Page 1

Intervju: Vlado Jeknić

5. JUL 2014. GODINA VI BROJ 63

1.00

www.medicalcg.me

Starenje kože – anti age njega HIV SIDA/AIDS – pitanja i odgovori II Kongres urologa Crne Gore 57. Susreti zdravstvenih radnika

Predstavljamo: Centar za plastičnu hirurgiju i opekotine, KCCG NVO „Ispod duge”


Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc Božo Vuković Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Doc. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr sc Todor Baković Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Draženka Laketić Mr ph Ivana Gojković Dr Milica Šofranac, pedijatar Milorad Aranitović, struč. rad. terapeut Dr Miloš Radulović, stomatolog Prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Dr stom. Rade Mrdak Prof. dr Rajko Šofranac Sandra Kavarić Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Tomić Prim. dr Vladimir Čarapić Prof. dr sci med. Zdravko N. Kadijević Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

CALIMS, Memorandum o saradnji 10 – 11 CALIMS, radionica, falsifikovani ljekovi 12 – 14 FZO, Analiza potrošnje ljekova 16 – 17 IJZ, Skrining tumora debelog crijeva 20 – 21 Maligna oboljenja Prim. dr Nada Cicmil Sarić 22 – 23 II Kongres urologa Crne Gore 24 – 25 Bazocelularni karcinom, Edukativni skup, Hoffmann La Roche 26 – 27 Specifičnosti bioloških ljekova Mr ph Nataša Grubiša Mr sc Biljana Tubić mr ph 28 – 29 Hronika Crne Gore 32 - 36 Predstavljamo: Centar za plastičnu hirurgiju i opekotine, KCCG 38 - 39 Agencija za ljekove i med. sredstva B i H, seminar 42 Starenje kože – anti age njega Prim. dr Milan Colić 44 – 45 Atopijski dermatitis Prim. mr sc dr Slobodan Vranješ 48 – 49 Intervju: Vlado Jeknić 50 – 51 57. Susreti zdravstvenih radnika CG 52 – 53 Sestrinstvo modernog doba 54 – 56 Antioksidansi i slobodni radikali Mr ph Djulija Hadžibeti 57 Predstavljamo: NVO Ispod duge 58 - 59 Psihofizički razvoj djeteta Dragana Marković, spec. pedagoškinja 60 – 61 Metabolički sindrom Dr Semina S. Dedeić 62 – 63 Kafein, dr Snežana Tomić 64 – 65 Hiv, SIDA/AIDS Prof. dr Bogdan Pajovič Prof. dr Bogdanka Adžić 66 – 67


Specijalizirajući se od samog početka u njezi osjetljive, suve i atopiji sklone kože, Dermatološka laboratorija Uriage nastoji zadovoljiti očekivanja zdravstva, ljekara, dermatologa i farmaceuta na području higijene i njege kože. Danas Uriage pokriva osnovne potrebe kože u svim životnim razdobljima i osigurava kompletnu liniju hipoalergenih proizvoda temeljenih na termalnoj vodi Uriage.

Termalna voda URIAGE

Cicactive krema

Pruriced krem Za suva područja kože

Pruriced gel Za dlakava područja Dermatitis povezan sa svrabežom (atopijski dermatitis,keratoza i vodene boginje). Kod alergijskih reakcija na sunce

MEDITAS d.o.o.

--------------------------------

Podstiču obnavljanje kože - za sva površinska oštećenja kože - opekotine - ogrebotine - manji hirurški zahvati - dermoabrazija - tretman tečnim azotom - radioterapija

--------------------------------

--------------------------------

Cicactive gel

Cu Zn gel Čisti, dezinfekuje i smanjuje iritacije kože

Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016


#SJOJUFP[ESBWMKVOBinteligentanOBÇ?JO

¡ jedinstven sastav probiotika ¡ znanstveno podrŞani sojevi ¡ neťkodljivi i sigurni GR-1Ž i RC-14Ž

oralnekapsule,vaginalnFkapsule intimnisapunJgel oralne kapsule, vaginalnFkapsule intimni sapun Jgel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore tkodbakterijskFvaginozFJvaginalnFmikozF  tprevencijBgenitalnihinfekcijB

kapsuleJvrećice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore tkodatopijskoHdermatitisB  tkodHpylorJinfekcije tkodIBSJIBD 

suspenzija,kapsule,ENZIMIkapsule,pastile

Regulacija crijevne mikroflore tkodproljevB  tkodnadutostiJslabeprobave    Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067 Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu


ZANIMLJIVOSTI

LUBENICA SMANJUJE KRVNI PRITISAK I RIZIK OD SRČANOG UDARA

Mnogima omiljeno ljetnje voće smanjuje visok krvni pritisak, a samim tim i rizike od srčanog udara. Lubenica smanjuje visoki krvni pritisak, posebno kod gojaznih ljudi, i mogla bi da smanji rizik od srčanog udara, pokazalo je novo istraživanje sprovedeno na univerzitetu na Floridi. Naučnici su otkrili da lubenica značajno smanjuje pritisak čak i kad smo izloženi hladnom vremenu. Više ljudi umire od srčanog udara u hladnim uslovima, jer je njihovo tijelo izloženije stresu pokušavajući da zadrže toplinu, što dovodi do povećanja krvnog pritiska. To prisiljava srce da radi više, što znači da su ljudi suočeni s većim rizikom od srčanog napada. - Pritisak na aortu i srce smanjuje se posle konzumiranja ekstrakta lubenice – zaključili su stručnjaci koji su sproveli studiju na 13 ljudi koji su imali probleme s krvnim pritiskom duže od 12 sedmica.

ŽENE IMAJU DRUGAČIJE SIMPTOME INFARKTA OD MUŠKARACA

Prema podacima najnovijih istraživanja, žene i muškaci imaju potpuno različite simptome koji ukazuju na pojavu infarkta. Kada žena osjeti težinu u grudima, nepodnošljiv bol u gornjem dijelu stomaka, bol u lijevoj ruci, leđima, vilici i vratu ili ima kratak dah, vrijeme je da ode kod ljekara, smatraju američki stručnjaci. Nasuprot tome, najčešći simptomi infarkta kod muškaraca su težak i snažan pritisak u području grudi koji se može širiti u donju vilicu i ramena. U nedavnom istraživanju na ukupno 2.500 žena i muškaraca, ljekari su potvrdili da dame obično imaju manje dramatične simptome infarkta, a rezultat toga može biti da žene češće dobiju pogrešnu dijagnozu nego muškarci. Za žene, takođe, postoji veća verovatnoća da će umrijeti posle infarkta nego za muškarce, navodi se u američkoj studiji sprovedenoj na 1.400.000 pacijenata.

08

HIPNOZA DJELUJE PROTIV NESANICE Iako je dugo bila osporavana, pokazalo se da hipnoza može zaista da bude blagotvorna za one koji imaju problema sa spavanjem Istraživanje švajcarskih naučnika sa univerziteta u Frajburgu pokazuje da primjena hipnoze može u značajnoj mjeri da popravi kvalitet sna. Prema njihovim nalazima, slušanje trinaestominutne trake s hipnotičkim sugestijama je kod 70 uključenih ispitanica koje su pokušavale da zaspu, rezultiralo skraćivanjem trajanja budnosti za dvije trećine. Pored toga, zabilježeno je i 80 odsto duže trajanje dubokog sna, prema podacima koji su prikupljeni tokom pet sedmica od zdravih ispitanica starosti od 18 do 35 godina. Naučnici dodaju da su žene podložnije djelovanju hipnoze, ali vjeruju da se dobijeni nalazi mogu primjeniti i na muškarce.


IZ MEDICINE PLAVO SVJETLO EKRANA IZAZIVA NESANICU

Dugotrajni rad za računarima i drugim elektronskim napravama čiji ekrani emituju plavo svjietlo može izazvati dugoročna oštećenja vida i nesanicu, utvrdilo je istraživanje koje prenosi Daily Mail. Prema rezultatima britanskog istraživanja zbog korištenja gedžeta i rada na računarima u večernjim satima šest od deset odraslih osoba ne spava dovoljno. Glavni istraživač u projektu Ričard Vajzmen kaže kako su ti nalazi veoma zabrinjavajući. Nedovoljno sna, odnosno manje od sedam sati sna kod odraslih povećava rizik od srčanog udara, dijabetesa i raka. Plavo svjetlo tih uređaja potiskuje proizvodnju melatonina, hormona koji podstiče san, pa je važno izbjegavati ih prije spavanja.

E-CIGARETA NIJE UČINKOVITA

Američka studija provedena na malom uzroku korisnika elektronskih cigareta ne potvrđuje da taj uređaj pomaže prestanku pušenja i sugeriše potrebu za drugačijom regulacijom e-cigareta. Objavljena u listu JAMA Internal Medicine, studija koja je pratila 88 pušača e-cigareta pokazuje da nakon godinu dana korišćenja oni nisu skloniji prestanku pušenja ništa više od običnih pušača. Strani stručnjaci, međutim, dovode u pitanje valjanost studije jer je uzorak ispitanika mali i ne zna se jesu li ispitanici koristili e-cigarete kako bi prestali pušiti. Kritičari zato pozivaju da se studija Centra za kontrolu, istraživanje duvana i edukaciju Univerziteta iz San Franciska, dopuni temeljnom studijom.E-cigarete prvi je put uvela Kina 2004., a tržište je od tada naraslo na industriju od 2 milijarde dolara. Uređaji na baterijsko punjenje omogućavaju korisnicima da udišu nikotinske pare bez štetnog katrana i ugljen dioksida sadržanih u duvanu.

KAFA S MLIJEKOM UBIJA DEJSTVO ANTIBIOTIKA I najmanja količina mlijeka koja se sipa u kafu dovoljna je da umanji ili čak potpuno blokira efekat nekih antibiotika i ljekova, upozoravaju njemački farmaceuti. Razne kombinacije hrane i ljekova mogu imati brojne neželjene efekte, ali većina ljudi nikad ne bi pomislila da je jedan od “krivaca” za to i mlijeko. Predstavnici njemačkog Udruženja ljekara objasnili su da se kalcijum iz mlijeka u probavnom traktu vezuje za određene ljekove, stvarajući slabije topljive spojeve koje krvotok ne uspijeva da apsorbuje. Zbog toga njemački ljekari upozoravaju kupce da posle uzimanja antibiotika i ljekova protiv nastanka i širenja osteoporoze sačekaju dva sata prije konzumiranja kafe s mlijekom. Takođe, grejpfrut bi trebalo da izbjegavaju pacijenti koji uzimaju ljekove za regulaciju nivoa holesterola u krvi i one za jačanje imunog sistema, kao što su na primjer ljekovi koji se uzimaju posle transplantacije organa.

09


U cilju učvršćivanja saradnje nacionalnih agencija za ljekove

POTPISAN MEMORANDUM O RAZUMJEVANJU I SARADNJI Crnogorska agencija za ljekove i medicinska sredstva bila je domaćin Regionalnom sastanku koji je održan 2. juna. Na sastanku su prisustvovali ministar zdravlja u Vladi Crne Gore, zvaničnici CALIMS-a, ali i predstavnici iz nacionalnih agencija za ljekove iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije.

Dr Milorad Drljević

U prostorijama CALIMS-a upriličen je sastanak povodom potpisivanja Memoranduma o razumjevanju i saradnji. Osim svečanog dijela, sastanak je organizovan u cilju razmjene iskustava nacionalnih agencija, a tim povodom je organizovan okrugli sto na temu „Uloga nacionalnih autoriteta u dostupnosti ljekova pacijentima“. - Ovaj memorandum će omogućiti redovne sastanke najodgovornijih ljudi naših institucija, koji će analizirati učinke i mogućnosti unaprijeđenja saradnje. Omogućiće i zajedničko kandidovanje stručnih i naučnih projekata koji će obezbjediti povećanje kapaciteta naših institucija. Takođe planiramo da formiramo mrežu kontakt osoba koje će biti u mogućnosti da stvore neophodne uslove za razvoj saradnje – rekao je direktor CALIMS-a dr Milorad Drljević. - Izražavam zavalnost u ime CALIMS-a što je naša zemlja izabrana da bude domaćin ove inicijative i da se prvi koraci naprave upravo u Podgorici. Osim toga, našem zadovoljstvu doprinosi još nekoliko značajnih stvari. Zaokružujemo petogodišnjicu rada naše agencije, završili smo useljenje u naš novi

10

Prof. dr Miodrag Radunović

objekat, a kao veliki poslovni uspjeh ističemo to što smo po prvi put u Crnoj Gori izdali Registar ljekova – kazao je dr Drljević. Svečanom potpisivanju ugovora prisustvovao je i ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović koji je ukazao na značaj rada CALIMS-a u crnogorskom zdravstvenom sistemu. - Jedan od naročito važnih stubova zdravstvenog sistema je Agencija za ljekove i medicinska sredstva, koja svoj rad od osnivanja temelji na principima Dobre regulatorne prakse, a koju je usvojila i koju razvija uz svesradnu pomoć agencija iz okruženja, koje su joj svojim iskustvom i znanjem nesebično pomagale u prethodnom periodu. Danas u oblasti ljekova i medicinskih sredstava Ministarstvo zdravlja ima ustanovljenu regulativu koja je u velikoj mjeri usaglašena sa regulativom Evropske unije, a koja je i u saglasju sa regulativama zemalja okruženja, upravo imajući u vidu tržište ljekova koje u najvećoj mjeri u okruženju dijelimo - kazao je ministar Radunović. - Rezultati dosadašnjeg rada naše Agencije, koja je nedavno proslavila pet godina postojanja, više su nego evidentni sa stanovišta kvaliteta i bezbjednosti medicinskih proizvoda koji se nalaze na tržištu u Crnoj Gori. Naime, danas svi ljekovi prolaze


kroz ocjenjivačke procese u Agenciji, po standardima koje predviđa evropska regulativa. Kroz sistem farmakovigilance koji Agencija razvija, ljekari i zdravstvene institucije su u mogućnosti da na jednom mjestu imaju informacije o bezbjedonosnim profilima ljekova, kao i da u najbržem roku budu obavješteni o preduzetim bezbjedonosnim mjerama u slučajevima identifikovanja problema u kvalitetu, bezbjednosti i efikasnosti ljekova. Kroz mnoge aktivnosti Agencije i pacijenti su danas sve više informisani i svjesni rizika nepravilne upotrebe ili zloupotrebe ljekova – upozorio je ministar Radunović. Nakon potpisivanja sporazuma dr Drljević predstavio je rad agencije u proteklih pet godina. - Naša Agencija je relativno mlada, osnovana je 2008. godine sa desetak zaposlenih i poslovala je kao Uprava za ljekove. CALIMS je najmlađa institucija u zdravstvenom sistemu Crne Gore, a najmlađa regulatorna agencija sa takvim nadležnostima u regionu. Naše nadležnosti se odnose na registraciju ljekova, izdavanje dozvola za proizvodnju i promet ljekova na veliko, klinička ispitivanja, farmakovigilancu, izdavanje sertifikata dobre proizvodne, distributivne i kliničke prakse, upis medicinskih sredstava u registar itd. - Iako u Evropi ovakve agencije postoje još od šezdesetih godina prošlog vijeka, mi slavimo petu godišnjicu rada, a tek od skoro smo u novim prostorijama. Za kratko vrijeme smo uspjeli da se pozicioniramo u crnogorskom zdravstvenom sistemu. Agencija nije zdravstvena ustanova, ali uspješna realizacija njenih nadležnosti je veoma važna za javno zdravlje. Svakako da je očuvanje javnog zdravlja glavni cilj CALIMS-a pa se trudimo da to i obezbjedimo kroz niz stručnih i regulatornih poslova koji dozvoljavaju na tržištu samo kvalitetne, bezbjedne i efikasne ljekove – rekao je dr Drljević. - Nijedan proizvod nije bez rizika, ali uz temeljnu provjeru samo oni ljekovi i medicinska sredstva kod kojih je korist veća od rizika mogu biti na raspolaganju građanima. Uspijevamo da ostvarimo partnerstvo i povjerenje sa svim stručnim institucijama, trudimo se da radimo na povećanju kapaciteta i dosta pažnje posvećujemo kvalitetnim kadrovima. Imamo listu eksperata, saradnika sa kojima organizujemo kontinuirane edukacije, seminare, konkurse... Do sada smo imali 1600 ekspertskih dana edukacije, što ide u prilog činjenici koliko o tom dijelu vodimo računa. Radimo u okviru osam odjeljenja, a osim toga postoje i četiri eksterne komisije. Dr Drljević je pojasnio način na koji se može pristupiti portalu CALIMS-a i prijaviti neželjeno dejstvo lijeka, budući da su svi procesi u Agenciji informatizovani i omogućavaju konstantu

komunikaciju sa građanima i predstavnicima institucija sa kojim sarađuju. Na portalu je moguće naći zakone, pravilnike, register ljekova i medicinskih sredstava, informacije o kliničkim ispitivanjima, a pretrage se mogu vršiti po više kriterijuma. Takođe, Agencija u okviru sistema farmakovigilance redovno šalje pisma zdravstvenim radnicima kojih je ove godine bilo 41. Kako je pojasnio dr Drljević, na sajtu je dostupan elektronski registar CALIMS-a i publikacije koje agencije izdaje. Veoma važan projekat koji CALIMS realizuje je povezivanje sa informacionim sistemom Fonda za zdravstveno osiguranje a preko njega i sa svim zdravstvenim ustanovama koje su u ovaj sistem umrežene. Projekat će omogućiti da svim zdravstvenim radnicima bude dostupan elektronski registar ljekova koji se kreira u CALIMS-u i sadrži niz podataka za svaki lijek u prometu u Crnoj Gori, koji su neophodni za njegovo adekvatno propisivanje i izdavanje: - U planu nam je da počnemo sa slanjem poruka i alerta zdravstvenim radnicima o važnim pitanjima vezanim za kvalitet i bezbjedonost ljekova u prometu, direktno putem zdravstvenog infromacionog sistema. O važnosti ovakvog načina povezivanja i komunikacije putem infromacionog sistema, najbolje govori podatak da najveći broj prijava na neželjena dejstva ljekova imamo od institucija koje imaju mogućnost elektronskog prijavljivanja. Na ovaj način planiramo i bolje praćenje potrošnje ljekova u zdravstvenim ustanovama. Naša Agencija posjeduje sertifikat o standardu ISO 9001 koji smo prvi put dobili 2010. godine, a resertifikovali u oktobru 2013. godine. Takođe smo i prva državna institucija koja posjeduje sertifikat 27001 o standardu kvaliteta i bezbjednosti informacionih tehnologija. - Razvoj visokih tehnologija u Agenciji se ogleda kroz ideju da se formira centar za detekciju falsifikovanih ljekova koji se realizuje u saradnji sa Univerzitetom Crne Gore. Agencija ostvaruje i uspješnu internacionalnu saradnju, u prvom redu sa Evropskom agencijom za ljekove, kroz IPA projekat od 2010 godine, kao i sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom. U toku je realizacija IPA projekta sa Ministarstvom ekonomije koji je podržan od strane Evropske unije u okviru koga se, zajedno sa ekspertima iz EU, intezivno radi na daljoj harmonizaciji crnogorske legislative sa EU acquis-om u oblasti ljekova i medicinskih sredstava. Potpisani memorandum je dokaz o važnosti saradnje i uloge susjednih zemalja u radu naše agencije. Pred nama su veliki izazovi, a učenje, implementacija i razumjevanje je ono čime ćemo se voditi na putu do ispunjenja naših ciljeva - zaključio je dr Drljević. Draženka Laketić

