Page 1

5. OKTOBAR 2017. GODINA IX BROJ 102

1.00

www.medicalcg.me

Intervju: Nikola Janović, ministar sporta Gerontostomatologija Timus, grudna žlijezda Prednost dojenja

VI sajam

edicine

Podgorica, 19, 20, 21. oktobar 2017. godine Hotel Hilton

Program VI Sajma medicine Predstavljamo: KOC HEALTHCARE, Turska Portal eZdravlje

Pokrovitelj:

MINISTARSTVO ZDRAVLJA CRNE GORE


Manja doza. Ista efikasnost.

Sadrži jedinstvenu dozu aktivne supstance. Svakodnevnim uzimanjem Andola PRO 75 mg dokazano se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara kod bolesnika koji su ranije imali srčani ili/i moždani udar. Takođe, Andol PRO 75 mg obložen je želudačanootpornom ovojnicom koja smanjuje rizik od iritacije želudačane sluznice.

Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavještenja o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog ljekara ili farmaceuta.


Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Prof. dr Božidar M. Bojović Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Igor Mićunović, dr sci med. Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Dr stom. Rade Mrdak Prof. dr Rajko Šofranac Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Tomić Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Intervju: Nikola Janović 10 – 13 Predstavljamo: KOC HEALTHCARE 14 – 17 Portal eZdravlje 20 – 21 Adriatik forum 22 – 23 VII Reumatološki dani 24 – 26 Hronika Crne Gore 30 – 37 ERASMUS+ projekat 46 – 48 Gerontostomatologija Prim. mr sc dr Slobodan V. Radonjić 52 – 53 Hormoni kore nadbubrežnih žlijezda Prof. dr sc med. Božidar M. Bojović 56 – 58 Timus, grudna žlijezda Prim. dr Julija Bošković 62 – 63 Prednost dojenja Dr Biljana Ivelja 64 – 65 Osnovano Udruženje endoskopskih sestara 67 – 68


VI sajam

edicine

19, 20, 21. oktobar 2017. - Hotel Hilton, Podgorica

PROGRAM Naučni odbor: - Dr sci med. Majda Šahman Zaimović, Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, (predsjednica Odbora) - Prof. dr Zorica Potpara, Medicinski fakultet Crne Gore – Odsjek farmacija - Prof. dr Agima Ljaljević, Institut za javno zdravlje Crne Gore - Prof. dr Jasminka Anđelić, Medicinski fakultet Crne Gore – odsjek stomatologija - Prof. dr Filip Vukmirović, Klinički centar Crne Gore - Dr Miro Knežević, direktor direktorata za javno zdravlje – Ministarstvo zdravlja Crne Gore

19. oktobar (četvrtak) Sala Princeza Jelena 10:00h – Otvaranje VI Sajma medicine Ministar zdravlja Crne Gore dr sci Kenan Hrapović

Sala Princeza Milica 12:00h – 14:00h SESIJA I

– moderator: dr Alma Hajdarpašić Drešević - Aktuelna pitanja vezana za preventivne preglede i skrininge u Crnoj Gori Dr Alma Hajdarpašić Drešević - Ministarstvo zdravlja Crne Gore - Rezultati sprovođenja skrininga raka debelog crijeva u Crnoj Gori Prim. dr sci. med. Đurđica Ostojić, Institut za javno zdravlje Crne Gore - E- zdravstvo – elekrtonski servisi za pacijente Lejla Reković, dipl.ing.el. Milorad Radoičić, dipl.ecc Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore - Uloga Zavoda HMP u vanrednim situacijama Dr Saša Stefanović, Zavod za hitnu medicinsku pomoć Dr Radmila Furtula

- Značaj razvoja zdravstvenog turizma u Crnoj Gori Dr Marina Delić, Institut Dr Simo Milošević - Igalo - Rana dijagnoza i liječenje karcinoma prostate prema utvrđenim smjernicama GEAU Prof. dr Daragoljub Perović, Bolnica CODRA

15:00h – 17:00h SESIJA II

– moderator: dr Marina Delić

- Zdravstvena zaštita sportista – predlozi sistemskih rješenja Miloš Lalević, Ministarstvo sporta Crne Gore - Skrining ISS kod mlade populacije Dr Marina Delić, Institut za rehabilitaciju dr Simo Milošević – Igalo - Uloga kontinuiranog mjerenja arterijskog pritiska (KMAT) u ordinaciji porodične medicine Dr med. spec. Gordana Čanadi Čimek – Mikleuš – Hrvatska - Ishrana sportista Dr Snežana Labović Barjaktarović, Dom zdravlja Bar

Sala Priinceza Ksenija 13:00h – 14:30h SESIJA III

- moderator: mr sci dr Zorica Đorđević - Značaj unosa joda u trudnoći Mr sci dr Zorica Đorđević, Institut za javno zdravlje Crne Gore


- Anemija kod gojaznih osoba Prim.dr spec. Ifeta Erović, Dom zdravlja Bijelo Polje - Ishrana starih osoba Dr Marija Mrdak, Instiut za javno zdravlje Crne Gore - Deficit vitamin D Dr Magdalena Vujović, Institut za javno zdravlje Crne Gore - Analiza rada fizioterapeuta u sistemu javnog zdravstva Crne Gore za period maj – decembar 2016 Krsto Kovačević, Magistar fizikalne terapije, predsjednik Komore fizioterapeuta Crne Gore

15:00h – 16:30h SESIJA IV

– moderator: mr ph spec. Gordana Obradović

- Cone Beam Computer Tomography (CBCT) u svakodnevnoj stomatološkoj praksi Doc. dr Zoran Vlahović, V Dental centar, Podgorica

14:30h – 16:00h SESIJA VII

- moderator: dr Aleksandra Marjanović - Dobrovoljno i povjerljivo savjetovanje na HIV Dr Aleksandra Marjanović, Institut za javno zdravlje Crne Gore - Polno prenosive bolesti i reproduktivno zdravlje Dr Vesna Kavarić, PZU Kavarić, Podgorica - Savremeni tretman inflamatorne bolesti male karlice Prof. dr Artur Bjelica, Klinički centar Vojvodine, Medicinski fakultet Novi Sad

- 60 godina kliničkog značaja primjene Metformina (Glucophagea) Dr Valentina Kalinić, Opšta bolnica Bar

- Infekcije u trudnoći – perinatološki ishod Dr Aleksandar Grdinić, Klinički centar Crne Gore

- Prvi rezultati i iskustva iz SMART pilot projekta Mr ph spec. Gordana Obradović, Farmaceutska komora Crne Gore

– moderator: doc. dr Petar Kavarić

- Značaj reklamne kampanje za SMART projekat Dr pharm. Dragana Vučetić, AU Montefarm Dr pharm. Nina Mijušković, AU Cosmetics Dr pharm. Minela Bibić, AU Montefarm Dr pharm. Rudović Jelena, AU Remedia

20. oktobar (petak) Sala Princeza Milica 11:00h – 12:15h SESIJA V

- moderator: dr sci med. Velimir Milošević - Crijevna mikroflora u zdravlju i bolesti Dr sci med. Velimir Milošević, Klinički centar Crne Gore - Značaj nazalne dekongestije u terapiji respiratornih infekcija i alergijskih bolesti kod djece Dr Goran Vukomanović, UKD Tiršova, Beograd - Dermatitis atopica – vodič za terapiju Prof. dr Milena Đurović, Klinički centar Crne Gore

12:30h – 14:00h SESIJA VI

– moderator: dr Borislav Ćalović

- Upravljanje dentalnim plakom Prim. dr sc. dent. med. Jasmina Tekić, Zavod za stomatološku zdravstvenu zaštitu - Stomatološki fakultet Beograd - Prvencija i liječenje oboljenja gleđi sa nano apatitima Dr sci Jovan Vojinović, Medicinski fakultet - Studijski smjer stomatologija, Banja Luka

16:30h – 18:00h SESIJA VIII

- Laparaskopska adrenalektomia pijeloplastika i resekcija cisti bubrega Doc. dr Petar Kavarić, Klinički centar Crne Gore Dr Aleksandar Magdalinić, Klinički centar Crne Gore Dr Marko Vuković, Klinički centar Crne Gore - Prikaz slučaja – tumorska masa u maloj karlici Dr Miloš Malidžan, Klinički centar Crne Gore - Hirurški tretman oboljenja gastroezofagealnog prelaza Prof. dr Vladimir Dimov, Bolnica CODRA, Podgorica - Hemoroidalne bolesti – sjernice i modaliteti hirurškog liječenja Dr Danijel Gogić, Klički centar Crne Gore

Sala Princeza Ksenija 10:00h – 11:30h SESIJA IX

- moderator: doc. dr Ivana Ognjanović Savremeni trendovi u javnom zdravlju: iskustva i prakse, istraživanja i inovacije 10:00h -10:20h - Erasmus+ KA2 projekat - Unapređenje studijskih programa u Crnoj Gori u oblasti prava, menadžmenta i ekonomije javnog zdravlja i medicinske informatike Prof. dr Ramo Šendelj, Univerzitet Donja Gorica 10:20h - 12:00h - Panel I: Obrazovanje u oblasti javnog zdravlja: iskustva i prakse iz Evropske unije - Škola javnog zdravlja u Debrecinu: iskustva i prakse Prof. dr Margit Balazs, Faculty of Public Health, University of Debrecen, Hungary


- Obrazovanje u oblasti javnog zdravlja u Grčkoj Prof. dr John Mathas, National and Kapodistrian University of Athens - Obrazovanje u oblasti medicine u Crnoj Gori: izazovi i perspektive Prof. dr Goran Nikolić, Medicinski fakultet, Univerzitet Crne Gore - Obrazovanje u oblasti javnog zdravlja u Crnoj Gori: izazovi i perspektive Prof. dr Agima Ljaljević, Institut za javno zdravlje Crne Gore

11:50h - 13:00h SESIJA X

- moderator: doc. dr Ivana Ognjanović Panel II: Medicinski informacioni sistemi: iskustva i prakse, istraživanja i inovacije - Razvoj integralnog medicinskog informacionog sistema u Crnoj Gori Marijan Marijanović, Ministarstvo zdravlja Crne Gore - Medical informatics for enabling systems medicine Prof. dr Petra Knaup-Gregori, University of Heidelberg, Germany - Impact of Patient portals on health care Prof. dr Elske Ammenwerth, University of Health Sciences, Medical Informatics and Technology, Austria

14:00h – 15:30h SESIJA XI

- Udio ženske populacije u DDK u Crnoj Gori u 2017. godini Dr Nela Eraković, Adrijana Vukoslavovic, Velimir Lazarević - Učestalost senzibijizacije na eritrocitne antigene kod pacijenata liječenih u KCCG tokom 2016/17 godine Dr Angelina Cvijović, Dr Mirjana Grubiša, Dr Svetlana Vučinić, Dr Tamara Šćepanović, Dr Jelena Zonjić - Planirane aktivnosti za dalje unaprijeđenje rada Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore Prim. dr Gordana Rašović

21. oktobar (subota) Sala Princeza Milica 11:00h – 12:00h SESIJA XIII

- moderator: prim. dr Snežana Pavićević - Hronična bubrežna bolest kod djece Prim. dr Snežana Pavićević, mr sci med, Klinički centar Crne Gore - Biomarkeri za određivanje bubrežne isuficijencije Dr Predrag Stanković, Opšta bolnica Pljevlja - Imunoprofilaksa protiv RSV Palivizumabom (Synagis) u Crnoj Gori Dr Envera Lekić, Klinički centar Crne Gore

12:30h – 14:00h SESIJA XIV

- moderator: dr sci med. Sanja Medenica

– moderator: dr Sanja Čizmović

- Registrovane vektorske zarazne bolesti u Crnoj Gori 2006-2015. godine Dr sci med. Sanja Medenica, Institut za javno zdravlje Crne Gore

- Savremeni način života i funkcionisanje mozga djeteta Dr Julija Bošković, Dom zdravlja Bijelo Polje

- Tuberkuloza nekad i sad Dr Vjera Usanović, Dom zdravlja Tivat - Preveniranje opstruktivnih oboljenja disajnih puteva - smoke chek metar - pulsna oksimetrija - peak flow metar Biljana Fantić, medicinska sestra

- Značaj i upotreba probiotika u dječjem uzrastu Dr Biljana Ivelja, Dom zdravlja Cetinje - Široki povoj – vječita dilema Dr Sanja Čizmović, Bolnica Nikšić

14:00h – 15:00h SESIJA XV – moderator: dr Biljana Ivelja

16:00h – 17:30h SESIJA XII

- Mladi i slobodno vrijeme Dr Biljana Ivelja, Dom zdravlja Cetinje

- Učešće mladih u dobrovoljnom davalaštvu u Crnoj Gori Dr Nela Eraković, Dražen Đurašković

- Primarna hipertenzija kod adolescenata – praćenje i terapijski efekti Dr Nada Tadić, Dom zdravlja Budva

- Akcije DDK u 2016 godini u Crnoj Gori Dr Nela Eraković, Dražen Đurašković

- Aktivna, dvosmjerna komunikacija, ljekar – pacijent Dr Ljiljana Đurović, Dom zdravlja Podgorica

- moderator: prim. dr Gordana Rašović


Marching towards our 100th year.

1925

2017

Since 1920, Every step we took has been dedicated to a healthier future. ISTANBUL, TURKEY       info@kochealthcare.org  www.kochealthcare.org


ZANIMLJIVOSTI

Sjedenje uništava zglobove

Nova studija sa Harvarda pokazala je da zbog sjedelačkog načina života, sadašnje generacije sve više obolijevaju od artritisa. Naučnici su pregledali više od 200 skeleta pacijenata umrlih u posljednjih 100 godina, da bi ustanovili kako se mijenjala stopa osteoartritisa zgloba koljena tokom godina. Bolest je bila dvostruko češća kod onih koji su nedavno preminuli, što pokazuje progresiju bolesti u odnosu na početak vijeka. Ovo je prva studija koja ukazuje na uvećanje stope osteoartritisa koljena. Oni rođeni poslije drugog svjetskog rata dva puta češće obolijevaju od osteoartritisa. Stručnjaci upozoravaju da je povećanje broja oboljelih posljedica neaktivnosti koja prati današnji stil života, i to više nego faktori kao što su gojaznost ili duži životni vijek, jer je bolest česta kod mladih i mršavih ljudi. - Razumijevanje nastanka osteoartritisa koljena važan je izazov jer je bolest skoro potpuno nemoguće liječiti, osim zamjenom zgloba koljena - istakao je vođa istraživačkog tima prof. dr Daniel Liberman. Prevencija je, zbog toga, veoma važna.

Kada kijate zaštitite i sebe Kada kijate ili kašljete, a pritom rukom prekrijete usta i nos, zapravo radite pogrešnu stvar koja može da ima štetne posljedice. Ako nemate maramicu pri ruci kada kijate ili kašljete, područje nosa i usta ćete nagonski zaštiti rukama. Ovim činom ste zaštitili osobe u svojoj blizini, ali ste sebi nanijeli štetu. Kapljice od kijanja će završiti na vašem licu i izazvaće crvenilo i druge neprijatne posljedice na licu. Posebno je nezgodno ako takvim rukama trljamo oči, jer to može dovesti do upala ovog dijela tijela. Upravo zato važno je prekriti usta i nos maramicom dok kašljete ili kijate. Ako nemate maramicu, usta radije prekrijte pregibom podlaktice nego rukom. Takođe, vrlo je važno da redovno perete ruke, kako biste spriječili širenje zaraze na svoju okolinu.

08

Najbolje vrijeme za popodnevnu dremku Mnogim ljudima popodnevna dremka ne prija, drugi nemaju vremena za to, ali ima onih koji svakog dana moraju malo da dremnu. Spavanje popodne je dobro za zdravlje, produktivnost i mozak, a postoji i idealno vrijeme za to - u 15 časova. Stručnjaci kažu da, ako spavate popodne, najbolje je da dremnete u to vrijeme, kako ne biste narušili prirodni cirkadijalni ritam organizma. Takođe, trebalo bi da dremka traje između 20 i 30 minuta, ne duže jer ćete u suprotnom utonuti u dubok san, pa ćete biti kao pijani kad se probudite. Imajte na umu da su popodnevne dremke dobre za zdravlje, posebno ako se prethodne noći niste naspavali, ali i da duge dremke mogu da vam otežaju da zaspete uveče. Statistički podaci pokazuju da tri četvrtine odraslih ljudi nedovoljno spava - manje od sedam sati, a to nikako nije dobro. - Nenaspavanost loše utiče na raspoloženje, koncentraciju, zdravlje i imuni sistem. Studije su pokazale da popodnevne dremke imaju značajne dobre efekte na zdravlje i da mogu da ublaže posljedice nenaspavanosti - naglašava prof. dr Rajkumar Dasgupta - voditelj studije. Poslije spavanja popodne ljudi su kreativniji, mozak bolje radi, bolje pamte, pa su manje skloni da prave greške.


IZ MEDICINE Brzi hod je važan za zdravlje srednjovječnih ljudi

Čista posteljina je važna za dobro zdravlje

Srednjovječni ljudi trebalo bi brže da hodaju radi zdravlja jer je neaktivnost jako štetna. Britanski stručnjaci za javno zdravlje tvrdili su da su ljudi nakon 40. godine života sve manje aktivni, a to nije dobro. Stoga im savjetuju da počnu redovno da brzo hodaju. Samo deset minuta dnevno može imati veliki uticaj na zdravlje i smanjiti rizik od prijevremene smrti za 15 posto. Stručnjaci procjenjuju da čak 41 posto ljudi u dobu od 40 do 60 godina ne prošeta brzo deset minuta nijednom mjesečno i svaku šestu smrt povezuju sa neaktivnošću. Ljudi su u prosjeku 20 posto manje aktivni nego šezdesetih i u prosjeku prepješače 24 kilometra manje za godinu dana nego prije dvije decenije. Stručnjaci preporučuju 150 minuta aktivnosti nedeljno, ali gotovo polovina ljudi od 40 do 60 godina to ne čini, a 20 posto aktivno je manje od 30 minuta nedjeljno.

Naučnici upozoravaju da se u postelji u kojoj spavamo, ako je ne mijenjamo dovoljno često, skupljaju gljivice, bakterije, znoj, sekreti, kao i brojne grinje koje mogu da izazovu alergije, napade astme ili infekcije. Posteljina koja nije čista privlači razne vrste alergena. Čak i prašina koja se nalazi u vazduhu skuplja se u posteljini, i udišemo je tokom spavanja. - Imajući u vidu da u prosjeku jedna u šest osoba pati od nekog oblika alergije ili nekog respiratornog oboljenja, a da čovjek u prosjeku provede trećinu života u krevetu, jasno je zašto je čista posteljina neophodna za zdravlje. Zastrašujući je spisak bakterija koje se nastanjuju u krevetu. Gljivice, bakterije, dlake životinja, razni ostaci ljudskog tijela poput znoja, pljuvačke, sekreti, urin, ćelije kože - kaže mikrobiolog i patolog sa Medicinskog fakulteta Njujorškog univerziteta prof. dr Filip Tierno. Istraživanja pokazuju da čovjek prosječne građe može da ostavi u krevetu do 100 litara znoja godišnje, a da u jastucima, punjenim perjem ili sintetičkim, može da se nalazi između 4 i 17 vrsta gljivica. Osim toga, u posteljini često završe i ostaci hrane koju ponekad imamo običaj da jedemo u krevetu, kao i kozmetički preparati poput ulja ili krema za tijelo. Prema mišljenjima stručnjaka, idealno je da se posteljina mijenja jednom nedjeljno, naročito ljeti kada spavamo u tanjim pidžamama i koža je u direktnijem kontaktu sa materijalom. Ljeti bi trebalo da ćebad, jorgane, punjene pokrivače koje ne koristimo, odložimo u vakum-kese, a zatim u tamniju torbu jer nedostatak svjetlosti i vazduha su odličan način da se ti insekti iskorjene. Nenamješten krevet izgleda neuredno, ali tjera parazite. Ostavljanje nenamještenog kreveta, sa čaršavima i pokrivačima na vazduhu, rastjeruje parazite iz prašine, utvrdili su istraživači Univerziteta u Kingstonu u Engleskoj.

Osjetljiv sluh je povezan sa psihičkim zdravljem Britanski i portugalski naučnici radili su istraživanje koje je pokazalo da osjetljiv sluh može da bude znak problema sa psihičkim zdravljem. Stručnjaci smatraju da ljudi sa osjetljivim sluhom imaju zvučne halucinacije. Između ostalog, oni koji su u stanju da čuju neku riječ preko šanka u bučnom baru, mogu da čuju imaginarne glasove. Do ovakvog zaključka su došli stručnjaci, izvodeći magnetno-rezonantsku tomografiju mozga ljudi sa osjetljivim sluhom. Među ispitanim osobama našlo se tri do četiri puta više ljudi sa psihičkim problemima nego obično. Istraživanje je sprovedeno samo na 34 osobe, od kojih je polovina imala dobar sluh. Stručnjaci navode da oko 15 odsto ljudi čuje glasove, ali da većina njih to ne priznaje. Razlog za to naučnici vide u iskustvu zasnovanom na onome što su ranije čuli, i na individualnom procesu percepcije za čiju je realizaciju odgovoran mozak.

09


Intervju: MINISTAR SPORTA NIKOLA JANOVIĆ

Samo zdrava nacija

rađa šampione

Krajem novembra navršiće se godinu dana rada Ministarstva sporta, koje je sada po prvi put samostalno ministarstvo. Kako ocjenjuje rad u tom periodu? Upravo tako, nakon više od 20 godina ponovo je uspostavljeno Ministarstvo sporta kao poseban organ, čime je pokazana jasna namjera Vlade da oblasti sporta i mladih budu među njenim ključnim prioritetima. Sa takvim pristupom smo i započeli rad, posebno svjesni težine zadatka da u ovoj oblasti, kojoj do sada nije bilo posvećeno dovoljno pažnje, a koju nesumnjivo zaslužuje, napravimo održiv sistem na zavidnom nivou funkcionisanja.

10

Prvi korak bilo je unapređivanje procedura koje se odnose na registraciju sportskih subjekata, jer smo ustanovili da je upravo ovo bila slaba karika imajući u vidu njen značaj za funkcionisanje sistema sporta u cjelini. U tom kontekstu odmah je uspostavljena, može se reći i svakodnevna komunikacija i saradnja sa Ministarstvom pravde u cilju provjere lica u upravljačkim i stručnim strukturama sportskih organizacija, a u smislu postojanja podataka o njima u kaznenoj i prekršajnoj evidenciji. Dodatno, uspostavili smo obavezu da u svakom konkretnom slučaju stručna komisija Ministarstva sporta provjerava ispunjenost uslova za obavljanje sportske djelatnosti. Takođe, imali smo u vidu da kao država moramo napraviti iskorak i podržati


vrhunski sport kako zaslužuje. U tom cilju realizovali smo konkurs za sufinansiranje programa spotskih subjekata za 2017. godinu sa približno 4 miliona eura što je, do sada, najveći iznos sredstava dodiljen za oblast sporta na javnom konkursu. Takođe, realizovan je konkurs za sufinansiranje i finansiranje projekata za mlade u 2017. godini sa ukupno 170 hiljada eura podrške razvoju omladinske politike. Svojim pristupom pokazali smo da država itekako vrjednuje sportske rezultate naših sportista, posebno mlađih kategorija, kroz opredjeljivanje premija za najbolje sportske rezultate u iznosu od ukupno 135 hiljada eura do sada. Pored navedenog, a nakon višemjesečne primjene normativnih akata u oblasti sporta i mladih, primijetili smo njihove brojne nedostatnosti, pa smo u tom smislu prvo izmijenili Pravilnik o načinu, postupku i kriterijumima za dodjelu sredstava omladinskim organizacijama i kontrolu nad realizacijom programa i projekata, pripremili novu Uredbu o kriterijumima za utvrđivanje visine naknada i premija za ostvarene sportske rezultate, koju je Vlada usvojila krajem jula ove godine, donijeli novi Pravilnik o bližim uslovima za osnivanje i obavljanje djelatnosti sportskih organizacija. Vrlo predan i posvećen rad na unapređenju normativnog okvira na kraju je rezultirao i pripremom Nacrta zakona o sportu, kao krovnog dokumenta za regulisanje sportske oblasti. Takođe, Ministarstvo sporta nije se zaustavilo samo na Zakonu o sportu već je odmah nakon toga raspisalo i javne konsultacije za pripremu Nacrta zakona o mladima, a sve u cilju sveobuhvatne reforme oblasti koje su nadležnosti ovog ministarstva. Kada ste postali Ministar najavili ste da će dva ključna prioriteta biti utvrđivanje nacionalnog programa razvoja sporta i

donošenje novog zakona o sportu. Nacrt zakona je gotov i on sada ide na javnu raspravu. Koje su najznačajnije novine u tom Nacrtu? Cilj Nacrta zakona o sportu je da u potpunosti uredi sva pitanja koja se odnose na sistem sporta u Crnoj Gori, sportske subjekte i državne organe na koje se zakon odnosi. Nacrtom zakona usaglasiće se rješenja iz važećeg Zakona o sportu sa postojećim pravnim sistemom i otkloniće se određene nejasnoće i prepreke koje su proizilazile iz zakona koji je sada u primjeni. Osim usaglašavanja i preciziranja zakonskih normi, Nacrt zakona o sportu donosi i brojne pozitivne novine u sistem sporta, kao što su: unaprijeđivanje položaja mladih sportista kroz uvođenje stipendija Ministarstva sporta, sufinansiranje ili finansiranje članarina za djecu od strane države, smanjivanje starosnog

11


uslova za naknade za vrhunske sportiste sa 40 na 35 godina, premije koje će se uplaćivati direktno sportistima i selektorima, ograničavanje kruga lica koja mogu biti u organima upravljanja u oblasti sporta, uvođenje obaveznih ugovora o radu za profesionalne sportiste i predlog da se sportistima uvede beneficirani radni staž, unaprijeđivanje zdravstvene zaštite sportista kroz osnivanje Zavoda za sportsku medicinu Crne Gore, osnivanje Saveza za neolimpijske sportive, čime i ovi sportovi dobijaju svoju krovnu asocijaciju, uvođenje obaveze da Ministarstvo sporta izvrši kategorizaciju sportova, mogućnost direktnog investiranja u sportsku infrastrukturu.

sportista. Tim povodom, Ministarstvo sporta je u saradnji sa Institutom za bolesti djece 24.09.2017. godine započelo sa realizacijom besplatnih sistematskih pregleda za djecu uzrasta do 15 godina. U koordinaciji sa Odbojkaškim, Fudbalskim, Rukometnim, Vaterpolo i plivačkim i Košarkaškim savezom Crne Gore formiran je spisak od 200 sportista koji će, zbog takmičarskog opterećenja imati prednost prilikom obavljanja pregleda. Takođe, Ministarstvo sporta će, u saradnji sa Institutom za bolesti djece, napraviti i analizu najučestalijih zdravstvenih problema djece koja se bave sportom na osnovu ovih pregleda.

Ministarstvo posebnu pažnju posvećuje zdravstvenoj zaštiti sportista. Da li se već osjećaju efekti, krajem juna potpisanog, Memoranduma o besplatnim pregledima dječaka i djevojčica koje se bave sportom, između Ministarstva i Kliničkog centra Crne Gore?

Kakva će biti uloga Zavoda za sportsku medicinu, čije osnivanje je predviđeno u Nacrtu novog zakona o sportu?

Ministarstvo sporta i Klinički centar Crne Gore potpisali su Sporazum o saradnji u oblasti zdravstvene zaštite sportista, čiji su glavni ciljevi: podizanje nivoa svijesti o značaju pravilnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti sportista kao preventivne mjere u cilju smanjenja broja zdravstveno incidentnih situacija na sportskom terenu, obezbijeđivanje besplatnih sistematkih pregleda u Kliničkom centru Crne Gore za djecu koja se bave sportom i koja su registrovana kod nacionalnih saveza i stvaranje institucionalnih uslova za unaprijeđenje zdravstvene zaštite

12

Cilj osnivanja jedne takve ustanove je unifikacija sistema utvrđivanja zdravstvene sposobnosti sportista. Nacrtom zakona ograničeno je da se utvrđivanje zdravstvene sposobnosti sportista može sprovoditi samo u Zavodu, pa bi se na ovaj način obezbjedilo da se zdravstveni pregledi sportista sprovode na isti način i pod istim uslovima za sve sportiste. Takođe, Zavod će voditi evidenciju svih obavljenih pregleda, pa će se podaci o zdravstvenoj stanju sportista nalaziti na jednom mjestu. Nažalost, poznati su i slučajevi sa smrtnim ishodom, a da su pritom ti sportisti imali utvrđenu zdravstvenu sposobnost. Zdravstvena sposobnost sportista, shodno Nacrtu zakona, u Zavodi će se utvrđivati najmanje jednom u toku 12 mjeseci,


ako pravilima nacionalnog sportskog saveza nije određen kraći period, umjesto najmanje 6 mjeseci prije takmičenja, kako je to do sada propisano. U ovakvom slučaju moglo se desiti da neko takmičenje traje godinu dana (npr. nacionalne lige), a da je sportista utvrdio zdravstvenu sposobnost 6 mjeseci prije početka takmičenja, što bi u krajnjem značilo da on jednu i po godinu nije pregledan. Za sportiste koji su, u velikom broju sportova, fizički opterećeni to je jako dug period. Zdravstvena sposobnost djece koja se bave sportom na osnovu Odluke, utvrđuje se jednom godišnje, najmanje tri mjeseca prije početka bavljenja sportskim aktivnostima. Kao dugogodišnji vrhunski sportista možete li, na osnovu sopstvenog iskustva, da našim čitaocima objasnite značaj sporta za zdravlje, posebno kada su u pitanju djeca i mladi? Kada je nabolje početi baviti se sportom? U namjeri da ono najvrjednije što Crna Gora ima – djecu i mlade, od najranijeg doba usmjerimo na pravi životni put i sticanje zdravih psihofizičkih navika, Ministarstvo sporta želi, između ostalog, da promoviše sport kao vrlo važan segment u razvoju djece i mladih, od njihovog predškolskog do visokoškolskog uzrasta, i kampanjom povratka fizičke kulture u osnovne i srednje škole, jer je, smatramo, vrlo važno sport institucionalizovati kako bi bio dostupan svima, svuda i uvijek. Iskustvo vrhunskog sportiste takođe me obavezuje, da kao prvi ministar sporta u nezavisnoj Crnoj Gori, strateški utabam put svoj djeci da već od malih nogu zakorače u svijet beskrajnih mogućnosti, a sport to jeste. Prije svega, sport će doprinijeti njihovom srećnom i pravilnom odrastanju. Zato je izuzetno važno da navikavamo djecu na fizičku aktivnost, da ih naučimo pravilnom držanju tijela, da im kroz igru uz pomoć raznih sportskih rekvizita i sprava podstaknemo želju za vježbanjem, da razvijaju svoje sposobnosti i otkrivaju nove, da im sveobuhvatnim programima kreiranim za predškolski i školski uzrast omogućimo da savladaju osnove bazičnih sportva i druge vještine. Sport će im pomoći da se osjete zdravim, fizički sposobnim, budu spretni, okretni, naučiće se fer pleju, samostalnosti i brizi o sebi i svom zdravlju. Baveći se sportom, djeca i mladi razvijaju svijest o sebi i drugima, timskom radu, protivnicima, uče kako da pobijede i prihvate poraz, ali i savladaju jednu od najvažnijih životnih lekcija - da drugih granica nema osim onih koje sami sebi postavimo. Sport je najzdraviji i najbolji način za prevenciju i liječenje velikog broja deformiteta i bolesti kod djece. I samo na takav način neiscrpnu dječiju energiju usmjerićemo u vrlo važan proces njihovog uravnoteženog i pravilnog razvoja. To bi bio naš odgovor na hronični nedostatak fizičke aktivnosti kod dječaka i djevojčica, danas sve više zaokupljenih virtuelnim svijetom video igara, tableta i pametnih telefona, na šta nažalost niko od njih nije imun.

