Page 1

5. DECEMBAR 2017. GODINA IX BROJ 104

www.medicalcg.me

1.00

Održan II Kongres stomatologa IJZ - Seminar za novinare o vakcinaciji Zdravstveni turizam

Male boginje Gestacijska zrelost novorođenčeta

Predstavljamo: NVO Prvo udruženje roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju


Manja doza. Ista efikasnost.

Sadrži jedinstvenu dozu aktivne supstance. Svakodnevnim uzimanjem Andola PRO 75 mg dokazano se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara kod bolesnika koji su ranije imali srčani ili/i moždani udar. Takođe, Andol PRO 75 mg obložen je želudačanootpornom ovojnicom koja smanjuje rizik od iritacije želudačane sluznice.

Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavještenja o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog ljekara ili farmaceuta.


Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Prof. dr Božidar M. Bojović Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Igor Mićunović, dr sci med. Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Dr stom. Rade Mrdak Prof. dr Rajko Šofranac Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Tomić Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

IJZ Seminar za novinare Vakcinacija 10 – 13 Održan II Kongres stomatologa 16 – 17 Zdravstveni turizam Dr Marina Delić 20 – 22 Mladi i dobrovoljno davalaštvo krvi Dr Nela Eraković Dražen Đurašković 25 Ženska populacija u DDK Grupa autora 26 Ishrana starijih osoba Dr Marija Mrdak 26 – 27 Tuberkuloza Dr Vjera Lipovac Usanović 28 – 29 Hronika Crne Gore 30 – 37 Štitasta žlijezda Prim. mr sci Renato Janjušić 44 – 45 Kongenitalna adrenalna hiperplazija Prof. dr Božidar M. Bojović 46 – 48 Prihvati dijabetes Mr Ana Golubović Popović 52 – 53 Gestacijska zrelost novorođenčeta Dr Snežana Grubač 54 – 55 Male boginje Dr Biljana Ivelja 56 – 57 Predstavljamo – NVO 58 – 59 SMART pilot projekat Mr ph Gordana Obradović 62 – 64 Farmaceut – hipertenzija Dr Pharm Jelena Rudović 66 – 67


2'&5&D

&5&D *2',Ē1-(

69$.2*0,187$

)$.725,5,=,.$=$1$67$1$.&5&D

8.2-2-3$&,-(178

%LRORēNDWHUDSLMD


Marching towards our 100th year.

1925

2017

Since 1920, Every step we took has been dedicated to a healthier future. ISTANBUL, TURKEY       info@kochealthcare.org  www.kochealthcare.org


#SJOJUFP[ESBWMKVOBinteligentanOBÇ?JO

¡ jedinstven sastav probiotika ¡ znanstveno podrŞani sojevi ¡ neťkodljivi i sigurni GR-1Ž i RC-14Ž

oralnekapsule,vaginalnFkapsule intimnisapunJgel oralne kapsule, vaginalnFkapsule intimni sapun Jgel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore tkodbakterijskFvaginozFJvaginalnFmikozF  tprevencijBgenitalnihinfekcijB

kapsuleJvrećice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore tkodatopijskoHdermatitisB  tkodHpylorJinfekcije tkodIBSJIBD 

suspenzija,kapsule,ENZIMIkapsule,pastile

Regulacija crijevne mikroflore tkodproljevB  tkodnadutostiJslabeprobave    Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu


Da nos ponovo diše i miriše!

ksilometazolin Lek je namenjen olakšanju simptoma kod: • zapušenog nosa • hroni�nog i i alergijskog rinitisa (alergijskog zapaljenja nosne sluznice) • sinuzitisa (zapaljenja sinusa) SNUP (0.05%) sprej za nos, rastvor namenjen je deci uzrasta od 6 do 12 godina.. SNUP (0.1%) sprej za nos, rastvor namenjen je odraslima i deci starijoj od 12 godina. odinaa. Pre upotrebe detaljno pro�itati uputstvo! O indikacijama, merama opreza i neželjenim reakcijama na lek posavetujte se sa lekarom ili farmaceutom.


Prvi ljekar koji se pominje u istoriji bio je Imhotep i vjeruje se da je živio prije 4600 godina.

Ljudski mozak može istovremeno da drži pet do deset kratkoročnih sjećanja.

Grkljan muškaraca veći je nego kod žena, pa zato oni imaju dublji glas.

Hormoni rasta, koje luči hipofiza, oslobađaju se noću, za vrijeme spavanja.

Akutni nazofaringitis je stručno ime za prehladu (kijavicu).

Najveći kamen izvađen iz bubrega bio je težak 1,36 kilograma.

U drevnom Rimu žene su pravile frizure, odnosno kovrdže, uz pomoć usijanog gvožđa.

08


Ljudi počinju da se smanjuju poslije 30. godine života. Najšira arterija je aorta. Njen unutrašnji prečnik iznosi 2,5 centimetara.

Babice se u Francuskoj nazivaju sager femmes mudre žene, a u Japanu žene koje masiraju.

Prosječna osoba dnevno se nasmije trinaest puta.

Naši nervi mogu da prenose poruke brzinom većom od 350 kilometara na sat.

Desni dio mozga zadužen je za obradu vizuelnih i emocionalnih podataka.

Najteži čovjek za koga se zna bio je Amerikanac Džon Brouer Minoh koji je bio težak 635 kilograma, a živio je od 1941. do 1983. godine.

09


Stručnjaci upozoravaju da u dijelu javnosti postoje neutemeljene predrasude i pogrešne pretpostavke o štetnosti vakcina i vakcinacije, a roditelje savjetuju da ne odugovlače sa vakcinisanjem djece. Nauka pažljivo odmjerava rizike i koristi od vakcinacije

Opasnost od bolesti veća od one koju bi mogla da nam donese vakcina Institut za javno zdravlje je 17. novembra organizovao jednodnevni seminar za novinare na temu vakcinacije - Cilj vakcinacije jeste da pokušamo da ubrizgavanjem u organizam oslabljenog prirodnog uzročnika neke zarazne bolesti, isprovociramo imunološki odgovor, tako da se čovječiji organizam, kada se suoči sa pravim uzročnikom (virusom, bakterijom), odbrani i ne oboli. Vakcina sama za sebe ne djeluje protiv uzročnika bolesti, kao antibiotici, već provocira naš imuni sistem gotovo na identičan način kao što to radi prirodni uzročnik, te tako priprema našu imunološku odbranu. Vakcine su spriječile ogroman broj obolijevanja i smrtnih ishoda. One se koriste preventivno, pa je vrlo moguće da nam u budućnosti vakcina

bude jedino rešenje, jer je sve veća rezistentnost na antibiotike, a naš imunološki sistem dizajniran je tako da može da izađe na kraj sa svakim uzročnikom, bio rezistentan ili ne bio - kazao je dr sci med Dragan Laušević, epidemiolog i direktor Centra za kontrolu i prevenciju bolesti u Institutu za javno zdravlje Crne Gore. On je u susretu sa novinarima, povodom sve prisutnijih stavova o štetnosti vakcinacije, koje nerijetko i nekritično prenose mediji, istakao da se vakcine smatraju „jednom od najboljih javno-zdravstvenih specifičnih mjera“, jer one sprečavaju patnju i obolijevanja, a ne samo teške ishode i komplikacije, kao što je

Bolji od SAD-a Dr Laušević rekao je da je redukcija zaraznih bolesti u Crnoj Gori bila od 93 do 99 odsto, a za neke bolesti čak 100 odsto. - Bili smo bolji od SAD-a jer je kod nas bio sistem obaveznog vakcinisanja. U 2000. godini bio je veći broj registrovanih nus pojava, nego što je bio broj bolesti protiv kojih se sprovodila vakcinacija, pa je logično da ljudi kažu: „Što bismo se vakcinisali kad ima ovoliko neželjenihh reakcija?“ To stoji ako se pravi takvo poređenje, ali mi moramo biti svjesni da se vakcinisanjem smanjuje učestalost bolesti za sto puta. U Crnoj Gori je bilo 23 bolesti a 70 neželjenih reakcija, pa se od 2010. godine uvode najnovije, savremenije vakcine i postiglo se da godišnje bude desetak ili maksimalno dvadeset neželjenih reakcija, od kojih je najveći broj potpuno bezazlen - kazao je dr Laušević.

10


to kada se primjenjuju antibiotici. - Gotovo trideset godina nije pronađena nijedna nova grupa antibiotika, postojeći se previše zloupotrebljavaju, što dovodi do rezistencije. Od vakcina trenutno nemamo boljih sredstava za sprečavanje pojave epidemija zaraznih bolesti, a možda će se to u budućnosti desiti, ali to je daleko od nas. Sve vakcine su dizajnirane da budu djelotvorne, efektivne, bezbjedne, ekonomski isplative i neophodne ljudskoj populaciji. Jedno od značenja riječi bezbjedno jeste kada je nešto bezopasno, ne izaziva štetu i loše posljedice. Međutim, vakcina kao i svaki drugi lijek izaziva neželjene reakcije. Otok kao lokalnu reakciju, pa do sistemskih kao što je temperatura ili slabost. Katkad se dese i malo teže reakcije poput febrilnih grčeva, konvulzija, imunotrombocitopenije, te izuzetno rijetko, na više od milion slučajeva, paraliza udova. Da li ovo moje nabrajanje znači da vakcine nijesu bezbjedne? Život može da se izgubi kupajući se u kupatilu. Tako u Americi svake godine umre 350 ljudi. Hoću da kažem da nema bilo koje dnevne aktivnosti koja je sto odsto bezbjedna, čak i pijenje vode ima letalnu dozu. Razlika između toksina i lijeka je samo u dozama, nešto u maloj dozi može biti ljekovito, a u velikoj toksično - kaže dr Lauševič, objašnjavajući da je drugo značenje bezbjednosti, koja je ključno pitanje koje se potencira u medijima o pitanju vakcina i vakcinacije, kada nas „nešto štiti od realne opasnosti“. - Opasnost ili bolest je značajno veća od one koju bi mogla da nam nanese vakcina. Korist od vakcinacije bi trebalo da bude značajno veća od rizika koji nosi njihova upotreba. To je ključ čitave priče – odnos koristi i rizika. Mi u životu odluke uvijek donosimo tako što vagamo između rizika i koristi. Ne može biti ništa apsolutno dobro ili apsolutno loše. Protivnici vakcinacije se pozivaju i na lične slobode, ali one se zaustavljaju na onom mjestu gdje naše činjenje ili nečinjenje može da ugrozi bezbjednost drugog. Zato postoji Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti. Pravo i obaveza države je da spriječi patnje i umiranje svojih ljudi, ali isto tako da smanji troškove koje izazivaju bolesti. Drugo je kako ljudi opažaju korist od vakcinacije i rizik upotrebe. Na nivou društva opažajna vrijednost za vakcinaciju opada kako njihova vrijednost raste. Kad se bolest eliminiše, građani ne osjećaju da više postoji bilo kakav rizik i čude se zašto se to radi

kada bolesti nema, ali ima neželjenih reakcija. Ljudima treba jasno predočiti, i tu je uloga medija velika, da se bolesti opet pojavlju čim prestane vakcinacija i obratno. Kada je obuhvat vakcinacije bio preko 90 odsto, gotovo da nije bilo obolijevanja, ali zbog svih ovih stvari koje se plasiraju o vakcinama došlo je do ponovnog rasta obolijevanja, za šta nam je primjer teška klinička slika velikog kašlja ili najnovije pojava epidemije malih boginja. Moramo prihvatiti postojanje nekih neželjenih reakcija, koje su daleko rjeđe nego što su komplikacije i uopšte obolijevanje. Zadatak nauke i medicinske struke jeste da pružimo pravu i provjerenu informaciju, jer se samo na osnovu njih može donjeti prava odluka. Ako je čovjek izložen neprovjerenim informacijama ili dezinformacijama, donijeće pogrešnu odluku. Mi koji se zalažemo za vakcinaciju razmišljamo probabilistički, računajući stalno onaj odnos rizik-korist. To je mnogo teži i mučniiji put, jer zahtijeva prikupljanje velikog broja činjenica. Za razliku od naučnika, većina ljudi razmišlja heuristički, na osnovu osjećaja, bez pretjeranog znanja i izučavanja. U narodu se kaže: “Lako je donositi odluke onome koji ništa ne zna“. Heuristički loš ishod se posmatra sa mnogo više tolerancije kad je on posljedica nečinjena, nego činjenja. Mnogo se lakše podnosi odlazak u bolnicu znog malih boginja, nego kada se desi neka reakcija kao posljedica vakcinacije. Ali, zaboravlja se da je i odluka da nekog ne vakcinišemo takođe činjenje. Korist koju vakcinacija donosi današnjim roditeljima je manje važna, a to zabrinjava. Postali smo malo sebični, ne interesuje nas puno da pomognemo drugima, pogotovu ako to vodi do diskomoditeta. Neka oboljenja će se desiti sa ili bez vakcinacije. Oboljenja se dešavaju uobičajeno, a mogu biti i neželjeni efekat vakcinacije. Ali ako se ne vakcinišemo učestalost obolijevanja je mnogo veća - kazao je dr Laušević.

Pogrešno doživljavanje rizika Naučno procjenjivanje odnosa između rizika i koristi, koje nosi upotreba vakcina, oslanja se na iskustvo i argumente na osnovu ozbiljnih kliničkih studija, a u obzir se uzimaju pitanja kao što je učestalost i ozbiljnost neželjenih događaja nakon primjene vakcine, težine i učestalosti komplikacija bolesti, te i pitanja alternativne mogućnosti kontrole bolesti.

11


Dr Laušević kaže da se dobro odmjerava koje će se vakcine koristiti i da je Crna Gora tu među državama sa najmanjim brojem vakcina. - Smatramo da ne treba da vakcinišemo protiv hepatitisa A, osim izuzetno ugroženih populacija kao što su raseljena lica. Zahvaljujući vakcinaciji među njima nikad nijesmo imali epidemiju. Pojava hepatitisa A se može kontrolisati higijenom, ali to nije slučaj kod, recimo, varičele, koja se prenosi isto kao i male boginje i ne pomaže dobra higijena. Kliničkim studijama potvrđeno je da vakcina protiv Rota virusa izaziva uvrtanje crijeva, nauka je konstatovala da ta vakcina nije prihvatljiva. Vakcina MMR kod jednog od 30 do 40 hiljada vakcinisanih dovodi do pojave purpure, ali kada uporedimo dešavanja kod prirodno preležalih malih boginja, na svakih hiljadu do tri hiljade imamo pojavu purpure, koja nastaje kao posljedica bolesti. Ako vakcinišemo, smanjujemo učestalost bolesti 10 do 100 puta. Kod oralne Polio vakcine postoji mogućnost da na svakih jedan do pet miliona nastane paraliza vezana za nju. Jedini način da se bolest iskorijeni je vakcinacija. Neželjeni efekat kod vakcine od malih boginja je na svakih 100 ima 10 sa upalom srednjeg uva, 6 na 100 bi imali upalu pluća, na 1000 jedan encefalitis ili hiljadu manje oboljelih od boginja poslije vakcinacije. Bez vakcine godišnje bi imali po par hiljada oboljelih. Od 100 hiljada oboljelih od tetanusa 30 hiljada bi umrlo, kod difterije na 100 hiljada umire pet hiljada. Ali, na drugoj strani, ako imamo u vidu svakodnevne aktivnosti, dvije hiljade od 100 hiljada će poginuti vozeći motor, 200 od 100 hiljada onih koji skaču u vodu će poginuti. Četiri od 100 hiljada fudbalera će poginuti na terenu, a tri osobe će od DITEPER vakcine imati ozbiljnije reakcije, te jedno od 100 hiljada vakcinisanih MMR vakcinom. Ovo je pravi, realni rizik ustanovljen praćenjem ponašanja vakcina od najranijih stadijuma njihovog razvoja, pa do postmarketinškog. Ali ljudi imaju drugačiji doživljaj - kaže dr Laušević, objašnjavajući da se prije nego se primijeni neka vakcina vrše ozbiljna testiranja, a uvođenje nekad traje i po 30 godina. On kaže da je prag tolerancije da se desi nešto loše jako nizak, pogotovu kod djece. Zbog toga, kako kaže, nema šale i ispiti-

vanje se obavlja najprije na životinjama. - Nakon ispitivanja na životinjama vrši se simulacija na kompjuteru, pa slijede ispitivanja na ljudima, koja prolaze kroz tri kliničke faze. Prva traje par godina na 10 do 100 osoba, druga od sto do hiljadu, a treća, ključna faza, na više desetina hiljada. U trećoj fazi se utvrđuje da li su rizici prihvatljivi, a djeltvornost onakva kakvu očekujemo. Kada vakcina dođe na tržište onda se prati ponašanje na jedna milion. Sistem nadzora nad vakcinama je umrežen u cijelom svijetu, što dodatno pokazuje da se itekao vodi računa o bezbjednosti vakcina i zato se držimo principa jednakosti dijeljenja koristi i rizika - istakao je dr Laušević.

Aditivi - štetni ili neophodni? Dr Senad Begić, načelnik Odjeljenja za imunoprofilaksu u Institutu za javno zdravlje Crne Gore, kazao je da je jedan od glavnih principa protivnika vakcina, kada se radi o njihovom sastavu, da se koriste nepoznate izraze, jer znaju za strah kod ljudi od nepoznatog. Umjesto da se kaže voda, ističe dr Begić, govori se dihidrogen monoksid. - U vakcinama ima mnoštvo sastojaka i hemijskih supstanci, koje ni nama kao profesionalcima nijesu bliske. Drugi razlog za priču je da se ovakve stvari, o štetnosti vakcina, mogu naći širom interneta. Kod antivakcinista postoji jedno „igranje sa najprostijom hemijom“, jer se ne uzima u obzir da se neki elementi, kao hlor, koriste u malim količinama u svakodnevnom životu, recimo u formi natrijum hlorida. Treći razlog su stavovi roditelja, vezani za sastav vakcina, a četvrti je tvrdnja da sastav vakcina nije javno dostupan - kazao je dr Begić, ističući da su glavni sastojci vakcina antigeni, a da se drugi mogu podijeliti u dvije grupe: aditivi i rezidue. Aditivi su, objasnio je, ono što se dodaje vakcinama da bi se spriječila njihova bakterijska kontaminacija i produžio rok trajanja. - Dva ozbiljna slučaja desila su se 1916. i 1928. godine, kada se, u prvom slučaju, vakcina protiv trbušnog tifusa nije

Rezidue daju konačni oblik vakcini Rezidue su sve ono što je zaostalo kao tehnološki proces, a najveću pažnju, prema riječima dr Begića, izaziva formaldehid, koji mnogi povezuju sa hemijskim sredstvom za čišćenje i dezinfekciju. Ne zna se, kaže on, da je to metabolički proizvod kod čovjeka, te da je ono što dolazi spolja samo 0,3 do 0,4 odsto onoga što se već nalazi u našem organizmu. - Sve što spolja bude uneseno nema nikakvog uticaja na funkcionisanje našeg organizma. Koncentracije rezidua su strogo kontrolisane i količine u vakcinama su višestruko (desetinama i stotinama hiljada puta) manje od propisanih evropskom i američkom farmakopejom. Ključna poruka cijele priče jeste da vaccine, kao i ostali lijekovi, sadrže mnogo više od antigena, a ti sastojci su tu da bi vakcine imale konačnu formu. Sadržaj vakcina nije tajna, lako je dostupan i svuda se može pronaći. Zdravstveni sistem ili pedijatrija ne čine ništa loše djeci, već su najsretniji kada vide zdravu djecu. Ovo je glavni argument za sve antivakcinaliste - kazao je dr Begić.

12


adekvatno čuvala, pa je došlo do njene bakterijske kontaminacije. Da bi se vakcine zaštitile od bakterijske kontaminacije najčešće se koriste fenoli, a jedan od konzervansa za koji se tvrdi da je štetan je tiomersal, živa vezana za organski nosač. To je velika razlika u odnosu na onu koja se koristi u termometrima, jer je ova druga toksična, dok se tiomersal metaboliše i izbacuje iz organizma. Koncentracija tiomersala u nekim dozama vakcina je 0,001 odsto ili 1 na 100 hiljada. Zbog pritiska javnosti tiomersal je povučen iz svih vakcina za imunizaciju djece, a u vakcini protiv tetanusa za odrasle ima ga još uvijek kod nas - kaže dr Begić, objašnjavajući da brojne studije govore o tome da je tiomersal generalno bezbjedan. - Od 2010. godine, kada je tiomersal povučen, autizam stalno raste, što je dokaz da on nije imao uticaja na kretanje broja djece s autističkim spektrom poremećaja. Mnoge studije su ukazale na bezbjednost tiomersala, te na to da definitivno nema kauzalne povezanosti i da se on može koristiti u imunizacionim programima, jer njegova korist prevazilazi rizik od moguće toksičnosti - kazao je dr Begić, objašnjavajući da su adjuvansi druga grupa jedinjenja oko kojih se poteže dosta pitanja o bezbjednosti vakcina. To su sve one supstance koje se dodaju vakcinama da bi se pojačao ili izmijenio imunološki odgovor. - To se najčešće radi da bi sa manjom količinom antigena dobio zadovoljavajući imunološki odgovor. Dodatkom adjuvansa možemo da napravimo veći broj vakcina, dobijemo bolju zaštitu i u situacijama kada se bolest širi epidemijski. Adjuvansi produžuju i regulišu imunološki odgovor koji nam je najpoželjniji u nekom trenutku. Njih ima isključivo u reaktivisanim vakcinama, a MMR ne sadrži nikakav adjuvans. Tiomersala u vakcini protiv malih boginja nema, jer bi oštetio sam antigen. Mehanizam djelovanja adjuvansa je veoma dobro proučen, a trenutno se koristi samo deset različitih vrsta - objasnio je dr Begić, ističući da se dosta pitanja pojavljuje u vezi sa aluminijumskim solima. Aluminijum se zaista, kaže on, koristi u vakcinama kao adjuvans i to skoro 85 godina. U tom periodu, prema njegovim riječima, dato je preko tri milijarde doza, pa postoji dobar kvantum znanja i iskustva, na osnovu kojeg se može govoriti o tome šta se dešava. - Soli aluminijuma zaista dovode do određenih neželjenih reakcija, najčešće u vidu crvenila na mjestu davanja vakcine, te stvaranja potkožnih čvorića. Zato se preporučuje masiranje na mjestu uboda, da bi se vakcina brže i bolje apsorbovala. Soli aluminijuma mogu da dovedu i do kontaktne hipersenzitivnosti i tako do dermatitisa i alergijske reakcije. Aluminijum je jedan od najrasprostranjenijih elemenata u prirodi, a ima ga čak i u majčinom mlijeku i to 40 mikrograma po litru, što je veće od koncentracije u bilo kojoj vakcini. Isto tako i bebi formula ga ima šest puta više od majčinog mleka - kaže dr Begić. Treća grupa supstanci su stabilizatori, koji obezbjedjuju da antigen bude u vakcini, da se ne lijepi za zid bočice i da je manje osjetljiv na promjene temperature. Jedan od stabilizatora su pileći proteini, koji su se nalazili u MMR vakcini, koja se ne smije davati djeci sa alergijom. Inovirana vakcina protiv malih boginja, zaušaka i rubeole ne sadrži pileće proteine,već se sada koristi goveđi želatin. Smatra se da je goveđi želatin jedan od pokretača alergijske reakcije, a to je najčešće, kako kaže dr Begić, jedna anafilaksa na dva miliona datih doza. U Crnoj Gori bi je mogli vidjeti jednom u 125 godina sprovodjenja imunizacije.

Kontrola imunobioloških preparata Mr ph Željka Bešović, šef Sektora za odobravanje ljekova i kontrolu kvaliteta u crnogorskoj Agenciji za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS), kazala je da ne „postoji koncept apsolutne bezbjednosti ni za jedan proizvod ili lijek, pa ni za vakcine“. - Bitno je da percepcija koristi i rizika vremenom napreduje i da su sve sofisticiranije tehnike kojima možemo da otkrijemo i eliminišemo čak i minimalne rizike. Taj odnos nije bio isti prije pedeset godina. Uloga CALIMS-a je da ne dozvoli da nijedan proizvod bude na tržištu kod koga je rizik veći od koristi. Za to su bitne dvije naše nadležnosti, jedna u vezi načina registrovanja ljekova, a druga u vezi njihove kontrole. Naše zakonodavstvo i praksa su potpuno uporedivi sa regulatornim organima u Evropskoj uniji. Dozvola za stavljanje lijeka u promet podrazumijeva da je agencija provjerila da je proizvođač obavio sva isipitivanja u vezi bezbjednosti lijeka. Period za registraciju minimalno traje 240 dana, a komisija je dvostepena i drugi stepen su nezavisni eksperti. Sastavni dio dozvole je sažetak karakteristika lijeka i uputstvo za pacijenta. Od sinteze aktivne, pa do svih pomoćnih supstanci, proizvođač mora da dokaže kakvog su kvaliteta, kako su proizvedene, kakve su njihove koncentracije, da li imaju nečistoća i kako se one kontrolišu. Pošto su biološki ljekovi kompleksniji i osjetljiviji na uticaje, to se posebno kod njih insistira na dokazima o kvalitetu i čistoći supstanci koje se koriste. Proizvođač mora da predoči koje će testove da uvede, te da ispita svaku seriju lijeka ili vakcina - rekla je Bešović, ističući da je neutemeljena teza koja se pojavljuje u medijima kako se kod nas uvoze vakcine koje se ne kontrolišu. Ona je rekla da ako je lijek ispitan u laboratorijama Evropske unije, to je prihvatljivo. Mr ph Maja Stanković, rukovodilac Odjeljenja za farmakovigilancu u CALIMS-u, govorila je o sistemu praćenja i bezbjednosti primjene vakcine, koji se sastoji od globalnog i lokalnog praćenja. Naročito je, kazala je ona, taj sistem je strog kada se radi o vakcinama kao biološkim ljekovima, a veća pozornost je potrebna zbog specifičnosti proizvodnje, zbog primjene na zdravoj populaciji i zato što su ciljna kategorija djeca. - Ova tri faktora se uzimaju u obzir kad se u kontinuitetu procjenjuje odnos koristi i rizika, koji mora da bude pozitivan i ne prestaje da se prati ni kada se lijek stavi u promet. Tek tada počinje praćenje lijeka zato što raste izloženost pacijenata i mogućnost da se ispolje neželjeni efekti. Samo vakcina sa višestruko pozitivnim odnosom može biti u prometu u Crnoj Gori - kazala je Stanković, objašnjavajući da je Agencija dio globalne mreže o praćenju neželjenih dejstava, te da to omogućava da se vide sve prijave takvih dejstava širom svijeta. Sve te informacije govore o bezbjednosti i efikasnosti ljekova, a oni ih predočavaju zdravstvenim radnicima. - Prijava neželjenog dejstva lijeka se procjenjuje sa aspekta bezbjednosti, ozbiljnosti i kauzalnosti. Glavno pitanje je u kojoj je mjeri prijavljeno neželjeno dejstvo rezultat primjene vakcine, odnosno da li postoji kauzalna veza. U prijavama su najčešće sumnje, što znači da nije pokazana kauzalnost. U prošloj godini imali smo porast broja prijava, što se može objasniti unapređenjem svijesti kod zdravstvenih radnika o bitnosti prijavljivanja negativnih reakcija. U 2016. godini bilo je 136 prijava na ljekove, a 23 na vaccine - kazala je Stanković. Dragan Novčić

13


Mikronutrijenti neophodni u trudnoći i tokom dojenja Tokom trudnoće i dojenja za vas i vašu bebu važna je pravilna i izbalansirana ishrana koja zadovoljava potrebe organizma za mineralima i vitaminima, važnim mikronutrijentima.

Čudesni događaj rođenja bebe je iskustvo koji će svaki roditelj doživjeti na svoj način i prosto je nemoguće psihički se pripremiti na to. Ali ono što je važno jeste pripremiti svoj organizam prije velikog događaja, tako da svojoj bebi obezbijedite najbolje, jer vi i vaša beba to zaslužujete. Za zdravu trudnoću je od posebnog značaja pravilna i izbalansirana ishrana, koja zadovoljava potrebe organizma za mineralima i vitaminima. Smatra se da se potrebe za kalorijama povećavaju oko 13% više u trudnoći, a za vitaminima i jodom mnogo više. Kada odlučite da imate bebu, važno je, pored ostalog, da obezbijedite povećani unos nutrijenata kao što su folati (Metafolin®, folna kisjelina) i jod. Na žalost, kao što mogu potvrditi mnoge mame koje su to prošle, obezbijediti ove dopunske zahtjeve za folnom kisjelinom i drugim vitaminima tokom trudnoće, može biti pravi zazov.

Mali pomagači - veliki učinak Folna kisjelina ili Metafolin, ima li razlike? Predivan je osjećaj znati da se vaša beba razvija dobro i da ste oboje zdravi i srećni tokom devet mjeseci trudnoće. Dobro je znati da postoje proizvodi koji mogu pomoći da to tako i bude. Posljednja istraživanja nutricionista pokazuju da i folna kisjelina i hrana bogata folatima igraju važnu ulogu tokom trudnoće.

14


Istraživanja pokazuju da je 4-12 nedjelja prije trudnoće važno početi sa povećanim unosom ovih određenih nutrijenata. Folna kisjelina se u organizmu metaboliše u folat, dok je Metafolin® (kalcijum metilfolat) u hemijskom smislu kalcijumova so folata koji se nalazi u prirodi (prirodnim izvorima), a koji može odmah da se iskoristi u organizmu. Nutricioni zahtjevi za ovim vitaminom u periodu trudnoće su povećani i teško ih je obezbijediti samo iz hrane. Dokazano je da folat ima veliki značaj u pravilnom formiranju i zatvaranju neuralne cijevi fetusa (između 22. i 28. dana poslije začeća). To je vrijeme kada veliki broj žena i ne zna da je u drugom stanju, zbog čega se potencira da je važno početi sa adekvatnim unosom folne kisjeline i prije začeća. Adekvatnim unosom prije začeća će rizik od malformacija neuralne cijevi embriona značajno smanjiti. Medjutim, ono što je bitno naglasiti je da novija istraživanja ističu da svaka žena ne može u potpunosti da prevede folnu kisjelinu u njen aktivan oblik folat, usljed enzimskog defekta i genetike. S obzirom da folna kisjelina u vitaminskim preparatima zahtijeva transformaciju, poželjno je koristiti preparate koji sadrže

Metafolin®, biološki aktivan oblik folne kisjeline – folat, koji organizam može odmah da koristi, čime se ispoljava pun preventivni efekat. Na listi hranljivih sastojaka i vitamina značajno mjesto zauzima DHA (omega-3 masna kisjelina) čija primarna strukturna je komponenta ljudskog moždanog cerebralnog korteksa, mrežnjače, sperme, testisa. Mnoge bitne nutrijente, vitamine i masne kisjeline trudnice nemaju deponovane u organizmu niti ih mogu obezbijediti čak ni optimalnom ishranom. DHA (omega-3 masna kisjelina dugog lanca) je neophodna za pravilan razvoj mozga i vida djeteta, kao i za razvoj njegovih intelektualnih i motoričkih sposobnosti. Masne morske ribe (haringa, losos, skuša, tuna) bogate su DHA, ali je njihov unos ograničen tokom trudnoće jer često nisu na listi najomiljenije hrane trudnica. Takođe, majčin organizam može da prevodi samo male količine DHA iz biljnih ulja (ulje iz sjemena lana i ulje uljane repice). Fetus dobija DHA preko placente, a beba iz majčinog mlijeka, te je potrebno da trudnice i dojilje obezbijede neophodan dnevni unos DHA. Željeni efekat se postiže dnevnim unosom od 200 mg DHA.

U periodu od devet mjeseci razvije se novi život iz samo dvije ćelije

Pružite im neophodno od samog početka Femibion® je jedini dodatak ishrani koji sadrži vitamine, folnu kiselinu, Metafolin® i DHA Femibion® sadrži Metafolin®, oblik folata koji organizam može odmah da koristi i u količini koja zadovoljava specifične potrebe žena, od trenutka planiranja trudnoće do kraja perioda dojenja. Metafolin® i DHA (omega-3 masne kisjeline) za pravilan tok trudnoće, rast i razvoj ploda i bebe.

Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125; Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: office@farmegra.com


Održan drugi kongres

stomatologa

Drugi kongres stomatologa sa međunarodnim učešćem održan je u hotelu Mediteran u Bečićima od 2. do 4. novembra, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja, a u organizaciji Studijskog programa stomatologije Medicinskog fakulteta u Podgorici, Stomatološke komore Crne Gore i Društva ljekara Crne Gore. Skup je podržao i Fond za zdravstveno osiguranje. Pozdravljajući prisutne dr Borislav Ćalović, predsjednik stomatološke komore Crne Gore izrazio je veliku zahvalnost sponzorima i podsjetio da je Stomatološka komora Crne Gore počela sa radom u maju ove godine, a u junu je na Skupštini izglasana komisija za kontinuiranu edukaciju čiji je predsjednik oralni hirurg dr Goran Vlahović. - U julu smo organizovali četiri predavanja sa dva predavača. Teme su bile iz svih oblasti stomatologije. Uspostavili smo saradnju sa stomatološkim komorama iz zemalja okruženja. Na kongresu stomatologa Srbije, čiji sam bio gost, razgovorali smo i sa predstavnikom komore Republike Srpske o potpisivanju sporazuma o međunarodnoj saradnji – istakao je dr Ćalović.