11


U organizaciji CALIMS-a

Održana radionica o borbi protiv falsifikovanih ljekova U skladu sa aktivnostima definisanim Protokolima o saradnji koje je Agencija za ljekove i medicinska sredstva potpisala sa Upravom carina, Upravom za inspekcijske poslove, Upravom policije i Zavodom za intelektualnu svojinu, u srijedu, 11. juna, u prostorijama CALIMS-a održana je multidisciplinarna radionica o problemu falsifikovanih ljekova. Radionica je organizovana uz podršku IPA projekta „Razvoj infrastrukture kvaliteta i metrologije“ i okupila je brojne učesnike iz navedenih institucija. Moderator skupa, mr ph Željka Bešović, zahvalila se svima na prisustvu i prepoznatom značaju ove radionice. Po njenim riječima, u svim institucijama već je prepoznato da je u pitanju globalni problem koji ima višestruke implikacije, kako na javno zdravlje tako i na uticaj i zaštitu intelektualne svojine, komercijalne interese industrije, a osim toga dovodi i velikih izdataka i do gubitka povjerenja u zdravstveni sistem jedne zemlje. - Nadamo se da će ovo biti samo jedna od mnogih radionica, i prilika da razmjenimo iskustva i znanja u ovoj oblasti. Prvi koraci u saradnji su već napravljeni potpisivanjem protokola i prepoznavanjem ovog problema od strane institucija – kazala je Bešović. Na skupu je govorio i direktor Agencije za ljekove dr Milorad Drljević. - Ovo je prvi sastanak ovih institucija, a samim tim i najznačajniji, pošto ovim gradimo temelje onoga što ćemo raditi u borbi protiv falsifikovanih ljekova. Svi bi trebalo da damo doprinos u borbi sa ovim problemom u Crnoj Gori i da damo doprinos u globalnoj borbi protiv falsifikovanih ljekova. Prema podacima SZO, oko 15% ljekova koji se nalaze u prometu predstavljaju falsifikovani ljekovi. Procenat falsifikovanih ljekova se kreće od 1% u Evropskoj uniji i sve do 50% u slabo razvijenim zemljama, posebno u Africi i Južnoj Aziji. Procenat prisutnosti direktno zavisi od razvoja nacionalnih autoriteta i organizovanosti institucija u borbi protiv ovog problema. Iz godine u godinu raste

12

Mr ph Željka Bešović

Dr Vesna Koblar broj falsifikovanih ljekova koji se otkrivaju; prema Institutu za bezbjednost ljekova porast broja otkrivenih ljekova je impozantan i kreće se za neke ljekove poput onih za kardiovaskularnih bolesti i do 200% u odnosu na prethodne godine. Kod ljekova kojima se liječe problemi centralnog nervnog sistema taj procenat se kreće do 120%. Falsifikovani ljekovi mogu do pacijenata stići na


različite načine; kanalima sive ekonomije, ali i nekim kao što je online prodaja. Takav način može omogućiti protok od 50% falsifikovanih ljekova u nekim regijama, u Americi posebno. I u Evropi postoje online apoteke, ali se ljekovi izdaju na osnovu recepta ljekara. U našoj zemlji zakon ne prepoznaje takve apoteke, ali primjeri iz prakse pokazuju da nismo imuni na to. Nedavno smo dobili informaciju od multinacionalne farmaceutske kompanije, da je jedan naš državljanin procesuiran nakon višegodišnje istrage zbog prodaje falsifikovanih ljekova u zemljama Evropske unije. Kroz tu akciju je prikupljena velika količina dokaza i o tome je informisana naša Uprava policije i Agencija za ljekove i medicinska sredstva – pojasnio je dr Drljević situaciju u svijetu i kod nas. - Posljedice upotrebe falsifikata su nemjerljive. Mogu se kretati od najblažih alergijskih reakcija pa do teških komplikacija koje mogu izazvati smrt. Takođe, falsifikovani ljekovi mogu uskratiti dragocjeno vrijeme za liječenje neke bolesti. Motivi zbog kojih se ljudi bave falsifikovanjem ljekova su finansijske prirode. Distribucijom falsifikovanih ljekova mnogo više se zarađuje nego distribucijom narkotika, a uložena suma novca se uvećava za nekoliko puta- objasnio je motive distribucije i posljedice korišćenja falsifikovanih ljekova dr Drljević. - Ne možemo reći da u Crnoj Gori nema falsifikovanih ljekova. Zbog pronađenih falsifikata u zemljama regiona moramo pretpostaviti da ih imamo i kod nas i zato smo organizovali ovu radionicu. Imamo u planu da zajedno formiramo nacionalno tijelo i donesemo plan aktivnosti. Usvojili smo strategiju razvoja CALIMS-a u okviru koje je planirano i formiranje Centra za

borbu protiv falsifikovanja ljekova, koji će biti zasnovan na novoj tehnologiji rentgen difrakcije i fluorescencije, što do sada nije rađeno u regionu. Očekujemo da ćemo postati jedna oaza u borbi protiv falsifikovanih ljekova. Očekujemo da usvojimo zaključke koji će omogućiti ovakvu borbu u skladu sa iskustvima zemalja Evropske unije – kazao je dr Drljević. Na radionici je govorio i direktor Uprave carina Vladan Joković. - Svima je poznata činjenica da su ljekovi i medicinska sredstva, farmaceutske sirovine, otrovne materije i kozmetički proizvodi sve više predmet krivotvorenja i sličnih kriminalnih radnji koje se dešavaju u procesu proizvodnje, distribucije, uvoza, izvoza, skladištenja i snabdijevanja pomenutim proizvodima. Najčešće radnje su falsifikovanje, ilegalna trgovina, stavljanje u promet ljekova bez dozvole i nezakonito obavljanje profesije. Sva navedena djela imaju zajedničku karakteristiku, ugrožavanje zdravlja. Osim primarnog uticaja ove pojave imaju i negativan utiacj na ekonomiju, jer se izbjegava plaćanje obaveza i utiče na razvoj organizovanoh kriminala. Stoga u borbu protiv ovih nedozvoljenih radnji moraju biti uključene sve institucije iz više oblasti, prije svega zdravstva, carine, policije, zakonodavstva, sudova… Posebno je izražen problem prodaje ljekova preko interneta. U borbi protiv falsifikovanih ljekova Uprava carina je, saglasno svojoj institucionalnoj poziciji, na prvoj liniji odbrane. U tom smislu nadležni smo za zaštitu prava intelektualne svojine. Kontrole sprovodimo kako po zahtjevu nosilaca prava tako i po službenoj dužnosti. Aktivnosti koje je Uprava carina sprovodi samostalno, kao i u saradnji sa EU i raznim međunarodnim

13


organizacijama, usmjerene su na jačanju kapaciteta i unapređenju saradnje sa nadležnim državnim organima – predstavio je ulogu Uprave carina u borbi protiv falsifikovanih ljekova gospodin Joković. U ime Zavoda za intelektualnu svojinu govorio je direktor dr Novak Adžić. - Krivotvorenje i piratstvo posebno pogađaju industriju ljekova i medicinskih proizvoda. Borba protiv ovog problema znači borbu protiv organizovanog kriminala i borbu protiv svega onoga što ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi. Krivotvorenje ljekova u svijetu intelektualne svojine povezano je sa žigovnim i patentnim pravom. U patentnom pravu tijesna je veza između CALIMS-a i zavoda kod dodjeljivanja sertifikata o dodatnoj zaštiti. Bitna je funkcija podizanja svijesti građana o zaštiti intelektualne svojine, važnosti poštovanja prava koje on štiti i mogućim opasnostima koje omogućava širenje falsifikovanih ljekova. Raznim kampanjama i promotivnim aktivnostima svih institucija u koherentnom djelovanju doprinijećemo senzibilisanju javnosti u smislu spoznaje ovog problema i u borbi protiv krivotvorenja u medicinske svrhe – kazao je dr Adžić. U ime Uprave za inspekcijske poslove na radionici je govorio pomoćnik direktora Spaso Popović. - Uprava za inspekcijske poslove je u novoj sistematizaciji predvidjela tri radna mjesta isključivo za farmaceutske inspektore. U tom dijelu, uvažavajući značaj čitave farmaceutske industrije nadam se da ćemo zajedno sa Agencijom za ljekove kvalitetno obučiti te ljude. Imamo odličnu saradnju i sa drugim institucijama u državi kako bismo mogli da riješimo problem falsifikovanih ljekova – rekao je gospodin Popović. Predavanje u okviru kojeg su predstavljeni podaci prikupljeni u CALIMS-u o falsifikovanim ljekovima održala je mr ph Milena Adžić. - Falsifikovani lijek, po definiciji usvojenoj u Crnoj Gori je lijek koji je u cilju prevare pogrešno obilježen s obzirom na indentitet i/ili porijeklo, može sadržati ispravne ili pogrešne sastojke u odnosu na deklarisani sastav. Falsifikovan lijek može biti bez aktivnih supstanci ili sadržati njihove pogrešne količine i biti u pogrešnom ili falsifikovanom pakovanju. Neki od podataka o pogubnom uticaju falsifikovanih ljekova uključuju i slučajeve falsifikovane vakcine protiv meningitisa u Nigeriji, od čijih je posljedica umrlo više od 2500 ljudi, od čega većinom djeca, i više stotina smtrnih slučajeva zbog upotrebe falsifikovanih ljekova u Panami i Kini. Posljedice su nemjerljive, i potrebno je da se ojača saradnja svih nadležnih institucija, kako na nacionalnom tako i na evropskom nivou kako bi suzbijali trend povećanog broja prijava falsifikovani ljekova na tržištu – pojasnila je mr ph Adžić. Predavanje na temu „Postupanje carinskog organa u oblasti zaštite prava intelektualne svojine“ održala je Lidija Vukčević. Iz Zavoda za zaštitu intelektualne svojine o patentima i zaštiti žiga govorile su Vesna Nikčević i Vanja Jurišević. Predavanje o borbi protiv ulaska falsifikovanih ljekova u legalne tokove u okviru Evropske unije održala je gošća iz Slovenije, ekspert za farmaceutska regulatorna pitanja, dr Vesna Koblar. - Zakonska načela su ono što nam je potrebno, ali osnovni problem koji imamo je onaj koji se tiče zaštite zdravlja. U Evropi je 2011. godine donijeta Direktiva o borbi protiv ulaska falsifiko-

14

vanih ljekova u legalni distribucijski lanac zbog sve učestalijih prijava o takvim pokušajima. Problem predstavlja i to što se više ne falsifikuju samo lifestyle ljekovi već i lifesaving, među kojima najčešće onkološki. Farmaceutske kompanije žele da zaštite svoje interese, zbog ogromnog truda, vremena i novca uloženog u dobijanje patenta za neki lijek. Od 5000 početnih supstanci za dobijanje novog lijeka, samo pet dođe do završne faze, a samo jedna završi na tržištu. Osim ogromnih ulaganja potrebno je zadržati i povjerenje korisnika i obezbjediti distribuciju onih ljekova koji su djelotvorni – kazala je dr Koblar. - Na početku se internet nije pominjao kao tržište koje bi trebalo biti pravno zaštićeno, jer se Evropska unija nikad nije bavila maloprodajom, već je to bila nadležnost nacionalnih institucija. Prvi put, nakon implementacije direktive iz 2011. godine, na posebne načine su počele kontrole internet ili e-prodaje ljekova i postavljeni su pravni standardi na nadnacionalnom nivou. Svaka zemlja, ukoliko pristane da na svom tržištu registruje e-apoteke moraće takvih standarda i da se pridržava, a uz to i da donese određene nacionalne zakone – objasnila je način e-prodaje dr Koblar. Završno predavanje održala je mr ph Željka Bešović, koja je izrazila zadovoljstvo zbog uspješnosti održane radionice koja je povezala zvaničnike institucija koji će se u budućnosti sve više baviti ovim problemom, i prezentirala zaključke skupa. - I države sa najuređenijim regulatornim sistemom u oblasti ljekova i medicinskih sredstava imaju problem sa falsifikovanim ljekovima. Činjenica da su u regionu otkriveni falsifikovani ljekovi nas upozorava da statistika nije možda naše realno stanje. To što takvi ljekovi nisu otkriveni u Crnoj Gori ne znači da ne postoje i zato u oblasti edukacije i harmonizacije sa evropskim legislativama moramo uvijek napredovati. Sljedeći važan korak je formiranje mreže kontakt osoba i institucionalizacija ovakvog tijela u skladu sa pozitivnim evropskim i regionalnim praksama. Veoma važna aktivnost CALIMS-a, koja je planirana u saradnji za Univerzitetom Crne Gore, je i uspostavljanje Centra za detekciju falsifikovanih ljekova koja bi posjedovala laboratoriju za provjere. U takvoj laboratoriji, po sistemu otiska prsta mogli bi da utvrdimo da li se radi o originalnom lijeku, a kako takva tehnika nije razvijana u zemljama u okruženju, postoji mogućnost formiranja Regionalnog centra za detekciju falsifikovanih ljekova. Posebno važan korak u borbi protiv ovog problema je podizanje svijesti javnosti o opasnosti od prisustva falsifikovanih ljekova i rizicima od nabavke ljekova izvan legalnog lanca distribucije, čime se višestruko povećava rizik od izloženosti falsifikovanom lijeku – najavila je mr ph Bešović neke od planiranih aktivnosti CALIMS-a. Nakon radionice održana je diskusija na kojoj su zvaničnici institucija razgovarali o načinu na koji mogu biti djelotvorniji u borbi protiv falsifikovanih ljekova kako na nacionalnom tako i na regionalnom nivou.

Draženka Laketić


Racionalizacija potrošnje ljekova neće ugroziti njihovu dostupost

PREDSTAVLJENA ANALIZA POTROŠNJE

LJEKOVA U CRNOJ GORI U prostorijama Fonda za zdravstveno osiguranje 11. juna održana je konferencija za novinare na kojoj su predstavljeni rezultati Analize potrošnje ljekova u apotekama i javnim zdravstvenim ustanovama. Tim povodom govorio je dr sc Kenan Hrapović, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore. - Analiza potrošnje ljekova i medicinskih sredstava za potrebe javnog zdravstva, koju je uradio Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore za 2011, 2012 i 2013. godinu, ukazuje na trend povećanja potrošnje. Ukupna potrošnja ljekova i medicinskih sredstava koja se isporučuju preko apotekarske ustanove Montefarm za potrebe sistema javnog zdravstva u Crnoj Gori u 2013. godini iznosila je nešto preko 40 miliona eura, što u odnosu na 2012. predstavlja povećanje od skoro 9%, a u odnosu na 2011. od oko 12% – kazao je Hrapović. - U 2013. godini realizovano je 3.446.382 recepta, što znači da je svaki građanin realizovao u prosjeku po 5.8 recepta, a ta cifra je za 28% veća u odnosu na 2011. godinu i 9.36% veća u odnosu na 2012. godinu – istakao je Hrapović. Za pojedine grupe ljekova, po mišljenju Hrapovića, realizovan je veliki broj recepta u odnosu na broj stanovnika. To se posebno odnosi na ljekove iz grupe „J”, sistemski antiinfektivne ljekove, odnosno antibiotike, za koje je u prosjeku svaki pacijent realizovao po jedan recept. – Kod ljekova iz grupe „N”, za centralni nervni sistem, realizacija je takva da je svaki punoljetni građanin realizovao po jedan recept iz te grupe. Takođe. decembar je mjesec sa najvećim brojem izdatih ljekova, jer pacijenti imaju naviku da prave zalihe ljekova zbog praznika – kazao je Hrapović. Po njegovim riječima kontrolom izdavanja ljekova, osim

16


Ministarstva zdravlja i Fonda za zdravstveno osiguranje, moraju se baviti i direktori ustanova u kojima se ljekovi propisuju. Osim FZO i resornog ministarstva, neophodno je da se kontolom izdavanja ljekova na recept bave i komisije za kontrolu kvaliteta obrazovane u zdravstvenim ustanovima. - Fond za zdravstveno osiguranje je preduzimao i preduzimaće određejne mjere u cilju racionalizacije potrošnje ljekova, izdavanja ljekova i potrošne medicinske opreme. Nadležnom ministarstvu je dostavljena urađena Analiza o potrošnji ljekova kako bi se radila eksterna kontrola preko Direktorata za kontolu kvaliteta. Analiza je dostavljena i AU Montefarm, čiji su članovi učestvovali u njenoj izradi. Osim toga, potrebno je da zdravstvene ustanove izrade akcione planove na osnovu kojih će vršiti kontrolu potrošnje ljekova i potrošnog medicinskog materijala. U Fondu za zdravstveno osiguranje nam nedostaje stručnog kadra. Imamo samo dva ljekara koji se bave kontolom potrošnjom ljekova, tako da nam to predstavlja problem. U skladu inteziviranja kontrole potrošnje, a u saradnji sa Farmaceutskom komorom Crne Gore, organizovaćemo više edukativnih radionica za ljekare koji imaju pravo za propisivanje ljekova na recept. Sve uvedene mjere nemaju za cilj smanjenje dostupnosti ljekova, već samo njihovu racionalniju potrošnju – kazao je Hrapović. Kako je naveo Hrapović, FZO svake godine predlaže Vladi da se sredstva za rijetke bolesti i transplantacije ograna planiraju izvan sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, na nivou centralnog budžeta države ili pri budžetu Ministarstva zdravlja, što do sada nije realizovano iako u okruženju i u drugim evropskim zemljama već postoji takav sistem.

Na konferenciji je govorio i ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović. - Ono što je zabrinjavajuće je da je Analiza pokazala da postoji trend rasta potrošnje ljekova. Najviše ljekova se izdaje za kardiovaskularne bolesti, a u finansijskom smislu najviše se izdvaja za liječenje malignih oboljenja. Radili smo analizu za 20 ljekara koji propisuju najviše recepta. Doktor sa najviše propisanih recepta je za jednu godinu izdao 24.840 recepta, što bi značilo 86 recepta dnevno, ako se računa da je radio i svake subote. Ako uzmemo u obzir da na nekim receptima postoje i dva pakovanja lijeka, vidimo koliko neracionalno se izdaju ljekovi - kazao je ministar Radunović. U ime apotekarske ustanove "Montefarm" na konferenciji za novinare govorio je njen direktor dr Budimir Stanišić, koji ističe bitnu činjenicu finansijske analize, odnosno, da su nabavne cijene snižene u odnosu na prethodne tri godine i da to pokazuje da je potrošnja ljekova veća. - Urađene su analize izdatih kutija na recept za period od prvih pet mjeseci u našim apotekama. Broj izdatih kutija oko 70 hiljada veći u odnosu na isti period prošle godine - kazao je dr Stanišić. - Ono što bi trebalo da nas zabrine je epidemija malignih bolesti i povećanje troškova na svim nivoima kada je u pitanju liječenje ove bolesti – dodao je dr Stanišić. Osim predstavljanja analize, dr Stanišić najavio je da će petovalentne vakcine opet biti dostupne u Crnoj Gori od sredine jula. Draženka Laketić

17


Osmijeh je najčešće korišćen izraz lica.

Ljudska kost je jaka kao granit. Blok kosti veličine kutije šibica može podnijeti težinu od 9 tona – to jest, četiri puta više od betona.

Svaki bubreg sadrži milion individualnih filtera. U prosjeku, oni filtriraju oko 1,3 litara krvi po minuti, a izbace do 1,4 litara urina dnevno.

Jedno krvno zrnce napravi potpuni krug u tijelu za samo 60 sekundi.

Fokusni mišići očiju se pokrenu oko 100.000 puta na dan. Da bi mišići nogu postigli isto, trebali bi hodati 80 km svaki dan.

Težina tipičnog ljudskog mozga iznosi oko 1,4 kg. Mozak sadrži nekoliko milijardi neurona spojenih stotinama triliona sinapsi.

18

Oči primaju oko 90% svih informacija, što nas u osnovi čini vizualnim stvorenjima.


Ljudske usne su crvene zbog prisustva mnogobrojnih kapilara koji se nalaze ispod kože.

Nervni impulsi putuju do i iz mozga brzinom od 274 kilometra na sat.

Najčešća krvna grupa u svijetu je nulta krvna grupa.

0 Nemoguće je da čovjek sam sebe golica.

Što je hladnija soba u kojoj spavate, to su veće šanse da ćete imati loše snove.

Potrebno je 17 mišića da se nasmijete i 43 da se namrštite.

Najveći unutrašnji organ kod čovjeka je tanko crijevo. Iako se tako zove, ono je četiri puta veće od visine prosječne osobe.