Kada je najbolje početi baviti se sportom? Što ranije to bolje. Istraživanja pokazuju da najviše djece ulazi u sport u periodu između šeste i desete godine. Naravno, treba voditi računa o fizičkom, mentalnom i zdravstvenom stanju djece i odabrati im sport po njihovoj, a ne po mjeri roditelja, njihovih interesovanja, neostvarenih ambicija, popularnosti i finansijske dobiti koje taj sport donosi. Dakle, bez nepotrebnog opterećivanja izborom sporta. U krajnjem, djeca su najveći rasadnik budućih vrhunskih sportista koji, motivisani našim reprezentativcima, u njima već vide uzore i idole, sanjajući da će jednog dana i oni braniti nacionalne boje naše države! I da zaključim, samo zdrava nacija, rađa šampione! Koji je značaj rekreativnog bavljenja sportom za zdravlje čovjeka? U želji da uhvati korak sa vremenom i ubrzanim tempom života, čovjek se u toj trci nažalost sve manje kreće. A najmanje što bi mogao da uradi za sebe i svoje zdravlje, jeste upravo to, da se što više kreće. Za početak tu je brzo hodanje, kao provjereno najbolja fizička aktivnost za očuvanje zdravlja, naročito kod starije populacije. Šta više, samo pola sata dnevno neke sportske aktivnosti pomoći će nam da izbacimo negativnu energiju iz organizma, smanjimo nivo hormona stresa, a povećamo hormon sreće, povećamo mišićno, a smanjimo masno tkivo. Rekreativno bavljenje sportom jača i naš imuni sistem, smanjuje opasnost od srčanog udara, depresije, dijabetesa, a pozitivno utiče na san, krvni pritisak i regulaciju tjelesne težine. Da ne govorim o tome da sportska rekreacija, ništa manje od aktivnog bavljenja sportom, pozitivno utiče na koncentraciju, samodisciplinu, orjentiše nas ka cilju i bolje organizovanom slobodnom vrijemenu. Pomenuo bih za kraj jedno istraživanje koje sam nedavno imao priliku da pročitam a koje je pokazalo koliko nam sportske aktivnosti mogu pomoći da se popnemo na vrh poslovne ljestvice. Stotinu vodećih ljudi iz poslovnog svijeta Velike Britanije pitali su o njihovim akademskim i sportskim uspjesima. Većina je odgovorila da su svoje upravljačke i liderske vještine stekli mnogo više na sportskom igralištu, nego tokom školovanja. Završili ste profesionalnu karijeru, ali sigurno da ste i dalje fizički aktivni. Koliko dnevno izdvajate za fizičku aktivnost i šta Vam je najdraže osim vaterpola? Sportom se više ne bavim aktivno, ali rekreativno i te kako. Gotovo svakodnevno svoj radni dan završavam vježbanjem u teretani, što mi pomaže da ostanem u dobroj formi i još boljoj fizičkoj i mentalnoj kondiciji. Dok, recimo vikendom, sebe znam često da počastim i plivanjem. Dragan Novčić

13


Uskoro 100 godina iskustva u privatnom zdravstvu Vehbi Koç Fondacija

Bolnica Univerziteta Koç

Vehbi Koç Fondacija je dobrotvorna fondacija i dio grupe najveće turske kompanije Koç Holding, koja se nalazi na listi Global Fortune 500. Osnovao ju je 1969. godine osnivač Koç Grupe, Vehbi Koç. Tokom godina Vehbi Koç Fondacija je pružala podršku Američkoj bolnici, a 1955. godine bolnica je inkorporirana u fondaciju, kako bi dobili zdravstvenu instituciju za primjer, u koju je uloženo dosta sredstava. Nakon 12 godina obnavljanja i ekspanzije, Američka Bolnica se razvila u međunarodnu, uzornu zdravstvenu instituciju. Jedan od najvećih projekata Vehbi Koç Fondacije u polju obrazovanja je Univerzizet Koç. Uprkos relativno kratkoj istoriji, Univerzitet Koç je već jedan od najorganizovanijih i najprestižnijih univerziteta u Turskoj. Fakultet Medicine u okviru ovog univerziteta je počeo sa upisom septembra 2010. godine.

Kao jedna od novijih škola medicine u Turskoj, našu prvu akademsku godinu započeli smo 2010/2011. godine. Bolnica ima 404 jednokrevetne sobe sa 24 kreveta za stacionirne pacijente i 8 servisa, 12 operacionih sala, intenzivnu njegu sa 55 dostupnih stacioniranih kreveta (16 opštih, 16 pedijatrijskih i 15 za novorođenčad), 14 kreveta za transplataciju koštane srži, i 49 stacionarnih ležaja za interventnu anesteziju i za preoperativne i postoperativne njege. Sa odvojenom bolničkom zgradom posvećenoj djeci, naša pedijatrijska usluga se pruža na površini većoj od 10.000 m2 sa uslugom za pacijente, pedijatrijskom njegom i ambulantama. Površina od 220.000 m2 obuhvata bolničke zgrade, prostor za obuku i istraživanje, napredni centar za učenje, auditorijum i društveni prostor su završeni u maju 2016. godine.

Američka Bolnica

Centar za ambulantnu njegu MedAmerican

Američka Bolnica je opšta akutna bolnica sa 200 kreveta i 62 kreveta za intenzivnu njegu. Mi pružamo usluge zdravstvene zaštite u svim medicinskim i hirurškim disciplinama izuzev stacionarne psihijatrije i transplatacije, koja će biti obezbijeđene u bolnici Univerziteta Koç. Pored 20.000 pacijenata u bolnici godišnje, mi liječimo više od 120.000 pacijenata ambulantnim načinom. Više od 10.000 operacija godišnje je izvršeno obuhvatajući cijeli hirurški spektar.

Centar za ambulantnu njegu MedAmerican osnovan je 1997. godine. Uglavnom se fokusira na ambulantno liječenje u objektima svjetske klase koji se prostiru na 9.000 m2 i pružaju uslugu u svim medicinskim disciplinama po najvišim međunarodnim standardima kvaliteta, sa vodećim ljekarima i iskusnim zdravstvenim radnicima. Ovaj centar ima 22. konsultantske sobe, kliničku laboratoriju, dvije operacione sale, 8 kreveta za posmatranje i radiološku

Virtuelni vodič: http://www.americanhospitalistanbul.com/_SanalGezinti/en.html Kratak film: http://www.americanhospitalistanbul.com/Approach.aspx?PageID=9 info@kochealthcare.org


kliniku sa kompjuterizovanom tomografijom (CT), magnetno - rezonantnom tomografijom (MRI), kolor dopler ultrasonografijom, mamografijom, denzitometrijom kostiju i rendgenom.

Kvalitet Kao Zdravstvena institucija Koç, Ĺželimo da odrĹžimo naĹĄu uglednu poziciju u zdravstvenom sektoru sa naĹĄim uspostavljenim sistemom koji omogućava pouzdanu njegu bolesnika, meÄ‘usobnu i transparentnu komunikaciju, samoprocjenu i kontinuirani razvoj, istovremeno jaÄ?ajući uz meÄ‘unarodne akreditacije kvaliteta. AmeriÄ?ka Bolnica tɇMBO*OUFSOBDJPOBMOF,PNJTJKF%F DFNCBS %FDFNCBS +BOVBS  "WHVTU 4FQUFNCBS  t*402VBMJUZ.BOBHFNFOU4ZT UFN0LUPCBS +VM .BK +VO  Mart 2012 t*40&OWJSPONFOUBM.BOBHFNFOU4ZTUFN.BSU .BK "QSJM  .BK "NFSJĘŠLB#PMOJDBKFiQSWBwPSHBOJ zacija koja je dobila sertifikat izmeÄ‘u svih javnih i privatnih bolnica u Turskoj.) t,BSEJPMPĂ?LBBLSFEJUBDJKBPEi&VSPQFBO "TTPDJBUJPOPG&DIPDBSEJPHSBQIZw/PWFNCBS 2010 t-BCPSBUPSJKB4OBKFBLSFEJUPWBOBPE TUSBOFi5VSLJTI4MFFQ.FEJDBM"TTPDJBUJPOw/P WFNCBS  t*40*OGPSNBUJPO4FDVSJUZ.BOBHFNFOU4ZTUFN  t$FOUBS*[WSTOPTUJV.FUBCPMJĘŠLPKJ Barijatrijskoj Hirurgiji od strane Surgical Review Corporation,  Bolnica Univerziteta Koç t*402VBMJUZ.BOBHFNFOU4ZTUFN+BOVBS t*40&OWJSPONFOUBM.BOBHFNFOU4ZTUFN+BOVBS  $FOUBS[B)JSVSĂ?LV"NCVMBOUOV/KFHV.FE"NFSJDB t*402VBMJUZ.BOBHFNFOU4ZTUFN%FDFNCBS  t*40&OWJSPONFOUBM.BOBHFNFOU4ZTUFN%FDFNCBS

NaĹĄa MeÄ‘unarodna usluga pacijentima  0EQPĘŠFUOPHJTQJUJWBOKB QJUBOKBJCSJHFVWF[JTBNFEJDJOskim tretmanom, mi smo ovdje da vam sluĹžimo u svim fazama njege, na vaĹĄem maternjem jeziku. Kako bi olakĹĄali process samog tretmana u stranoj zemlji, naĹĄ program pomoći poÄ?inje prije vaĹĄeg dolaska, kako bi se osigurala vasa potpuna informisanost o naĹĄoj ustanovi. info@kochealthcare.org

Za pacijente koje dolaze iz inostranstva osiguran je transfer od aerodroma do bolnice. Komunikacija nikad nije barijera prilikom vaĹĄeg boravka. Svi naĹĄi doktori imaju akademsko znanje engleskog jezika. Pritom, tokom boravka u bolnici, biće vam besplatno dodijeljena osoba sa znanjem vaĹĄeg jezika, pomaĹžući vam u svim vaĹĄim potrebama. /BĂ?BCPMOJDB VUPLVTBNPHQMBOJSBOKBPWBĂ?PKOKF[JJ lijeÄ?enju, misli o svim vaĹĄim liÄ?nim potrebama. Mi se prilagoÄ‘avamo vaĹĄim potrebama uzimajući u obzir vaĹĄe godine, invaliditet, pol, rodni identitet, rasnu pripadnost, liÄ?na uvjerenja JTFLTVBMOVPSJKFOUBDJKV/VEJNPWBNOJ[[BTFCOJITPCB BQBSUNB na, kako za odrasle tako i za djecu, kako bi ugoÄ‘aj za pacijente i njihove bliĹžnje bio veći. Prije vaĹĄe posjete, naĹĄe odjeljenje za program MeÄ‘unarodna usluga pacijenata, omogućiće vam detaljne informacije o planovima lijeÄ?enja, procjeni troĹĄkova, o zakazivanjima, uslugama tumaÄ?a, prevoza, smjeĹĄtaja i uslovima osiguranja.

VaĹĄ Tim za njegu Svi naĹĄi ljekari imaju akademsko znanje engleskog jezika.


PrevoÄ‘enje NaĹĄe usluge tumaÄ?a su besplatne na sljedećim jezicima: engleski, francuski, italijanski, arapski, ĹĄpanski, kurdski, ruski i rumunski.

Prevoz NaĹĄa VIP Transportna usluga je dostupna 24 Ä?asa dnevno, 7 dana u nedjelji.

Ĺ IROK PROGRAM LIJEÄŒENJA KANCERA NaĹĄ ĹĄirok program lijeÄ?enja kancera je saÄ?injen od specijalizovanih ljekara, medicinskih sestara, psiho-onkologa i koordinatora za medicinsku njegu, koji rade timski kako bi omogućili ĹĄto bolji tretman naĹĄim pacijentima i njihovim bliĹžnjima. NaĹĄe usluge se fokusiraju na iskustvo pacijenata od rane faze raka do preĹživljavanja. Kvalitet njege pacijenta  t,PPSEJOBUPSJQBDJKFOBUBJNFEJDJOTLFTFTUSF  t1PSPEJĘŠOPPSJKFOUJTBOUSFUNBO  t*OUFSEJTDJQMJOBSOF5VNPSTLF1MPĘŠF

Multidimenzionalni integrisani individualni tretman U naĹĄim bolnicama, svako lijeÄ?enje pacijenta koji boluje od raka je razmatrano i determinisano na nedjeljnom konzilijumu koji je posvećen raznim tipovima kancera. NaĹĄ OnkoloĹĄki konzilijum funkcioniĹĄe kao forum na kojem se zajedniÄ?ki razmatra svaki sluÄ?aj bolesnika. Tokom ovih diskusija, osoblje koje je zaduĹženo za voÄ‘enje svakog od ovih

info@kochealthcare.org

sluÄ?aja iznese svoje miĹĄljenje i daje predloge u vezi sa opcijama lijeÄ?enja. Nakon konzilijuma, vaĹžeće opcije lijeÄ?enja se prezentuju pacijentu i detaljno razmatraju.  t,PO[JMJKVN[BUVNPSEPKLF  t,PO[JMJKVN[BUVNPSQMVʉB  t,PO[JMJKVN[BHBTUSPJOUFTUJOBMOJNBMJHOJUFU  t,PO[JMJKVN[BIFNBUPMPĂ?LJNBMJHOJUFU  t,PO[JMJKVN[BVSPMPĂ?LJUVNPS UVNPSQSPTUBUF

 t,PO[JMJKVN[BUVNPSFOEPLSJOFäMJKF[EF UVNPSUJSPJEOF äMJKF[EF

 t,PO[JMJKVNOFVSPPOLPMPHB UVNPSNP[HB

 t,PO[JMJKVN[BHJOFLPM�LFUVNPSF  t,PO[JMJKVN[BUVNPSLPäF  t,PO[JMJKVN[BUVNPSTBSLPNB Snimanje i nadzor za rano otkrivanje;  t(PSOKBFOEPTLPQJKB(*  t,PMPOPTLPQJKB  t7JSUVFMOBLPMPOPTLPQJKB  t,BQTVMOBFOEPTLPQJKB  t4OJNBOKFUVNPSBHSVEJ

Saradnje MD Anderson Centar za lijeÄ?enje zraÄ?enjem u AmeriÄ?koj bolnici je prva MD Anderson ustanova za lijeÄ?enje zraÄ?enjem van granica Sjedinjenih DrĹžava, koja u potpunosti replicira algoritme i standard institucije koje pruĹža medicinsko osoblje obuÄ?eno u Hjustonu. Kako bi se kreiralo okruĹženje u kojem su svi tretmani isti kao oni u Hjustonu, svi sluÄ?ajevi se procjenjuju kod ljekara u glavnom sjediĹĄtu. Ovaj proces se moĹže rezimirati kao "model prakse" koji dozvoljava pacijentima da prime identiÄ?an tretman koji bi primili u Centru MD Anderson u Hjustonu.


Cjelokupna medicinska tehnologija kao i metrika kontrole kvaliteta je identiÄ?na sa onom u MD Anderson Centru.

Onkologija Po prirodi bolesti, lijeÄ?enje je prilagoÄ‘eno saradnjom srodnih disciplina plućne medicine, torakalne hirurgije, ljekova za spavanje, alergije i imunologije i raznih drugih odjeljenja. Na sliÄ?an naÄ?in, torakalna hirurgija igra centralnu ulogu u lijeÄ?enju karcinoma. Tako torakalni hirurzi rade u saradnji sa medicinskim i radijacijskim onkolozima, pulmolozima, patolozima i specijalistima nuklearne medicine. NaĹĄi ljekari i osoblje posvećeni su pruĹžanju najboljih respiratornih usluga holistiÄ?kim pristupom.

Radiologija / Dijagnostika t/BĂ?B3BEJPMPĂ?LBPQSFNBVLMKVĘŠVKF P.3TLFOFSF o Multifinkcionalne CT skenere o Fluoroskopske i angiografske sisteme o Digitalnu mamografiju o SterototaktiÄ?ke sisteme za biopsiju dojke o Ultrasonografiju  P%JHJUBMOF93BZTJTUFNF  t/BĂ?FPEKFMKFOKF/VLMFBSOF.FEJDJOFPNPHVʉBWBEJKB gnostiku i terapeutsku proceduru sa najsavremenijom opremom VLMKVĘŠVKVʉJ o SPECT kamere o PET/CT skenere o UreÄ‘aje za testiranje uree putem daha

Snimanje i prevencija raka dojke:  3BLEPKLFKFOBKĘŠFĂ?ʉJUJQSBLBLPEäFOB PELPKFHPCP li pribliĹžno 1 na svakih 8 Ĺžena. Metode snimanja raka dojke ukljuÄ?uju sopstveno ispitivanje, godiĹĄnji kliniÄ?ki pregled dojke, mamografiju i ultrasonografiju u zavisnosti od starosne dobi i prethodnih nalaza skrininga. - Koç Healthcare prilagoÄ‘ava program za prouÄ?avanje karcinoma dojke prema vaĹĄim godinama i medicinskom pozadinom i saraÄ‘uje sa timom hirurga dojke, radiolozima i patolozima u sluÄ?aju nalaza koji zahtevaju dalju istragu. - NaĹĄe usluge sem liÄ?ne procjene, fiziÄ?kog pregleda, ruÄ?OPHQSFHMFEBEPKLFVLMKVĘŠVKF - Ultrazvuk dojke - Digitalnu mamografiju - 3D Mamografiju - Magnetnu rezonancu dojke - UltrazvuÄ?no voÄ‘ene biopsije  #JPQTJKFWPĂżFOF.3PN - StereotaktiÄ?ke biopsije

onkologiju sa saosjećajnim i dobro obrazovanim osobljem i savremenom vrhunskom opremom.  t0QĂ?UBJQSFWFOUJWOBHJOFLPMPHJKB  t-BQBSPTLPQJKB IJTUFSPTLPQJKBJSPCPUTLBIJSVSHJKB  t.JOJNBMOPJOWB[JWOFSBEJPMPĂ?LFJOUFSWFODJKF  t$FOUBS[BQMPEOPTU  t4JOESPNQPMJDJTUJĘŠLJIPWBSJKVNB  t3BEJEPTUBWB  t7JTPLPSJ[JĘŠOBUSVEOPʉB  t(JOFLPMPĂ?LBPOLPMPHJKB  t6SPHJOFLPMPHJKB  t,P[NFUJĘŠLBHJOFLPMPĂ?LBIJSVSHJKB  t(SVEOBLMJOJLB  t%VMUSBTPOPHSBÄ•KB 0QĂ?UBJ1SFWFOUJWOB(JOFLPMPHJKB  t.FOTUSVBMOJQPSFNFʉBKJ  t#PMVLBSMJDJ  t1PMOPQSFOPTJWFCPMFTUJ  t;BQBMKFOTLBCPMFTULBSMJDF  t4JOESPNQPMJDJTUJĘŠOJIPWBSJKVNB  t/FQMPEOPTU  t4FLTVBMOBEJTGVOLDJKB  t7BHJOBMOPQSBäOKFOKF  t'JCSPJEJNBUFSJDF  t45%TLSJOJOHJTBWKFUPWBOKF  t&OEPNFUSJP[B  t*TQBEBOKFJJOLPOUJOFODJKBLBSMJDF  t.FOPQBV[B Mi pruĹžamo tretman najsavremenijim, najnovijim tehOPMPHJKBNBLPKFVLMKVĘŠVKV BMJOFPHSBOJĘŠBWBKVʉJTFOB  t-BQBSPTLPQJKB  t.JOJJNJLSPMBQBSPTLPQJKB  t3PCPUTLBIJSVSHJKB  tHisteroskopska hirurgija, ukljuÄ?ujući histeroskopiju u ordinaciji  t3D transvaginalni ultrazvuk i virtuelna histeroskopija  t)17TLSJOJOH  t,PMQPTLPQJKB Kontraceptivno savjetovanje /BĂ?BQPOVEBVLMKVĘŠVKF  t)PSNPOTLFNFUPEF QJMVMF JNQMBOUBUJ WBHJOBMOJQST ten, dugotrajni snimci)  t/FIPSNPOTLFNFUPEF  t6NFUBOKFJVLMBOKBOKFJOUSBVUFSJOPHVSFĂżBKB PTMPCBĂżB nje bakra ili progesterona)  t4BWKFUPWBOKF[BPQFSBDJKVTUFSJMJ[BDJKF Skrining raka grlića materice/HPV tipizacija/HPV vakcinacija

ŽENSKI ZDRAVSTVENI PROGRAM Centar za zdravlje Şena je osnovan 1996. godine i od tada napreduje. Nudimo naťim pacijentima najsavremenije dokazane mogućnosti za plodnost, materinstvo, uroginekologiju i info@kochealthcare.org

Nastaviće se...


Naučnici su utvrdili da lijevom polovinim nosa bolje osjećamo nego desnom.

Prema podacima iz 2007. godine, stopa nataliteta u svijetu je 4,2 porođaja u sekundi.

Jedna osmina svjetskog stanovništva ima plavu kosu.

Kineski naučnici su 2013. godine uspeli da obnove polomljen zub koristeći matične ćelije uzete iz urina.

Svinjama je fizički nemoguće da pogledaju u nebo.

Najviši ton koji može da čuje ljudsko uho je 20.000 herca ili treptaja u sekundi, a najniži 20 herca.

Tijelo čovjeka ima više od 600 mišića dok tijelo gusjenica ima neverovatnih 2.000 mišića.

18


Tonzurofobija je strah od šišanja.

Puževi imaju četiri nosa.

Najnovija istraživanja britanskih genetičara pokazuju da djeca visinu najćešće nasljeđuju od oca, a sklonost ka gojaznosti ili mršavosti od majke.

Srce astronauta se smanji kada je u svemiru.

Ukoliko se konzumira u pretjerano velikoj količini, čaj može biti otrovan. Hronično trovanje čajem naziva se teizam.

Na svakih 200 ljudi u prosjeku je jedan psihopata.

Životni vijek komarca traje svega dvije sedmice.

19


Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore

Dobro došli na portal eZdravlje Elektronski servisi u zdravstvenom sistemu Crne Gore.

U skladu sa Akcionim planom Fonda za zdravstveno osiguranje za 2017 – 2018. godinu, u toku je implementacija više projekata u cilju osavremenjavanja i optimiziranja organizacije zdravstvenog sistema, uz korišćenje informaciono komunikacionih tehnologija (IKT). Strateška važnost primjene IKT u poslovanju se, prije svega, ogleda kroz međusobnu povezanost sa organizacionim karakteristikama i strukturom sistema. Reformu zdravstvenog sistema, koja se oslanja se na podršku savremenih informaciono-komunikacionih tehnologija, inicira i dominantno vodi Fond za zdravstveno osiguranje sa sopstvenim kadrovima, u saradnji sa lokalnim strateškim partnerom. Opredjeljenje Fonda je razvoj integralnog informacionog sistema (IZIS). To je bitan segment ukupnog razvoja zdravstvenog sistema, sa svim svojim prednostima prije svega zbog koncepta integralnosti i izvrsne povezanosti među svim podsistemima, od čije realizacije zavisi uspješnost i kvalitet reformi u sistemu. Uvođenje integralnog informacionog sistema je motivisano shvatanjem da informacioni sistem može biti snažan kohezioni faktor unutar sistema, kao i veoma moćno sredstvo na osnovu kojeg će se donositi upravljačke odluke na svim nivoima upravljanja. Kompleksnost organizacione strukture sistema zdravstva i raznovrsnost poslovnih funkcija i procesa koji se u njemu odvijaju uslovili su veoma kompleksnu strukturu softverskih aplikacija. S obzirom da je na startu razvoja omogućen modularan pristup izgradnji sa faznom realizacijom, to se postiglo da se pojedini moduli samo nadograđuju na već razvijene strukture. Informacioni sistem implementiran do sada, posebno na primarnom nivou, je postao jako kompleksan i višedimenzionalan


i kao takav izuzetno važan za funkcionisanje cjelokupnog sistema zdravstva. Kao takav, omogućava uvođenje novih servisa i nadogradnju u cilju unapređenja dostupnosti i povećanja kvaliteta pružanja zdravstvene zaštite. Kompletna primarna zdravstvena zaštita koristi informacione resurse u on-line režimu i elektronski razmjenjuje podatke unutar sopstvenog sistema, kao i sa ostalim učesnicima. Na taj način se zaista desilo pomjeranje ka organizaciji koja upravlja znanjem, jer poslovne odluke i strateško planiranje zasniva na ažurnim i kvalitetnim podacima i koja postaje pokretač modernog poslovanja unutar sistema zdravstva. Implementirana su rješenja koja omogućavaju elektronsku razmjenu podataka između različitih institucija (elektronski recept, elektronski uput, elektronski zdravstveni karton u PZZ...) što predstavlja kvalitetnu infrastrukturu za primjenu eHealth rješenja po evropskim preporukama, kada se za to stvore uslovi (primjena digitalnih potpisa, sertifikaciono tijelo i druga infrastruktura) na nivou države. Zatim je važno napomenuti nadogradnju informacionog sistema primarne zdravstvene zaštite u smislu dobijanja laboratorijskih nalaza u elektronskoj formi (dostupni i ljekarima i pacijentima), kao i implementaciju informacionog sistema u specijalnim bolnicama koji će za efekat imati elektronsku razmjenu podataka i medicinske dokumentacije sa ostalim podsistemima u zdravstvu. U pripremi je i projekat uvođenja elektronske kartice zdravstvenog osiguranja. Projekat koji je završen, i u potpunosti implementiran na primarnom nivou zdravstvene zaštite (u svim domovima zdravlja u Crnoj Gori) jeste online sistem zakazivanja posjeta kod izabranog doktora. U ove svrhe izrađen je i portal e-zdravlje koji omogućava korišćenje i pruža informacije o elektronskim servi-

sima u zdravstvenom sistemu Crne Gore. Pristup portalu je moguć putem web adrese (www.ezdravlje.me) ili odgovarajuće mobilne aplikacije (eZdravlje.me). Servis je dostupan svim osiguranicima na teritoriji Crne Gore, Nakon obraćanja izabranom doktoru koji je u obavezi da svojim pacijentima dodijeli odgovarajući PIN kod, prijava se obavlja unošenjem broja zdravstvene knjižice (desetocifreni broj koji je upisan na prvoj strani zdravstvene knjižice) i PIN koda. Uvođenje ovog online servisa ne isključuje ostale, postojeće načine zakazivanja (lično, telefonski, putem Call centra i dr.), već se nudi pacijentima kao dodatna mogućnosti i olakšica uz korišćenje informaciono komunikacionih tehnologija. Uspješno je završena i nadogradnja i implementacija informacionog sistema (IS) privatnih apoteka, što je predstavljalo uslov za realizaciji projekta "Sa receptom u privatne apoteke". U tom cilju je izvršena i obuka farmaceuta (po dva farmaceuta iz 160 privatnih apoteka sa kojima je Fond zaključio ugovor), za korišćenje namjenske aplikacije za realizaciju recepata u privatnim apotekama. Obuku su vršili zaposleni u Fondu za zdravstveno osiguranje u saradnji sa partnerskom firmom. U cilju optimizacije procesa realizacije recepata u privatnim apotekama, u narednom periodu planirano je da se omogući njihovo povezivanje sa Integralnim zdravstvenim informacionim sistemom i putem Web Service-a. U konačnom, sve navedene aktivnosti predstavljaju kontinuitet u radu Fonda, u cilju informatizacije svih segmenata zdravstvenog sistema, kroz stalni razvoj i unapređenje integralnog informacionog sistema. Fond za zdravstveno osiguranje

21


Održan prvi Adrijatic forum u okviru četvrtog Kongresa urologa U organizaciji Udruženja urologa Crne Gore 25. septembra u hotelu Mediteran u Bečićima organizovan je prvi Adrijatic urološki forum a u sklopu četvrtog kongresa Udruženja urologa. Skupu su prisustvovali direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić, dr Alma Hajdarpašić Drešević, pomoćnica ministra zdravlja Crne Gore, mnogi direktori uroloških Klinika iz regiona, kao i predsjednici svih nacionalnih udruženja, takođe i dr Ilija Ašanin, direktor bolnice Nikšić i dr Ivan Ilić, direktor bolnice Kotor i mnogi urolozi iz Crne Gore i zemalja regiona. Udruženje urologa Crne Gore, iako je po broju urologa mala organizacija, već dvije decenije uspješno organizuje reprezentatine urološke sastanke. Naredne godine Crna Gora obilježava značajan jubilej - 60 godina od osnivanja urologije i 50 godina od osnivanja Urološkog odjeljenja u Pogorici, pretače Urološke klinike.

Prof. dr Dragoljub Perović Prof. dr Dragoljub Perović, Predsjednik udruženja urologa Crne Gore pozdravljajući prisutne naglasio je da ovo nije

22

četvrti niti prvi susret urologa kako bi se iz najave moglo zaključiti već se ovakvi sastanci organizuju više od dvije decenije na kojima učestvuju urolozi iz svih zemalja regiona i zbog toga je osnovan Adriatic urološki Forum. - Činjenica da ovom skupu prisustvuje 280 urologa iz Slovenije, Hrvatske, BiH, Srbije, Makedonije, Kosova i normlno iz Crne Gore, kao i gosti iz Velike Britanije, Austrije, Italije i Turske, dokaz je da smo posatli ne samo tradicionalan, već veoma ozbiljan Kongres. Tokom sledeća dva dana, biće prikazan veliki broj radova i organizovani tematski okrugli stolovi. Posebno bih izdvojio sesiju o karcinomu prostate za koju sam siguran da je jedna od najreferentnijih koja je poslednjih godina organizovana u širem regionu, kako po rejtingu predavača, tako i po najavljenim temama – naglasio je dr Perović zahvaljujući se svima koji su podržali ovaj skup.