16

Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Crne Gore Milovan Vujović, u ime pokrovitelja, je zvanično otvorio kongres. - Stomatološka komora Crne Gore kao samostalna profesionalna organizacija doktora stomatologa sprovodi aktivnosti koje imaju za cilj unaprjeđenje struke i zaštite interesa i prava svih njenih članova. Ministarstvo zdravlja će vam u okviru svojih nadležnosti pomoći u realizaciji projekata koji imaju za cilj razvoj i izdizanje stomatologije, kao važnog segmenta zdravstva, na nivo koji joj pripada na osnovu stepena stručnosti i obrazovanja, kao i delikatnosti posla kojim se bavite. Želja nam je da na kongresu budu pretstavljeni rezultati rada stomatologa, podijeljeno iskustvo, predstavljena nova saznanja i aktuelna naučna dostignuća savremenoj svjetskoj stomatologiji, i da ovaj stručni skup postane tradicionalno mjesto okupljanja i saradnja svih stomatologa iz Crne Gore – kazao je Vujović. Rukovodilac Studijskog programa stomatologije prof. dr Jasminka Anđelić, obraćajući se prisutnima u ime naučnog


odbora, istakla je želju da Crna Gora u danima kongresa bude mjesto prezentacije dostignuća i sticanja znanja iz stomatologije na najvišem nivou. - Veliki broj predavača iz svih oblasti stomatologije iz zemalja regiona i Evrope razmijeniće sa nama svoja iskustva i dati novi kvalitet razvoju stomatologije kod nas. Svakako da nam ostaje zadatak da ovakvih i sličnih skupova bude što više u kontinuitetu, kako bi podizali nivo naše edukacije i uz stalno usavršavanje bili prisutni i imali svoje mjesto u savremenoj stomatologiji – kazala je prof. Anđelić, ističući da je studijski program pri Medicinskom fakultetu u Podgorici prvu generaciju upisao 2006/2007 godine, kao i da je ove godine upisana dvanaesta generacija studenata stomatologije. Do sada smo upisali 250 studenata od kojih je 78 diplomiralo. Svojim postojanjem i kvalitetom smo opravdali našu struku i naše postojanje. Dr Slobodan Tomić, predsjednik Društva ljekara Crne Gore, podsjetio je da je prvi kongres stomatologa u Crnoj Gori zapravo održan 1976. godine kada smo bili Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, drugi kongres u Crnoj Gori održan je 1996. godine u Budvi kada smo imali državu Narodnu Republiku Jugoslaviju i sljedeći kongres u Crnoj Gori održan je u Herceg Novom 2004. godine, a tada je država bila Srbija i Crna Gora. Prije pet godina je organizovan prvi kongres stomatologa u samostalnoj nezavisnoj Crnoj Gori. - Stomatologija kao grana medicine bilježi ogroman napredak kako u zdravstveno tehničkom, tako i u estetskom smislu. Organizovanjem ovakvih skupova dijelimo iskustvo sa svijetom i obogaćujemo svoja znanja u oblasti novih trendova i dostignuća na polju stomatologije – kazao je predsjednik Opštine

Budva, Dragan Krapović. Dr Viktor Konstatinović, predsjednik stomatološke komore Srbije, uputio je poziv svim prisutnim na bližu saradnju. - Stomatologija je nešto što nas spaja, moramo da sarađujemo, zajednički da djelujemo, jer je to jedini način da se održimo u svijetu koji se dešava oko nas. Stomatološka komora Srbije je prije četiri godine stala na noge. Mi smo na pola puta da se približimo visoko razvijenim zemljama u Evropi – naglasio je dr Konstatinović. Predsjednik Stomatološke komore Republike Srpske, dr Mladen Mišeljić je istakao da je prioritet svih skupova edukacija, ali i da je povezivanje sa kolegama i druženje gdje se razmjenjuje puno informacija jednako važno. Na ovogodišnjem Kongresu je prezentovano dvadeset poster i usmenih stručnih radova i održano nekoliko pokaznih radionica na kojima su, pored stomatologa, učestvovali i tehničari. Osam kompanija je na štandovima predstavilo stomatološku opremu, materijal i proizvode. U danima kongresa se još raspravljalo o budućnosti stomatologije u Crnoj Gori, dječjoj i preventivnoj stomatologiji i dentalnom turizmu. Na Kongresu je potpisan memorandum o međusobnoj saradnji tri komore – crnogorske, srbijanske i Republike Srpske. Memorandum su potpisali predsjednik Stomatološke komore Crne Gore dr Ćalović, direktor Komore Srbije dr Konstatinović i predsjednik Komore Republike Srpske dr Mišeljić. U razmatranju je predlog da ove tri komore na proljeće iduće godine budu organizatori stručnog okupljanja koje bi trebalo da se održi u Bijeljini. Verica Pantelić

17


ZANIMLJIVOSTI

DNK časovnik: postoji li zaista mehanizam koji odbrojava koliko nam je života ostalo?

Tim naučnika sproveo je istraživanje ne bi li utvrdio da li u ljudskom organizmu zaista postoji neka vrsta biološkog sata. Pitanje „koliko nam je još života ostalo?“ neprestano dobija nove dimenzije pa na njega pokušavamo da odgovorimo pozivajući se na statistiku, uslove života, zdravstveno stanje, a sve veći broj naučnika odgovor traži u genima. Dva istraživanja u kojima se tragalo za „časovnicima smrti“ (Death Clocks) sprovedena su u 2015. godini, a njihovi rezulati imaju potencijal da u budućnosti produže ili makar poboljšaju ljudski život. Početkom 2015. godine, naučnici s Univerziteta u Edinburgu, predvođeni Ričardom Morionijem, istraživali su da li je starost o kojoj zaključujemo na osnovu stanja gena uvijek jednaka stvarnom broju godina. Četrnaest godina je proučavana DNK više od 5.000 ljudi, a praćenjem hemijskih promjena koje se u njoj odigravaju utvrđeno je da će ljudi čija je biološka starost veća od stvarne najverovatnije umrijeti mlađi od onih čija genska slika u potpunosti odgovara njihovom stvarnom uzrastu ili kasni za njim. Ovakvi zaključci su proistekli iz praćenja metilacije – procesa koji se vremenom odvija u DNK, a što je više znakova ovog procesa uočeno, to je osoba biološki starija. Krajem prošle godine naučnici iz SAD i Velike Britanije, čiji je tim predvodio Majkl Straton, identifikovali su dva „časovnika“ koji se nalaze u skoro svakoj ćeliji i mjere njeno starenje i šanse da postane kancerogena. U istraživanju su posmatrane DNK sekvence više od 10.000 ljudi koji su imali rak, a obuhvaćeno je čak 36 tipova ove bolesti. Dok se neke mutacije u DNK dešavaju ubrzano i uzrokovane su načinom života, neke od njih imaju svoj regularni tok i podsjećaju na časovnik koji otkucava. Jedan od zaključaka istraživanja jeste neizbježnost ove bolesti za ljudsku vrstu, iako pojedinac ne mora da oboli. Tokom života se akumuliraju mutacije gena i određene kombinacije kod nekih ljudi dovode do nastanka raka. Osim toga, tim koji stoji iza ovog istraživanja, pretpostavlja da postoji veza između mutacija i broja godina, kao i načina na koji tijelo stari. Istraživanje je ukazalo na postojanje dva odvojena procesa koja se mogu nazvati časovnicima i koji neprestano mijenjaju DNK. Dok brzina otkucaja prvog „časovnika“ može da prati starenje ćelije, drugi može da odredi vjerovatnoću da ćelija postane kancerogena. Ovi procesi se ne odvijaju jednako u svim tkivima, pa neki organi stare brže od ostalih. Dalja istraživanja treba da pokažu da li je starenje zaista određeno prvim od dva identifikovana procesa i da li se na osnovu mutacija može zaključiti koliko puta se ćelija podijelila. Od budućih istraživanja drugog procesa se očekuje da donesu nova saznanja o raku, prevenciji i liječenju.

Ljutim paprikama protiv raka Ćelije raka bi mogle da budu uništene pomoću kapsaicina, jedinjenja koje je jedan od glavnih sastojaka ljutih paprika. Konzumiranje sirovih paprika ili kao sastojaka sosova i salata moglo bi da se djeluje preventivno protiv simptoma karcinoma. Kapsaicin, sastojak ljutih papričica koji je odgovoran za vatreni osjećaj koji imamo u ustima kada ih jedemo, može da uništi ćelije raka, tvrde naučnici sa njemačkog Univerziteta Rur.

18

Njihova nedavna studija je otkrila da kapsicin može da bude pokretač samouništenja ćelija raka. Naučnici vjeruju da bi to saznanje moglo da im bude od velike pomoći u razvoju lijeka protiv raka u budućnosti. - Kapsaicin je sposoban da podstakne apoptozu (ćelijsku smrt) i da inhibira dalji razvoj ćelija raka kod mnogo različitih tipova kancera, kao što su, na primjer, osteosarkom (tumor kosti), rak debelog crijeva ili pankreasa, a da to pritom ne ugrozi ostale normalne ćelije - kaže dr Lea Veber. Jedno ranije istraživanje otkrilo je da oni koji redovno jedu ljute paprike imaju 13 odsto manje šansi za ranije umiranje. Kao uzrok toga naveden je kapsaicin, koji ima anti-mikrobne i protivupalne sposobnosti, koje se dovode u vezu sa prevencijom bolesti. Konzumacija ljutih paprika može da bude neprijatna onima koji nisu navikli na ljuto, ali se s vremenom razvija tolerancija na ljutinu. Što smo stariji, čulo ukusa prirodno postaje slabije pa i ljutina postaje lakše podnošljiva.


IZ MEDICINE Poboljšati pamćenje tehnikom palata pamćenja

Senzori koji otkrivaju emocije kućnih ljubimaca

Istraživanje Medicinskog centra univerziteta Radbud u Najmegenu u Holandiji pokazalo je da bilo ko može da usavrši svoje pamćenje iznad prosjeka, bez obzira na veličinu i strukturu mozga. Snimanje magnetnom rezonancom pokazalo je da svako može da poboljša svoje pamćenje primjenom jednostavne tehnike, poznate kao palata pamćenja. Riječ je o tehnici koja uključuje zamišljanje određenog poznatog prostora, u koji se smještaju različiti pojmovi. Tako, na primjer, možete da zamislite svoju dnevnu sobu, gde ćete na određena mjesta u mislima postavljati određene pojmove sa liste. Sve što treba da uradite jeste da se sjetite gde ste šta stavili, i na taj način ćete mnogo lakše prizvati listu u sjećanje. Učesnicima istraživanja bilo je potrebno 40 dana da dvostruko poboljšaju svoju memoriju. Oni su svakog dana u periodu od 30 minuta vježbali pamćenje različitih riječi. Pojedini učesnici, sa prosječnim memorijskim sposobnostima i koji prethodno nisu bili podvrgnuti nikakvom treningu, na početku su u prosjeku pamtili oko 26 riječi, da bi taj broj na kraju eksperimenta iznosio 62 riječi. Četiri mjeseca kasnije, bez dodatnog treniranja, ispitanici su i dalje imali poboljšano pamćenje. - Jednom kada se upoznate sa ovom strategijom, i znate kako da je primijenite, možete da imate dobro pamćenje i bez daljeg treninga - rekao je prof. dr Martin Dresler, specijalista kognitivne neurologije. Istraživanje je objavljeno u magazinu Neuron.

Mnogi vlasnici pasa i mačaka misle da znaju kako se njihovi ljubimci osjećaju. Možda su u pravu, ali bi ubuduće ogrlica ili kaputić, opremljeni senzorim mogli da im daju još podrobnije informacije o tome kako se osjećaju njihovi kućni prijatelji. Senzori između ostalog registruju tjelesnu temperaturu i otkucaje srca životinja. Informaciju o tome da li je vaš ljubimac uzbuđen, opušten, razigran ili nervozan moći ćete da pročitate zahvaljujući aplikaciji na vašem pametnom telefonu. U Tokiju, Akira Hanava, direktor japanske kompanije koja je izumila sensor, kaže da se nada da će pomoću njihovog proizvoda vlasnici životinja moći bolje da razumiju i emocionalno i zdravstveno stanje svojih ljubimaca. - Veoma je važno da znate kako se osjeća vaš pas. Izumili smo ovu jaknu da bi pomogli onima koji treniraju pse, poput vodiča za slijepe, pasa koji su trenirani da budu podrška ljudima sa određenim emotivnim problemima ili pasa tragača, da bi njihovi treneri znali kako životinja reaguje i kako se osjeća – objasnio je Akira Hanava. Očekuje se da će se jakne i senzori za kućne ljubimce pojaviti u prodaji do kraja ove godine.

Mizofonija – poremećaj koji izaziva buka Mnogi ljudi su netolerantni na buku i razne jake zvukove. Ako ste ikada bili u situaciji da neko srče supu u restoranu, glasno diše pored vas u bioskopu ili jede čips ili kokice, a da vam to diže pitisak i da ne možete normalno da funkcionišete – niste usamljeni: spadate u ljude koji pate od poremećaja pod nazivom mizofonija, koji sada ima medicinsku potvrdu. U mizofoniju spadaju i netrpeljivost koju neki ljudi osjećaju prema zvukovima poput mljackanja, pucketanja usnama, kuckanja, kliktanja hemijske olovke ili grickalice za nokte. Poremećaj se prvi put pominje kao medicinsko stanje 2001. godine, a dosadanšnje studije pokazale su da mizofonija može da bude povezana sa anksioznošću, depresijom i opsesivno-kompulzivnim poremećajem, ali neki naučnici smatrali su da to uopšte nije pravi poremećaj, već samo smanjena tolerancija na zvukove. Međutim, najnovije istraživanje tima sa Univerziteta Njukasl u Velikoj Britaniji dokazalo je da se frontalni režanj mozga ljudi koji imaju mizofoniju razlikuje od onih koji ne pate od ovog poremećaja. U izvještaju objavljenom u časopisu Current Biology naučnici iznose dokaze da su skeniranjem mozga ljudi koji pate od mizofonije registrovane promjene u moždanoj aktivnosti kada čuju akustični okidač. – Za mnoge ljude sa mizofonijom ovo jeste vijest, jer je prvi put dokazano da postoji razlika u strukturi mozga i funkcija. Studija je još jedan dokaz da je ovo pravi poremećaj, a ne samo smanjena tolerancija ili osjetljivost na određeni akustički stimulans - kaže dr Sukbinder Kumar iz Instituta za neurologiju Univerziteta Njukasl.

19


Zdravstveni turizam tržišta.

Dr Marina Delić, spec. fizijatar* Institut „Simo Milošević“ Igalo Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i nesposobnosti (WHO, 1948). Zdravlje je multidimenzioni fenomen dinamične ravnoteže u kome se odnos između individue i njene okoline, kako socijalne tako i fizičke, mora shvatiti kao integralan (cjelovit) (WHO, 1984). Turizam obuhvata sve aktivnosti osoba na putovanju i prilikom boravka u mjestima izvan njihovog uobičajenog prebivališta u razdoblju ne dužem od jedne godine, a u svrhu odmora, poslovnih i ostalih razloga. Zdravstveni turizam je složena društvena aktivnost u kojoj bitno mjesto zauzima stručno i kontrolisano korištenje prirodnih ljekovitih potencijala, postupaka fizikalne medicine i programiranih fizičkih aktivnosti u svrhu održavanja i unapređenja fizičkog, mentalnog i duhovnog zdravlja turista, te poboljšanja kvaliteta njihovog života (UNWTO, 2015). Vjekovna težnja ljudi da što duže ostanu zdravi, mladi i lijepi raste s blagostanjem stanovnika. Stoga se, osobito u razvijenim zemljama svijeta, javljaju različiti sadržaji turističke ponude koji nastoje primjereno odgovoriti na sve profiliranije zahtjeve

20

Zdravstveni turizam smatra se jednim od najbrže rastućih segmenata turističke potražnje. Njegovo tržište u svjetskim razmjerama raste po godišnjoj stopi od 19 do 25% i predviđa se njegov dalji rast u narednim godinama (WTO). Zdravstveni turizam predstavlja uspješno kombinovanje zdravstvenih tretmana, bolničkih, hotelskih i drugih usluga u turističkoj destinaciji. Riječ je o vrsti turizma koju poznajemo pod brojnim nazivima (zdravstveni, medicinski, lječilišni, banjski, wellness turizam). Terminološku nejasnoću nerijetko prati i nejasnoća vezana uz obilježja potražnje. U tom smislu, potrebno je ukazati i na činjenicu da je potražnju za ovim oblikom turizma moguće raščlaniti na brojne tržišne podsegmente. 1. Liječilišni turizam Lječilišni turizam se definiše kao vrsta složene zdravstvene i turističke aktivnosti koja se provodi u prirodnim lječilištima, u kojima ključno mjesto zauzima liječenje i rehabilitacija različitih bolesti i stanja, oporavka i sprečavanja bolesti uz stručnu primjenu prirodnih ljekovitih faktora i postupaka fizikalne medicine i rehabilitacije. 2. Medicinski turizam Podrazumijeva putovanje sa ciljem traženja različitih medicinskih usluga (hiruških zahvata, transplantacija, dijagnostike, plastične hirurgije, stomatoloških usluga…) pri čemu se narušeno zdravlje poboljšava i oporavlja na duži rok. 3. Wellness se definiše kao skup svih veza i fenomena koji rezultiraju iz putovanja i boravka ljudi čiji je glavni cilj očuvanje i unapređenje zdravlja. (Mueller and Kaufmann). Glavna uloga wellnessa je briga o zdravlju, odnosno održavanje tijela i duha zdravim, te održavanje kondicije.


Pojavom inostranih državljana koji žele da koriste neke od medicinskih tretmana, cijeli se scenarij mjenja - kupuje se najsavremenija medicinska oprema, napredni dijagnostički sadržaji, uvode napredni hirurški zahvati itd. To je učinak zdravstvenog turizma na zdravstveni sistem države. Povećanje broja zdravstvenih stručnjaka Uz uvođenje novih tehnologija i dijagnostičko-terapijskih procedura, stvara se potreba za ljudima koji ih mogu primjenjivati. Zdravstveni turisti traže ljekare sa reputacijom, i njihovo zapošljavanje ne podiže samo kvalitet određene medicinske ustanove već i kvalitet cjelokupnog zdravstvenog sistema. Imperativ za ustanove koje se bave zdravstvenim turizmom je uvođenje internacionalnih standarda i akreditacija u zdravstvenim ustanovama. Medicinski wellness Danas je u svijetu sveprisutan medicinski wellness, koji predstavlja organizovano provođenje zdravstveno-preventivnih i kurativnih programa uz multidisciplinarni tim koji obuhvata ljekara, nutricionistu, fizioterapeuta, spa i wellness terapeuta, sa ciljem prevencije bolesti, očuvanja i unapređenja zdravlja. Konkurentnost određene turističke destinacije na turističkom tržištu zavisi o tome koliko će uspješno slijediti trendove i strateške odrednice na turističkom tržištu, pri čemu je potrebno poseban naglasak staviti na valorizaciju vlastitih prirodnih, kulturnih i kadrovskih resursa, istorijskog nasljeđa uz sagledavanje objektivnih mogućnosti u djelatnosti zdravstva i turizma. Potrebno je oblikovati kvalitetan i tržišno prepoznatljiv zdravstveno-turistički proizvod, u skladu sa mogućnostima i specifičnostima određene turističke destinacije. Uticaj zdravstvenog turizma Napredak zdravstvenog turizma ima ogroman uticaj ne samo na korisnike usluga, nego i na ekonomski, socijalni, poslovni i medicinski sektor države u kojoj se razvija, kao i na životnu sredinu. Uticaj na zdravstveni sektor Inovacije u zdravstvenim rješenjima Inovacija u najvećoj mjeri proizlazi iz potreba. Kada je riječ o zdravstvenim rješenjima, postoji velika potražnja za inovacijama. Kako bi zadovoljili ove inovacijske zahtjeve, mnoge zemlje ispituju različite specijalizovane mogućnosti liječenja, bez obzira na njihov status razvoja. Danas amerikanci dolaze u Indiju, Tajland ili Singapur za operaciju srca, iako je slična ili čak naprednija tehnologija dostupna kod kuće - to više nije čudna pojava. Poboljšanja u zdravstvenim rješenjima Bolnice u bilo kojoj regiji uvijek pružaju određenu količinu osnovne usluge lokalnim stanovnicima. Ove usluge godinama stagniraju bez ikakvih pokušaja izmjene ili modernizacije.

Poboljšanje procesa znanja Dijeljenje, pohranjivanje i tumačenje dostupnih medicinskih zapisa i datoteka, proces nazvan "Obrada znanja" učinio je medicinski sistem transparentnim širom svijeta. Pojavom World Wide Weba, medicinski postupci, case history (istorija slučajeva pacijenata), sada su dostupni medicinskim profesionalcima širom svijeta. To daje široke mogućnosti za razmjenu znanja, čime se značajno poboljšava cjelokupno pružanje zdravstvenih usluga. Pojava podržavajuće infrastrukture zdravstvenom turizmu Privatna zdravstvena osiguranja, veliki broj facilitatora, različite ponude turističkih odmora, raznovrsnih izbora putovanja i raznovrsnih smještajnih kapaciteta. Osim toga, uključivanje bankarskog sektora kroz olakšao davanje kredita sa dobrim uslovima, i jednostavan pristup gatewayima za plaćanje putem Interneta. Ostali pozitivni uticaji Društveni uticaj Zdravstveni turizam značajno doprinosi poboljšanju cjelokupne zdravstvene zaštite, unapređuje infrastrukturu i podiže stopu zapošljavanja stvaranjem novih radnih mjesta. Finansijski učinak Prema novijim medijskim izvještajima, medicinski turizam uskoro će biti ključni donosioc novca, time dajući značajan doprinos u BND-u. Uticaj na privredu Zdravstveni turizam značajno utiče na rast i razvoj mnogih bliskih/povezanih privrednih grana: - Drugi oblici turizma - Farmaceutiku - Razvoj specijalnih agencija/facilitatora u zdravstvenom turizmu - Javni i privatni sektor.

21


Intelektualni utjecaj Zemlja koja napreduje u zdravstvenom sektoru turizma će doživjeti manje fenomen "Brain - dr ain" koji označava odliv stručnjaka iz zemlje u stranu državu u potrazi za boljim poslom i finansijskim mogućnostima. Politički uticaj Kada jedna zemlja služi kao glavna turistička destinacija za druge, političke veze između tih nacija postaju jače. Važnost zdravstvenog turizma na globalnom nivou proizilazi ponajprije iz činjenice da je riječ o proizvodu koji, na globalnom nivou, iskazuje iznadprosječne godišnje stope rasta zbog ubrzanog starenja populacije i sve veće orijentacije na zdravi život u većini razvijenih, turistički emitivnih država svijeta. Budući da takve trendove treba očekivati i u budućnosti, zdravstveni turizam na globalnom nivou ima potencijal za dugoročno održivi rast i razvoj, te da postane jedan od vodećih motiva turističkih putovanja. - Usluge u zdravstvenom turizmu nisu sezonalnog karaktera - Prosječna dužina boravka je duža (8-10 dana) nego u drugim turističkim granama (3-5 dana) - Stvara radna mjesta za lokalno stanovništvo tokom cijele godine - Po jedinici troškova je za 1/3 veća nego u ostalim turističkim granama - U zdravstvenom turizmu gosti su skloni većem trošenju, što pokreće stvaranje komplementarnih usluga, stvarajući višestruku korist destinaciji. Orijentacija pojedine turističke destinacije na zdravstveni turizam ima veliko ekonomsko značenje, jer djeluje u sinergiji sa ostalim oblicima selektivne turističke ponude (kulturni, gastro, sportski, agro…) te osigurava cjelogodišnje poslovanje. Zdravstveni turizam će biti pokretač razvoja određene turističke destinacije samo onda, ako destinacijski menadžment prepozna mogućnosti raspoloživih resursa sa interesima globalnog tržišta, te na ovim polazištima osigura izazovan i konkurentan zdravstveno-turistički proizvod. Crna Gora sa svojim dobrim osnovama i u javnom i u privatnom zdravstvu ima potencijal da razvije zdravstveni turizam prve klase. Razvoj dobre zdravstvene reputacije, sa javnim i privatnim pružaocima usluga, prateći stroge međunarodne standarde (licenciranje, akreditacija, sertifikovanje) a uz relativno niske cijene u poređenju sa drugim zemljama, ima potencijal da privuče pacijente iz regiona, a i iz svijeta, da im se pruže zdravstvene usluge u Crnoj Gori. Pozicioniranje turizma kao glavnog pokretača privrednog razvoja ima kao rezultat povećavanje zaposlenosti i smanjenje siromaštva. To se takođe odnosi i na zdravstveni turizam kao momentalno jednu od nabrže rastućih grana turizma u svijetu (15-20%). Turizam je jedna od prioritetnih grana razvoja u Crnoj Gori, koja značajno doprinosi bruto domaćem proizvodu (BDP) i predstavlja zamajac za unaprijeđenje ostalih sektora privrede. Na području klasičnog turizma Crna Gora djeluje u okruženju

22

turističkih velesila (Italija, Grčka i Turska), a daljim evropskim integracijama u budućnosti će dijeliti sudbinu regiona, gdje trendovi u toj oblasti već pokazuju stagnaciju i blagi pad interesovanja. Utoliko je važnije imati na umu da Crna Gora, sa pravilno odabranim razvojem, može u relativno kratkom periodu zauzeti značajnu, pa i lidersku poziciju u oblasti zdravstvenog turizma. U tom razvoju, Institut Igalo treba da ima posebno mjesto, jer posjeduje dugogodišnju praksu, tradiciju i mjesto koje je izborio na evropskom tržištu, rezultate, iskusne kadrove i fakultet za stvaranje novih kadrova, koji mogu u potpunosti zadovoljiti sve zahtjeve tržišta. Pri usvajanju razvojnog koncepta zdravstvenog turizma u RCG važno je ukazati na značaj pojedinih oblika i načina pružanja zdravstveno-turističkih usluga sa polazišta njihove moguće uspješne tržišne valorizacije, a sve sa ciljem proširenja ukupne turističke ponude i osiguranja cjelogodišnjeg poslovanja. Glavno pitanje je koji su to proizvodi zdravstvenog turizma u kojim Crna Gora može na održiv način odgovoriti u periodu od 5 do 10 godina, sagledavajući svoje potencijale i mogućnosti ulaganja. Turizam predstavlja jednu od najvažnijih privrednih aktivnosti Crne Gore. No, koristi koje Crna Gora može dugoročno imati od turizma sasvim sigurno nisu još uvijek dovoljno dobro iskorištene, kako zbog nedostatka kvalitetno osmišljenog turističkog razvoja, što se ogleda u prevelikoj zavisnosti o ljetnom turizmu u priobalju (turizam sunca i mora). U takvim uslovima, razvoju ostalih turističkih proizvoda, nezavisno o potencijalu resursno atrakcijske osnove i tradicije, ne pridaje se dovoljna pažnja. To se, među ostalim, odnosi i na proizvod zdravstvenog turizma. Stoga je neophodno:  t6SBEJUJTUSBUFHJKVSB[WPKB[ESBWTUWFOPHUVSJ[NB$SOPK Gori;  t1BSBMFMOPTUJNQSJQSFNBUJOFQPIPEOVQSBUFʉVMFHJTMBtive;  tKrenuti u process akreditacije zdravstvenih ustanova;  tUspostaviti potrebne edukativne programe/škole za planirani kadar u zdravstvenom turizmu;  t1PTUBWMKBOKFQSJPSJUFUOJIPCBWF[BMPLBMOJNTBNPVQSBvama u mjestima određenim za razvoj zdravstvenog turizma, u planiranju i provođenju sanacije postojeće i razvoja nove urbane infrastrukture potpuno usmjerene na ispunjavanje tehničkih normi, a u cilju zaštite životne sredine;  t3BEJUJOBNFÿVOBSPEOPKBĕSNBDJKJiFLPMPÝLFESäBWFi  poštujući principe zaštićenog ambijenta kroz primjenu najviših standarda zaštite životne sredine;  t%PEKFMKJWBOKF*OTUJUVUV*HBMPTUBUVTMKFʊJMJÝOPHNKFTUB – banjskog lječilišta. Kao svojevrstan nacionalni brend, Institut treba da bude okosnica razvoja zdravstvenog turizma Crne Gore EFĕOJTBOPHQSFEMPHPNv1SPTUPSOPHQMBOB3$(i ÝJSFOKFNWMBTUJUF  provjerene tehnologije i stručnog kadra, u mjestima koja će se proglasiti kao lječilišna mjesta, banjska lječilišta i oporavilišta, ukljućujući i šire zaleđe priobalja. * Autor je predsjednik Upravnog odbora Klastera zdravstvenog turizma Crne Gore


VI Sajam medicine

Mladi u dobrovoljnom davalaštvu krvi Dražen Đurašković Dr Nela Eraković Zavod za transfuziju krvi Crne Gore U svakom društvu mladi predstavljaju pokretačku snagu i polugu za razvijanje društva i značajnih društvenih aktivnosti. Jedna od takvih aktivnosti jeste i dobrovoljno davalaštvo krvi. Međutim, učešće mladih u dobrovoljnom davalaštvu krvi u Crnoj Gori nije na zadovoljavajućem nivou. Tokom prošle godine, od ukupno 175 akcija dobrovoljnog davanja krvi, maturanti su bili nosioci u 13%, a studenti u svega 5%. Srednje škole organizovale su 23 akcije, a studentske organizacije devet akcija dobrovoljnog davanja krvi. Ukupno učešće studentske populacije, koja broji oko 25.000 visokoškolaca u Crnoj Gori, je oko 300, odnosno 1,2%, u odnosu na brojnost. Kada je riječ o maturantima, u akcijama je učestvovalo njih oko 800, 10% u odnosu na brojnost ili dvaipo puta više nego visokoškolaca. Aktivnosti u srednjim školama sprovode se u kontinuitetu duži niz godina, i uspješne akcije širom Crne Gore maturanti rado podržavaju. Takođe, anketiranje srednjoškolske populacije je pokazalo da znaju što je dobrovoljno davalaštvo krvi i da prave jasnu razliku između dobrovoljnog i namjenskog davanja krvi. Aktivnosti tokom prošle godine među maturantima obuhvatile su 54 časa motivaciono-edukativnih predavanja u saradnji sa volonterima Crvenog krsta Crne Gore, a prisustvovalo je oko 1.000 učenika. Kada je riječ o studentskoj populaciji, u prethodnim godinama je evidentno slabije učešće u organizovanju akcija dobrovoljnog davanja krvi, imajući u vidu brojnost studenata i uključenost maturanata u dobrovoljno davalaštvo krvi. Ne treba zanematiri studentske organizacije koje su do sada uključene, posebno Biotehnički fakultet, Prirodno-matematički, Fakultet političkih nauka, Ekonomski, Filozofski, Pomorski fakutet u Kotoru, kao i Univerzitet Mediteran. Planom aktivnosti Odjeka za dobrovoljno davalaštvo krvi za 2017. godinu predviđeno je preduzimanje aktivnosti u cilju uspostavljanja institucionalne saradnje sa Univerzitetom

24

Crne Gore, kao državnim univerzitetom koji upisuje najveći broj visokoškolaca. S tim u vezi, potpisan je i Memorandum o saradnji sa Univerzitetom Crne Gore u aprilu ove godine, kada je i pokrenuta kampanja „Krv nije voda“, sa ciljem popularizacije dobrovoljnog davalaštva krvi među studentima. U okviru kampanje planirano je organizovanje akcije dobrovoljnog davanja krvi na svakog univerzitetskoj jedinici, tokom svakog mjeseca u akademskom kalendaru. Plan akcija je izrađen do maja naredne godine, i ove aktivnosti, na naše zadovoljstvo, teku planiranom dinamikom. Pristup davaocima, posebno mlađim generacijama, mora biti prilagođen modernim marketinsko-propagandnim zahtjevima, pa je neophodno intenzivnije korišćenje alata digitalnog marketinga, jačanje pozicija naloga na društvenim mrežama. Pri tome, ne treba zaboraviti ni tradicionalne vidove oglašavanja putem flajera, bilborda i postera. Takođe, imajući u vidu praksu razvijenijih transfuzioloških centara, neophodno je da edukacija stanovništva o dobrovoljnom davalaštvu krvi počne od predškolskog uzrasta, kao i da bude prisutna i u osnovim školama.