19


Predstavljeni rezultati skrininga tumora debelog crijeva U Institutu za javno zdravlje 16. juna predstavljeni su rezultati skrininga raka debelog crijeva, koji se odvija u sklopu Nacionalnog programa za kontrolu raka, usvojenog 2011. godine

Po riječima ministra zdravlja, prof. dr Miodraga Radunovića, skrining raka debelog crijeva je prvi nacionalni projekat ove vrste, sproveden nakon uspješnog pilot projekta, u Crnoj Gori. - Po podacima iz prošle godine došli smo do rezultata koji su bolji od očekivanih. Ovaj program je pokazao svoju opravdanost time što smo uspjeli da nekim ljudima ukažemo pomoć i prije nego su oboljeli od kolorektalnog karcinoma. Ukupan registar karcinoma debelog crijeva broji 217 pacijenata prosječne starosti od 63-71 godinu, od čega je 128 muškaraca i 89 žena. Od tog broja samo u 40% slučajeva je karcinom dijagnostifikovan lokalno, a to je kod 67 pacijenata, dok su 44 pacijenta sa oboljenjem regionalnih limfnih čvorova. Inicijalna metastatska bolest dijagnostifikovana je kod trećine pacijenata tj. kod 54 bolesnika – predstavio je podatke o kolorektalnom karcinomu ministar Radunović. - Implementacija ovog programa je započeta 1. juna 2013. godine, i po smjernicama koje pratimo obuhvatili smo asimptomatsku populaciju od 60-64 godine. Cilj nam je da smanjimo smrtnost i oboljevanje od raka debelog crijeva za 15% u roku od 5 godina od početka programa. Osim toga, cilj skrininga je da se kolorektalni karcinom otkrije u ranoj fazi, čime bi izliječenje bilo moguće za 85% pacijenata. Očekivani procenat odziva je oko 60%, a mi smo tu cifru premašili jer se oko 69% građana odazvalo pozivima izabranih ljekara – kazao je ministar Radunović. U 15 opština u kojima je sproveden skrinig, ciljna populacija programa starosti od 60-64 godine obuhvata 21.720 učesnika. Dosad se pozivu odabranih ljekara odazvalo 13.344 pacijenta. - Na osnovu analize 8.190 vraćenih rezultata, 821 pacijent

20


je pozitivan, što je 10.02%. Prošle godine je obavljeno 568 kolonoskopija u tri endoskopska centra u Podgorici, Cetinju i Meljinama. Stopa kompletiranih kolonoskopija iznosi 92%, što je veoma dobar rezultat – rekao je ministar Radunović. - Sa jednim ili više polipa bila su 174 pacijenta, što znači da je svaki treći pacijent koji je obavio kolonoskopiju bio sa visokim stepenom displazije, što bi dovelo do pojave malignog oboljenja u roku od godinu do dvije – upozorava ministar predstavljajući dobijene rezultate. Kako je naveo ministar Radunović, značaj programa nije samo u otkrivanju karcinoma već i u otkrivanju polipa koji vode ka obolijevanju od kolorektalnog karcinoma. - Program osim svih predstavljenih ciljeva je i edukativnog karaktera. Uspjeli smo da utičemo na svijest građana da se redovno kontrolišu. Nastavićemo sa implementacijom programa koji će biti proširen na sve opštine u Crnoj Gori i proširićemo starosnu granicu na uzrast od 59-64 godine. Ovom prilikom se zahvaljujem društveno odgovornoj kompaniji Telekom koja je putem sms poruka i govornih aparata pozivala građane na pregled kod izabranih ljekara, i kompaniji PharmaSwiss, koja je obezbijedila određene preparate za čišćenje debelog crijeva. Obje kompanije su spremne da u nastavku pomognu program, što nam je veoma značajno – rekao je ministar Radunović. Prema riječima dr Olivere Sekulić, nacionalnog koordinatora za implementaciju skrining programa ranog otrkivanja karcinoma debelog crijeva, pregledi koji se vrše su preventivni i namijenjeni asimptomatskoj populaciji u vezi sa digestivnim traktom. - Prije svega, pozivaju se građani određene starosne dobi koji nemaju nikakve simptome. Građani su u proteklom period pozivani od strane izabranih ljekara na intervjue u ambulantu, a u razgovoru je bilo potrebno ustanoviti da li pacijent ima nekakvih

tegoba. Testove koji su veoma senzitivni su radili pacijenti bez ikakvih simptoma i prethodnih oboljenja u vezi sa digestivnim traktom. Test koji se radi je imunohistohemijski i može otkriti skriveno krvarenje u malim količinama – pojasnila je dr Sekulić. - Pacijenti koji su pozitivni na test upućivani su na kolonoskopiju. Iako ova metoda pripada invazivnoj dijagnostici, pregled je veoma komforan, a radi se sa fleksibilnim instrumentom. Tim putem se može pregledati kompletno debelo crijevo sve do mjesta gdje se ono spaja sa tankim crijevom. Osim što je dijagnostička metoda, ovim putem se mogu ukloniti otkriveni polipi i analizirati sluznica putem biopsije – kazala je dr Sekulić. Rezultate skriniga i detalje procedura predstavila je dr Đurđica Ostojić, koordinatorka Programa u Institutu za javno zdravlje. - U period od godinu dana u 14 domova zdravlja u 15 opština 185 timova izabranih ljekara je pozivalo pacijente kako bi obavili neophodne razgovore. Nakon toga, pacijentima je objašnjeno kako se testovi koriste. Vraćene tube su analizirane u Institutu za javno zdravlje. Prednosti ove metode su što je u pitanju veoma specifičan test koji u 98% slučajeva daje tačne rezultate – kazala je dr Ostojić. - Takođe, ne postoje nikakve restrikcije u ishrani i ljekovima, što bi uticalo na broj onih koji se odlučuju na testiranje. Dobijeni rezultati se dostavljaju izabranom ljekaru. U slučaju da je test negativan, pacijenti se opet pozivaju na testiranje nakon dvije godine. Pacijente sa pozitivnim rezultatom testa ljekari upućuju na kolonoskopiju. Takvu vrstu pregleda obavljalo je osam timova, a nakon toga dobijene rezultate iz uzoraka biopsije analizirala su četiri stručnjaka iz oblasti patohistologije - pojasnila je proceduru obavljanja skriniga dr Ostojić. Draženka Laketić

21


MALIGNA OBOLJENJA Prim. dr Nada Cicmil Sarić Medikalni onkolog sa Klinike za onkologiju u Kliničkom Centru Crne Gore Predavanje, American Corner, Podgorica Onkologija je nauka koja se bavi dijagnostikom, liječenjem i prevencijom malignih bolesti. Ako se po grčkom korijenu riječi hirurgija naziva vještinom rada ruku, onda bi za onkologiju mogli reći da je vještina manipulisanja malignim bolestima. Do danas je otkriveno preko 200 različitih vrsta malignih oboljenja, a više od 10 miliona ljudi širom svijeta je oboljelo od neke vrste maligne bolesti. Postoje hematološki maligniteti; oni koji obuhvataju limfne žlijezde i krv koje liječi hematologija. Sva ostala maligna oboljenja liječi i prevenira onkologija. Istorija kao nauka na osnovu materijalnih dokaza registruje postojanje ćelija malignih tumora u organizmu dinosaurusa što je milionima godina unazad. Takođe, preučavanjem faraonskih mumija u ćelijama bešike i kostima pronađeni su tragovi malignih oboljenja što jasno govori o tome da ona postoje otkad je čovječanstva. Otac riječi onkologija, Hipokrat, maligna oboljenja upoređuje s rakom zbog razgranatih pipaka i načina na koji se rak kreće, nešto slično kao što bolest napreduje u organizmu. Neke teze koje je on postavio u vezi sa ovom bolešću i dan danas važe. Onkološka epidemiologija i onkologija zadnjih godina bilježe drastičan porast broja oboljelih, pa čak i najveći laik ovo može primijetiti. Zabrinjava i to da su prognoze za broj oboljelih do 2050. godine veoma loše i da teško mogu biti precizne, te da će taj broj biti vjerovatno mnogo veći od pretpostavki. Ako uporedim sa periodom kada sam ja počinjala da se bavim onkologijom, stvari su daleko naprednije. Počev od onkoloških statistika koje su nam neophodne, registara i dijagnostike koja je sve naprednija, posebno radiološka i patološka. U svijetu su odavno poznati napredni skeneri, magnetne rezonance, a još 1996. godine iz Beograda je na moju inicijativu upućen pacijent na PET skener u Milano. Posmatrajući cjelovitost djelovanja ljudskog organizma kažemo da je radiološka tehnika za onkologiju kao jedna noga

22

čovjeka, a patološka tehnika druga. Ono što time slikovito prikazujemo je da je potrebna uska povezanost između te dvije discipline da bi stvari u kliničkoj onkološkoj praksi funkcionisale onako kako bi trebalo. Ono što je veoma značajan korak u dijagnostici je histopatologija, koja je svela maligna oboljenja na nivo mikrokosmosa u kojem je moguće proučavati dijelove ćelije i odrediti terapiju koja će uticati na samo mjesto nastajanja i razvitka tumora, kako imunohistohemijskim tako i molekularno genetskim tehnologijama..


FAKTORI RIZIKA Prije svega važno je napomenuti da je ovaj trend rasta oboljelih prije svega posljedica savremenog načina života. Kao nezaobilazni faktor rizika, koji se uvijek mora izučavati je genetika. Važno je napomenuti da maligna oboljenja nisu nasljedna, samo se nasleđuje povećana sklonost za obolijevanje, pa se kao bitna referenca uzima ako je neko u porodici bolovao od neke vrste karcinoma. Poseban akcenat se stavlja na obolijevanje od karcinoma dojke kod žena, jer je tu genetika kao faktor rizika najučestalija. Bilo da je u pitanju horizontalna ili vertikalna loza, ta sklonost je veoma izražena. Osim karcinoma dojke kod žena, postoje nasljedne sklonosti ka obolijevanju od raka pluća i debelog crijeva. Danas postoje tehnike molekularne genetike koje mogu dokazati da li postoji izrazita vjerovatnoća da dođe do obolijevanja nekih potomaka što je veoma važno u prevenciji malignih oboljenja. Na žalost, te metode su veoma skupe i nama teško dostupne. Osim genetskih predispozicija moramo voditi računa i koliko smo izloženi stresu. To je nešto sa čime se svi borimo i nemamo adekvatan lijek i način da ga spriječimo, a na samom je vrhu liste faktora rizika. Važno je ne preskakati kontrolne i sistematske preglede već redovno posjećivati ljekara i bez paničnog straha jer je to svakako dodatno opterećenje u mogućem otkrivanju oboljenja. Osim toga, faktor rizika predstavlja i starenje. Samo starenje ćelija je predisponirajući faktor za obolijevanje od maligniteta. Priroda je uredila da ćelije odumiru i to je neminovnost postojanja. Zato ni u kom slučaju ne preporučujem načine na koje žene pokušavaju hormonskim terapijama da utiču na starenje. Produžavanje ciklusa i rađanje djece nakon 50. ili 60. godine višestruko povećava rizik od nastajanja karcinoma dojke. Hormoni i hormonske supstitucione terapije su nešto što održava našu mladost, ali rizici koje sa sobom nosi su nešto sa čim ne bi trebalo da se iskušavamo. Na nastajanje maligniteta utiče brz način života i neadekvatna ishrana. Sve više radimo, a sve manje vremena posvećujemo sebi. Preskačemo doručak, ručamo kad i ako stignemo i uglavnom brzu hranu koja je veoma nezdrava. Moramo stvoriti kulturu kretanja, kulturu rekreacije i prilagoditi svoj način života nekim normalnim tokovima. Takođe, rađanje prvog djeteta prije 30. godine je veoma važno. I tu plaćamo visoku cijenu što generacijama unazad žene žele da se ostvare na svim drugim poljima prije nego postanu majke, a da pritom ne razmišljaju kakav to rizik sa sobom nosi. Genetski materijal u našem organizmu se vremenom kvari, još ako ne dojimo djecu sve to doprinosi većem riziku.

Zračenja kojima smo izloženi su još jedan faktor rizika koji nas sve pogađa. Osim uređaja poput friždera i zamrzivača, televizora, izloženi smo uređajima sa jakim zračenjem u kojima prednjače mobilni telefoni. Dokazano je da je faktor rizika za nastanjanje raka testisa kod muškaraca nošenje mobilnog telefona u donjim džepovima. I to je uglavnom povezano sa mladom populacijom, od 18-35 godina. Takođe, pričanje na mobilni telefon pet puta povećava rizik nastajanja tumora na mozgu, dok je korišćenje slušalica preporučljivo. Finska je do skoro držala primat u broju mobilnih telefona po broju stanovnika, ali su donešeni određeni zakoni koji su uticali na smanjenje pa je Crna Gora vodeća u svijetu po tom kriterijumu što je svakako zabrinjavajuće. Njemačka je osnovala određeno tijelo pri Bundestagu koje se bori isključivo protiv zavisnoti od mobilne telefonije tako da postoje određeni načini smanjenja zračenja kojima smo izloženi. Ono što nam nameću modni trendovi je preplanuo ten, a ono što nam govori statistika je da je najveći broj oboljelih od karcinoma kože ili melanoma u regijama svijeta koje imaju najveći broj sunčanih dana. Da stvari budu još gore ljudima nije dovoljno nesavjesno izlaganje sunčevim zracima, pa često odlaze u solarijum i samo povećavaju rizik nastanka oboljenja. Jedan pogled ili razglednica sa naših plaža danas govore sve - na njima ne rizikujemo samo obolijevanje od tumora kože za sebe nego, još gore, i za svoju djecu. Pušenje je nešto čemu ne treba preveliko objašnjenje. Svakako da treba dodati da istraživanja o broju oboljelih pušača nikako ne mogu biti konačna, s obzirom na broj pasivnih pušača i onih koji su svakodnevno izloženi duvanskom dimu mimo sopstvene volje. Porazno je to što sam i u praksi sretala pacijente koji nakon operacije jedva čekaju trenutak kada će moći da zapale cigaretu. Ako se takve navike miješaju sa konzumiranjem alkohola onda je stanje veoma alarmantno. U svojoj dugogodišnjoj praksi još nisam srela pacijenta sa karcinomom jednjaka koji nije imao ozbiljan problem sa konzumiranjem alkohola. Ne kažem da takvi slučajevi ne postoje, ali se ja sa njima nisam sretala. Studije referentnih onko-epidemioloških instituta u svijetu pokazuju da među ženama vodeći uzrok obolijevanja od maligniteta predstavlja karcinom dojke dok je to kod muškaraca rak prostate. Po stopi smrtnosti kod muškaraca je vodeći uzrok tumor pluća, a kod žena karcinom dojke. Prilikom takvih istraživanja važno je voditi računa o kakvoj studiji se radi, o polu i starosti ispitanika, predispozicijama... NASTAVAK U SLJEDEĆEM BROJU

23


ODRŽAN II KONGRES UROLOGA CRNE GORE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM U hotelu „Avala“ u Budvi, od 13. do 16. juna, održan je II Kongres Udruženja urologa u Crnoj Gori, sa međunarodnim učešćem. Najveći broj radova posvećen je karcinomu prostate, a značajna pažnja posvećena je transplantacionom programu u Crnoj Gori. Kongres je otvorio ministar zdravlja, prof. dr Miodrag Radunović.

Na kongresu su učestvovali eminenti stručnjaci iz zemlje i inostranstva koji su, sa skoro 50 predavanja razmjenili iskustva i predstavili dijagnostičko-terapijske napretke u oblasti urologije. Na otvaranju kongresa ministar zdravlja, prof. dr Miodrag Radunović, istakao je značaj preventivnih kampanja koje su vođene u posljednjih deset godina, uz čiju pomoć je dijagnostifikovano više od 30% malignih tumora u početnom stadijumu. - Jedna od tema ovogodišnjeg Kongresa je karcinom prostate, najčešće maligno oboljenje kod muškaraca. Upozoravajući je podatak da se posljednjih 20 godina značajno pomjerila starostna granica oboljelih od ove maligne bolesti, tako da danas obolijevaju i muškarci mlađi od 50 godina. Zato je vrlo važno sprovođenje preventivnih pregleda, kako bi se karcinom prostate otkrio u ranoj fazi, kada je liječenje uspješnije. Prevencija podrazumijeva redovnu kontrolu, i preglede urologa - kazao je ministar Radunović na otvaranju kongresa. On je naglasio da Ministarstvo zdravlja intenzivno radi na izradi nacionalnih programa za borbu protiv malignih bolesti i ulaže velike napore i raspoložive kapacitete za prevenciju i rano otkrivanje malignih oboljenja. - Pacijentima oboljelim od karcinoma prostate dostupne su sve metode liječenja i savremena terapija. Prije godinu dana uradjena je i prva laparaskopska radikalna prostatektomija kod pacijenta sa početnim karcinomom prostate i od tada se ova procedura redovno obavlja, čime je zaokruženo liječenje ovog malignog oboljenja u svim stadijumima. Crna Gora je svojim kapacitetima odgovorila jednom od najvećih izazova savremene medicine, uvođenjem transplantacionog programa, koji je kruna svakog zdravstvenog sistema. Iako smo relativno mali zdravstveni sistem, zajedničkim naporima i poštujući multisektorski pristup, stvorili

24

smo uslove da se ova složena procedura uvrsti u našu medicinsku svakodnevnicu – rekao je prof. dr Radunović. Ministar je podsjetio da je prva transplantacija bubrega sa živog davaoca urađena 25. septembra 2012. godine u KCCG u Podgorici, u saradnji sa transplantacionim timom KBC „Rebro“ iz Zagreba, a do sada je transplantirano 14 osoba. U Crnoj Gori krajem prošle godine urađena je i prva ekspantacija organa, a preko Hrvatske, Crna Gora je postala dio porodice Eurotransplanta, organizacije koja ima zajedničke spiskove davaoca i primaoca organa i obezbjeđuje brzu komunikaciju među zemljama članicama prilikom izbora što adekvatnijeg potencijalnog primaoca nekog kadaveričnog organa. - Ono na čemu moramo svi da radimo je podizanje svijesti građana o značaju doniranja organa, jer da bi naši građani kojima je potrebna transplantacija dobili organ od Eurotransplanta, mi isto tako moramo da dajemo organe. Transplantacija je jedini spas za bolesnike kojima su teško ili nepovratno oboljeli pojedini organi, a sa pozitivnim stavom prema ovom vidu liječenja mi obezbjeđujemo budućnost svojoj porodici, svojoj deci i unucima. Samo sa visokom društvenom odgovornošću i visokim stepenom građanske solidarnosti možemo povećati broj kadaveričnih transplantacija. Očekujem da će to biti i jedna od poruka ovog skupa - kazao je prof. dr Radunović. Na otvaranju je govorio i jedan od organizatora kongresa, prof. dr Dragoljub Perović, predsjednik Udruženja urologa Crne Gore, koje je formirano 2008. godine. - Ovo je II Kongres Udruženja urologa Crne Gore i četvrti Susreti udruženja urologa Srbije i Crne Gore. Danas je 20 godina od obnavljanja Urološke sekcije Crne Gore. Udruženje urologa Crne Gore broji sasvim pristojan broj urologa, da zajedno sa kolegama iz Srbije može da organizuje ovakve regionalne


sastanake. Želim da se zahvalim svima koji su pomogli ovaj kongres, firmama: PharmaSwiss, Sanofi, Pfizer, Farmont, Wolf, VidaPharm, i posebno našem generalnom sponzoru, kompaniji Alkaloid – rekao je prof. dr Perović na otvaranju kongresa. U ime Organizacionog odbora na otvaranju kongresa govorio je prof. dr Sava Mićić. - Mali broj ljudi je sposoban da organizuje ovakve regionalne sastanke. Veliku organizacionu sposobnost i veliku energiju je iskoristio dr Perović, i uz mnogo truda i pomoći prijatelja i porodice organizovao sve ovo. Već dugo sam prisutan u Crnoj Gori i zadovoljstvo mi je što sam dio ove priče – kazao je dr Mićić. U ime Klinike za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore, govorio je njen direktor, doc. dr Petar Kavarić. - Velika mi je čast i zadovoljstvo što mogu večeras da vas sve pozdravim i zahvalim što ste došli sa svih strana da prisustvujete ovom događaju. Zahvaljujem se svim ljudima koji su zaslužni što je zaživio transplantacioni program u Crnoj Gori, posebno mom prijatelju dr Željku Kašćelanu, koji je uložio nevjerovatne napore i enegriju – kazao je doc. dr Kavarić. Prisutnima se obratio i dekan medicinskog fakultetau Podgorici, akademik dr Goran Nikolić, koji se zahvalio organizatorima, koji su uspjeli da okupe ugledne stručnjake, ne samo iz

urologije već i iz srodnih oblasti. Istakao je vrijednost i značaj skupa koji nije nimalo lako organizovati. - Ovi sastanci su prilika da se obnove znanja, da dobijemo novu energiju za neki dalji rad. Svakako da je transplantacioni program pokretač energije ovdje. Zahvaljujem se svima u Crnoj Gori i van nje, koji su omogućili da ovaj program postane dio akademske i kliničke stvarnosti – kazao je akademik Nikolić. Na vrlo posjećenim predavanjima, pored domaćih ljekara, govorili su i predavači iz Srbije, Slovenije, Italije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Hrvatske i Danske. Predstavljene su novine i razmijenjena iskustva o prosektomijama, savremenim metodama liječenja karcinoma prostate, laparaskopskim operacijama prostate, tumorima mokraćne bešike, iskustvima transplaniranih pacijenata i mnogim drugim temama. Na diskusijama koje su organizovane nakon predavanja učesnici su se više puta zahvalili organizatorima na prilici da predstave svoja dostignuća, a time i pomognu jedni drugima u kontinuiranoj edukaciji koja je u oblasti medicine neminovna. Na kongresu, koji je prepoznat kao važan internacionalni skup, bilo je preko 200 učesnika iz Crne Gore i navedenih zemalja. Draženka Laketić