Dr Alma Hajdarpašić Drešević Dr Alma Hajdarpašić Drešević pozdravila je prisutne u ime Ministarstva zdravlja Crne Gore ukazujući da jo po prvi


put, ovaj značajni stručni skup dobio i regionalnu formu koji je dobio podršku Evropske urološke asocijacije. - Ministarstvo zdravlja, kao kreator zdravstvene politike uvijek je bilo i biće u potpunosti otvoreno za usvajanje novih znanja, razmjenu iskustava stečenih u stručnom kliničkom radu i prezentaciju naučnih istraživanja, koja doprinose unapređenju prevencije, dijagnostike i liječenja čestih i teških uroloških oboljenja. Zajedno sa institucijama zdravstvenog sistema, Ministarstvo zdravlja razvija regionalnu saradnju u oblasti zdravstva kroz brojne značajne programe, kao što je transplantacioni program, razne dijagnostičke i terapijske procedure koje se sprovode u mnogim regionalnim centrima, kao i kroz aktivno učešće kolega ljekara iz okruženja u našem sistemu – podsjetila je dr Drešević. Ministarstvo zdravlja intenzivno radi na izradi nacionalnih programa za borbu protiv malignih bolesti i ulaže velike napore i raspoložive kapacitete za prevenciju i rano otkrivanje malignih oboljenja. - Poslednjih deset godina, upornom kampanjom uspjeli smo da dijagnostikujemo preko 30% malignih tumora u početnom stadijumu, što podrazumijeva izlječenje. Pacijentima oboljelim od karcinoma prostate dostune su sve metode liječenja i savremena terapija. Prije godinu dana urađena je i prva laparaskopska radikalna prostatektomija kod pacijenta sa početnim karcinomom prostate i od tada se ova procedura redovno obavlja, čime je zaokruženo liječenje ovog malignog oboljenja u svim stadijumima. Uvaženi gosti, Crna Gora je svojim kapacitetima odgovorila jednom od najvećih izazova savremene medicine, uvođenjem transplantacionog programa, koji je kruna svakog zdravstvenog sistema. Iako smo relativno mali zdravstveni sistem, zajedničkim naporima i poštujući multisektorski pristup, stvorili smo uslove da se ova složena procedura uvrsti u našu medicinsku svakodnevnicu. Ovo je prilika da podsjetim da je prva transplantacija

bubrega sa živog davaoca urađena 25. septembra 2012. godine u KCCG u Podgorici, u saradnji sa transplantacionim timom KBC Rebro iz Zagreba. Ono na čemu moramo svi da radimo je podizanje svijesti građana o značaju doniranja organa, jer da bi naši građani kojima je potrebna transplantacija dobili organ, mi isto tako moramo da dajemo organe. Transplantacija je jedini spas za bolesnike kojima su teško ili nepovratno oboljeli pojedini organi, a sa pozitivnim stavom prema ovom vidu liječenja mi obezbjeđujemo budućnost svojoj porodici, svojoj deci i unucima. Samo sa društvenom odgovornošću i visokim stepenom građanske solidarnosti možemo povećati broj kadaveričnih transplantacija. Očekujem da će to biti i jedna od poruka ovog skupa - istakla je dr Drešević. Dominantna tema ovogodišnjeg skupa je bila uroonkologija, sa posebnim akcentom na karcinom prostate, sesija o karcinomu prostate koja je bila jedna od najreprezentativnijih održanih posljednjih godina u regionu i po učesnicima i po novitetima koji su prezentirani. Upozoravajući je podatak da se poslednjih 20 godina značajno pomjerila starostna granica oboljelih od karcinoma prostate, tako da danas obolijevaju i muškarci mlađi od 50 godina. Zato je vrlo važno sprovođenje preventivnih pregleda, kako bi se karcinom prostate otkrio u ranoj fazi, kada je liječenje uspješnije. Prevencija podrazumijeva redovnu kontrolu, pregled urologa, određivanje dominantnog tumorskog markera – PSA, ukazano je na Kongresu. Forum je okupio oko 300 ljekara iz Crne Gore i zemalja regiona, a gosti su bili i urolozi iz Engleske, Austrije, Italije i Turske. Izuzetno važne i aktuelne teme kojima su se stručnjaci iz oblasti urologije bavili u danima kongresa dali su doprinos razvoju urologije u Crnoj Gori. Verica Pantelić

23


VII REUMATOLOŠKI DANI 08.09 - 09.09. 2017. godine, Hotel “Podgorica”, Podgorica 08.09.2017. Biološka terapija Prisutne je pozdravio sekretar Udruženja dr Rifat Međedović. Nakon toga je prisutne pozdravila i predsjednica Udruženja reumatologa Crne Gore dr Svetlana Aligrudić, koja je napravila kratak pregled prethodnih reumatoloških dana (a bilo ih je ukupno 6) i istakla da su ovi Reumatološki dani prvi u organizaciji Udruženja reumatologa. Podsjetila je kratko na istorijat Udruženja reumatologa, koje je osnovano 25.11.2006.g. a naredne godine 13.06.2007. u Barseloni, Udruženje je primljeno u Evropsko Udruženje reumatologa. Istog dana u Barseloni naše udruženje za pomoć oboljelima od reumatoloških bolesti je primljeno u Evropsku Asocijaciju. Takođe, saopštila je da se ove godine obilježava 10 godina od uvođenja biološke terapije u Crnoj Gori. Predavanje dr Nataše Miketić - “Naša iskustva sa biološkom terapijom” Objašnjeno je značenje i značaj biološke terapije, istaknuto koje biološke terapije se koriste kod nas, upoznat je skup sa kratkim opisom svakog lijeka koji se koristi u Crnoj Gori. Predstavila je rezultate neželjenih dejstva lijeka. U periodu od decembra 2014. do decembra 2016., na terapiji etanerceptom je bilo 157 pacijenta, 118 oboljelih od reumatoidnog artritisa i 39 oboljelih od spondiloartropatija. Kod 23 pacijenta je zabilježena neželjena reakcija, od kojih su 2 pacijenta imali latentnu tuberkulozu, 3 pacijenta imala infekciju urogentalnog trakta, 3 kožne reakcije preosjetljivosti, 1 malignitet kože, 1 pancitopeniju i 1 prirutus.

umatoidnim artritisom tokom trudnoće. Upoznala je prisutne sa kategorijama ljekova u odnosu na rizik za primjenu u trudnoći. Pored toga što postoji značajno povećan rizik za prevremeno rođenje, preeklamsiju ili zastoj u fetalnom rastu, za sada ne postoje preporuke za dodatno akušersko praćenje ili dopunska ispitivanja, osim onih, kao i kod normalnih trudnoća. Predstavila je rezultate studija ishoda trudnoća povezanih sa ekpozicijom reumatološkoj terapiji (kako biološke, tako i hemijskih bolest modifikujućih ljekova), koje su rađene od 2008. do 2015. Prikazala je EULAR preporuke o upotrebi antireumatika prije tokom trudnoće i laktacije iz 2016.

Predavanje dr Svetlane Aligrudić - “Trudnoća i biološka terapija”

Predavanje dr Elvire Strujić - “Psorijaza- neželjena posljedica liječenja etanerceptom-prikaz slučaja”

Navela je da čak 90% pacijentkinja osjeti pogoršanje reumatoidnog artrititsa 3-4 mjeseca nakon porođaja. Podsjetila je da ne postoje jasni klinički vodiči za praćenja pacijenta sa re-

24

Dr Svetlana Aligrudić

Prikazala je slučaj pacijentiknje sa dijagnozom RA od 2001. godine.


Predavanje dr Milana Bogojevića - “Akutno popustanje jetreneželjena posljedica liječenja tocilizumabom-prikaz slučaja”

rnih kožnih formi, sa malim stepenom sistemskih manifestacija. Kasni SSc obrazac mnogo češći kod ozbiljnih formi i bolesti.

09.09.2017. Radionice

Predavanje dr Rifata Međedovića - „Intersticijska bolest pluća u sklerodermi – od patogeneze do izbora tretmana“

I radionica, Skleroderma, moderator radionice dr Nataša Miketić Predavanje dr Nataše Miketić - “Kapilaroskopija kod skleroderme - novi aspketi u predviđanju bolesti i njenom praćenju” Naglasila je značaj kaplaroskopije pri diferenciranju primarnog od sekundarnog Raynaud sindroma i ranoj dijagnozi sistemske skleroze (SSc) - (EULAR uvrstio kapilarskopske obrasce u klasifikacione kriterijume jos 2013.godine), u predviđanju SSc i njenom praćenju kroz specifične kapilaroskopske obrasce i skoringe. Pri dijagnozi SSc moguće mjerenja stepena mikrovasularnih oštećenja: normalan obrazac; rani obrazac (megakapilari); aktivan obrazac; kasni obrazac (angiogeneza). Pri prognozi moguće odrediti broj kapilara na 1 mm. Prikazana pilot studija, koja je ukazala na postojanje povezanosti između kapilaroskopskog obrasca i budućeg ozbiljnog perifernog vaskularnog i plućnog oštećenja u narednih 18-24 mjeseca (Visok Odds ratio). Rani i aktivni SSc obrazac najčešći kod blagih do umje-

Podsjetio je da intersticijska bolest pluća (ILD) u SSc predstavlja heterogenu grupu poremećaja, koji zahvataju parenhim pluća: alveole, alveolarni epitel, pulmonalni kapilarni endotel, strukture između ovih pomenutih. ILD predstavlja vodeći uzrok smrtnosti kod sistemske skleroze. Unutar prvih 5 godina simptoma skleroderme, dolazi do najvećeg gubitka srednjeg vitalnog kapaciteta, a posebno u prve 2 godine. Naglasio značaj spirometrije i difuzionog kapaciteta pluća za prognozu bolesti: pacijenti sa teškim restriktivnim poremećajem ventilacije (FVC < 50%) imaju najgore preživljavanje, niži bazični DLCO i/ili FVC su nezavisno povezani sa većim mortalitetom. HRCT (high resolution) od velike koristi u ranoj detekciji i detaljnoj evaluaciji ILD-SSc. Limitirana ILD-SSc: HRCT zahvatanje ≤ 10%, FVC ≥ 70%; Ekstenzivna ILD-SSc HRCT zahvatanje > 10%, FVC < 70%. Zlatni standard u dijagnozi predstavlja histopatologija. Prikazani rezultati SLS studije o efektu ciklofosmaida, koji su pokazali signifikantno popravljanje u kombinovanom „FVC i Time to death“ ishodu, ali bez signifikantnog popravljanja u DLCO. [09:40]

25


Predavanje dr Dragane Pravilović Lutovac - „Difuzna sistemska skleroza-prikaz slučaja“

Predavanje doc. dr Dušana Mustura - „Kvalitet života pacijenata sa spondiloartropatijama“

Prikazala je slučaj pacijentkinje sa 64 godine, koja se žalila na osjećaj ukočenosti, bola i otoka šaka, koljena i stopala, otežano gutanje. Prisutne sve 3 faze Raynaud fenomena. Na koži lica prisutne teleangiektazije, koža adherirana, vaskulitisne promjene na prstima. U imunološkim pretragama verifikovan anti Scl-70> 200, ANA 4+ (homogeni fino mrljasti). Na kapilarskopiji opisane rane aktivne promjene. Spirometrija: VC 107%, FVC 114%, FEV1 94%, FEV/FVC 69.4. Difuzija gasova DLCOc 52.9, KCOc 76.7. FVC/DLCO 2.17. Na eho srca opisani fibrozno izmijeni mitralni kuspisi MR2+, EF 45%. RVSP 50mmgHg. Prisustvo izliva u perikardu 10mm. Pasaža jednjaka uredna. MSCT toraksa zone ground glass opacifikacija dominantno u bazalnim partijama pluća i subpleuralno do zone plućnih vrhova. Na osnovu svega navednog po ACR EULAR kriterijumima iz 2013 za SSc pacijentkinja imala score 19 (>9 klasifikovan kao skleroderma).

Ukratko je objasnio definiciju spondiloartropatija i naveo i opisao sve testve za procjenu funkcinalnog stanja pacijenata i kvaliteta života sa spondiloartropatijama. BASFI, PGA, DFI, BAS- G, BASMI, DAS28, ASDAS, BASDAI, ASQoL, SF36, HAQ S

II radionica, Psorijazni arthritis, moderator radionice mr sci med. Ana Bulatović Predavanje mr sc. med. Ane Bulatović - „Psorijazni artritis i kardiovaskularni rizik“ Naglasila je da su epidemiološke studije pokazale da pacijenti sa psorijaznim artritisom (PsA) su pogođeni brojnim komorbiditetima i značajnim morbiditetom i mortalitetom: gojaznost 32-60%, metabolički sindrom, diabetes melitus 5-16%, kardiovaskularno oboljenje (KVO) 3-43%, HTA 19-36%, osteoporoza, depresija 14-27%, fibromijalgija i druge. 42% pacijenata ima 3 i više komorbiditeta. Podsjetila da su 2010. godine objavljeni EULAR dokazi o učestalosti KVS oboljenja u inflamatornim bolestima zglobova ( IBZ ), kao i preporuke (10) za skrining i identifikaciju KVS riziko faktora: pol, starost, pušenje, arterijski pritisak, lipidni status i diabetes mellitus. Ove preporuke nijesu dale odgovor o procjeni KVS rizika kod pacijenata sa IBZ, podaci za RA (faktor multiplikacije KVO 1,5). Predstavila je EULAR-ove preporuke iz 2017: kontrola aktivnosti bolesti (visoka aktivnost bolesti u vezi sa KVO); potreba procjena KVO rizika svakih 5 godina, kao i pri svakoj promjeni DMARD pristupa; procjene se vrše prema SCORE CVD prediktivnom modelu; u resmisiji potrebno raditi lipidni status, ultrazvuk karotida kod asimpatomtskih plakova; potrebna multiplikacija faktora rizika za RA ako nijesu uračunati; oprez sa primjenom NSAIL; smanjiti primijenu kortikosteroida na minumum; zdravi stilovi života. Objasnila je patogenozu nastanka kardiovaskularnih bolesti kod pacijenta sa PSA. Predavanje dr Jovana Bubanje - „Psorijazni artritis prikaz slučaja“ Prikazao je slučaj pacijenta 1987. godište. III radionica, Kvalitet života pacijenata sa zapaljenskim reumatizmom (funkcionalni testovi), moderator radionice doc. dr Dušan Mustur

26

Predavanje dr sci. med. Hatidže Divanović - „Testovi za procjenu bolesti i funkcionalnog stanja kod reumatoidnog artritisa“ Ukratko je objasnila definiciju reumatoidnog artritisa i epidemiološke podatke, navela da su funkcionalni testovi za procjenu aktivnosti i stanja RA razvijeni u cilju olakšanja donošenja kliničkih odluka, te same procjene bolesti. Obuhvataju CDAI, SDAI, DAS28CRP, DAS28 ESR, PAS, PASII, RAPID3. Objasnila svaki ponaosob i predstavila njihove prednosti i mane. CDAI- ne uključuje odgovor akutne faze stoga se može korisiti bilo kada i bilo gdje. Interpretacija rezultata: remisija CDAI ≤ 2.8, slaba aktivnost bolesti CDAI > 2.8 i ≤10, umjerena aktivnost bolesti CDAI > 10 i ≤ 22, visoka aktivnost bolesti CDAI ≥ 22 . DAS28 je razvijen korištenjem podataka iz kliničkih ispitivanja i on predstavlja veoma koristan alat za objektivnu i reproducibilnu procjenu aktivnost RA. Interpretacija rezultata: iznad 5.1 označava visoku aktivnost bolesti; vrijednost između 3.2 i 5.1 predstavlja umjerenu aktivnost bolesti; vrijednost između 2.6 i 3.2 odgovara slaboj aktivnosti bolesti; vrijednost ispod 2.6 predstavlja remisiju. PAS – Patient Activity Scale – Skala aktivnosti pacijenta PAS predstavlja upitnik, slično kao PASII i RAPID 3. Trenutno ne postoji idealno mjerilo aktivnosti bolesti u obliku upitnika. Predavanje dr Ljiljane Marković - „Kvalitet života pacijenata oboljelih od SEL“ Ukratko je objasnila definiciju sistemskog eritemskog lupusa i epidemiološke podatke, kao i tok bolesti. Navela da su funkcionalni testovi za procjenu aktivnosti i stanja RA, razvijeni u cilju olakšanja donošenja kliničkih odluka, te same procjene bolesti. Objasnila testove Medical Oucomes Study Short Form 36 (MOS SF 36) ili SF 36, kao i Lupus – specifični instrumenti za mjerenje kvaliteta života, kao što su SLE Quality of Life (SLEQoL), Lupus Quality of Life (LupusQoL). Predstavila istraživanje u kojem je ispitano 50 pacijenata sa SLE, koji su liječeni u Institutu za reumatologiju u Beogradu, a kod kojih je određivan SF 36. Ukupno zdravstveno stanje pacijentkinja sa dugotrajnim SEL, mjereno skalom SF-36, pokazalo je prosječnu vrijednost od 37.0  10.0 za fizičku komponentu i prosječnu vrijednost od 39.4  12.8 za mentalnu komponentu zdravlja. Starost bolesnica i prisustvo osteoporotičnih fraktura značajno korelišu sa padom fizičke komponente kvaliteta života. Prisustvo CNS manifestacija i dužina primene glukokortikoidne terapije korelišu sa padom mentalne komponente zdravstvenog stanja bolesnica sa dugotrajnim lupusom.

Dr Milan Bogojević, Klinički centar Crne Gore


Svečano otvorena rekonstruisana Klinika

za ORL i MFH U Kliničkom centru Crne Gore 20. septembra svečano je otvorena rekonstruisana Klinika za otorinolaringologiju i maksilofacijalnu hirurgiju (ORL i MFH). Projekat je realizovan zahvaljujući donacijama kao i iz sopstvenih sredstava KCCG, u koji je uloženo skoro 90.000 eura. Ovo je prva rekonstrukcija navedene Klinike nakon izgradnje zgrade koja je predata na upotrebu prije skoro 43 godine. Direktorka KCCG Zorica Kovačević izrazila je zahvalnost donatorima koji su omogućili pacijentima pristojne uslove za vrijeme boravka u Klinici a medicinskom osoblju bolje uslove u svakodnevnom radu. - Klinika je u posljednjem periodu postigla zapažene rezultate. Za ovih osam mjeseci ova Klinika je primila preko 550 pacijenata, odradila blizu 480 operacije, kroz rad ljekara u ambulantama primila preko deset hiljada pacijenata. Iskorištenost kapaciteta ove Klinike na godišnjem nivou je preko 80 odsto, a BO dan je nešto oko 5,3 odsto. Ovi podaci dovoljno govore da to rade posvećeni, stručni ljudi, da ova Klinika daje podršku u zdravstvenom sistemu čitave Crne Gore gdje se na veoma kvalitetne način obavljaju složene vrste operacija, naravno uz podršku naših konsultanata a kojih imamo i na ovoj Klinici. Iz godine u godinu sve manji broj pacijenata odlazi na liječenje u inostranstvo”, kazala je Kovačević navodeći da pored nastojanja menadžmenta naše ustanove da obezijedi kvalitetne uslove za boravak pacijenata i rad zaposlenih, kvalitetnu medicinsku opremu, velika pažnja se posvećuje i edukaciji kadra. Kovačević je izrazila posebnu zahvalnost donatorima: firmi “Mezon” iz Danilovgrada, kompaniji “UNIPROM-METALI” iz Nikšića, kompaniji “13. Jul – Plantaže” iz Podgorice, “Lovćen osiguranju”, mesnoj industiji “GORANOVIĆ” iz Nikšića, kompaniji “VEZUV” iz Podgorice, “Lutriji Crne Gore”, kompaniji “Haus majstor” iz Podgorice, preduzeću “GOLDEN GATE” iz Podgorice, kompaniji “DOMEN” iz Podgorice, kompaniji “ME-NET” iz Podgorice, firmi “MIKRO – MONT” iz Bijelog Polja i kompaniji “ROAMING MONTENEGRO” iz Nikšića. Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović je izrazio zadovoljstvo

28


kontinuitetoim rekonstrukcija u KCCG. - Uslovi boravka pacijenata su sve bolji i bolji. i slobodno mogu da kažem da je ovo prvi put da u kontinuitetu ulažemo značajna sredstva za rekonstrukciju i unapređenje uslova rada i boravka naših pacijenata u Kliničkom centru. Veoma smo ozbiljno prihvatili kritike, sugestije i dobronamjerne i one koje nijesu, od naših pacijenata, da bi poboljšali uslove njihovog boravka u Kliničkom centru Crne Gore. Dakle, nije samo nabavka opreme i edukovan i stručan kadar, kao što smo čuli, ono što je prioritet i kroz program rada Ministarstva zdravlja i svake zdravstvene ustanove u Crnoj Gori, već je to i poboljšanje boravka i uslovi boravka naših pacijenata u Crnoj Gori”, kazao je ministar Hrapović navodeći da je početkom avgusta ove godine Klinika za infektivne bolesti Kliničkog centra Crne Gore dobila aparat FibroScan za neinvazivnu dijagnostiku stepena fibroze i ciroze jetre. Radi se o prvom FibroScan aparatu u Crnoj Gori, čija vrijednost iznosi 90.000 €, a koji je donirala kompanija AbbVie, predstavništvo u BiH. Dijagnostička korist FibroScan aparata se posebno naglašava aspektom da biopsija jetre kod većine pacijenata nije potrebna, te je za same pacijente znatno prijatnija dijagnostika i praćenje terapijskog efekta. Od sada naši pacijenti neće morati da odlaze van Crne Gore radi dijagnostike navedenom metodom čime smo obezbijedili još jedan benefit za naše pacijente. Direktor Klinike ORL i MFH dr Mirko Popović je upoznao prisutne o izvedenim radovima prilikom rekonsrukcije naglašavajući da se u Klinici liječe teški pacijenti koji zahtijevaju posvećen tretman i nadzor. - U prethodnih nekoliko mjeseci Klinika je doživela prvu rekonstrukciju nakon izgradnje Kliničkog centra. Na prostoru koji raspolažemo, koji je dijelom redukovan zbog potreba drugih klinika, uspjeli smo da osposobimo šest bolesničkih soba koje će imati 17 kreveta, od toga će biti pet poluintenzivne njege. Ovdje se liječe teški bolesnici sa oboljenjima grla, uva, nosa, oboljenjima vrata, teški traumama licem i vilica,

tumorima. Sve su to zone gdje je disajni put ugrožen i takvi pacijenti iziskuju i zaslužuju vrlo psovećen tretman i stalni nadzor. Sanitarni prostor koji je uređen, prostorije za osoblje i ovaj hol, koji ovdje vidite, je upristojen jer je promijenjen plafon, promijenjeno je mnogo toga, praktično je promijenjeno sve”, pojasnio je dr Popović. - Svi znamo koliko je teško nešto prepravljati, često je mnogo lakše graditi iz početka, ali mi nijesmo bili u prilici da tako nešto uradimo. Prostor smo osposobili, upristojili, očekuje nas i dodatno opremanje inventara, koji je takođe iz nekih ranijih perioda, jedan dio dotrajao, ali u svakom slučaju funkcioniše”, kazao je dr Popović. - Ono što posebno čini vrijednost Klinik, to je osoblje koje radi na ovoj Klinici. i mi raspolažemo sa deset specijalista ORL i troje specijalista MFH, šest specijalizanata i velikim brojem medicinskih sestara, onoliko koliko to sistematizacija predviđa, vrlo psovećenih i stručnih, četvoro subspecijalista, dva doktora nauka i jedan magistar nauka. Jedan kapacitet koji omogućava dobar i kvalitetan rad i nadamo se u svakodnevnoj podršci, u smislu tehničkoj prije svega, u smislu opremanja, ali to je sve nešto što ide po lagano ali ide redom” kazao je dr Popović zahvaljujući se donatorima, osoblju Klinike i pacijentima koji su imali strpljenja i razumijevanja za vrijeme trajanja rekonstrukcije ove Klinike. - Zahvaljujem svima, prije svega pacijentima koji su imali strpljenja za vrijeme radova zbog trenutnih neadekvatnih uslova, za čekanje ili odlazak u druge centre, osoblju koje je podnijelo veliki napor u uslovima kada se gradi, kada se preseljava, Tehničkoj službi, svim donatorima, svim dobrotvorima koji su pomogli svojim sredstvima, svojom dobrom voljom i htjenjem da se ovaj prostor osposobi i da bude onakav kakav treba da izgleda”, kazao je dr Popović. PR služba Kliničkog centra Crne Gore

29


Hronika 01. Septembar - Osnovano Udruženje endoskopskih sestara Endoskopske sestre Crne Gore osnovale su Udruženje i na 21-oj ESGENA konferenciji koja će se održati tokom 25-og Evropskog kongresa gastroenterologa, krajem oktobra u Barceloni, postaće članica ESGENA-e (The European Society of Gastroenterology and Endoscopy Nurses and Associates). Tim povodom predsjenica ESGENA-e Jadranka Brljak, glavna medicinska sestra interne klinike Kliničkog centra Zagreb, održala je predavanje na skupu, koje je organizovalo Udruženje medicinskih sestara, 1. septembra u hotelu Premijer u Podgorici. U ime Udruženja endoskopskih sestara Crne Gore prisutnima se obratila predsjednica tog Udruženja, Tanja Sošić koja je predstavila ciljeve Udruženja koji se odnose na koordinaciju i organizaciju stručnog rada na polju endoskopske dijagnostike i u okviru toga organizovanje stručnih i naučnih sastanaka, seminara i predavanja, kao i unapređenje stručnog i naučnog rada u endoskopskoj dijagnostici, saradnja sa odgovarajućim fakultetima, stručnim i naučnim ustanovama u zemlji i inostranstvu, kao i učlanjenje u evropske i svjetske endoskopske organizacije. Prisutne je pozdravila Nada Rondović, predsjednica nacionalnog Udruženja medicinskih sestara i babica, podsjećajući da je nacionalno udruženje već članica evropske federacije sestara. 6. septembar – U Baru održan VI edukativni kamp za osobe sa dijabetesom Kamp za osobe sa dijabetesom koji se tradicionalno održava u Baru u hotelu Sidro, u organizaciji NVO Društvo za borbu protiv šećerne bolesti – Plavi krug opravdao je postojanje. Ovo potvrđuju dobro regulisane vrijednosti HbA1C kod većine učesnika edukativnih kampova za osobe sa dijabetesom, a do sada u edukativnim radionicama je bilo oko 200 osoba, uglavnom sa dijabetesom tip 1. Od 1.do 6. septembra u Baru je održan 6. edukativni kamp za osobe sa dijabetesom, a tokom 5 dana koliko je trajao, za 30 učesnika održano je oko 40 radionica u kojima su polaznike edukovala 23 ljekara, specijalisti iz Crne Gore i Srbije, zatim psiholozi, profesori fizičke kulture, prethodni učesnici kampa, osobe sa dijabetesom. Takođe, ove godine učesnici kampa čuli su iskustva i preporuke roditelja čija djeca imaju dijabetes. 07. septembar – Unapređenje znanja o novim psihoaktivnim supstancama Ministarstvo zdravlja Crne Gore i Kriminalističko-policijska akademija iz Beograda, započeli su saradnju u okviru naučno istraživačkog projekta Unapređenje znanja o novim psihoaktivnim supstancama i krijumčarenje droga u Evropi. Sarad-

30

nja je započeta sastankom održanim u Ministarstvu zdravlja, na kojem su učestvovali sekretar ministarstva Nikola Antović, načelnica Odjeljenja za politike sprečavanja zloupotrebe droga dr Jasna Sekulić i profesor Kriminalističko-policijske akademije iz Beograda Nenad Radović. Ovaj naučni projekat sprovodi italijanski Centar za istraživanja bezbjednosti i kriminala iz Vićence, a finansira Evropska komisija, i pored profesora sa Akademije, učestvuju i eksperti iz Letonije, Bugarske, predstavnici institucija Republike Srbije, neki od eksperata Interpola i Europola. Cilj projekta je sagledavanje problematike pojave novih psihoaktivnih supstanci na prostorima regije Zapadnog Balkana, sagledavanja načina i sistema mogućih odgovora na ovu aktuelnu problematiku. Sekretar Ministarstva zdravlja Nikola Antović, iskazao je zadovoljstvo iniciranjem saradnje, i istakao spremnost ovog resora da u punom kapacitetu učestvuje u konkretnim istraživačkim aktivnostima, u skladu sa sektorskom nadležnošću. Načelnica Odjeljenja za politike droga, Jasna Sekulić, upoznala je gosta sa načinom funkcionisanja Sistema za rano upozorenje na pojavu novih psihiaktivnih supstanci, koji je u koordinaciji Ministarstva zdravlja ustrojen u Crnoj Gori, u saradnji sa ekspetima Evropske komisije. Sekulić je istakla efikasnu saradnju između Ministarstva zdravlja, Ministarstva unutrašnjih poslovaUprave policije-Forenzičkog centra u ovoj oblasti, kao i uvezanost Crne Gore u EU Sistem ranog upozorenja na nove supstance. Profesor Nenad Radović, predstavio je plan odvijanja projektnih aktivnosti, sa krajnjim ciljem dodatne regionalne saradnje na ovom polju između više institucija i u više država regije. 07. septembar – Usvojen protokol o saradnji u oblasti transplantacione medicine sa Ministarstvom zdravlja Hrvatske Ministar zdravlja Kenan Hrapović je nakon održavanja 39. sjednice Vlade saopštio da je Vlada na današnjoj sjednici razmotrila i usvojila Informaciju o zaključivanju Protokola o saradnji u oblasti transplantacione medicine između Ministarstva zdravlja Republike Crne Gore i Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske. - Prethodni Protokol o saradnji u oblasti pribavljanja i presađivanja dijela ljudskih organa u svrhu liječenja prestao je da važi 2015. godine, a cijeneći postignuti napredak u procesu donacije i transplantacije kroz njegovu primjenu odlučili smo da obnovimo saradnju sa Ministarstvom zdravlja Republike Hrvatske, u cilju uspostavljanja samoodrživog sistema i razvoja programa donorstva i transplantacije organa u Crnoj Gori - kazao je ministar Hrapović.


Ministar Hrapović je istakao da primjena ovog sporazuma za crnogorske građane znači da se državljani Crne Gore mogu upisati na listu čekanja Republike Hrvatske za presađivanje organa, koja je dio Eurotransplant fondacije, odnosno organizacije koja pruža usluge transplantacijskim centrima, laboratorijama i donorskim bolnicama u najrazvijenijim evropskim zemljama, uz poštovanje pravila reciprociteta po sistemu organ za organ. 10. septembar – Seksualno nasilje nad djecom Generalna direktorica Alma Hajdarpašić-Drešević govoreći na obuci u okviru projekta Seksualno nasilje nad djecom - prekinimo tišinu istakla je da je seksualno zlostavljanje djece

vrlo raširen socijalni i javnozdravstveni problem. - Najveći broj seksualnih zlostavljanja djece se ne prijavljuje, uglavnom zbog straha i/ili nedovoljnog poznavanja problematike. Uticaj seksualnog zlostavljanja na djetetovo zdravlje povezuje se s brojnim negativnim medicinskim i psihološkim posledicama, uključujući i uzimanje droga, nasilno ponašanje i psihičke probleme. Primarna odgovornost pedijatra je zaštita djeteta, a odgovarajuća multidisciplinarna obrada od strane stručnjaka može biti odlučujuća za posledice kod djece, porodice i društva u cjelini. Procjena seksualno zlostavljane djece sve je više dio opšte pedijatrijske prakse. Pedijatri viđaju djecu u različitim okolnostima. Stoga su pedijatri nezaobilazni dio stručnog tima u prevenciji, istrazi i tretmanu problema i očekuje se da su kompetentni u bazičnim vještinama uzimanja podataka i fizičkom pregledu seksualno zlostavljane djece, u trijaži, laboratorijskim pretragama i diferencijalnoj dijagnostici. Da bi se spriječio razvoj negativnih medicinskih i psiholoških posljedica, najvažnije je seksualno zlostavljanje djeteta što ranije otkriti i uključiti u multidisciplinarnu obradu. Sa kliničke tačke gledišta, razotkrivanjem seksualnog zlostavljanja počinje proces ozdravljenja nakon iskustva seksualne traume, te se smanjuje potencijalni uticaj „čuvanja tajne“. Razumijevanje faktora koji utiču na razotkrivanje seksualnog zlostavljanja od velike je važnosti za unaprjeđivanje napora otkrivanja traume, kao i osiguranja podrške, tretmana i zaštite za žrtve.

GE KIDS

Imunološka zaštita za Vaše dijete! Ge Kids ids je bbezbjedna zbjedna formula, za razvoj oj pri prirodnog odnog imuni imuniteta! Prirodni balans i stimulans, za razvoj narušenog, dječijeg, imuno sistema.

GE132+Na GE132+N atu turral USPOSTAVLJA IMUNO-BALANS ORGANIZMA POMAŽE POBOLJŠANJU PH VREDNOST ORGANIZMA

GE132 International Health d.o.o. www.internationalhealth.biz Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 USPOSTAVLJA IMUNO-BALANS ORGANIZMA

SNIŽAVA NIVO HOLESTEROLA U KRVI


Imajući u vidu da je seksualno zlostavljanje djece još uvijek tabu tema u našoj zemlji, o čemu često čak i roditelji ne govore, uz opravdanje da čuvaju porodicu od stigmatizacije, kao i činjenicu da pedijatri, koji su u najvećoj mogućnosti da prepoznaju seksualno nasilje nad djecom, ne posjeduju u dovoljnoj mjeri potrebna znanja i vještine neophodne za prepoznavanje i tretman seksualne traume djece, Ministarstvo zdravlja pruža snažnu podršku ovom programu – zaključila je dr Hajdarpašić Dervišević.

predstavlja još jednu potvrdu težnje Ministarstva zdravlja i Vlade Crne Gore da poboljšaju standard zaposlenih u zdravstvu.