VI Sajam medicine

Zavod za transfuziju krvi Crne Gore

UDIO ŽENSKE POPULACIJE U DDK U CRNOJ GORI U 2017. GODINI Dr Nela Eraković spec. transfuziolog Dipl. soc. Adrijana Vukoslavović Dipl. inž. el. Velimir Lazarević - Žene su jedan od dva sastavna dijela ljudskog roda svakog društva. - One nijesu ni manjina, ni društvena klasa, ni sloj, već su prisutne u svim društvenim kategorijama kao društveni rod. - Najnoviji statistički podaci govore da je došlo do pune afirmacije žena i u Crnoj Gori, naročito u prosvjeti, medicini, žene su sve više poslanici, funkcioneri političkih stranaka, ministri, naučni radnici. - Afirmacija žena se reflektovala i u dobrovoljnom davalaštvu krvi. - Danas imamo mnogo više žena koje dobrovoljno daju krv u odnosu na raniji period. U tabeli su dati rezultati za ovu godinu, za Crnu Goru i period od 01.01.2017 do 01.10.2017. U ovom periodu ukupno 1723 žene su ponudile da daruju ovu dragocjenu tečnost. Od njih čak 59% dobrovoljno. Status

Primljeno Pregledano Odbijeno

Dobrovoljni davalac 1,042 krvi Na poziv 7 Namjenski davalac 681 krvi

Broj žena koje su ponudile da daruju krv je 1137 a od njih 57% je to uradilo na dobrovoljnoj osnovi, nenamjenski. Odnos žena koje dobrovoljno, nenamjenski, daju krv naspram žena koje namjenski daju krv kao porodični davaoci, izgleda ovako:

Što se tiče starosne strukture, najvise žena, dobrovoljnih nenamjenskih davalaca krvi u Podgorici, Beranama, Nikšiću i Baru je u životnoj dobi od 18 do 23 godine, dok su žene starosne grupe od 31 do 40, najbrojniji davaoci krvi u Kotoru i na Cetinju.

Uzeta Broj Broj Neuspješno krv donacija davalaca

971

378

664 25

1,042

969

7

0

7

7

7

656

241

441 17

682

655

0

Što se tiče Podgorice, za isti period ove godine rezultati su sljedeci: Status

Primljeno Pregledano Odbijeno

Dobrovoljni davalac 659 krvi Na poziv 6 Namjenski davalac 472 krvi

Uzeta Broj Broj Neuspješno krv donacija davalaca

622

242

417 18

659

617

6

0

6

6

6

458

187

286 14

473

458

0

U Crnoj Gori svaka peta žena daruje krv. Slična situacija je svugdje u svijetu. Razloge za tako nešto možemo da podijelimo u dvije grupe. Medicinski razlozi - trudnoća, porođaj, dojenje, ciklus, krvna slika, nizak pritisak... Motivacija – u budućnosti moramo više raditi na animaciji žena kao dobrovoljnih davaoca krvi.

25


Ishrana starih (II) Dr Marija Mrdak, specijalista higijene Institut za javno zdravlje

Proteini

Energetski unos se ne može izolovano posmatrati od unosa proteina jer zajedno predstavljaju kritičnu i multifaktorijalnu komponentu ishrane u starenju. Populacija starih je sklona češćem povređivanju pri padu ili pri svakodnevnim aktivnostima. Zna se i da se atrofična koža starih lako povređuje. Deficit proteina doprinosi sporom zarastanju rana, a hipoalbuminemija dovodi do edema. Potrebe u proteinima rastu u slučaju sepse, traume, post hiruškog tretmana. Istraživačke studije još od 1985. godine ispituju hipotezu da u stvari organizam starih ljudi zahtijeva povećan unos proteina, a ne smanjen. Prema najnovijem izvještaju epidemioloških retrospektivniih studija, kao i eksperimentalnih studija, pokazano je da povećani unos proteina ishranom stimuliše sintezu proteina u mišićnom tkivu. To ukazuje da gubitak mišićnog tkiva u starosti nije rezultat smanjene mogućnosti efikasne utilizacije amino kisjelina, već nedovoljnog unosa proteina, amino kisjelina i energije. Prema ekspertskoj grupi FAO iz 1985., preporučeni dnevni unos proteina za stare je iznosio 0,75g/kg/dan, a što je isto kao i za odraslu populaciju. Međutim, preporuke od 2002. godine su da dnevne potrebe u proteinima kod starih budu 0,9-1,1g/kg tjelesne mase, odnosno 12-16% u okviru dnevnog unosa. Predložene vrijednosti za unos proteina su poželjne, jer utiču na povećanje mišićne mase i nivoa IGF-1 (insulinu sličan faktor rasta), čime se potvrđuje adekvatnost kvantitativnog unosa proteina. Zbog svih navedenih razloga održavanje optimalnog unosa proteina kod starih je neophodno. Takođe, u novim preporukama iz 2006- DRI (preporučeni dnevni unos) za proteine za starije osobe iznosi 0.8g/kgTM, isto kao i za odrasle, samo je bitno da se obezbijedi adekvatnost unosa, a ne da se poveća količina. Optimalni unos proteina u starosti je veoma važan ako postoji akutno ili hronično oboljenje koje dodatno povećava

26

katabolizam, pa su i povećane potrebe za proteinima neophodne za održavanje azotne ravnoteže. U tom slučaju uobičajeni unos proteina je nedovoljan. Iako sa starenjem dolazi do značajne regresije mišićne mase, sinteza proteina i kompletan metabolizam proteina su nepromijenjeni. To potvrđuje i činjenica da je visceralna rezerva proteina očuvana. Takođe, kod starih osoba ne dolazi do redukcije albumina u serumu, retinol-vezujućeg proteina ili prealbumina, a koji su pokazatelji visceralne rezerve proteina.

Masti

Kod starih osoba se preporučuje da ukupni sadržaj masti u dnevnom obroku bude do 30% kod prtetežno sedanternog načina života ili do 35% kod aktivnih starih osoba. Posebno treba naglasiti da unos zasićenih masti treba da se ograniči na 8%. Restrikcija zasićenih masnih kisjelina u ishrani je značajna za snižavanje koncentracije LDL-holesterola u plazmi, kao i ukupnog holesterola. Međutim, nije pokazano da izolovana redukcija holesterola hranom može značajno da utiče na njegovo smanjenje u plazmi. Smanjivanje unosa zasićenih masti u ishrani doprinosi prevenciji koronarne bolesti, kao i povećanje unosa nezasićenih masnih kisjelina. Polinezasićene masne kisjeline su korisne za populaciju starih osoba zbog svog antitrombogenog, antiaterogenog i antiaritmogenog dejstva, kao i za jačanje imune funkcije organizma starih osoba. Kardioprotektivno dejstvo ispoljavaju masne kisjeline iz n-3 familije porijeklom iz "morske" hrane, dok to nije slučaj sa vegetabilnim namirnicama n-6 familija polinezasićenih masnih kisjelina. Dosadašnja istraživanja su pokazala da n-3 masne kisjeline utiču na inhibiciju funkcije T-limfocita čime se utiče na supresiju sinteze proinflamatornih citokina kao što su interleukin IL-1 i tumor nekrozis faktor, kao i eikosanoida (prostaglandin E2 i leukotriena B4)(18,19). Efekat n-3 masnih kisjelina se manifestuje povećanom sintezom lipidnih peroksida što se može prevenirati povećanim unosom vitamina E. Stoga, povećan unos n-3 masnih kisjelina prevenira rizik za inflamatornu koronarnu bolest srca, ali je neophodno precizirati optimalni nivo unosa vitamina E kako bi se prevenirao supresivni efekat ribljeg ulja na T-limfocite i očuvao korisni efekat redukcije inflamatornih citokina i eikosanoida. Mononezasićene masne kisjeline su takođe korisne u ishrani starih osoba jer utiču na smanjenje osjetljivosti za oksidaciju LDL frakcije. Maslinovo ulje, kao veoma bogat izvor


mononezasićene masne kisjeline, ispoljava komleksan protektivni efekat ne samo zbog sadržaja oleinske kisjeline, već i zbog sadržaja vitamina E i flavonoida. Poželjno je da se masti obezbijede iz raznovrsnih namirnica, a najbolje je da to bude riba, soja, laneno sjeme, ulje uljane repice, zeleno lisnato povrće, maslinovo ulje.

Kalcijum

Apsorpcija kalcijuma je kod starih osoba smanjena i smatra se da je to zbog promjene u metabolizmu vitamina D. Atrofični gastritis je praćen i smanjenom sekrecijom želudačne kisjeline koja je neophodna za apsorpciju kalcijuma. Neadekvatna ingestija kalcijuma je veoma česta u populaciji, a za optimalnu utilizaciju kalcijuma neophodan je i adekvatan unos vitamina D. Preporuke za unos kalcijuma u prisustvu optimalne količine vitamina D (10-20 μg/dan) su 800-1200 mg/dan. Predložene vrijednosti su dovoljne za očuvanje mineralne gustine kostiju femura, vratne i lumbalne kičme, kao i za redukciju stope fraktura. Dnevni unos veći od 2000mg/dan se ne preporučuje, jer je pokazano da izaziva neželjena dejstva. To uključuje mliječno-alkalni sindrom, pojavu bubrežne kalkuloze kod osoba sklonih hiperkalciuriji i poremećaj absorpcije nekih minerala: gvoždja, cinka, magnezijuma. Potencijalni koristan efekat kalcijuma u odnosu na druge zdravstvene probleme je u smanjivanju hipertenzije, smanjivanju rizika za karcinom kolona, iako za to postoji mali broj dokaza.

Bakar

Starenje je parćeno povećanim koncentracijama bakra u orgnizmu iako je to nedovoljno opisano. Defict je rijedak i opisan je samo kod osoba koje su na totalnoj parenteralnoj ishrani. Preporučeni dnevni unos bakra od 1,3 mg/dan je dovoljan. Unos od 1,3-1,5 mg/dan bi bio adekvatan za stare osobe.

Hrom

Hrom je koenzim za insulin i neophodan je za normalan metabolizam lipida i glukoze. Pokazano je da se nivo hroma u tkivima smanjuje sa starošću. Suplementacija hromom od 200-250 μg/dan dovodi do poboljšanja intolerancije na glukozu, insulinskog odgovora i normolipemije kod starih. Međutim, ravnoteža hroma kod starih se postiže pri unosu od 50 μg/dan.

Gvožđe

Apsorpcija i hem i ne-hem gvožđa iz hrane se u starosti ne mijenja. Postoje podaci da se serum feritin kod starijih muškaraca povećava. Međutim, kod starih je teško interpretirati vrijednosti serum feritina, jer često prisutni inflamacioni proces povećava njegovu vrednost. Pošto je gvožđe pro-oksidantni mikronutrijent potrebno je ispitati da li sa starošću dolazi do akumulacije gvoždja u organizmu i da li postoji veza izmedju nivoa gvoždja i hroničnih oboljenja. U slučaju kada ne postoji proces koji bi inicirao povećani gubitak gvoždja iz organizma preporučeni dnevni unos od 10 mg/dan bi bio adekvatan za populaciju starih.

Selen

Selen ima važnu antioksidantnu ulogu i esencijalan je za funkciju glutation peroksiadze. Smatra se da je deficit selena čest u populaciji starih osoba, iako su sindromi vezani za njegov deficit veoma retki (kardiomiopatija, abnormalnosti na noktima, miopatije). Nedostatk selena se povezuje sa pojavom nekih karcinoma i imunosupresijom. Dosadašnja istraživanja su pokazala da je nivo selena u serumu starih osoba manji nego u serumu osoba ispod 60 godina života. Međutim, preporuke i za odraslu populaciju se ne razlikuju u odnosu na preporuke za populaciju starih i iznose 50-70 μg/dan.

Vitamin B6

Deficit vitamina B6 je pokazan kod alkoholičara i značajan je u razvoju poremećaja kognitivne funkcije, neuropatija i vjerovatno kardiomiopatija. Najčešće se javlja u industrijalizovanim zemljama.

Vitamin B12

U populaciji starih, deficit vitamina B12 ima veliku prevalenciju. Najnovija istraživanja pokazuju da postoji malabsorpcija kobalamina iz hrane. Supoptimalna apsorpcija vitamina B12 koji je vezan u kompleks sa proteinima je multifaktorijelne etiologije i uključuje atrofični gastritis, ljekove supresore gastrične kisjeline i infekcije gastrointestinalnog trakta. Deficit kobalamina se ispoljava ne samo u vidu hematoloških manifestacija već i u obliku senzornih i motornih neuroloških poremećaja i gubitkom pamćenja. Apsorpcija i metabolizam kristalnog vitamina B12 je nepromijenjena kod starih. Kristalni vitamin B12 se apsorbuje normalno čak i u uslovima atrofičnog gastritisa, pa im se savjetuje da se potrebe za vitaminom B12 obezbijede kroz unos suplemenata ili obogaćene hrane kako bi se zadovoljio preporučeni dnevni unos od 2,5 μ g/dan. Nedostatak i folata i kobalamina dovodi do hiperhomocistenemije koja može uticati na razvoj ateroskleroze. Povećani nivo homocisteina tri puta povećava rizika za pojavu infarkta miokarda kod muškaraca srednjih godina i kod starih. Oralna suspstituciona terapija od 1 mg dnevno zadovoljava potrebe.

Vitamin D

Postoje brojni razlozi koji dovode do neadekvatnog unosa vitrmina D kod starih, kao što su neizlaganje suncu, neadekvatan odgovor kože na sunce, smanjena apsorpcja ili hidroksilacija vitamina D. Riba i meso su značajan izvor ovog vitamina, kao i obogaćene namirnice, npr. mlijeko i mliječni proizvodi. Na osnovu dosadašnjih rezultata istraživanja, predloženo je da unos vitamina D bude 10-20 μg/dan u cilju očuvanja optimalne gustine kostiju. I na kraju bih dodala da ono što je zajedničko za dugovječne ljude je: konstantna fizička aktivnost (najmanje 30 min), 8-10 sati noćnog spavanja, takođe popodnevno spavanje, ishrana bogata povrćem, mliječnim proizvodima, nisko masnim sirevima, čaj, jedna čaša crnog vina i druženje.

Magnezijum

Prema dosadašnjim istraživanjima pokazano je da je nivo magnezijuma u ishrani starih ljudi u okviru preporučenih vrijednosti, a preporučene vrijednosti su 225-280 mg/dan.

27


Tuberkuloza globalni problem prošlosti, sadašnjosti i budućnosti

Dr Vjera Lipovac Usanović, pneumoftiziolog Dom zdravlja Tivat Tuberkuloza (TB) je infektivna bolest koju izaziva Mycobacterium tuberculosis i stara je koliko i čovječanstvo. „Neolitska kičma“ 5000 p.n.e je iskopana početkom XX vijeka u Heidelbergu, opisao je Paul Bartles, predstavlja najstariji primjer ovog oboljenja. Pottova bolest – 1779. godine Percivall Pott opisuje djelimično razaranje kičmenih pršljenova – TB spondilitis / ekstrapulmonalna TB na mumijama u Egiptu i Peruu. Prema Manuovom zakoniku (oko 1200 godine p.n.e) sušica (stari naziv za TB) predstavlja nasljedni defekt. Riječ phthisis (ftiza) u izvornom značenju je svako smanjivanje ili slabljenje, i povezano je sa glagolom phthino (smanjiti, usahnuti), a prvi je upotrijebio Herodot. Prije 135 godina, 24.03.1882.g. Robert Koch, njemački bakteriolog i jedan od osnivača medicinske mikrobiologije otkrio je uzročnik TBC - Kochov bacil. Od tada do danas ovaj acido rezistentan bacil je prisutan širom svijeta i ne poznaje granice. Nekada je to bila bolest siromašnih, iscrpljenih u ratovima i do otkrića Streptomicina smrtonosna. Nakon otkrića antibiotika vjerovalo se da je bitka sa ovom bolešću dobijena ali stvarnost je drugačija.

28

SZO je 1993. godine TB proglasila „globalnim zdravstvenim hitnim stanjem“. „TB danas ima više u svijetu nego prije 100 godina i više nego ikada prije u istoriji čovječanstva - objavila je 2003. godine Međunarodna unija za borbu protiv TB i plućnih bolesti IUATLD (International Union Against Tuberculosis and Lung Disease). 2006. godine u organizaciji Stop TB Partnership razvija globalni plan za zaustavljanje TB sa ciljem da do 2011 god spasi 14 miliona ljudi. 2014. godine ovom bolešću se zarazilo 58000 ljudi u zemljama Evropske unije. 2015. godine je bilo 10,4 miliona novih slučajeva širom svijeta 5,9 miliona (56%) muškaraca, 3.5 miliona (34%) žena i 1 milion djece (10%) - 1,8 miliona smrtnih slučajeva, 0,4 miliona među osobama oboljelih od HIV –a. Porast TB je u direktnoj vezi sa širenjem koepidemije HIV-a koji dovodi do SIDE i 30 % zaraženih HIV-om ima TB. Najveći broj živi u subsaharskoj Africi, jugoistočnoj Aziji i Južnoj Americi, a visoka je incidencija i u republikama bivšeg Sovjetskog Saveza. 23.12.2016. godine (First WHO GLOBAL MINISTERIAL


CONFERENCE) GLOBALNA MINISTARSKA KONFERENCIJA U ŽENEVI u konteksu novog globalnog dnevnog reda zdravlja i održivog razvoja ima za cilj da ubrza napore zemalja članica kako bi se zaustavila globalna TB epidemija do 2030 kroz multisektorski i interdisciplinarni pristup. Skupu su prisustvovali predstavnici 40 zemalja koje su opterećene TB i MDR, čelnici UN razvojnih agencija. Dvije milijarde ljudi ili ¼ svjetske populacije je inficirana sa TB. SVAKE GODINE oboli oko 9 miliona ljudi, 90% ima latentni oblik bolesti bez izraženih simtoma - asimptomatski, a 5-10% ima aktivan oblik, 1,5 milion oboljelih umre. SVAKOG DANA 25 000 ljudi se razboli od aktivne TB i 5000 umre od ove bolest, a 8000 se smatra neotkriveno. Svaka osoba oboljela od TB može da inficira 10-15 ljudi godišnje, a infekcija se prenosi kapljičnim putem, kijanjem, kašljanjem i zavisi od dužine izloženosti i kontktu sa oboljelim. Stanje imunog sistema takođe ima vrlo važnu ulogu. Najveći i najozbiljniji problem je pojava bacila TB otpornog na ljekove i dva nova oblika TB, MDR i XDR TB. RIZICI NEADEKVATNOG LIJEČENJA su komplikovanje ove bolesti, a razlog može biti nestašica ljekova, nepravilno uzimanje ljekova, bilo da se radi o subdoziranju ili prekidu terapije prije vremena. Novi oblici TB, MDR i XDR se vrlo teško liječe, a problem je i visoka cijena ljekova. Liječenje može biti i do 100 puta skuplje od liječenja obične TB. Umjesto 6 ili 9 mjeseci liječenje traje neko-

liko godina i ima mnogo neželjenih efekata. Osobe oboljele od ovih oblika TB mogu inficirati ljude oko sebe i one su „vremenska bomba“. Ako se nastavi širenje XDR TB oblika, koji je otporan na gotovo sve ljekove, vraćamo se u eru prije antibiotika – antituberkulotika. Obzirom da se radi o vrlo zaraznom obliku bolesti, koji se kao i ostali tipovi TB prenosi vazduhom, postoji mogućnost da se bilo ko zarazi tim sojem jer globalizacijai tranzicija, kao i česta putovanja, nose rizik. Više od pola vijeka TB se liječi, ali i pored liječenja ona je i dalje prisutna. Nažalost, MDR je prisutna u 102 zemalje. Porast svjetske populacije i migracije utiču na širenje ovog oboljenja i zato najefikasniji način borbe je rano otkrivanje i aktivno traženje (pregled osoba iz kontakta), te adekvatno liječenje oboljelih osoba. Naš cilj je da se izliječi najmanje 85% novootkrivenih bolesnika i da se probudi svijest građana da TB ne pripada prošlosti. TB nije problem samo pacijenta oboljelog od ove bolesti već i društva u cjelini. Zato je multidisciplinarni pristup i učešće svih zdravstvenih institucija važan uslov u kontroli ove bolesti. Za odlazak na školovanje ili duži boravak u inostranstvu, kao i našim pomorcima, obavezni su zdravstveni kartoni i potvrde o zdravstvenom stanju, što bi trebalo da bude i kod nas obaveza, posebno ako se radi o osobama koje duže borave u našoj zemlji iz bilo kog razloga. Bolje spriječiti nego liječiti.

29


Hronika 01. novembar - Ministar Hrapović primio ljekare po povratku sa edukacije iz Turske Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović razgovarao je sa ljekarima koji su se vratili sa edukacije iz Turske. Sastanku je prisustvovao ambasador Turske u Crnoj Gori, NJ.E. Serhat Galip, uz čiju je podršku i realizovan odlazak crnogorskih ljekara u tu zemlju, a u okviru projekta Kontiunirane medicinske edukacije, koji sprovodi Ministarstvo zdravlja. Pet ljekara iz Kliničkog centra Crne Gore boravilo je od 16.10. do 27.10. u najstarijoj turskoj bolnici „Numune“ u Ankari, i to: dr Violeta Šanović i dr Alma Kalač sa Klinike za anesteziju, u cilju edukacije iz oblasti regionalne anestezije i fiberendoskopije, dr Aleksandar Jušković sa Klinike za ortopediju u cilju edukacije iz hirurgije kičme, dr Dragan Šarić sa Hirurške klinike, u cilju edukacije iz hirurgije jetre i dr Predrag Bajić, sa Hirurške klinike, u cilju edukacije iz laparoskopske hirurgije jetre. Ministar Hrapović je pohvalio napore turske ambasade prilikom organizovanja edukacije i zahvalio se ambasadoru Galipu u ime zdravstvenog sistema što je Vlada republike Turske obezbijedila boravak naših ljakara i edukaciju u ovom renomiranom zdravstvenom centru. On je istakao da je odlazak ljekara početak saradnje dvije zemlje na ovom polju, koja će u narednom periodu biti intenzivirana. Planirano je da sličan sistem edukacije u Turskoj pohađa još 120 crnogorskih ljekara. 02. novembar - Održan drugi kongres stomatologa Drugi kongres stomatologa sa međunarodnim učešćem održan je u hotelu Mediteran u Bečićima od 2. do 4. novembra, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja, a u organizaciji Studijskog programa stomatologije Medicinskog fakulteta u Podgorici, Stomatološke komore Crne Gore i Društva ljekara Crne Gore. Skup je podržao i Fond za zdravstveno osiguranje. Pozdravljajući prisutne dr Borislav Ćalović, predsjednik stomatološke komore Crne Gore izrazio je veliku zahvalnost sponzorima i podsjetio da je Stomatološka komora Crne Gore počela sa radom u maju ove godine, a u junu je na Skupštini izglasana komisija za kontinuiranu edukaciju čiji je predsjednik oralni hirurg dr Goran Vlahović. 02. novembar - Na neonatologiji 20 novih krevetića Centar za neonatologiju dobio je 20 novih krevetića i isto toliko dušeka, ukupne vrijednosti preko 5.000 eura, saopšteno je iz KCCG. Četrnaest krevetića donirao je "BAR –KOD“ iz Podgorice, tri farmaceutska kompanija "Baye", jedan kompanija "BTL" iz Podgorice i dva su nabavljena iz sredstava KCCK ustanove. U Centru za neonatologiju liječe se prijevremeno rođena

30

djeca i djeca iz visoko rizičnih (patoloških) trudnoća koji zahtijevaju stalni i nadzor, stručan i veoma posvećen kadar i savremenu medicinsku opremu. - Ovim činom smo nastavili trend stvaranja kvalitetnih uslova za liječenje naših malih i najzahtijevnijih pacijenata. Koristimo priliku da se najiskernije zahvalimo donatorima na vrijednom poklonu - saopšteno je iz KCCG. 04. novembar - U Crnoj Gori smanjena upotreba antibiotika U Crnoj Gori je smanjena upotreba antibiotika na primarnom nivou zdravstvene zaštite, u periodu od 2011. do 2016. godine, za 12,5 odsto, saopšteno je na sastanku predstavnika Ministarstva zdravlja sa ekspertima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Sekretar Ministarstva zdravlja Nikola Antović sa saradnicima razgovarao je program menadžerom SZO za Evropu, Danilom Lo Fo Wong i konsultantkinjom Arijanom Tambić sa fokusom na osnove koncepta dobrog upravljanja i pravilne upotrebe antibiotika u bolničkom sektoru. SZO eksperti su obišli referentnu laboratoriju za antimikrobnu rezistenciju u okviru Instituta za javno zdravlje Crne Gore. Lo Fo Wong je istakao da su kadrovski i prostorni kapaciteti referentne laboratorije na visokom nivou, a da će SZO i dalje biti podrška u osnaživanju kapaciteta i regionalnom povezivanju referentne laboratorije. - Tambić je iznijela iskustvo hrvatske kada je u pitanju antimikrobna rezistencija i navela da je impresionirana dobrim rezultatima Ministarstva zdravlja Crne Gore u smanjenju upotrebe antibiotika na primarnom nivou zdravstvene zaštite, koja za period od 2011 - 2016.godine iznosi 12,5 procenata manje - kaže se u saopštenju. Antović je podsjetio eksperte SZO da je Ministarstvo zdravlja Crne Gore, poštujući i slijedeći poruke i savjete međunarodnih institucija, prije svega SZO i Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, postavilo strateške ciljeve u oblasti rezistencije na antibiotike donošenjem Nacionalne strategije za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike. Ministarstvo zdravlja je institucionalizovalo Nacionalnu interdisciplinarnu komisiju za kontrolu rezistencije na antibiotike, koja okuplja stručnjake različitih profila i ima za cilj da radi na savladavanju problema rezistencije na antimikrobna sredstva. 06. novembar - Izlaganje ministra Hrapovića na Trećem sastanku Nacionalne mreže za nadzor nad rezistencijom na antimikrobne ljekove Prema svim relevantnim podacima, potrošnja antibiotika u Crnoj Gori bilježi određeni pad, ali nas čeka još dosta posla kako bi se izjednačili sa evropskim prosjekom što nam je cilj, saopštio


je ministar zdravlja Kenan Hrapović. U Crnoj Gori je ukupna potrošnja antibiotika za peroid od 2011. do 2016. smanjena za 12,5 odsto. Ministar je na trećem sastanku Nacionalne mreže za nadzor nad rezistencijom na antibiotike (CEASAR), kazao da pojačan nadzor Ministarstva zdravlja nad primjenom zakonskih propisa, kojima se kontroliše izdavanje ljekova, a pogotovo antibiotika bez recepta, već daje dobre rezultate. - Donošenje niza odluka, kao što je uspostavljanje liste rezervnih antibiotika, implementacija smjernica za antimikrobnu profilaksu u hirurgji, uslovilo je smanjenje potrošnje rezervnih antibiotika u Kliničkom centru Crne Gore, za oko 30 odsto za ovu godinu. Ovakav način mogao bi biti i dobar primjer na nivou opštih i specijalnih bolnica - kazao je Hrapović. Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva, u periodu od 2011. – 2015. godine, zabilježen je trend smanjenja potrošnje antibiotika na nivou primarne zdravstvene zaštite, ali je i dalje visok stepen potrošnje antibiotika u bolničkom sektoru. - Ovi podaci ukazauju i na to da 80 odsto ukupne potrošnje antibiotika u Crnoj Gori pripada primarnoj zdravstvenoj zaštiti odnosno vanbolničkoj primjeni,dok se ostalih 20 procenata odnosi na bolničku upotrebu - saopštio je Hrapović. 08. novembar - Stres-eho biciklo za testiranje pacijenata U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) danas je počela metoda funkcionalne procjene pacijenata sa oboljenjima srca i

pluća.

Testiranje se obavlja na kardiološko-dijagnostičkoj ergospirometrijskoj radnoj stanici sa pokretnom trakom i stres-eho biciklom.

KCCG je ovu metodu uveo uz podršku Dijane Popović, kardiološkinje iz Kliničkog centra Srbije, gdje su četiri ljekara iz Centra za kardiologiju Klinike za bolesti srca završila edukaciju. - KCCG je prije 20 dana nabavio stres-eho biciklo, čime su se, uz edukaciju ljekara, stekli uslovi za uvođenje ove metode i sada možemo da testiramo pacijente sa srčanom slabošću u cilju procjene modaliteta njihovog liječenja i eventualne transplantacije srca - kaže se u saopštenju.

GE KIDS

Imunološka zaštita za Vaše dijete! Ge Kids ids je bbezbjedna zbjedna formula, za razvoj oj pri prirodnog odnog imuni imuniteta! Prirodni balans i stimulans, za razvoj narušenog, dječijeg, imuno sistema.

GE132+Na GE132+N atu turral USPOSTAVLJA IMUNO-BALANS ORGANIZMA POMAŽE POBOLJŠANJU PH VREDNOST ORGANIZMA

GE132 International Health d.o.o. www.internationalhealth.biz Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 USPOSTAVLJA IMUNO-BALANS ORGANIZMA

SNIŽAVA NIVO HOLESTEROLA U KRVI


09. novembar - Nema oboljelih od malih boginja U Crnoj Gori u prvih deset mjeseci ove i cijele prethodne godine, nije zabilježen ni jedan slučaj obolijevanja od malih boginja, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ). Iz te zdravstvene ustanove su kazali da je u srijedu prijavljena epidemija malih boginja na teritoriji Beograda sa pet oboljelih kod kojih je laboratorijski potvrđena ova dijagnoza. Navodi se da oboljevanje nije povezano sa importacijom virusa niti su oboljeli imali zajednički izvor infekcije, što je bio jedan od razloga za proglašenje epidemije i da su prema preliminarnim podacima svi oboljeli nevakcinisani ili nepoznatog vakcinalnog statusa. - U prvih deset mjeseci ove, kao i tokom cijele prethodne godine, u Crnoj Gori nije zabilježen ni jedan slučaj obolijevanja od malih boginja – bilo da se radi o „importovanim“ slučajevima iz okolnih država niti je prijenos virusa zabilježen kod nas - kaže se u saopštenju IJZ. 10. novembar - Uredbom precizirane cijene ljekova Vlada je donijela izmjene i dopune Uredbe o kriterijumima za stavljanje odnosno skidanje ljekova sa Liste ljekova. Uredbom se precizira cijena ljekova koji se već nalaze na Listi, kao i ljekova koji se prvi put stavlja na Listu“, saopšteno je nakon sjednice Vlade kojom je predsjedavao premijer Duško Marković. Kako se navodi u saopštenju, izmjenama Uredbe se obezbjeđuje bolja dostupnost kvalitetnih i bezbjednih ljekova i mogućnost osiguranika da bira lijek koji se nalazi na osnovnoj listi ljekova ili lijek koji je terapijska paralela i nalazi se na doplatnoj listi ljekova, uz smanjenje učešća osiguranika u troškovima liječenja. - U skladu sa tim, propisuje sa da cijena lijeka koji se nalazi na doplatnoj listi ljekova ne može da bude veća od 5 odsto do 48 odsto u odnosu na cijenu lijeka istog internacionalnog nezaštićenog naziva (INN-a) koji se nalazi na Osnovnoj listi ljekova - kaže se u saopštenju. Dodaje se da Ministarstvo zdravlja, u cilju potpune transparentnosti i obaviještenosti osiguranika, ažurira spisak ljekova skinutih sa Liste ljekova i njihov spisak objavljuje na svojoj internet stranici svakih šest mjeseci. 13. novembar - Institut za javno zdravlje obilježio Nacionalni dan kontrole duvana Na press konferenciji održanoj povodom 11. novembra, Nacionalnog dana kontrole duvana govorile su Nacionalni koordinator za kontrolu duvana i direktorica Centra za promociju zdravlja u Institutu za javno zdravlje prof. dr Agima Ljaljević, dr Alma Hajdarpašić Drešević, generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu i dr sci med. Elvir Zvrko. Prof. dr Agima Ljaljević je istakla: - Istraživanje sprovedeno u Crnoj Gori koje je realizovano u populaciji starosti od 15 do 64 godine, pokazalo da je došlo do povećanja zastupljenosti stanovnika koji puše, od 31%, koliko je iznosila 2012. godine, na 35,4%. Navedeni podaci zabrinjavaju, posebno zbog toga što je u Crnoj Gori, do ovog istraživanja eviden-

32

tiran trend pada konzumenata duvanskih proizvoda. Istraživanje je pokazalo da je, još 17,1% populacije nekada tokom života koristilo duvanske proizvode, što pokazuje da je 47,6% stanovnika tokom cijelog života apstiniralo od pušenja. Zastupljenost pušenja u odnosu na pol iznosila je 36,2% među muškarcima i 34,5% među ženama, što ukazuje na posebno značajan trend povećavanja pušenja među ženama. Pritom, treba naglasiti da je u populaciji mlađih žena, starosti između 15 i 24 godine, prevalencija veća, za čak 1%, nego među muškarcima iste starosti. Činjenica je da su kulturološke i sociološke prilike uslovile promjene u ponašanju žena u Crnoj Gori, koje je, na žalost, neusklađeno sa zdravljem. Najveća vrijednost prevalencije pušenja u populaciji Crne Gore evidentirana je u populaciji starosti od 45 do 54 godine, a iznosila je gotovo 45%. Takođe, u ovoj populacionoj grupi je najviše onih koji su ikada u životu koristili duvanske proizvode. Prevalencija pušenja u gradskoj i seoskoj populaciji se ne razlikuje značajno, a ni stepen obrazovanja nije ograničavajuća komponenta za konzumiranje duvana. Najveći broj pušača, dnevno konzumira između 10 i 20 cigareta, ali gotovo svaki treći pušač konzumira više od 20 cigareta dnevno. U većini zemalja u okruženju je povećan broj mladih korisnika duvanskih proizvoda. Konzumiranje duvanskih proizvoda među mladima u Crnoj Gori, takođe bilježi trend rasta, što su potvrdila sva predhodna istraživanja. Naime, broj korisnika duvanskih proizvoda je značajno povećan i među petnaestogodišnjacima (GYTS) i među šesnaestogodišnjacima (ESPAD), kao i onima starosti od 15 do 24 godine. Posebno je povećana zastupljenost mladih pušača muškog pola i iznosi oko 11% među petnaestogodišnjacima, što je dvostruko više u odnosu na prošlo istraživanje. Zastupljenost među šesnaestogodišnjacima iznosila je 18%, što je značajno više nego u prošlom istraživanju – kazala je prof. Ljaljević.