25


Prikazano više pristupa u liječenju BCC

Održan edukativni skup posvećen liječenju bazocelularnog karcinoma Edukativni skup pod nazivom „Korak dalje u liječenju bazocelularnog karcinoma“ u organizaciji kompanije Hoffmann La Roche Ltd, održan je 16. juna u hotelu Ramada. Skupom je predsjedavao prof. dr Vladimir Todorović, načelnik odjeljenja za hemioterapiju Klinike za onkologiju i radioterapiju Kliničkog centra Crne Gore. Predavanje o bazocelularnom karcinomu, diferencijalno dijagnostičkim nedoumicama, značaju multidisciplinarnog konzilijuma, te hirurškim iskustvima u liječenju BCC u Crnoj Gori, održao je prim. dr sc med. Zoran Terzić, specijalista plastične hirurgije Hirurške klinike Kliničkog centra Crne Gore, na temu “Mogućnosti hirurgije u liječenju bazocelularnog karcinoma”. Po riječima dr Terzića, u 2013. godini je operisano 160 pacijenata sa bazocelularnom karcinomom na Hirurškoj klinici Kliničkog centra Crne Gore. - Veliki problem nam predstavlja to što pacijenti prvo iscrpe sve metode alternativnog liječenja, a onda dođu kod nas sa ogromnim desktrukcijama kostiju i mišića, iako se sve to moglo spriječiti pravovremenim dolaskom kod ljekara - naglasio je dr Terzić. - Sa hirurškog aspkta, prilikom rješavanja bazocelularnog karcinoma kože, niz faktora se mora uzeti u procjeni i postavljanju dijagnoze: prije svega opšte stanje pacijenta, karakteristika lezije, lokalizacije i veličine lezije. Bitno je uzeti u obzir invazivnosti koju je ta promjena napravila i vremenski period od kada postoji. Da bi se izvršila hiruška intervencija pacijentu se mora predočiti koja vrsta rekonstrukcije će se koristiti, koja vrsta anestezije, te koji je rezultat svega toga. Odluka da je pacijent operabilan mora

26


se donijeti nakon pažljive analize svih ovih faktora. Ukoliko se pacijent javi na vrijeme i ne koristi neke druge procedure liječenja, postoje velike šanse da se pacijentu pomogne hirurškim putem. Promjene koje su locirane na osjetljivim strukturama kao što su oko, nos, usne, kapci zahtjevaju pažljivo razmatranje, ali ne isključuju mogućnost hiruškog liječenja. Naš cilj je da osim ozdravljenja pružimo pacijentu vraćanje normalnom životu i svakodnevnim aktivnostima s obzirom da se bavimo rekonstruktivnom hirurgijom - kazao je dr Terzić. U sklopu svog predavanja, dr Terzić je prikazao i veliki broj slučajeva hirurški tretiranih pacijenata sa bazocelularnim karcinoimom, objasnivši način na koji su hirurške intervencije izvedene. Na pomenutom sastanku predavanje je održala i prim. dr Jadranka Lakićević, specijalista onkolog Klinike za onkologiju i radioterapiju Kliničkog centra Crne Gore, na temu “Savremeni hemioterapijski pristup u liječenju bazocelularnog karcinoma” Prema riječima dr Lakićević, hirurgija je najčešća opcija liječenja u većini slučajeva bazocelutarnog karcinoma. U nekim uznapredovalim slučajevima hirurgija ipak nije moguća. Osim hirurgije, raspoložive terapijske opcije su radioterapija i farmakoterapija. - Uznapredovali bazocelularni karcinom je težak za liječenje. Ishodi su najčešće suboptimalni i to je uzrokovalo nalaženje novih terapijskih opcija. Osim radioterapije i hemioterapije postoji mogućnost ciljane terapije uz pomoć adekvatnih ljekova - naglasila je dr Lakićević. Prim. dr Lakićević je predstavila kliničke studije savremenih ciljanih terapijskih agenasa koji se danas koriste u liječenju uznapredovalog inoperabilnog bazocelularnog karcinoma. Predstavljajući temeljnu analizu, dr Lakićević je ukazala na

pozitivna i negativna iskustva sa predstavljenim ljekovima i način na koji oni djeluju na izlječenje koje se odvija na mikrofarmakološkom nivou. Predavanje na temu “Naša iskustva u primjeni ciljane terapije bazocelularnog karcinoma” održao je prof. dr Vladimir Todorović. Iznijevši niz epidemioloških podataka na početku svog predavanja, prof. Todorović je ukazao na učestalost bazocelularnog karcinoma u Crnoj Gori, Evropi i svijetu. Prema navedenim podacima, učestalost ovog tipa karcinoma kože u Crnoj Gori je nešto manja nego u našim susjednim državama. Nezvanični podaci operisanih i radioterapijski liječenih pacijenata u Crnoj Gori, koje je Prof. Todorović naveo, govore u prilog činjenici da su do danas u Crnoj Gori pacijenti sa ovom bolešću najčešće bili tretirani hirurškim putem, usljed nedostatka ciljanih terapijskih opcija. Na pomenutom predavanju Profesor Todorović je predstavio i prikaz slučaja prvog pacijenta u Crnoj Gori koji je liječen ciljanom terapijpom. Predavanjima stručnjaka iz različitih oblasti predstavljene su metode liječenja koje se primjenjuju i pojašnjeni načini odabira određene terapije za pacijenta, u skladu sa odlikama kako pacijenta tako i oboljenja. Nakon edukativnog skupa diskutovalo se o načinima za efikasnije multidisciplinarno djelovanje u liječenju bazocelularnog karcinoma, i o formiranju konzilijuma koji je okupio stručnjake različitih specijalnosti, koji se bave liječenjem ove patologije, sve u cilju jasnog definisanja putanje pacijenta u sistemu liječenja ove bolesti, kao i ranog dijagnostifikovanja i adekvatnog liječenja. Draženka Laketić

27


SPECIFIÄŒNOSTI BIOLOĹ KIH LJEKOVA Mr ph NataĹĄa GrubiĹĄa, mr sci Biljana Tubić mr ph Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH BioloĹĄki lijek je lijek koji sadrĹži jednu ili viĹĄe aktivnih supstanci koje su napravljene, ili su izvedene iz bioloĹĄkog materijala. Neke od pomenutih aktivnih supstanci se već nalaze u ljudskom tijelu, kao na primjer proteini: insulin, hormon rasta i eritropoetin. Aktivne supstance bioloĹĄkih ljekova su veće i kompleksnije u odnosu na aktivne supstance u konvencionalnim (nebioloĹĄkim) ljekovima. Samo su Ĺživi organizmi u stanju da reprodukuju takvu kompleksnost. Kompleksnost aktivnih supstanci koje ulaze u sastav bioloĹĄkih ljekova, kao i naÄ?in na koji se ove aktivne supstance proizvode, moĹže da dovede do razliÄ?itosti (varijabilnosti) u molekulama aktivne supstance, posebno u razliÄ?itim proizvodnim serijama lijeka. Zbog ove kompleksnosti i specifiÄ?nosti, bioloĹĄki ljekovi imaju potencijalnu imunogenost, a kritiÄ?ne taÄ?ke u njihovoj proizvodnji su izbor eksprecijskog sistema, proces izolacije, preÄ?iťćavanje formulacije (ĹĄto je sve u vezi sa dobrom proizvoÄ‘aÄ?kom praksom), a kritiÄ?na taÄ?ka kod bioloĹĄkih ljekova je i naÄ?in i uslovi transporta i Ä?uvanja (ĹĄto je u vezi sa dobrom distributivnom praksom). U bioloĹĄke lijekove spadaju:

    

t,SWJEFSJWBUJQMB[NF t7BLDJOF t"MFSHFOJ t3FLPNCJOBOUOJIVNBOJQSPUFJOJ t3FLPNCJOBOUOBNPOPLMPOTLBBOUJUKFMB t1SPJ[WPEJʉFMJKTLFJHFOTLFUFSBQJKF

 1PĘŠFUBLSB[WPKBCJPMPĂ?LJIMKFLPWBEBUJSBJ[QFSJPEBHPEJOB LBEBTFLSFOVMPTBQSJNKFOPNSFLPNCJOBOUOF %/,1SWJCJPMPĂ?LJMKFLPWJLPKJTVEPCJMJEP[WPMV[BTUBWMKBOKFV promet bili su faktor rasta (rHGh), insulin, eritropoetin. Od HPEJOFQPĘŠJOKFEPCBSFLPNCJOBOUOJINPOPLMPOTLJIBOUJUJjela.

28

RAZLIKE IZMEÄ?U KONVENCIONALNIH I BIOLOĹ KIH LJEKOVA Konvencionalni ljekovi su male sintetske/polusintetske molekule. Da bi lijek dobio dozvolu za stavljanje u promet potrebno je da za isti budu dostavljeni rezultati provedenih nekliniÄ?kih i kliniÄ?kih ispitivanja kojima se pokazuje da lijek odgovara postavljenim standardima za efikasnost i bezbjednost, odnosno rezultati ispitivanja kvaliteta lijeka kojima se pokazuje da isti ispunjava QPTUBWMKFOFTUBOEBSEF[BLWBMJUFU1PJTUFLVQFSJPEBFLTLMV[JWOPTUJ podataka za inovativan (originalan) lijek, na trĹžiĹĄtu se pojavljuju generiÄ?ki ljekovi koji dozvolu za stavljanje u promet dobijaju na osnovu dokazanog kvaliteta i bioloĹĄke ekvivalentnosti sa referentnim lijekom. GeneriÄ?ki lijek je lijek koji ima isti kvalitativni i kvantitativni sastav aktivnih supstanci i isti farmaceutski oblik kao i referentni lijek, i kao ĹĄto je već reÄ?eno, dozvolu za stavljanje u promet dobija sa skraćenom dokumentacijom (bez rezultata provedenih nekliniÄ?kih i kliniÄ?kih ispitivanja) ali sa rezultatima provedene studije bioekvivalencije kojom se dokazuje bioloĹĄka ekvivalentnost generiÄ?kog lijeka sa referentnim lijekom. GeneriÄ?ki ljekovi donose znaÄ?ajne uĹĄtede zdravstvenim sistemima i omogućavaju lijeÄ?enje većeg broja pacijenata, jer su njihove cijene u prosjeku 40% niĹže od cijena inovativnih (originalnih) ljekova. Kao ĹĄto je već istaknuto, aktivne supstance u bioloĹĄkim ljekovima su velike proteinske molekule, koje pokazuju heterogenost, razlike u polaznim materijalima i procesu proizvodnje koje ne dozvoljavaju standardan “generiÄ?ki pristupâ€?. Aktivne supstance u bioloĹĄkim ljekovima imaju veliku kompleksnu masu, trodimenzionalnu strukturu, proizvedene su uz pomoć bioaktivnih organizama, Ä?esto su heterogene molekule, potencijalno su imunogene i serije se mogu razlikovati (ali u normi sa internim ili eksternim standardom). Iz navedenih razloga, kada za bioloĹĄki lijek istekne period ekskluzivnosti podataka, dozvolu za stavljanje u promet


IDENTIČNOST

SLIČNOST

biološki slični ljekovi dobijaju na osnovu dokumentacije koja sadrži rezultate ispitivanja kvaliteta koji pokazuju da je ispunjen standard za kvalitet, kao i rezultate kojima se dokazuje biološka sličnost i klinička komparabilnost. Biološki sličan lijek - “biosimilar medicines (similar biological medicinal products)” je lijek biološkog porijekla sličan referentnom lijeku biološkog porijekla, koji ne ispunjava uslove za generički lijek u odnosu na razlike u sirovinama i razlike u procesima izrade tog biološki sličnog lijeka i referentnog lijeka biološkog porijekla. Biološki slični ljekovi donose, takođe, značajne uštede zdravstvenim sistemima i omogućavaju liječenje većeg broja pacijenata, jer su njihove cijene u prosjeku 60-75% niže od cijena referentnih bioloških ljekova. Autorizacija, odnosno davanje dozvole za stavljanje biološki sličnog lijeka u promet radi se po principu “step by step, case by case”. Potrebno je da za biološki sličan lijek bude dostavljana potpuna dokumentacija o kvalitetu, dokumentacija sa skraćenim komparativnim nekliničkim podacima i plan upravljanja rizikom, odnosno da bude pokazana i dokazana komparabilnost sa referentnim lijekom (poređenje sa biološkim referentnim lijekom za svaku indikaciju i dozu). Do danas, svi biološki ljekovi koji su stigli na tržište Evropske Unije (EU) prošli su centralizovani postupak davanja dozvole za stavljanje lijeka u promet, što znači da je za iste Komisija za humane ljekove pri Evropskoj agenciji za ljekove, dala pozitivnu ocjenu o kvalitetu/efikasnosti/ bezbjednosti, odnosno pozitivnu ocjenu za odnos korist/rizik. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH je do

danas izdala dozvole za stavljanje u promet više biološki sličnih ljekova, pri čemu su svi oni prethodno dobili dozvolu za stavlajnje u promet od strane Evropske Komisije, a na osnovu mišljenja, odnosno pozitivne ocjene koju je dala Komisija za humane ljekove Evropske agencije za ljekove. Za razliku od odnosa konvencionalni lijek/generički lijek, kod odnosa biološki lijek/biološki sličan lijek nije moguće postići taj stepen “identičnosti”. Na kraju ove kratke priče o specifičnostima bioloških lijekova treba dati osvrt na supstituciju, odnosno, zamjenjivost bioloških ljekova u terapiji biološki sličnim ljekovima – ova zamjenjivost je u domenu nacionalne regulative. Imajući u vidu da su prvi biološki slični ljekovi tek nedavno ušli u terapijsku primjenu, za sada ne postoji dovoljno relevantnih podataka na osnovu kojih bi se iznosili decidni stavovi po predmetnom pitanju. Trenutno, za biološke ljekove zamjenjivost je prihvatljiva u slučaju postojanja terapijskog opravdanja. Kada se primjeni supstitucija, treba održati isti tip lijeka što duže vremenski zbog moguće imunogenosti: mogućnost stvaranja antitjela srazmjerna je višekratnoj primjeni lijeka. Ono što ističe Evropska agencija za ljekove na predmetno pitanje, a što važi i za Agenciju za lijekove i medicinska sredstva BiH, jeste da regulatorna tijela u postupku davanja dozvole za stavljanje lijeka u promet ocjenjuju kvalitet/efikasnost/ bezbjednost biološki sličnih ljekova, ali u tom postupku ne daju preporuku niti ocjenu za stepen zamjenjivosti biološkog lijeka biološki sličnim lijekom.

29


Predstavljamo:

P2 health d.o.o. Kompanija P2 d.o.o. prisutna je na crnogorskom trĹžiĹĄtu od juna 2013 godine. Osnovna djelatnost je trgovina na veliko farmaceutskim proizvodima: ljekovima, medicinskim sredstvima, potroĹĄnim medicinskim materijalom kao i drugim proizvodima namijenjenim zdravstvenom trĹžiĹĄtu. U okviru svoje djelatnosti kojom se bavimo, imamo dozvolu izdatu od Agencije za ljekove i medicinska sredstva za prometo na veliko i malo medicinskim sredstvima. NaĹĄi strateĹĄki partneri su kompanije AbbVie, Apex, Arkaray, Bauerfeind, Dr.Organic, Ontex, ReSound, Roho, SunRise, Tena. Nalazimo se na adresi ul. Serdara Jola Piletića 24, u Podgorici, gdje je smjeĹĄtena i specijalizovana maloprodaja medicinskih sredstava: Bauerfeind ortopedskih pomagala, pomagala za pomoć pri kretanju, pomagala za kuću, antidekubitalni program - duĹĄeci, jastuci za sjedenje, kompresivne Ä?arape i veliki broj drugih proizvoda. ÄŒinimo dostupnim najbolja inovativna rjeĹĄenja za dijagnostiku i lijeÄ?enje, sa ciljem da unaprijedimo zdravlje i kvalitet Ĺživota ljudi. Naziv P2 je skraćena forma naĹĄe Ĺželje da pribliĹžimo farmaciju i zdravstvo i od punog imena Pharmacy 2 health, nastao je P2 health. P2 stremi da bude partner u brizi o zdravlju sa ljekarima, farmaceutima i drugim medicinskim radnicima i institucijama zdravstva Crne Gore. NaĹĄim radom trudimo se da omogućimo pacijentima u Crnoj Gori jednak inovativni terapijski tretman koji je dostupan pacijentima u Zapadnoj Evropi i Americi. Kao zastupnici naĹĄih strateĹĄkih partnera oformili smo Sektor za registraciju ljekova koji se bavi poslovima pripreme dokumentacije za registraciju ljekova, kontinuiranim praćenjem postupka registracije, kontrole kvaliteta i farmakovigilancom. Registracija proizvoda je poÄ?etni korak u razvoju poslovanja na lokalnom trĹžiĹĄtu. Uslugu registracije proizvoda zasnivamo na kontinuiranom praćenju zakonske regulative, dobrom poznavanju regulatornih procesa i kvalitetnoj komunikaciji sa regulatornim institucijama. U mogućnosti smo da ponudimo:  t Pripremu registracinoh dosijea prema EU i CTD

30

formatu  t1SBʉFOKFUPLBSFHJTUSBDJKFEPEPCJKBOKBEP[WPMF[BTUBW ljanje lijeka i medicinskih sredstava u promet  t1SJKBWVWBSJKBDJKB  t0COPWVSFHJTUSBDJKF  t1JTBOKFVQVUTUBWBJTBäFUBLB  t"äVSJSBOKFSFHJTUSBDJPOJIEPLVNFOBUB  t1SFWPÿFOKFOFPQIPEOFEPLVNFOUBDJKFJQPEOP�FOKF nadleŞnoj ustanovi  t0SHBOJ[BDJKVJTQSPWPÿFOKFGBSNBLPWJHJMBODFoGBSNBLP nadzor. Kao nosioci dozvola smo u obavezi da odgovorno pratimo bezbijednost ljekova i medicinskih sredstava. Uspostavili smo sistem farmakovigilance i redovnih prijava neŞeljenih EPHBÿBKB Naťa vrata su otvorena za sve ideje koje mogu da poboljťaju zdravlje pacijenata, zbog kojih mi na prvom mjestu i postojimo. Za viťe informacija moŞete posjetiti nať sajt www.p2health.me ili nas kontaktirati putem:

Telefon: +382 20 207 040 Faks: +382 20 207 041 E-mail: info@p2health.me Adresa: Serdara Jola Piletića 24 81 000 Podgorica, Crna Gora Radno vrijeme: 08 – 16 sati


Visoko kvalitetna linija dijetetskih suplemenata Ulaznica u svijet obnovljene harmonije

P.C. 28 COMPLEX 30 tableta po 550 mg

P.C. 28 PLUS 20 ili 50 tableta po 410 mg 3RPDĂŚHXERUEL protiv glavobolje. 3RPDĂŚHXEROMRM funkciji zglobova i doprinosi pobolj{anju fiziolo{kog otpora u stanjima stresa.

P.C. 28 GEL 125 ml

3RPDĂŚHXRĂŞXYDQMX pokretljivosti i HODVWLĂŞQRVWL]JORERYD NRGUD]OLĂŞLWLK zapaljenskih i reumatskih stanja DUWULWLVLEXU]LWLV ILEUR]LWLVVSRQGLOR]D RVWHRSRUR]D UHXPDWRLGQLDUWULWLV giht).

NOVI PR OIZVO

Pogodan kod svih bolnih stanja kostiju L]JORERYDDIRUPD gela stimuli{e protok NUYLQDQLYRXNRĂŚH

NOVI PR OIZVO

ACEROLA VitC WDEOHWD]DĂŚYDNDQMH po 1000 mg

ALERGIX PLUS 20 tableta po 650 mg

BALSAMO DI SAN ROCCO 50 ml

BILIUM 30 gel kapsula po 625 mg

Daje podr{ku imunom VLVWHPXSRPDÌXèLX borbi protiv sezonskih i virusnih infekcija. Zadovaljava dnevne potrebe vitamina C.

3RPDĂŚHXRGEUDQL organizma kod alergijskih stanja SROHQVNDNLMDYLFD DOHUJLMVNLULQLWLV bronhijalna astma; kao i kod alergijskih VWDQMDNRĂŚHHNFHP i osip.