11. septembar - Najavljeni projekti UNICEF-a i Ministarstva zdravlja Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović poželio je novom šefu UNICEF-a dobrodošlicu i uspješan mandat u Crnoj Gori, ocijenivši da je saradnja Ministarstva zdravlja i UNICEF-a na izuzetno visokom nivou i izrazio uvjerenje da će biti nastavljen kontinuiran rad na zajedničkim projektima. Osama Makkawi Khogali se zahvalio na dobrodošlici i istakao da je upoznat sa brojnim aktivnostima koje su realizovane u sektoru zdravstva. U fokusu razgovora ministra i šefa UNICEF-a bila je konferencija o važnosti adolescencije i relevantnoj međusektorskoj saradnji, koju organizuje UNICEF, a gdje će uz predstavnike te organizacije, ministarstva zdravlja i sporta, učestvovati i ostali pružaoci usluga u oblastima zdravlja, rada i socijalnog staranja, obrazovanja, kao i NVO sektor. Na konferenciji će biti predstavljeni podaci i trenutno stanje u ovoj oblasti. Na sasatanku je dogovorena i prezentacija analize sistema patronažnih službi, koju je radio tim eksperata angažovanih od strane UNICEF-a. Navedena analiza će dati pravce daljeg unapređenja zdravstvene zaštite u ovoj oblasti. UNICEF je iskazao i spremnost da podrži Ministarstvo zdravlja u segmentu jačanja kapaciteta patronažnih službi. Uz podršku UNICEF-a planirana je priprema prve Nacionalne strategije ranog razvoja djeteta, čiju će izradu, uz učešće relevantne međusektorkse radne grupe, voditi Ministarstvo zdravlja. Govoreći o značaju vakcinacije, ministar Hrapović je informisao gospodina Khogalija da će Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa Svjetskom zdravstenom organizacijom, organizovati međunarodni skup koji će okupiti program menadžere za imunizaciju iz čitave Evrope, kao i eksperte Savjetodavne grupe SZO za pitanja imunizacije. Ministar Hrapović je pozvao Khogalija da učestvuje na tom skupu i iznese stav UNICEF-a o vakcinaciji. 13. septembar - Obezbijeđena sredstava za stambene potrebe zaposlenih u zdravstvu U cilju rješavanja stambenih potreba zaposlenih u zdravstvu, Vlada Crne Gore je obezbijedila iznos od 400.000,00 eura godišnje, za period 2018-2020. godine. To je predviđeno Sporazumom o obezbjeđivanju sredstava za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u zdravstvu, koji su potpisali ministar zdravlja dr Kenan Hrapović, predsjednik sindikata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata dr Vladimir Pavićević i predsjednica Sindikata zdravstva u Savezu sindikata Crne Gore dr Ljiljana Krivokapić. Ministar Hrapović je kazao da potpisivanje Sporazuma

32

- U zavisnosti od dinamike realizacije Sporazuma, u narednom periodu se planira i raspisivanje konkursa za individualno rješavanje stambenog pitanja putem izgradnje, rekonstrukcije ili kupovine kuće po povoljnim uslovima. Ovaj način rješavanja stambenog pitanja biće posebno zastupljen u sjevernom regionu Crne Gore, u kome je jako teško, zbog tržišne cijene kvadrata stambenog prostora, obezbijediti izgradnju zgrade po povoljnim uslovima - rekao je ministar Hrapović. Osim Sporazumom definisanih 1,2 miliona eura u naredne tri godine, počela je isplata i preostalog duga od 602 hiljade eura iz prethodnog perioda. Predsjednica Sindikata zdravstva u Savezu sindikata Crne Gore, dr Ljiljana Krivokapić, vjeruje da će se potpisani Sporazum poštovati, naročito dinamika isplate zaostalih dugova. Krivokapić je pozvala da se u saradnji sa lokalnim samoupravama omoguće i zdravstvenim radnicima sa juga povoljniji uslovi za rješavanje stambenog pitanja, a da se istovremeno, kroz povoljniji kreditni aranžman, spriječi odliv kadrova sa sjevera. Predsjednik sindikata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata, dr Vladimir Pavićević kazao je da su rezultati stambene zadruge značajni, i procjenjuje da će u narednih deset godina broj zdravstvenih radnika koji su riješili stambeno pitanje na ovaj način biti veći od hiljadu. Od osnivanja stambene zadruge Zdravstvo 2012. godine, 155 zdravstvenih radnika je riješilo stambeno pitanje kupovinom stambene jedinice po povoljnim uslovima. U toku je izgradnja dva stambena objekta, jedan u Podgorici i Nikšiću. Predmetni stambeni objekti broje 167 stambenih jedinica, u kojima će 97 zdravstvenih radnika Podgorice i 70 zdravstvenih radnika Nikšića riješiti svoje stambeno pitanje. To znači da će do sredine 2018. godine 322 zdravstvena radnika u Crnoj Gori imati riješeno stambeno pitanje po ovom modelu. 11. septembar - Elektronsko zakazivanje kod izabranog doktora Pacijenti u Crnoj Gori će moći da zakažu posjete svim izabranim doktorima preko posebnog internet portala za elektronsko zakazivanje Fonda zdravstva www.ezdravlje. me ili mobilne aplikacije. Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić je objasnio da je portal u fazi testiranja i da će osiguranici imati uvid u smjenu njihovog izabranog doktora i kada je slobodan,


a moći će da mijenjaju i otkazuju termin. Da bi pristupili ovom onlajn servisu, neophodno je da se osiguranici Fonda prvo obrate svom izabranom doktoru kako bi dobili odgovarajući PIN kod. Prijava se obavlja ukucavanjem broja zdravstvene knjižice i PIN koda. Mobilna aplikacija za android se već može preuzeti preko Google Play Store, dok će preuzimanje za Iphone biti uskoro omogućeno na iTunes App Store. 11. septembar – Rekonstruisan Centar za kardiohirurgiju KCCG Danas je svečano otvoren rekonstruisani Centar za kardiohirurgiju Klničkog centra Crne Gore (KCCG). Rekonstrukcija, u koju je do sada uloženo oko 80.000 eura je realizovana iz donacija i dijelom iz sopstvenih sredstava KCCG. Tim pvodom direktorka KCCG Zorica Kovačević zahvalila se na podršci Vladi Crne Gore, Ministarstvu zdravlja, Fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore i donatorima. - Uz podršku ljudi dobre volje, Fonda za zdravstveno osiguranje i Ministarstva zdravlja u vezi sa nabavkom savremene nove opreme, ja sam sigurna da mogu da pošaljem poruku građanima Crne Gore da će se ovdje, kao i do sada, obavljati vrlo složene operacije na srcu i da ovdje rade izuzetno posvećeni ljudi, spremni u skladu sa standardima i normativima da pruže najkvalitetniju zdravstvenu zaštitu vezalno za oblast koja se odvija - kazala je Kovačević i najavila da će do kraja godine Centar biti opremljen novom savremenom opremom, uz napomenu da je jedan dio opreme već stigao. Direktor Klinike za bolesti srca dr Nebojša Bulatović srdačno je pozdravio prisutne i zahvalio se donatorima na podršci. - U Centru su urađeni novi podovi, renovirani toaleti, izvršena zamjena svih bolesničkih kreveta, kako u Centru za kardiohirurgiju tako i u Centru za kardiologiju - kazao je dr Bulatović zahvaljujući se i osoblju Centra na posvećenosti u zbrinjavanju kardiohirurških pacijenata za vrijeme izvođenja radova. - Posebnu zahvalnost dugujemo KC Srbije i KVB Dedinje koji su u ovom periodu pomogli da adekvatno zbrinemo najteže pacijente koji su zahtjevali hitne hirurške intervencije - istakao je dr Bulatović. Ministar zdravlja, dr Kenan Hrapović istakao je značaj aktivnosti Ministarstva zdravlja u smislu opredijeljenosti jačana kapaciteta, kako tehničko-tehnoloških tako i kadrovskih podsjećajući da je Vlada Crne Gore opredijelila 10 miliona eura za nabavku savremene medicinske opreme za sve zdravstvene ustanove u Crnoj Gori. - Posebno želim da istaknem da nije samo nabavka opreme i rekonstrukcija prostora osnovni cilj nas u zdravstvenom sistemu Crne gore, nego i ono čemu težimo, a to je jačanje organizacionih sposobnosti u Kliničkom centru i svakoj zdravstvenoj ustanovi Crnoj Gori. Sa ponosom iskazujem zahvalnost za ono što smo sve radili posljednjih mjeseci zajedno sa menadžmentom Kliničkog centra, rukovodiocima Kardiohirurgije i Kardiologije Kliničkog centra Crne Gore na organizacionim aktivnostima istakao je dr Hrapović U Centru za kardiohirurgiju se godišnje operiše 400 pacijenata, lista čekanja je najmanja u regionu i na njoj se nalazi 77 pacijenata, a na hitnoj 48.

Ubrzo počinje renoviranje Koronarne jedinice Centra za kardiologiju. 11. septembar - Sportom do zdravih stilova života Na prvom zvaničnom sastanku ministar sporta Nikola Janović sa novim šefom Kancelarije UNICEF-a u Crnoj Gori Osamom Makavijem Kogalijem istakao je da uz obrazovanje, vještine i mogućnosti, sport je najbolji način da od ranog djetinjstva svakom dijetetu omogućimo odrastanje uz zdrave stilove života i zdrave navike koje će ga pratiti tokom cijelog života.

- Kako bi pomogli mladima da budu aktivni gradjani, da učestvju u odlučivanju, u razvoju zajednice, kreiranju i sprovođenju javnih politika, Ministarstvo sporta se kao novoformirani vladin resor od samog osnivanja pozicioniralo kao pouzdan i institucionalno najvažniji partner mladima u Crnoj Gori - kazao je Janović, dodajući da unaprijeđivanje i razvoj omladinske politike, podrazumijeva i multiresorsku i multisektorsku saradnju. Kogali je poručio da ima prostora za veću saradnju u oblasti razvoja i unapređivanja omladinske politike koja će povećati broj i kvalitet omladinskih usluga ali i afirmisati prava mladih, te da Ministarstvo sporta u narednom periodu može da računa na punu podršku Dječijeg fonda Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori. 14. septembar - Devet godina ustanove na Kakarickoj gori Javna ustanova za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci Podgorica u prostorijama Centra za tretman zavisnica na Kakarickoj gori obilježila je devet godina postojanja i rada ustanove. Direktor te ustanove Aleksandar Radinović istakao je da će i u narednom periodu raditi na podizanju kvaliteta rada, kao i na jačanju multisektorske saradnje kako bi se kroz zajedničko djelovanje sa ostalim društvenim subjektima radilo na suzbijanju stigmatizacije ovog dijela populacije. Sekretar Sekretarijata za rad, mlade i socijalno staranje Glavnog grada, Ivan Terzić, naveo je da je gradska uprava imala jasnu viziju, kako da se unaprijedi kvalitet usluga koju pruža Javna ustanova, kako bi bili otvoreni za sve kojima je pomoć potrebna. - Kroz razvojnu politiku Glavnog grada zajedničnim snagama je omogućeno i ženskoj populaciji tretiranje problema kakav je bolest zavisnosti. Danas je Centar za tretman zavisnica

33


pokazatelj uspješnog rada, pružanja kvalitetnih usluga i adekvatne pomoći i podrške - zaključio je Terzić.

Povodom devete godišnjice rada, Javna ustanova je donirala Prihvatilištu za beskućnike klupu izrađenu od drveta, koju su napravili klijenati i klijentkinje u okviru kreativne i radnookupacione terapije, dok je Dnevnom centru za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju Glavnog grada Podgorica, donirano devet sadnica ukrasnog bilja, kao simbol devet godina kvalitetnog i profesionalnog rada. 15. septembar - Doma zdravlja Nikšić – savremeni objekat urađen po evropskim standardima

nomije, i uz kredit Međunarodne banke za obnovu i razvoj implementira projekat Energetske efikasnosti, kojim je predviđeno poboljšanje energetskih karakteristika zdravstvenih objekata. Dio sredstava za implementaciju ovog projekta vrijednog 5 miliona eura, odnosi se i na unapređenje energetskih karakteristika Doma zdravlja Nikšić. Veći dio tog posla, vrijednog oko 320 hiljada već je završen. Vlada je opredijelila i oko 800 hiljada eura za nabavku savremene medicinske opreme, za Dom zdravlja Nikšić, Opštu bolnicu Nikšić i Specijalnu bolnicu za plućne bolesti u Brezoviku. Ministar Hrapović je saopštio da je ove godine u nikšićko zdravstvo uloženo oko 1,5 miliona eura i najavio nastavak istim intenzitetom u skladu sa potrebama građana i zdravstvenih radnika. Direktor Doma zdravlja Veselin Bulatović kazao je da je u proteklom periodu urađena kompletna sanacija krova, zamijenjena spoljna bravarija, rasvjeta i unutrašnja vrata, poboljšan sistem grijanja i urađene pristupne rampe, tri lifta i osam toaleta za osobe sa invaliditetom. - Završetkom tih radova, Nikšić je dobio savremeni zdravstveni objekat urađen po evropskim standardima. Značajno je obnovljena i oprema, nabavljen je ultrazvučni aparat za ginekologiju, opreme za oftamologiju, novi EKG aparati i oprema za fizikalnu terapiju u Centru za djecu sa posebnim potrebama - naveo je Bulatović. Govoreći o završenoj rekonstrukciji u Domu zdravlja, predsjednik Opštine Veselin Grbović je ocijenio da građani mogu biti zadovoljni, jer dobijaju mnogo bolje uslove za pružanje zdravstvenih usluga. On je podsjetio da je rekonstrukcija rađena i u Opštoj i bolnici u Brezoviku i da je otvoreno nekoliko ambulanti u prigradskim naseljima. 18. septembar - Potvrđen uspjeh centralnog zakazivanja specijalističkih pregleda

Završeni su radovi na rekonstrukciji i adaptaciji Doma zdravlja u Nikšiću kroz projekat Prilagođavanje objekta Doma zdravlja osobama sa invaliditetom, dok su radovi na projektu Energetska efikasnost u finalnoj fazi. Finalizaciju radova ozvaničili su Ministar zdravlja, dr Kenan Hrapović, predsjednik opštine Nikšić, Veselin Grbović i direktor Doma zdravlja Nikšić dr Veselin Bulatović. Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović kazao je da je rekonstrukcijom Doma zdravlja, za koju je Vlada obezbijedila oko 350 hiljada eura, ispunjen cilj pružanja kvalitetne usluge osobama sa invaliditetom. - Mogu reći da su sada ispunjeni svi standardi u pogledu dostupnosti svim organizacionim jedinicama Doma zdravlja ovim licima. Dakle, pristupne rampe, liftovi, toaleti. Nastavićemo sa tom praksom jer smo svjesni da postoji još zdravstvenih ustanova na kojima ovakve adaptacije moraju biti urađene - rekao je Hrapović. Ministarstvo zdravlja u saradnji sa Ministarstvom eko-

34

Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović i direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić sa saradnicima obišli su u ponedjeljak, zdravstvene ustanove u Gusinju, Plavu, Murinu i Andrijevici, kao i podstanicu za pružanje zdravstvene zaštite u mjesnoj zajednici Velika. Jačanje kapaciteta u cilju unapređenja zdravstvene zaštite, elektronsko zakazivanje specijalističkih pregleda i online zakazivanje kod izabranog ljekara bili su glavne teme razgovara predstavnika Ministarstva zdravlja i Fonda za zdravstveno osiguranje sa direktorima i zaposlenima u ovim zdravstvenim ustanovama.


Tokom susreta je ocijenjeno da je kvalitet pružanja zdravstvene zaštite značajno unaprijeđen, te da će nabavka nove medicinske opreme, koja je predviđena sredstvima iz kapitalnog budžeta, omogućiti ljekarima bolje uslove za rad, a pacijentima kvalitetniju i dostupniju njegu. Direktor DZ Plav, dr Omer Šahmanović kazao je da se Projekat elektronskog zakazivanja specijalističkih pregleda odvija besprekorno, a da su sporadične nejsanoće i nedoumice uspješno riješene u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i informatičkom podrškom Kliničkog centra Crne Gore. Uspješnost sprovođenja Projekta elektronskog zakazivanja u Domu zdravlja Andrijevica potvrdio je i direktor te ustanove dr Zvonko Vuković, kao i ljekari koji učestvuju u njegovoj realizaciji. Dr Vuković je kazao da je u Domu zdravlja Andrijevica završen i Projekat enrgetske efikasnosti, tokom kojeg su obavljeni radovi na rekonstrukciji i adaptaciji objekta vrijedni 126 hiljada eura. Predstavnici Ministarstva zdravlja i Fondu za zdravstveno osiguranje su tokom posjete razgovarali i sa predsjednicima Opština Gusinje, Plav i Andrijevica, Anelom Čekić, Orhanom Šahmanovićem i Srđanom Mašovićem. 20. septembar - Otvorena rekonstruisana Kliniku za ORL i MFH U Kliničkom centru Crne Gore svečano je otvorena rekonstruisana Klinika za otorinolaringologiju i maksilofacijalnu hirurgiju. U renoviranje Klinike uloženo je skoro 90 hiljada eura, a sredstva su obezbijeđena iz donacija i sopstvenih sredstava KCCG. Ovo je prva rekonstrukcija ove Klinike nakon izgradnje zgrade koja je predata na upotrebu prije skoro 43 godine. Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović zadovoljan je kontinuitetom rekonstrukcija u KCCG, kojima se stvaraju bolji uslovi za pacijente, ali i rad zaposlenih u toj ustanovi. Direktorka KCCG Zorica Kovačević zahvalila se donatorima koji su omogućili pacijentima pristojne uslove za vrijeme boravka u Klinici, a medicinskom osoblju bolje uslove u svakodnevnom radu. Direktor Klinike ORL i MFH dr Mirko Popović upoznao je prisutne o izvedenim radovima prilikom rekonsrukcije, naglašavajući da se u Klinici liječe pacijenti koji zahtijevaju posvećen tretman i nadzor. 21. septembar - U Sutomoru skup o prvoj pomoći Crveni krst Crne Gore, u Domu solidarnosti u Sutomoru, organizovao je veliki međunarodni skup posvećen prvoj pomoći, FAEEN 2017 (First Aid Education European Network), koji je okupio oko 70 učesnika iz preko 30 zemalja Evrope. Tokom tri dana, učesnici su razmatrati aktuelna pitanja vezana za prvu pomoć - nova dostignuća, usaglašavanje smjernica, inovacije. Predstavnici nacionalnih društava Crvenog krsta/Crvenog polumjeseca su prikazali primjere dobre prakse u njihovim zemljama i prezentovani su novi projekti. Sastanku su prisustvovali i predstavnici Međunarodne federacije društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, kao i predstavnik Ministarstva zdravlja Norveške.

22. septembar – Planirana značajna sredstva za zdravstvene ustanove na sjeveru

Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović sa saradnicima boravio je u radnoj posjeti Opštinama Rožaje, Berane i Petnjica i tom prilikom razgovarao sa menadžementom i ljekarima u tim zdravstvenim ustanovama, kao i sa predsjednicima opština. Cilj posjete bio je razmjena mišljenja o kvalitetu zdravstvene zaštite i mogućnostima za njeno poboljšanje, o kadrovskim i kapacitetima u opremi, a akcenat je stavljen na realizaciju projekta centralnog zakazivanja specijalistickih pregleda, kao i online zakazivanju kod izabranih ljekara, što su dva aktuelna projekta koje realizuju Ministarstvo zdravlja i Fond za zdravstveno osiguranje. Direktor doma zdravlja Rožaje, dr Hajran Kalač, kao i ljekari iz te zdravstvene ustanove zadovoljni su projektima koje realizuje Ministarstvo, ali i podrškom koju im pruža. Kroz projekat energetske efikasnosti, koji se realizuje u saradnji sa Ministarstvom ekonomije i Svjetskom bankom, planirana su značajna sredstva za rekonstrukciju tog objekta. Za nabavku opreme iz kapitalnog budžeta, za DZ Rožaje opredijeljeno je 66.000 eura. U cilju dugoročnog planiranja kadra Ministarstvo je uradilo plan sistematizacija, te je za DZ Rožaje data saglasnost za četiri specijalizacije. U Opštoj bolnici Berane i tamošnjem Domu zdravlja, ministar dr Kenan Hrapović razgovarao je sa direktorima, dr Budimirom Dabetićem i dr Zuhrom Hadrović, kao i sa zaposlenima u tim ustanovama. Iz ove dvije ustanove su istakli da su zadovoljni projektom elektronskog zakazivanja. Opšta bolnica u Beranama iskazala je potrebu za opremom vrijednom preko 600.000 eura, a u narednom periodu ista će, pored ostalog, biti bogatija i za CT aparat, dva ultrazvučna aparata, opremu za patologiju i parnu sterilizaciju. U Domu zdravlja Berane, dobiće opremu u vrijednosti od oko 20.000 eura. Na sastanku sa predsjednicima opština, Ejupom Nurkovićem, Dragoslavom Šćekićem i Samirom Agovićem, ministru Hrapoviću prenesene su ideje za unapređenje zdravstvene zaštite, kao i spremnost lokalnih uprava da daju svoj doprinos. Posjeta je završena sastankom sa predsjednikom opštine Petnjica, Samirom Agovićem i obilaskom zdravstvene stanice u toj opštini. Na inicijativu Vlade i Ministarstva zdravlja, a u skladu sa potrebama ove opštine, planirano je da se uskoro pristupi realizciji otvranja Zavoda za hitnu medicinsku pomoć. U Opštini Petnjica kroz projekat energetske efikasnosti u zdravstvenim objektima uloženo je 51.000 eura.

35


25. septembar - Održan prvi Adrijatc forum u okviru četvrtog Kongresa urologa U organizaciji Udruženja urologa Crne Gore 25. septembra u hotelu Mediteran u Bečićima organizovan je prvi Adrijatic urološki forum a u sklopu četvrtog kongresa Udruženja urologa. Skupu su prisustvovali direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić, dr Alma Hajdarpašić Drešević, pomoćnica ministra zdravlja Crne Gore, mnogi direktori uroloških Klinika iz regiona, kao i predsjednici svih nacionalnih udruženja, takođe i dr Ilija Ašanin, direktor bolnice Nikšić i dr Ivan Ilić, direktor bolnice Kotor i mnogi urolozi iz Crne Gore i zemalja regiona. Udruženje urologa Crne Gore, iako je po broju urologa mala organizacija, već dvije decenije uspješno organizuje reprezentativne urološke sastanke. Naredne godine Crna Gora obilježava značajan jubilej - 60 godina od osnivanja urologije i 50 godina od osnivanja Urološkog odjeljenja u Pogorici, pretače Urološke klinike. Prof. dr Dragoljub Perović, Predsjednik udruženja urologa Crne Gore pozdravljajući prisutne naglasio je da ovo nije četvrti niti prvi susret urologa kako bi se iz najave moglo zaključiti već se ovakvi sastanci organizuju više od dvije decenije na kojima učestvuju urolozi iz svih zemalja regiona i zbog toga je osnovan Adriatic urološki Forum. 25. septembar - Pušenje i alkohol najveći rizik po mlade

odsto mladih starosti 15 do 24 godina koristilo nezakonite droge nekad u životu, 10.4 odsto u prethodnih 12 mjeseci a 3.7 odsto u prethodnih 30 dana - kazao je Hrapović. Iako je zakonom zabranjeno, kockanje kod adolescenata je postalo popularna forma rekreacije i provođenja vremena. Tako je istraživanjem IJZ utvrđeno da je više adolescenata koji se kockaju ili klade nego onih koji to ne rade. On je dodao da je pored navedenih, prekomjerna težina još jedan od gorućih problema adolescenata. Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Osama Kogali kazao je da je promocija zdravog razvoja u drugoj dekadi života pojedinca jedna od najvažnijih dugoročnih investicija koje bilo koje društvo može da preduzme. Naglasio je da je adolescencija jedinstvena i ključna faza ljudskog razvoja koja ima dugoročne posljedice, a koju karakterišu ubrzan razvoj mozga i fizički rast, uvećane kognitivne sposobnosti, kao i razvijanje novih sposobnosti i vještina. Istraživanje Instituta za javno zdravlje o kvalitetu života, životnim stilovima i zdravstvenim rizicima stanovnika Crne Gore, pokazalo je da je 29 odsto mladih uzrasta između 15 i 24 godina pušilo nekad u životu, njih skoro 60 odsto je pilo alkohol, a 13,8 odsto koristilo droge. Jedno od četvoro djece ima prekomjernu tjelesnu težinu, podatak je iz istraživanja saopšten na UNICEF-ovoj konferenciji Moć adolescencije. 28. septembar – Građani sa sjevera imaju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović i direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić posjetili su zdravstvene ustanove u Bijelom Polju, kao i podstanice Rasovo i Bistirca. Posjeta Opštoj bolnici počela je obilaskom Internog odjeljenja, gdje je konstatovano da je, uprkos rekonstrukciji ovog segmenta ustanove, potrebna izgradnja novog objekta. Iz kapitalnog budžeta za 2017. godinu, Opštoj bolnici u Bijelom Polju opredijeljeno je 449.400 eura za kupovinu opreme, koju su iz menadžmenta te ustanove naveli kao neophodnu. U cilju dugoročnog i stabilnog kadrovskog planiranja Ministarstvo zdravlja dalo je saglasnost OB Bijelo Polje za četiri specijalizacije.

U organizaciji UNICEF-a je organizovana konferencija Moć adolescencije koja je održana u Podgorici. Konferenciji su prisustvovali ministar zdravlja dr Kenan Hrapovića, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Osama Kogali, ministar sporta Nikola Janović i izvršni direktor Crnogorskog Telekoma Nikola Ljušev. Na konferenciji su razmijenjena mišljenja o najboljim načinima da se podrže adolescenti u Crnoj Gori, kojih ima oko 85 hiljada. Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović je kazao da je najveći zdravstveni rizik u adolescenciji i mladosti povezan sa prihvatanjem rizičnih ponašanja uključujući pušenje, konzumaciju alkohola i droga, rizično seksualno ponašanje, i usvajanje nezdravih navika u ishrani uz manjak fizičke aktivnosti. Kazao je i da raste trend upotrebe alkohola među mladima, a kao bitan razlog ove pojave naveo je činjenicu da je mladima alkohol lako dostupan. - U Crnoj Gori je evidentiran i rast upotrebe svih vrsta droga među mladima, pa je tako prema podacima Instituta 13.8

36

Na sastanku sa direktoricom bolnice Biserkom Bulatović i ljekarima te ustanove ocijenjeno je da se projekat elektronskog zakazivanja specijalističkih pregleda sprovodi uspješno, da je saradnja sa Domom zdravlja u tom gradu na visokom nivou, kao i da će kroz softverska unaprjeđenja sistema, zakazivanje funkcionisati još bolje, na zadovoljstvo pacijenata.


Tokom obilaska Doma zdravlja Bijelo Polje i zdravstvenih stanica Rasovo i Bistirca sa direktoricom Majdom Dobardžić, ocijenjeno je da je kvalitet pružanja zdravstvene zaštite na visokom nivou i da prostorno i profesionalno mogu da odgovore potrebama građana. Dom zdravlja, u skladu sa potrebama koje su iskazali, iz kapitalnog budžeta dobiće opremu vrijednu 19 hiljada eura. Takođe, Domu zdravlja Bijelo Polje odobrena je specijalizacija iz oblasti oftalmologije. Ministar Hrapović je ocijenio da je kvalitet pružanja zdravstvene zaštite u ustanovama na primarnom i sekundarnom nivou zdravstvene zaštite na zadovoljavajućem nivou i da građani u ovim sjevernim opštinama dobijaju kvalitetnu, pravovremenu i efikasnu zdravstvenu zaštitu. Ministar je istakao da će se i u narednom periodu nastaviti kontinuitet u saradnji zdravstvenih ustanova i Ministarstva zdravlja, kao i da očekuje inicijative i konkretne aktivnosti preduzete od strane bolnice u pogledu unaprjeđenja kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga. 29. septembar - Uručene prve licence Stomatološke komore Predsjednik Stomatološke komore dr Borislav Ćalović uručio je 29. Septembra prve licence stomatolozima Crne Gore, koje će do 10. januara naredne godine, po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, morati da imaju svi stomatolozi. Svečanom uručivanju licenci prisustvovali su i direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić i državni sekretar Ministarstva zdravlja Milovan Vujović. Licenca za rad je dokument koji doktoru stomatologije izdaje Stomatološka komora Crne Gore i uslov je za obavljanje samostalne djelatnosti. Licenca za rad se izdaje na period od sedam godina i može se obnoviti. Licencu je do sada platilo 46 stomatologa. Stomatolozi koji do 10. januara ne dobiju licencu, po zakonu potpadaju pod sankcije inspekcijskih organa. 29. septembar – Obilježen Svjetski dan srca

Povodom obilježavanja Svjetskog dana scra, medicinsko osoblje Klinike za bolesti srca, uz podršku farmaceutske kompanije Hemofarm, svim zainteresovanim građanima je mjerilo šećer u krvi i krvni pritisak i davali su savjete iz prevencije kardiovaskularnih oboljenja na punktu koji je za tu priliku bio postavljen na Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore. Istim povodom u organiaciji Udruženja kardiologa Crne Gore čija je predsjednica prof. dr Aneta Bošković i Udruženja kardiologa Srbije čiji je predsjednik prof. dr Branko Beleslin održao se dvodnevni stručni skup, prvi zajednički satanak Udruženja, u hotelu Mediteran u Bečićima. Na stručnom skupu su

obrađivane teme iz prevencije kardiovaskularnih oboljenja, akutnog koronarnog sindroma i hipertenzije kao najmasovnije nezarazne epidemije. 29. septembar - Sa receptom u 167 privatnih apoteka Građani mogu ljekove na recept sada da uzimaju i u privatnim apotekama. Farmaceuti su obučeni, a odrađeno je i informatičko uvezivanje u sistem Fonda. Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić je izjavio da je potpisan ugovor sa 167 privatnih apoteka. Vlada je u maju usvojila informaciju o pokretanju postupka uključivanja privatnih apoteka u javni sistem i zaključivanju ugovora sa Fondom za zdravstveno osiguranje. Na taj način će se obezbijediti stabilna snabdjevenost ljekovima, bolja dostupnost, ali i bolja konkurentnost na tržištu. Projekat Sa receptom i u privatne apoteke sprovođen je i 2015. godine. Fond za zdravstveno osiguranje je u martu te godine potpisao ugovor o izdavanju ljekova na recept sa 107 privatnih apoteka, a u Crnoj Gori registrovano je njih 250. Septembar 2017. – Aktivnosti Zavoda za transfuziju krvi

Zaposleni u hotelu "Hilton" organizovali su prvu akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama tog hotela. U akciji je učestvovalo više od 30 davalaca krvi. Društvo dobrovoljnih davalaca krvi "Željeznička stanica Bar" organizovalo je danas akciju dobrovoljnog davanja krvi u Domu zdravlja u Golubovcima. U akciji je učestvovalo oko 70 davalaca krvi. Društvo dobrovoljnih davalaca krvi "Radivoje Rade Pima" iz Budve organizovalo je akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama Crvenog krsta u tom gradu. U akciji je učestvovalo oko 30 davalaca krvi. Zaposleni u Poreskoj upravi Crne Gore organizovali su danas prvu akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore. U akciji je učestvovalo oko 30 davalaca krvi. Zaposleni u firmi "Ing Invest" organizovali su tradicionalnu godišnju akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi u Podgorici. U akciji je učestvovalo oko 10 davalaca krvi. Udruženje motociklista "No limit bikers Montenegro", u saradnji sa pivnicom "Minhen", organizovalo je akciju dobrovoljnog davanja krvi u Zavodu za transfuziju krvi u Podgorici. U akciji je učestvovalo oko 30 davalaca krvi.