Dr Alma Hajdarpašić Drešević kazala je: - Korišćenje duvanskih proizvoda je vrlo rasprostranjena pojava u svjetskoj populaciji. I pored činjenice da se u razvijenim zemljama smanjuje broj pušača, na svjetskom nivou se taj broj povećava. Prevalencija upotrebe duvanskih proizvoda u svijetu iznosi 1 milijardu i 250 miliona, dok su u Evropi pušači zastupljeni sa 35% među muškaracima i 25% među ženama. Prema dostupnim podacima duvanski dim u svijetu ubije preko 4,5 miliona ljudi, a u EU oko 650.000 stanovnika svake godine, dok najmanje još 19.000 stanovnika umire od pasivnog pušenja. Može se zaključiti da se, u prosjeku svaka sedma smrt u Evropi može pripisati duvanu, koja bi se preventivnim, adekvatnim i kompetentnim mjerama mogla spriječiti. Prije svega želim da vas upoznam sa, ja bih rekla alarmantim


podacima, koji se tiču procenata oboljelih i umrlih u Crnoj Gori od hroničnih nezaraznih bolesti, koje su u stalnom porastu, a koje su značajnim dijelom uzrokovane upotrebom duvanskih proizvoda. U strukturi umiranja i obolijevanja u Crnoj Gori dominiraju hronične nezarazne bolesti i prema podacima Instituta za javno zdravlje, taj udio iznosi 80%. Ministarstvo zdravlja pripremea Predlog novog Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda koji će biti usaglašen sa odgovarajućom direktivom Evropske Unije i, nakon usaglašavanja sa Komisijom Evropske unije, biće dostavljen Vladi na utvrđivanje, do kraja godine. Cilj donošenja novog zakona je da dovede do smanjenja prevalencije upotrebe duvanskih proizvoda. Novi Zakon o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda se oslanja na prethodni i njegove dopune, ali će biti preciznije definisan u smislu dosljednijeg praćenja implementacije u praksi. Novim predlogom predviđeno je ograničavanje, tj. zabrana upotrebe duvanskih proizvoda u svim radnim i javnim prostorima. Takođe, prvi put se zakonski uređuju novi duvanski proizvodi i elektronske cigarete. 14. novembar - Dijabetes peti uzrok smrti u Crnoj Gori

15. novembar - Sa simptomima sličnim gripu 17 pacijenata Tokom prošle sedmice sa simptomima nalik gripu Institutu za javno zdravlje prijavljeno je 17 pacijenata. Iz te zdravstvene ustanove je saopšteno da u ovoj sezoni nadzora nad gripom laboratorijskim putem još uvijek nije potvrđen nijedan slučaj infekcije virusom gripa. - Uvidom u elektronsku bazu podataka u Crnoj Gori je u toku 45. nadzorne sedmice, odnosno u peirodu od šestog do 12. novembra prijavljeno 17 osoba sa simptomima nalik gripu (ILI), što predstavlja incidenciju od 2,7/100 000 stanovnika saopšteno je Dnevnim novinama iz Instituta. 17. novembar – Institut za javno zdravlje organizovao seminar za novinare Institut za javno zdravlje je 17 novembra organizovao jednodnevni Seminar za novinare na temu vakcinacije. Na seminaru se govorilo o djelotvornosti i bezbjednosti vakcina, sastavu vakcina, načinu kontrolisanja i praćenju neželjenih događaja nakon vakcinacije. Predavanja su održati: prof. dr Dragan Laušević i dr Senad Begić epidemiolozi iz Instituta za javno zdravlje, kao i dipl. ph. spec. Željka Bešović i dipl. ph spec. Maja Stanković iz Agencije za ljekove i medicinska sredstva. 17. novembar - Počela sedmica testiranja na HIV

U organizaciji Društva za borbu protiv dijabetesa i bjelopoljskog Doma zdravlja u Bijelom Polju je u Centru za djelatnosti kulture "Vojislav Bulatrović Strunjo" održana tribina kojom je obilježen Svjetski dan dijabetesa, 14. novembar, sa ciljem da se skrene pažnja na problem te bolesti u svijetu, te ukaže na značaj prevencije i rane dijagnostike. Interaktivnu komunikaciju sa učesnicima tribine na različite teme imale su: dr Ifeta Zećirović "Ishrana i dijabetes", dr Violeta Piper "Fizička aktivnost i dijabetes", dr Mevlida Gusinjac "Liječenje dijabetesa insulinom" i Olivera Kaljević "Samokontrola glikemije". Kordinator programa bila je dr Elzana Čikić, predsjednica Društva za borbu protiv dijabetesa Bijelo Polje. Ovogodišnji Svjetski dan dijabetesa posvećen je unapređenju zdravstvene zaštite žena koje su u riziku da obole ili su oboljele od dijabetesa. Prema procjenama Instituta za javno zdravlje Crne Gore oko 56.000 odraslog stanovništva ima dijabetes. Dijabetes je u Crnoj Gori peti vodeći uzrok umiranja, a skoro polovinu oboljelih čini radno sposobno stanovništvo, navela je predsjednica Društva za borbu protiv dijabetesa Bijelo Polje. Najnovije procjene Međunarodne dijabetes federacije (International Diabetes Federation IDF) pokazuju da svaka jedanaesta osoba u svijetu ima dijabetes ili približno 415 miliona ljudi, što odgovara populaciji Evrope.

U Crnoj Gori se svega oko jedan odsto građana testira na HIV, što je svrstava među države sa najnižom stopom testiranja u Evropi. U Crnoj Gori danas počinje sedmica testiranje na HIV, a Savjetovališta za povjerljivo i dobrovoljno testiranje radiće svaki dan. Kako je agenciji Mina saopšteno iz Instituta za javno zdravlje (IJZ), stopa testiranja, isključujući dobrovoljne davaoce krvi, iznosi 10,1 na hiljadu stanovnika. Specijalista socijalne medicine, dr Aleksandra Marjanović, kazala je da su, prema podacima koji su iz zdravstvenih ustanova dostavljeni Institutu, u 2016. godini na HIV testirane 23144 osobe. - Od ukupnog broja testiranih, 18046 osobe testirane su u transfuziološkim jedinicama, 4751 osoba je testirano u Centru za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje, a 960 osoba je testirano u Savjetovalištima za povjerljivo savjetovanje i testiranje (DPST)" - precizirala je Marjanović. - Kroz savjetovanje se utiče na smanjenje rizika i prepoznavanje rizičnog ponašanja, kao i jačanje kapaciteta osobe u cilju angažovanja svih svojih snaga na smanjenju rizika i promjene ponašanja", pojasnila je - kazala je Marjanović. 18. novembar - Dogovorene specijalizacije crnogorskih ljekara u Turskoj Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović, u okviru dvodnevne posjete delegacije Vlade Crne Gore toj zemlji, povodom održavanja 4. sjednice crnogorsko-turske Mješovite komisije za ekonomsku saradnju, sastao se sa ministrom zdravlja Republike Turske, dr Ahmetom Demircanom.

33


Ministri su se saglasili da odnosi Crne Gore i Turske napreduju na privrednom, društvenom i političkom planu, što predstavlja dobar osnov za nadgradnju i u zdravstvenom sistemu.

Hrapović i Demircanu dogovorili su formiranje mješovite radne grupe, koja će raditi na projektima iz oblasti zdravstva i medicinskih nauka, saglasno Sporazumu između Vlada dvije države iz 2014. godine. 20. novembar - Vrijedna donacija za bolnicu u Pljevljima Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) doniraće Opštoj bolnici Pljevlja elektromotorni sistem za ortopediju, vrijedan 20 hiljada eura. Kako je saopšteno iz CGES-a, zahvaljujući donaciji elektromotornog sistema, Opšta bolnica Pljevlja će poboljšati operativni ortopedski program uz implementaciju najnovijih tehničko-tehnoloških dostignuća u liječenju traumatske i druge koštano-zglobne patologije. - Ovom donacijom CGES, kao društveno-odgovorna kompanija, kontinuirano nastavlja da pruža pomoć i podršku crnogorskom zdravstvu, a sve za dobrobit pacijenata - kaže se u saopštenju. 22. novembar - Zdravstvu devet miliona više U budžetu za zdravstvo za 2018. godinu opredijeljeno je 207,94 miliona eura, što je za oko devet miliona više nego prethodne godine. Od tog novca, kako se navodi u prijedlogu budžeta koji je utvrdila Vlada, 16,5 miliona biće izdvojeno za liječenje u crnogorskim i inostranim privatnim klinikama. Za ljekove na recept u državnim i privatnim apotekama sa kojima Fond zdravstva ima sklopljen ugovor, medicinska sredstva, troškove ishrane pacijenata, gorivo, struju, radnu odjeću... predviđeno je 76,5 miliona eura, odnosno četiri više nego lani. U taj iznos ubrajaju su i troškovi za sprovođenje nacionalnih programa za rano otkrivanje i liječenje raka, skrining debelog crijeva, dojke, grlića materice, kože, za sprovođenje transplantacionog programa… U predlogu budžeta piše da će za obezbjeđenje ortopedskih sprava i pomagala biti izdvojeno 1,70, a za bolovanja duža od 60 dana tri i po miliona eura, dok je iznos za putne troškove ostao gotovo na prošlogodišnjem nivou, odnosno 3,85 miliona eura. Za plate 8.000 zaposlenih u sektoru zdravstva biće izdvojeno 89,17 miliona eura, što je za svega 80.000 eura više nego što je bilo prošle godine.

34

23. novembar - Prevencija je ključna za zdravlje mladih Pristup zadovoljenju zdravstvenih potreba mladih zahtijeva usko povezivanje pružalaca usluga u svim sektorima, čime se doprinosi da zaštita zdravlja te populacije, postane snažna obaveza i odgovornost svih segmeneta društva, ocijenjeno je na okruglom stolu nevladine organizacije Juventas. Generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja, dr Alma Drešević, ocijenila je na okruglom stolu „Mladi i zdravstveni radnici“, da su dobro zdravlje, bezbjednost i adekvatan sistem podrške u svim segmentima, preduslov za kvalitetan prelazak u zrelo životno doba. - Zbog toga je neophodan multisektorski pristup koji zahtijeva kordinisane i integrisane intervencije. Mladima su u periodu odrastanja potrebne prilagođene kvalitetne i specifične informacije o mogućnostima u oblasti zdravlja, kao i različite informacije od važnosti za ovu populaciju - kazala je Drešević. U nekim crnogorskim gradovima, kako je rekla, mladi ne posjećuju dovoljno savjetovališta, i ne koriste resurse koji im, kako je objasnila, mogu pomoći da riješe problem.

- Savjetovalište za mlade Doma zdravlja Podgorica u kojem gravitira najveći broj korisnika ovih usluga, od 2009. godine kontinuirano sprovodi edukaciju adolescenata i omladine u oblastima HIV/AIDS, zdravi stilovi života, odvikavanje od pušenja, vršnjačko nasilje, gojaznost, narkomanija, alkoholizam - navela je Drešević. Saradnik na javno-zdravstvenim projektima u NVO Juventas, Jovan Dašić, naveo je da u Crnoj Gori postoji 18 savjetovališta za mlade, napominjući da je javnost slabo upućena u njihovo postojanje i rad. - Zbog toga se njihove usluge ne koriste u odgovarajućoj mjeri. Nažalost, djeca u riziku od socijalne isključenosti nisu obuhvaćena nijednim preventivnim programom, koji bi trebalo biti uključen u savjetovalištu za mlade, izuzimajući rad sa mladim Romima koji se sprovode u kampovima - kazao je Dašić. 24. novembar - Torakalni hirurg dr Ikuo Kamiyama iz Tokija posjetio KCCG Torakalni hirurg, prof. dr Ikuo Kamiyama, sa Keio Univerzitetske klinike iz Tokija, na poziv grudnog hiruga dr Branka Čampara, posjetio je KCCG. Dr Kamiayama je eminentni profesor koji se bavi resekcijom i transplantacijom pluća kao i robotičkom hirurgijom. Grudni hirurzi Hirurške klinike, dr Obrad Vujadinović, dr Branko Čampar i dr Bojan Milačić, za vrijeme trodnevne posjete upoznali su japanskog hiruga sa operativnim procedurama


i liječenjem iz oblasti torakalne hirurgije koje se sprovode u Centru za grudnu hirurgiju Kliničkog centra Crne Gore. 24. novembar - Pacijenti se najviše žale na čekanja Pacijenti su tokom prošle godine podnijeli ukupno 2.070 prigovora, od čega se najveći broj odnosi na vrijeme čekanja na zdravstvene usluge, navodi se Izvještaju Ministarstva zdravlja. Od ukupnog broja prigovora, zdravstvenim ustanovama podneseno je 1.906 a Ministarstvu zdravlja 164 prigovora. Na vrijeme čekanja na zdravstvene usluge odnosi se najviše - 545 prigovora. Na organizaciju zdravstvene službe podnijeto je 509 prigovora. U rubrici “ostalo”, a to su neodgovaranje na telefon, obraćanje za konsultaciju ili savjet bilo je 478 prigovora. - Na postupak zdravstvenih radnika ili saradnika podnijeto je 389 prigovora. Na kvalitet zdravstvenih usluga je bilo 113, na način naplaćivanja zdravstvenih usluga podnijet je najmanji broj prigovora ukupno 11 - navodi se u izvještaju. U odnosu na zdravstvene ustanove, obuhvaćene izvještajem najveći broj prigovora se odnosio na Klinički centar Crne Gore - 788 od ukupnog broja prigovora, zatim Dom zdravlja Podgorica 871 i Opšta bolnica Bar 69. Tokom 2016. godine nije bilo prigovora u zdravstvenim ustanovama - Dom zdravlja Nikšić, Dom zdravlja Mojkovac, Opšta bolnica Cetinje, Specijalna bolnica za za psihijatriju Dobrota i Specijalna bolnica za plućne bolesti Brezovik. 24. novembar - Rekonstruisan Centar za patologiju trudnoće

Klinike za ginekologiju i akušerstvo. Tim povodom je direktorka KCCG Zorica Kovačević sa saradnicima i donatorima, Vericom Maraš direktoricom kompanije “13. jul - Plantaže” i predstavnicima kompanije “Čelebić” obišla rekonstuisani Centar. Medicinska direktorica KCCG dr Snežana Raspopović, kazala da je zaštita majke u toku trudnoće obaveza svih i države. Direktor Klinike za ginekologiju i akušerstvo dr Vojislav Miketić iskazao je zadovoljstvo stvorenim uslovima. - Sa novim vrlo modernim kupatilima, prilagođenim za bolničke uslove, definitivno će boravak naših pacijenata, uz naše iskustvo, učiniti komfornijim - kazao je dr Miketić. 25. novembar - U novembru 17 oboljelih od šuge Iako smo mislili da su neke bolesti iskorijenjene, one se ipak i dalje pojavljuju, ali srećom, ne u većem obimu. Jedna od njih je šuga, od koje je u novembru u Podgorici oboljelo 17 osoba, od čega jedan slučaj u osnovnoj školi Vlado Milić. Iz te obrazovne ustanove napominju da nema razloga za brigu, a u Institutu za Javno zdravlje da je broj zaraženih u granicama normale. Iz Instituta za javno zdravlje saopšteno je da nije evidentirano povećano obolijevanje od šuge među predškolskom i školskom populacijom, ali ni u ostatku društva. Jedan slučaj oboljelog učenika u Osnovnoj školi Vlado Milić ne bi trebalo da zabrine roditelje. - To je zarazna bolest, medicinski je problem i medicinski je rješiv. Stoga mjesta velikoj zabrinutnosti nema - poručuje direktorica OŠ Vlado Milić, Biljana Ćulafić. 25. novembar - Dvije Brajeve mašine Resursnom centru Na donatorskoj večeri 24. novembra u Hotelu „Centre Ville“ u Podgorici, Rotari klub Podgorica prikupio je novac za kupovinu mobilne Brajeve mašine za potrebe obrazovanja djece bez ostatka vida u Javnoj ustanovi Resursni centar za djecu i mlade "Podgorica". Akciju je podržala i Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) donirajući sredstva za kupovinu još jedne mobilne Brajeve mašine. Iz Rotari kluba Podgorica su podsjetili da se u Resursnom centru školuju djeca u osnovnoj i srednjoj školi, a realizuje se i poseban program za djecu sa kombinovanim smetnjama. Pored toga ova obrazovna ustanova pruža svu potrebnu podršku djeci sa smetnjama koja su uključena u redovni sistem obrazovanja, njihovim roditeljima i nastavnicima. Na taj način Resursni centar podstiče i daje kvalitet procesu inkluzije. 26. novembar - Uspješna poslovna godina za Institut

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) rekonstruisan je Centar za patologiju trudnoće, čime je, kako je saopšteno, menadžment te zdravstvene ustanove dokazao da mu je prioritet obezbjeđivanje kvalitetnih uslova za liječenje crnogorskih osiguranika. Menadžment KCCG je, kako se navodi, završio još jedan važan projekat - rekonstrukciju Centra za patologiju trudnoće

Povećan broj noćenja u Institutu “Simo Milošević” u Igalu i dobra postsezona govore da će ovo biti jedna od uspješnijih poslovnih godina te kompanije, saopštila je izvršna direktorica Gordana Rajović. Od februara do 1. septembra ostvareno je više od 150 hiljada noćenja, skoro deset odsto više nego prošle godine. Iza nas je jedna uspješna poslovna godina, a nadam se da će naredna, zahvaljujući radu i zalaganju svih zaposlenih radnika, biti još uspješnija i bolja - rekla je Rajović.

35


Ona je za Glasnik Privredne komore (PKCG) kazala da će novu sezonu dočekati kvalitetnije opremljeni sa zavidnom ponudom širokog spektra medicinskih usluga i kompletno novim, najsavremenijim Centrom za kardiorehabilitaciju čiji će se kapaciteti koristiti ne samo u sklopu rehabilitacije već i dijagnostike kardiovaskularnih oboljenja. - Prioriteti poslovne politike Instituta su primarno poboljšanje i podizanje kvaliteta medicinske usluge, smještajnih kapaciteta, prodor na nova nedovoljno zastupljena tržišta kao i obnavljanje medicinske opreme - precizirala je Rajović. 27. novembar - Crna Gora svečano pristupila i EMBL-u

oko 205 miliona eura i biće iskorišten, kazao je ministar zdravlja dr Kenan Hrapović, za unapređenje sistema zdravstva, liječenje van zemlje, ali i nove projekte kao što je elektronska zdravstvena knjižica i širenje skrininga karcinoma grlića materice sa postojeća četiri na sve domove zdravlja u Crnoj Gori. Taj iznos, istakao je Hrapović, nije dovoljan, ali ohrabruje činjenica da je došlo do povećanja. - Rezultati pokazuju da je više od 80 odsto projekata zaživjelo onako kako je planirano. Od Nove godine projekat odnosno skrining karcinoma grlića materice osim četiri postojeća doma zdravlja širimo na sve domove zdravlja u Crnoj Gori najavio je Hrapović. 30. novembar - Vlada utvrdila Predlog zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti

Crna Gora je postala svečano punopravni član Evropske organizacije za molekularnu biologiju (EMBO) sa centrom u Njemačkoj, odlučeno je danas u Hamburgu nakon zvaničnog glasanja na Savjetu EMBC. - Na sastanku Savjeta EMBC i EMBL 27. i 28. novembra u Hamburgu, Njemačka, aplikaciju Crne Gore za punopravno članstvo su predstavili ispred Ministarstva nauke ministarka dr Sanja Damjanović i doc. dr Danilo Mrdak sa Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore"- saopšteno je iz Ministarstva nauke. Kako se navodi, tokom prezentacije urađen je osvrt na sistem edukacija i obuka za naučnike u Crnoj Gori, kao i planove za budući razvoj naučnih politika iz oblasti molekularne biologije i molekularne medicine.

Izvod iz izlaganja ministra zdravlja dr Kenana Hrapovića na Konferenciji za medije nakon 52. sjednice Vlade Crne Gore, povodom utvrđivanja Predloga zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti: - Predlog zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti pripremljen je u cilju efikasnijeg sprječavanja, suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih bolesti, sprovođenja epidemiološkog nadzora i određivanja subjekata za njihovo sprovođenje, u skladu sa evropskim standardima, kao i u cilju usaglašavanja sa posebnom odlukom EU, koja uređuje ovu oblast. Ovim je i nametnuta potreba donošenja novog zakona jer oblast zaraznih bolesti sada uređuje Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti iz 2005. godine, koji je do sada mijenjan dva puta. Zaštita stanovništva od zaraznih bolesti obuhvata planiranje, programiranje, organizovanje, sprovođenje i nadzor nad sprovođenjem mjera za sprječavanje, suzbijanje, odstranjivanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti, kao i obezbjeđivanje materijalnih i drugih sredstava za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti. Zaštita stanovništva od zaraznih bolesti vrši se sprovođenjem opštih, posebnih, vanrednih i drugih mjera, u skladu sa ovim zakonom.

29. novembar - Pomoć i njega u kući za 117 starih Glavni grad trenutno pruža pomoć i njegu u kući za 117 starih lica, što je rast od oko 30 odsto u odnosu na raniji period, saopštio je PG Biro. Iz PG Biroa podsjećaju da je prethodnih godina Grad pružao uslugu pomoći i njege u kući za 90 korisnika. - U pitanju je jedna od najprepoznatljivijih usluga, koju ostvaruju starija i nemoćna lica, žene starije od 60, a muškarci od 65 godina, koji ne mogu da rade i žive samostalno. Za ovaj projekat, gradska uprava je u aktuelnom mandatu izdvojila do sada 300.000 eura", navode iz PG Biroa. 29. novembar - Za ljekove će faliti 14 miliona Skupštinski odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje razmatrao je Prijedlog zakona o budžetu za 2018. godinu prema kojem će fond Ministarstva zdravlja biti veći oko devet miliona, a Ministarstva rada manji za 40 miliona eura. Budžet Ministarstva zdravlja za narednu godinu iznosiće

36

U cilju zaštite stanovništva od prenosa zaraznih bolesti, propisana je obaveza sprovođenja zdravstvenih pregleda određenih kategorija stanovništva, kliconoša i zaposlenih u objektima pod sanitarnim nadzorom. U postupku pripreme predloga ovog zakona po pitanju inspekcijske kontrole obaveznih zdravstvenih pregleda i posjedovanja sanitarne knjižice u objektima u poslovanju hranom izvršeno je usaglašavanje stavova sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja, uz posredovanje Ministarstva evropskih poslova i konsultacije sa Evropskom komisijom (koja je stava da je prihvatljivo


rješenje da postupa i sanitarni inspektor i inspektor za hranu). Nakon međusobnih komunikacija i neposrednog usaglašavanja stavova predstavnika Ministarstva zdravlja, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Ministarstva evropskih poslova, zaključeno je da inspekcijski nadzor u svim objektima vrši sanitarni inspektor. Zdravstvene ustanove, pravna lica i građani dužni su da sarađuju sa organima državne uprave, kao i zdravstvenim ustanovama koje imaju organizovanu epidemiološku službu i da im omoguće obavljanje propisanih pregleda, uzimanje potrebnog materijala i sprovođenje drugih mjera za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti i bolničkih infekcija. Zaposlenim koji rade na poslovima iz djelatnosti koja se obavlja u objektima pod sanitarnim nadzorom, kao i zaposlenmi koji rade u objektima u kojima se obavlja djelatnost rukovanja hranom u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije hrane poslodavac je dužan da obezbijedi osnovna znanja o sprječavanju zaraznih bolesti, u skladu sa vrstom poslova koje obavljaju. U skladu sa težinom prekršaja, ovim predlogom zakona propisane su i odgovarajuće novčane kazne za prekršaje, za pravna i odgovorna lica u pravnom licu, kao i za fizička lica.

Predlogom zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti propisana je obaveza sprovođenja zdravstvenih pregleda nekih kategorija stanovništva i vakcinanacija djece protiv određenih zaraznih bolesti. - Roditelj, usvojilac odnosno staratelj dužan da djetetu predškolskog i školskog uzrasta omogući vakcinaciju - kazao je ministar zdravlja, dr Kenan Hrapović, na konferenciji za medije nakon sjednice Vlade. On je dodao da je propisana kazna za nevršenje toga od sto do dvije hiljade eura. - U cilju zaštite stanovništva od prenosnih bolesti, propisana je obaveza sprovođenja zdravstvenih pregleda određenih kategorija stanovništva, kliconoša i zaposlenih u objektima pod sanitarnim nadzorom - saopštio je Hrapović na konferenciji za medije nakon sjednice Vlade. Kako je kazao, podaci o obaveznim pregledima evidentiraju se u sanitarnoj knjižici koju je poslodavac dužan da čuva u poslovnim prostorijama u kojima se obavlja djelatnosti. Hrapović je dodao da ta knjižica mora biti dostupna na zahtjev sanitarnog inspektora.

30. novembar - Obezbijeđen prostor za Nacionalni centar za autizam

U Crnoj Gori su u prošloj godini registrovana 34 nova slučaja zaraženih HIV-om, saopštili su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) navodeći da za sada ne postoji mogućnost potpunog izlječenja, već poboljšanje kvaliteta života oboljelih od AIDS-a. Svjetski dan borbe proiv AIDS-a obilježava se 1. decembra sa ciljem podizanja svijesti javnosti o HIV/AIDS-u, pokazivanja solidarnosti prema oboljelima, uticaja na smanjenje stigme diskriminacije i skretanja pažnje na opasnosti koje donosi rizično ponašanje. Iz IJZ su kazali da je prema procjenama UNAIDS-a na kraju prošle godine sa HIV-om živjelo oko 36,7 miliona ljudi. Kako su naveli, tokom prošle godine 1,8 miliona novoinficirano HIV-om, a od posljedica AIDS-a umrlo je milion ljudi. - U Crnoj Gori od početka epidemije 1989. godine do kraja 2016. godine, registrovano je ukupno 228 osoba inficiranih HIV-om, od kojih je 106 osoba u momentu otkrivanja infekcije bilo u stadijumu razvijene bolesti, a njih 122 je registrovano u asimptomatskoj fazi bolesti - navodi se u saopštenju. Iz IJZ su dodali da je u istom periodu 48 osoba umrlo od AIDS-a. Prema njihovim riječima, najveći broj HIV infekcija 77,6 odsto dijagnostikuje se u uzrastu 20-39 godina, a značajno veći broj inficiranih su muškog pola.

Izvod iz izjave generalne direktorice Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unaprjeđenje ljudskih resursa u zdravstvu, dr Vesne Miranović, na Konferenciji za medije nakon 52. sjednice Vlade Crne Gore, povodom obezbjeđivanja prostora za rad Nacionalnog centra za autizam: Imam zadovoljstvo da vas informišem da je na današnjoj sjednici Vlade Nacionalni centar za autizam, koji je funkcionalni dio Kliničkog centra Crne Gore, dobio prostor za sprovođenje predviđenih aktivnosti. Rješavanje prostornog problema je rezultat međuresornog dogovora Ministarstva rada i socijalnog staranja i Ministarstva zdravlja, na osnovu kojeg je Kliničkom centru Crne Gore ustupljen na trajno korištenje prostor površine 410m2 koji se nalazi u istoj zgradi u kojoj je i novoformirani Rehabcentar. Uz prostor, Kliničkom centru je ustupljena i kompletna najsavremenija oprema koja će služiti za ranu dijagnostiku i ranu intervenciju djece sa poremećajima iz autističnog spektra, medicinsku rehabilitaciju djece sa usporenim psihomotornim razvojem, kao i pružanja usluga iz oblasti adolescentne psihijatrije. Takođe, zaposleni u Nacionalnom centru za autizam imaju obavezu da pružaju sve vrste medicinskih usluga korisnicima servisa Rehab centra. Sistematičan pristup u rješavanju ovog problema dovešće do toga da sva djeca koja imaju poremećaje iz autističnog spektra, djeca kod koje postoji narušen psihomotorni razvoj, dobiju šansu da ostvare maksimum sopstvenih mogućnosti što će značajno uticati na smanjenje korištenja socijalnih servisa i biti na zadovoljstvo i korist njihovih roditelja i šire društvene zajednice. 30. novembar - Za odbijanje vakcinacije kazne do 2000 eura Vlada je usvojila Predlog zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti koji propisuje obaveznu vakcinaciju djece protiv određenih zaraznih bolesti.

30. novembar - U Crnoj Gori 34 nova slučaja zaraženih HIV-om

Novembar – 2017. - Aktivnosti Zavoda za transfuziju krvi Akcije dobrovoljnog davanja krvi u novembru mjesecu organizovali su: Sindikalna organizacija Skupštine Crne Gore (15 davalaca krvi), zaposleni u Hotelu "Ramada" iz Podgorice (20), Opštinska organizacija Crvenog krsta Prijestonice Cetinje (20), studenti i uprava Građevinskog fakulteta (30), članovi Alternativnog udruženja planinara "Ćutuk" i Tekvondo kluba "Danilovgrad" (10). Menadžment kompanija Domaća Trgovina – Aroma marketi i Conto diskonti, Expo Commerce i Food Industy dobrovoljno su dali krv (oko 50 davalaca).

37


ZDRAVLJE I

Moćni prirodni preparati

Brojni su naučni dokazi o terapijskom potencijalu propolisa. Djeluje

antiupalna, antitumorska i antialergijska svojs organizma na proizvodnju specifičnih

prema brojnim rizicim Snažan prirodan preparat za jačanje imuniteta - Podstiče procese koji pretvaraju štetne supstance (zagađivači, slobodni radikali, otrovi) u manje štetne, ili ih potpuno neutrališe. - Popravlja oštećenja DNK izazvana slobodnim radikalima. - Sprječava okcidacijski stres.

Za kompletan probavni sistem

- Ima ljekovito dejstvo na kompletan probavni sistem i podstiče njegov pravilan rad. - Štiti sluzokožu od oštećenja. - Reguliše probavu i sprječava zatvor. - Povoljno djeluje na želudačnu nervozu,nadutost, grčeve, nedostatak apetita, mučninu tokom vožnje. - Prevenira čir na želucu i dvanaestopalačnom crijevu. - Djeluje na sprječavanje hronične upale debelog crijeva (colitis). - Djeluje antibakterijski na Helicobacter pylori.

. sadrže sve Hederini proizvodi nalazi u prirodi, bez ikakve he po čemu su jedinstveni na trž zaslađivače i gluten. Propolis j se u prirodi nalazi u čvrstom komponenti važnih za zdravlje sadrže sve aktivne kompone sirovini propolisa, jer ne po potpunosti otopiti. O pogotovo u alkoholu njegovih svojs

Osobe alergične na pčelinje proizvode ne smiju koristiti navedene proizvode. Upotreba navedenih proizvoda ne uzrokuje nikakva štetna dejstva. Ne postoji opasnost od predoziranja.


IZ PRIRODE

na bazi čistog propolisa

e protiv bakterija, gljivica, virusa i parazita, a ima i antioksidativna,

stva. Podiže imunološki sistem podsticanjem materija koje jačaju njegovu odbranu

Za snaaažan imunitet

ma od pojave bolesti.

mališana

- Za jačanje otpornosti djece. - Za održavanje zdravstvene ravnoteže organizma. - Za zaštitu od česte prehlade kod djece. - Za djecu stariju od jedne godine.

e materije propolisa kakav se emijske obrade rastvaračima, žištu. Ne sadrže aditive, boje, je izuzetno vrijedna smola koja m obliku, a sadrži preko 300 čovjeka. Rastvori propolisa ne ente koje se nalaze u izvornoj ostoji rastvor koji ga može u Otapanjem propolisa, u, gubi se znatan dio ljekovitih stava.

Za zdravu prostatu i mokraćne puteve

APICET - Sprječava probleme uvećane prostate i hroničnog prostatitisa (učestalo otežano mokrenje sa tankim i isprekidanim mlazom, bolovi u donjem dijelu trbuha i leđa, peckanje, bolna ejakulacija, učestala infekcija mokraćnih puteva). - Pospješuje potentnost i plodnost - Štiti jetru od oksidacije, nakupljanja slobodnih radikala i pomaže u razgradnji štetnih materija.