Specijalni kompleks QDELOMQRMED]L koji trenutno daje SREROM^DQMHVXYRM dehidriranoj i veoma RVMHWOMLYRMNRĂŚL protiv dermatitisa i psorijaze.

Povoljno djeluje na RêXYDQMHIL]LROR^NRJ IXQNFLRQLVDQMDÌXêQLK SXWHYD^WLWHèLSULWRP i jetru. 3RPDÌHNRG intoksikacije jetre i KURQLêQLKSRUHPHèDMD ÌXêQLKSXWHYD

D

D

CISTYMIN 24 kapsule po 550 mg

FLORAMAX CANDID 30 kapsula po 540 mg

DIGESTINA PLUS 20 tableta po 1500 mg

Efikasno djeluje u borbi protiv cistitisa i urinarnih infekcija L]D]YDQLKH^HULKLMRP SURWHXVRP HQWHUREDNWHULMDPD stafilokokom.

6OXÌL]DSRVWL]DQMH balansa u bakterijskoj PLNURIORULNDNR GLJHVWLYQRMWDNR LYDJLQDOQRM VSUHêDYDMXèLUD]YRM kandide.

3RMDĂŞDYDRVODEOMHQX funkciju digestivnog VLVWHPDWDNR^WR stimuli{e peristaltiku i RODN^DYDSUDĂŚQMHQMH crijeva.

RELAXINA PLUS 20 ili 50 tableta po 510 mg

REGULA –kockice za regulisanje probave 10 kockica

Uspostavlja normalan biolo{ki ritam EXGQRVWVDQSRPDĂŚH NRGQHVDQLFHGHSUHVLMH i anksioznosti.

3RYHèDYDLQWHVWLQDOQX SHULVWDOWLNXLPRWLOLWHW olak{ava varenje i SUDÌQMHQMHFULMHYDNRG konstipacija i lijenih crijeva.

GINKOMIX 3REROM^DYDPRĂŚGDQX FLUNXODFLMXLQDWDMQDĂŞLQ odstranjuje simptome VWUHVDSVLKRIL]LĂŞNRJ QDSRUDNDRLSUYH znake starenja PDQMDNNRQFHQWDFLMH VODERVWQHGRVWDWDN entuzijazma).

KOLESTINA 24 kapsule po 430 mg

METEORIN 30 gel kapsula po 667 mg

PROSTABEN 30 gel kapsula po 833 mg

Povoljno djeluje na RGUĂŚDYDQMHUHIHUHQWQLK vrijednosti holesterola u krvi.

3RPDĂŚHXHOLPLQDFLML intestinalnih gasova kod QDGLPDQMDHILNDVDQ NRGOR^HJYDUHQMD opstipacije i kolika.

Koristi se kod problema sa prostatom i problema VDPRNUHQMHPLX prevenciji benignog XYHèDQMDSURVWDWH

REGULA – sjeme lana 250 g

TONIXIN 36 tableta po 1200 mg

PIXPAN 42 tablete po 400 mg

VARITON complex 20 tableta po 650 mg

VARITON dermo-gel 100 ml

Ovaj proizvod olak{ava varenje kod lijenih crijeva i kod dijeta koje VXVLURPD^QHYODNQLPD LRODN^DYDSUDĂŚQMHQMH FULMHYD'RGDWDNPOLMHĂŞQLK HQ]LPDREQDYOMDFULMHYQX PLNURIORUXQDNRQ antibiotske terapije.

Efikasno uklanja VLPSWRPHSVLKRIL]LĂŞNRJ VWUHVDSREROM^DYD PHPRULMXGRN&R 4LPDRGOLĂŞQD antioksidantna svojstva.

3RPDĂŚHXHOLPLQDFLML vi{ka vode iz organizma kod HGHPDUHXPDWL]PD JLKWDGHWRNVLNDFLMD organizma.

3RPDĂŚHNRGSUREOHPD VDFLUNXODFLMRP SUR^LUHQLKYHQD edema i slabih kapilara.

Ova forma gela SURGLUHXWNLYRNRÌH stimuli{e povr{insku PLNURFLUNXODFLMX SRYHèDYDWRQXV perifernih kapilara LSUXÌDWUHQXWQR olak{anje umornih i RWHêHQLKQRJX

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: MEDITAS d.o.o., Oktobarske revolucije 44, Podgorica tel: +382 20 625 016, mob: +382 69 024 084, e-mail: kcmeditas@t-com.me


Hronika 1. jun - ODRŽANA ECPD MEĐUNARODNA SPECIJALISTIČKA ŠKOLA U KOTORU Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir Ujedinjenih nacija u saradnji sa Ministarstvom zdravlja Crne Gore i Ministarstvom zdravlja Republike Srbije organizovao je Međunarodnu specijalističku školu. Dio predavanja održan je u hotelu “Kataro”, a dio u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru. Evropski centar za mir i razvoj je ovu školu organizovao u okviru Međunarodnog programa transfera sistema znanja u oblasti medicinskih nauka, u skladu sa zaključenim Sporazumima o saradnji u oblasti zdravstva sa navedenim ministarstvima i u nastavku višegodišnje uspješne saradnje između Vlade Crne Gore i ECPD. Glavne teme Škole bile su: neurobiologija bolesti zavisnosti, integrativni programi u tretmanu zavisnosti, mogućnosti farmakologije u lečenju bolesti zavisnosti, savremeni koncepti u psihoterapiji i socioterapiji bolesti zavisnosti i prevencija bolesti zavisnosti.

farm. Katerina Aleksoska (Biroa za lekove) i dr Milorad Drljević (CALIMS). Memorandum je zaključen na tri godine, do juna 2017. i ima mogućnost obnavljanja. Potpisivanje je organizovano u prostorijama CALIMS-a, koja je ovom prilikom obilježila i tri važna događaja u svom razvoju: pet godina uspješnog postojanja i rada, preseljenje u novi prostor prilagođen zahtjevima povjerenih poslova, i objavljivanje prvog registra ljekova u Crnoj Gori u izdanju CALIMS-a. 3. jun - GENERALNA DIREKTORKA DR MIRA JOVANOVSKI DAŠIĆ BORAVILA U LITVANIJI U OKVIRU STUDIJSKE POSJETE POSVEĆENJE IMPLEMENTACIJI REGULATIVE O KOZMETIČKIM PROIZVODIMA

2. jun - POTPISAN MEMORANDUM O RAZUMIJEVANJU I SARADNJI REGULATORNIH TIJELA ZA LJEKOVE I MEDICINSKA SREDSTVA SRBIJE, HRVATSKE, BOSNE I HERCEGOVINE, MAKEDONIJE I CRNE GORE

Delegacija Ministarstva zdravlja, predvođena generalnom direktorkom dr Mirom Jovanovski Dasić, boravila je u Studijskoj posjeti posvećenoj implementaciji Regulative o kozmetičkim proizvodima EC 1223/2009, u organizaciji Evropske Komisije TAIEX-a, koja se održava u Viljnusu u Litvaniji. Cilj studijske posjete je jačanje kapaciteta za Pregovaračko poglavlje 1 - Sloboda kretanja roba kroz upoznavanje sa evropskom regulativom EC 1223/2009, kao i praktična primjena Regulative - proizvodnja , stavljanje u promet i nadzor od strane sanitarne inspekcije. U Podgorici je 2. juna 2014. u prisustvu ministra zdravlja Crne Gore prof. dr Miodraga Radunovića i uvaženih gostiju potpisan regionalni Memorandum o razumijevanju i saradnji između Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije, Agencije za lijekove i medicinske proizvode Republike Hrvatske, Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, Biroa za lekove Republike Makedonije i Agencije za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore. Memorandum su potpisali direktori navednih institucija dr Saša Jaćović (ALIMS), dr sc. Viola Macolić-Šarinić (HALMED), prim. mr. farm. Nataša Grubiša (ALMBIH), mr.

32

U okviru petodnevne studijske posjete Delegaciju Ministartva zdravlja primio je pomoćnik ministra zdravlja Litvanije Gediminas Cerniuskas, a posjetili su i Institut za javno zdravlje u Viljnusu, BIOK - najveću kompaniju specijalizovanu za proizvodnju kozmetičkih proizvoda u Litvaniji, Nacionalnu laboratoriju javnog zdravlja za nadzor, Kvapu Namai - manufakturnu radionicu za izradu kozmetičkih preparata na bazi prirodnih sirovina, Inspektorat za nadzor neprehrambenih proizvoda u okviru Ministarstva ekonomije Litvanije. Delegacija je imala priliku da zajedno sa glavnim inspektorom za kozmetičke proizvode učestvuje u inspekcijskom


nadzoru jednog od objekata, koji je specijalizovan za prodaju kozmetičkih proizvoda i na taj način se upozna sa praktičnom primjenom navedene EU regulative, kao i da održi sastanak sa Inarom Joniskiene - izvršnom direktorkom Udruženja litvanskih proizvođača kozmetike i hemijskih proizvoda, kao i kontakt tačkom za Rapex sistem Litvanije, koja je se nalazi u sastavu Ministarstva ekonomije. 5. jun - ODRŽAN IX BALKANSKI KONGRES ORL I HIRURGA GLAVE I VRATA

U hotelu “Mediteran” u Bečićima od 1-5. juna održan je IX kongres ORL i hirurga glave i vrata. Kongres je otvorio ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović. - Ovaj značajan međunarodni skup, posvećen prezentaciji najnovijih dostignuća iz oblasti otorinolaringologije i hirurgije glave i vrata, uključujući dječju otorinolaringologiju, alergologiju, hirurgiju baze lobanje, onkologiju i estetsku hirurgiju, organizuje se sa ciljem promovisanja savremenih trendova u ovoj oblasti medicine. Zastupljene su i dijelom internističke oblasti, jer ORL jednim svojim dijelom ulazi u internističke, a drugim u hirurške grane, pa stoga, otorinolaringologija može biti i hirurška i konzervativna grana medicine – kazao je ministar Radunović. Na otvaranju su osim ministra i predsjednika Udruženja otorinolaringologa Crne Gore dr Vladana Kneževića govorili i predsjednici udruženja balkanskih zemalja dr Metin Onerci, prof. Gheorghe Muhlfay, prof. dr Anestis Psifidis, prof. dr Pavel Dimov i dr Milan Stanković.

akcijama ljekova, uticaju ljekova na vrijednosti laboratorijskih parametara i druge važne informacije. Za sve dodatne informacije kontakt osoba je Svetlana Raonić, telefon 020-310-280, email: svetlana.raonic@calims.me. 8. jun - ODRŽANI 57. SUSRETI ZDRAVSTVENIH RADNIKA CRNE GORE

Pedeset sedmi susreti zdrastvenih radnika Crne Gore, u organizaciji NVO Asocijacija zdravstvenih radnika Crne Gore, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Crne Gore održani su u Ulcinju od 5-8. juna. Susrete je otvorio sekretar ministarstva zdravlja Crne Gore Zoran Kostić. Zdravstveni radnici iz ustanova širom Crne Gore imali su priliku da tokom ovog susreta predstave stručne i lične kvalitete u poslu kojim se bave, a takođe predstavljena su i istraživanja vođena u više zdravstvenih ustanova Crne Gore. Oni su ukazali na značaj profesije kojom se bave i istakli da osim profesionalne ulažu i dozu lične posvećenosti kako bi pacijenti širom Crne Gore bili zbrinuti na što bolji način. Skupu su pored zdravstvenih radnika iz Crne Gore prisustvovali i gosti iz regiona. 11. jun - ODRŽANA RADIONICA O BORBI PROTIV FALSIFIKOVANIH LJEKOVA

7. jun – OBJAVLJEN REGISTAR LJEKOVA U CRNOJ GORI - 2013 Agencija za ljekove i medicinska sredstva je u skladu sa svojim nadležnostima - edukacije o ljekovima i davanja informacija od značaja za sprovođenje mjera za racionalno korišćenje ljekova, pripremila i objavila prvi Registar ljekova u Crnoj Gori. Nacionalni registar ljekova sadrži podatke o ljekovima koji imaju dozvolu za stavljanje lijeka u promet u Crnoj Gori, zaključno sa 31.12.2013. god. U Registru je dat sažet prikaz indikacija i doziranja ljekova koji imaju dozvolu za lijek, a u posebnim poglavljima su dati podaci o primjeni ljekova u periodu trudnoće i dojenja, inter-

U prostorijama Crnogorske agencije za ljekove i medicinska sredstva 11. juna održana je radionica koja je za temu imala borbu protiv falsifikovanih ljekova.

33


Na stručnom skupu su osim direktora CALIMS-a dr Milorada Drljevića govorili i predstavnici Uprave carina, Uprave policije i Uprave za inspekcijske poslove. U skladu sa već poptisanim protokolom u ime Zavoda za zaštitu intelektualne svojine na temu falsifikovanih ljekova govorio je i dr Novak Adžić. Na skupu je osim predstavnika nacionalnih institucija govorila i dr Vesna Koblar iz Slovenije. Kako su najavili iz CALIMS-a, ovo je samo jedan od skupova organizovanih na ovu i slične teme, a sve u cilju postavljanja standarda koji su u skladu sa evropskim regulativama iz ove oblasti.

Na konferenciji je predstavljen plan kontrole izdavanja ljekova u narednom periodu. 14. jun – OBILJEŽEN SVJETSKI DAN DOBROVOLJNIH DAVALACA KRVI

11. jun - PREDSTAVLJENI REZULTATI ANALIZE POTROŠNJE LJEKOVA U APOTEKAMA I JZU

U prostorijama Fonda za zdravstveno osiguranje održana je konferencija za novinare na kojoj su predstavljeni rezultati Analize potrošnje ljekova u apotekama i JZU. Tim povodom govorio je ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović. - Ono što je zabrinjavajuće je da je Analiza pokazala da postoji trend rasta potrošnje ljekova. Najviše ljekova se izdaje za kardiovaskularne bolesti, a u finansijskom smislu najviše se izdvaja za liječenje malignih oboljenja. Radili smo analizu za 20 ljekara koji propisuju najviše recepata. Doktor sa najviše propisanih recepata je za jednu godinu izdao 24840 recepata, što bi značilo 86 recepata dnevno ako se računa da je radio i svake subote. Ako uzmemo u obzir da na nekim receptima postoje i dva pakovanja lijeka, vidimo koliko iracionalno se izdaju ljekovikazao je prof. dr Radunović. Na konferenciji za novinare osim njega govorili su i Kenan Hrapović direktor Fonda za zdravstveno osiguranje i dr Budimir Stanišić, direktor “Montefarma”. - Prisutno je povećanje propisanih recepata od strane ljekara u zdravstvenim ustanovama, što je zabrinjavajuće kada imamo u vidu da se broj osiguranika u posmatranom periodu nije značajno promijenio- kazao je Hrapović. Direktor apotekarske ustanove “Montefarm” Budimir Stanišić rekao je da u toku finansijske analize bitna činjenica da su nabavne cijene snižene u odnosu na prethodne tri godine i da to pokazuje da je potrošnja ljekova veća. - Urađene su analize izdatih kutija na recept za period od prvih pet mjeseci u našim apotekama. Broj izdatih kutija je za oko 70 hiljada veći u odnosu na isti period prošle godine kazao je dr Stanišić.

34

Pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja, a povodom Svjetskog dana dobrovoljnih davalaca krvi Crveni krst Crne Gore, Zavod za transfuziju krvi i Kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi u tržnom centru Delta city. Tim povodom na skupu su govorili dr Mensud Grbović generalni direktor Direktorat za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja, Jelena Dubak, generalna sekretarka Crvenog krsta, Mina Brajović šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoji i dr Gordana Rašović direktorica Zavoda za transfuziju krvi. Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana dobroboljnih davalaca krvi, koji organiyuje Crveni krst Crne Gore i Zavod za transfuziju krvi, u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja, obilježen je pod sloganom „Darujte krv za one koji daruju život“ i posvećen je ženama, majkama koje donose novi život na svijet, a koje usljed mogućih teških komplikacija na porođaju i gubitka velikih količina krvi mogu umrijeti. 15. jun - ODRŽAN II KONGRES UROLOGA CRNE GORE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM


U hotelu „Avala“ u Budvi održan je II Kongres Udruženja urologa Crne Gore sa međunarodnim učešćem. Centralna tema kojoj je posvećeno najviše vremena bila je transplantacioni program u Crnoj Gori. Kongres je otvorio ministar prof. dr Miodrag Radunović, koji je istakao značaj preventivnih kampanja koje su vođene u posljednjih deset godina uz čiju pomoć je dijagnostifikovano više od 30% malignih tumora u početnom stadijumu. Na kongresu su učestvovali eminenti stručnjaci, kako iz zemlje tako i iz inostranstva, koji su sa skoro 50 predavanja razmjenili iskustva i predstavili dijagnostičko- terapeutske napretke u oblasti urologije. - Jedna od tema ovogodišnjeg Kongresa je karcinom prostate, najčešće maligno oboljenje kod muškaraca. Upozoravajući je podatak da se posljednjih 20 godina značajno pomjerila starostna granica oboljelih od ove maligne bolesti, tako da danas obolijevaju i muškarci mlađi od 50 godina. Zato je vrlo važno sprovođenje preventivnih pregleda, kako bi se karcinom prostate otkrio u ranoj fazi, kada je liječenje uspješnije. Prevencija podrazumijeva redovnu kontrolu, i preglede urologa - kazao je ministar Radunović na otvaranju kongresa. Predavanja su održali stručnjaci iz urologije i srodnih oblasti, a na vrlo posjećenim predavanjima govorili su i gosti iz: Srbije, Slovenije, Italije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Hrvatske i Danske. Predstavljene su novine i razmijenjena iskustva o prosektomijama, savremenim metodama liječenja karcinoma prostate, o laparaskopskim operacijama prostate, o tumorima mokraćne bešike, iskustvima transplaniranih pacijenata i mnogim drugim temama. 16. jun – ODRŽAN EDUKATIVNI SKUP POSVEĆEN LIJEČENJU BAZOCELULARNOG KARCINOMA

onkolog Klinike za onkologiju i radioterapiju Kliničkog Centra Crne Gore. 18. jun - PREZENTOVANI VODIČI ZA REDOVNU POSTNATALNU NJEGU MAJKI I NOVOROĐENČADI

Na konferenciji za novinare održanoj 18. juna u zgradi Evropske unije govorili su ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović i šef kancelarije UNICEF-a u Crnoj Gori Bendžamin Perks. Tom prilikom su predstavljeni vodiči za redovnu postnatalnu njegu majki i novorođenčadi. Konferenciji za novinare prisustvovavali su i članovi Radne grupe koji su učestvovali u izradi vodiča. Ministar Radunović je kao nastavak saradnje sa UNICEFom najavio da će do kraja godine izraditi i vodič za izvođenje carskog reza i praćenje komplikacija u trudnoći. - UNICEF će nastaviti da podržava Vladu da uvede najbolje medicinske prakse perinatalne zaštite i da obezbijedi kontinuirano praćenje, prikupljanje podataka i redovnu reviziju zdravstvene zaštite – rekao je Perks. 20. jun – ODRŽAN PRVI REGIONALNI KONGRES KOREKTIVNE DERMATOLOGIJE 21. VIJEKA

U organizaciji kompanije Hoffmann-la Roche 16. juna u hotelu "Ramada", održan je edukativni skup pod nazivom „Korak dalje u liječenju bazocelularnog karcinoma“. Sastankom je predsjedavao prof. dr Vladimir Todorović, načelnik odjeljenja za hemioterapiju Klinike za onkologiju i radioterapiju Kliničkog Centra Crne Gore i profesor na Medicinskom Fakultetu Univerziteta Crne Gore. Predavanja o bazocelularnom karcinomu, diferencijalno dijagnostičkim nedoumicama, terapijskim protokolima, značaju multidisciplinarnog konzilijuma, novim ciljanim agensima, te kliničkim iskustvima u liječenju BCC u Crnoj Gori, održali su: dr Zoran Terzić, specijalista plastične hirurgije Hirurške klinike Kliničkog Centra Crne Gore, prim. dr Jadranka Lakićević, specijalista onkolog Klinike za onkologiju i radioterapiju Kliničkog Centra Crne Gore i prof. dr Vladimir Todorović, specijalista

U hotelu “Splendid” u Bečićima od 19-21. juna održan je Prvi regionalni kongres korektivne dermatologije 21. vijeka. Na svečanom otvaranju govorio je prof. dr Miodrag Radunović. - Značaj Prvog regionalnog kongresa korektivne dermatologije 21.vijeka jeste upravo u tome što će, obuhvatajući najznačajnije i najzanimiljivije teme iz ove oblasti, učešće uzeti svi ljekari iz regiona, koji se bave medicinskom i estetskom dermatologijom, anatomijom, histopatologijom i rekonstrukcijom. Naučni komitet kongresa potrudio se da obezbijedi obiman naučni i obrazovni program najvećeg kvaliteta, zahvaljujući kojem će se učesnicima skupa približiti najnovija dostignuća na polju rekonstruktivne dermatologije - kazao je ministar Radunović na otvaranju. Osnovne teme na kongresu bile su promjene na licu, akne, rosacea i ostale dermatoze sa manifestacijama na licu, kao i starenje i kako ga odgoditi. 20. jun – USPJEŠNO ZAVRŠEN OSNOVNI KURS PNF-A U organizaciji Udruženja fizioterapeuta Crne Gore i Instituta „dr Simo Milošević“, u Igalu se od 16. do 20. juna uspješno održalo dodatno usavršavanje fizioterapeuta putem drugog dijela osnovnog kursa proprioceptivne neuromišićne facilitacije (PNF).