37


ZDRAVLJE I

Moćni prirodni preparati

Brojni su naučni dokazi o terapijskom potencijalu propolisa. Djeluje

antiupalna, antitumorska i antialergijska svojs organizma na proizvodnju specifičnih

prema brojnim rizicim Snažan prirodan preparat za jačanje imuniteta - Podstiče procese koji pretvaraju štetne supstance (zagađivači, slobodni radikali, otrovi) u manje štetne, ili ih potpuno neutrališe. - Popravlja oštećenja DNK izazvana slobodnim radikalima. - Sprječava okcidacijski stres.

Za kompletan probavni sistem

- Ima ljekovito dejstvo na kompletan probavni sistem i podstiče njegov pravilan rad. - Štiti sluzokožu od oštećenja. - Reguliše probavu i sprječava zatvor. - Povoljno djeluje na želudačnu nervozu,nadutost, grčeve, nedostatak apetita, mučninu tokom vožnje. - Prevenira čir na želucu i dvanaestopalačnom crijevu. - Djeluje na sprječavanje hronične upale debelog crijeva (colitis). - Djeluje antibakterijski na Helicobacter pylori.

. sadrže sve Hederini proizvodi nalazi u prirodi, bez ikakve he po čemu su jedinstveni na trž zaslađivače i gluten. Propolis j se u prirodi nalazi u čvrstom komponenti važnih za zdravlje sadrže sve aktivne kompone sirovini propolisa, jer ne po potpunosti otopiti. O pogotovo u alkoholu njegovih svojs

Osobe alergične na pčelinje proizvode ne smiju koristiti navedene proizvode. Upotreba navedenih proizvoda ne uzrokuje nikakva štetna dejstva. Ne postoji opasnost od predoziranja.


IZ PRIRODE

na bazi čistog propolisa

e protiv bakterija, gljivica, virusa i parazita, a ima i antioksidativna,

stva. Podiže imunološki sistem podsticanjem materija koje jačaju njegovu odbranu

Za snaaažan imunitet

ma od pojave bolesti.

mališana

- Za jačanje otpornosti djece. - Za održavanje zdravstvene ravnoteže organizma. - Za zaštitu od česte prehlade kod djece. - Za djecu stariju od jedne godine.

e materije propolisa kakav se emijske obrade rastvaračima, žištu. Ne sadrže aditive, boje, je izuzetno vrijedna smola koja m obliku, a sadrži preko 300 čovjeka. Rastvori propolisa ne ente koje se nalaze u izvornoj ostoji rastvor koji ga može u Otapanjem propolisa, u, gubi se znatan dio ljekovitih stava.

Za zdravu prostatu i mokraćne puteve

APICET - Sprječava probleme uvećane prostate i hroničnog prostatitisa (učestalo otežano mokrenje sa tankim i isprekidanim mlazom, bolovi u donjem dijelu trbuha i leđa, peckanje, bolna ejakulacija, učestala infekcija mokraćnih puteva). - Pospješuje potentnost i plodnost - Štiti jetru od oksidacije, nakupljanja slobodnih radikala i pomaže u razgradnji štetnih materija.

Medik

CG

Zastupnik i distributer za Crnu Goru: Medik CG d.o.o. Podgorica, tel: +382 67 227 354


REGION 09. septembar - Domovi zdravlja dio bolnica - Srbija Upravljanje primarnom zdravstvenom zaštitom sa lokalnog prelazi na republički nivo. Ovo je jedna od novina budućeg propisa o medicinskim službama. Manjak specijalista u domovima zdravlja, jedan od najvećih problema zdravstva, trebalo bi da bude riješen povećanjem plata zaposlenima i pripajanjem domova zdravlja opštim bolnicama, koje predviđa novi zakon o zdravstvenoj zaštiti, najavili su iz Ministarstva zdravlja. Budući zakon, koji bi trebalo da bude usvojen do kraja godine, predviđa da domovi zdravlja dođu pod direktnu nadležnost Ministarstva zdravlja, u kome kažu da su ovo samo neke od mjera da se efikasnije postavljaju dijagnoze i pacijenti adekvatno liječe. - Novi zakon o zdravstvenoj zaštiti, koji će se pred Skupštinom naći krajem godine, predviđa da upravljanje domovima zdravlja sa lokalnog pređe na republički nivo - rekao je Meho Mahmutović, državni sekretar u Ministarstvu zdravlja. Prema Mahmutovićevim riječima, ova promjena donijeće efikasnije upravljanje finansijama u zdravstvu, što će poboljšati zdravstvene usluge u radu domova zdravlja i spriječiti dalji odliv ljekara specijalista u privatne ustanove i inostranstvo. - Trenutni sistem i nedostatak dijagnostike doveli su do toga da pacijenti smatraju da su domovi zdravlja centri gdje rade najlošiji ljekari. Posljedice toga su da služba opšte medicine ima sve manje ljekara jer mnogi bukvalno bježe u penziju, odlaze u inostranstvo ili kod privatnika - ističe dr Nevenka Dimitrijević, specijalista opšte medicine Doma zdravlja Voždovac i predstavnica sekcije opšte medicine Srpskog ljekarskog društva. U pripremi je čitav set novih zakona - o zdravstvenom osiguranju, ljekovima, medicinskim sredstvima, psihoaktivnim kontrolisanim supstancama, sanitarnom nadzoru, prekursorima, zaštiti stanovništva od duvanskog dima, predmetima opšte upotrebe i transplantaciji. Novi set zakona, najavljuju predstavnici Ministarstva zdravlja, uz elektronsko zakazivanje pregleda, elektronske kartone i recepte omogućiće znatno efikasnije funkcionisanje zdravstvenog sistema u Srbiji. U pripremi su i dva skrining programa, za dijabetes i depresiju. 10. septembar - Prva banka humanog mlijeka - Hrvatska Organizovana je Mliječna staza, prva humanitarna trka UNICEF-a u Hrvatskoj. U dva dana manifestacije trčalo je više od 2000 djece i odraslih te je prikupljeno 750,000 kuna za osnivanje prve banke humanog mlijeka u Hrvatskoj. - Idemo u realizaciju ovoga projekta, koji nerijetko i život znači prijevremeno rođenoj i bolesnoj djeci. Na Rebru su prostori spremni i očekujemo da će banka mlijeka profunkcionisati u idućih šest do dvanaest mjeseci - izjavio je ministar Milan Kujundžić. Banke humanog mlijeka svojim djelovanjem pomažu

40

prijevremeno rođenoj djeci i novorođenčadi da prežive prvo, neizvjesno razdoblje života i lakše se oporave uz pomoć najhranjivijeg i najzdravijeg mlijeka koje za njih postoji. U Evropi ih je trenutno 213, a uskoro će im se pridružiti i hrvatska. 12. septembar - Osnovana komisija za borbu protiv korupcije u zdravstvu - Srbija Komisija za borbu protiv korupcije i petočlani antikorupcijski tim kreće u suzbijanje svih vidova zloupotrebe u srpskom zdravstvu. Prema planu Ministarstva zdravlja Nulta tolerancija prema korupciji u zdravstvu biće pojačana kontrola javnih nabavki prilikom kupovine medicinske opreme, listi čekanja u bolnicama, a poseban akcenat će biti stavljen na iskorenjivanje mita i zapošljavanje onih koji nemaju adekvatno obrazovanje. Na čelu Komisije će biti Vesna Dimitrijević iz Ministarstva unutrašnjih poslova. Nijedan dinar budžetskih para neće smjeti da se potroši, a da se ne zna za šta je potrošen. Odmah će se ući u provjeru lista čekanja na operacije. Odlaganje hirurških intervencija ponekad može biti indirektan način da se pacijent primora da da novac, te je posebna pažnja posvećena tome - rekla je Dimitrijević. Provjeravaće se i povezanost državne i privatne prakse da bi se ustanovilo da li postoji slanje pacijenata u privatnu kliniku ili laboratoriju. - Provjere će biti pojačane i kada je riječ o privatnim ordinacijama gdje se bez ispunjenih neophodnih uslova za rad obavljaju hirurške intervencije u totalnoj anesteziji ili gdje medicinski aparati nemaju potrebne sertifikate. Segment kojem ćemo posvetiti pažnju je sprega farmaceutske industrije i ljekara. Ljekari ne smiju da promovišu ljekove određenih proizvođača zarad neke koristi. Takođe, moraće, kada prepisuju određene ljekove, da vode računa da se oni nalaze na pozitivnoj listi, odnosno da građani mogu da ih dobiju na recept jer će u suprotnom odgovarati - izjavila je Vesna Dimitrijević.


12. septembar - Bolja rješenja za javne nabavke ljekova - Srbija

Održana je druga godišnja konferencija o zdravstvenim politikama Američke privredne komore u Srbiji (AmCham). Na njoj su o mogućnostima i najboljim praksama za unapređenje zdravstvenog sistema Srbije razgovarali direktorka Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje Verica Lazić, državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Meho Mahmutović i predstavnici Ministarstva finansija i Odbora za zdravstvo AmCham. Diskutovalo se o sistemskom pristupu povećanja dostupnosti inovativnih terapija zahvaljujući kome bi bilo omogućeno efikasnije, komfornije i brže izlečenje pacijenata, uz istovremeno smanjenje ukupnih troškova liječenja pojedinih oboljenja. Državni sekretar Mahmutović ukazao je da Ministarstvo zdravlja radi na pripremi Nacionalne strategije za ljekove koja bi predstavljala jasno određenu politiku koju treba sprovesti u narednom periodu u oblasti ljekova. - Nacionalna strategija za ljekove treba da definiše prije svega stvaranje uslova za povećanje broja registrovanih ljekova na tržištu, razvoj kliničkih ispitivanja ljekova, politiku cijena, racionalnu upotrebu ljekova, održiv sistem finansiranja ljekova i određivanje prioriteta u liječenju stanovništva. To znači da ćemo vrlo brzo izraditi akcioni plan sa rokovima za završetak ovih planiranih ciljeva - rekao je Mahmutović. 18. septembar - Od Zapadnog Nila oboljele 33 osobe - Srbija Iz Inistituta za javno zdravlje Srbije Dr Milan Jovanović Batut saopšteno je da su ove godine u Srbiji registrovana 33 slučaja oboljevanja od groznice Zapadnog Nila, sa jednim smrtnim ishodom. Najviše slučajeva je bilo na teritoriji Beograda (23), na području Južnobanatskog i Podunavskog okruga (po četiri), a na teritoriji Sjevernobačkog i Južnobačkog okruga po jedan. Groznica Zapadnog Nila je sezonsko oboljenje, u periodu najveće aktivnosti komaraca. 21. septembar - Sajber nož zračiće tumore u cijelom tijelu - Srbija Srpsko zdravstvo dobija najsavremeniju verziju sajber noža, odnosno aparata za stereotaksičnu radiohirurgiju, kojim će moći da se zrače tumori u cijelom tijelu. Očekuje se da će pacijenti već u martu sledeće godine imati mogućnost da se besplatno liječe i na sajber nožu. Kako objašnjavaju u Ministarstvu zdravlja, Vlada Srbije je posle stručne i detaljne analize opredijelila oko 800 miliona dinara za nabavku najsavremenijeg sajber noža.

U pitanju je aparat koji je unaprijeđena verzija sajber noža, tačnije Edž sistem za stereotaksičnu hirurgiju i stereotaksičnu radioterapiju, koji je posebno značajan za pacijente sa relativno malim tumorima na plućima, kičmenom stubu, jetri, prostati... Javni poziv za kupovinu ovog savremenog aparata objavljen je 28. avgusta, a otvaranje ponuda je planirano za 3. oktobar. Rok za izvršenje u formi ključ u ruke je šest mjeseci, pa se može očekivati da će građani u prvoj polovini naredne godine, tačnije u martu, imati mogućnost da se besplatno liječe i na sajber nožu. Aparat za stereotaksičnu radiohirurgiju posebno je značajan za pacijente s relativno malim tumorima na plućima, kičmenom stubu, jetri, prostati. Kako je vrlo precizan, tokom intervencija na kičmi izbjegava se ono čega se najviše ljekari boje, a to je oštećenje kičmene moždine. Zapravo, aparat može da se primijeni na tumore svih lokalizacija koji su veličine pet do šest centimetara. Na većima se gubi na preciznosti. Ovim aparatom može da se da veća doza zračenja nego kod klasične radioterapije, pa se period zračenja sa tri ili četiri nedelje skraćuje na samo jednu. 24. septembar - Prikupljaju se sredstva za istraživanja raka u Institutu Ruđer Bošković – Hrvatska

Središnje događanje humanitarne akcije Terry Fox Run održalo se na zagrebačkom jezeru Jarun. Poznatu međunarodnu akciju, koja je u proteklih 17 godina okupila više od 100.000 učesnika u Hrvatskoj, trčanjem, rolanjem, hodanjem i vožnjom bicikla te kupovinom majica sa vizualom akcije podržalo je više od 6.000 građana. Znak za početak trke dao je Ministar zdravlja prof. dr. Milan Kujundžić, a okupljene su na Jarunu pozdravili i veleposlanik Kanade NJ.E. Daniel Maksymiuk, dr sc. Olivera Majić, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba, prof. Damir Eljuga, predsjednik Hrvatske lige za borbu protiv raka, dr sc. Neven Soić, pomoćnik direktora Instituta Ruđer Bošković i doc. dr sc. Tomislav Madžar, posebni savjetnik za zdravstvo i sport. Humanitarna trka Terry Fox Run svake se godine trči u čast mladiću Terryju Foxu koji je, oboljevši od raka, izgubio nogu. Kako bi skupio novac za liječenje, 1980. godine krenuo je u trku po Kanadi koju je nazvao Maraton nade. Trčao je 143 dana po 42 kilometra dnevno, no trku, nažalost, nije uspio završiti jer se bolest vratila i oduzela mu život u 22. godini. U čast hrabrom Terryju njegova je porodica odlučila da nastavi tradiciju te je pokrenula akciju skupljanja novca za borbu protiv raka koja se održava svake godine u kanadskim gradovima, a u organizaciji

41


kanadskih veleposlanstava i u 67 zemalja svijeta, među kojima je i Hrvatska. Osim što se ove godine obilježava punoljetno izdanje utrke, slavi se i 150. rođendan Kanade, 50. rođendan Hrvatske lige protiv raka i 20. rođendan MPG-a. Cilj trke Terry Fox Run je prikupljanje sredstava za istraživanje raka u Hrvatskoj te pomoć oboljelima od te opake bolesti, a dosad je prikupljeno više od 6.300.000 kuna. Cjelokupni iznos prikupljen u okviru ovogodišnjeg izdanja doniraće se Institutu Ruđer Bošković u svrhu daljnjeg istraživanja raka. 26. septembar - Jubilej ljekarske struke – Srbija

Pod pokroviteljstvom predsjednika Pokrajinske vlade Igora Mirovića, svečanom akademijom je u holu Pokrajinske vlade obiljeležen jubilej 70 godina postojanja Društva ljekara Vojvodine Srpskog ljekarskog društva. Mirović je čestitajući članovima institucije jubilej, zahvalio se predstavnicima ljekarske struke na ogromnim naporima koje čine da, prije svega, svojim radom, posvećenošću, profesionalizmom i znanjem koje posjeduju unapređuju zdravstveni sistem u Autonomnoj pokrajini Vojvodini. - Pokrajinska vlada je zdravstvo stavila ne u sam vrh, nego u vrh prioriteta, jer želimo da obezbijedimo jedan novi sistem koji će svima vama pomoći da ona znanja koja imate, koja su vrhunska i predstavljaju ponos Vojvodine, upotrijebite u cilju zdravstvene zaštite stanovništva, posebno najmlađih - poručio je predsjednik Mirović. Podsjetio je prisutne i na investicije koje je Pokrajinska vlada preduzela za unapređivanje zdravstva u Vojvodini, te za kratko vrijeme realizovala nekoliko značajnih projekata. Zdravstveni sistem u pokrajini će biti bogatiji za tri angio sale, i izrazio je zahvalnost Institutu za kardiovaskularne bolesti u Sremskoj Kamenici, koji čini značajne napore na edukaciji kolega iz regionalnih bolnica u Subotici, Zrenjaninu i Somboru, da cio sistem koji nije bio dostupan Vojvodini do prije nekoliko mjeseci bude adekvatno primijenjen. 26. septembar - Zdravstveni radnici kreću u generalni štrajk - BiH Generalni odbor Sindikata zdravstva Kantona Sarajevo donio je odluku o stupanju u generalni štrajk zdravstvenih radnika 13. oktobra. Odluku su donijeli nakon što pregovori sa poslodavcima nisu urodili plodom. Održan je posljednji sastanak u okviru mirovnog vijeća, nakon čega je održana sjednica Glavnog

42

odbora ovog sindikata. Kako je rekao Edo Selimić, predsjednik Sindikata zdravstva KS, radnici će štrajkovati do ispunjenja zahtjeva. - Jedan od zahtjeva je satnica, drugi je da se ne dira koeficijent jer želimo da dizanjem satnice popravimo socijalni status svih zaposlenih u zdravstvu KS bez izuzetka. Nema diskriminacije - rekao je Selimić. Trenutna satnica u KS za zdravstvene radnike je 2,31 KM, a rade 37,5 sati sedmično. Zakonom je predviđeno da se radi 40 sati sedmično. Na nivou FBiH satnica iznosi 2,35 KM. - Poslodavac je ponudio satnicu od 2,50 KM što je neprihvatljivo jer od 2011. godine nije bilo usklađivanja porasta troškova života sa najnižom neto satnicom. Kada na satnicu od 2,31 KM dodate specijalistički koeficijent od 4,20, satnica je ispod 9 KM. Nađite mi specijalistu koji će raditi u KS za satnicu ispod 9 KM - rekao je Selimić. Tokom štrajka radiće Hitna pomoć, Zavod za transfuzijsku medicinu, Neuropsihijatrija i apoteke te će se primati najugroženiji pacijenti. Selimić kaže kako su upravo uslovi u kojima rade i plata razlog zbog kojeg odlaze brojni zdravstveni stručnjaci. - Ako specijalista radi rizičnu operaciju i pod mikroskopom ulazi u glavu pacijenta za 1.500 KM neto plate, a to znanje i rad u Njemačkoj može prodati za 10.000 eura, ko je lud da ne ode. Ubili su patriotizam u nama, nema ga više. Neopremljeni smo, nestimulisani i sami se edukujemo. Boli nas kako se raspoređuje novac, a ima ga - kazao je Selimić. Zdravstveni radnici će napraviti i brošure koje će dijeliti pacijentima, u kojima će ih informisati u šta se troši njihov novac koji se izdvaja za zdravstvo, a u šta bi trebalo. 27. septembar - Planirana taransformacija zdravstvenih ustanova - Kosovo Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Berislav Vekić izjavio je da Vlada Srbije planira transformaciju mreže zdravstvenih ustanova na Kosovu u kojima radi 4.823 ljudi, kao i da je snabdjevanje ljekovima u pokrajini uredno. Vekić je na sednici Odbora za Kosovu i Metohiju rekao da će u prvoj nedelji novembra biti nova isporuka ljekova. On je dodao da od ukupnog broja od 4.823 zaposlena u zdravstvu na Kosovu, 599 radi u centralnoj Srbiji. Naveo je da je cilj da oni administrativno budu verifikovani u ustanovama u kojima rade, kao i da će poslije njihove integracije u zdravstvene ustanove u kojima su radno angažovani i transformacije mreže zdravstvenih ustanova biti otvoreno isto toliko novih radnih mjesta na Kosovu. Vekić je rekao da će reorganizacija zdravstvenih ustanova značiti spajanje i gašenje pojedinih ustanova, kao i da je predviđeno da postoji sedam zdravstvenih ustanova na Kosovu i dodao da u tom procesu reorganizacije niko neće ostati bez posla. Novom mrežom predviđeni su KBC Priština i KBC Kosovska Mitrovica, domovi zdravlja u Peći i Štrpcima, Zdravstveni centar Gnjilane, Apoteka Kosovska Mitrovica i Zavod za javno zdravlje Kosovska Mitrovica. Vekić je naveo da je do sada u mreži bilo predviđeno postojanje 30 zdravstvenih ustanova od kojih je funkcionisalo 23. Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Vladimir Đukić


je najavio da će farmaceutski inspektor otići na Kosovo i Metohiju, posle čega će parlament izvijestiti o tome da li ima ljekova. 27. septembar - Kontrola u svim zdravstvenim ustanovama – Srbija Zdravstvene komisije poslednjih dana utvrđuju koja je najveća boljka zdravstva u Srbiji. To je nastavak prošlogodišnje akcije kontrole zdravstvenih ustanova. Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja, dr Meho Mahmutović je rekao da su na predlog ministra zdravlja Zlatibora Lončara, formirane komisije koje su sastavljene od predsjednika republičkih stručnih komisija a to su eksperti u svojim oblastima. Ekipe su već počele da obilaze zdravstvene centre u Srbiji a kontrole su nenajavljene jer treba da se utvrdi kakva je trenutna situacija u bolnicama. Mahmutović je istakao da ministar Lončar u poslednjih nekoliko godina pravi krupne korake u unapređenju zdravstva u smislu izgradnje novih ustanova, kupovine opreme i zapošljavanja kadra i da za to ima potpunu podršku Vlade Republike Srbije. Prošlogodišnje kontrole su imale drugi zadatak, da kontrolišu rad menadžmenta, kakva je organizacija posla, kako se vodi medicinska dokumentacija, kakva je higijena, i ona je donijela smenu 11 direktora bolnica i 17 direktora domova zdravlja a nekima je bio ostavljen rok da poprave situaciju u sistemu poslovanja. - Sada je druga vrsta kontrole, sada se gleda stručni nadzor, predstavnici republičkih stručnih komisija će obići svoje kolege iz tih oblasti da vide šta je to što njima treba, zašto se toliko pacijenata šalje u veće centre, da li je to nedostatak kadra, da li je to neznanje - pojasnio je Mahmutović. Državni sekretar se nada da će sadašnja kontrola pokazati dobre rezultate i dodao da će sve zdravstvene ustanove u Srbiji biti pod lupom ove Republičke inspekcije. O svakom obilasku, kako je dodao, biće obaviještavan ministar zdravlja.

Više govornika je ocijenilo da je predloženi nacrt zakona u svakom pogledu diskriminatoran za zaposlene u zdravstvu, obrazovanju, nauci, kulturi i socijalnoj zaštiti i najavilo da neće odustati od protesta dok njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni. Predsjednik Novog sindikata zdravstva Živorad Mrkić naveo je da okupljeni brane i zdravstvene i radnike u obrazovanju kulturi i nauci. Mrkić je pitao ministra Branka Ružića gdje su mu bile socijalne ideje kada je predlagao ovakav zakon, a ministra zdravlja Zlatibora Lončara da li zna da svakoga dana ljekari iz Srbije odlaze u Norvešku, Njemačku, Dubai… Na protestu je bilo oko 4.500 ljudi. Protest su organizovali Sindikat prosvjetnih radnika Srbije, Sindikat radnika u prosvjeti Srbije, Unija sindikata prosvjetnih radnika Srbije, Novi sindikat zdravstva i Sindikat prosvjetnih radnika Nezavisnost. 28. septembar - Porodica bez djece nije porodica - Hrvatska

28. septembar - Protest zdravstvenih radnika - Srbija

Članovi nekoliko sindikata zdravstva zatražili su na protestu ispred Vlade Srbije, da Nacrt zakona o zaposlenima u javnim službama bude povučen jer smatraju da je diskriminatoran po sve zaposlene u tim djelatnostima. Nekoliko hiljada okupljenih nosili su razne transparente, dok je ispred ulaza u zgradu Vlade bio postavljen veliki transparent sa natpisom Javna služba javno dobro, odbranimo javno dobro, što je bio i moto protesta.

Novi zakon o porodici koji se priprema u Hrvatskoj donosi niz novina na koje je javnost oštro reagovala. Po tom zakonu porodica bez djece nije porodica. Predlog novog zakona o porodici koji je upućen na javnu raspravu prvi put donosi definiciju porodice i ona glasi: U smislu ovog Zakona porodicu čine: majka, otac i njihova djeca, majka sa djetetom odnosno otac sa djetetom iako ne žive zajedno, te ostali srodnici koji sa njima žive. I dio porodice u kojoj žive djeca više neće biti porodica po novom zakonu, a radi se o djeci koju odgajaju dvije istopolne osobe. Iako po Zakonu o životnom partnerstvu onaj istopolni partner koji nije roditelj djeteta ima u određenim uslovima pravo na tzv. partnerska prava, koja su gotovo izjednačena sa roditeljskim, novi zakon jasno im poručuje da oni nijesu porodica. U Evropi ima malo država koje su u svojim zakonodavstvima definisale porodicu i dodaju da je to učinila sada Hrvatska ali na taj način da ako nema djece, nema ni porodice. Sada se postavlja pitanje i da li su prema novoj definiciji, porodica bake i deke sa unucima koje ih odgajaju.

43


Doping za Vašu kosu

Alpecin kofeinski šampon C1 Stimuliše rast kose direktno u korijenu

Svakodnevnim pranjem kose Alpecin C1 šamponom korijen kose se snabdijeva neophodnom aktivnom supstancom. Dovoljno je samo 2 minuta da se kofein distribuira u korijen kose Kofein stimuliše rast kose. Klinički je dokazano da sprječava naslednu ćelavost. Sve je veći broj muškaraca i sportista koji koriste Alpecin kofeinske preparate i koji su zadovoljni dobrim rezultatima i efikasnošcu. Kofeinski kompleks sadržan u Alpecin šamponu i losionu štiti folikul dlake i produžava fazu rasta dlake. Dokazano je da kofein poništava negativno dejstvotestosterona na korijen dlake.

Preporuka: Ostavite 2 minuta da šampon deluje na kožu tjemena (od trenutka nanošenja do ispiranja).

Alpecin kofeinski losion Produžava fazu rasta dlake

Kofeinski kompleks pospješuje aktivnost folikula i produžava fazu rasta dlake, duže nego što je genetski „predviđeno“ • Sprječava prijevremeni gubitak kose • Povećava aktivnost folikula dlake • Ubrzava rast kose Jednostavno se primjenjuje tako što se umasira u kožu tjemena jednom dnevno neovisno od pranja kose. Ne ispira se i ima produženo dejstvo tokom 24 časa.


NOVO

Alpecin Tuning šampon

Nijansiranje kose tokom svakog pranja Novi proizvod iz kompanije Dr. Wolff – crni kofeinski šampon za inteziviranje prirodne boje kose i nijansiranje sijedih vlasi na početku njihovog nastajanja • Sa pojavom prvih sijedih vlasi, mnogi pomisle na farbanje kose. Postoji alternativa - Alpecin Tuning je šampon sa moćnim tamnim pigmentom koji čini da vaša kosa bude tamnija i bujnija. • Preporuka: Neophodno je da se ostavi da djeluje 2 do 5 minuta, a zatim isprati. Alpecin Tuning šampon je namijenjen prije svega osobama sa tamno-smeđom i crnom kosom.

Alpecin Double Effect kofeinski šampon protiv opadanja kose i peruti Novo od Dr. Wolff-a Kompanija Dr. Wolff razvila je šampon koji istovremeno djeluje na problem opadanja kose i peruti

Šampon sa dvostrukim efektom

Najnoviji proizvod iz kolekcije Alpecin je šampon Double Effect koji ima dvostruko dejstvo: istovremeno djeluje na problem opadanja kose i peruti. Salicilna kisjelina i oktanopiriks čine idealnu kombinaciju u borbi protiv peruti: nježno uklanjaju perut, imaju anti-inflamatorno i antimikrobno dejstvo, a uz to i snažan antioksidantni efekat. Oslobađanjem kože glave od peruti, kofeinski kompleks slobodno prodire u kožu. Alpecin Double Effect šampon sadrži visoku koncentraciju kofeina, koji u toku šamponiranja, već poslije 2 minuta, prodire duboko u korijen dlake, gdje se zadržava 24 časa. Kliničkim studijama dokazano je da kofein obezbjeđuje zaštitu od štetnog dejstva testosterona. Kofein su, zbog efikasnosti i dobrog podnošenja, preporučili u tretiranju problema opadanja kose, ali i u prevenciji gubljenja kose kod osoba koje imaju genetsku predodređenost.

Perut nestaje. Skalp počinje da se regeneriše.

Kofein prodire u folikul dlake i snabdijeva korijen kose neophodnom energijom za rast.

• Temeljno uklanja perut pa kofeinski kompleks nesmetano prodire u folikul dlake. • Aktivna supstanca ima produženo dejstvo u trajanju od 24 casa. • Štiti od negativnog dejstva testosterona. Preporuka: Ostavite 2 minuta da šampon djeluje na kožu tjemena (od trenutka nanošenja do ispiranja).

Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125; Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: office@farmegra.com


Erasmus+ projekat Unapređenje studijskih programa u Crnoj Gori u oblasti prava, menadžmenta i ekonomije javnog zdravlja i medicinske informatike

Univerzitet Donja Gorica je koordinator Erasmus + projekta “Unapređenje studijskih programa u Crnoj Gori u oblasti prava, menadžmenta i ekonomije javnog zdravlja i medicinske informatike” (engl. Enhancement of study programs in Public Health Law, Health Management, Health Economics and Health Informatics in Montenegro). Projekat je finansiran od strane Evropske Komisije u okviru Erasmus + programa unapređenja kapaciteta u oblasti visokog obrazovanja (engl. Erasmus + Capacity Building in the filed of higher education). Osnovni ciljevi projekta obuhvataju: 1. Unapređenje i modernizaciju nastavnih planova i programa u oblastima javnog zdravlja (prava, menadžmenta i ekonomije javnog zdravlja i medicinske informatike) na različitim nivoima studija u Crnoj Gori (od osnovnih do doktroskih studija); 2. Unapređenje kompetencija i vještina nastavnog osoblja na crnogorskim univerzitetima kroz širenje savremenih modela i metoda nastave u javnom zdravlju koji odgovaraju raznolikostima i specifičnostima nacionalnih i EU praksi u javnom zdravlju

46

i sistemima medicinske zaštite; 3. Kreiranje inovativnih pristupa u nastavi i edukaciji u oblasti javog zdravlja, kroz razvoj ICT modernizovane Nacionalne Platfrome za Edukaciju i Istraživanje u javnom zdravlju; 4. Jačanje internacionalizacije crnogorskih ustanova visokog obrazovanja, povećanje vidljivosti i prepoznatljivosti nastavnog kadra kao i pozicioniranje crnogorskih univerziteta u međunarodnim mrežama univerziteta u oblasti javnog zdravlja; 5. Jačanje svijesti o zdravstvenoj prevenciji i promociji javnog zdravlja. Projektni konzorcijum obuhvata sljedeće ugledne evropske univerzitete: - Univerzitet u Heildebergu, Njemačka - „National and Kapodistrian University of Athens“, Grčka - Univerzitet u Debrecinu, Mađarska - Univerzitet za medicinske nauke, medicinsku informatiku i tehnologije, Austrija


kao i sljedeće partnere iz Crne Gore: - Univerzitet Donja Gorica (koordinator) - Univerzitet Crne Gore - Univerzitet Mediteran - Institut savremenih tehologija Crne Gore - Institut za javno zdravlje Crne Gore - Ministarstvo zdravlja Crne Gore - Ministarstvo prosvjete Crne Gore Projekat je kreiran u skladu s evropskim trendovima obrazovanja, kao i transformacijama u oblasti zdravstvene zaštite, sve u skladu s strategijom zdravstvene zaštite Evropske unije „Zajedno za zdravlje“, kao i ostalim revelantnim strateškom dokumentima na nacionalnom nivou u Crnoj Gori.