Medik

CG

Zastupnik i distributer za Crnu Goru: Medik CG d.o.o. Podgorica, tel: +382 67 227 354


REGION 01. novembar - Proglašena epidemija boginja u Bujanovcu - Srbija Zаvod zа jаvno zdrаvlje u Vrаnju proglаsio je epidemiju mаlih boginjа u opštini Bujаnovаc. Nаloženа je kontrolа kаrton а i hitnа vаkcinаcijа onih koji to do sada nijesu uradili.

i Kumanovo sa koncentracijom kancerogenih čestica PM 10, pet puta većom od dozvoljenih vrijednosti. Skoplje je dalo uobičajene preporuke, koje daje svake godine, da građani što manje izlaze ako ne moraju kada je visoka zagađenost vazduha, da koriste gradski saobraćaj umjesto sopstvenih vozila i zabranio sagorijevanje otpada, uz najavu oštrijih kontrola. Makedonski ekolozi smatraju da je zagađenje vazduha i ove godine uhvatilo vlasti nespremne, a nevladine organizacije kritikuju institucije jer nijesu uradile ništa da se popravi sutuacija. 08. novembar - Bolji uslovi rada za sarajevske ljekare - BiH

Potvrđeno je dа je oboljelа još jednа studentkinjа koja je došla sa Kosova. To je drugi slučаj obolijevаnjа, а oboje su zа rаženi u Prištini gdje studirаju medicinu. 06. novembar – Štrajk ljekara - BiH Više hiljada ljekara stupilo je u generalni štrajk na gotovo cijelom području Federacije BiH protestvujući zbog malih plata, lošeg statusa i nepotpisivanja kolektivnog ugovora sa predstavnicima sindikata. Rad su potpuno obustavili ljekari u Tuzlanskoj, Zeničkodobojskoj, Bosansko-podrinjskoj i Posavskoj opštini. - Primorani smo na ovako radikalnu akciju. Pozivamo nadležna ministarstva zdravlja da potpišu federalni kolektivni ugovor za ljekare medicine i stomatologije čime bi prestala potreba za štrajkom, a time izbjegle neželjene posledice za građane i za struku - naveli su iz sindikata. Oni su zatražili da se kolektivnim ugovorom osigura bolji status ljekara i veće plate. Upozorili su i na činjenicu da upravo zbog neodgovornog odnosa veliki broj ljekara odlazi van zemlje. 07. novembar - Visoka zagađenost vazduha - Makedonija Vlada Makedonije je objavila mjere protiv enormnog zagađenja vazduha. Makedonski ministar za ekologiju Sadul Duraku je rekao da su te mjere skupe i da treba da budu predviđene u budžetu da bi se preuzeli koraci za smanjenje zagađenja vazduha. Makedonski gradovi se svake jeseni i zime guše u smogu, a Skoplje i Tetovo su gradovi sa najzagađenijim vazduhom u Evropi. Najzagađeniji gradovi u Makedoniji su Skoplje, Tetovo

40

Premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković i predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologije KS-a dr Izet Hočko potpisali su kolektivni granski ugovor, čime je izbjegnut generalni štrajk u tom kantonu. U međuvremenu, traje štrajk medicinara u drugim kantonima Federacije BiH. Konaković je rekao da su ljekarima poboljšani uslovi rada, povećane plate, ali i da uvijek može bolje. - Najavljujem da će Vlada iz budžeta naredne godine izdvojiti značajna sredstva, koja niko do sada nije izdvojio, da poboljšamo sve uslove u zdravstvu. Zahvaljujem se doktorima i sindikatu na dobrim pregovorima - rekao je premijer KS-a. Konaković je potvrdio da su plate veće od 12 do 20 posto. Kako najavljuje, u sljedećih godinu dana očekuje se bolje stanje u zdravstvu. Ministrica zdravlja Kantona Sarajevo Zilha Ademaj istakla je da je sretna zbog potpisivanja ugovora jer je plata zdravstvenim radnicima povećana nakon deset godina. 09. novembar - Na čelu RFZO - dr Sanja Radojević Škodrić - Srbija Prethodni vršilac dužnosti direktora RFZO dr Verica Lazić podnijela je ostavku na tu funkciju. Vlada Srbije donijela je rješenje po kojem će vršilac dužnosti direktora Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje biti dr Sanja Radojević Škodrić. Dr Radojević Škodrić je članica Centralne komisije za ljekove pri RFZO. U saopštenju koje je RFZO proslijedio medijima navodi se da je Verica Lazić podnijela ostavku zbog nemogućnosti adekvatne saradnje sa ministrom zdravlja Zlatiborom Lončarom. 09. novembar – Održan peti međunarodni kongres doktora medicine – R. Srpska Predsjednik Narodne skupštine RS Nedeljko Čubrilović boraveći u Tesliću izjavio je tokom otvaranja Petog međunarodnog


kongresa doktora medicine Srpske sa međunarodnim učešćem, da medicina u RS ne zaostaje za svjetskim trendovima.

Vojna bolnica Novi Sad i biće nastavna baza Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. 12. novembar - Novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti - Hrvatska

- Zadovoljstvo je slušati o svim dostignućima u medicini RS koja u visokom stepenu prati svjetska dostignuća, s obzirom na postojeću ekonomsku moć - rekao je Čubrilović naglasivši da treba odati priznanje nosiocima Kongresa koji na ovaj način doprinose prepoznavanju RS kao sredine koja se ozbiljno bavi zdravstvom. Skup je održan u organizaciji Društva doktora medicine Srpske pod pokroviteljstvom Akademije nauka i umjetnosti RS, Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite i Ministarstva nauke i tehnologije RS. 10. novembar - Vojnomedicinski centar Novi Sad proslavio 231 godinu postojanja - Srbija

Radna grupa koja je radila na izradi novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti završila je sa radom pa bi zakonski predlog, prema najavi ministra zdravlja Milana Kujundžića, uskoro trebao ići u e-savjetovanje, a sa novim predlogom zadovoljni su ljekari primarne zdravstvene zaštite, dok su bolnički ljekari prema njemu kritični. Predsjednica Koordinacije hrvatske porodične medicine (KoHOM) Vikica Krolo pozdravlja rješenja koja se odnose na ljekare u primarnoj zaštiti - umjesto koncesija uvođenje sistema privatnih ordinacija, mogućnost rada do 70-te godine života, zapošljavanja još jednog ljekara i prenos ambulante nakon odlaska u penziju i mogućnost dodatnog rada nakon radnog vremena. Takođe se predlaže da se umjesto iznosa koncesije najam ordinacije plaća po tržišnoj cijeni, a jasno bi se definisalo i da ljekar koji odlazi iz ordinacije i prenosi je na drugog ljekara može naplatiti tokom godina uložni novac u opremu. 12. novembar - Medicina bez inženjera nije moguća - Srbija Umjesto da budu inovatori koji će održavati i unapređivati medicinske aparate, inženjeri biomedicine u Srbiji nisu uvršteni ni u klasifikaciju zanimanja. Dok njihove kolege širom svijeta razvijaju robote hirurge i vještačka srca, biomedicinski i klinički inženjeri u Srbiji nisu uvršteni ni u spisak zanimanja. Srbija ima dugu tradiciju biomedicinskog inženjerstva za koje se i danas školuju kadrovi na nekoliko fakulteta. Među njima je i Mašinski fakultet u Beogradu, na kojem je nedavno održan panel o svim ovim problemima. 17. novembar – Smanjena upotreba antibiotika - Srbija

Svečanom akademijom u novosadskom Master centru obilježena je 231. godišnjica postojanja najstarije aktivne bolnice u Evropi, Vojnomedicinskog centra Novi Sad (VMC), a ministar odbrane Aleksandar Vulin je tom prilikom poručio da će sistem vojnog zdravstva biti unaprijeđen. Aleksandar Vulin je rekao da će Ministarstvo odbrane nabaviti svu potrebnu opremu za razvoj te ustanove, istakavši da neće biti nestašice ljekova i da će svi vojni osiguranici biti zbrinuti ukoliko za to bude potrebe. Upravnik Vojnomedicinskog centra Novi Sad Bratoljub Brkljača podsjetio je da je novosadska Vojna bolnica od 1786. godine do danas bila vojna, te da je značajna po tome što je jedina stacionarna vojna ustanova u Vojvodini, što nikada nije prekidala rad, te da je uvijek bila u prvim odbrambenim linijama. VMC je već šestu godinu u mreži zdravstvenih ustanova AP Vojvodine, a od 1. januara će i zvanično promijeniti naziv u

U Srbiji je smanjena upotreba antibakterijskih ljekova za 18 odsto, ali u poređenju sa ostalim zemljama Evrope još je na veoma visokom mjestu po potrošnji. Svaka nepotrebno potrošena kutija antibiotika povećava i pojedinačni, i globalni rizik, od toga da bakterije postaju sve otpornije na ove ljekove, a medicina gubi moćno oružje protiv bakterijskih infekcija.

Ministarstvo zdravlja Srbije, u saradnji s ekspertskim timom, od novembra 2015. godine radi na racionalizaciji upotrebe antibiotika.

41


17. novembar - 147 slučajeva malih boginja – Srbija U Srbiji je od početka оktоbrа registrovano 147 slučajeva malih boginja, od kojih su 34 lаbоrаtоriјsкi pоtvrđеnа u Institutu Tоrlаk. Kako je objavio Institut za javno zdravlje u Srbiji Dr Milan Jovanović Batut, u Beogradu i Kraljevu je po 14 oboljelih od malih boginja, dvoje je oboljelo u opštini Bujanovac, dok je na Kosovu u opštinama sa većinskim srpskim i nealbanskim stanovništvom od 23. oktobra kada je prijavljena epidemija, registrovano 116 oboljelih.

Stručnost timova za transplantaciju i njihova opremljenost ne dovode se u pitanje.

20. novembar - Besplatno testiranje i savjetovalište za HIV – u tramvaju – Srbija - Kada smo krenuli sa ovim, sve je bilo daleko za neke pacijente, jednostavno nisu vjerovali da će doći do realizacije, međutim sada kako pacijentima sa liste transplantiramo, kako se broj pacijenata, dužina čekanja na listi skraćuje i na mjesec dana ponekada, jednostavno nada postaje realnost - kaže dr Nataša Petrović, anesteziolog i član tima za transplantaciju jetre Urgentnog centra. Ove godine urađeno je sedam transplantacija srca, najviše u proteklih pet godina. Broj operacija isključivo zavisi od broja donora. 25. novembar – EK istakla mnoge probleme zdravstvenog Sistema - Hrvatska U okviru Evropske nedjelje testiranja na HIV i hepatitis, u Beogradu je održano besplatno testiranje i savjetovalište za HIV – u tramvaju. Obilježen tramvaj na liniji 2, u kom su se građani mogli besplatno testirati na HIV i dobijali savete, vozio se svaki dan od 17 do 22 sata. - Testiranje se obavljalo brzim testovima na HIV, a rezultate su građani dobijali za 20 minuta - kaže Jovan Knežević iz Sekretreijata za zdravstvo 23. novembar - Simpozijum posvećen personalizovanoj medicini – Hrvatska U Rijeci je organizovan Simpozijum posvećen personalizovanoj medicini na kom je učestvovao veliki broj naučnika među kojima i jedan od najuspješnijih hrvatskih naučnika u inostranstvu, dr Ivan Đikić koji je imao zapaženo predavanje o novim terapijskim mogućnostima za liječenje raka, o najnovijoj metodi liječenja metastatskog raka tzv. vakcinacijom tumora. Simpozijum su organizirali riječki HAZU-a, Jean Monnet centar izvrsnosti i Univerzitet u Rijeci. 23. novembar - Povećan broj donora organa - Srbija Timovi za transplantaciju organa imali su pune ruke posla. Zahvaljujući porodicama koje su odlučile da doniraju organe svojih najmilijih, kojima medicina više nije mogla da pomogne, novu šansu za život dobilo je jedanaestoro ljudi.

42

U izvještaju Evropske komisije o stanju zdravlja u EU stoji i da je izdvajanje od 1.241 eura po stanovniku četvrti najniži iznos u EU, a stopa od 7,4 odsto iz BDP znatno je niža od prosjeka EU od 9,9 odsto. Komisija navodi kako je Hrvatska u posljednjih nekoliko godina pokrenula niz važnih zdravstvenih reformi za unapređenje sistema i povećanje fiskalne održivosti, ali one nisu bile sistemske, a neke su odbačene, pa je izražena i zabrinutost jer se čini da fiskalnoj održivosti prijete veliki rizici u srednjoročnom periodu. EK je upozorila i na nedostatak ljekara i medicinskih sestara, posebno u ruralnim područjima i na ostrvima, zbog iseljavanja nakon pristupanja Hrvatske EU i malih plata, što dodatno umanjuje dostupnost zdravstvene zaštite pojedinim grupama stanovnika. U osvrtu na stanje zdravlja, ističe se kako se u Hrvatskoj, u odnosu na 2000. godinu, očekivani životni vijk pri rođenju produžio za oko tri godine i 2015. iznosio je 77,5 godina, ali je i dalje kraći od prosjeka EU, gdje prosječni životni vijek iznosi 80,6 godina. Hrvati najviše boluju i umiru od bolesti kardiovaskularnog sistema i raka koji su uzroci 76 odsto svih smrti. U odnosu na prosjek EU, hrvatska stopa smrtnosti od vaskularnih bolesti je dvostruko veća od prosjeka EU, dok su stope smrtnosti od karcinoma pluća, dojke i debelog crijeva među najvišima u EU. EK u izvještaju zaključuje i da su stope pušenja i gojaznosti u Hrvatskoj više nego u brojnim drugim državama članicama EU. U Hrvatskoj svakodnevno puši četvrtina građana, a posebno je problematičan podatak o 23 odsto hrvatskih petnaestogodišnjaka redovno puši, što je druga najviša stopa među zemljama EU i 1,5 puta viša od


prosjeka EU. Hrvatska je na vrhu liste EU po kozumiranju alkohola, s više od 12 litara po odrasloj osobi, a u EU prosjek je 10 litara. 25. novembar - Ljekar koji ode u inostranstvo gubi svoje stalno radno mjesto - Srbija Medicinski radnici iz Srbije ne mogu više da uzmu neplaćeno odsustvo i odu u Njemačku, Norvešku i druge zemlje da rade, a da ih i dalje čeka siguran posao. Svi zdravstveni radnici koji žele da odu u druge zemlje da rade, prvo u ustanovi u kojoj su trenutno zaposleni moraju da prekinu radni odnos. Van granica trbuhom za kruhom, najviše odlaze medicinske sestre i tehničari, a zatim ljekari opšte medicine, pa internisti, radiolozi, anesteziolozi i hirurzi. Godišnje se za te potrebe, kako nam je rečeno u Ministarstvu zdravlja, koje se poziva na podatke Ljekarske komore, izda oko 800 sertifikata dobre prakse. Od ovog broja treba oduzeti nekolicinu ljekara koji samo vikendom odlaze na rad u Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, a kojima je, takođe, neophodan ovaj sertifikat. Ova nova mjera, trebalo bi da zadrži medicinske radnike u Srbiji koja je, inače, najveći donator radne snage u zdravstvu. Medicinske sestre najviše odlaze u Njemačku, kao i ljekari (32,5 odsto) gdje, kao i u Austriji i Švajcarskoj nije potrebno polaganje dodatnog ispita odnosno nostrifikacija diplome, osim poznavanja jezika. Zatim, u Sloveniju (14,3 odsto), Norvešku (6,5), Veliku Britaniju (6,2), Austriju (5,2)... U poslednje vrijeme povećan je broj onih koji popunjavaju mjesta u zdravstvenim ustanovama u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru, Saudijskoj Arabiji... 27. novembar – Valjevska bolnica obilježila 150 godina postojanja - Srbija Svečanom akademijom i izložbom posvećenom istorijatu valjevskog zdravstva, obilježen je veliki jubilej Opšte bolnice Valjevo – 150 godina postojanja. Daleke 1867. tadašnji okružni fizikus Franc Tesar i nekoliko viđenijih građana odlučili su da, posle više pokušaja, osnuju bolnicu u Valjevu. Uz podršku Ministarstva unutrašnjih djela Kneževine Srbije i Okružnog načelstva zakupili su kuću nekadašnjeg sreskog načelnika Alekse Andonovića u kojoj je u jesen te godine bolnica počela rad. Kuća Andonovića i danas postoji, u Ulici kneza Miloša broj 40.

29. novembar - Ljekari i medicinske sestre na odvikavanju od pušenja - BiH U domovima zdravlja širom BiH u toku je projekat odvikavanja od pušenja medicinara, koji u ovom poroku nimalo ne zaostaju za ostalim građanima. Anketa koja je sprovedena u 8 najvećih domova zdravlja u RS, a kojom je obuhvaćeno 314 zdravstvenih radnika iz službi porodične medicine, pokazala je da među medicinarima ima 22,7 odsto svakodnevnih i 8 odsto povremenih pušača. Najveći procenat, njih 28,1 odsto, puši dvije do tri decenije, dok 27,1 odsto ima 30 i više godina pušačkog staža. U Institutu za javno zdravlje (IJZ) RS objašnjavaju da se, u pogledu neprihvatanja činjenice da su zavisnici i nemogućnosti da ostave ovaj porok, zdravstveni radnici ne razlikuju od ostalih pušača. - Oni imaju informacije i znanje o štetnosti pušenja duvana i duvanskih proizvoda, ali upravo zbog razvijene nikotinske zavisnosti ne mogu tek tako prestati sa pušenjem. Nikotinska zavisnost ne bira svoje žrtve – kaže specijalista socijalne medicine u IJZ dr Stela Stojisavljević. 30. novembar - Djeca s invaliditetom i dalje muku muče - Srbija Uprkos značajnim reformama za podršku djeci sa smetnjama u razvoju i invaliditetom, ona su i dalje suočena sa preprekama u ostvarivanju svojih prava u Srbiji, a 45 odsto roditelja navodi da su oni ili njihova djeca doživjeli neku vrstu vrijeđanja, omalovažavanja ili uznemiravanja zbog smetnji u razvoju djeteta, zaključak je istraživanja UNICEF-a i Nacionalne organizacije osoba sa invaliditetom. Skoro 80 odsto djece koja žive u ustanovama su djeca sa smetnjama u razvoju, dok je nasilje doživjelo između 25 i 47 odsto djece sa smetnjama i invaliditetom. Za Srbiju možda i najtužniji podatak je da 16 odsto građana i građanki i 18 odsto učenica i učenika smatra da je diskriminacija prihvatiljiva. Rezultati analize pokazuju da u Srbiji ne postoji materijalna pomoć namijenjena zaštiti djece sa smetnjama u razvoju i invaliditetom i njihovih porodica od siromaštva. Istraživanje pokazuje da su zdravstvene usluge visokog ili veoma visokog kvaliteta za 60 odsto roditelja, dok usluge koje podrazumijevaju podršku za život djeteta u porodičnom okruženju, kao što su pomoć u kući, dnevni boravak, lični pratilac, uglavnom nisu dostupne.

Valjevska bolnica obilježila 150 godina postojanja

43


Štitasta žlijezda je ženska bolest, ali je muškarci teže podnose Prim. mr sc Renato Janušić, hirurg glave i vrata* Poliklinika Janušić, Zagreb Bolesti štitaste žlijezde sve su češće. Koji se načini liječenja koriste, koje su prednosti i mane operacije i terapije radioaktivnim jodom, zašto mladi sve više obolijevaju?

Da li su maligna oboljenja česta kod štitaste žlijezde? Maligne bolesti štitaste žlijezde nisu toliko česte. U svijetu svaki peti čovjek na 20% bolesnika štitaste žlijezde ima neki od tumora. Ali od svih endokrinih bolesti, tumori štitaste žlijezde dolaze odmah iza dijabetesa.

Koji je češći tip oboljenja štitaste žlijezde: hipertireoza ili hipotireoza? Svaka treća ili četvrta žena ima problema sa štitastom žlijezdom, a u najvećem postotku javlja se hipotireoza, dok je hipertireoza u porastu. To je stanje u kom štitasta žlijezda proizvodi previše hormona i mozak to više ne može kontrolisati, a hormoni štitaste žlijezde određuju jačinu rada cijelog organizma. Ukoliko hormoni štitaste žlijezde rade prejako, poljavljuju se

44

vidljivi simptomi poput pojačanog znojenja, nervoze, gubitka na težini, pucanja kose, noktiju, lošeg spavanja, drhtanja ruku. Liječenje hipertireoze započinje ljekovima, kako bismo štitastu žlijezdu i hormone što prije doveli u normalu. Ukoliko ljekovi ne pomognu, traži se konačno rješenje, a to mogu biti ili radioaktivna terapija jodom ili operacija.

Koje su prednosti i mane radioaktivne terapije jodom? Radioaktivna terapija ima samo jednu prednost, a sve ostalo su mane. Koristi se radioaktivni jod koji ćelije štitaste žlijezde upijaju, i koji štitastu žlijezdu iznutra uništava zračenjem. Prva mana je što ne znate koja je količina radioaktivnog joda potrebna da bi uništila štitastu žlijezdu, pa ljudi obično dva-tri puta idu na radioaktivni jod da bi se štitasta žlijezda uništila. Zatim, ozračen i uništen organ ostaje u tijelu, a to je štetno za pacijenta, pa nakon desetak godina može izazvati pojavu kancera u štitastoj žlijezdi, i pacijent opet mora ići na operaciju zbog puno ozbiljnije bolesti. Mana je i to što se radioaktivni jod ne nakuplja samo u štitastoj žlijezdi, nego i u drugim žlijezdama, recimo,


u manjoj količini i u grudima, što za žene može biti opasno. Ljudi koji su liječeni radioaktivnim jodom imaju više šansi da dobiju neki drugi kancer, na prvom mjestu limfoma.

Sve je više muškaraca s oboljenjem štitaste žlijezde. U čemu se njihovo oboljenje razlikuje u odnosu na žene?

A prednosti i mane operacije?

Bolest štitaste je prvenstvo ženska bolest zato što žene pet puta više obolijevaju od muškaraca. Muškarci u mnogim stvarima, pa i u toj, imaju veliki nedostatak, jer kad se kod muškarca javi bolest, onda se najčešće radi o tumoru, odnosno raku. Kod muškaraca se znatno rjeđe javlja Hashimotov tiroidist, najčešće su kod njih hipertireoza, što se relativno brzo otkrije, i tumori koji su obično zloćudni.

Za razliku od radioaktivne terapije, operacija ima sve prednosti, a jednu jedinu manu, što anestezija nosi mali rizik, ali se gleda da on bude zanemarljiv. I on stvarno jeste zanemarljiv kad se to radi na mjestu gdje treba, kad se pripreme za operaciju naprave kako treba. Kod operacije štitaste žlijezde imamo dvije komplikacije koje mogu postati trajne, ako se ne radi ozbiljno i oprezno. Prva je povreda živca koji pokreće glasne žice, zbog čega pacijent govori promuklo, a kod težih slučajeva ne može ni disati, pa nakon operacije na vratu nosi kanilu za disanje cijelog života. Druga komplikacija može nastati kod paratiroidnih žlijezda, koje se kod operacije štitaste žlijezde moraju slijepiti. Ako na tim tananim pločicama ima malo krvi, nepažljiv hirurg ih neće ni vidjeti, samo će ih izvaditi zajedno sa štitastom.

Možemo li preventivno djelovati da bismo izbjegli oboljenje štitaste žlijezde? Nažalost, prevencije za bolesti štitaste žlijezde nema. Uzroke bolesti treba tražiti u modernom načinu života, štetnim faktorima u ishrani i okolini. Drugi uzrok je genetika, a kako žene pet puta više obolijevaju nego muškarci, često se u porodici bolesti štitaste provlače po ženskoj liniji. Stres i današnji ubrzan način života potenciraju da se bolest štitaste brže ispolji, ali ne da je dobijete, nego samo ako imate predispoziciju da ona brže uzme maha i da se počne manifestovati. Sami malo šta možemo učiniti, osim opšte prevencije, a to znači dovoljno spavanja, odmaranja, manje stresa, zdrava hrana, uredan život.

Kako prilagoditi ishranu? Nema određene ishrane, jer se ne zna pravi uzrok bolesti. A kad ne znate uzrok bolesti, ne znate ni na šta bi uticali da je spriječite. Kod štitaste žlijezde morate imati dovoljno joda, a mi svi to unosimo preko soli koja se jodira.

Moramo li ograničiti fizičke aktivnosti? Ništa se ne mora ograničiti ni prestati raditi ako osjećate da možete raditi. Fizički rad, fizički napor neće uticati na rad štitaste, osim što štitasta utiče na vaše mogućnosti fizičkog rada. Kad imate hipotireozu ili hipertireozu, vaš organizam je umorniji, u prvom slučaju zato što fali hormona i organizam je usporen, a u drugom zato što ih ima previše i organizam radi prejako.

Šta raditi ako se oboljenje štitaste pojavi u trudnoći? Po zadnjim svjetskim saznanjima, svaka žena treba da provjeri hormone čim sazna da je trudna, bez obzira da li je ikad imala problema sa štitastom žlijezdom. Kod žena koje su imale manjak hormona, a koji se otkrije slučajno tek nakon trudnoće, dokazano je da se njihove bebe rode potpuno zdrave, ali da imaju smanjen koeficijent inteligencije. Na početku svake trudnoće trebalo bi obavezno uraditi hormone štitaste, a ukoliko se ustanovi da ih nema dovoljno, isti čas početi sa nadoknadom. To bi svi ginekolozi morali odmah tražiti.

Imamo li danas neke ekstremne podatke o oboljenju štitaste? Oboljenje štitaste sve više zahvata mlađe ljudi. Ukoliko se kod njih pojavi rak štitaste, onda je puno agresivniji nego kod starijih. Najmlađa bolesnica koju sam primio imala je tek 11 godina.

Zbog čega mladi obolijevaju? To je vezano za kvalitet i način života, ne u smislu stresa, radi se o hrani i zagađenju u okolini. Hrana je nekad bila zdrava, danas je puna dodataka, a te stvari koje čuvaju hranu od kvarenja očito utiču na organizam i izazivaju reakcije poput stvaranja antitijela i autoimunih bolesti. Ljudi koji su ranije izloženi tim uticajima, ranije i obolijevaju. * Stručni konsultant u poliklinici Rezidencija zdravlja Kerber, Podgorica

Koje su još sekundarne pojave kod oboljenja štitaste žlijezde? Jedna od najtežih posljedica kod hipertireoze jeste to što može zahvatiti i oči, odnosno tkivo koje se nalazi iza očiju, koje počne naglo bujati, pa oči se polako izbacuju vani. Onog trena kad riješite štitastu, niste riješili oči i onda prolazite mukotrpan put da bi riješili taj problem, ako se ikad uspije riješiti do kraja. I zato je važno reagovati na vrijeme.

45


KONGENITALNA ADRENALNA HIPERPLAZIJA (KAH) USLJED DEFICITA 21 α-HIDROKSILAZE

Prof. dr sc. Božidar M. Bojović Autosomno recesivni poremećaj ezima koji učestvuju u steroidogenezi najčešće ima za posljedicu defekt u biosintezi kortizola sa kompezatornim povećanjem sekrecije ACTH hipofize u toku fetalnog života. Povećana sekrecija ACTH ima za posjledicu hiperplaziju kore nadbubrežnih žlijezda sa hiperprodukcijom raznih prekurzora adrenalnih hormona.

Etiopatogeneza Od šest glavnih enzima koji su uključeni u sintezi holesterola u glikokortikoid (kortizol), mineralokortikoid (aldosteron) i polne steroidne hormone, deficit 21α-hidroksilaze (P450c21) je najčešći uzrok kongenitalne adrenalne hiperplazije. Prema brojnim studijama, preko 90% svih oblika KAH posljedica je nedostatka enzima 21 hidroksilaze. Incidencija ove boelsti se kreće u rasponu 1:10.000 do 1:15.000. Postoje dva 21-hidroksilaza gena CYP21P i CYP21 locirani na kratkom kraku 6. hromozoma. Gen za 21-hidroksilazu nalazi se unutar grupe gena zaduženih za antigene glavnog humanog histokompatibilnog kompleksa (HLA) i blisko je povezan sa genima HLA-B i C4A i C4B komponenti komplementa. Hormonskom evaluacijom članova, koji nijesu oboljeli primjenom ACTH stimulacije, otkriva se 80-90%, a kombinacijom hormonalnih sa HLA studijom broj otkrivenih je još veći. HLA tipizacija sa odredjivanjem 17-OHP i androstenediona primjenjuje se u prenatalnoj dijagnozi deficita 21-hidroksilaze. Masovni skrininzi za otkrivanje ovog enzimatskog defekta upotrebom mjerenja 17-OHP tehnikom mikrofilter papira uvedena je u nekoliko država. Prisustvo neklasičnog deficita 21

46

hidrolislaze, otkriveno je tim studijama u visokom procentu. Oboljela osoba ima normalan fenotip na rodjenju, a znaci virilizacije se razvijaju tokom djetinjstva, adolescencije i rane mladosti. Asimptomatski oblik je kod osoba koje nemaju fenotipske karakteristike ovog oboljenja, ali imaju hormonalne nalaze identične onim, koje se nalaze kod neklasičnog 21 deficita. Poznato je da je stepen kliničkog ispoljavanja KAH, uzrokovane nedostatkom 21-OH, kod različitih osoba veoma različit i kreće se, od najtežih oblika, sa teškim sindromom gubitka soli i teškom virilizacijom, do znatno lakših oblika, kod kojih je virilizacija klinički jedva primijetna. Tako je poznato da jedna grupa mutacija dovodi do kompletne inaktivacije gena, odnosno dovodi do najtežih oblika ove bolesti sa gubitkom soli i teškom prenatalnom virilizacijom. Druga grupa mutacija je povezana sa teškom prenatalnom virilizacijom kod ženske djece i u većini slučajeva sa sindromom gubitka soli.Treća grupa je udružena sa prenatalnom virilizacijom bez gubitka soli, dok četvrta grupa mutacija nikada ne dovodi do prenatalne virilizacije kod ženske ddjece. Usled nedostatka 21 hidroksilaze onemogućena je konverzija 17–OH progesterona (17-OHP) u 11-deoksikortizol jednu od završnih etapa u sintezi kortizola. Zbog ndostatka kortizola slijedi hipersekrecija adrenokortikotropnog hormona hipofize (ACTH), pod čijim produženim djelovanjem dolazi do hiperplazije nadbubrežnih žlijezda, sa nagomilavanjem svih prekursora iz procesa biosinteze kortizola, proksimalno od mjesta djelovanja 21-hidroksilaze. Dva od tih prekursora (17-OHP i 17-hidroksipregnenolon), aktivnošću enzima 17, 20-liaze metabolišu se u jedinjenja sa androgenom aktivnošću (DHEAS i androstenedion).


Slika 1. Kongenitalna adrenalna hiperplazija usled deficit 21- α-hidroksilaze. Androstenedion, koji je androgen umjerene androgene aktivnosti, u perifernim tkivima se konvertuje u testosteron, jedinjenje sa najvećom endogenom aktivnošću (Slika 1). Kod teških oblika ovog deficita, povećano stvaranje adrenalnih androgena počinje već u prvom trimestru fetalnog razvoja, što ima za posledicu virilizaciju ženskog djeteta. Usled hipovolemije i hiponatremije javlja se adrenalna kriza u kojoj je ugrožen život novorodjenčeta. Ostali enzimatski deficiti (20,22dezmolaza, 3 metadehidrogenaza, 18-hidroksilaza, 17,22 dezmolaza i 11 hidrokisilaza), rijetko su uzrok nastanka KAH. Nedostatak enzima blokira konverziju 17-hidroksiprogesterona (17-=HP) u 11-deoksikortizol(S) prekurzora kortizola i konverziju progesterone u 11-deoksikortilosteron (DOC) prekurzora aldosterona. Usljed povećanog lučenja ACTH, u naporima da se odvija sinteza kortizola, nastaje povećana produkcija prekurzora kortizola čime se skreće sa normalnog puta androgene sinteze.