35


Prvi dio PNF-a je bio od 7. do 11. aprila ove godine. Kurs je vodila međunarodni instruktor PNF-a gospođa Zdenka Šefman iz Ljubljane, Slovenija. Ovogodišnji kurs PNF-a uspješno je završilo 16 fizioterapeuta, 7 iz Podgorice, 6 iz Herceg Novog, i po jedan iz Kotora, Danilovgrada i Ulcinja. 23. jun - MINISTRI ZDRAVLJA CRNE GORE I BiH RADUNOVIĆ I MESIHOVIĆ POTPISALI MEMORANDUM O SARADNJI U MILOČERU

Ministar zdravlja Crne Gore prof. dr Miodrag Radunović i ministar Federalnog Ministartsva zdravstva Bosne i Hercegovine prof.dr Rusmir Mesihović potpisali su 23. juna. u hotelu “Maestral” u Miločeru, Memorandum o saradnji u oblasti zdravstva i medicinskih nauka. - Memorandum je institucionalni akt koji je samo kruna višegodišnje saradnje ljudi koji su bili potpuno usredsređeni na dobrosusjedske odnose i ono što je jako važno, na razvoj zdravstvene zaštite građana jedne i druge zemlje. Njegovim sprovođenjem nastavićemo ono na čemu smo do sada radili, na unapređenju saradnje, na edukaciji i obrazovanju, mogućnošću komunikacija i saradnje zdravstvenih ustanova fakulteta, komora, zdravstvenih radnika – saopštio je ministar nakon potpisivanja sporazuma. Prema riječima ministra zdravlja BIH Rusmira Mesihovića, memorandum će omogućiti pacijentima da imaju adekvatnu zdravstvenu zaštitu u segmenitima i u područjima koja sporazum obuhvata, odnosno u Crnoj Gori i BiH. 23. jun – ODRŽANA 19. MEĐUNARODNA LJETNJA ŠKOLA Ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović 23. juna u Miločeru otvorio je 19. međunarodnu ljetnju školu koju organizuje Evropski centar za mir i razvoj Univerziteta za mir Ujedinjenih nacija (ECPD), u saradnji sa Ministarstvom zdravlja Crne Gore. - Ovogodišnja tema posvećena je menadžmentu zdravstvenih ustanova i veoma je značajna u uslovima ekonomske krize i tranzicionih promjena, kada se vodi realna politika zdravstvene zaštite, pa je i uloga menadžmenta samim tim odgovornija i veća, jer oni treba na efikasan način da doprinesu očuvanju i unapređenju zdravlja stanovništva - kazao je ministar Radonović na otvaranju.

36

25. jun - PREDSJEDNIK SVJETSKE ASOCIJACIJE TRANSPLANTACIJSKE MEDICINE POSJETIO CRNU GORU Ministar zdravlja prof.dr Miodrag Radunović sa saradnicama razgovarao je sa prof. dr Francisom Del Monikom, predsjednikom Svjetske asocijacije transplantacijske medicine i dr Mirelom Bušić, direktoricom Regionalnog zdravstvenog razvojnog centra za donaciju organa i transplantacionu medicinu u okviru mreže Jugoistočne Evrope. - Razgovarali smo o dostignućima Crne Gore, kada je transplantacioni program u pitanju, u periodu koji je iza nas, o realizaciji zaključaka sa prethodnog sastanka, a iskorisltili smo priliku da naše uvažene goste informišemo da se Zakon o uzimanju i presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja trenutno nalazi u skupštinskoj proceduri i da još nije usvojen u Parlamentu. Takođe, razgovarali smo o listama čekanja i saopštili da imamo 15 pacijenata koji čekaju transplantaciju jetre, 60 koji čekaju transplantaciju bubrega i 5 ljudi koji čekaju transplantaciju srca. Poruka i sa ovog sastanka, što želimo i kroz implementaciju zakona, upravo je da moramo davati organe ako želimo da u okviru Eurotranplanta spasimo ljude koji čekaju na transplantaciju - saopštio je ministar Radunović. - Postignuti su izuzetni rezultati u Crnoj Gori i to razvojem liste čekanja, organizovanjem koordinatora u bolnicama u cilju dobijanja donora organa, a sada i izdvajanjem budžeta koji će biti usmjeren za riješavanje potreba u oblasti transplantacije, kao i razvojem HLA laboratorije i laboratorije za tipizaciju tkiva u zemlji. Sve su ovo značajne i praktične aktivnosti realizovane od strane Ministarstva. Na kraju, prof. dr Del Moniko, čestitao je ministru Radunoviću na onome što je do sada postignuto i naglasio da dalji razvoj donorskog programa i transplantacije ostaje cilj koji bi trebalo realizovati kako bi se transplantiranje obavljalo rutinski u Crnoj Gori, kao što je to slučaj u skoro svakoj državi istočne Evrope. 27. jun – PRIKUPLJANA POMOĆ ZA PODRUČJA POGOĐENA POPLAVAMA U SRBIJI I BiH Zaposleni u Domu zdravlja Podgorica organizovali su akciju prikupljanja robne pomoći za područja u Srbiji i BiH, koja su nedavno pogođena katastrofalnim poplavama. U akciji su učestvovali zaposleni iz zdravstvenih objekata Blok V, Stara Varoš, Nova Varoš, Stari Aerodrom, Zagorič i Zabjelo. Kompletna prikupljena pomoć predata je Crvenom krstu Crne Gore, koji će je distribuirati u Srbiju i BiH. 30. jun – POČEO VI ECPD MEĐUNARODNA LJETNA ŠKOLA O KARDIOVASKULARNIM BOLESTIMA Ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović otvorio je u ponedeljak, 30.06.2014.godine, u hotelu Maestral u Miločeru, VI ECPD Međunarodnu ljetnju školu o kardiovaskularnim bolestima. Osnovne teme skupa su kontrola faktora rizika, prevencija, dijagnostika i tretman kardiovaskularnih bolesti, a predavači su eminentni stručnjaci u ovoj oblasti iz regiona. Međunarodna ljetnja škola održava se od 30. juna do 4. jula 2014.godine.


PROTIV PREHLADE

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067


Predstavljamo:

Klinički centar Crne Gore

CENTAR ZA PLASTIČNU HIRURGIJU I OPEKOTINE Devedesetih godina prošlog vijeka u okviru Klinike za hirurgiju Kliničkog centra Crne Gore osnovano je Odjeljenje za plastičnu hirurgiju. Danas, skoro dvadeset i četiri godine kasnije, sa dugom istorijom postojanja plastične hirurgije u Crnoj Gori, ovo odjeljenje postoji u okviru Centra za plastičnu hirurgiju i opekotine. - U Centru za plastičnu hirurgiju i opekotine trenutno rade četiri ljekara plastične rekonstruktivne hirurgije; jedna doktorka je na specijalističkom stažu i od skoro se pridružila timu ljekara. Nezaobilazan dio tima su i medicinske sestre koje rade u Centru za plastičnu hirurgiju i opekotine, njih desetak, koje olakšavaju rad doktora i život pacijenata- navodi naš sagovornik prim. dr sci med. Zoran Terzić, specijalista za opštu, plastičnu, rekonstruktivnu i estetsku hirurgiju. Zbog patologije kojom se bave i subspecijalističkih oblasti koje pokrivaju, a koje nijesu pokrivene u medicinskim centrima širom Crne Gore, sve veći broj pacijenata upućuje se na liječenje u Centar za plastičnu hirurgiju i opekotine u Podgorici, a to je dovelo do nedostatka kapaciteta. - Sve veća potreba pacijenata za pružanjem zdravstvenih usluga koje mi nudimo dovela je do toga da su se kapaciteteti smanjili, tako da bi nam više prostora svakako dobro došlo ističe dr Terzić. Svi zaposleni na odjeljenju čine ekipu koja skladno funkcioniše, pa samim tim problemi u radu javljaju se veoma rijetko. - Centar je dobro snabdjeven potrošnim materijalom, ljekovima i svime što je neophodno za adekvatno zbrinjavanje pacijenata. Kolege koje požrtvovano obavljaju svoj posao više

38

su nego dobrodošle kod nas. Upravo se pripremamo za dolazak još jednog kolege u naš centar. Pet do šest plastičnih hirurga u Crnoj Gori mogu da zadovolje potrebe pacijenata. Ulaganjem u kadar ulaže se i u napredak, razvoj i sve ono ostalo što ide u prilog jednom savremenom načinu razmišljanja i funkcionisanja svakog centra, tako da i mi tome težimo i želimo što veći broj kolega, ukoliko je opravdana potreba za njima- kaže dr Terzić. Centru za plastičnu hirurgiju i opekotine koji se bavi još i rekonstruktivnom i estetskom hirurgijom, najčešće se javljuju pacijenati zbog tumora kože i mekih tkiva, raznih deformiteta nastalih nakon saobraćajnih traumatizama i urođenih anomalija. - Kao posebnu cjelinu izdvojio bih pacijente sa opekotinskom bolesti, jer je to stanje koje zahtjeva multidisciplinarni pristup u liječenju. Takva vrsta pacijenata najteža je za liječenje, jer se ekstenzivna opekotina smatra najtežim oboljenjem za liječenje u medicini, a opekotinski šok je najteža vrsta šoka koju organizam može da doživi. Osim liječenja opekotina bavimo se i raznim rekonstruktivnim i estetskim procedurama. U estetske zahvate ubrajam: operaciju ušiju, dojki, liposukciju stomaka, zatezanje bora, fejslifting i operacije kapaka – ističe dr Terzić. Savremena dostignuća, pogotovo ona u vezi sa ljekovima i preparatima estetske hirurgije, koja su posljednjih godina doživjela ekspanziju, prate se u Centru za plastičnu hirurgiju i opekotine. - Trendove moderne medicine pratimo bilo da je riječ o nabavci preparata koji se apliciraju u tijelo pacijenta, odnosno u određene problematične djelove ili regione radi estetskog poboljšanja ili aparature za obavljanje određenih procedura. Većinu aparata i preparata koji su aktuelni u našoj oblasti rada


posjedujemo ili imamo mogućnost da nabavimo. Sve što je dostupno na našem tržištu i odobreno od strane agencija nadležnih za kontrolu ljekova i medicinskih sredstava na raspolaganju je i našim pacijentima. Već određeni vremenski period koristimo aspiracioni aparat za liposukciju koji predstavlja tehnološki trend u estetskoj hirurgiji. Ono čemu stremimo je nabavka laserskog aparata za promjene na koži, ožiljke i tetovaže – kaže naš sagovornik. Sa kolegama iz okruženja imaju odličnu saradnju koja se ogleda u razmjeni iskustava, gostovanju i učešću na skupovima. - Naš sistem školovanja povezan je sa Univerzitetom u Beogradu, Klinikom za plastičnu hirurgiju na VMA i Klinikom za plastičnu hirurgiju u Zvečanskoj ulici, tako da je naša saradnja sa njima odlična. To su naše drage kolege koje nam uvijek izađu u susret, bilo da je u pitanju savjet ili slanje pacijenta kod njih na liječenje. Veoma dobru saradnju imamo i sa Kliničkim centrom Ljubljana gdje smo rado viđeni gosti. Počev od prim. dr Miodraga Đurovića, načelnika Centra za plastičnu hirurgiju i opekotine, koga su prvog ugostili u Centru za plastičnu hirurgiju u Ljubljani, pa zaključno sa mnom, koji sam posljednji od kolega boravio kod njih, taj trend korektne saradnje se razvija na obostrano zadovoljstvo - dodaje dr Terzić. On takođe napominje da njegove kolege, zajedno sa njim, prate Balkanske i Evropske kongrese i simpozijume iz oblasti njihovog rada koji se održavaju širom Evrope. Nedostatak finansijskih sredstava umogome utiče na broj ljekara koji će posjetiti kongres, ali uvijek makar jedan doktor otprati kongres i prezentuje stečena znanja svojim kolegama koji nijesu bili u mogućnosti da prisustvuju stručnim predavanjima. - Prošle godine Crna Gora je bila domaćin Balkanskog kongresa plastične i rekonstruktivne hirurgije, u okviru koga su svi ljekari iz našeg Centra za plastičnu hirurgiju i opekotine imali aktivno učešće kako u organizaciji tako i u predavanjima koja su održana. Na taj način imali smo priliku da ugostimo ljude iz regiona, Balkana i Evrope, čak i goste iz Japana i Kine. To je bila fantastična prilika da sagledamo naš rad u odnosu na rad naših kolega iz mnogo većih i finansijski moćnijih zemalja, i mogu vam reći da nismo u nekom velikom zaostatku u odnosu na njih

u smislu znanja i stručnosti - sa ponosom ističe dr Terzić. Kongresi na svjetskom nivou održavaju se u Brazilu, koji je ujedno i kolijevka estetske i plastične hirurgije, Engleskoj, Njemačkoj, Švajcerskoj i Sjedinjenim Američkim Državama a za učešće na njima potrebno je izdvojiti znatna materijalna sredstva, tako da dr Terzić i njegove kolege vrlo često nijesu u mogućnosti da uzmu učešće na njima. Rad na odjeljenju koncipiran je tako da svi funkcionišu složno i profisionalno, a najbolja potvrda za to su brojni zadovoljni pacijenti koji imaju samo riječi hvale za kompletno osoblje Centra za plastičnu hirurgiju i opekotine. Osoblje centra uz pomoć truda, zalaganja i onoga što posjeduju daju svoj maksimum koji je evidentan. Sandra Kavarić

39


REGION 18. jun – MINISTARSTVO ZDRAVLJA REPUBLIKE HRVATSKE KONSTITUISALO NOVO RUKOVODSTVO ZAGREB – prim. dr Siniša Varga od danas je na čelu Ministarstva zdravlja. Nakon što mu je Hrvatski sabor izglasao povjerenje, novi je ministar izjavio da će dužnost obavljati savjesno i odgovorno i zalagati se za ukupni napredak Republike Hrvatske. Dr. Varga na mjesto ministra zdravlja dolazi iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje gdje je od 2012. godine obavljao dužnost direktora.

Od usvajanja te odluke ljekari će moći da propisuju ljekove na recept sa sastojcima kanabisa za liječenje bolesti ili ublažavanje simptoma koji prate određene bolesti. U Evropskoj uniji postoji određen broj ljekova registrovanih koji su zasnovani na kanabinoidima, i oni se propisuju uglavnom za prevenciju mučnine, smanjenje bola, povećanja apetita kod oboljelih od raka i AIDS-a. Prirodni ili sintetički kanabinoidi se koriste kao lijek u obliku tablet, kapsula, kapi ili nazalnih sprejeva. 20. jun - MINISTAR VARGA NA SASTANKU VIJEĆA MINISTARA ZDRAVLJA EVROPSKE UNIJE

Prim. dr Siniša Varga Ministar je dobio i nove pomoćnike i to Dijanu Cimeru, Davora Katavića, Natašu Zorić i Dragana Koroliju-Marinića. 19. jun – ODOBRENA UPOTREBA KANABISA U MEDICINSKE SVRHE

ZAGREB - Ministar zdravlja prim. dr Siniša Varga učestvovao je na sastanku ministara zdravlja Vijeća Evropske unije za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravlje i zaštitu potrošača (EPSCO). Središnja tema sastanka je regulativa u području medicinskih proizvoda i in-vitro dijagnostičkih medicinskih proizvoda, s ciljem povećanja sigurnosti medicinskih proizvoda i zaštite zdravlja pacijenata. Na sastanku su usvojeni Zaključci Vijeća EU o ekonom ekonomskoj krizi i zdravlju te je istaknuta potreba za snažnijom saradnjom u području ljekova, razvoja medicine i unapređenju zdravstva. Ministar Varga je izrazio interes Republike Hrvatske za poboljšanje kvaliteta zdravstvene zaštite kroz saradnju, naročito u području određivanja cijena lijekova, osnovnom paketu zdravstvenih usluga, implementaciji inovativnih informatičkih rješenja i pitanja u vezi sa prekograničnom saradnjom. 25. jun – OTVORENA MODERNA GENETSKA LABORATORIJA BEOGRAD - U Institutu za kliničku i medicinsku biohemiju Medicinskog fakulteta u Beogradu otvorena je laboratorija za funkcionalnu genomiku i proteomiku koja će imati poseban

SLOVENIJA - Uredbom o klasifikaciji zabranjenih droga dozvoljeno korišćenje sastojaka kanabisa u medicinske svrhe. Premijer Alenka Bratušek kazao je da je to korak naprijed u oblasti medicine i da će upotreba sastojaka kanabisa u nekim slučajevima olakšati liječenje.

40


znaÄ?aj za rano otkrivanje onkoloĹĄkih, kardioloĹĄkih i endokrinoloĹĄkih bolesti. Laboratoriju su sveÄ?ano otvorili ministar zdravlja, dr Zlatibor LonÄ?ar, ministar prosvjete, nauke i tehnoloĹĄkog razvoja, SrÄ‘an Verbić, zamjenik direktora NIS-a Andrej Ĺ ibanov i dekan Medicinskog fakulteta u Beogradu, prof. dr NebojĹĄa Lalić. Ministar LonÄ?ar je tim povodom naglasio da je otvaranje laboratorije izuzetno vaĹžno za dalji razvoj nauke i medicine. Za obiÄ?ne graÄ‘ane ovo znaÄ?i da će pojedine bolesti u ovoj laboratoriji moći da se otkriju i prije nego ĹĄto se pojave prvi simptomi, naveo je ministar zdravlja. Za Medicinski fakultet u Beogradu stiglo je oko milion eura nepovratne pomoći, a znaÄ?ajan deo tih srestava uloĹžen je u opremanje laboratorije za funkcionalnu genetiku, rekao je ministar prosvjete, nauke i tehnoloĹĄkog razvoja, SrÄ‘an Verbić. Laboratorija je opremljena sredstvima HETIP projekta, ĹĄto je zajedniÄ?ki projekat Ministarstva prosvjete i EU za unapreÄ‘enje rada visokoĹĄkolskih ustanova u Srbiji, a kompanija NIS je obezbedila sredstva za adaptaciju prostora u okviru programa “Energija znanjaâ€?. Otvaranju laboratorije prisustvovali su rektor Univerziteta u Beogradu, prof. dr Vladimir BumbaĹĄirević, akademik LjubiĹĄa Rakić, kao i profesori i studenti Medicinskog fakulteta u Beogradu.

26 . Jun - POMOĆ SLOVENIJE ZDRAVSTVENOM SISTEMU FEDERACIJI BiH

SARAJEVO - Delegacije Federalnog ministarstva zdravstva i Ministarstva zdravlja Republike Slovenije razgovarale su u Ljubljani o aktuelnoj zdravstvenoj situaciji u Federaciji BiH nakon poplava, te s tim u vezi pomoći i podrĹĄci Republike Slovenije zdravstvenom sistemu FBiH. Tom prilikom dogovorena je konkretna struÄ?no-tehniÄ?ka pomoć u provoÄ‘enju higijensko-profilaktiÄ?kih mjera u ugroĹženim podruÄ?jima, te logistiÄ?ka pomoć zdravstvenom sistemu FBiH. Delegacija Ministarstva zdravlja Slovenije, a u kojoj su bili i predstavnici Nacionalnog instituta za javno zdravlje, Crvenog kriĹža te Civilne zaĹĄtite Slovenije, izrazila je sauÄ?eťće porodicama poginulih u prirodnoj nesreći koja je pogodila Bosnu i Hercegovinu, izvjestila o do sada poduzetim aktivnostima, te izrazila spremnost da pruĹži dodatnu pomoć zdravstvenom sistemu u BiH.