Održivost sistema zdravstvene zaštite u Evropskoj uniji Medicina, odnosno priroda zdravstvene zaštite, trenutno prolazi kroz fazu revolucionarne transformacije od reaktivne ka preventivnoj. Promjene koje se dešavaju katalizovane su novim sistemskim pristupom zdravstvenoj zaštiti, koji se bazira na očuvanju zdravlja i što dužoj aktivnosti ljudi, što će u budućnosti

imati pozitivan uticaj na produktivnost i konkurentnost. Međutim, razvoj, upravljanje i eksploatacija integralnih modela pružanja zdravstvenih usluga, kao i međusektorska saradnja, suočava se sa stalnim izazovima savremenog doba. Zdravstveni sistem u Evropi je stub sistema socijalne zaštite i temelj evropske socijalne tržišne ekonomije. U sektoru zdravstvene zaštite je zaposleno 8% od ukupnog broja zaposlenih stanovnika Evropa, a godišnje se izdvaja i ulaže u zdravstvo 10% GDP-a Evropske unije. Strategija zdravstvene zaštite Evropske unije „Zajedno za zdravlje“ ima za cilj postepeno stvaranje konzistentnog i integrisanog okvira politike zdravstvene zaštite kako bi se na adekvatan način odgovorilo na izazove sa kojima se susrijeće zdravstvo EU, kombinujući pravne, kooperativne i finansijske mjere. Ova strategija dodatno akcentuje važnost održivosti sistema zdravstvene zaštite, kao i hitnost usmjeravanja napora Evropske unije na ekonomski oporavak i rast kako bi se ostvarili ciljevi navedeni u strategiji Evropa2020. Ulaganje u zdravstvo je pametna, ne povećana, potrošnja budžetskih sredstava, kojom se u budućnosti obezbjeđuje ušteda novčanih sredstava i osigurava poboljšanje sveobuhvatnih zdravstvenih parametara populacije. Te investicije mogu se realizovati kroz različite forme, kao što su ulaganje u efikasnije upravljanje sistemom zdravstvene zaštite, dodatno obrazovanje i obuke

47


zdravstvenog kadra, opremu i razne promotivne kampanje prevencije i očuvanja zdravlja i vitalnosti stanovništva. Osim toga, univerzalni pristup sigurnim (bezbjednim), visoko kvalitetnim, efikasnim zdravstvenim uslugama, praćen boljom saradnjom između socijalnih i zdravstvenih službi, i efikasnom politikom javnog zdravlja za sprečavanje hroničnih bolesti, mogu značajno doprinijeti poboljšanju ekonomske situacije zemlje i socijalnoj inkluziji. Reforme, upotpunjene prethodno navedenim investicijama, trebalo bi da podstaknu ekonomski isplative inovacije za dostizanje visokih standarda zdravstvene zaštite, kojima bi se dugoročno uticalo na smanjenje broja bolesnih stanovnika i finansijskog opterećenja. Prema tome, "investicija u zdravlje" (koja doprinosi ostvarivanju ciljeva strategije Evropa 2020 - pametnog, održivog i inkluzivnog rasta) prepoznaje sljedeća prioritetna područja investiranja: (i) ulaganje u održivost zdravstvenih sistema, (ii) ulaganje u zdravlje ljudi kao ljudski kapital, (iii) ulaganje u smanjenje nejednakosti u zdravstvenoj zaštiti, i (iv) ulaganje u zdravstvo kroz adekvatnu podršku EU fondova, na osnovu čega su države EU članice usvojile nacionalne strategije u oblasti zdravlja.

o pregovorima i pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji (Report -ME 2015) u poglavlju 28 "Potrošač i zdravstvena zaštita" naglašava da Crna Gora posebno treba da „ulaže više napora u promociju zdravstvene zaštite i prevencije, i postigne održivi napredak u oblasti zaštite pacijenata i kvaliteta zdravstvene zaštite“, što je nedostatak u implementacionom planu Master plana od 2013. godine. Zbog toga je Vlada Crne Gore kao priroritetne ciljeve divinisala da će u narednom periodu: (i) uspostaviti nacionalni program preventivnih zdravstvenih mjera u svim zdravstvenim ustanovama, (ii) osnovati postdiplomske studije u oblasti javnog zdravlja, (iii) definisati ekonomski isplative mjere ulaganja u održiv sistem zdravstvene zaštite, (iv) poboljšati mehanizme za efikasnije sprovođenje zakona o pravima pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti, i podizati svijest stanovništva o ovoj temi i postojećim procedurama, (v) nastaviti sa daljim unapređenjem integralnog informacionog sistema (razvijenog 2010. godine).

Unapređenje sistema zdravstvene zaštite u Crnoj Gori

To je razlog zašto je glavni cilj Erasmus + projekta “Unapređenje studijskih programa u Crnoj Gori u oblasti prava, menadžmenta i ekonomije javnog zdravlja i medicinske informatike” unaprijeđenje obrazovnog sistema u Crnoj Gori u skladu sa najboljim praksama Evropske unije, čime će se omogućiti obrazovanje visoko profesionalnog kadra u oblasti javnog zdravlja, koji će biti edukovan i pripremljen da pruži adekvatnu zdravstvenu zaštitu stanovništvu i kreira održiv i fleksibilan zdravstveni sistem, zaštiti građane od potencijalnih epidemija. Pored toga, kontinuirani, održivi obrazovni pristup će se razvijati na svim nivoima, od dodiplomskih do doktorskih studija, prilagođen specifičnostima i zahtjevima Crne Gore, uključujući učenje zasnovano na dokazima (engl. evidence-based) kroz inovativnu nacionalnu platformu za obrazovanje i istraživanje u oblasti javnog zdravlja, uz punu podršku ministarstava i visokoškolskih ustanova u Crnoj Gori. Takođe, pažljivo odabrane kampanje za podizanje svijesti o prevenciji i promociji javnog zdravlja sprovodiće se među građanima Crne Gore (uključujući djecu, mlade, zaposlene, stariju populaciju, osjetljive grupe stanovništva, itd.). Sve informacije o aktinostima i rezultatima projekta se nalaze na web-sajtu projekta: http://ph-elim.net

Crna Gora je mala država koja se suočava sa rapidnim promjenama i razvojnim izazovima u svim oblastima relevantnim za društveni napredak i prosperitet. Vlada Crne Gore i Ministarstvo zdravlja definisali su zdravlje kao prioritetnu oblast i glavni razvojni zadatak u narednom periodu, kako bi pripremili set mjera za postizanje optimalnog zdravlja stanovništva, smanjili nejednakosti u zdravlju stanovništva različitih regiona i različitih grupa građana, promovisali zdrave stilove života, poboljšali dostupnost, sigurnost i kvalitet zdravstvenih usluga, investirali u ljudske resurse i modernizaciju zdravstvenih ustanova. Strateški dokument "Master plan: Razvoj sistema zdravstvene zaštite Crne Gore 2010–2013. godine" usmjeren je na razvoj sistema zdravstvene zaštite u Crnoj Gori u skladu sa ukupnim razvojnim prioritetima države, prateći smjernice zdravstvene strategije Evropske unije "Zajedno za zdravlje", čiji je cilj obezbjeđenje uslova za efikasan, racionalan i održiv razvoj sistema zdravstvene zaštite, stvarajući uslove za inegraciju sistema zdravstvene zaštite u sistem zdravstvene zaštite EU, u skladu sa univerzalnim vrijednostima, ciljevima i instrumentima. Iako je stepen zdravstvene zaštite stanovništva Crne Gore, prema poređenju zdravstvenih indikatora, na nivou zemalja centralne i istočne Evrope, radni dokument Evropske komisije

48

Doc dr Ivana Ognjanović


#SJOJUFP[ESBWMKVOBinteligentanOBÇ?JO

¡ jedinstven sastav probiotika ¡ znanstveno podrŞani sojevi ¡ neťkodljivi i sigurni GR-1Ž i RC-14Ž

oralnekapsule,vaginalnFkapsule intimnisapunJgel oralne kapsule, vaginalnFkapsule intimni sapun Jgel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore tkodbakterijskFvaginozFJvaginalnFmikozF  tprevencijBgenitalnihinfekcijB

kapsuleJvreÄ&#x2021;ice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore tkodatopijskoHdermatitisB  tkodHpylorJinfekcije tkodIBSJIBD 

suspenzija,kapsule,ENZIMIkapsule,pastile

Regulacija crijevne mikroflore tkodproljevB  tkodnadutostiJslabeprobave    Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo KosiÄ&#x2021; bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu


Uručene prve licence Stomatološke komore

Predsjednik Stomatološke komore dr Borislav Ćalović uručio je 29. septembra prve licence stomatolozima Crne Gore, koje će do 10. januara naredne godine, po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, morati da imaju svi stomatolozi. Svečanom uručivanju licenci prisustvovali su i direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić kao i državni sekretar Ministarstva zdravlja Milovan Vujović. Licenca za rad je dokument koji doktoru stomatologije izdaje Stomatološka komora Crne Gore i uslov je za obavljanje samostalne djelatnosti. Licenca za rad se izdaje na period od sedam godina i može se obnoviti. Licencu je do sada platilo 46 stomatologa. Stomatolozi koji do 10. januara ne dobiju licencu, po zakonu potpadaju pod sankcije inspekcijskih organa. - Licenca se izdaje na rok od sedam godina, a za obnavljanje je potrebno da se sakupi 120 bodova. Komora će nastojati da omogući kolegama da bodove dobiju na relaksirani način, te je prva prilika za to kongres stomatologa koji će biti održan početkom novembra. Licencirane kolege će na kongresu početkom novembra imati 50 odsto popusta na kotizaciju koja je ugovorena. Trudimo se da omogućimo dovođenje profesora sa strane, kako se stomatolozi ne bi morali izlagati dodatnim troškovima da bi skupili bodove predviđene za sedam godina – objasnio je dr Ćalović. Dr Ćalović je istakao da su tvrdnje stomatologa koji ne priznaju Komoru neutemeljene jer je ispoštovan zakon. On je

50

naglasio i da podjele nikome nijesu dobro donijele, kao i da računa da će se kolege priključiti Komori i dati doprinos, te da neće rasipati energiju na nešto što nema koristi. Državni sekretar Ministarstva zdravlja Milovan Vujović, pozdravljajući prisutne ukazao je na značaj Stomatološke komore, te istakao zajednički cilj a to je zadovoljan osiguranik. - Stomatološka komora, iako nedavno formirana strukovna organizacija, obavljajući poslove iz svoje nadležnosti, daje značajan doprinos unaprjeđenju zdravstvenog sistema i razvoju stomatologije u Crnoj Gori. Naš zajednički cilj je zadovoljan osiguranik, što se postiže jedino pružanjem kvalitetnih, pravovremenih i efikasnih zdravstvenih usluga. U obavljanju tog ozbiljnog i odgovornog posla, imate sigurnog partnera i saradnika u Ministarstvu zdravlja. Ubijeđen sam da će kontinuirano stručno usavršavanje i praćenje savremenih dostignuća biti u fokusu vašeg djelovanja, a sve u cilju unapređenju struke, nauke i zdravstva u Crnoj Gori – naglasio je Vujović. Stomatološka zdravstvena zaštita je prije desetak godina premještena iz javnog u privatni sektor, a Komora je osnovana krajem prošle godine, nakon što je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti definisano da stomatolozi treba da imaju posebno strukovno udruženje, poput ljekara i farmaceuta. Verica Pantelić


GERONTOSTOMATOLOGIJA PJESMA O ZUBIMA Namjesnik sam carski, imam Srebrnjaka cijelo more, Brilijanata k tome, zlata, I biserja cijele gore...

Zubi mladosti! Da mogu Kupiti vas novcem kako, I ponovo mladost steći, Ja bi za vas dao lako:

Dok biserje sve to gledam, Misao mi mozak dube: Bolje bi mi bilo,kad bih Mladalačke imo zube!

Sve biserje i sav novac, Zlato i brilijante prave, Dodao bih povrh toga I kolajnu Kalatrave!*

Zubi mladosti,oh, gdje ste! Lijepe su to ure bile! Kod te tužne misli zlobno Škripe moje desni gnjile.

Hajnrih Hajne *Kalatrava-španski viteški red

Prim. mr sc. dr Slobodan V. Radonjić, spec. za oralnu hirurgiju Njemački pjesnik Hajnrih Hajne (1797-1856), jedan od najvećih ljubavnih liričara, pjesnik „svetskog bola“ ispjevao je pravu odu mladosti, tom najljepšem i najdragocjenijem dobu života, i odu zubima, toj neobičnoj tvorevini ljudskog organizma koji od pamtivijeka predstavljaju simbol mladosti i ljepote, i ujedno opjevao žal za tom, prohujalom mladošću i tim izgubljenim zubima. Gerontostomatologija (geron=starac, stoma=usta, logos= nauka) je stomatološka disciplina koja se bavi istraživanjem procesa starenja i sprečavanjem i liječenjem bolesti usne duplje starijih osoba. A tih starijih osoba danas je sve više. Statistički podaci govore da je prosječan ljudski vijek u odnosu na period od prije samo stotinu godina duži za dvije do tri decenije. Tako, npr. u Japanu danas živi više od 50.000 stogodišnjaka. Ovo produženje životnog vijeka je najvjerovatnije posljedica boljeg životnog standarda, većeg nivoa svijesti i pogleda na kvalitet života, veće zdravstvene prosvećenosti kao i razvoja medicine i tehnoloških dostignuća savremenog čovjeka. Shodno navedenim činjenicama, tokom 20. vijeka „promovisana“ je jedna nova faza života ljudi, takozvano - treće doba. Pošto je tih ljudi sve više i više, učestalost zdravstvenih problema sve je veća a samim i problema sa zdravljem usne duplje. Starenje je normalan, prirodni, fiziološki proces tokom kojeg dolazi do niza promjena na organima, uz slabljenje njihovih funkcija. Tako se javljaju i promjene u usnoj duplji: na sluzokoži,

52

zubima, parodontu, kostima vilica, remeti se žvakanje i gutanje, smanjuje lučenje pljuvačke i dr. Mnoge promjene na oralnoj sluzokoži mogu ukazati na postojanje nekog sistemskog oboljenja. Ukoliko se blagovremeno uoči i dijagnostokuje, može dovesto do ozdravljenja čitavog organizma. Isto tako, neka sistemska oboljenja (dijabetes, kardiovaskularne bolesti, anemija, bolesti digestivnog sistema i dr.) mogu dovesti do narušavanja oralnog zdravlja.

Najčešće promjene u usnoj dupli kod starijih osoba: Promjene na sluzokoži usne duplje. Starenjem sluzokoža usne duplje gubi elastičnost, smanjuje se pokretljivost, dolazi do pojave suvih glatkih površina i kadkad nastanak pigmentacija. Tako promijenjena sluzokoža postaje podložna povredama ili infekciji, posebno kad je povezana s nošenjem zubnih proteza i oslabljenom funkcijom pljuvačnih žlijezda. Zarašćivanje rana i obnavljanje tkiva je usporeno. Posebno treba istaći, kada se govori o promjenama na sluzokoži usne duplje starijih osoba, pojavu malignih oboljenja, jer se broj oboljelih povećava s godinama starosti. Više od 95% svih karcinoma usne duplje pojavljuje se u dobu poslije pedesete godine života. Tipična mjesta na kojima se pojavlje rak su jezik, usne, sluzokoža obraza, pod usne duplje i zadnji dio orofaringsa.


Faktori rizika su starosno doba, konzumiranje alkohola i pušenje. Bezubost. Krajem prošlog vijeka u mnogim, čak i razvijenim zemjama oko 30% ljudi od 65 godina i stariji bili su potpuno bez zuba. U našem podneblju i neposrednom okruženju taj procenat je bio daleko veći, i preko 50% pa i do 78%. Danas, poboljšanjem brige o zdravlju usne duplje taj procenat bezubosti se znatno smanjio, naročito u zemljama visokog životnog standarda i razvijene zdravstvene zaštite, za razliku od regiona kojem pripada i naša zemlja, gdje taj procenat poboljšanja ide znatno sporije. Suva usta (kserostomija). Jedan od najčešćih problema od kojih pate starije osobe su „suva usta“ koja nastaju kao posljedica smanjenog lučenja pljuvačke. Ovakvo stanje je uzrokovano involutivnim promjenama u tkivu pljuvačnih žlijezda izazvanih starošću, nekim sistemskim bolestima (dijabetes, Alchajmerova bolest i dr.) kao i efektima raznih ljekova, a ima ih preko 400!, od kojih kao najčešće pominjemo: za liječenje povišenog krvnog pritiska, antidepresive, antipsihotike, ljekove za Parkinsonovu bolest i dr.), koje osobe trećeg doba veoma često, a neke gotovo redovno koriste. Pošto starije osobe imaju manji broj zuba, ili ih nemaju uopšte, otežano je žvakanje hrane koje je, ustvari, glavni stimulans lučenja pljuvačke, što je česti, dodatni, razlog nastanku „suvih usta,“ kao i otežanog gutanja, često i govora i

smanjenog osjećaja ukusa. Pljuvačka, zahvaljujući svome sastavu, predstavlja i vrlo značajan faktor zaštite i odbrane sluzokože usne duplje. Zbog njenog smanjenja može doći do pojave gljivičnih, bakterijskih i virusnih infekcija u ustima,a ako još osobe nose proteze mogu nastati ranice na sluzokoži što dovodi do otežanog i bolnog žvakanja. Orofacijalni bol. I kod starijih osoba bol u usnoj duplji nastaje od bolesti zuba (karijes, osjetljiv korijen zuba), parodonta (parodontalni absces), bolesti sluzokože (infekcija) i kosti (povreda, infekcije), a može biti i idiopatski bol (nepoznatog uzroka). Bolne senzacije izvan usne duplje najčešće zahvataju temporomandibularni zglob (artritis, subluksacije, rjedje infekcije) i mišiće za žvakanje (mialgija), neuralgije (npr. neuralgija trigeminusa i glosofaringeusa) kao i atipični facijalni bol. Dijagnostika i liječenje orofacijalnog bola kod starijih osoba treba da je multidisciplinarna. Činjenica je da je broj starijih osoba u opštoj populaciji iz dana u dan sve veći. Starost sama po sebi, naravno, utiče na sveukupno zdravstveno stanje osoba trećeg doba, samim tim i na zdravlje oralne regije. Zato bi društvena zajednica u cjelini, a naročito zdravstveni radnici trebali ozbiljno da se pozabave kako problemom gerontologije tako i njenim dijelom gerontostomatologijom, kako bi se ovoj brojnoj i osjetljivoj populaciji kvalitet zdravlja učinio što bolji a preostali dio života što ljepši.

53


Prof. dr Zoran Stajčić, implantolog iz Beograda, promovisao najnoviju knjigu u Podgorici. Prvi put u literaturi povezan problem komplikacija u implantologiji sa hirurgijom očuvanja zuba.

Komplikacije rješive u ordinaciji - Najveći broj komplikacija u implantologiji potiče iz hirurgije očuvanja zuba, od loše isplaniranog reza do šivenja. Najmanji je problem sam implantat. Zato sam ja u svojoj knjizi povezao ove dvije discipline, a ko bude čitao vidjeće da to ima logike, da jedno izlazi iz drugog. Ovo je prvi put u svjetskoj literaturi da se porede komplikacije vezane za implantologiju sa hirurgijom očuvanja zuba, koje su, ustvari, dvije suprotstavljene discipline -rekao je profesor dr Zoran Stajčić, svjetski poznati oralni i maksilofacijalni hirurg, na promociji svoje knjige „Atlas dentalne implantologije i hirurgije očuvanja zuba“ u Podgorici, 29. septembra,u hotelu Verde Complex Knjigu je na engleskom jeziku objavila izdavačka kuća iz Londona „Springer International Publisher“, a u Podorici je promociju organizovala stomatološka ordinacija. „Apolonija“. Dr Stajčić je objasnio da je knjiga napisana na osnovu dugogodišnjeg iskustva, te da je ona namijenjena isključivo ljudima u ambulantama, odnosno stomatološkim ordinacijama. - Svako će u nekom trenutku karijere naići na komplikacije. Moj cilj je bio da u ovoj knjizi objasnim kako komplikaciju prevesti u kreaciju, odnosno riješiti problem. Treba saznati svoj limit i pomjerati ga lagano, učeći ili putem mentorstva. Kada se naiđe na problem koji implantolog ne može da riješi, treba da se konsultuje sa nekim ko je imao takvo iskustvo i ko će mu reći da li je nešto za stomatološku ambulantu ili da se slučaj prepusti oralnom ili maksilofacijalnom hirurgu. Implantologija, na sreću, ima komplikacije koje se ne tiču života i smrti, pa sve može da se ispravi na vrijeme. S druge strane, implantati u stomatologiji se ugrađuju kod teških slučajeva. Ako još dođe do komplikacija tada problem izlazi iz oblasti implantologije i vezan je za opštu

54

medicinu i hirurgiju - kazao je dr Stajčić, ističući da su dobra rješenja problema uvijek jednostavna, te da kreativnost ne dolazi u jednom dahu već zahtijeva napor, padove i uspone. - Kako komplikaciju prevesti u kreaciju može se objasniti u slučaju, kada je, recimo, ta komplikacija cista na sinusu, koja smeta da se ugradi implant. Problem može da se riješi u ambulanti tako što se pristupi cisti iznad lezije i ona se aspirira. Tako se, inače, operišu ciste na sinusu. Potom se u donjem dijelu napravi pristup za takozvani „sinuslift“. Tokom postupka radite u dva prostora, jedan je sinus (aspiracija ciste), a drugi je ispod sinusa gdje ubacujete kost i postavite implant. U jednom aktu sve je završeno vrlo jednostavno. Nešto što je izgledalo slabo rješivo, može se uspješno riješiti u ambulanti. Implantolog ne treba da rješava nešto što ne može ili ne zna. On treba da se konsultuje sa nekim ko zna rješenje, a može i da prati klasifikaciju koja


Filmovana na youtub-u Knjiga „Atlas dentalne implantologije i hirurgije očuvanja zuba“ sačinjena je kao multimedijalna prezentacija, jer je za nju vezan poseban web sajt, a klipovi i filmovi mogu se vidjeti na youtubu i video serverima. - Ona ima i PDF prezentaciju i može se listati po vertikali, a kada dođete do reference ona vas vodi na youtube gdje možete naći klipove ili filmove. Filmovi su edukativni i pojašnjavaju kako prići i riješiti određeni problem. Oni prikazuju, po segmentima, postupak u komplikovanim situacijama. Kada nešto ne umijete da riješite, ne treba ni raditi. Treba zastati, zatvoriti rez, a pacijent će otići neobavljena posla, ali živ. Priroda će odraditi svoje, a poslije konsultacija sa nekim ko poznaje problem, može se ponovo uraditi zahvat - rekao je dr Stajčić.

ukazuje koji su slučajevi jednostavni, lakše složeni ili jako komplikovani. Jednostavne može sam da riješi, za malo složenije potrebno je nešto više iskustva. Kada nije siguran da može da riješi složeniji problem, onda treba da vidi kako se to radi - kazao je dr Stajčić. On je istakao da knjiga omogućava implantologu da nađe rješenja pojedinih, njemu nepoznatih segmenta problema, tako da ne mora sve da čita. Dr Branko Rašović, specijalista oralne hirurgije i osnivač Specijalne stomatološke ordinacije „Apolonija“, kazao je da kniga nema namjeru da zaplaši i obeshrabri, već uči „da se poštovanjem procedura i razumijevanjem suštine stiče i razvija osjećaj sigurnosti u radu i na pravi način primjenjuje znanje“. - Knjiga ukazuje na to da shvatanje uzroka olakšava saniranje posljedica. Ona je namijenjena svima koji se bave implantologijom u širem smislu, te jasno ukazuje na to kako predvidjeti ishode komplikacije i kako ih riješiti. U knjizi se nalaz poruka o našim mogućnostima i limitima, ali još važnije ovdje

se govori i slikom prikazuje kako implantolog može prevazići problem koristeći nove i dodatne hirurške procedure, nova tehnološka rješenja, te kako da stekne samopouzdanje i pomjeri svoj limit-rekao je dr Rašović. Dr Milenko Lainović, oralni hirurg i doajen crnogorske stomatologije, kazao je da će jedna ovakva knjiga obogatiti biblioteku implantološke komore i biti od značajne koristi stomatolozima koji žele da se bave implantologijom. - S obzirom da se implantologija stalno usavršava, ona će naći svoju primjenu u Crnoj Gori. Mislim da treba definisati kojoj oblasti stomatologije pripada implantologija i ozakoniti superspecijalizaciju iz implantologije. Na taj način bi se mogli postići dobri rezultati i izvesti neki zahvat bez komplikacije - kazao je dr Lainović. Dragan Novčić

55


Hormoni kore nadbubrežnih žlijezda Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović

Glikokortikoidi Glikokortikoidi se sintetiušu u zoni fasciculati, imaju 21 karbonsku strukturu i označavaju se kao 17-hidroksikortikosteroidi ili kortikosteroidi. Glavni glikokortikoid je kortizol koji se u perifernim tkivima pretvara u kortizon uz pomoć enzima 11ß hidroksisteroid dehidrogenaze. Najmanje 95% od ukupne glikokortikoidne djelatnosti hormona koji se luče iz kore nadbubrežnih žlijezda, otpada na kortizol. Kortizol i androgena sekrecija su pod kontrolom adrenokortikotropnog hormona hipofize (ACTH), dok je sekrecija aldosterona regulisana uglavnom preko sistema renin angiotenzin. ACTH stimuliše produkciju adrenalnog kortizola preko melanokortin 2 receptora (MC2R), takođe poznatog kao ACTH receptor (ACTHR), člana porodice G-protein sparenih receptora. Akutni odgovor nadbubrega na ACTH dešava se u toku sekunda do minuta, aktivacijom cikličnog adenozin monofosfata (cAMP) posredstvom StAR proteina, koji olakšava brzi priliv holesterola u mitohondrije. Hronična faza se odvija tokom nekoliko sati do dana i uključuje porast transkripcije adrenalnih enzima steroidogeneze. Sekrecija glikokortikoida je regulisana posredstvom tri mehanizma: kontrolom negativne sprege (koja je odgovorna za kontrolu izlučivanja kortikotropin-rilizing hormona-CRH), odgovorom na stres i danonoćnim (niktohemeralnim) ritmom. Lučenje kortizola je pod direktnom kontrolom adrenokortikotropnog hormona hipofize (ACTH), kojemu je nadređen kortikotropn-

56

rilizing hormon hipotalamusa (CRH). CRH stimuliše izlučivanje ACTH iz prednjeg režnja hipofize u krv. ACTH stimuliše izlučivanje glikokortikoida, od kojih je kortizol kvantitativno najznačajniji. Povećane koncentracije kortizola u plazmi suprimiraju izlučivanje CRH, obratno, snižavanje kortizola u plazmi stimuliše sekreciju CRH. Smanjenjem sekrecije CRH smanjuje se i sekrecija ACTH, a preko ove glikokortikoida nadbubrežnih žlijezda (Slika 1).

Slika 1


Od svih hormona nadbubrežnih žlijezda jedino kortizol ima sposobnost da putem negativne povratne sprege sprečava lučenje ACTH. ACTH djeluje na nadbubrežnu žlijezdu poslije vezivanja za receptor na ćelijskoj membrani. Mehanizmom negativne povratne sprege preko CRH kortizol inhibira sekreciju ACTH. Kada ACTH stimuliše sintezu polnih hormona u nadbubrežnoj žlijezdi, ovi ne inhibiraju njegovu sekreciju. Odgovor na stres je takođe posredovan sa CRH i ACTH. Inicira se preko centara u CNS i kao posljedicu ima veliko povećanje izlučivanja hormona. Danonoćni (niktohemeralni) ritam koncentracije kortizola u plazmi odgovara individualnom dnevnom ritmu svake osobe. Neposredni efekti stimulacije nadbubrega sa ACTH su povećano izlučivanje kortizola, androgena i estrogena. Do ovoga dolazi usled izlučivanja uskladištenih (presintetičkih) hormona, a efekti traju veoma kratko. Drugi neposredni efekti ACTH sastoje se u stimulaciji novih sinteza koje vode ka povećanom izlučivanju kortizola. Dugotrajni efekti ACTH stimulacije su povećanje osjetljivosti žlijezde na ACTH i hipertrofija kore nadbubrega. Lučenje kortizola je cirkadijalno. Hipotalamusno-hipofiznoadrenalna osovina djeluje kao biološki sat. Sekrecija ACTH i kortizola i njihov nivo u plazmi se znatno povećava u ranim jutarnjim satima, a maksimum je izmedju 6 i 10 sati prije podne. Tokom poslijepodneva vrijednosti se smanjuju, a najniže su uveče i u toku noći. Cirkadijalni ritam lučenja kortizola se uspostavlja u uzrastu od 6 mjeseci. U cirkulaciji je 95% kortizola vezano za α2 globulin-transkortin ili corticosteroid binding globulin (CBG), a samo mali dio kortizola se veže za albumin. U uslovima normalne koncentracije kortizola u plazmi, samo mali njegov dio nalazi se u slobodnom stanju. Poluživot kortizola je 60-90 minuta. Eekskrecija kortizola se vrši preko urina u obliku 17-hidroksikortikosteroida. Izlučivanje čistog kortizola preko urina je malo, svega 1% od ukupne adrenalne produkcije. Glavna uloga kortizola u normalnim fiziološkim koncentacijama je regulacija metabolizma ugljenih hidrata putem smanjivanja iskorišćavanja glikoze od strane ćelija, pod uticajem insulina, i stimulacijom glikoneogeneze u jetri. Medjutim, biološki učinci kortizola su daleko brojniji (Slika 2). Glikokortikoidi stimulišu diferencijaciju adipocita i podstiču kataboličke promjene u mišićima, koži i vezivnom tkivu. Kortizol smanjuje količinu bjelančevina, pospješuje mobilizaciju aminokiselina iz mišića i masnih kiselina iz masnog tkiva, ispoljava ketogeno djelovanje. Kortizol izaziva mobilizaciju masnih kiselina iz masti, ali se

Slika 2 uprkos tome, u stanjima pretjerane sekrecije kortizola razvija jedan posebni oblik gojaznosti sa pretjeranim odlaganjem masti u predjelu trupa (trup kao u bizona) i glave (facies lunata). Taj tip gojaznsti nastaje usled pojačanog uzimanja hrane, tako da se u nekim tkivima mast čak brže stvara nego što se mobiliše i oksidiše. U stanjima akutnog stresa luči se povećana količina ACTH, a pod njegovim uticajem i kortizola. Nije sasvim razjašnjeno zašto se dešava to povećanje kortizola u stresu i koji su tu odbrambeni mehanizmi u pitanju. Takodje, ispoljava antiinflamatorno djelovanje, sprečava upalnu reakciju u alergijskim procesima, smanjuje broj eozinofila i limfocita u krvi. Kortizol povećava stvaranje eritrocita, mada mehanizam tog djelovanja nije sasvim jasan. U produženoj povećanoj sekreciji kortizola razvija se policitemija i obratno, kod smanjene sekrecije kortizola razvija se anemija.