Klinička slika Klasični oblik KAH se javlja u dvije kliničke varijante: oblik sa gubitkom soli u kome je enzimatski defect kompletan i oblik bez gubitka soli u kojem parcijalni deficit dozvoljava produkciju aldosterona, mada ne i kortizola. U obliku sa parcijalnim nedostatkom enzima 21-OH povišena sekrecija ACTH skoro da normalizuje nivo kortizola, ali dovodi i do povećanja prekurzora kortizola. Klinička slika je šarolika i zavisi od toga koji se hormoni suviše izlučuju, a koji nedostaju. U ovom obliku se sekretuju velike količine androgenih hormona (androstenedion je posebno visok). Do virilizacije dovodi testosteron, koji nastaje iz androstenediona u perifernim tkivima. U bolesnika sa gubitkom soli postoji skoro kompletan ili kompletan deficit enzima 21-OH. Mada je sekrecija ACTH u ovom slučaju povišena nema odgovarajućeg porasta kortizola, a ni potrebnog povećanja aldosterona. Posledica je gubitak natrijuma i vode, što direktno vodi u akutnu adrenalnu krizu. U ovom obliku KAH i sekrecija androgena je veća nego u obliku sa parcijalnim nedostatkom 21-OH, pa su znaci virilizacije još više izraženi. Kod ženskog fetusa će se pod uticajem testosterona povećati klitoris sve do veličine i oblika penisa, obliterisaće donji dio vagine,

a spajanjem labija oponaša se skrotum, izgledom, ali bez testisa u njima.Vagina ima zajednički otvor sa ureterom (urogenitalni sinus). Kod takvog nalaza moguća je greška pri procjeni pola novorodjenčeta, odnosno postaviti dijagnozu obostranog kriptorhizma, sa ili bez hipospadije. Pri dopunskim pregledima nalaze se unutrašnji polni organi kao u normlane ženske osobe. U muškog fetusa se pod djelovanjem sopstvenog testosterona formira spoljni genital. U muškog fetusa sa KAH se djelovanju testosterona iz testisa pridružuje testosteron iz nadbubrežnih žlijezda, što dovodi do uvećanja penisa, ali ne i testisa. Klinička slika u KAH sa gubitkom soli gdje je potpuni nedostatak en-zima 21-OH, znaci gubitka soli nijesu izraženi na rodjenju. Obično se javljaju između 5. i 15 dana po rođenju. Novorođenče ne nadoknadjuje fiziološki gubitak u težini, već se i dalje nastavlja pad tjelesne mase. Turgor se smanjuje, odbija hranu, stolice su loše, povraća. Razvijaju se brzo znaci dehidracije i akutne ugroženosti novorođenčeta. Ako se ne prepozna uzrok ovog stanja i ne preduzmu odgovarajuće terapijske mjere, razvija se hiperkalemija, srčani zastoj. Vi-rilizacija spoljnih genitalija je više izražena u djece sa ovim oblikom KAH-a. Kod muške novorođenčadi sa potpunim nedostatkom 21-OH znaci adrenalne krize sa gubitkom soli se obično javljaju izmedju 2. i 4. nedjelje po rođenju. U KAH bez gubitka soli sa parcijalnim deficitom 21–OH znaci gubitka soli se obično ne razvijaju, a predominiraju znaci virilizacije. Kod ženske djece sa potencijalno normalnim uterusom i ovarijumima, usled virilizacije, polni razvoj se kreće u pravcu heteroseksualnog izgleda. Nenormalnosti spoljnih genitalija mogu da variraju od blagog uvećanja klitorisa do potpune fuzije labioskrotalnih nabora i formiranja skrotuma, razvojem klitorisa do veličine normalnog penisa. Znaci pubične dlakavosti se javljaju obično rano, često prije drugog rodjendana. Akne mogu da budu jako izražene, glas postaje dublji, a može da se javi i izražena pigmentacija. Kod muške djece polni razvoj u fetalnom razvoju protiče normalno. Kod blagih oblika znaci gubitka soli se obično ne javljaju. Kod ove djece se tokom prvih mjeseci po rođenju mogu primijetiti uvećanje penisa i pojačana pigmentacija. Testisi su meki, slabije se uvećavaju izuzev u rijetkim slučajevima kada su prisutne aberantne adrenalne ćelije koje dovode do jednostranog ili obostranog uvećanja testisa. Glavne kliničke promjene kod muške djece su vezane za prerano polno sazrijevanje koje se odvija pod slikom lažnog preranog puberteta. Znaci obično postaju vidljivi izmedju 1. i 5. godine života. Javljaju se pubična i aksilarna kosmatost, uvećanje penisa i skrotuma, a testisi se zadržavaju na predpubertetskoj veličini, tako da izfgledaju mali u odnosu na uvećani penis. Uporedo sa navedenim kliničkim znacima zapaža se ubrzan tjelesni rast, praćen veoma ubrzanim kostnim sazrijevanjem i razvijanjem. Zbog ubrzanog kostnog sazrijevanja djeca su viša u odnosu na vršnajake, ali sa prevremenim zatvaranjem epifiza dugih kostiju, rast prestaje i definitivna visina je mala. Laboratorijaski nalazi. Hormonalne analize su ključne za postavljanje dijagnoze (Tabela 1). Hormonsku potvrdu nedostatka 21-OH daje nalaz visokih

47


prije 8. nedjelje gestacije. Ako je fetus muški, tretman se može prekinuti. Ako je fetus ženski i oboleo od KAH, terapija se nastavlja tokom trudnoće. Terapijom se uspješno prevenira virilizacija ženskog fetusa, ali efekti tretmana na duži rok nijesu poznati.

Terapija Osnovni pristup u terapiji predstavlja supstitucija nedostatka kortizola davanjem lijeka u Tabela 1. Najvažnije biohemijske i genotipske karakteristike pojedinih oblika KAH dozama kojima će se suprimirati prevelika sekrecija ACTH i CRH, kao i prekurzora kortizola i adrenalnih androgena. Na taj način treba da se odstrane svi negavrijednosti ACTH i izrazito povišene koncentracije 17-OHP u tuivni učinci ACTH na koru: da se spriječi sklonost ka gubitku serumu, koje su kod djece sa klasičnim oblikom bolesti 100-500 soli, dalja virilizacija, omogući dostizanje normalne tjlesne visine, puta veće u odnosu na zdravu djecu istog uzrasta i pola. Kada normalan početak polnog razvoja i fertilnost u odraslom dobu. postoji mogućnost za odredjivanje 17-OHP, nije potrebno da se Lijek se daje peroralno u dozi od 25 mg/m2 površine tijela pou urinu odredjuju 17-KS, koje je vezano sa teškoćama u skupljanju dijeljeno u 2-3 doze. Večernja doza treba da je veća od jutarnje, urina. U varijanti KAH sa kasnim početkom, u kojem bazalne kako bi se postigla supresija ranog jutarnjeg povećanja sekrecije vrijednosti 17-OHP nijesu tako visoke, pa se nedostatak 21-OH ACTH. Međutim, ne mali broj autora predlaže da se od ukupne može potvrditi intravenskom stimulacijom sa ACTH. Uopšte, dnevne doze dvije trećine daju izjutra, a jedna trećina uveče. koncentracija 17-OHP raste četvorostruko poslije injekcije ACTH. Doza se smanjuje i obično treba da se kreće u rasponu 8-10-15 Pik 17-OHP od 121 nmol/L ukazuje na deficit 21-hidroksilaze, mg/m2. Čini se da je u izboru terapije pored praćenja biohemijskih odnosno KAH. Pik 17-OHP od 30-36,3 nmol/L ukazuje (po pokazatelja (17-OHP, ACTH i 24–satnog praćenja izlučivanja većini autora) na late-onset formu KAH-a, pik 17-OHP od 9-21 steroidnih metabolita urinom), najvažnije praćenje godišnjeg nmol/L ukazuje da se radi o heterozigotnoj osobi. prirasta djeteta. To je u osnovi najsigurniji pokazatelj odnosa datih Nedostatak 21 hidroksilaze sa kasnim početkom (late glikokortikoida, koji, uz to što suprimiraju lučenje ACTH, negativno onset forma). Znaci virilizacije se ispoljavaju kasnije, najčešće utiču na rast, i androgena, koji pospješuju rast. Prevaga jednih ili tokom ili poslije puberteta. U ranijem uzrastu može da se ispolji drugih odražava se na godišnji prirast djeteta. Normalan rast i kao prerana pubarha.U porodicama sa simptomatskim KAH razvoj sa godišnjim prirastom, koji se kreće u fiziološkim granicama, postoje članovi koji imaju biohemijske nalaze kao i oboljeli, ali ostaju bez simptoma cijelog života. To je tzv. kriptogeni oblik bolesti. ukazuje da je uspostavljeni hormonalni balans dobar. Za uspješnost terapije na duži rok, posebno su važni kod dječaka volumen testisa, Brza hromozomalna dijagnoza treba da se uradi kod sve a kod ženskih fertilnost. Povećano dobijanje u težini, hipertenzija, novorodjenčadi sa nejasnim (dvosmislenim) genitalijama. Ultraporemećaj rasta i osteopenija su znaci predoziranja. Kod ženskih sonografija, CT i MR nadbubrežnih žlijezda mogu biti od koristi, osoba sa KAH je smanjena fertilnost (oko 40%) i pripisuje se posebno u prikazivanju anatomskih osobina karličnih organa ili brojnim činiocima, od kojih su najvažniji nedovoljna prolaznost u lokalizaciji tumora. Vaginogram sa upotrebom kontrasta od kointroitusa vagine i neadekvatno liječenje, koje dovodi do neredovnih risti je za prikazivanje unutrašnjih anatomskih karakteristika u menstrualnih ciklusa praćenih anovulacijom. novorodjenčadi sa nejasnim spoljnim genitalijama. Kod bolesnika koji ispoljavaju znake nedostatka aldosterona (gubitak soli) treba davati mineralokortikoidne hormone. Prenatalna dijagnostika U djevojčica sa viriliziranim genitalijama, plastiku velikog klitorisa treba uraditi tokom prve godine života. Plastika vagine se prepoPrenatalna dijagnoza deficita 21-hidroksilaze moguća ručuje u vrijeme kada treba da počne pubertet. je određivanjem 17-OHP, HLA tipizacijom i DNK analizom. Dijagnoza bolesti se postavlja u drugom trimestru trudnoće odredjivanjem koncentracije 17-OHP i andriostenediona u amnionskoj tečnosti. Na ovaj način se obezbjedjuje visok procenat sigurnosti u dijagnozi klasičnog oblika KAH sa gubitkom soli, ali se pokazala nedovoljno pouzdanom u obliku KAH bez gubitka soli, kao i oblicima sa kasnim početkom. Zbog toga se radi sigurnije prenatalne dijagnoze svih oblika KAH-a određivanje 17-OHP i androstenediona u amnionskoj tečnosti treba da se kombinuje sa HLA tipizacijom i/ili DNK analizom. Za HLA tipizaciju preduslov je da se poznaje HLA genotip prvog oboljelog djeteta u porodici, kao i genotip roditelja. Cilj terapije je da se podigne nivo glikokortikoida u fetusu i na taj način suprimira povišena sekrecija ACTH, koja dovodi do hiperplazije nadbubrežnih žlijezda i virilizacije ženskog fetusa. Tretman treba započeti

48

Skrining novorođenčadi Glavni ciljevi masovnog skrininga novorođenčadi na KAH sastoje se u prevenciji adrenalne krize i smrtnog ishoda u slučaju neprepoznate i neliječene bolesti u muške i sprečavanju pogrešnog odredjivanja pola kod ženske novorodjenčadi. Oni se mogu proširiti i na otkrivanje djece sa blažim oblicima bolesti, kod kojih treba da se spriječi štetno djelovanje viška androgena, odnosno prerano polno sazrijevanje i nizak rast u odraslom dobu, i potencijalni efekti u pogledu psihoseksualne orijentacije kod ženskih osoba. Masovni neonatalni skrining na KAH počeo je u nekim zemljama 1977. godine, kada je razvijen metod za mjerenje 17-OHP i iz kapi osušene krvi.


Brinite o zdravlju na inteligentan način!

bez alergena bez glutena bez laktoze bez mliječnih bjelančevina

Od prvog dana života za: t proliv bilo koje etiologije t pomoć kod dojenačkih kolika t obnovu crijevne mikroflore Lactobacillus rhamnosus, LGG® Bifidobacterium, BB-12® www.jglprobiokulture.com, www.jgl.hr

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me


Obilježen Svjetski

dan dijabetesa

U znak podrške Svjetskom danu borbe protiv dijabetesa (14. novembar), kao i u cilju širenja svijesti o ovom stanju koje dobija sve veće razmjere, po ugledu na ostatak svijeta, u Podgorici, a i drugim crnogorskim gradovima održan je niz aktivnosti. Prema procjenama Instituta za javno zdravlje Crne Gore oko 56.000 odraslog stanovništva ima dijabetes. Dijabetes je u Crnoj Gori peti vodeći uzrok umiranja, a skoro polovinu oboljelih čini radno sposobno stanovništvo. Najnovije procjene Međunarodne dijabetes federacije (International Diabetes Federation IDF) pokazuju da svaka jedanaesta osoba u svijetu ima dijabetes, ili približno 415 miliona ljudi, što odgovara populaciji Evrope. U preko 160 zemalja, obilježava se Svjetski dan borbe protiv dijabetesa. a Crna Gora je jedna od njih. - Svaki jedanaesti građanin Crne Gore ima jedan od dva

50

tipa dijabetesa. Vjerovatno smo u vrhu na nivou Evrope, ali smo prosjek kad se uzmu u obzir zemlje svijeta. Više od 90 odsto pacijenata oboljelo je od dijabetesa tipa 2, koji je nekad bio poznat kao “starački dijabetes”, ali od ove bolesti sve češće obolijevaju mlađi ljudi, što je posljedica neurednog načina života. Tip 2 dijabetesa se sve češće dijagnostikuje i kod djece i adolescenata, kao posljedica rastuće epidemije gojaznosti. Manji broj oboljelih pati od dijabetesa tipa 1, autoimune bolesti, a to su uglavnom djeca, kaže internista endorinolog dr Đorđe Krnjević. Prema riječima dr Krnjevića, dijabetičari u Crnoj Gori su “terapijski dobro pokriveni”. - Terapija je dostupna i to na teret Fonda zdravstva, a radi se o terapijskom opsegu koji je dostupan svuda u Evropi. Ono što je i dalje problematično jeste prevencija i činjenica da Crnogorci nisu dovoljno upoznati sa problemima i posljedicama


ove bolesti, istakao je Krnjević. Sa ciljem da se promovišu zdravi stilovi života kao jedan od preduslova za prevenciju dijabetesa, 14.novembra, članovi nevladinog sektora i ljekari vozili su bicikla ulicama Podgorice, iako je bio kišan dan. Nevladine organizacije: Društvo za borbu protiv šećerne bolesti „Plavi krug“ iz Bara, “BiciKlinički pokret“ (klub ljubitelja biciklizma iz Kliničkog centra) i NVO „Dijabetes“ iz Podgorice, uz podršku organizacije Biciklo.me, organizovali su biciklističku vožnju sa namjerom da skrenu pažnju na značaj fizičke aktivnosti, Svjetski dan dijabetesa 2017. posvećen je unapređenju zdravstvene zaštite žena koje su u riziku da obole, ili su oboljele od dijabetesa. U organizaciji NVO Društvo za borbu protiv šećerne bolesti “Plavi krug Bar” i NVO “Dijabetes” Podgorica u glavnom gradu Crne Gore, u hotelu “Ville” je održano edukativno predavanje na kome su predsjednici ovih udruženja: internista– endokrinolog dr Valentina Kalinić i Ivan Milašević govorili o značaju udruženja lica sa dijabetesom kroz edukaciju. Takođe, istaknut je napredak u saradnji sa Fondom za zdravstveno osiguranje, koja je rezultirala da osobe sa dijabetesom na insulinskoj terapiji besplatno dobijaju trakice i lancete. Edukativna predavanja održali su: dr Đorđe Krnjević, endokrinolog KCCG na temu „Gojaznost i dijabetes”, dr Aleksandar Grdinić, ginekolog-perinatolog KCCG koji je govorio o “Dijabetesu i trudnoći”, psiholog Ana Golubović, čija je tema na ovom edukativnom predavanju bila “Prihvati dijabetes”. Ispred Plavog kruga Crne Gore, Vuk Đuranović je upoznao prisutne sa mobilnom aplikacijom za pomoć u dijabetesu. Značaj edukacije i ovakvih aktivnosti ličnim prisustvom podržali, iz Fonda za zdravstveno osiguranje, direktor Senad Čirgić, a iz Ministarstva sporta ministar Nikola Janović.

Više od 35 odsto odraslih osoba u Crnoj Gori ne zna da boluje od šećerne bolesti, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ). U toj zdravstvenoj ustanovi, na stručnom skupu u okviru kontinuirane medicinske edukacije zdravstvenih radnika, obilježen je Svjetski dan dijabetesa, 14. novembar. Iz Instituta za javno zdravlje navode da otkrivanje i razlikovanje tipova šećerne bolesti nije jednostavan proces, tako da u svijetu oko 50 odsto oboljelih odraslih osoba ne zna da su oboljele od šećerne bolesti i često dijagnoza tipa bolesti postaje očigledna tek tokom vremena. Dijabetes se može otkriti kod „naizgled zdravih“ osoba „slučajno“ testiranih, kod osoba koje su testirane na osnovu procjene rizika za prisustvo bolesti i kod testiranih pacijenata sa simptomima šećerne bolesti. Iz IJZ su objasnili da su prekomjerno mokrenje, prekomjerna žeđ, gubitak u težini čak i uz povećan unos hrane, umor, mučnina, povraćanje i sklonost infekcijama klasični simptomi dijabetesa. Prijavljivanje osoba u stanju dijabetesa u Registar šećerne bolesti u IJZ, kako su podsjetili, počelo je u januaru 2013. godine sa svih nivoa zdravstvene zaštite. Prema podacima Registra šećerne bolesti i informacionog sistema primarne zdravstvene zaštite, te godine je nacionalna prevalencija dijabetesa iznosila 10,5 odsto, kazali su iz IJZ. Iz Instituta javnog zdravlja su kazali da korištenjem cjelokupnog multidisciplinarnog znanja treba izgraditi društveno odgovoran i naučan pristup zdravlju u crnogorskom društvu. Ovakvim pristupom zdravlju ćemo postići realno izvodljiv cilj zdravstvene politike u bliskoj budućnosti, da svake kalendarske godine u Crnoj Gori broj novooboljelih odraslih osoba od dijabetesa tipa dva bude manji, zaključili su iz Instituta. B. Dabić

51


Prihvati d i j a b e te s Mr Ana Golubović Popović, psiholog Dom zdravlja “dr Nika Labović” Berane, CMZ Da bi uopšte krenuo proces bilo koje vrste razrešenja, odnosno iscjeljenja bilo koje bolesti, pa i u ovom slučaju dijabetesa, prihvatanje je prvi najneophodniji korak, to je obično onaj trenutak kada je čovjek u saznanju da ima hroničnu ili doživotnu bolest, saznanje da je obolio od neizlječive bolesti. U tom momentu, kada dobije čovjek tu potvrdu, ulazi u jedno stanje psihološkog šoka, što je jedan odbrambeni mehanizam gdje se obično emotivno distancira od teme, gdje bi racionalno mogao da spozna istinu o određenoj situaciji sa kojom se suočio - to je onaj period kada ljudi prikupljaju informacije o bolesti, načinu izlječenja i liječenju, to može da potraje, što kraće traje to brže počinje proces liječenja, što duže traje usporava se mogućnost da se krene na put izlječenja, odnosno period oporavka. Što prije se osoba osvijesti to prije dođe do osoba koje imaju slična iskustva, koje svojim primjerom mogu pomoći. A

52

to jeste da sa diabetesom može se normalno živjeti ali je neophodno da se pridržavaju određenih pravila u smislu uzimanje propisane terapije, fizičke aktivnosti i unosa zdrave hrane, što nije pravilo koje trebaju poštovati samo ljudi koji imaju dijabetes, već svi oni koji žele da žive zdravim životom. Zato je važno da skrenemo pažnju ne samo oboljelima već i zdravima, da je jako važno mijenjati način života, stil života, način ishrane, uvesti više fizičke aktivnosti. Dijabetes ne poznaje godine, dijabetesu nije bitno da li ste muškog ili ženskog pola, dijebetesu nije bitno da li spavate ili ste budni, ne postoji lijek za dijabetes, ne može se spriječiiti. Život s dijabetesom može dovesti do tjeskobe, tuge i depresije kroz teret koji dijabetes nosi i njegov utjecaj na funkcije i kvalitet života. Problemi u promjenama raspoloženja mogu dovesti do slabijih rezultata samokontrole, zbog smanjene sposobnosti


da osoba brine o svom zdravstvenom stanju, ili do nezadovoljavajuće komunikacije na liniji doktor-pacijent. Svakodnevne brige oko različitih životnih aspekata izazivaju veliki napor i stres koji posljedično može dovesti do depresije. Depresija je poremećaj raspoloženja koji karakteriše niz simptoma među kojima su najčešći negativne misli i očekivanja, beznadnost, samokritičnost i osjećaj bezvrijednosti, povlačenje u sebe, iznenadni gubitak apetita ili pretjerani apetit, nesanica ili pretjerano spavanje, osjećaj krivice, žalosti i tjeskobe, te gubitak energije, interesa i generalna tromost. Ukoliko je ovakvo stanje neprekidno prisutno tokom najmanje dvije nedjelje, a predstavlja promjenu u odnosu na uobičajeno funkcionisanje pojedinca, potrebno je potražiti pomoć kako bi se utvrdilo da li je zaista riječ o depresivnoj epizodi i na koji način osoba može dobiti stručni savjet. Istraživanja pokazuju da među oboljelima od dijabetesa petina njih, ili čak četvrtina, pati od depresije, a najčešćim uzrokom ove povezanosti smatra se stres. Bilo da pojedinac vidi sebe kao "osobu s dijabetesom" ili kao "dijabetičnog pacijenta", vrlo je važno u smislu emocionalne prilagođenosti i njenog uticaja na samokontrolu. Koliko je ta etiketa zapravo značajna, o tome se vode rasprave, no koncept je neupitan - ljudi koji prvenstveno vide sebe kao "osobu koja ima dijabetes" mogu osjećati veću kontrolu nad svojim stanjem i obavljati samokontrolu bolje, a oni koji sebe vide kao "dijabetinog pacijenta“ podrazumijevaju da ih je dijabetes pretvorio u nekoga čije je stanje loše, pod povećanim su psihičkim stresom te takođe imaju slabije rezultate samokontrole. Širok je izbor strategija koje koriste osobe s dijabetesom za suočavanje s psihološkim stresom. Hoće li stres zbog bolesti negativno djelovati na psihičko zdravlje pojedinca

najviše zavisi od strategija suočavanja s bolešću koje pojedinac primjenjuje. Emocionalne reakcije koje služe trenutnom „ventiliranju“ emocija i pražnjenju napetosti učinkovita su reakcija na bolest samo tokom kratkog razdoblja, a dugoročno su povezane s lošim kvalitetom života oboljelih. Ono što pomaže prilagođavanju na dijabetes je aktivno suočavanje s bolešću i to putem edukacije o potrebnim mjerama i načinima držanja dijabetesa pod kontrolom, te putem traženja informacija i socijalne podrške. Kod socijalne podrške važno je da ona bude primjerena, te da je pojedinac ne percipira kao znak samilosti od drugih ili znak sopstvene bespomoćnosti i nemogućnosti kontrole bolesti. U tom kontekstu važnije je da osoba koja boluje od dijabetesa u svojoj okolini nailazi na prihvatanje, razumijevanje i odobravanje, a ne pretjeranu pomoć oko samog tretmana bolesti. U porodičnoj okolini važno je da su članovi, kao i sami dijabetičari, prvenstveno dobro informisani te da pružaju podršku. Ono što valja istaći jeste da su se grupe podrške od strane drugih dijabetičara poput sastanaka, kampova, radionica dijabetičara, pokazale vrlo korisnima za poboljšanje kvaliteta života i psihičkog nošenja s dijabetesom, posebno u starijoj dobi. Takvi skupovi omogućuju upoznavanje, te su kao takvi izvrsna prilika za razmjenu iskustava i znanja te davanje i primanje socijalne podrške i ohrabrenja od strane ljudi u sličnoj situaciji. U slučaju da osoba sa dijabetesom primijeti da se ne uspijeva samostalno a ni uz pomoć društvene okoline izboriti s depresijom i tjeskobom, te da zbog toga ima teškoća koje se odražavaju na kvalitet života, najbolje je obratiti se timu za mentalno zdravlje, gdje će uz razgovor dobiti potrebnu pomoć.

53


Procjena gestacijske zrelosti novorođenčeta Dr Snežana Grubač, pedijatar neonatolog Opšta bolnica Nikšić

ŠTA JE GESTACIJSKA ZRELOST? Gestacijska zrelost (gestacijsko doba) računa se od prvog dana posljednje menstruacije. Prema opšteprihvaćenom dogovoru, gestacija, odnosno trudnoća traje 40 nedjelja ili 280 dana, ili 10 lunarnih mjeseci (lunarni mjesec ima 28 dana) ili 9 kalendarskih mjeseci. Dozvoljene su varijacije ukupno 5 nedjelja – tri prije i dvije nakon datuma predviđenog porođaja. Donešeno (terminsko) novorođenče je ono koje je rođeno sa najmanje 37 nedjelja, a najviše sa 42 nedjelje gestacije. Svako novorođenče rođeno prije tog roka je nedonešeno (preterminsko ili nedonošče) a rođeno poslije toga roka prenešeno (postterminsko). Kada nema podataka o posljednjoj menstruaciji ili su oni nepouzdani, koriste se ultrazvučne metode za predviđanje termina porođaja. Međutim, kada se beba rodi, na osnovu kliničkog pregleda se sa mnogo većom preciznošću može odrediti koliko je gestacija trajala, tako da se pedijatar ne rukovodi predviđenim terminom porođaja, već onim što vidi pred sobom. Inače samo se 3% žena porađa na proračunati datum termina.

54


KAKO LJEKAR PROCJENJUJE GESTACIJSKU ZRELOST NOVOROĐENČETA? U procjeni gestacijske zrelosti novorođenog djeteta koristi se više metoda koje se mogu međusobno kombinovati. Za brzu orjentaciju se najviše koristi procjena na osnovu sljedećih tjelesnih karakteristika: - izgled kože, - ušna školjka, - veličina bradavice na mliječnoj žlijezdi, - brazde na tabanu i - izgled spoljnih polnih organa i to: kod dječaka položaj testisa, a kod djevojčica pokrivenost malih usana velikim. Sabiranjem broja dobijenih bodova (0, 1 ili 2 za svaku od karakteristika) sa brojem 30 dobija se vjerovatna gestacijska zrelost bebe u nedjeljama. Tjelesna masa na rođenju nije mjerilo donešenosti bebe kako se ranije smatralo, ali je ona važan parametar kada se procjenjuje uhranjenost novorođenčeta. Postoje djeca koja su previše sićušna ili mala, kao što ima pravih malih „džinova” – hipertrofična novorođenčad. Najveći broj novorođenčdi se na krivuljama fetalnog rasta (koje su napravljene prema polu, gestacijskoj zrelosti i redosljedu rađanja – paritetu majke) nalazi između 10 i 90 percentila i nazivamo ih eutrofičnom (normalno uhranjenom ). Bebe koje su na tabelama rasta ispod 10 percentila nazivaju se hipotrofičnom ili malom za datum (termin ) porođaja. Među njima ima konstitucionalno sitne djece koja su nasljedno mala, ali su pri tom potpuno zdrava i ne nose nikakve posebne rizike

za svoj budući život. Međutim, ima i djece čija se krivulja rasta, bilježena na ultrazvučnim pregledima tokom trudnoće, nalazi ispod normalne krivulje i označava intrauterusni (unutarmaterični) zastoj i pokazuje da nešto nije bilo u redu dok je beba bila u maminom stomaku. KAKO IZGLEDA NORMALAN RAST I RAZVOJ BEBE TOKOM TRUDNOĆE ? Život ploda u materici se dijeli na dva razvojna perioda: EMBRIONALNI traje prvih 10 nedjelja i u njemu se odvija tzv. organogeneza odnosno razvoj svih unutrašnjih organa. Na kraju ovog perioda embrion je težak samo 2.8gr, a visina u sjedećem položaju mu iznosi oko 3 cm. Svi nepovoljni uticaji koji mogu da djeluju na plod u ovom intervalu – dovode do njegovih velikik oštećenja pa i gubitka. FETALNI traje od 11 nedjelje do kraja trudnoće. Tokom njega plod, koji se sada naziva fetusom, raste i to tako što mu se u drugom trimestru linearno povećavaju dužina i masa, da bi krajem trudnoće prirast mase bio nešto manji. Ukoliko porođaj kasni prirast tjelesne mase se potpuno zaustavlja. Nakon rođenja beba nastavlja da raste nešto sporije nego prije toga. Ipak, njen rast tokom prve godine je brži nego u bilo kom kasnijem periodu života. Brojni činioci, koji mogu da potiču od majke, samog ploda, posteljice ili sredine u kojoj majka živi, utiču na fetalni rast. Razni faktori koji remete ove činioce mogu da dovedu do toga da se rodi dijete koje ima simptome intrauterusnog zastoja u rastu. Može da bude nedonešeno, rođeno na termin ili prenešeno.

55


Male boginje - kako se zaštititi i spriječiti epidemiju?

Dr Biljana Ivelja, pedijatar Dom zdravlja, Cetinje U regionu (Srbiji, Kosovu, Makedoniji), proglašena je epidemija malih boginja zbog čega se realno može očekivati pojava ove bolesti i u našoj zemlji. Epidemija je proglašena u nekim evropskim zemljama: Italiji, Njemačkoj, Francuskoj, Rumuniji, gdje su zabilježeni smrtni slučajevi. Ovoj nepovoljnoj situaciji, nažalost, pogoduje pad stope vakcinacije djece u Crnoj Gori u posljednjih par godina.

56

Simptomi i tok bolesti Male boginje su virusna, vrlo zarazna bolest, koja se uspješno sprječava vakcinacijom. Male boginje su jedna od najlakše prenosivih infektivnih bolesti. Bolest se prenosi direktno, kapljičnim putem. Izvor zaraze je osoba oboljela od morbila, u toku inkubacionog stadijuma (period bez simptoma bolesti i nekoliko dana nakon izbijanja ospe). Nakon inkubacionog perioda, koji traje 7-10 dana, dolazi do pojave povišene temperature 38°C – 40°C, malaksalosti, gubitka apetita, kijavice, kašlja poput laveža psa, gušobolje, konjunktivitisa (tkz plačni facijes). Promjene na sluznici usne duplje (mrljasti enantem ili Koplikove pjege) pojavljuju se 1-2 dana prije osipa i karakterističan su znak ove bolesti. Tek četvrtog ili petog dana bolesti dolazi do pojave karakterističnog osipa koji se tipično pojavljuje prvo iza ušiju i na čelu a potom zahvata lice, vrat, trup i ekstremitete. Osip je pjegast i sitnocrven, po njegovom izbijanju temperatura se obično spušta na normalu. Promjene u krvnoj slici su karakteristične. Javlja se leukopenija (smanjen broj leukocita) sa limfocitozom. Specifično liječenje ne postoji, a eventualne bakterijske komplikacije liječe se antibiotskom terapijom.


Prije uvođenja vakcinacije morbili su bile gotovo obavezna bolest u djetinjstvu, danas su one rijetka bolest sa sporadičnim javljanjem, zahvaljujući vakcinaciji, a obolijevaju uglavnom odojčad u vrijeme kad se smanjuje broj antitijela dobijenih od majke kao i nevakcinisane osobe. Imunitet poslije morbila je trajan. Komplikacije su česte kod mlađe djece kao upala pluća, upala ušiju, upala mozga. Jedina adekvatna zaštita je pravovremena vakcinacija MMR vakcinom koja obezbjeđuje 95 -97% zaštite Vakcinacija i revakcinacija protiv morbila u Crnoj Gori vrši se kombinovanom živom, atenuisanom MMR vakcinom (morbili, parotitis, rubeola) kontinuirano u skladu sa Pravilnikom o imunizaciji - djece od navršenih 12 meseci života, i revakcinacijom prethodno vakcinisane djece do navršenih sedam

godina života. Vakcina se prima u dvije doze, u 12-tom mjesecu života i pred polazak u školu. Svu djecu uzrasta od navršenih 12 meseci života do navršenih 14 godina života koja su nevakcinisana i nepotpuno vakcinisana treba vakcinisati, odnosno revakcinisati. Minimalni razmak između dvije doze vakcine može biti četiri nedjelje. Naučni dokazi i studije sprovedeni tokom 20 proteklih godina negiraju povezanost autizma, inflamatornih bolesti crijeva, astme i ove vakcine (izvor: centar za kontrolu bolesti SZO - CDC). Procenat vakcinisanih preko 95% objezbjedjuje kolektivni imunitet koji populaciju štiti od epidemije. Podsjetimo se da određenih bolesti nema ne zato što su spontano prestale, nego zato što su eliminisane vakcinacijom.

57


NVO Prvo udruženje roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju NVO „Prvo udruženje roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju“ počelo je sa radom u oktobru 1997. godine i prvo je formirano udruženje roditelja ovog tipa u Crnoj Gori. Udruženje je dobrovoljna, samostalna, neprofitna, socio-humanitarna organizacija čiji je osnovni cilj postizanje najvećeg mogućeg stepena samostalnosti, edukacije i socijalne inkluzije djece i omladine sa smetnjama u psihofizičkom razvoju. Naša MISIJA je uticanje na stvaranje jednakosti i potpune integracije djece i omladine sa smetnjama u razvoju u sve sfere društva, bez obzira na stepen i vrstu smetnje, podrškom razvoju usluga zdravstvene i socijalne zaštite, obrazovanja, zapošljavanja, jačanje porodice kao i podizanje nivoa svijesti društva o njihovim pravima i mogućnostima. Naša VIZIJA je stvoriti uslove u društvu koji će djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju prihvatiti bez vrijednosnih ograničenja. Naš CILJ je okupljanje roditelja koji imaju djecu sa smetnjama u tjelesnom i mentalnom razvoju, građana humanista, donatora, sponzora i stručnjaka, koji žele da pomognu akcije udruženja radi socijalizacije, rehabilitacije, integracije u društvenu i radnu sredinu djece sa smetnjama u razvoju. Naš zadatak je sprovođenje aktivnosti na unapređenju i razvoju sistema socijalne, zdravstvene i invalidske zaštite. Finansiramo se od projekata, članarine i donacija. Članovi Prvog udruženja su roditelji djece i omladine sa smetnjama u razvoju koji učlanjenjem stiču pravo da njihova djeca budu korisnici usluga udruženja. Udruženje trenutno ima 117-oro djece i omladine sa

58

smetnjama u razvoju od 1-34 godine (56 dječaka i 61 djevojčica) i preko 120 roditelja koji su volonteri u udruženju. Naravno, ne možemo govoriti o sistemskom i organizovanom servisu volontera jer roditelji volontiraju u zavisnosti od potrebe i projekata koje realizuje naše udruženje, a uglavnom se to odnosi na organizovanje pojedinih događaja, razne proslave i okupljanja bitnih za udruženje. Vjerovatno bi volontersko angažovanje roditelja bilo veće da nisu opterećeni sa 24-oro časovnom njegom djeteta sa smetnjama u razvoju, tako da objektivno nisu u mogućnosti da pruže svoj maksimum kad je upitanju volonterizam. Realizovali smo 36 projekata i bili smo partneri mnogim relevantnim organizacijama kao što su Save the children UK, UNICEF, USAID, IRD, Coca Cola Hellenic, FAKT i CNF i dr.


