koja odrastaju sa psima imaju tendenciju da budu zdravija nego djeca koja nemaju ljubimce. Oni manje pate od respiratornih infekcija i imaju umanjenu mogućnost da obole od astme ili raznih alergija – objasnio je dr Keli. Drugo istraživanje je pokazalo da vlasnici pasa generalno imaju tendenciju da budu srećniji i imaju smanjen rizik od srčanih bolesti. Tako da se naučnici nadaju da će dokazati da je sa odraslima slučaj kao sa djecom.


24. januar - 175 godina kazne zatvora za ljekara - SAD Bivši ljekar američke gimnastičke reprezentacije Leri Nasar osuđen je na do 175 godina u zatvoru, pošto je priznao krivicu za seksualno zlostavljanje gimnastičarki, od kojih su neke imale samo deset godina. Nasar je 10. novembra priznao krivicu po optužnici u deset tačaka koja ga je teretila za seksualni napad a presuda mu je izrečena sada u Mičigenu. Bivši ljekar već služi kaznu od 60 godina zatvora jer je osuđen po optužnici u vezi sa dječijom pornografijom. Oko 160 Nasarovih žrtava dalo je emotivne iskaze pred sudom od početka procesa izricanja presude 16. januara. Dobitnice zlatne olimpijske medalje Simon Bajls, Gebi Daglas i Mekejla Maruni su među gimnastičarkama koje su se oglasile proteklih mjeseci, navodeći da ih je Nasar seksualno napadao i zlostavljao tokom ljekarskih pregleda. Mnoge od žrtava optužile su USA Gymnastics, glavnu organizaciju u tom sportu, da je ignorisala njihove žalbe i zataškavala ih kako bi izbegla negativni publicitet. Troje visokih članova borda organizacije podnijelo je ostavku zbog sve glasnijih kritika, a prošlog marta ostavku su podnijeli predsjednik i izvršni direktor USA Gymnastics. 25. januar - Životno važni ljekovi nedostupni - Katar Pošiljke ljekova i medicinske opreme, uključujući životno važne doze protivotrova, ne dolaze u Katar zbog blokade koju su ovoj državi nametnule zaljevske države predvođene Saudijskom Arabijom, navode iz organizacija za zaštitu ljudskih prava. Većina međunarodnih farmaceutskih kompanija koje trguju s Katarom dolaze iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, jedne od država koje su dio blokade i koja ima naročitu važnost u ovom području, navode iz Euro-meda, mreže koju čini više od 80 organizacija za zaštitu ljudskih prava. - Mnogo životno važnih ljekova i neophodnih medicinskih instrumenata ne prelazi granicu. A protivotrov za smrtonosne ujede zmija koje tu žive nalazi se među ljekovima kojima je zabranjen prolaz. UAE je ključni igrač blokade i njihove akcije imaju poseban uticaj na promet ljekova i drugih potrepština, kao i na razdvajanje porodica - navela je Sara Pritchett, glasnogovornica Euro-meda. 27. januar - Vještačka inteligencija za bolju dijagnostiku bolesti srca – Velika Britanija Od srčanih oboljenja umre više od 17 miliona osoba širom svijeta svake godine. To je vodeći uzrok smrti na svijetu. Naučnici sada koriste vještačku inteligenciju kako bi pomogla u uspostavljanju dijagnoze oboljenja srca. Specijalizovani rentgenski snimci daju ljekarima različite slike srca ali uspostavljanje dijagnoze zavisi od njih samih. - Kardiolozi uglavnom pogode oko 8 procenata u određenom periodu. Neke osobe prođu veoma dobro ili bolje od toga - neke osobe ne. Ista osoba koja se osjeća veoma dobro jednog dana, možda neće biti toliko dobro sledećeg dana. Mislim da je ono što možemo da postignemo sa tim sistemom - da ga standardizujemo i napravimo tačnim svaki put, a ne da zavisimo od varijacija svakog dana - objašnjava Pol Lison sa Oksfordskog