Aldosteron Aldosteron se luči u zoni glomerulozi, tankom, površnom sloju nadbubrežnih žlijezda. Aldosteron je najsnažniji mineralokortikoid koji reguliše intravaskularni volumen i elektrolitni

57


balans, povećavajući reapsorpciju natrijuma i izlučivanje kalijuma u distalnim tubulima bubrega. Povećanom reapsorpcijom natrijuma repsorbuje se i voda, čime se povećava volumen krvi. Sinteza aldosterona počinje iz holesterola, kao i svih drugih steroida. U konverziji holesterola u aldosteron uključeni su enzimi: P450 scc, 3ß-HSDII, P450c2, i P450c11AS ili aldosteron sintetaza. Sinteza aldosterona je šifrovana genom CYP11B2. Prema sadašnjim saznanjima glavni činioci u regulaciji sekrecije aldosterona su sistem renin-angiotenzin, koncentracija kalijuma u ekstracelularnoj tečnosti, količina natrijuma u tijelu i adrenokortikotropni hormon. Produkcija i sekrecija aldosterona su predominantno regulisane sistemom renin-angiotenzin, koncentracijom kalijuma i kratkotrajnog dejstva ACTH (Slika 3). Renin je proteolitički enzim koji se proizvodi u blizini glomeluranog aparata bubrega. Njegovo izlučivanje u cirkulaciju stimulisano je naročito padom zapremine krvi u cirkulaciji i gubitkom Na. Nakon izlučivanja, renin djeluje na svoje supstrate i razlaže farmakološki inaktivni dekapeptid angiotenzin I. Angiotenzin converting enzim (ACE), koji se nalazi u plućima i plazmi, prevodi neaktivni angiotenzin I u farmakološki aktivni angiotenzin II, ocepljujući dipeptid od C-terminalnog kraja molekula. Angiotenzin II stimuliše izlulučivanje aldosterona. Angiotenzin II zatim razlaže aminopeptidaza do angiotenzina III, koji ima malu ili nikakvu presorsku aktivnost. I on stimuliše stvaranje aldosterona. Angiotenzinaze iz krvi i tkiva razlažu zatim angiotenzin III. Samo angiotenzin II ima značajnu presorsku aktivnost. Angiotenzin I, II i III sadrže 10, 8 i 7 aminokiselina. ACTH utiče na izlučivanje aldosterona, mada je ova kontrola samo eventualno važna pri stresnim situacijama i u slučaju kongenitalne adrenalne hiperplazije. Najvažnija uloga aldosterona sastoji se u tome da kroz zid bubrežnih tubula pomaže reapsorpciju natrijuma iz tubula, a da istovremeno secernira kalijum koji se izlučuje urinom. Pod uticajem aldosterona može doći do pretjeranog gubitka kalijumovih jona urinom i do teške hipokalemije, u kojoj je dominantni simtom opšta slabost mišića. Aldosteron povećava sekreciju vodonikovih jona u tubulima zbog čega nastaje umjerena alkaloza.

Androgeni Kora nadbubrežnih žlijezda neprekidno luči, posebno u fetusno doba, nekoliko osrednje aktivnih polnih hormona koji se nazivaju adrenalnim androgenima. Najvažniji od njih je dihidroepiandrosteron sulfat (DHEAS). Drugi adrenalni androgeni su dehidroepiandrosteron (DHEA), androstenedion i testosteron. Adultne osobe u toku dana izluče prosječno: DHEA 4 mg, DHEAS 7-15 mg, androstenediona 1,5 mg i testosterona 0,05 mg. DHEA je slab polni steroid, ali ima sposobnost konvertovanja u aktivne androgene i estrogene pod uticajem 3ß -HSD, što je od kliničkog značaja u mnogim stanjima i bolestima.

58

Slika 3 ACTH stimuliše sekrciju adrenalnih androgena; DHEA i androstenedion pokazuju cirkadialni ritam sličan kortizolu. Medjutim, postoji puno diskrepanci izmedju sekrecije adrenalnih androgena i glikokortikoida, što sugeriše da postoji dodatni stimulišući hormon za adrenalne androgene. Učinci androgena kore obično su mali. Medjutim njihovo djelovanje se povezuje sa ranim razvojem muških polnih organa u dječjoj dobi. Androgeni kore djeluju i u žena, i to ne samo prije puberteta, nego i tokom cijelog života. Oni uzrokuju veći rast aksilarnih i pubičnih dlaka. Za razliku od stabilnih vrijednosti koncentracije kortizola tokom života (bez većih odstupanja sa uzrastom) koncentracija DHEAS se mijenja sa uzrastom. Koncentracija se sa uzrastomm povećava. Porast koncentracije DHEAS u prepubertetskom uzrastu prethodi porastu gonadotropina. Poluživot DHEAS je 10-20 sati. Promjene adrenalne funkcije pred početak puberteta pripisuju se remodeliranju adrenalnog korteksa povećanjem dimenzija nadbubrežnih žlijezda. Nivo DHEAS je nizak u pacijenata sa Addisonovom bolesti, i kod pacijenata sa adrenalnom insuficijencijom. Hormoni kore nadbubrežnih žlijezda se poslije sinteze prenose krvotokom do ciljnih ćelija, većinom vezani za proteine, a daleko manje u slobodnom obliku. Aktivnim mehanizmom ulaze u ćeliju, gdje se u citoplazmi vežu za specifične receptore. Tako hormon sa receptorom ulazi u ćelijsko jedro, veže se za vezno mjesto i djeluje na sintezu RNK. Razgradnja hormona nadbubrežnih žlijezda se najvećim dijelom odvija u jetri, mada postoji i njihov ekstrahepatični katabolizam. Glikokortikoidi se metabolišu u 17 hidroksisteroide (17-OHCS) i u tom obliku izlučuju mokraćom. Mnogo manji dio glikokortikoida metaboliše se u 17-ketosteroide (17-KS) i u tom obliku izlučuje mokraćom. Androgeni hormoni se izlučuju mokraćom u obliku 17-KS. U ovom obliku se izlučuje i jedan dio androgena porijeklom iz testisa. Mineralokortikoidni hormoni se izlučuju mokraćom u obliku tetrahidroaldosterona i manjim dijelom neizmijenjeni kao aldosteron.


Kamp za osobe sa dijabetesom opravdava očekivanja Kamp za osobe sa dijabetesom koji se tradicionalno održava u Baru u hotelu Sidro, u organizaciji NVO Društvo za borbu protiv šećerne bolesti – Plavi krug opravdao je postojanje. Ovo potvrđuju dobro regulisane vrijednosti HbA1C kod većine učesnika edukativnih kampova za osobe sa dijabetesom, a do sada u edukativnim radionicama je bilo oko 200 osoba, uglavnom sa dijabetesom tip 1. Od 1.do 6. septembra u Baru je održan 6. edukativni kamp za osobe sa dijabetesom, a tokom 5 dana koliko je trajao, za 30 učesnika održano je oko 40 radionica u kojima su polaznike edukovala 23 ljekara, specijalisti iz Crne Gore i Srbije, zatim psiholozi, profesori fizičke kulture, prethodni učesnici kampa, osobe sa dijabetesom. Takođe, ove godine učesnici kampa čuli su iskustva i preporuke roditelja čija djeca imaju dijabetes. Osnivač Edukativnog kapma u Baru dr Valentina Kalinić, internista-endokrinolog potvrđuje je da je kamp opravdao postojanje. - Nemjerljivo je zadovoljstvo kada učesnici prethodnih kampova u Baru donesu rezultate nalaza sa besprekorno regulisanim vrijednostima HbA1C. Glikozilirani hemoglobin je bitan test krvi koji pokazuje prosječan nivo šećera u krvi za poslednja 3 mjeseca, i veoma je važan za praćenje i kontrolu. To je endokrinolozima potvrda da je naša edukacija uspjela, kaže dr Kalinić ističući da je cilj kampa je prevencija. - Osobu sa dijabetesom upravo treba motivisati da u svakom momentu vodi računa o svom stanju, nivou glikemije u krvi, koja može da ugrozi život ako nije dobro regulisana. Da bi osobe sa dijabetesom prihvatile svoje stanje treba što više da znaju o istom, pa smo uz pomoć endokrinologa, zatim nefrologa, kardiologa, neurologa, oftalmologa… koji se bave liječenjem komplikacija od šećerne bolesti, kroz kampove željeli edukukovati, predočiti šta se dešava ako nemaju dobre nivoe glikemije u krvi i kako da vode uspješan život bez komplikacija - kazala je internista endokrinolog dr Valentina Kalinić.

59


Specijalni gost ovogodišnjeg kampa je bio voditelj Dejan Pantelić, roditelj djece koja imaju dijabetes. Voditelj iz Beograda je smogao snage sa suprugom, stao ispred kamere, i javno podijelio izazove i iskustva kroz koja prolazi njegova porodica, nakon što je djeci dijagnostikovan dijabetes. -Mišljenja smo da o dijabetesu treba otvoreno govoriti i neprestano se edukovati, kazao je Pantelić. Sa 6. Kampa u Baru upućena je inicijativa da se javne ličnosti regiona uključuju u kampanje koje se bave edukacijom osoba sa dijabetesom, otvoreno govore o iskustvima, preporukama zdravih stilova života, sve u cilju preveniranja komplikacija koje može prouzrokovati dijabetes. Statistika upozorva - Crna Gora je prva u Evropi po godinama životne dobi osoba koje se liječe dijalizom. Prof. dr Marina Ratković, nefrolog KCCG potvrđuje da su jako mladi ljudi na liječenju dijalizom, kojima je potrebna transplatacija bubrega. - Osobe sa dijabetesom sada čine trećinu svih pacijenata koji moraju koristiti zamjensku bubrežnu funkciju. Prema statistici, 2000.-te godine je bilo 5-7%, a sada se 25-28% osoba sa dijabetesom završava na dijalizi, kaže dr Ratković i ističe kako moraju postojati kontrole i kada nema naznaka bolesti da bi pravovremeno, u saradnji sa endokrinologom zaustavili ili smanjili razvoj bolesti. - Ono što je na prvom mjestu jeste dobra regulacija gli-

60

kemije, na drugom dobra regulacija masnoće, na trećem regulacija kardio vaskularnih bolesti. I naravno ishrana! Pristalica sam toga da čovjek treba da bude umjeren u svemu. Greške mogu da se dese, ali ne treba da budu učestale - zaključuje prof. Ratković, ističući zanačaj Kampa za osobe sa dijabetesom, koji se bavi edukacijom, a među brojnim temama su i - kako prevenirati komplikacije koje nastaju kao posljedica šećerne bolesti. Geni igraju ulogu u razvoju dijabetesa, ali nijedan nije sam odgovoran, pa ljekari govore o nasljeđivanju sklonosti, a ne bolesti. Dr Đorđije Krnjević, internista – endokrinolog iz KCCG, ističe da je nepravilna ishrana, čija je posljedica gojaznost, čest “krivac” za dijabetes. Gojaznost je bolest koja se karakteriše povećanjem masne mase tijela u mjeri koja ugrožava zdravlje i dovodi do povišenog krvnog pritiska, šećerne bolesti i brojnih drugih problema. U cijelom svijetu pretpostavke su da ima 500 miliona preuhranjenih i 250 miliona gojaznih osoba. To je danak epohi u kojoj je većini populacije stalno dostupna industrijska, brza i nekvalitetna hrana. Naučnici sa Columbia University očekuju da će gojaznost u SAD do 2030. godine izazvati dodatnih: 7,8 mil. slučajeva dijabetesa, 6,8 mil. slučajeva bolesti srca, 539. 000 slučajeva karcinoma. Dr Krnjević naglašava - ukupan dnevni unos: 2500 ccal


(2000-3500 ccal), i važno je očuvati odnos ugljenih hidrata, masti i proteina; u skladu s tim, od ukupnog energetskog unosa – ugljeni hidrati treba da čine 50-60%, masti 30%, a proteini 20%. - Svaki dijabetičar treba da ima 5-6 obroka u toku dana (prema datoj dijeti), i to otprilike u isto vrijeme. Obroci obuhvataju 3 glavna obroka (doručak, ručak, večera) i 2-3 sporedna (prijepodnevna, popodnevna užina i užina prije spavanja). Kamp za osobe sa dijabetesom potvrdio se kao izvor dobrih ideja koje su poslužile Nacionalnoj komisiji za dijabetes za određene predloge prema Fondu zdravstvenog osiguranja i resornom ministarstvu u cilju pokretanja određenih aktivnosti. Zahvaljujući menadžmentu Fonda i resornog ministarstva određene aktivnosti su sprovedene u djelo - obezbjeđivanje glukometara, trakica i lanceta za sve oboljele od šećerne bolesti koji primaju isulinsku terapiju, zatim uvođenje insulinskih pumpi i centara za insulinske pumpe u Instititutu za bolesti djece u Kliničkom centru Crne Gore. To je značajna novena, pogotovo za dame koje boluju od dijabetesa, a koje nisu mogle ostvariti odličnu glikoregulaciju, što je uslov da uđu u održavanje trudnoće. Treće, registar oboljelih u Institutu za javno zdravlje se uredno popunjava, a zahvaljujući Udruženju Domova zdravlja postoje savjetovališta za prevenciju gojaznosti i dijabetesa u kojima se mogu dobiti informacije o edukaciji, liječenju, prevenciji komplikacija, kao i primjeni novina- senzora, insulinskih terapija, novim oblicima insulina, kazao je internista endokrinolog dr Sreten Kavarić, predsjednik Nacionalne komisije za dijabetes, koja daje podršku edukativnom kampu za osobe sa dijabetesom, od osnivanja prije šest godina. Ovogodišnji Kamp za osobe sa dijabetesom podržao je Fond za zdravstveno osiguranje. Život dijabetičarima u Crnoj Gori koji su na insulinu znatno je olakšao Pravilnik o pomagalima, kroz koji su osobama sa dijabetesom obezbijeđene trakic i lancete. Oko 10 hiljada osoba sa dijabetesom koji su na insulin, preko recepta može obezbijediti potrebne trakice. Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić kazao je da se analiziraju zahtjevi za senzore. Ove godine u Kampu je bila Ana Špoljerić (31) iz Hrvatske, koja ima dijabestes 17 godina i često posjećuje edukativne kampove u Hrvatskoj gdje je zvanično registrovano 260.000 osoba sa dijabetesom koji su otkriveni, a pretpostavlja se da ih je oko 460.000. U Hrvatskoj se bilježi i porast osoba sa dijabetesom tip

1. - U Hrvatskoj osobe sa dijabetesom tip 1 dobiju sve što im je potrebno preko Zdravstvenog osiguranja, trakice, insulin, potrošne materijale… Međutim, mi ne stajemo na tome, sada su u svijetu pa tako i kod nas veoma popularni kontinuirani mjerači. To je nova revolucija u dijabetesu i pregovaramo da ih dobijemo, nadamo se da ćemo u tome uspjeti, kazala je učesnica kampa u Baru iz Hrvatske. Zahvaljujući sponzorima, prevashodno farmaceutskim kućama, privrednim subjekatima koji su prepoznali značaj edukacije i prevencije komplikacija šećerne bolesti, za sve učesnike je obezbijeđen petodnevni smještaj u hotelu na bazi punog pansiona. Većina učesnika Kampa, rezimirajući pet dana edukacije, ističu da su mnogo naučili, razmjenili iskustva i odlaze svojim domovima sa motivacijom da vode brigu o svom stanju. - U Baru sam za 5 dana više naučila nego što sam za dvije godine, koliko imam dijabetes, pročitala, saznala. Razmjenila sam iskustva što mi mnogo znači, dobila odgovore na mnoga pitanja od učesnika, ljekara koji su u svakom momentu bili voljni da saslušaju, sugerišu, objasne. Ovakvi kampovi mnogo znače i preporučujem osobama sa dijabetesom da učestvuju na edukativnim kapmovima, kazala je nakon završenog 6. Kampa za osobe sa dijabetesom Marija Vulević iz Podgorice. Renata Jakimović iz Skoplja dijabetes ima 14 godina, i bila je učesnik edukativnih kampova koji su se održavali u regionu. -Svoja iskustva, znanje koje sam stekla na kampovima u okruženju prenijela sam na učesnike 6. Edukativnog kampa za osobe sa dijabetesom u Baru. Moram istaći da sam ja mnogo naučila, na kampu u Baru, što ranije nisam znala. Na Kampu u Baru je obrađeno mnogo tema, moja sugestija bi bila da sami učesnici narednih kampova budu aktivniji, uzmu više učešća u radionicama, više praktičnih primjera, kaže Renata. Podaci Internacionalne dijabetes federacije o broju osoba sa dijabetesom, govore o tome da u svijetu trenutno postoji samo jedna država u kojoj se zna tačan broj, a to je Njemačka, zahvaljujući preciznim registrima pacijenata, 6.9% registrovanih dijabetičara. Procjenjuje se da u Crnoj Gori ima oko 50 hiljada osoba sa dijabetesom, što je više nego broj stanovnika Bara, grada u kome se šest godina tradicionalno održava kamp za osobe sa dijabetesom. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije broj osoba sa dijabetesom do 2030. će se udvostručiti. Biljana Dabić

61


TIMUS - GRUDNA ŽLIJEZDA iz ambulante pedijatra

Prim. dr Julija Bošković, pedijatar Dom zdravlja, Bijelo Polje

Timus je centralni organ limfatičnog sistema Timus je neparni organ smješten u prednjem gornjem dijelu medijastinuma (medijastinum superius). Timus je bilobarni organ, smješten ispred perikarda i velikih krvnih žila na bazi srca (gornja šuplja vena, aorta, pulmonalno stablo). Obično leži prema gore do visine lijeve brahiocefalične vene, a dolje se proteže do baze velikih krvnih žila. Gornji polovi timusa često priliježu uz dušnik. Prepoznatljiv timus gotovo je uvijek prisutan u prvom mjesecu života. Kod novorođenčeta i djece je svijetloružičaste boje, dobro razvijen i težine oko 15 grama. Između prvog i dvanaestog mjeseca života timusna sjenka je još vidljiva. Između prve i treće godine vrlo malo timusne sjenke ostaje vidljivo. Oko 2% djece u dobi od četiri godine još ima prepoznatljiv timus na radiogramu. Težina timusa na rođenju iznosi 10-20 grama, u pubertetu 25-35 grama. Težina timusa udvostruči se do šestog mjeseca

62

života, utrostruči do šeste godine, a naraste još nekoliko grama do trinaeste godine. Nakon puberteta slijedi proces involucije pod djelovanjem polnih hormona. Ovaj proces počinje u kortikalnoj zoni i progredira do medularne zone. Timus je najaktivniji oko 3 godine života i stalno se povećava do puberteta, kada dostiže maksimalnu veličinu (ali ne i funkciju). Tada je sivožute boje i mekane konzistencije. Dužina timusa je tada oko 5-6 cm, širina 3-4 cm, težina oko 35-40 grama. Poslije puberteta počinje lagana razgradnja funkcionalnog tkiva grudne žlijezde, koju zamjenjuje masno tkivo (lat. Corpus adiposum thymicum). Nekad je tkivo timusa očuvano i u odmaklom životu (lat. Thymus persistens). Žlijezda nikad potpuno ne nestane. U starijih ljudi ona je kolekcija retikularnih niti, nešto limfocita i vezivnog tkiva. Tokom odrastanja nastaje njegova atrofija i zamjena masnim tkivom. Hiperplazija timusa predstavlja najčešću nenormalnost timusa u ranom dječijem uzrastu. Stimulansi koji izazivaju


povećanje timusa nijesu poznati. Uvećani timus se najčešće klinički ne manifestuje ukoliko se radi o mekom hiperplazičnom timusu. Žlijezda timus izazov je za proučavanje zbog svog smještaja, gdje se graniči s mnogim drugim mekim tkivima, te zbog promjenljivosti veličine, oblika i položaja prema drugim organima. U prepoznavanju normalnog timusa treba dodati i njegove biološke osobine u određenoj dobi života djeteta. Žlijezda se radiološki može vidjeti kao dobro diferencirana medijastinalna masa. Ponekad se ne primjećuje uopšte ili može biti uklopljena u okolne medijastinalne strukture, te čini sliku kardiomegalije, dilatacije aorte, dilatacije luka glavne plućne arterije. Ultrazvučni izgled timusa je isti na CT snimku i MR nalazu, a pokazuje hipoehogenu homogenu masu s jednoličnom distribucijom odjeka bez jasne granice. Mala, ovalna masa je obično benigna, a velika lobulirana, brzo rastuća masa je maligna.

U literaturi se opisuje nekoliko radioloških slika timusa: maču),

1. triangularna sjenka (sjenka nalik jedru, klinu, turskom

2. konveksna sjenka (jednostrana ili obostrana) - ova sjenka može činiti sliku pseudoatelektaze odnosno lažnog venoznog luka, 3. sjenka dimnjaka može činiti sliku pneumotoraksa, 4. nazubljena sjenka čini sliku kardiomegalije. Određivanje sjenke timusa ključ je za prepoznavanje njegove abnormalnosti. Važna je pravilna interpretacija radiografije pluća i svih nepravilnosti koji se prikazuju na sumacionom snimku.

Uloga timusa Timus igra važnu ulogu u sazrijevanju T limfocita i razvoju imunološke tolerancije. T limfociti su odbrambene ćelije koje mogu da prepoznaju i eleminišu razne strane faktore. Imunološke (odbrambene) ćelije prepoznaju ćelije organizma kao ”svoje” i ne reaguju protiv njih,. U suprotnom, ako dođe do reakcije odbrambenih ćelija protiv sopstvenog organizma dolazi do nastanka autoimunih bolesti.

Poremećaji funkcije timusa Poremećaji funkcije timusa su čest uzrok nekih autoimunih bolesti kao npr. mijastenija gravis. Poremećaji mogu biti u smislu hiperplazije (povećanje) timusa, dobroćudnog tumora timoma i zloćudnog tumora, karcinom timusa. Kada se prepozna patološka sjenka, diferencijalnodijagnostički može upućivati na benigne ili maligne obike timusa. Neoplazme koje mogu narasti u timusu i povećati ga su: timomi, tumori germinativnih ćelija, timolipomi i timusni karcinoidni tumori. Maligni limfomi mogu infiltrirati timus. Timus može biti sekundarno infiltriran metastatskim karcinomima direktnom invazijom ili metastazom. Benigni oblici timusa su ciste i hemoragija. Rijedak u kliničkoj praksi, javlja se u 2% formacija prednjeg medijastinuma. Može biti asiptomatski ili simptomatski udružen sa kompresivnim sindromom. Hiperplazni timus se obično spontano povlači u toku prve godine života. Odstranjenje timusa hirurškim putem opravdano je ukoliko je izrazit kompresivni sindrom od strane timusa ili je etiološka dijagnoza nepoznata, a sumnjiva na malignitet.

63


Prednosti dojenja OVO NIIJESU RAZLOZI ZA PREKID DOJENJA:

Dr Biljana Ivelja, pedijatar Dom zdravlja, Cetinje Sastav, kvalitet i svojstva majčinog mlijeka i dalje su predmet mnogobrojnih naučnih istraživanja koja potvrđuju i otkrivaju nove činjenice o prednostima dojenja za majku i bebu. ■ Dojenje ili laktacija je prirodni nastavak trudnoće i porođaja, zbog čega se smatra zlatnim standardom u ishrani novorođenčeta. Pripreme trudnice za dojenje počinje u toku trudnoće pod dejstvom hormona posteljice a nakon porođaja lučenjem hormona hipofize prolaktina i oksitocina. Najvažniji podsticaj za sekreciju prolaktina i oksitocina iz hipofize je stavljanje djeteta na dojku i sisanje. ■ Tokom prvog mjeseca laktacije sastav majčinog mlijeka se mijenja i prolazi kroz tri faze prilagođavajući se uzrastu i potrebama bebe. ■ Kolostrum ili „prvo mlijeko“ izlučuje se iz mliječnih žlijezda između 12-16 nedjelje gestacije pa do 5-tog dana nakon porođaja. Glavna uloga kolostruma je zaštita, novorođenom djetetu daje imunoglobine i antitijela koji ga štite od infekcija. ■ Prelazno mlijeko se izlučuje nakon kolostruma, energetski je bogatije zbog veće količine ugljenih hidrata i masti. ■ Nakon 2-3 nedjelje nastaje zrelo majčino mlijeko. Sastav mlijeka nije jednak na početku i na kraju podoja. Na

64

Uvućene bradavice, ragade bradavica, zastoj mlijeka, upala dojki - mastitis. povišena tjelesna temperatura majke... Ovi problemi se mogu prevazići uz par savjeta. 1. Higijena dojki i bradavica običnom vodom bez upotrebe hemikalija. 2. Dojke i bradavice držati suvima. 3. Češće dojiti, podoj započeti sa bolnom i nabreklom dojkom. 4. Obezbijediti pravilan položaj bebe prilikom dojenja. 5. Stavljati tople obloge na dojke neposredno prije dojenja, a hladne nakon dojenja. 6. Između podoja primjenjivati manuelnu masažu dojki i izmuzavanje.

početku podoja dijete dobiva tzv. “prvo mlijeko“ koje je rijetko i plavkaste je boje zbog prisustva karotena i B2 vitamina. Kako se podoj približava kraju tako mlijeko sadrži sve više masti, gušće je, a dojenčetu pruža osjećaj sitosti. S približno 750 ml dnevno majčino mlijeko bebi osigurava dovoljan energetski unos za pravilan rast i razvoj. ■ U majčinom mlijeku su u idealnim mjerama zastupljeni svi važni sastojci. 1. Voda čini 87,5% 2. Bjelančevine – 0,8%-1,0%. Proteini majčinog mlijeka


DOJENJE - PREDNOSTI ZA BEBE ŨǍƝƸũƸƎīƅþǍŤƸþƅþħǍǀũŘǜƸƅþħǍŤƸþƅŸųũǨþ ŨǍŘþǀũǍŘŸþīǍũǍǹĸį ŨǍŘƎǐƎǨþħǍđĸǷǍƝƸũƝƸĸƀĸǍũǍǀǐĸƸũŸƅþ ŨǍųĸīƅƎǀǐþǨƅƎǍƝƸũƀųĸƅŸųũǨƎ ŨǍĸŶƎƅƎƀũĞƅƎ ŨǍŸũųĸƝƎǍǜƝþŶƎǨþƅƎ ŨǍŸþŶǀþǐũǨƅũŤǍǀǨƎųǀǐþǨþ ŨǍīƎđũųþǍǀǨƎųǜǍƝƸǨǜǍħħǨþŶěũƅǜư ŨǍǀþīƸǹũǍŶƎƸũǀƅĸǍŸþŶǐƎđþěũŸǜǀǍũǍđũœīǜǀǍđþŶǐĸƸũųĸ ŨǍǀƀþƅųǜųĸǍƸũǷũŶǍƎīǍþŸĸƸŘũųþħǍþǀǐƀĸħǍīũųþđĸǐĸǀþħǍ ŘƎųþǷƅƎǀǐũƣǍũƅōĸŶǐũǨƅũŤǍđƎŸĸǀǐũ ŨǍũǀŶþǷǍĞũǀǐĸǍŸųǜđþǨũǍŨǍǀþīƸǹũǍƎŶǀũǐƎěũƅǍŨŤƎƸƀƎƅǍŸųǜđþǨũ ŨǍųþĞþǍƝƸũƸƎīƅǜǍƝƎǨĸǷþƅƎǀǐǍƀþųŶþǍŨǍīũųĸǐĸ

se sastoje iz kazeina i proteina surutke. Kazein čini 40% ukupne količine proteina, osnovna mu je nutritivna uloga. Proteini surutke čine 60% ukupne količine proteina. Sastoje se iz alfalaktalbumina, laktoferina, lizozima, serumskih albumina i imunoglobulina. Laktalbumin ima značajnu biološku ulogu. Laktoferin veže gvožđe u crijevima i ima bakteriostatski učinak. Lizozimu se pridodaje antibakterijsko dejstvo. IgA čini 95% ukupne količine imunoglobulina i štiti crijevnu sluzokožu od patogenih bakterija. U majčinom mlijeku nije prisutan beta-laktalbumina, koji je glavni alergen u kravljem mlijeku. 3. Šećer - 7 % U majčinom mlijeku se nalaze kao laktoza i oligosaharidi. Pod dejstvom laktaze se razlaže na glukozu i galaktozu. Glukoza se pretežno koristi kao izvor energije a mali dio glukoze odlazi u debelo crijevo bebe, mijenja se u mliječnu kiselinu gdje se stvara kisela sredina, koja pomaže razvoj laktobacilusa bifidusa tzv.bifidus faktora. Majčino mlijeko selektivno podstiče rast zdravih bifidobakterija i laktobacila, odnosno bakterija čiji je učinak koristan za zdravlje domaćina. Međutim, spoznaja da je i samo majčino mlijeko važan izvor zdravih bakterija je nova. Kliničke studije sprovedene u saradnji sa Nestlé istraživačkim centrom pokazale su da se bifidobakterije iz majčinih crijeva putem krvi/limfe prenose u majčino mlijeko a potom tokom dojenja u crijeva dojenčeta. 4. Masti - 3,5%-4,5%, najvarijabilniji su sastav majčinog mlijeka i uslovljeni su ishranom majke. Glavni su izvor energije, zadovoljavaju 40-50% potrebne dnevne energije bebe. Na količinu masti djeluju brojni faktori (trajanje trudnoće, stadijum laktacije, faza podoja, doba dana, ishrana dojilje). Masti majčinog mlijeka čine: uglavnom trigliceridi, fosfolipidi, holesterol i slobodne masne kisjeline. Majčino mlijeko sadrži esencijalne masne kisjeline - linolnu i alfalinolensku, kao i njihove metabolite, među kojima su najznačajnije arahidonska i dehozaheksaenska kisjelina radi njihovog doprinosa normalnom razvoju oka i mozga dojenčadi. Majčino mlijeko je

DOJENJE - PREDNOSTI ZA MAJKE ĚǍƝƎƀþǹĸǍǨƸþĜþƅųǜǍƀþǐĸƸũěĸǍƅþǍƝƸǨƎđũǐƅǜǍǨĸŸũĞũƅǜħ ĚǍƝƎǀǐƝþƸǐþŸƅƎǍŶƸǨþƸĸƅųĸǍųĸǍƀþƅųĸǍŨǍƝƎǀǐƝþƸǐþŸƅĸǍ īĸƝƸĸǀũųĸǍǀǜǍƸųĸįĸ ĚǍǹĸƅĸǍŶƎųĸǍīƎųĸǍđƸǷƎǍǀĸǍǨƸþĜþųǜǍƅþǍǀǨƎųǜǍǐĸǹũƅǜħ ĚǍƀþƅųũǍƸũǷũŶǍƎīǍŶþǀƅũųĸŘǍƸþǷǨũųþƅųþǍŶþƸěũƅƎƀþǍīƎųŶũǍũǍ ųþųƅũŶþ ĚǍƀƅƎŘƎǍųĸīƅƎǀǐþǨƅũųĸǍŤƸþƅųĸƅųĸǍđĸđĸǍŨǍƅĸƀþǍ ŕþǃũěþħǍĞĸǐŶũěþǍǷþǍƝƸþƅųĸǍŕþǃũěþǍũǍŶþīũěþǍǷþǍ ƝƎīŘƸũųþǨþƅųĸǍƀŸũųĸŶþǍ ĚǍīƎųĸƅųĸǍųĸǍđĸǀƝŸþǐƅƎ

bogato lipazom koja pomaže potpunijem varenje i resorpciju u tankom crijevu jer je aktivnost pankreasne lipaze i količina žučne soli neznatna. Regulator su apetita djeteta. Visok sadržaj masti na kraju podoja izaziva osjećaj sitosti, što nije slučaj kod hranjenja supstituentima. 5. Vitamini, minerali i oligoelementi - idealno su izbalansirani u majčinom mlijeku. Nivoi vitamina, pogotovo onih rastvorljivih u vodi, u humanom mlijeku su takođe uslovljeni ishranom majke. Količina vitamina D i K je nedovoljna u majčinom mlijeku te je njihova nadoknada nophodna (prevencija rahitisa D vitaminom do kraja prve godine i prevencija hemoragijske bolesti novorođenčeta do 4-tog mjeseca starosti). Zastupljenost i odnos natrijuma, kalijuma, kalcijuma i fosfora u majčinom mlijeku idealno je prilagođen bubrežnoj funkciji odojčeta. Na vrijeme rođena djeca imaju fiziološke zalihe gvoždja u jetri i hemoglobinu, koje su dovoljne za prvih 6 mjeseci života. Mnoge zemlje, izmedju ostalih i naša, razvile su nacionalne strategije podrške dojenju. Trudnice u okviru škola za trudnice u Domovima zdravlja, angažovanjem patronažnih službi stiču osnovna znanja, podršku i pripremu za dojenje.