U realizaciji projekata koji su realizovani u Prvom udruženju bili smo partneri ili nosioci projekata sa državnim institucijama sistema i to sa MRSS i Opštinom Glavnog grada Podgorica, gdje imamo stalnu i odličnu saradnju. Udruženje je član Nacionalne asocijacije roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju Crne Gore - NARDOS i bili smo članovi koalicije NVO-a za izradu „Alternativnog izvještaja o stanju prava djeteta u Crnoj Gori. Udruženje se nalazi u ulici Ivana Milutinovića br. 5 Podgorica. Radimo u prostorijama od oko 180 m kvadratnih na dva nivoa, koje smo dobili na korišćenje od Glavnog grada Podgorice, kao vid podrške naporima koje ulažemo na poboljšanju kvaliteta života djece i omladine sa smetnjama u razvoju. Trenutno imamo 24 zaposlena lica, osamnaest 18 po ugovoru o radu na određeno vrijeme: tri fizioterapeuta 15 personalnih asistenata. Stručnu podršku korisnicima honorarno pružaju četvoro stručnih lica: fizioterapeut, defektolog, logoped, radno-okupacioni terapeut i po potrebi fizijatar, koji svakodnevno pružaju stručnu podršku za 64-oro djece i omladine sa smetnjama u razvoju. Administrativno-finansijske poslove vodi sekretar udruženja i koordinator projekata, koji je predsjednik udruženja i ovlašćeno lice za zastupanje istog. S obzirom da u kontinuitetu godinama sprovodimo slične aktivnosti, prostor je opremljen sa neophodom opremom za rad predviđen projektima. Raspolažemo sa salom za fizikalni tretman koja je opremeljena neophodnom fizikalnom opremom - stunjače, stolovi za fizioterapeutski tretman, trenažno biciklo, kosa ravan, lopte, tegovi, kvadriceps, kao i dobro opremljenim logopedskim i defektološkom kabinetom (kasfa sistem, vibrafon sa sondama kao i velikim brojem didaktičkog materijala). Naš rad je podržan Konvencijom Ujedinjenih Nacija o pravima djeteta, čija je potpisnica i naša država. U dugogodišnjem radu veliki je broj donatora koji su podrželi naše napore a najznačajniji su: Glavni grad Podgorica, Komisija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću Vlade Crne Gore, Fakt i CNF, Zavod za zapošljavanje Crne Gore, Societe Generale banka Montenegro, Coca Cola Helenik CG, Grawe osiguranje a.d.Podgorica. Već 20 godina udruženje u svojim prostorijama sprovodi različite programe rehabilitacije i podrške, a svi projekti su doprinijeli okupljanju roditelja, druženju i napretku djece i omladine, praćeni od strane raznih stručnih lica. Svi projekti su davali pozitivne rezultate. U 20-o godišnjem radu u saradnji sa najboljim stručnim licima u Crnoj Gori iz oblasti defektologije i fizikalne rehabilitacije pružali smo servise podrške djeci i omladini sa smetnjama u razvoju. Kroz različite slobodne i projektne aktivnosti unapređivali smo praksu i davali dobar primjer prakse relevantnim činiocima o adekvatnim i uspješnim načinima podrške djeci i omladini sa smetnjama u razvoju. Medijski smo prezentovali naš rad i postignuća i na taj način podizali svijest lokalne zajednice o potrebama i pravima naše ciljne populacije. Kao primjer dobre prakse možemo navesti više projekata u 20-to godišnjem radu,a jedan od novijih primjera je da smo prvo roditeljsko udruženje djece i omladine sa smetnjama u razvoju, koje je učestvovalo u Koaliciji NVO za pisanje Alternativnog izvještaja o primjeni Konvencije o pravima lica sa invaliditetom od januara do jula 2017. godine.

Naš predstavnik je zajedno sa predstavnicima Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore učestvovao u predstavljanju Alternativnog izvještaja Komitetu UN, sesija 18 od 14.08. do 19.08.2017. godine. Prateći smjernice koje je razvio UN Komitet za države članice, u skladu sa članom 35, stav 1. Konvencije, pripremili smo Alternativni izvještaj, čiji se sadržaj i suština odnose na „propuste” države u dostavljanju relevantnih podataka ili ne postupanje države u konkretnim oblastima u skladu sa obavezama, principima i načelima Konvencije. Alternativni izvještaj je nastao kao rezultat dugogodišnjeg zagovaranja, predlaganja i praćenja primjene UN CRPD od strane OOSI u Crnoj Gori, i njihovih monitoring izvještaja u različitim oblastima, kao i Studija praktične politike, istraživanja i percepcije diskriminacije, i drugih analiza na kojima su radile i rade OOSI. Alternativni izvještaj se zasniva i na iskustvima OSI iz prakse i izvještavanju medija, te analiza i iskustava osoba s invaliditetom koji su dostavljeni Koaliciji tokom pripreme Izvještaja. (Projekat podržan od strane International Disability Alliance IDA) Takođe, možemo navesti da smo jedna od rijetkih organizacija koja je od 2010. Godine pilotirala projekat „Asistent u nastavi”, na osnovu kojeg smo pružali usluge djeci sa posebnim obrazovnim potrebama, koja su uključena u redovne vaspitnoobrazovne ustanove po Inkluzivnom programu. Ministarsvo prosvjete je preuzelo finansiranje ove usluge 2017. godine. (Sl. CG.47/17. Zakon o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama). Trenutno implementiramo programe servisa podrške u vidu pružanja usluga za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju na osnovu odobrenih sredstava od strane Komisije za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću za 2017. godinu i ZZZ CG na osnovu Konkursa za izbor izvođača Javnog rada „Personalni asistent”. Ovi programi su u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti, a definisani su kao vrsta usluge socijalne i dječje zaštite. Jedna od istih je podrška za život u zajednici, gdje su obuhvaćene aktivnosti koje podržavaju boravak korisnika u porodici ili neposrednom okruženju i to: personalna asistencija, pomoć u kući i dnevni boravak. Predsjednik udruženja Savo Knežević

Adresa: Ivana Milutinovića br. 5 tel./fax. 020 241-181 mob. 068-530-033 e-mail: rastimozajedno@yahoo.com web: www.rastimozajedno.me

59


Istine i zablude

ZAŠTO KOSA OPADA? Gubitak kose je problem većine odraslih osoba. Prema statistikama, gubitak kose se javlja kod 70% muškaraca, a smatra se da je kod žena alopecija puno rjeđe stanje, ali statistike pokazuju suprotno, oko 30% žena će se suočiti sa gubitkom kose prije ili kasnije u životu. Na sreću, kod žena gubitak kose obično ne završava potpunom ćelavošću, kao što je slučaj kod muškaraca. Za muškarce je uobičajeno, da u zavisnosti od gena, prije ili kasnije, manje ili više oćelave. Štaviše, gubitak kose se smatra odrazom muževnosti i zrelosti. Međutim, za većinu dama, lijepa, gusta i zdrava kosa predstavlja odraz ženske ljepote. Najljepša kosa je zdrava kosa. Ona je znak da je organizam zdrav. Normalno je da kosa svakodnevno opada? ISTINA - Gubitak od šezdeset do stotinu dlaka dnevno smatra se normalnim i individualan je. Sve što je preko toga smatra se pojačanim opadanjem kose i ukazuje na problem koji treba riješiti. Folikul dlake se stalno obnavlja? ISTINA/ZABLUDA - Kosa raste u ciklusima: anagen od 2 do 6 godina, telogen od 2 do 3 mjeseca i katagen, odnosno faza ispadanja dlake. Folikul naše dlake se stalno obnavlja i ima brojne funkcije. Kosa najviše opada ljeti? ZABLUDA - Sezonsko opadanje kose doživljava oko 20% populacije. Ono se najčešće dešava tokom septembra i oktobra. Pojačano izlaganje sunčevim zracima tokom ljeta uzrokuje i brži rast kose u toplijim mjesecima godine, a baš zbog toga ona u jesen pojačano ispada. U oktobru i novembru se formiraju novi folikuli koji će zamijeniti stare dlake, a takve faze obično traju oko šest nedelja. Trudnicama kosa često opada? ZABLUDA - Postoji niz stanja koja su vezana za proređivanje kose. Na prvom mjestu je sasvim prirodan proces opadanja dlake nakon porođaja. Kada je žena u drugom stanju ima visok nivo progesterona i dlaka koja bi uobičajeno ispadala, zaustavlja se u takozvanoj telogenoj


fazi svih devet mjeseci trudnoće. Nakon porođaja dolazi do naglog pada ženskih hormona u organizmu, a samim tim i do masovnog opadanja kose. Kod nekih žena može doći čak i do ćelavosti na pojedinim djelovima glave. Ovaj proces je u potpunosti povratan i treba sačekati da prođe i da kosa počne da se obnavlja. Ženama najčešće u pedesetim godinama opada kosa? ISTINA - Nagle hormonske promjene kao i prestanak uzimanja kontraceptivnih pilula mogu uzrokovati gubitak kose, a vjerovatnoća je još veća ako u porodici ima slučajeva preranog gubitka kose. Nedostatak estrogena, koji hrani folikulu dlake, javlja se u menopauzi, a jedan je od glavnih razloga zašto ženama u pedesetim godinama počinje naglo da opada kosa. Gubitak kose muškarcima utiče na samopouzdanje? ISTINA - Opadanje kose kod muškaraca uglavnom nije samo estetski problem, već može biti stresno i samim tim utiče na stanje ličnosti, naročito gubitak samopouzdanja. Česta tretiranja prijaju kosi? ZABLUDA - Svaki oblik fizičke traume može da dovede do gubitka kose. Kosa ima svoj životni ciklus: rast, odmaranje i opadanje. Kada je pod konstantnim stresom, životni ciklus kose se omete i ona mnogo brže dolazi u fazu opadanja. Takođe, kosi ne prija ni kada je često vezana, kada se previše fenira i tretira raznim hemijskim sredstvima. Čvrste pletenice, zategnuti konjski rep ili riblja kost mogu da iščupaju kosu iz korjena. Iako se većina žena navikne na taj neprimjetan bol dok pravi neku od omiljenih frizura, česta primjena gumice na glavi vas može ostaviti bez kose. Vitamini povoljno utiču na rast kose? ISTINA/ZABLUDA - Prekomjeran unos vitamina A može izazvati gubitak kose. Putem ishrane je teško prekomjerno unijeti vitamin A. Obično se ovaj problem dešava kod djevojaka koje uzimaju suplemente, posebno beta-karoten za brže crnjenje tokom sunčanja. Zato je jako važno da se prije početka uzimanja bilo kakvih suplemenata posavjetujete sa ljekarom. Emocionalni stres je glavni razlog opadanja kose? ZABLUDA - U odnosu na fizički stres, emocionalni stres daleko rjeđe izaziva gubitak kose, ali to ne znači da nije moguće. Ponekad smo izloženi velikim stresnim razdobljima koja mogu da izazovu preuranjeni gubitak kose. Kvalitet kose može ukazati na neke zdravstvene probleme? ISTINA - Svaka deseta žena uzrasta od 20 do 49 godina pati od manjka gvožđa u krvi, što je najčešći oblik anemije. Anemija u većini slučajeva uzrokuje slabljenje kose, kao i njeno opadanje. Sve se to može spriječiti adekvatnim unosom gvožđa. Takođe nedostatak cinka može dovesti do gubitka kose, trepavica pa čak i izazvati probleme sa kožom glave. Naglo mršavljenje uzrokuje slabljenje kose? ISTINA - Nagli gubitak kilograma je jedan oblik fizičke traume koji može uzrokovati slabljenje kose i njeno opadanje. Do ovoga može doći čak i kada je gubitak kilograma preporučen od strane stručnjaka. Nakon gubitka kilograma u periodu od šest mjeseci kosa se potpuno oporavi. Pojedine terapije imaju za posljedicu gubitak kose? ISTINA - Pojedini ljekovi, a naročito hemoterapija, za posljedicu imaju gubljenje kose. Nažalost, ovo je neizbježno zbog popravljanja zdravstvenog stanja. Utjeha je što će nova kosa koja izraste biti jača, gušća i ljepša nego što je bila ranije. Pravilnom ishranom se može spriječiti gubitak kose? ISTINA - Losos je bogat omega-3 masnim kisjelinama što ga čini jednom od najboljih namirnica za sprečavanje gubitka kose. Spanać se takođe preporučuje jer sadrži puno vitamina, minerala i antioksidanasa. Zobene pahuljice sadrže izvor biotina koji je odličan za zdravlje kose i tjemena. Ostrige, one su takođe odličan izvor cinka kojeg ima i u orasima, govedini i jajima. Sočivo, soja i pasulj bi trebalo češće konzumirati jer sadrže obilje proteina. Kako je kosa uglavnom sastavljena od proteina, važno je da jedete namirnice koje ih sadrže. SAVJETI: - Neophodno je javiti se dermatologu ukoliko se primjeti prorjeđivanje dlake na tjemenu. Sa pravilnom terapijom proces se može zaustaviti, a preostali korjen kose učiniti jačim. - Izmasirate tjeme ricinusovim uljem i ostavite ga tako da prenoći. Jača vlasi i pospješuje rast kose. - Pijte puno vode jer je hidratacija ključ za lijepu i zdravu kosu. - Ukoliko se uvijek češljate na isti način i razdeljak vam je uvijek na istu stranu promijenite joj položaj i vaše tjeme će se osloboditi i kosa početi da raste.

61


Prvi rezultati i iskustva iz SMART pilot projekta Gordana Obradović, mr ph spec. farmaceutske zdravstvene zaštite Uključivanje farmaceuta u sprovođenje racionalne farmakoterapije pokazalo se korisnim sa etičkog i finansijskog aspekta. Farmaceutska komora Crne Gore je pokrenula i realizovala projekat pod nazivom “SMART projekat – Napredni farmaceut”, sa glavnim ciljem da se pacijentima oboljelim od astme u Crnoj Gori pruži kvalitetna zdravstvena zaštita Realizacija projekta je počela održavanjem Astma radionice, 17. oktobra 2016. godine i projekat je trajao narednih šest mjeseci. Rezultati projekta su predstavljeni na završnoj konfereciji 13-og juna ove godine. Šestdesetak farmaceuta iz Podgorice, Bara, Ulcinja, Cetinja, Herceg Novog, Bijelog Polja, Kotora, Pljevalja, Berana, Rožaja i Tivta započeli su prvi ciklus kontinuiranog profesionalnog razvoja, samoprocjenom indikatora kvaliteta i kompentencija, kao i planiranjem ličnog napretka kroz kontinuirano učenje. Tokom šest mjeseci intenzivno su pružali zdravstvenu zaštitu pacijentima s hroničnim respiratornim bolestima prikupljajući kompletne rezultate na osnovu određenih pitanja. Od ukupnog broja farmaceuta koji su započeli projekat na Astma radionici, njih osamnaest je do kraja uspješno realizovalo postavljene ciljeve i na završnoj konferenciji su im uručeni sertifikati. Ukupan broj učesnika - pacijenata sa jednom posjetom svom

62

farmaceutu je 137, dok ukupan broj učesnika - pacijenata sa dvije ili više posjeta je 154. (Slika 1.)

Slika 1. Procentualni prikaz posjeta pacijenata farmaceutu Liječenje astme se najprije bazira na primjeni inhalacijske terapije. Tokom projekta ukazano je da je edukacija pacijenata od strane farmaceuta ključni faktor u poboljšanju inhalacijske


Slika 2. Procentualni prikaz inhalacijske tehnike pacijenata

Slika 3. Procentualni prikaz promjene vrijednosti PEF kod pacijenata

Slika 4. Procentualni prikaz rezultata Astma kontrolnog testa

tehnike. Pacijentima sa astmom pružane su odgovarajuće informacije, s ciljem da oboljeli uspješno kontrolišu svoju bolest i da dostignu zadovoljavajući nivo kvaliteta života. Poznato nam je da se astma ne može izliječiti, ali pravilnom i redovnom primjenom odgovarajuće terapije, može se držati pod kontrolom, odnosno simptomi se mogu svesti na minimum. Takođe je poznato da se pravilnom tehnikom inhalacije može iskoristiti odgovarajuća dozu lijeka. Stoga, tokom projekta farmaceuti učesnici su vršili provjeru i posebnu pažnju posvetili savjetovanju pacijenata o tehničkim pitanjima i to o: inhalacijskoj tehnici, etapama pravilnog korišćenja inhalatora, redosljedu upotrebe inhalacijskih pumpica i diskusa, upotrebi peak-flow metra, inhalaciji fiziološkog rastvora sa lijekovima. Ukupan broj pacijenata koji su imali neispravnu ili djelimično neispravnu inhalacijsku tehniku je 116. (Slika 2.) Za praćenje i kontrolu astme kod pacijenata, farmaceuti koji su učestvovali u realizaciji projekta su koristili peak flow metar pomoću kojeg su mjerili i pratili promjenu parametra vršni ekspirijumski prostor – PEF (Peak Exspiratory Flow). Mje-

reći funkciju njihovih pluća pomoću peak flow metra, rezultate o izmjerenim vrijednostima parametra su upisivali u dnevnike samokontrole. Ukupan broj pacijenata koji su imali poboljšanje PEF parametra kod druge ili treće posjete je 81. (Slika 3.) Za praćenje i kontrolu astme kod pacijenata, pored mjerenja peak flow metrom, farmaceuti su koristiti Test o kontroli astme (Asthma Control Test). Test o kontroli astme je jednostavan test koji se sastoji od pet pitanja, a pogodan za sve oboljele od astme (starije od 12 godina). Rezultati testa su pomogli da se utvrdi pod kolikim stepenom kontrole je astma kod pacijenata. Ukupni broj pacijenata koji su imali bolji rezultat Astma kontrolnog testa kod druge ili treće posjete je 83. (Slika 4.) U terapiji astme se koriste dvije grupe lijekova: preventivni, inhalacijski kortikosteroidi (za dugotrajnu primjenu radi izbjegavanja pojave simptoma) i lijekovi za brzo otklanjanje simptoma. Pravilnom i redovnom upotrebom preventivnih lijekova u terapiji astme, postiže se dobra kontrola bolesti kod pacijenata i samim tim smanjuje se upotreba lijekova za brzo otklanjanje simptoma bolesti. S tim u vezi, farmaceuti tokom projekta

63


su pratili upotrebu salbutamola kod svojih pacijenata. Ukupni broj pacijenata koji su smanjili upotrebu salbutamola kod druge ili treće posjete je 85. (Slika 5.)

Slika 6. Procentualni prikaz pojave neĹželjenih efekata kod pacijenata

Slika 5. Procentualni prikaz promjene uÄ?estalosti upotrebe salbutamola Farmaceuti su tokom projekta, pored edukacije pacijenata, kontrolnih mjerenja, sprovodili intervencije uoÄ?avanjem i prijavom neĹželjenih efekata koje su identifikovali kod svojih pacijenata. Kod pet pacijenata su naÄ‘eni i prijavljeni neĹželjeni efekti. NeĹželjeni efekti su se odnosili na promjenu Ä?ula ukusa ili pojavu kadidijaze kod pacijenata. (Slika 6.) S tim u vezi istakuta je vaĹžnost redovnog ispiranja usta kod pacijenata nakon inhalacije kortikosteroidima. Prateći nji-

hovu inhalacijsku tehniku i korake prilikom i nakon inahalacije, uoÄ?eno je da samo 44 % pacijenata redovno ispira usta nakon inhalacije kortikosteroidima, sto i objaĹĄnjava pojavu identifikovanih neĹželjenih efekata. Farmaceuti su tokom projekta svoju aktivnost i paĹžnju usmjerili na tri nivoa:  t1SPQJTJWBĘŠB QSFEMBäVʉJMKFLBSJNBQSPNKFOFVGBSNBLPUerapiji),  t1BDJKFOUB TBWKFUPWBOKFQBDJKFOUBPMJKFLVJOKFHPWPKQSB vilnoj primjeni),  t-JKFLB QSPNKFOBUFSBQJKF EP[F PCMJLBJES  Koristeći znanja o astmi i lijekovima, uz saradnju sa ljekarima, farmaceuti su tokom projekta pruĹžali informacije o pravilnoj upotrebi inhalacionih aparata, znaÄ?aju terapije, kao i zdravim stilovima Ĺživota. Projekat je pokazao da je farmaceut Ä?uvar sigurnosti pacijenata sa astmom i da posjeduje potencijal koji tek treba da bude pokazan i razvijen. Projekat je otvaraio nove mogućnosti saradnje ljekara i farmaceuta, a sve u cilju bolje brige o pacijentima. (Slika 7.)

Slika 7. Prvi polaznici SMART pilot projekta „Napredni farmaceut“

64


Uloga farmaceuta u lijeÄ?enju esencijalne hipertenzije Jelena Rudović, dr pharm Kardiovaskularne (KV) bolesti su vodeći uzrok umiranja u svijetu, a mogu izazvati i invalidnost, gubitak radne sposobnosti, kao i uvećanje troĹĄkova zdravstvene zaĹĄtite. MeÄ‘u najzastupljenijim kardiovaskularnim bolestima je esencijalna hipertenzija, pa samim tim njena kontrola jeste najveći terapijski prioritet. U zdravstvenom sistemu 21-og vijeka, farmaceut ima jednu od glavnih uloga u zbrinjavanju hipertenzije, povećavajući kvalitet medicinske pomoći, te pritom smanjujući uÄ?estalost i teĹžinu neĹželjenih efekata. Sve aktivnosti farmaceuta su usmjerene ka unapreÄ‘enju kvaliteta antihipertenzivne terapije, a zasnivaju su na: poznavanju farmakodinamskog i farmakokinetskog profila lijeka, znanju o neĹželjenim efektima, njihovoj predvidljivosti, reverzibilnosti, uÄ?estalosti i teĹžini, kao i na poznavanju indikacija, kontraindikacija i interakcija odreÄ‘enih antihipertenziva sa drugim ljekovima. Uloga farmaceuta je savjetodavna i edukacijska, a primijenjene tehnike mogu biti individualne ili grupne, direktne ili indirektne (sa ili bez direktnog kontakta sa pacijentom), preko sredstava informisanja ili radionica. Farmaceuti doprinose lijeÄ?enju i kontroli hipertenzije u velikoj mjeri i na viĹĄe naÄ?ina, poput:  tOBHMBĂ?BWBOKBWBäOPTUJTBNPLPOUSPMFLSWOPHQSJUJTLB ,1 LPETWJIIJQFSUPOJĘŠBSBKFSPOB pomaĹže doktoru u praćenju bolesti;  tJOGPSNJTBOKBQBDJKFOBUBPWBäOPTUJNKFSFOKB,1VKVUSP[CPHQSFWBMFODJKFTSĘŠBOJIJDFSFCSPWBTLVlarnih dogaÄ‘aja; tJTUJDBOKBQPTFCOFWBäOPTUJNKFSFOKB,1LPENMBĂżJIPTPCB KFSKFPOKFEBOPEGBLUPSB,7 rizika, pa u odsustvu intervencije njihova dugoroÄ?na izloĹženost povećanom KV riziku moĹže dovesti do visokog rizika u srednjim godinama s potencijalnim skraćenjem oÄ?ekivanog Ĺživotnog vijeka; tEBWBOKBVQVUTUBWBPQSBWJMOPNNKFSFOKV,1 Ă?UPQPESB[VNKFWBTBWKFUFLBLP LBEBJLPMJLP ĘŠFTUPHBUSFCBNKFSJUJ1BDJKFOUBUSFCBVQP[PSJUJOBLPSJĂ?UFOKFNBOäFUOFQSBWFWFMJĘŠJOF Ă?UPKFOBKWBäOJKF QSJJ[CPSVPEHPWBSBKVʉFHBQBSBUB[BNKFSFOKF,1  tNKFSFOKBQSJUJTLBJPSHBOJ[PWBOKBTBWKFUPWBMJĂ?UBPIJQFSUFO[JKJVBQPUFDJ  tpaĹžljivog sluĹĄanja pacijenta i upozoravanja na moguća neĹželjena dejstva antihipertenziva jer su ona Ä?est uzrok nesaradnje;

66


 tVQP[PSBWBOKBOBNPHVʉFJOUFSBLDJKFBOUJIJQFSUFO[JWB TESVHJNMKFLPWJNB OQSTJCVQSPGFOPNLPKJKFOBKQSPEBWBOJKJ CF[SFDFQUOJMJKFLoPOKFJOIJCJUPSTJOUF[FQSPTUBHMBOEJOBOFPQIPEOJI[BOPSNBMOVQFSGV[JKVCVCSFHB JNPäFTNBOKJUJIJQPUFO[JWOJ VʊJOBLWFʉJOFBOUJIJQFSUFO[JWB   tQPOBWMKBOKBEBMJKFʊFOKFIJQFSUFO[JKFUSBKFEPLSBKBäJWPUB JEBQBDJKFOUJOFTNJKVOBTWPKVSVLVNJKFOKBUJJMJQSFLJEBUJUFSBQJKV  tQSFQP[OBWBOKBMPÝFLPOUSPMFIJQFSUFO[JKFQJUBKVQBDJ KFOUBLPSJTUJMJBOUJIJQFSUFO[JWFTWBLJEBO VLPKFWSJKFNFJILPSJTUJ JTBWKFUVKVPJTQSBWOPKQSJNKFOJBOUJIJQFSUFO[JWB  tVLB[JWBOKBOBWBäOPTUQSJNKFOFCSPKOJIOFGBSNBLPMPÝ LJINKFSB PELPKJIUSFCBJ[EWPKJUJ  TBWKFUPWBOKFPQSBWJMOPKJTISBOJJWBäOPTUJLPO[VNJSBOKB QPWSʉBJWPʉB OJTLPNBTOJINMJKFʊOJIQSPJ[WPEBJSJCF  OBHMBÝBWBOKFVMPHFPNFHBNBTOJILJTKFMJOBVQSFWFODJKJ,7CPMFTUJ  QSFQPSVʊJWBOKFNBOKFHVOPTBTPMJUKJ[CKFHBWBOKBQSF TPMKFOFISBOF TBWKFUPWBUJVOPTWJÝFPCSPLBQSJQSFNMKFOJIPEQSJ SPEOJIOBNJSOJDBLPKFTBESäFWJÝFLBMJKVNB NPUJWJTBOKFQVÝBʊBOBQSFTUBOBLQVÝFOKB BLBEBKF OFPQIPEOPQSFQPSVʊJWBOKFJOJLPUJOTLF[BNKFOTLFUFSBQJKF 'BSNBDFVUUBLPÿFUSFCBOBHMBTJUJEBQBTJWOPQVÝFOKFJ[B[JWB QPSBTUSJ[JLBPECPMFTUJQPWF[BOJITQVÝFOKFN0ISBCSVKVʉJQP EBUBLQSJTBWKFUPWBOKVKFTUFJOGPSNBDJKBEBPTPCFLPKFQSFTUBOV QVÝJUJQSJKFTSFEOKFäJWPUOFEPCJJNBKVPʊFLJWBOPUSBKBOKFäJWPUB  LPKFOJKFSB[MJʊJUPPEPTPCBLPKFOJLBEBOJKFTVQVÝJMF VQVʉJWBOKFQBDJKFOUBLBLPTFSBʊVOBJOEFLTUKFMFTOF NBTF LBPJEBQSPNKFOFQPQVUTNBOKFOKBUKFMFTOFNBTFUSFCBKV

CJUJQPTUVQOFQSFLPTNBOKFOPHVOPTBLBMPSJKBJSFEPWOFĕ[JʊLF BLUJWOPTUJ3FBMBODJMKTNBOKFOKBQSFLPNKFSOFUKFMFTOFNBTFUSF CBPCJCJUJoUPLPNNKFTFDJ VQP[PSBWBOKFIJQFSUPOJʊBSBOBQPWFʉBOSJ[JLNPäEBOPH VEBSBVTMVʊBKVPQJKBOKB"LPJNKFJ[NKFSFOQPWJÝFOJ,1QPʊFU LPNOFEKFMKF QJUBUJPLPO[VNJSBOKVBMLPIPMBUPLPNWJLFOEB  JOGPSNJTBOKFIJQFSUPOJʊBSB QPHPUPWPNMBÿJI EBJOUFO[JWOPJ[PNFUSJʊOPWKFäCBOKFQPQVUEJ[BOKBUFHPWBOJKFQSFQP SVʊMKJWPKFSNPäFEPWFTUJEPQPSBTUBQSJUJTLB4BWKFUPWBUJIPEBOKF  USʊBOKF QMJWBOKF  'BSNBDFVUNPäFQSFLPU[WPCOPWMKJWJISFDFQBUBQPTVNOKBUJVOFTBSBEOKVQBDJKFOUB OQSQBDJKFOUOFQPEJHOFMJKFLV QSFEWJÿFOPNSPLVKFSHBOFLPSJTUJTWBLJEBO OFHPQPQPUSFCJ  JMJKFQPTVEJPvMJKFL[BQSJUJTBLiPEESVHFPTPCF JMJHBKFSBOJKF QPUSPÝJPOFHPÝUPKFCJMPQSFEWJÿFOPSPLPN 6QSBWPUBLWJN QBDJKFOUJNBUSFCBQPOBWMKBUJLPMJLJSJ[JLQSFETUBWMKBOFMJKFʊFOBJ OFLPOUSPMJTBOBIJQFSUFO[JKB  4PC[JSPNOBUPEBKFGBSNBDFVUHMBWOPJPEHPWPSOPMJ DFVQSPDFTVPCF[CKFÿJWBOKBUFSBQJKFBOUJIJQFSUFO[JWJNB LPKBʉF VOBQSJKFEJUJLWBMJUFUäJWPUBQBDJKFOUB OBEBNTFEBʉFTFQSFQP[OBUJ JVPʊJUJLPSJTULPKVCJQSJKFTWFHBQBDJKFOUJ BQPUPNJLPNQMFUBO [ESBWTUWFOJTJTUFN$SOF(PSF NPHMJEBJNBKVPEBOHBäPWBOKB GBSNBDFVUBOBTFLVOEBSOPNJUFSDJKBSOPNOJWPV[ESBTUWFOF[B ÝUJUF*NBKVʉJVWJEVEBKFGBSNBDFVUQSWJ QSJMJLPNQPKBWFQSWJI TJNQUPNB JQPTMKFEOKJ QSJMJLPNQSFEBKFUFSBQJKFQBDJKFOUV [ESBW TUWFOJTUSVʊOKBLLPNFTFQBDJKFOUPCSBʉB[BQPNPʉ OBÝOBKCJUOJKJ [BEBUBLVQSBWPKFTUFEBPQSBWEBNPVMPHVLPKBOBNKFEPEKFMKFOB JCVEFNPʊVWBSJ[MBUOFLBQJKF[ESBWMKB

67


CRNA GORA INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a 1. decembar Pravilnim odlukama do zdravlja! Centar za promociju zdravlja Institut za javno zdravlje Svjetski dan borbe proiv AIDS-a obilježava se širom svijeta sa ciljem podizanja svijesti javnosti o HIV/AIDS-u, pokazivanja solidarnosti prema oboljelima, uticaja na smanjenje stigme diskriminacije i skretanja pažnje na opasnosti koje donosi rizično ponašanje. Prema procjenama UNAIDS-a na kraju 2016. godine je sa HIV-om živjelo oko 36,7 miliona ljudi. Tokom 2016. godine 1,8 miliona novoinficirano HIV-om, a od posljedica AIDS-a umrlo je milion ljudi. U Crnoj Gori od početka epidemije 1989. godine do kraja 2016. godine, registrovano je ukupno 228 osoba inficiranih HIV-om, od kojih je 106 (46,5%) osoba u momentu otkrivanja infekcije bilo u stadijumu razvijene bolesti (AIDS-a), a njih 122

68

je registrovano u asimptomatskoj fazi bolesti. U istom periodu 48 osoba je umrlo od AIDS-a. Najveći broj HIV infekcija (77,6%) dijagnostikuje se u uzrastu 20-39 godina, a značajno veći broj inficiranih su muškog pola. Najčešći put prenosa infekcije (85% slučajeva) je preko nezaštićenog seksualnog odnosa (dominira homoseksualni ili biseksualni kontakt). U 2016. godini u Crnoj Gori registrovana su 34 nova HIV/AIDS slučaja (od toga je 7 bilo u stadijumu AIDS-a). U istom periodu, jedna osoba je umrla od AIDS-a. HIV (Virus Humane Imunodeficijencije) je virus koji se vezuje i uništava imune ćelije organizma. Ulazak virusa u organizam najčešće ne izaziva nikakve vidljive promjene. Nakon 2-3 nedjelje od infekcije inficirana osoba je sposobna da prenese


virus drugoj osobi. Period bez simptoma može da traje mjesecima ili godinama. Osoba se osjeća zdravo i najčešće nije svjesna da je inficirana. Ovaj period je najpogodniji za prenošenje infekcije. Uništavajući imunološku odbranu organizma virus omogućava raznim mikroorganizmima da dovedu do ozbiljnih infekcija, tumora a na kraju i do smrtnog ishoda. Krajnji stadijum HIV infekcije naziva se AIDS ili SIDA. Pravovremenim otkrivanjem HIV infekcije i započinjanjem adekvatne terapije inficiranim je omogućen dug i kvalitetan život. Infekcija se prenosi isključivo sa čovjeka na čovjeka. HIV se može prenijeti sa jedne osobe na drugu seksualnim kontaktom (analnim, vaginalnim i oralnim), preko zaražene krvi i krvnih derivata (upotrebom korišćenih igala i špriceva, akcidenti). Infekcija se takođe može prenijeti sa HIV pozitivne majke na dijete tokom trudnoće, porođaja i dojenja novorođenčeta. Prisustvo neke druge seksualne infekcije može znatno olakšati prenošenje HIV-a. HIV se NE prenosi uobičajenim socijalnim kontaktom (ljubljenjem, grljenjem, rukovanjem); upotrebom javnih kupatila, bazena, tuševa, sauna; kašljanjem, kijanjem; liječenjem u bolnicama, ambulantama i kod stomatologa ukoliko se primjenjuju uobičajene higijenske mjere; davanjem krvi i drugih organa; dijeljem zajedničkog pribora za jelo; ogrebotinama i ujedima domaćih životinja (pas, mačka itd) i ujedima insekata; brigom o zaraženim HIV-om i oboljelim od AIDS-a, ukoliko se primjenjuju uobičajeni higijenski standardi. Rizik za prenos HIV-a može da se umanji izbjegavanjem ranog stupanja u seksualne odnose i odnose pod uticajem alkohola i droga, pravilnom upotrebom muškog ili ženskog kondoma prilikom seksualnog odnosa, ograničavanjem na jednog seksualnog partnera, odnosno vjernost jednom partneru, korišćenjem sterilnog pribora za injektiranje. Ranim otkrivanjem HIV infekcije kod majke može se značajno smanjiti prenošenje infekcije sa zaražene majke na dijete tokom trudnoće, porođaja i dojenja. Test na HIV treba ponuditi

svim trudnicama u prva tri mjeseca trudnoće. Za sada ne postoji mogućnost potpunog izlječenja, već mogućnost produžetka perioda bez simptoma inficiranih HIV-om i poboljšanje kvaliteta života oboljelih od AIDS-a. Još uvijek nije otkrivena vakcina protiv HIV-a. HIV pozitivne osobe mogu da se osjećaju i izgledaju potpuno zdravo, nemaju simptome i uopšte ne znaju da su zaražene, a da prenose virus drugima. Jedini način da neko sazna da li je zaražen HIV-om je da uradi test na HIV. U Crnoj Gori postoji osam Savjetovališta za dobrovoljno i povjerljivo savjetovanje i testiranje (DPST): Institut za javno zdravlje (Podgorica), Domovi zdravlja (Bar, Kotor, Herceg Novi, Nikšić, Bijelo Polje, Berane i Pljevlja). DPST pomaže ljudima da se informišu o HIV-u (o načinima prenošenja, da prepoznaju rizike za HIV infekciju u sopstvenom ponašanju, kako da se zaštite od infekcije, o proceduri testiranja na HIV itd) omogućava ranu dijagnozu HIV infekcije. HIV test otkriva prisustvo antitijela na HIV, obično 4-10 nedjelja nakon infekcije. Negativan rezultat HIV testa znači da u krvi nijesu pronađena antitijela na HIV: osoba ili nije inficirana HIV-om ili još uvijek nije stvorila dovoljno antitijela da se to može testom utvrditi (nalazi se u „periodu prozora“) Svi programi prevencije moraju imati potpunu podršku društva i nadležnih institucija u mijenjanju i sprječavanju rizičnog ponašanja. Znanje o HIV-u je ključ za prevenciju i pravovremeno liječenje. Institut za javno zdravlje (Centar za promociju zdravlja) će u saradnji sa Crvenim krstom i studentskom organizacijom MoMSIC u tržnom centru Delta City obilježiti 1. decembarSvjetski dan borbe protiv AIDS-a, ove godine pod sloganom „Pravilnim odlukama do zdravlja!“. Istim povodom, studenti i stručnjaci iz Crvenog krsta održaće predavanja u srednjim školama u Podgorici. Održaće se edukativna radionica u Romskom kampu Konik vezano za prevenciju HIV/AIDS-a.