/2$).!#)*!:!/0Æ4534/-!4/,/')*5)/2!,.5()252')*5

APOLONIA

APOLONIA P O D G O R I C A

TridesetogodiĹĄnje iskustvo i profesionalan pristup pacijentima omogućava primjenu savremenih procedura iz svih oblasti stomatologije, uz primjenu dijagnostike i materijala koji prate svjetske standarde. t03"-/")*363(*+"**.1-"/50-0(*+" t&45&54,"450."50-0(*+" t.0#*-/"*'*,4/"1305&5*," t0350%0/$*+" t,0/;&37"5*7/"450."50-0(*+" t1"30%0/50-0(*+" t%+&ĆŽ*+"450."50-0(*+" t%*(*5"-/"3"%*0(3"'*+" Kao potpuno NOVU proceduru nudimo Vam i primjenu CGF-a (Concentrate Grow Factor) kojom na licu mjesta izdvajamo derivate iz Vase krvi i aplikujemo ih direktno na mjesto intervencije Ä?ime se:  tUbrzava zarastanje tkiva  tSmanjuje mogućnost infekcije i bola  tOnemogućava pojava alergijskih reakcija

Ugradnja najpoznatijih svjetskih implantata

Mini implantati za stabilizaciju proteze

0ODGORICAs.JEGOĂ?EVAs4EL    % MAILORDAPOLONIA T COMME

Digitalni rentgen aparat


Pregled aktuelnosti sa seminara “Elektronska registracija lijekova u BiH i aktuelnosti iz farmakovigilanseâ€? odrĹžanog u Trebinju, 22. i 23. maj 2014. godine Mr ph NataĹĄa GrubiĹĄa, mr ph Tatjana Ponorac Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine Centar za ekonomiju d.o.o. u saradnji sa Agencijom za lijekove i medicinska sredstva BiH bio je organizator regulatornog seminara pod nazivom “Elektronska registracija lijekova u BiH i aktuelnosti iz farmakovigilanseâ€?, odrĹžanog u Trebinju, 22 i 23 maja 2014. godine. Cilj seminara, koji je zasigurno samo jedan od planiranih, prvenstveno je upoznavanje proizvoÄ‘aÄ?a lijekova (nosioca dozvola za stavljanje lijekova u promet u BiH) sa aktivnostima koje nam zajedniÄ?ki predstoje na polju elektronske registracije ljekova, te novog informacionog sistema koji će olakĹĄati prijavljivanje i praćenje neĹželjenih dejstava ljekova. Za svaku pohvalu predstavlja Ä?injenica da su se proizvoÄ‘aÄ?i, odnosno nosioci dozvola za stavljanje lijeka u promet u BiH, odazvali u izuzetno velikom broju ĹĄto potvrÄ‘uje posebnu zainteresovanost za buduće izazove koji nas oÄ?ekuju u oblasti registracije ljekova i farmakovigilansce. Aktuelne teme i iskustva u navedenim oblastima predstavili su domaći i inostrani predavaÄ?i, predstavnici regulatornih tijela i proizvoÄ‘aÄ?a. Tokom prvog dana seminara predstavljena su:  tJTLVTUWB"HFODJKF[BMJKFLPWF4MPWFOJKF VWF[JTBFMFLUSPOTLPN registracijom ljekova  tBLUJWOPTUJOBQSJQSFNJ"HFODJKF[BMJKFLPWFJNFEJDJOTLB sredstva BiH za elektronsku registraciju ljekova  tUFIOJĘŠLJ[BIUKFWJ[BFMFLUSPOTLVSFHJTUSBDJKV /FF4

 tQSWBQSBLUJĘŠOBJTLVTUWBVQSJNKFOJFMFLUSPOTLFSFHJTUSBDJKF iz ugla proizvoÄ‘aÄ?a Drugi dan seminara bio je nastavak edukacije, te interaktivne razmjene iskustava iz oblasti elektronske registracije ljekova, ali i upoznavanje sa novim informacionim sistemom za prijavljivanje neĹželjenih EFKTUBWBMJKFLPWB/BWFEFOBQSPCMFNBUJLBQSF[FOUPWBOBKFLSP[TMKFEFʉF teme:  tFMFLUSPOTLBSFHJTUSBDJKBMKFLPWBV&WSPQTLPKVOJKJ  tLSJUFSJKVNJ[B/FF4  tQSBLUJĘŠOBEFNPTUSBDJKBQSJNKFOFBMBUBJ[SBEFJWBMJEBDJKF /FF4B  tBLUVFMOPTUBOKFJ[PCMBTUJGBSNBLPWJHJMBODFV#PTOJJ)FSDFgovini  ti*4GBSNBLPWJHJMBOTBwEFNPOTUSBDJKBQSJKBWMKJWBOKBOFäFMKFOJI dejstava ljekova putem informacionog sistema Ĺ ta predstavlja elektronska registracija ljekova i koje prednosti nam donosi u radu? Elektronska registracija podrazamijeva naÄ?in pripreme i dostavljanja registracione dokumentacije o lijeku nadleĹžnom regulatornom tijelu, u propisanom i jasno definisanom elektronskom obliku. Prednosti koje pruĹža ovaj naÄ?in pripreme i dostavljanja

42

dokumentacije su obostrane, ne samo za proizvoÄ‘aÄ?e lijekova, već i za regulatorno tijelo jedne zemlje obzirom da se na taj naÄ?in zaobilazi velika koliÄ?ina papirnog oblika dokumentacije, ĹĄto posljediÄ?no olakĹĄava arhiviranje i ocjenu registracionih dosijea. Ovaj pristup obuhvata sve tipove zahtjeva, a odnosi se podjednako i na ljekove koji se izdaju uz ljekarski recept, te lijekove koji se izdaju bez ljekarskog recepta.  /BĘŠJOOBLPKJTFQSJQSFNBEPLVNFOUBDJKB[BFMFLUSPOTLP dostavljanje je jasno definisan, sa taÄ?no naznaÄ?enim parametrima koji moraju biti ispoĹĄtovani u svakom segmentu, shodno meÄ‘unardno prihvaćenim uputstvima za pripremu elektronske registracija lijeka. Kada će Agencija poÄ?eti sa primjenom ovog novog koncepta?  /FF4 i/POF$5%FMFDUSPOJD4VCNJTTJPOTw LPODFQU PEOPTOP elektronski naÄ?in dostavljanja registracione dokumentacije Agencija će poÄ?eti primjenjivati od druge polovine 2015. godine, a do tada, proizvoÄ‘aÄ?ima će biti dat prelazni period kako bi svoje poslovanje prilagodili novom naÄ?inu aplikacije zahtjeva za registraciju. VaĹžno je naglasiti da se radi o zajedniÄ?koj aktivnosti svih proizvoÄ‘aÄ?a (nosioca dozvola za stavljanje lijeka u promet u BiH) i Agencije, jer samo na taj naÄ?in moguće je postići istinski i pravi uspjeh na ovom polju. Novi informacioni sistem za prijavljivanje neĹželjenih dejstava ljekova  i*4GBSNBLPWJHJMBODBwQSFETUBWMKBJTLPSBL"HFODJKFVQSPDFTV unapreÄ‘enja sistema prijavljivanja i obrade podataka o neĹželjenim dejstvima ljekova.  4JTUFNKFLPODJQJSBOOBOBĘŠJOEBPMBLĂ?BQSPJ[WPĂżBĘŠJNB (nosiocima dozvola za stavljanje lijeka u promet) i zdravstvenim radnicima naÄ?in prijave Agenciji, utvrÄ‘enog neĹželjenog dejstva lijeka ili sumnje na isto. Prednost ovog sistema u odnosu na postojeći svakako predstavlja Ä?injenica da će sve prijave biti dostavljane Agenciji elektronski, a samim tim, posljediÄ?no omogućiti brĹžu i efikasniju obradu podataka, njihovo dalje upućivanje ka nadleĹžnim meÄ‘unarodnim institucijama za praćenje neĹželjenih dejstava ljekova, ĹĄto u konaÄ?nom daje pravu svrhu i smisao naĹĄe drĹžave u cijelom sistemu farmakovigilance. Kroz navedene aktivnosti i novine na polju registracije ljekova i farmakovigilanse nastojimo opravdati i potvrditi naĹĄu ulogu drĹžavne institucije, opredjeljene i usmjerene ka EU integracijama i ĹĄto je najbitnije, ulogu usmjerenu ka naĹĄim partnerima, u ovom sluÄ?aju proizvoÄ‘aÄ?ima ljekova i zdravstvenim radnicima. Razmjena iskustava po pitanju aktuelnih regulatornih tema UPLPNSBEOPHEJKFMB4FNJOBSB BMJJMJKFQPESVäFOKFTBLPMFHBNBJ[ struke, ponovno su potvrdili Ä?injenicu da samo zajedniÄ?kim snagama moĹžemo postići neprocjenjive rezultate na polju zaĹĄtite javnog zdravlja stanovniĹĄtva, ĹĄto nam svima uvijek mora biti prioritet i osnovni cilj.


Kvalitetnije procedure sa sve manje hiruških zahvata

Starenje kože

- anti age njega Piše: prim. dr Milan Colić Starenje kože i sam proces promjena koji se odvija u određenom vremenskom periodu je problem koji intrigira opštu medicinu, a naročito stručnjake koji se bave plastičnom, rekonstruktivnom i estetskom hirurgijom. Estestka hirurgija je krajnji domet u oblasti koja obuhvata rekontruktivnu, plastičnu hirurgiju. Ako govorimo o starenju, koža lica je vizuelno najizloženija, stoga se estetskoj hirurgiji lica posvećuje najviše vremena. Prvi znaci starenja se najbrže primjećuju u donjem dijelu lica, u regiji oko usana. Prvo se pojavljuju pušačke bore ili bore smijavice preko marionetske zone, tzv. mandibularne regije. Takve bore praktično izazivaju padanje kože koja je i onako dosta eksponirana i spuštaju se obrazi. Mišići koje imamo u tom dijelu lica su predmet hiperaktivnosti, jer su stalno u upotreb; kada govorimo i kada žvaćemo, i zaslužni su za pokrete lica. Zato su te marionetske brazde podložne promjenama, a one su u procesu starenja nešto što nas brzo odaje. Postoje i određene genetske predispozicije pa se zbog toga prvi znaci starenja kod nekih ljudi javljaju kasnije. U vremenu u kojem živimo izloženi smo uticaju mnogih agenasa koji napadaju našu kožu. Njih imamo u vazduhu koji udišemo, a uticaj sunca, pogotovo u mediteranskim zemljama, je štetan po izgled kože. Zbog toga se mora voditi dosta računa o njezi kože, jer gubitak kolagena i potkožnog masnog tkiva su faktori koji utiču na starenje kože.

44

Gubitak volumena, naročito u regiji oko usana i samih usana, sa dodatnim gubitkom zuba, može da napravi ozbiljan defekt. Usne vremenom počinju da padaju i tanka linija koja dijeli usne od sluzokože, tzv vervilion, postaje istanjena, izbrazdana i blijeda. To doprinosi ubrzanom staračkom izgledu. Postoji nekoliko stvari na koje bi trebalo da se obrati pažnja kako bi se starenje usporilo. Ono što je veoma važno za očuvanje strukture lica je potkožno masno tkivo koje se vremenom gubi. Ranije se mislilo da je mast štetna, a u ovom slučaju danas se koristi u estetici. Izgubljeno potkožno masno tkivo se nadoknađuje, i na taj način se vrši preraspodjela masnog tkiva sa djelova na kojima nam nisu potrebni. Na licu se nalaze mišići elevatori, podizači, i oni koji imaju kontra funkciju, depresori. Njihovim djelovanjem uz gravitaciju koja djeluje na sve nas, koža pada na dolje, osim toga i grudi, nos i ostali dijelovi koji se koriguju na ovaj način. Deformacija koštanih regija je razlog što nam se učini da su se ljudi u procesu starenja smanjili. Koža gubi kolagen i dragocjenu hijaluronsku kisjelinu koja vezuje vodu, i na taj način je mobiliše iz dubljih slojeva i čini kožu rastegljivom i svježijom. U posljednje vrijeme se gubitak volumena pokazao kao jedan od najvažnijih faktora koji doprinose starenju kože. Ranije smo imali drugačiji pristup i hiruški se zatezalo lice, višak kože se uklanjao i pravljeni su rezovi u predjelu ispod uha. Danas postoje mnoge procedure, uglavnom nehiruške, koje odlažu te komplikovanije zahvate. Postoji metod provlačenja niti kroz strukture ispod kože u obliku riblje kosti koje znatno podižu lice. Takođe, na tržištu postoji mnošto kvalitetnih preparata na bazi hijaluronske kisjeline čije dejstvo nije dugotrajno, a to je osnovna


prednost iako je pacijente teško ubijediti u to. Sve više ljudi zahtjeva permanentno rješavanje problema, a takvi zahvati pokazalo se, mogu imati dugotrajne posljedice, ili stvoriti rane koje gotovo nikad ne zarastaju. Prije 15 godina se dosta eksperimentisalo u ovoj oblasti, i nismo imali primjere na kojima bismo pokazali štetnost ubrizgavanja dugotrajnih preparata. Nekada nismo mogli dati odgovor na pitanje kako će neki tretman služiti nakon deset godina. Oni su danas u mnogim zemljama zabranjeni zbog svog lošeg dejstva. Zbog toga je dugotrajni efekat u ovoj oblasti nešto što direktno ugrožava zdravlje i u tim procedurama mogu nastati ozbiljne komplikacije. Period od godinu do dvije je dosta dugačak period za rješavanje npr. punjenja volumena usana, i to je ono što je danas teško objasniti pacijentima koji žele brze ambulantne procedure koje ne zahtjevaju oporavak, a traju vječno. Danas su mnogi preparati pomiješani sa lokalnim anestetikom što dodatno olakšava njihovu primjenu i moguće je direktno ispunjavati brazdu hijaluronskom kisjelinom. Regija oko očiju, tzv. periorbitalna regija nas takođe brzo odaje jer je koža tanka i gotovo da nema potkožnog masnog tkiva pa vrlo malim ubrizgavanjem postižemo vrlo dobre efekte. Sitne bore oko očiju se jako brzo javljaju i svi ih imamo, smanjenje vidnog polja uzrokuje da nam se na gornjim očnim kapcima jako brzo vide znaci starenja. Intervencija korekcije

gornjih očnih kapaka je veoma jednostavna, nema tragova i odvija se veoma brzo. Kod donjih je nešto drugačije i svaka intervencija se radi u lokalnoj anesteziji, procedura traje sat vremena i nakon sedam dana se vade konci. Čeoni lifting je nekad rađen uz velike i dugotrajne intervencije, a danas se to rješava botoksom. To je takođe privremeni efekat i nakon određenog perioda se gubi, što je velika prednost, jer u slučaju dugotrajnih intervencija neki nervi se nikada ne oporave. Prednost botoksa je što efekat traje šest mjeseci i nema štetnih posljedica, on kratkotrajno paralizuje nerve, i idealan je za regiju oko očiju i na čelu. Mnogo je jednostavnije istrpjeti ubode iglom koja je veoma mala, nego neku veliku intervenciju sa nesagledivim posljedicama. Važno je da se koriste samo kvalitetni preparati, a i da se tačno zna mjesto na koje se botoks može ubrizgavati. Čak iako je loše urađeno, efekat će trajati relativno kratko i botoks se lako može korigovati. U svom poslu ne odbijamo pacijente, ali se trudimo da lifting odložimo koliko je to moguće. Na našem području se mogu kupiti kreme koje su odlične za njegu kože. Takva medicinska kozmetika je vrlo zahtjevna stvar, potrebno je da bude lako dostupna, a u isto vrijeme da vodi porijeklo iz medicine. Pravilna njega lica je ono što je neophodno kako bismo usporili starenje kože.

DR COLIĆ PURE KREMA za uklanjanje fleka na koži Potrošnja korisnika usluga bolnice Dr Colić, rezultirala je nastanak srpskog kozmetičkog Brenda - Dr CoIić Beauty Therapy. Praćenje savremenih trendova u oblasti fitofarmacije omogućilo je izbor najboljih kozmetičkih i aktivnih supstanci za postizanje željenog efekta. Primena najnovijih tehnologija izrade i pažIjivo biranih podloga garantuje kvalitet Dr CoIić Beauty Therapy proizvoda. UIoženo je mnogo rada, istraživanja, stručnog znanja, kao i visoka tehnologija za nastanak ovog brenda. Svi proizvodi iz Dr CoIić kolekcije su bez parabena. Pure krema se koristi za uklanjane pigmentiranih fleka, regeneraciju kože i izbjeljivanje tena. Efikasno uklanja hiperpigmentacije od sunca, djelotvorna je u tretmanu staračkih pjega na tijelu i licu, kao i u otklanjanju fleka nastalih nakon trudnoće i upotrebe ljekova. Krema sadrži aktivni alfa-arbutin koji izbjeljuje kožu i sprečava hiperpigmentacije. Koža ga dobro podnosi, ne uzrokuje iritacije i nema toksčino dejstvo. Kod postojećih hiperpigmentacija koristi se ujutru i uveče u periodu od tri mjeseca, a preventivno se preporučuje jednom dnevno, ujutru ili uveče. Nakon nanošenja kreme u toku sunčanih dana savjetuje se zaštita tretiranog mjesta odjećom ili kremom sa UV faktorom.

Za više informacija posjetite: www.dr-colic.com i www.coliccosmetics.com


ISTINE I ZABLUDE

O LJEPOTI Ljepota lica je u ljepoti karaktera Ljepota je jedna od temeljnih kategorija kojima se poimaju suštinska svojstva bića. Ideal ljepote umnogome zavisi od kulturnog konteksta, mada se taj ideal u okviru jedne iste kulture mijenja tokom vremena. Ne postoji jedinstveno objašnjenje ljepote, a brojni pokušaji definisanja najviše govore o njenoj zagonetnosti. Rezultati istraživanja o savršenom ženskom licu, u kojem su učestvovala oba pola, pokazala su koliko se ideje žena i muškaraca o ljepoti razlikuju. Žene oličenje ljepote vide u ravnoj kosi, snažnijem nosu i čelu i jakim obrvama, a muškarci najviše vole pune usne, plavu kosu, jake jagodice, mali nos i čelo i manje istaknute obrve. Već dugo se različiti savjeti za ljepotu prenose sa koljena na koljeno. Koji su od njih zaista efikasni, a koji ne saznaćete u tekstu koji slijedi. PREKRŠTENE NOGE IZAZIVAJU VENE ZABLUDA: Budite slobodne da prekrstite noge kada god želite. Proširene vene uzrokuju valvule koje imaju poteškoća sa pumpanjem krvi iz nogu ka srcu. Kad ne funkcionišu ispravno, one proizvode više krvi u venama nogu koje se mogu vidjeti i na površini kože. Takođe, možete kriviti svoje roditelje za proširene vene. Vidljiva mreža vena se obično pojavljuje u određenim godinama žene. Ukoliko ste im skloni, dobićete ih u istim godinama u kojima ih je i vaša majka prvi put dobila. BRIJANJE DOVODI DO RASTA DEBLJIH I JAČIH DLAKA ZABLUDA: Brijanje neće učiniti vaše dlake debljim. To će samo tako djelovati, jer dlaku brijačem sječete skroz u osnovi. Dlaka je u dijelu do kože, pri svom korjenu,

46


najdeblja i kada raste, taj najširi dio ostaje. Dlaka koja nikada nije obrijana sužava se pri vrhu. Ona koja je i jednom obrijana, nikada neće povratiti svoj tanki vrh. LAK ZA NOKTE UZROKUJE ŽUTE MRLJE NA NOKTIMA ISTINA: Tamne nijanse kao što su crvena i tamnocrvena imaju više pigmenta koji se apsorbuje u nokte. Kako biste to spriječili, kada vam nokti nijesu nalakirani u neku boju, premažite ih bar lakom prirodne boje, kako ne bi izgledali nezdravo. CELULIT SE MOŽE IZBJEĆI ZABLUDA: Samo genetika određuje ko će dobiti celulit, a ko ne. Celulit uzrokuju masne naslage koje ostaju zarobljene u potkožnom tkivu. Ovo tkivo je vlaknaste strukture koja sakuplja masti i stvara površinu koja je nalik pomorandžinoj kori. Kreme za učvršćivanje i losioni, međutim, mogu smanjiti prisutnost celulita. Isto se postiže i ubrizgavanjem kofeina u kožu, kako bi se ona zategnula. Losioni će učiniti isti trik – hidrirajući i zatežući vašu kožu. Najbrži način da celulit nestane je kamuflirati ga lažnom preplanulošću. DEPILACIJA SMANJUJE RAST DLAKE ISTINA: Depilacija voskom čupa dlake iz folikula i uzrokuje slabljenje dlake. Ukoliko je radimo redovno, depilacija će smanjiti rast dlake do tačke u kojoj folikul više neće moći da proizvodi dlake. Ovo zahtjeva dosta seansi depilacije i košta dosta bola. Ako se radi o prestanku rasta dlake - govorimo o 2-3 decenije depilacije. SJEČENJE ZANOKTICA JE LOŠE ZA NOKTE ISTINA: Sjeckanje kožice oko noktiju povećava rizik od lomljenja noktiju i infekcija. To je takođe bolan postupak. Bolja alternativa je da ruke držita malo u vodi, a potom gurate kožu oko noktiju prema dolje. Ne zaboravite losion na kraju! PARFEM TREBA ŠPRICATI SAMO NA TAČKE PULSA ISTINA: Nanošenje parfema na tačke pulsa je najbolji način da miris vašeg parfema traje cijeli dan. Mirisi reaguju na toplotu, stoga našpricajte omiljeni parfem na unutrašnju stranu zglobova ili na vrat da bi mirisali tokom cijelog dana. ISPUCALI VRHOVI KOSE SE MOGU REGENERISATI ZABLUDA: Nažalost, jedini lijek za ispucale vrhove je šišanje. Dobra vijest je da odgovarajući proizvodi za tretman kose mogu da ih ublaže. Usporićete njihovo nastajanje ako rjeđe upotrebljavate peglu za kosu i fen.