65


Osnovano Udruženje

endoskopskih sestara Endoskopske sestre Crne Gore osnovale su Udruženje i na 21-oj ESGENA konferenciji koja će se održati tokom 25-og Evropskog kongresa gastroenterologa, krajem oktobra u Barceloni, postaće članica ESGENA-e (The European Society of Gastroenterology and Endoscopy Nurses and Associates). Tim povodom predsjenica ESGENA-e Jadranka Brljak, glavna medicinska sestra interne klinike Kliničkog centra Zagreb, održala je predavanje na skupu, koje je organizovalo Udruženje medicinskih sestara, 1. septembra u hotelu Premijer u Podgorici. U ime Udruženja endoskopskih sestara Crne Gore prisutnima se obratila predsjednica tog Udruženja, Tanja Sošić koja je predstavila ciljeve Udruženja koji se odnose na koordinaciju i organizaciju stručnog rada na polju endoskopske dijagnostike

66

i u okviru toga organizovanje stručnih i naučnih sastanaka, seminara i predavanja, kao i unapređenje stručnog i naučnog rada u endoskopskoj dijagnostici, saradnja sa odgovarajućim fakultetima, stručnim i naučnim ustanovama u zemlji i inostranstvu, kao i učlanjenje u evropske i svjetske endoskopske organizacije. Prisutne je pozdravila Nada Rondović, predsjednica nacionalnog Udruženja medicinskih sestara i babica, podsjećajući da je nacionalno udruženje već članica evropske federacije sestara. - Značajno je što su medicinske sestre učinile napor da se usko stručno organizuju. Ovo je je veliki napredak za kompletno sestrinstvo Crne Gore, a slični koraci se očekuju i od ostalih grana kako bi smo zajedno radili na unapređenju zdravstvene njege sestrinstva. Učlanjenje u Esgenu je od velikog značaja za


našu profesiju koju čini oko 3000 medicinskih sestara i tehničara u Crnoj Gori. Potrebno je da svi damo doprinos sestrinskoj praksi i da ta praksa bude bezbjedna za pacijenta, da unaprijedimo zdravstvenu njegu i damo doprinos zdravstvenoj usluzi kako bi pacijent bio i zadovoljan. Sestra Dragica Dobrović, glavna sestra Kliničkog centra Crne Gore, pozdravljajući prisutne istakla je značajnu i dugogodišnju saradnju sa kolegama iz Hrvatske. - Radeći na unapređenju naše profesije radimo na poboljšanju zdravstvene zaštite stanovništva Crne Gore – naglasila je Dobrović. Doc. dr Brigita Smolović, predsjednica udruženja gastroenerologa Crne Gore je poručila da je timski rad ljekara i medicinskih sestara i tehničara nužan u ovoj profesiji. Ističući značaj osnivanja Udruženja endoskopskih sestara Crne Gore iskazala je nadu da će ovo Udruženje postati i dio evropske asocijacije. - Velika je čast biti član evropskih udruženja i nadam se da će ovo Udruženje na 25 kongresu gastroenterologa, koji će se održati u Barseloni krajem oktobra, a ujedno i na 21 kongresu Esgene, postati članica Esgene, rekla je dr Smolović. Jadranka Brljak, predsjednica Esgene, glavna sestra interne klinike Kliničkog centra Zagreb podsjetila je da je 1996. godine osnovano Udruženje medicinskih sestara i tehničara u Hrvatskoj koje je nakon samo jedne godine postojanja postalo član Esgene. - Esgena je osnovana 1986. godine. Cilj ovog udruženja je da ima komunikaciju između sestara koje rade u endoskopiji i da rade na istom zajedničkom evropskom nivou. Bitna karakteris-

tika je stimulisati sestre koje rade sestrinska istraživanja u smislu kvalitetne zdravstvene njege. Nudimo edukacijske mogućnosti kroz saradnju sa svim evropskim zemljama i radimo zajedno sa evropskim udruženjem ljekara. Esgena ima 47 članica, a Crna Gora će biti 28 zemlja koja će postati član ovog Udruženja, s tim da postoje individualne sestre koje su pridruženi članovi. Esgenu čini preko 7800 članova. Osnov Esgene je da započne rad na nacionalnom nivou. Esgena djeluje sa organizacijom ESNO koja sprovodi edukaciju medicinskih sestara. Unutar Esgene postoje nekolike organizacije, a jedna od njih radi izradu vodiča za sve endoskopske zahvate, kako bi smo mi sestre znale koja su sve naša zaduženja, koji je nivo znanja koji moramo usvojiti, koje su naše kompetencije i koji su sve rizici po nas, doktora i pacijenta. Esgena ima dva trening centra koji su dobili odobrenje za rad od Udruženja doktora Evrope, da su sestre vrsne po svojoj dokumentaciji, u Bazelu, Švajcarska i u Hrvatskoj u kojima možete boravi na edukaciji koja traje minimum nedelju dana, a troškove vam pokriva Esgena ili sponzor. Predstavljajući mogućnosti usavršavanja medicinskih sestara u evropskim zamljama Brljak je ukazala da u Irskoj i Švedskoj medicinske sestre rade samostalno endoskopije nakon završene edukacije na medicinskom fakultetu u trajanju od jedne godine. - Da bi se radilo dobro moraju se poštovati sve određene norme koje su usvojene u Evropi – upozorila je Brljak. Verica Pantelić

67


CRNA GORA INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

Svjetski dan srca - podijelite energiju Centar za promociju zdravlja Institut za javno zdravlje Srce je snažan mišić konstantno izložen pritisku, kako bi obezbijedio dotok kiseonika i hranljivih materija u sve djelove tijela. Za ovaj proces je neophodno da krvni sudovi budu prohodni, kako bi srce što efektnije obavljalo svoju funkciju. Kardiovaskularne bolesti (KVB) odgovorne su za gotovo polovinu, a u nekim zemljama i više, svih smrtnih slučajeva u populaciji. Svake godine u svijetu od bolesti srca i krvnih sudova umire preko 17,5 miliona ljudi, a do 2030. godine broj umrlih iznosiće oko 23 miliona. Oko 80% ovih smrtnih slučajeva je u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, gdje su ljudska i finansijska sredstva najslabiji u pogledu opterećenja KVB-ima. Kao najteži oblik ishemijske bolesti srca, akutni koronarni sindrom (AKS), koji uključuje akutni infarkt miokarda i nestabilnu anginu pektoris, vodeći je zdravstveni problem u razvijenim zemljama svijeta, a posljednjih nekoliko decenija i u zemljama u razvoju. Osnovni uzoroci umiranja, kod oba pola, u Crnoj Gori su bolesti sistema srca i to konkretno na prvom mjestu rang liste

68

uzroka umiranja nalazi se bolest - Iznenadna srčana smrt i kod muškaraca i kod žena. KVB, iako preventabilnog karaktera, predstavljaju vodeće uzroke obolijevanja, odsustvovanja sa posla, invalidnosti i prijevremene smrtnosti. Prema podacima Registra akutnog koronarnog sindroma godišnje u Crnoj Gori od akutnog koronarnog sindroma obolijeva više od 1000 osoba. Broj slučajeva obolijevanja od akutnog koronarnog sindroma u Crnoj Gori u 2013. godini iznosio je 1258. Broj oboljelih osoba od akutnog koronarnog sindroma iznosio je 1230, jer su pojedine osobe više puta u toku godine obolijevale od akutnog koronarnog sindroma. Kod oboljelih osoba uočava se visoka zastupljenost faktora rizika. Od oboljelih osoba od akutnog koronarnog sindroma sa evidentiranim faktorima rizika, skoro svaka osoba ima arterijsku hipertenziju, hiperholesterolemiju i fizički je neaktivna. Takođe, skoro svaka oboljela osoba ima prekomjernu tjelesnu težinu, a 33% su gojazne osobe. Svaka druga osoba je pušač.


Takođe, svaka druga bolesna osoba ima srodnike sa koronarnom bolesti srca i prisutnom hipertrigliceridemijom. Svaka četvrta oboljela osoba ima dijabetes.

Kako zaštititi srce Pažnja prema vlastitom srcu ogleda se u razumijevanju svih faktora rizika, pa je neophodno da smo upoznati s vrijednostima svojih nalaza, jer znanje je moć. Kontrola ključnih faktora rizika kao što su ishrana, fizička aktivnost, pušenje i krvni pritisak mogu smanjiti rizik od KVB. Neophodno je stalno voditi brigu o zdravlju srca, a to podrazumijeva da se tijelu obezbijedi dovoljna količina sna, jer nekvalitetan i nedovoljan san vrlo često može rezultirati visokim krvnim pritiskom. Sljedeća važna mjera zaštite zdravlja srca je umjerenost u korišćenju soli. Naime, tijelo neutralizira unos natrijuma tako što krv otpušta više vode uslijed čega, u vrlo kratkom vremenskom periodu, dolazi do ozbiljnog opterećenja srca i narušava njegovo zdravlje. Pored navedenog, vrlo je bitno biti umjeren u jelu, kako bi se tjelesna masa održavala na nivou koji neće stvarati opterećenje radu srca. Ovaj pokazatelj zdravlja se vrlo jednostvano prati mjerama uhranjenosti. Takođe, za zdravlje srca važna je redovna fizička aktivnost, kojom se održava tjelesna

masa, ali i obezbjeđuje olakšana funkcija srca. Prestanak pušenja, odnosno nepušenje je osnovna mjera zaštite sveukupnog, a posebno zdravlja srca, kao i smanjenje nivoa stresa. Među mjerama zaštite zdravlja srca, mora se pomenuti i redovna kontrola kod izabranog doktora u cilju kontinuiranog praćenja visine krvnog pritiska, masnoće i šećer u krvi. Navedeni podaci omogućavaju procjenu kardiovaskularnog rizika, a to je neophodno za kreiranje plana unaprijeđenja zdravlja srca. U posljednje vrijeme se sve češće pominje i uticaj bakterija iz usne šupljine koje se udišu i na taj način prenose u imunološki sistem, što može biti važan faktor rizika za nastanak oboljenja srca, jer ni srce nije imuno na njih. Kao i svake godine, Međunarodni dan srca obilježava se 29. septembra, a ove godine pod sloganom „Podijelite energiju“ povodom kojeg će Institut za javno zdravlje (Centar za promociju zdravlja) organizovati događaj u City moll-u na kojem će biti podijeljeni flajeri sa preporukama o prevenciji oboljenja srca. Zainteresovani građani će moći da urade test na temu Zdravo srce kako bi poboljšali svoje zdravlje na način kojim će provjeriti svoje znanje i saznati odgovore na postavljena pitanja. Povodom Svjetskog dana srca trebalo bi odlučno krenuti u akciju kako bi učinili srce zdravim i tako ostvarili trajni boljitak za cjelokupno zdravlje. Podijelimo energiju...

69


Hronika 10. septembar - Aminokisjelinama protiv otpornih bakterija - Izrel Izraelski naučnici razvili su peptid koji bi mogao da se koristi u antibakterijskoj medicini za tretman infekcija u postantibiotskoj eri. Sve veća otpornost na antibiotike, sudeći prema britanskom izvještaju, dovodi do 700 hiljada smrtnih slučajeva godišnje širom svijeta. Posljednja nova klasa antibiotika ustanovljena je 1984. godine. Tokom posljednje dvije decenije, istraživači su se okrenuli peptidima za borbu sa otpornim bakterijama.

Antimikrobakterijski peptidi su lanci amino kisjelina koje tijelo proizvodi kao prvu liniju odbrane od infekcije. Dr Zvi Hajuka predvodi tim na Hebrejskom univerzitetu u Jerusalimu, koji je sintetizovao peptide kao slučajne mješavine aminokisjelina, prije nego određene strukture prirodnih peptida. - Umjesto dodavanja jedne aminokisjeline, mi uključujemo dvije, tri ili četiri aminokisjeline u svaku poziciju i zatim pravimo kombinovanu biblioteku koja će sadržati mnogo različitih nizova, djelimično različitih i kada izložimo bakterije ovakvoj vrsti sastojaka možemo da uočimo da imaju veoma dobre aktivnosti i da mogu da spriječe rast bakterija – objasnio je dr Hajuka. Kombinacija aminokisjelina bila je vidljivo djelotvorna protiv obje vrste bakterija. Gram-pozitivne, kao kod stomačng kolitisa i gram-negativne kao što je eširihija koli, kao i vrste otporne na antibiotike, MRSA infekcije. Istraživački tim dr Hajuke nada se da će uskoro početi sa kliničkim testovima. 12. septembar – Održana sjednica Svjetske zdravstvene organizacije - Budimpešta Održana je sjednica Regionalnog komiteta Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu u Budimpešti. 67. sjednici prisustvovali su ministri zdravlja i visoki predstavnici 53 države,

70

članice Evropskog regiona Svjetske zdravstvene organizacije, kao i partnerske organizacije i civilno društvo. Otvaranju konferencije prisustvovao je premijer Mađarske Viktor Orban. Zdravstveni lideri su se okupili sa ciljem donošenja odluke o zdravstvenim prioritetima koji će uticati na zdravlje i blagostanje oko 900 miliona ljudi u evropskom regionu, uključujući zemlje Evropske unije, centralnu i istočnu Evropu, Kavkaz i centralnu Aziju. Na redovnoj godišnjoj sjednici predstavljen je i koncept 13. Opšteg programa rada Svjetske zdravstvene organizacije za period od 2019. do 2023. godine, čiji je moto Sačuvajmo svijet sigurnim, poboljšajmo zdravlje, pomozimo ugroženima. Učesnici sjednice Regionalnog komiteta Svjestske zdravstvene organizacije diskutovali su o mapi puta za sprovođenje Programa za održivi razvoj 2030, koji se temelji na okvirima politike Zdravlje 2020, sa aspekta mogućnosti i izazova za javno zdravstvo u 21. vijeku u sprovođenju ciljeva održivog razvoja i okvira politike Zdravlje 2020, te zajedničkog okvira za monitoring. Prilikom otvaranja sastanka prisutnima se obratio premijer Mađarske Viktor Orban, direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom, regionalna direktorka za Evropu Suzana Jakab i njeno kraljevsko visočanstvo prinzesa Danske Meri. 16. septembar – Depopulacija koje nismo svjesni

Mikroskopska plastična vlakna pronađena u vodi za piće širom svijeta čine muškarce neplodnim, navodi nedavna istraga sprovedena od strane Orb Media. Istraživači su pronašli plastičnu kontaminaciju u 83% uzoraka vode za piće sakupljenih iz više desetina zemalja na pet kontinenata. Za ono što se smatra “prvim globalnim ispitivanjem vode za piće na plastično zagađenje,“ Orb je radio sa istraživačima sa Državnog univerziteta u Njujorku i Univerziteta u Minesoti da bi testirao 159 uzoraka, piše Commondreams.org. SAD su imale


najviĹĄe nivoe kontaminacije, sa 94 odsto od svojih 33 uzorka pozitivnih na plastiÄ?na vlakna. Izvori kontaminirane vode u SAD ukljuÄ?uju Kongresne zgrade, Trampovu kulu u Njujorku pa Ä?ak i sediĹĄte ameriÄ?ke Agencije za zaĹĄtitu Ĺživotne sredine. - Ovo bi trebalo da dopre do nas rekao je Muhamed Junus, dobitnik Nobelove nagrade za mir 2006. godine, u izjavi za PRI. - Znali smo da nam se ova plastika vraÄ&#x2021;a kroz naĹĄ lanac ishrane. Sada vidimo da nam se vraÄ&#x2021;a i kroz vodu za piÄ&#x2021;e. Neke laboratorijske studije su otkrile da mikroplastika moĹže ometati hranjenje, varenje i reprodukciju u nekoliko vodenih vrsta. Iako mikroplastika moĹže fiziÄ?ki naĹĄtetiti organizmima, tu je takoÄ&#x2018;e i zabrinutost da bi ona mogla rastopiti hemikalije kao ĹĄto su plastifikatori, UV stabilizatori, rerdanti i boje. Pored onoga ĹĄto je u njima, otkriveno je takoÄ&#x2018;e da mikroplastika privlaÄ?i pesticide i druge toksiÄ?ne hemikalije u vodi. Izvori mikroplastiÄ?ne kontaminacije su ĹĄiroko rasprostranjeni, izveĹĄtava Orb Media, ali glavni doprinosi ukljuÄ?uju:  t4JOUFUJĘ&#x160;LBWMBLOBVPEFĘ&#x2030;JOBQSBWMKFOPKPEWVOF BLSJMB i poliestera, koja â&#x20AC;&#x153;emetuju na hiljade mikroskopskih vlakana sa svakim pranjemâ&#x20AC;&#x153;; t1SBĂ?JOBHVNF LPKBTFJTQJSBVLBOBMJ[BDJKVLPKBTF prazni u vodene tokove;  t#PKFLPKFTFLPSJTUFOBQVUFWJNB CSPEPWJNBJLVĘ&#x2030;BNB  koje doprinose â&#x20AC;&#x153;viĹĄe od 10 odsto mikroplastiÄ?nog zagaÄ&#x2018;enja u okeanimaâ&#x20AC;&#x153;;  t-PĂ?FSVLPWBOKFQMBTUJĘ&#x160;OJNPUQBEPNoOBQSJNKFS WJ MKVĂ?LF LFTF TMBNĘ&#x160;JDFoPEĘ&#x160;FHBOBKNBOKFNJMJPOBUPOBTWBLF godine ulazi u svetske vodene resurse;  t4JOUFUJĘ&#x160;LBWMBLOBVWB[EVIVoJ[WPSJLPKFOBVĘ&#x160;OJDJUFL poÄ?inju da ispituju; t.JLSPĘ&#x160;FTUJDFVQSPJ[WPEJNB[BMJĘ&#x160;OVOFHVoOBSPĘ&#x160;JUPV QSPJ[WPEJNB[BĘ&#x160;JĂ?Ę&#x2030;FOKFMJDBoLPKJTV[BCSBOKFOJPETUSBOF4"%B i Kanade, ali su znaÄ?ajno zagadili vodene tokove 17. septembar - Rekordni broj stogodiĹĄnjaka, njih 67.824 - Japan

Ministarstvo zdravstva u Japanu je objavilo da je broj stogodiĹĄnjaka u toj zemlji, u odnosu na proĹĄlu godinu, porastao u odnosu na proteklu godinu za 2.132 ljudi i danas ih je u toj [FNMKJSFLPSEOJIĂ?UPKFHPEJOB[BSFEPNEBOKJIPWCSPK OFQSFLJEOPSBTUF0EVLVQOPHCSPKBTUPHPEJĂ?OKBLBPETUPTV Ĺžene. Navedeneo je da je 1963. godine u Japanuje Ĺživjelo samo 153 stogodiĹĄnjaka, a dvadeset godina kasnije bilo ih je veÄ&#x2021; viĹĄe PEIJMKBEV6HPEJOJCSPKKFQSFNBĂ?JP EPLKF

godine bilo njih 30.000. Najstarija Japanka je Nabi Tajima (117) roÄ&#x2018;ena u avgustu1900. godine, a najstariji Japanac je 112 - godiĹĄnji Masazo Nonaka, roÄ&#x2018;en u julu 1905. godine.  6+BQBOVPTPCFTUBSJKFPEHPEJOBĘ&#x160;JOJUĘ&#x2030;F posto populacije, ĹĄto je znaÄ?ajan porast od 2015. godine kad su Ä?inile 26,6 posto stanovniĹĄtva. 18. septembar - Dnevno od gladi umre 20.000 ljudi

 #roj gladnih u svijetu raste, a trenutno u oskudici Ĺživi NJMJPOBMKVEJ PEOPTOPPETUPTWKFUTLFQPQVMBDJKF OBWPEJ se u novom izvjeĹĄtaju Ujedinjenih nacija. U poreÄ&#x2018;enju sa proĹĄlom HPEJOPN UPKFQPWFĘ&#x2030;BOKFPENJMJPOB0ENJMJPOBHMBEOJI  OKJIPETUPäJWJV[FNMKBNBVSB[WPKV4WBLPHEBOB [CPHHMBEJ i neuhranjenosti, umre oko 20.000 ljudi. Na to utiÄ?u sukobi ĹĄirom svijeta, ali i klimatske promjene. Na osnovu izvjeĹĄtaja koji su pripremili Svjetski program za hranu i poljoprivredu, MeÄ&#x2018;unarodni fond za razvoj poljoprivrede, Unicef i Svjetska zdravstvena organizacija, izvodi se zakljuÄ?ak da do 2030. godine, glad neÄ&#x2021;e biti iskorijenjena. - Ove brojke su u direktnoj vezi sa poveÄ&#x2021;anjem sukoba ĹĄirom svijeta. Osim mjesta gdje su konflikti, haraju poplave i suĹĄe. Nesigurnost se pogorĹĄala, posebno u nekim djelovima podsaharske Afrike, jugoistoÄ?ne Azije i zapadne Azije - rekao je Stiven DiĹžarik, portparol Ujedinjenih nacija. NajviĹĄe gladnih je u sjeveroistoÄ?noj Nigeriji, juĹžnom Sudanu i Jemenu. Zbog nedostatka hrane, pojavljuju se i brojne bolesti. Jedna od njih je neuhranjenost koja ugroĹžava zdravlje miliona djece ĹĄirom svijeta. Na drugoj strani, u svijetu je dovoljno hrane za sve, ali se godiĹĄnje baci 1,3 milijarde tona hrane. Samo u Americi godiĹĄnje se baci oko 220 miliona tona hrane vrijedne oko 50 milijardi dolara. 24. septembar - Prekretnica u spreÄ?avanju prijevremenih roÄ&#x2018;enja - EU MeÄ&#x2018;unarodni tim istraĹživaÄ?a ustanovio je, prvi put, ĹĄest gena koji odreÄ&#x2018;uju duĹžinu trudnoÄ&#x2021;e i da li Ä&#x2021;e, ili ne, beba biti prijevremeno roÄ&#x2018;ena. Prijevremeno roÄ&#x2018;enje je glavni uzrok smrti i invaliditeta odojÄ?adi. U danaĹĄnje vrijeme nauÄ?nici moĹžda imaju neka saznanja o spreÄ?avanju prijevremenog roÄ&#x2018;enja. Petnest miliona beba ĹĄirom svijeta se rodi prije vremena svake godine. Njihova mala pluÄ&#x2021;a bore se da diĹĄu i mnoge od njih umru. A, za one koje preĹžive, komplikacije zbog prijevremnog

71


rođenja mogu da utiču na njihov cjelokupni život. Naučnici su pronašli formulu za razumijevanje uzroka tog komplikovanog poremećaja. U najvećoj do sada analizi DNK, međunarodni tim stručnjaka provjeravao je genetsku strukturu 50 hiljada trudnica. Oni su ustanovili šest gena koji određuju koliko će beba ostati u majčinoj materici. - Prvi put imamo naznake koji će dovesti do razumnog načina za shvatanje rizika kod žena za prijevremeni porođaj – izjavio je koordinator studije dr Luis Muglia. Dr Muglia kaže da naučnici odavno znaju da prijevremeno rođenje uključuje kombinaciju genetskih i faktora prirodnog okruženja. Jedan od najnovije otkrivenih gena uključen je u način na koji tijelo koristi selen, mineral koji se nalazi u zemljištu, morskim plodovima i mesu. Takođe je ustanovljeno da ćelije koje se nalaze na zidovima materice imaju mnogo veću ulogu nego što se očekivalo u dužini trudnoće. Studija je pokazala i da su geni koji su odgovorni za termin porođaja zapravo sa majčine strane.

- Prvi put imamo ideju o tome koje tkivo kod majke je ono koje najvjerovatnije pokreće tkivo za prijevremeno rođenje – istakla je dr Muglija. Studija ne pruža ni jedno trenutno rješenje za sprečavanje prijevremenog rođenja, ali otkrića bi mogla da otvore nove načine za sprečavanje tog poremećaja. Takođe, istraživači su testirali samo žene evropskog porijekla. Američki istraživači uporedili su podatke te studije sa podacima iz tri različite studije iz Finske, Danske i Norveške. Podaci su ukazivali na istih šest gena. Naredni korak je proširenje studije u kojoj će biti uključene žene pripadnice drugih rasnih i etničkih zajednica. 27. septembar - Budućnost javnog zdravstva Evrope na kocki – Velika Britanija Evropska agencija za ljekove mogla bi izgubiti više od 70 posto osoblja ako se premjesti iz Londona zbog Brexita. Ta agencija zadužena za naučno ocjenjivanje, nadzor i praćenje sigurnosti ljekova koje razviju farmaceutske kompanije za upotrebu u Evropskoj uniji upozorava da bi mogla izgubiti više od 70 posto zaposlenih, koji bi mogli otići nakon što se sjedište agencije premjesti u drugu članicu EU-a zbog izlaska Velike Britanije iz članstva. - Budućnost javnog zdravstva Evrope je na kocki – saopštili su iz EMA-e. Evropska komisija procjenjuje potencijalne nove lokacije, no odluka je na čelnicima EU-a, koji će se o tome pokušati dogovoriti na idućem samitu u oktobru. Za udomljavanje EMA-e pristiglo je 19 ponuda, među kojima je i ponuda iz Zagreba, kao i

72

Milana, Kopenhagena, Atine, Amsterdama i Barcelone. - Teško ćemo uspjeti da zadržimo osoblje. A to znači da agencija više neće moći normalno da funkcioniše, što će rezultirati negativnim posledicama po javno zdravstvo u članicama EU-a – upozoravaju iz EMA-e. 29. septembar - Uskoro milion oboljelih od kolere - Jemen

Humanitarna situacija u Jemenu je katastrofalna. Do kraja godine moglo bi da bude i do milion slučajeva kolere, saopštio je Međunarodni komitet crvenog krsta. Čelnik delegacije Crvenog krsta u Jemenu, Aleksadar Fejt rekao je da zaraćene snage koriste nesrazmjernu silu i tako izazivaju veliki broj civilne žrtve. On je pozvao da zaraćene strane dozvole otvaranje aerodroma u prestonici Jemena, Sani, kako bi mogla da stigne humanitarna pomoć. Kako navodi, do sada je zabilježeno oko 750.000 slučajeva kolere, a smrtnih slučajeva je bilo 2.119. - Očekuje nas i do milion slučajeva do kraja godine - rekao je Fejt. 30. septembar - Više od 40 djece preminulo u dva dana - Indija Državna bolnica u saveznoj indijskoj državi Uttar Pradesh našla se u žiži javnosti nakon što je u dva dana u njoj preminulo najmanje 42 djece. Dr PK Sing, načelnik bolnice u Gorakhpuru, kazao je da je najmanje 386 djece u toj bolnici umrlo tokom augusta zbog više razloga, uključujući sezonsku epidemiju encefalitisa. Sedmoro djece preminulo od posledica encefalitisa u proteklih 48 sati, dok su ostala djeca preminula zbog drugih zdravstvenih komplikacija. Bolnica se našla na udaru medija ranije ovog mjeseca kada je najmanje 60 djece umrlo za četiri dana, nakon čega su vlasti pokrenule istragu i otpustile načelnika. U isto vrijeme zabilježeno je i smanjenje isporuke kiseonika. Tim eksperata iz New Delhija kasnije je kazao da prekid isporuke nije uzrok smrti, ali javnost u Indiji i dalje je bila nezadovoljna zbog činjenice da je bolnica dozvolila da nestane kiseonika. Epidemije encefalitisa svake godine odnose stotine života, posebno u monsunskim razdobljima. Bolest je često izazvana zaraženom vodom ili hranom, ubodima komaraca ili udisanjem kapljica zaražene osobe. Indija izdvaja oko jedan posto BDP-a na javno zdravstvo po čemu je u grupi država koje najmanje troše na svijetu za taj sektor. Indijske vlade su kritikovane jer nisu reformisale sistem zdravstvene zaštite koji je preopterećen, sa hroničnim manjkom ljekara i urušenom infrastrukturom. Vlada je proteklih godina povećala budžet za zdravstvo i obećala da će učiniti zdravstvenu zaštitu pristupačnijom za siromašne.


Brinite o zdravlju na inteligentan način!

bez alergena bez glutena bez laktoze bez mliječnih bjelančevina

Od prvog dana života za: t proliv bilo koje etiologije t pomoć kod dojenačkih kolika t obnovu crijevne mikroflore Lactobacillus rhamnosus, LGG® Bifidobacterium, BB-12® www.jglprobiokulture.com, www.jgl.hr

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me


Da nos ponovo diše i miriše!

ksilometazolin Lek je namenjen olakšanju simptoma kod: • zapušenog nosa • hroni�nog i i alergijskog rinitisa (alergijskog zapaljenja nosne sluznice) • sinuzitisa (zapaljenja sinusa) SNUP (0.05%) sprej za nos, rastvor namenjen je deci uzrasta od 6 do 12 godina.. SNUP (0.1%) sprej za nos, rastvor namenjen je odraslima i deci starijoj od 12 godina. odinaa. Pre upotrebe detaljno pro�itati uputstvo! O indikacijama, merama opreza i neželjenim reakcijama na lek posavetujte se sa lekarom ili farmaceutom.


Bilo da imate stomačne probleme (dijareja, bol, nadutost, grčevi) ili ga koristite radi preventive na putu ili kod kuće, vaša crijevna flora neometano i zdravo funkcioniše u svakoj prilici, uz pomoć samo jedne kapsule Probiotic-a Ivančić i sinovi. U saradnji sa Lalemand-Rosell Institutom, stvorili smo probiotski preparat za celu porodicu, kome se najviše vjeruje na našem tržištu. O tome govori milion prodatih kutija godišnje i podatak da ga neko od nas upotrijebi na svakih 25 sekundi.


ĮŬĂƐŶŽŝnjďũĞůũƵũĞŝƐƉƌũĞēĂǀĂ preosjetljivost zuba

ĞůŝƚĞďŝũĞůĞŝůŝũĞƉĞnjƵďĞ͍

Vŝtŝs Whŝtenŝng ŶƵĚŝ rešenje za vas!

ZahvaljujƵđŝNanotehnologiji ŝ svŽũŝŵ sastŽũĐŝŵĂ sŝƟƐtŚŝtening: *izbjeljuje zube i vrađa njihovu prirodnu boju. *sprjeēava preosjetljivost zuba. *uklanja zubne ŇĞke (mrlje). *ima anƟkarijesni efekat. *ima veoma nisku abrazivnost - posƟǎe sjajan efekat a pritom ne oštĞđƵũĞ zubnu ŐůĞĜ i denƟŶ͘ ΎƉƌĞƉŽƌƵēƵũĞƐĞƉŽƐůĞ izbjeljivanja zuba u ordinaciji, radi odrǎavanja rezultata tretmana. *eĮkasan vĞđ nakon 10 - og dana. Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu

Brend No. 1 u Španiji!

ΎWƌĞƉĂƌĂƟŶĞƐĂĚƌǎĞŐůƵƚĞŶŝĂůŬŽŚŽů

MEDITAS d.o.o.

Oktobarske revolucije 130, Podgorica tel: +382 20 625 016 t e-mail: info@meditas.me www.meditas.me t MEDITAS Crna Gora

Medical 102  
Medical 102  
Advertisement