69


Hronika 01. novembar - Dodatni odmor zaposlenim nepušačima Jedna japanska firma ponudila je svojim zaposlenima, koji su nepušači, šest dodatnih dana plaćenog odsustva kao nadoknadu za to što, kako ocjenjuje, rade malo više od svojih kolega pušača, rekao je za Frans pres portparol te kompanije. Firma iz Tokija Piala Inc, za onlajn marketing, koja ima 120 zaposlenih, pokrenula je ovaj program u septembru, kada se jedan od zaposlenih požalio da po njegovom mišljenju kolege pušači rade kraće zbog čestih cigaret pauza, rekao je taj portparol za Frans pres. - Pošto su naše kancelarija na 29. spratu, treba najmanje 10 minuta da se spusti do dolje do sale za pušenje u zgradi i da se vrati na radno mjesto - naveo je on. Dodao je da jeste tačno i to da se razgovori u sali za pušenje uglavnom vode oko posla i da pušači razmjenjuju ideje i konsultuju se. - Zato smo odlučili da bi bilo bolje nagraditi nepušače nego kazniti pušače - rekao je portparol. Program je počeo da donosi rezultate. Od kada je pokrenut 1. Septembra, četvoro od 42 pušača među zaposlenim odustalo je od svojih cigaret pauza. Ako održe obećanje godinu dana, dobiće šest dodatnih dana plaćenog odmora", rekao je portparol. Kako navodi agencija Frans pres, Japanci puše manje nego ranije ali društveni pritisak da se prekine pušenje je manji u Japanu nego u većini zapadnih zemalja. Oko 28 odsto Japanaca puši, kao i devet odsto Japanki, prema ministarstvu zdravlja, dok je prije 20 godina pušilo oko 50 odsto muškaraca i nešto više od 10 odsto žena. 03. novembar - Roboti će potpuno zamijeniti ljude

Stiven Hoking je uvjeren da će u jednom trenutku roboti potpuno zamijeniti ljude. Fizičar je za magazin "Wired" izjavio da će vještačka inteligencija u jednom trenutku postati tako napredna da će u suštini biti "novi oblik života, koji će biti efikasniji od ljudi".

70

"Strahujem da će vještačka inteligencija u potpunosti zamijeniti ljude. Kao što ljudi mogu da naprave kompjuterske viruse, neko će napraviti vještačku inteligenciju koja može da se replikuje." Pored toga, 75-godišnji profesor predviđa da će biti ozbiljnih posljedica ako ljudi ne pokažu malo više interesovanja za kolonizaciju drugih planeta. "Zemlja nam postaje premala. Svjetska populacija raste alarmantnom brzinom i u opasnosti je od samouništenja", rekao je slavni naučnik. 01. novembar - UN: Uspjeh u smanjenju stope smrtnosti među djecom Tokom posljednjih 25 godina, svijet je načinio značajan napredak u spasavanju života male djece. Prvi put broj smrtnih slučajeva među djecom niži je od šest miliona na globalnom nivou, ali većina tih slučajeva mogla je da bude spriječena, navodi se u najnovijem izvještaju Ujedinjenih nacija. Tokom 1990. godine 35 hiljada djece umiralo je svakoga dana. Prošle godine, 15 hiljada djece i beba umiralo je svakoga dana, što je značajno smanjenje broja koje je uslijedilo zahvaljujući velikim globalnim naporima. - Napredak je veoma dobar i nastavlja se, ali nije dovoljno brz i moram da naglasim da je te smrtne slučejeve moguće spriječiti. Sa naučnim znanjem koje imamo, sa mogućnostima intervencije, sa sredstvima koja su nam dostupna, ti smrtni slučajevi mogu da se spriječe”, kaže Flavija Bustreo iz Svjetske zdravstvene organizacije. U najnovijem izvještaju Ujedinjenih nacija o smrtnosti djece i novorođenčadi navodi se da svake godine milioni djece mlađe od 5 godina umru, većinom zbog uzroka koje je moguće spriječiti, kao što su malarija, upala pluća i dijareja. U skoro polovini broja slučajeva smrti djece, neuhranjenost ima uticaja. Zdravstveni radnici mjere obim dječje nadlaktice kako bi ustanovili koliko su neuhranjena. Iako više djece sada doživi svoj peti rođendan, UN navode u izvještaju da se 46 procenata smrtnih slučajeva djece dogodi ubrzo poslije rođenja. - A te smrti u prvim mjesecima života izazvane su prijevremenim rođenjem. Izazvane su zbog nedovoljne tjelesne mase, značajno zbog sepse, ozbiljne infekcije koja se javlja tokom porođaja, a takođe i gušenjem” - navodi Bustreo. Djeca mlađa od pet godina imaju veće šanse da umru od malarije nego odrasli, što je jedan od razloga zbog kojih djeca u pod-saharskoj Africi i djelovima Azije imaju veću stopu smrtnosti nego u drugim djelovima svijeta.


No, postoje i svijetli primjeri. Vakcina protv žute groznice i sada, malarije, spasava mnogo dječjih života. Zemlje kao što je Tanzanija bore se protiv zagađenja, popravljaju sanitarne uslove i obezbjeđuju čistu vodu za piće. Problemi su i dalje veliki, kažu UN, jer uprkos poboljšanju u smanjenju stope smrtnosti, oko 60 miliona djece ispod 5 godina umrijeće u periodu do 2030. godine, a polovina tog broja biće novorođenčad. Bustreo kaže da je većinu tih slučajeva moguće spriječiti, što naglašava hitnost da se poboljša pre i post natalna njega za majke i zdravstvena zaštita za malu djecu. 04. novembar - "Pejsmejker za bol" - alternativa pilulama Tokom 2015. godine, 92 miliona Amerikanaca koristilo je opijate da bi smanjili ili olakšali bolove, dok je 11,5 miliona prijavilo da je zloupotrebljavalo opijate. Sada više nego ikada prije, pacijenti tragaju za alternativnim tretmanima kako bi izbjegli potencijalnu zavisnost od pilula protiv bolova. Stimulator kičmenih pršljenova imitira električne impulse tijela koji signaliziraju na kojem mjestu i na koji način nešto boli. Kroz iglu, žica ulazi dole i postavlja se na vrh kičme i zatim sprovodi struju. To na neki način zavarava vaš mozak koji osjeća uzbuđenje, tako da ne osjeća bol koji je i dalje tu, ali je sakriven. Poslije uspešne probe, taj pejsmejker za bol nalazi se u korijenu kičme i šalje električne signale kroz kičmeni stub i presrijeće signale bola koji bi inače stigli do mozga. 05. novembar - Smog prekrio Pakistan i Indiju

Smog je prekrio veliki dio Pakistana i Indije i uticao na brojne saobraćajne nesreće i respiratorne probleme, a mnogi stanovnici ostali su u svojim domovima, saopštili su zvaničnici. Pakistanski meteorolog Mohamad Hanif rekao je da se očekuje da zagađenje, uzrokovano prašinom i emisijom gasova iz fabrika i ciglana, potraje do sredine mjeseca, i posavjetovao ljude da nose zaštitne maske. Policija je saopštila da je poginulo najmanje 10 ljudi, dok je 25 povrijeđeno, u saobraćajnim nesrećama povezanim sa slabom vidljivošću u raznim djelovima pakistanske provincije Pandžab. Vlasti su savjetovale građanima da izbjegavaju putovanja. Prosječna zagađenost vazduha u najvećim pakistanskim gradovima oko četiri puta je veća od one koju Svjetska zdravstvena organizacija smatra dozvoljenom. Slični problemi postoje i u glavnom gradu Indije, Nju Delhiju, gdje je kvalitet vazduha juče ocijenjen kao "veoma loš". Neke privatne škole u tom gradu obustavile su sportske i fizičke aktivnosti na otvorenom.

Vrhovni sud Indije zabranio je prodaju petardi u Nju Delhiju pred prošlomjesečni hindu festival Divali kako bi se ograničilo zagađenje vazduha u tom gradu prepunom smoga. 05. novembar - U bliskoj budućnosti i transrodne majke Jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za plodnost, dr Ričard Polson, kazao je da svijet treba da se pripremi na prve bebe koje će roditi transrodne majke. I to u vrlo bliskoj budućnosti. Kako je objasnio za britanski Telegraf, žene koje su se rodile kao muškarci uskoro će moći da budu podvrgnute transplantaciji materice i da zatrudne. Dr Polson je objasnio da će transrodne žene nakon transplantacije materice i začeća bebe moći da rode jedino carskim rezom, zbog specifičnog oblika materice. Od 2014. godine zabilježeno je najmanje pet slučajeva transplantacije materica kod žena u Švedskoj. Takođe, programi transplantacije materice postoje i u Velikoj Britaniji, tako da se ne radi o velikoj novosti, prenosi Avaz. Stručnjaci za Telegraf ocjenjuju da, ako transplantacija materica postane legalna i dostupna svim ženama, uskoro će morati da postane dostupna i transrodnim ženama. Naglašavaju i da se radi o vrlo komplikovanoj i dugotrajnoj proceduri koju je do sada uspješno prošlo svega nekoliko žena. 06. novembar - Klimatski faktori utiču na zdravlje ljudi Ministri zdravlja sedam industrijski najrazvijenijih zemalja (G-7) naveli su u zajedničkom saopštenju da klimatski faktori utiču na zdravlje ljudi. Italijanska ministarka zdravlja Beatris Lorencin rekla je danas novinarima da su ministri G-7 uspjeli tokom sastanka u Milanu da usaglase tekst prihvatljiv za SAD, ali koji takođe priznaje postojanje razlika u stavovima, u svjetlu američkog povlačenja iz Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama. Lorencin je nazvala "sjajnim političkim radom" činjenicu da je u dokumentu navedena pozicija SAD prema klimatskim promenama, a da je "prihvaćeno da postoji uticaj klimatskih faktora na zdravlje ljudi". U konačnom tekstu deklaracije navodi se da "klimatski i prirodni faktori mogu da povećaju postojeće zdravstvene rizike i stvore nove prijetnje" i ukazuje na potrebu podizanja svijesti o uticaju tih faktora na zdravlje. 08. novembar - Njemačka priznala "treći pol" Federalni Ustavni sud Njemačke je donio odluku da opcija izjašnjavanja kao pripadnika "trećeg pola" mora da bude uključena u zvaničnim dokumentima. U odluci suda navodi se da kreiranje novog pojma omogućava da se u izvodima iz knjige rođenih ta mogućnost nađe do kraja sljedeće godine. Odluka je donijeta pošto je jedna osoba, kod koje je analizom utvrđeno da nije ni muškarac ni žena, pokrenula postupak za dobijanja statusa “međupola“. Prva prijava je odbijena jer po njemačkom zakonu dijete mora da bude upisano kao muško ili žensko ili da to polje ostane nepopunjeno. Sud u Karlsrueu je naveo da su aktuelne regulative suprotne njemačkom Ustavu, koji zabranjuje diskriminaciju.

71


08. novembar - Transrodna osoba u parlamentu Virdžiniji

jasno štete zdravlju ljudi. U saopštenju se navodi i podatak Svjetske zdravstvene organizacije da je pušenje uzrok za više od sedam miliona smrtnih slučajeva godišnje u svijetu. 09. novembar - Dječak-leptir dobio potpuno novu kožu

Demokratska kandidatkinja Danika Rem pobjedom nad izrazito konzervativnim republikancem u Virdžiniji postala je prva transrodna osoba koja je izabrana u parlament neke savezne države SAD. Bivša novinarka juče je na izborima za državni parlament Virdžinije pobijedila Boba Maršala, jednog od poslanika s najdužim stažom, ali i jednog od najkonzervativnijih poslanika, koji je između ostalog predložio zakon koji bi ograničavao gdje transrodne osobe mogu da idu u toalet. - Ovo je istorijski... Šalje poruku političarima da je politika netrpeljivosti gotova - rekla je predstavnica demokrata Čarnil Hering. 08. novembar - Galup: Manje Amerikanaca zadovoljno svojim životom Osjećanje zadovoljstva sopstvenim životom je opalo među Amerikancima, pokazuje novo istraživanje. Prema Galupovom „indeksu zadovoljstva“, osjećaj sreće i zadovoljstva je opao sa 62,1 iz 2016. na 61,5 u prvih devet mjeseci ove godine. Indeks se mjeri na skali od sto poena, na osnovu pet elemenata a to su – osjećanje da vam život ima smisla, prisustvo članova porodice ili prijatelja koji pružaju podršku, finansijska stabilnost, pitanje da li volite mjesto u kojem živite i dovoljno ste dobrog zdravlja da možete da obavljate svakodnevna zaduženja. Dok pad od manje od jednog poena ne djeluje veliko, Galup navodi da je pad u 2017. u odnosu na prethodnu godinu „statistički značajan i značajno veliki“. U smislu emotivnog zdravlja, povećao se procenat odraslih Amerikanaca koji osjećaju da su im se svakodnevne brige uvećale, kao i procenat onih koji prijavljuju manjak interesovanja ili uživanja u svom životu. Manje Amerikanaca nego ranije smatra da im porodica i prijatelji pružaju pozitivnu energiju svakgo dana. Manje njih kaže da postoji “lider u njihovom životu koji im budi entuzijazam u pogledu budućnosti i motiviše u svakodnevnim aktivnostima.” 09. novembar - Vatikan odustaje od prodaje cigareta Vatikan je objavio da neće prodavati cigarete u svom "duty free shop-u" i supermarketu. Time se Vatikan odriče godišnjeg profita od oko 10 miliona eura, prenosi Anadolija. Iz Vatikana su naveli da je papa Franjo tako odlučio zato što Sveta stolica ne može doprinositi aktivnostima koje

72

Doktori dječaka koji živi u Njemačkoj i boluje od bulozne epidermolize, teške bolesti kože opasne po život, izjavili su da su eksperimentalnom genskom terapijom uspjeli da mu stvore potpuno novu kožu. Dječak-leptir Hasan (9), rođen u Siriji, smješten je prije dvije godine u bolnicu u Njemačkoj, s rijetkom, neizlječivom bolesti kože, izazvanom mutacijama gena. Zbog te bolesti koža je izuzetno osjetljiva na dodir, kao krila leptira, i gotovo konstantno je puna plikova i otvorenih rana, navodi Asošiejted pres. Za njegov slučaj angažovani su doktori iz Italije koji su uzeli mali uzorak dječakove kože i u laboratoriji dodali njenim ćelijama ispravnu verziju lošeg gena. Potom su mu presadili takvu genetski modifikovanu kožu. Poslije niza operacija kojima mu je spašavan život, dječak Hasan je dobio novu, genetski modifikovanu kožu koja prekriva 80 odsto njegovog tijela, navodi BBC. Sada, dvije godine kasnije, njegova koža izgleda potpuno normalno. Doktori navode da je stanje dječaka toliko napredovalo da ne samo da mu više nijesu potrebni ljekovi, već je ponovo krenuo u školu i čak igra fudbal. 09. novembar - SZO: Podstiče se razvoj super-bakterija

Uzgajivači moraju prestati da daju antibiotike zdravim životinjama, jer podstiču razvoj super-bakterija, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO). Životinjama se daju velike količine antibiotika, kako bi se sprečile infekcije, a u SAD i Aziji im se daju i hormoni rasta, što je praksa koja je u Evropskoj uniji zabranjena od 2006. Pretjerana i pogrešna upotreba ljekova dovodi do sve veće otpornosti ljudi na antibiotike, upozorava SZO. Neke vrste bakterija koje izazivaju ozbiljne infekcije već su razvile otpornost na sve poznate ljekove. Dr Tedros Adhanom Gebrejesus, generalni direktor SZO kaže da je nedostatak efikasnih antibiotika podjednaka prijetnja po čovječanstvo, kao i iznenadna i smrtonosna epidemija. - Jaka i kontinuirana aktivnost u svim sektorima ključna je za borbu protiv otpornosti bakterija na antibiotike - smatra on. SZO preporučuje potpunu zabranu preventivnog davanja antibiotika koji su od važnosti za medicinu životinjama koje


služe za ishranu ljudi. Prema podacima SZO, na stočarstvo odlazi 80 odsto potrošnje svih antibiotika u nekim zemljama. 17. novembar - Prva transplatacija ljudske glave obavljena u Kini Prva transplatacija ljudske glave tokom koje su u potpunosti spojene kičme, nervi i krvni sudovi dva ljudska tijela obavljena je u Kini. Tokom 18-očasovne operacije tim hirurga Medicinskog univerziteta Harbina (Kina) uspješno je izveo presađivanje ljudske glave na trup, saopštio je italijanski hirurg Serđo Kanavero. Isti tim naučnika predvođen kineskim hirurgom dr Ćaoping Renom je prošle godine uspješno izveo sličan eksperiment kada je presađena glava na tijelo majmuna. Sljedeća je na redu potpuna transplatacija glave od donora sa mrtvim mozgom - rekao je Kanavero. Serđo Kanavero je 2015. godine objavio da pokreće projekat u okviru kojeg je planirao da presadi glavu dobrovoljca na donorsko telo, povezivanjem kičme i mozga uz pomoć posebne procedure koju je nazvao “protokol Gemini”. 18. novembar - Benigne povrede mogu postati smrtonosne Uoči 18. Evropskog dana posvećenog racionalnoj upotrebi antibiotika, Evropska unija pojačava napore da podigne svijest o tom problemu i postavi ga kao prioritet u zemljama članicama. Antimikrobna rezistencija svake godine odnese 25.000 života u EU, a širom svijeta 700.000. Procjenjuje se da će do 2050. godine biti češći uzrok smrti nego kancer, osim ako se ne preduzmu neke drastične mjere. Najznačajniji dio napora EU da riješi taj problem je zaustavljanje neodgovorne upotrebe antibiotika. Njihovo prekomjerno korišćenje ubrzava razvijanje otpornih vrsta bakterija i smanjuje efikasnost ljekova, što prema mišljenju stručnjaka ugrožava osnove medicinskog sistema. Evropska potrošačka organizacija (BEUC) procjenjuje da problem otpornosti na antibiotike raste takvom brzinom da bi čak i uobičajene infekcije mogle da postanu smrtonosne u narednih 20 godina, prenosi portal EurActiv. BEUC je saopštio da će terapije kao što su transplatacija matičnih ćelija ili koštane srži, hemoterapija i druge terapije koje slabe imuni sistem, na primjer za reumatoidni artritis ili multiplu sklerozu, biti nemoguće bez antibiotika. Upotreba antimikrobnih ljekova, uključujući antibiotike, na životinjskim farmama jedan je od glavnih uzroka povećanja otpornosti. Životinjama se često daju antibiotici iz preventivnih razloga, a ne zato što su bolesne. Ako se nastave ove štetne prakse, otpornost na antibiotike će uskoro doći do tačke bez povratka i benigne povrede opet mogu postati smrtonosne. 20. novembar - Genetska mutacija produžava život Amiša Rijetka genetska mutacija otkrivena kod zajednice Amiša u SAD objašnjava njihovu dugovječnost i, prema riječima naučnika, otvara put za tretman degeneracije izazvane starenjem.

- To je prva ljudska genetska mutacija za koju je dokazano da ima mnogobrojne uticaje na biološke promjene izazvane starenjem - rekao je profesor Daglas Von, predsjednik medicinskog fakulteta Sjeverozapadnog univerziteta u Čikagu. Istraživanje čiji rezultati su juče objavljeni u časopisu "Sajens advansis" (Science Advances) sprovedeno je na 177 Amiša starosti 18 do 85 godina u njihovoj zajednici u Bernu, u saveznoj državi Indijana. Pokazalo se da 43 osobe imaju mutaciju gena "serpin jedan" koji snažno smanjuje proizvodnju proteina PAI-1, te su boljeg zdravlja i žive najmanje 10 godina duže od ljudi koji nemaju tu mutaciju. Očekivani životni vijek u SAD je 78,8 godina. Amiši su zatvorena, veoma strogo disciplinovana hrišćanska zajednica porijeklom iz Švajcarske. Grupno su u 18 vijeku emigrirali u Ameriku gdje se računa da ih ima 250.000, mahom u SAD. Žive jednostavno, izoluju se od drugih, odijevaju se krajnje skromno, mahom se bave proizvodnjom hrane koristeći drevne metode i odbijaju savremenu tehniku i uredjaje. 24. novembar - Hepatitis A hara Kalifornijom Američka savezna država Kalifornija suočava se sa najvećom zarazom hepatitisom A otkad je u SAD, od 1996. dostupna vakcina, kojom se sprečava ta bolest jetre. 21 osoba je umrla, a više od 600 je prijavljeno kao zaraženo. Prema podacima Sekretarijata za javno zdravlje Kalifornije, među zaraženima je najviše beskućnika i zavisnika od narkotika. Skid Row - dio centra Los Anđelesa poznat po beskućnicima, ne ispunjava standarde izbjegličkih kampova koje propisuju UN. Na 20 ljudi trebalo bi da bude jedan toalet, navodi se u najnovijem izvještaju. Međutim, tokom dana u Skid Row-u boravi više od 3.600 ljudi, što znači da ima 164 toaleta manje od standarda UN. Noću, za oko 1.700 ljudi koji borave na ulici dostupno je samo 6 javnih toaleta – podatak je grada Los Anđelesa. 26. novembar - Novi skener za ranu dijagnozu komplikacija kod dijabetesa Studija Svetske zdravstvene organizacije iz 2014. godine zaključila je da 400 miliona ljudi širom svijeta živi sa dijabetesom. Jedna od mnogih komplikacija dijabetesa je česta pojava čvorova na stopalima koji, ako se ne tretiraju mogu do dovedu do amputacije i u mnogim slučajevima, do smrti. Ali novi, jednostavni skener koji je razvijen u Britaniji može da pruži važno upozorenje ljekarima koji žele da spriječe pojavu tih čvorova. Aparat za skeniranje pod nazivom Di Frst, traži tople tačke na stopalima osoba sa dijabetesom. Te oblasti sa upalom mogu da dovedu do pojave čvorova na stopalima. Ako se ne tretiraju, oni su glavni uzrok amputacija. - Ako imate amputaciju onda, na žalost, ishod je do 50 odsto onih koji su imali amputaciju, smrt u roku od dvije godine i do 80 odsto smrti u roku od pet godina”, objašnjava Robert Simpson iz Nacionalne fizičke laboratorije. Oštećenje nerava kod dijabetičara može da utiče na sposobnost osobe da osjeća bol, tako da mnogi pacijenti ne mogu da osjete čvorove u njihovoj ranoj fazi. Pomoću skenera, tople oblasti upale pokazuju se jarko crvenom bojom. Procenjuje se da će se kod 25 odsto osoba sa dijabetesom razviti čvorovi. To je ozbiljan problem širom svijeta, a u Britaniji

73


je povećalo broj amputacija. - Svake nedjelje imamo 140 amputacija što je skoro jedna svakog sata, od kojih je 80 odsto izazvano problemima sa stopalima. I ako o tome mislite sa lične tačke gledišta, ako imate čvorove i savjetovano vam je da se odmarate u krevetu devet meseci ili ćete imati amputaciju, to značajno uticaj na vaš život - naglašava Robert Simpson. 29. novembar - Viktorija: Legalizovana eutanazija Parlament australijske savezne države Viktorija legalizovao je dobrovoljnu eutanaziju, dvije decenije pošto je Australija ukinula zakon o "ubistvima iz milosti" terminalno oboljelih pacijenata. Zakon predviđa da ljekari mogu da asisitiraju u eutanaziji u drugoj najnaseljenijoj državi u Australiji. 29. novembar - SZO: Falsifikovano 11 odsto ljekova Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je da je oko 11 odsto ljekova u zemljama u razvoju falsifikovano. Kako navode, takvi ljekovi su vjerovatno razlog za smrt desetina hiljada djece od bolesti kao što su malarija i upala pluća. Ovo je prvi pokušaj SZO da procijeni i razmotri ovaj problem, prenosi AP. Eksperti su razmotrili 100 studija o više od 48.000 ljekova. Gotovo 65 odsto falsifikovanih ljekova čine medikamenti za liječenje malarije i bakterijskih infekcija. Naučnici koje je angažovala SZO sa Univerziteta u Edinburgu, procjenjuju da je između 72.000 i 169.000 djece umrlo od upale pluća pošto su primila lažne ljekove. 29. novembar - Borba protiv tuberkuloze jedan od prioriteta

Deklaracija “Zaustaviti tuberkulozu u eri održivog razvoja: multisektorski odgovor” usvojena je na prvoj Globalnoj ministarskoj konferenciji u Moskvi. Usvajanju deklaracije o zaustavljanju širenja tuberkuloze prisustvovali su ministri i šefovi država više evropskih i svjetskih država, a Ministarstvo zdravlja Crne Gore predstavljao je sekretar Nikola Antović, saopšteno je iz tog Vladinog resora. Konferencija je održana u Moskvi u organizaciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), pod pokroviteljstvom Ruske federacije. Usvajajući Deklaraciju, države su se obavezale na veća ulaganja i dinamiziranje globalnih sistemskih i multisektorksih napora, koordinisanih u pravcu ostvarivanja ciljeva definisanih Globalnom strategijom o zaustavljanju tuberkuloze i Globalnom strategijom održivog razvoja, a sve u cilju zaustavljanja umiranja

74

i patnje uzrokovane ovim oboljenjem - naveli su iz Ministarstva zdravlja. Konferenciju su otvorili predsjednik Rusije, Vladimir Putin, zamjenik generalnog sekretara UN-a Amina Mohamed i Generalni director SZO, dr Tedros Adhan Gebrejesus, u prisustvu 75 ministara i 114 delegata svih zemalja članica SZO. - Moskovska deklaracija o zaustavljanju tuberkuloze će poslužiti kao platforma za diskusiju tokom sastanka na visokom nivou za vrijeme održavanja Generalne skupštine Ujedinjenih Nacija koja će biti održana naredne godine - kazali su iz Ministasrtva. Kako je saopšteno, na marginama ministarske konferencije, sekretar Ministarstva zdravlja, Nikola Antović, sastao se sa direktorkom SZO za Evropu Suzanom Jakab. Tom prilikom dogovoreno je da i u narednom periodu kontrola zaraznih bolesti uključujući borbu protiv tuberkuloze i kontrolu antimikrobne rezistencije bude jedan od strateških prioriteta. Iz ministarstva navode da je, prema procjenama SZO, kao rezultat globalnih napora, sačuvano 53 miliona zivota od 2000. godine i smanjena je stopa umiranja od tuberkoloze za 37 odsto. Ipak, podaci ukazuju na značajne razlike u smislu nejednakog napretka u različitim zemljama širom svijeta, kao i na nedostatke u pogledu liječenja i prevencije obolijevanja od tuberkuloze. Podaci ukazuju da od tuberkuloze umire više osoba u odnosu na bilo koju drugu zaraznu bolest, kao i da je prate brojni izazovi uključujući antimikrobnu rezistenciju i komorbiditete - navodi se u saopštenju. 30. novembar – U svijetu 35 miliona ljudi umrlo od side Svakih 17 sekundi u svijetu neko može da bude zaražen virusom HIV-a, a od side je od početka epidemije te bolesti umrlo 35 miliona ljudi, saopštila je agencija UN za sidu (UNAIDS) povodom 1. decembra, Svjetskog dana borbe protiv te bolesti. Oko 1,8 miliona ljudi zaraženo je tokom 2016. i taj broj predstavlja novo širenje infekcije od koje može da se zarazi gotovo 5.000 ljudi dnevno. Kod odraslih se tempo novih infekcija malo smanjio u odnosu na prethodne godine. Bilo je 1,9 miliona zaraženih 2010. a prošle godine 1,7 miliona novih infekcija. Kod djece je smanjena infekcija od 2010. sa 300.000 na 160.000, navodi se u izvještaju i dodaje da je i pored smanjenja nivo zaraze i dalje na visok. U svijetu danas živi 36,7 miliona ljudi sa virusom humane imunodeficijencije (HIV). Od početka epidemije proglašene 1981. od side je umrlo 35 miliona ljudi. Od posljedica virusa stanične imunodeficijencije u prošloj godini život je izgubilo gotovo milion ljudi. Prema podacima ovih organizacija, na globalnom nivou HIV-om je zaraženo 36,7 miliona ljudi. Od tog broja 34,5 miliona su odrasle osobe, a 2,1 milion osobe mlađe od 15 godina, prenosi Anadolija. Statistika za prošlu godinu pokazuje da je veći broj zaraženih ženskih osoba uzrasta od 15 do 24 godine u odnosu na muškarce tih godina. Najviše zaraženih u Africi. WHO navodi da veliki broj osoba nije ni svjestan da nosi HIV.


Bilo da imate stomačne probleme (dijareja, bol, nadutost, grčevi) ili ga koristite radi preventive na putu ili kod kuće, vaša crijevna flora neometano i zdravo funkcioniše u svakoj prilici, uz pomoć samo jedne kapsule Probiotic-a Ivančić i sinovi. U saradnji sa Lalemand-Rosell Institutom, stvorili smo probiotski preparat za celu porodicu, kome se najviše vjeruje na našem tržištu. O tome govori milion prodatih kutija godišnje i podatak da ga neko od nas upotrijebi na svakih 25 sekundi.


Medical 104  
Medical 104  
Advertisement