univerziteta. Dvojica engleskih ljekara rade na algoritmu vještačke inteligencije kako bi bolje uspostavili dijagnozu. Kao i sa svim kompjuterskim programima, što više podataka se unese, to će biti bolje. - Postavili smo to tako da pokuša da izvuče što više različitih mjerenja, ali se od otprilike 10 do 20 mjerenja, koliko ljekari trenutno uzimaju u obzir, došlo do 80 hiljada različitih mjerenja. Dakle, u mogućnosti smo da izvučemo mnogo više mjerenja nego što smo ikada mislili da je moguće - ističe Ros Apton iz kompanije Ultromics. Za ljekare koji testiraju predstavljeni softver, to je veoma ozbiljan posao. - Posledice pogrešne dijagnoze su ili da pošaljete pacijente na invazivnu hiruršku proceduru koja im nije potrebna ili, što je još gore, pošaljete pacijente kući sa bolešću koronarne arterije i oni će imati srčani napad van bolnice u kojoj bi trebalo da budu operisani. Tu su i mnoge druge različite bolesti kao što je bolest srčanih zalistaka, bolest srčanog mišića, visok krvni pritisak. Sve te stvari utiču na vaše srce i mi planiramo da dotaknemo to kao naša sledeća pitanja, naše sledeće proizvode. Nadamo se da ćemo biti u mogućnosti da pomognemo pacijentima i u tim drugim oblastima.- kaže Apton. Kao i kod svih aplikacija vještačke inteligencije, ovi ljekari takođe vide koristi od programa u svim ostalim oblastima medicine. Istraživači planiraju da sistem, pod nazivom Ultromiks, učine dostupnim britanskom Nacionalnom zdravstvenom servisu, kasnije ove godine. 31. januar - Facebook nije mjesto za mlađu djecu

Stručnjaci za zdravlje djece poručili su otvorenim pismom direktoru Facebooka Marku Zuckerbergu da je stvaranje aplikacije za djecu mlađu od 13 godina neodgovoran način za podsticanje djece da koriste Facebook. Više od 100 stručnjaka smatra da djeca nisu spremna da imaju naloge na društvenim mrežama. Aplikacija na koju imaju prigovor, odnosno Facebook za djecu, pojednostavljena je verzija Facebooka, s ograničenim sadržajem. U pismu se navodi da djeca nisu dovoljno zrela da shvate komplikovanost veza u online svijetu, koje često dovode do svađa čak i među starijim korisnicima. Facebook je ranije saopštio da je aplikacija za djecu razvijena u saradnji sa stručnjacima za sigurnost na internetu kao odgovor na zahtjev roditelja za više kontrole nad time kako njihova djeca koriste društvene mreže. Prema podacima iz poslovnog izvještaja, Facebook je na kraju drugog tromjeseca prošle godine imao 2,07 milijardi aktivnih mjesečnih korisnika širom svijeta, što je 16 posto više nego godinu prije. Pritom je dvije trećine njih koristilo tu društvenu mrežu svakog dana.

73


Da nos ponovo diše i miriše!

ksilometazolin Lek je namenjen olakšanju simptoma kod: • zapušenog nosa • hroni�nog i i alergijskog rinitisa (alergijskog zapaljenja nosne sluznice) • sinuzitisa (zapaljenja sinusa) SNUP (0.05%) sprej za nos, rastvor namenjen je deci uzrasta od 6 do 12 godina.. SNUP (0.1%) sprej za nos, rastvor namenjen je odraslima i deci starijoj od 12 godina. odinaa. Pre upotrebe detaljno pro�itati uputstvo! O indikacijama, merama opreza i neželjenim reakcijama na lek posavetujte se sa lekarom ili farmaceutom.


Bilo da imate stomačne probleme (dijareja, bol, nadutost, grčevi) ili ga koristite radi preventive na putu ili kod kuće, vaša crijevna flora neometano i zdravo funkcioniše u svakoj prilici, uz pomoć samo jedne kapsule Probiotic-a Ivančić i sinovi. U saradnji sa Lalemand-Rosell Institutom, stvorili smo probiotski preparat za celu porodicu, kome se najviše vjeruje na našem tržištu. O tome govori milion prodatih kutija godišnje i podatak da ga neko od nas upotrijebi na svakih 25 sekundi.


Marching towards our 100th year.

1925

2017

Since 1920, Every step we took has been dedicated to a healthier future. ISTANBUL, TURKEY       info@kochealthcare.org  www.kochealthcare.org

Medical 106  
Medical 106  
Advertisement