47


ATO P I J S K I DERMATITIS Piše: prim. mr sci dr med. Slobodan Vranješ PZU „Milmedika“, Podgorica

Atopijski dermatitis je hronična, recidivirajuća upalna dermatoza koja se karatkeriše suvom kožom i svrabom. Klinička slika zavisi od starosne dobi bolesnika, tako da je varijabilnog izgleda, ali karatkerističnog rasporeda za određenu starosnu dob. Često je udružena sa drugim atopijskim bolestima poput astme i alergijskog rinitsa, stoga predstavlja dio klasičnog atopijskog trijasa. Za ovu bolest važi misao utemeljena još 1904. godine koja glasi: „Nije ospa koja svrbi, nego svrab koji se osipa.“ Evropska akademija za alergologiju i imunologiju (Europen Academy of Allergology and Clinical Immunology, EAACI) je 2001. godine predložila naziv atopic eczema/dermatitis syndrome (AEDS) kao izraz koji obuhvata sve podtipove atopijskog dermatitisa. Preporučena nomenklatura podrazumjeva da atopijski dermatitis nije jedinstvena bolest, već skup više različitih bolesti sa zajedničkim kliničkim obilježjima. Sinonimi za ovu bolest su: atopijski ekcem, dojenački ekcem, neurodermitis, dječiji ekcem, pruridermatitis allergica chronica constitutionalis, prurigo Besnier, atopic eczema, atopic eczema/dermatitis syndrome (AEDS). Kao što je već rečeno, navedena nomenklatura podrazumjeva da atopijski dermatitis nije jedinstvena bolest nego skup više različitih bolesti sa zajedničkim kliničkim obilježjima, pa stoga treba uraditi revizije nomenklature skladno novim saznanjima o mehanizmu nastanka bolesti. Zbog toga se i dovodi u pitanje prikladnost korišćenja izraza atopijski u nazivu bolesti, jer više od polovine ovih bolesnika nema atopiju. Atopijski dermati-

48

tis je često prva klinička manifestacija atopijskog slijeda (atopic march), jer se kod oko polovine oboljelih kasnije razviju astma i alergijski rinitis. Smatra se da je atopijski dermatitis jedna od najčešćih hroničnih upalnih bolesti kože sa tedencijom stalnog uvećavanja broja oboljelih, naročito u urbanim sredinama. Učestalost je povećana posljednjih decenija, tako da danas od ove bolesti boluje oko 20% djece i 3% odraslih osoba. Bolest kod 45% djece počinje u prvih 3-6 mjeseci života, kod 60% u prvoj godini života, a kod 85% djece prije pete godine života. Tek kod 2% pacijenata bolest se javlja nakon dvadesete godine. Uzroci nastanka atopijskog dermatitisa još uvijek nijesu u potpunosti razjašnjeni, ali je siguno da na razvoj bolesti utiču genetski, imunološki i faktori okoline. Već je pomenuto da je svrab ključni element ove dermatoze. Nastanak svraba uzrokuje nekoliko faktora, od kojih je nasleđe izgleda najvažniji. Naime, smatra se da kod ovih pacijenata postoji smanjen prag svraba, što je poligenetski način nasleđivanja. To znači da kod ovih bolesnika postoji poremećena epidermalna barijera, i da su uključeni i atopija i faktori okoline među kojima su najbitniji: alergeni, iritansi, hormoni, klimatski uslovi, psihološki stres i infekcije. Epidermis je prva linija odbrane od patogenih mikroorganizama, alergena i gubitka vode. Kseroza, odnosno suvoća kože je jedan od najvažnijih znakova atopijskog dermatitisa. Zahvata kožu cijelog tijela, kako dijelove zahvaćene atopijskim dermatitisom tako i sve druge dijelove. Suvoća je posljedica smanjenog nivoa ceramida u koži, promjene pH vrijednosti, defekta filagrina i


drugih proteina epidermisa, što dovodi do povećanog transepidermalnog gubitka vode, smanjenja vlažnosti kože i oštećenja kože. Ovako oštećena koža omogućava lakši prodor alergena, dovodi do senzibilizacije i povišenih vrijednosti IgE. Filagrin je ključni protein odgovoran za oblikovanje zaštitne barijere kože, a godine 2006. otkriveno je da su mutacije gena filagrina odgovorne za nastanak atopijskog dermatitisa. Kasnija istraživanja su pokazala povezanost mutacije gena filagrina i drugih atopijskih bolesti uključujući astmu i alergijski rinitis. Međutim, nul mutacije filagrina su dokazane samo kod oko trećine pacijanta sa atopijskim dermatitisom, pri čemu većina ima disfunkcionalnu epidermalnu barijeru, što pokazuje da postoje i neki drugi mehanizmi koji regulišu funkciju zaštitne barijere. Djelovanje različitih faktora na iritabilne receptore u koži dovodi do upornog svraba i češanja sa karakterističnim lezijama na koži. Kod oko 80% pacijenata postoji atopija (povišen nivo ukupnog IgE) a kod oko 30% njih se može dokazati alergija na određenu hranu ili inhalatorne alergene. Od alergena hrane najčešće se spominju: kikiriki, jaja, mlijeko i pšenično brašno, a od inhalatornih grinje iz kućne prašine i polen. Posljednjih godina potencira se uloga mikroorganizama u nastanku ove bolesti, jer su kod bolesnika česte virusne, bakterijske i gljivične infekcije kože. Posebno se spominje herpes virus, od bakterija je skoro uvijek prisutna stafilokoka, a pityrosporum ovale je najčešća gljivica. Pored specifičnih alergena, i nespecifične iritativne supstance poput sapuna, deterdženta, sredstava za čišćenje i parfema dovode do pogoršanja ekcema. Nikako ne treba zanemariti klimu i mikroklimu, naročito unutar doma, kao i psihički faktor. Klinička slika se razlikuje zavisno od dobi pacijenta, mada su suvoća kože i svrab glavna klinička obilježja atopijskog dermatitisa u bilo kojoj dobi. Svrab se obično pogoršava noću, čime utiče na smanjenje kvaliteta života bolesnika. BOLEST PROTIČE U 3 STADIJUMA: 1. Infantilni ili rani dojenački Bolest počinje u prvim mjesecima života i manifestuje se crvenilom i to prvo po licu. Koža je suva, gruba, često inficirana i vlaži. Obično predio oko usta i nosa nije zahvaćen promjenama. Promjene su praćene izrazito jakim svrabom zbog kojeg dijete plače i ne može da spava. Promjene se mogu proširiti na kosmati dio glave, pregib vrata, gornji dio trupa i ekstremitete. Bolest regredira kod 20-30% djece do kraja druge godine života. 2. Juvenilni stadijum Obično se nastavlja na infantilni stadijum ali se može javiti i, kod do tada, zdravog djeteta. Promjene se nalaze na: vratu, šakama, stopalima, laktovima i na pregibima koljena. Na licu su promjenama zahvaćeni i predio oko usta i nosa. Zbog intezivnog svraba i grebanja prisutne su brojne kraste, koža je na tim mjestima zadebljana, gruba i tamnije ili slabije pigmentovana. Često se kod pacijenta javlja blijedoća lica, tamniji kapci i izbrazdanost dlanova i tabana. 3. Treća faza je adultna, ima dva oblika i javlja se poslije 12. godine života

a. blaži oblik, kada pacijenti imaju suvu kožu i umjeren svrab što ne predstavlja veći problem za bolesnika. Ekcem obično zaostaje na šakama i stopalima, a pacijenti nemaju astmu i druge alergijske bolesti. b. teži oblik kod koga je koža jako suva, perutava, lako se inficira, a svrab je neizdrživ i remeti san i redovne aktivnosti bolesnika. Kod samo 2% slučajeva bolest se prvi put javlja poslije 20. godine. Kod ovih pacijenata promjene su lokalizovane na vratu, očnim kapcima, čelu, kosi, grudnom košu, šakama i stopalima. Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze, kliničke slike i laboratorijske dijagnostike in vivi i in vitro. Zlatni standard u dijagnostici atopijskog dermatitisa su postavili Hanifin i Rajka 1980. godine, a težinu bolesti je moguće odrediti pomoću sistema za bodovanje SCORAD (Score in Atopic Dermatitis) i EASI (Ezcema Area and Severity index). Roditeljima treba prvo objasniti prirodu bolesti i njen tok, tj. prognozu ekcema. Kod najvećeg broja djece (oko 30%) simptomi se javljaju u doba odojčeta, traju stalno i perzistiraju i poslije puberteta. Dvadeset posto pacijenata ima rani početak, remisiju u nekom životnom dobu, a kasnije ponovnu pojavu i perzistenciju u kasnijem životu. To znači da će kod oko polovine pacijenata bolest trajati cijeli život. Kod 40-60% djece će se razviti i neka druga alergijska bolest kao npr. astma ili alergijski rinitis. Prognostički nepovoljni zaci su: rani početak bolesti, alergije u porodici, težak oblik bolesti i mala porodica. Liječenje atopijskog dermatitisa je složeno zbog toga što je etiopatogeneza multifaktorijalna i nerazjašnjena u potpunosti. Što se terapije tiče, važno je smiriti kožne promjene, a liječenje i njega kože su neophodni i dugotrajni. Terapija je kompleksna i simptomska, i usmjerena protiv tri osnovna elementa bolesti: - superinfekcije, - suve kože i - svraba Prevencija uključuje izbjegavanje onih činilaca koji su prepoznati kao mogući uzročnici egzacerbacije bolesti. Treba izbjegavati prekomjerno utopljavanje jer pojačano znojenje pogoršava svrabež. Preporučuje se boravak na planinama iznad 1500 m nadmorske visine, kupanje u morskoj vodi i izlaganje kože suncu uz obavezno korišćenje preparata za zaštitu od sunca. Svakodnevna njega kože je nužna. Kupanje se obavlja u mlakoj vodi do 36°C uz upotrebu blagih uljanih kupki. Obavezno je nanošenje ovlaživača (emolijenata) kože u roku od tri minuta nakon kupanja kako ne bi došlo do isušivanja. Korišćenje emolijenata koji sadrže ceramide poboljšava klničku sliku. Za hidrataciju se mogu koristiti i emolijenti na bazi ureje. Za lokalno liječenje koriste se uglavnom topični kortikostreoidi, a njihov izbor zavisi od stadijuma bolesti. Oni imaju protivupalno dejstvo, te redukuju kolonizaciju kože S. aureusom. Topični inhibitori kalcineurina pimekrolimus i takrolimus takođe imaju protivupalno djelovanje, afirmišu aktivaciju T ćelija i proizvodnju citokina. Takođe se primjenjuje i foto teparija koju kod djece treba izbjegavati. Sve ovo treba dobro prodiskutovati sa roditeljima i objaniti im da atopijski dermatitis nije samo kožna bolest, već jedna od manifestacija sistemskog poremećaja.

49


Intervju: Vlado Jeknić, fudbaler

PROFESIONALIZAM JE

KLJUČ USPJEHA Da talenat ne poznaje granice, i da se njegovo postojanje mora spoznati najbolje pokazuje primjer crnogorskog internacionalnog fudbalera Vlada Jeknića. Njegova upornost, želja i volja za uspjehom vodili su ga kroz razne zemlje, praveći tako njegov profesionalni mozaik raznolikim i bogatim. Ljubav prema fudbalu osjetio je još u osnovnoj školi. Zajedno sa drugovima dijelio je strast prema jednom od najpopularnijih sportova na planeti. Učestvovanje na školskim takmičenjima predstavljalo je njegov dječački san. Redovno sam odlazio da gledam starije drugove kako igraju na školskim turnirima i maštao da i ja jednog dana zaigram na nekom od njih. Vrlo brzo sam to i ostvario, i zahvaljujući mom tadašnjem profesoru fizičkog vaspitanja i treneru mlađih fudbalskih kategorija, gospodinu Niku Raičkoviću, moj talenat je ugledao svjetlost dana. On je najzaslužniji za moj ulazak u fudbalske vode. Profesionalni počeci Vladovog bavljenja fudbalom vezani su za crnogorske klubove „Crvena Stijena“ i „Sutjeska“ u kojima je sticao vještine koje su mu u budućoj karijeri bile od velike pomoći.

50

Kada se iz ove perspektive osvrnem na period proveden u „Crvenoj Stijeni“ u glavi mi se javi slika dječaka naoružanog velikom voljom i željom za napredak. Taj moj trud bio je nagrađen kroz uspješne rezultate koje sam postizao u tom klubu, kao i ponudom da zaigram u fudbalskom klubu „Sutjeska“, koji se tada takmičio u prvoj ligi Srbije i Crne Gore. Trogodišnji boravak u Nikšiću bio je za mene velika profesionalna i životna škola. Dobio sam priliku da igram protiv velikih imena poput Nemanje Vidića i Saše Ilića. Potom je uslijedio poziv da zaigram za reprezentaciju tadašnje zajedničke države Srbije i Crne Gore, koja je bila pod vođstvom čuvenog fudbalskog trenera i stručnjaka Vladimira Petrovića-Pižona, što je za mene bila velika čast. Fudbal ga je iz Crne Gore odveo u Njemačku, Mađarsku i daleku Kinu. Igrao je u klubovima poput SV Wacker Burghausen, iz druge Bundes lige, kineskom klubu Beijing Baxy i prvoligašu Fujian Smart Hero. To je period u kome sam se susreo sa sasvim drugom sredinom, mentalitetom i kulturom, što mi je mnogo pomoglo da se izgradim kao ličnost. Nastojao sam da se prikažem u što boljem svjetlu, i da na što bolji način prenzetujem svoju zemlju. Moj život i rad u Njemačkoj bili su na jako profesionalnom nivou. Imao


sam sreću da, tokom boravka u toj zemlji, sarađujem sa trenerom Markusom Schupom, koji mi je usadio taj profesionalizam i pomogao mi da što bolje sagledam svoje mjesto u fudbalskom svijetu.

Smatram da je ovo jedno od najzanimljivijih prvenstava za gledanje, zbog velikog broja postignutih golova. Za sada je na mene najjači utisak ostavila reprezentacija Njemačke, i smatram je glavnim favoritom za osvajanje titule.

Sa ponosom je oblačio i nosio dres reprezentacije Crne Gore. Osjetio je moć publike da u ritmu jednog bića navija i bodri igrače na terenu.

I njegovi trenuci relaksacije vezani su, direktno ili indirektno, za sport.

Za mene ne postiji veća čast od nošenja dresa nacionalnog tima. Jako sam ponosan na taj segment moje karijere. U moje ime, a i u ime svih mojih kolega, mogu da kažem da, kada zasvira nacionalna himna, proradi adrenalin koji te tjera da ostaviš srce na terenu. Fudbal je strast koje ne može i ne želi da se odrekne. Kao logičan nastavak fudbalske karijere nameće se bavljenje trenerskim radom. Početkom mjeseca juna tekuće godine Jeknić je postao nosilac UEFA „A“ trenerske licence. Fudbalom ću nastaviti da se bavim i nakon završetka moje profesionalne karijere, jer težim da u životu radim ono što volim i čemu mogu da doprinesem. Baš iz tog razloga opredijelio sam se za dodatno usavršavanje i sticanje trenerske licence. Želim da moje bogato inostrano iskustvo i znanje prenesem mladim naraštajima. Timski sport ne može da se igra bez kolegijalnosti i međusobnog poštovanja iz kojih se često rađaju prijateljstva. Baveći se ovim sportom upoznao sam jako mnogo dobrih prijatelja i ljudi. Kada živite i radite u inostranstvu, tek tada osjetite koliko vam i mala pomoć kolega znači. Uvijek su mi klupske kolege pomagale da se adaptiram i uklopim u novu sredinu.

Ispunjavaju me druženja sa bliskim prijateljima, zajednički odlasci na sportske manifestacije kao i rekreativno igranje tenisa. Zbog posla kojim se bavi često je odvojen od porodice. Ta razdvojenost mu teško pada, stoga se trudi da svo slobodno vrijeme posveti najmilijima. Beskrajno im je zahvalan na ljubavi i razumjevanju koje mu pružaju. Porodica je glavni faktor uspjeha. Njihova podrška i pozitivna energija su mi od velike pomoći u svemu što radim. Kao profesionalni fudbaler uvijek mora da bude u vrhunskoj formi, koja osim napornih treninga iziskuje i poseban režim ishrane, redovan san, fizioterapeutske tretmane i ljekarske kontrole. U danasnjem svijetu profesionalnog sporta jako je bitno da vodite računa o sebi. Cijeli život morate da podredite tome, počev od zdrave hrane, suplamenta i vitamna, preko induvidualnih treninga, zaključno sa masažama tijela koje pomažu da se premoreni mišići brže regenerišu. U sportskom duhu je i Vladova poruka čitaocima.

Kao i milione obožavalaca širom svijeta, i Vlada posljednjih dana okupiraju dešavanja na aktuelnom Svjetskom fudbalskom prvenstvu u Brazilu.

Čitaocima „Medical-a“ savjetujem da uvijek izdvoje malo slobodnog vremena koje će iskoristiti za rekreativno bavljenje nekom fizičkom aktivnošću. To će im pomoći da zauzmu pozitivan stav prema životu i na taj način iskuse pravu sreću.

Pratim sva dešavanja na Svjetskom prvenstvu u Brazilu.

Sandra Kavarić

51


Broj održanih susreta potvrda kvaliteta i uspješnosti

ODRŽANI 57. SUSRETI ZDRAVSTVENIH RADNIKA CRNE GORE Pedeset sedmi susreti zdrastvenih radnika Crne Gore, u organizaciji NVO Asocijacija zdravstvenih radnika Crne Gore, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Crne Gore održani su u Ulcinju od 5-8. juna. Zdravstveni radnici iz ustanova širom Crne Gore imali su priliku da tokom ovog susreta predstave stručne i lične kvalitete u poslu kojim se bave, a takođe predstavljena su i istraživanja vođena u više zdravstvenih ustanova Crne Gore. Oni su ukazali na značaj profesije kojom se bave i istakli da osim profesionalne ulažu i dozu lične posvećenosti kako bi pacijenti širom Crne Gore bili zbrinuti na što bolji način. Skupu su pored zdravstvenih radnika iz Crne Gore prisustvovali i gosti iz regiona. Na otvaranju Susreta zdravstvenih radnika u ime Ministarstva zdravlja govorio je sekretar Zoran Kostić.

- Imam zadovoljstvo da vas pozdravim povodom održavanja 57. Susreta zdravstvenih radnika ovdje u Ulcinju, u ime ministra zdravlja prof. dr Miodraga Radunovića i u svoje ime. Sama brojka “57” potvrda je kontinuiteta uspješnosti organizovanja ovog skupa, a izbor tema garant su kvalieta razmjene iskustava koji će svakakao doprinijeti unapeđenju zdravstvene zaštite, što je siguran sam, cilj svih nas ovdje. Zdravstveni radnici najbolje znaju koliko moraju i koliko ulažu u svoje znanje tokom cijelog života da bi odgovorili potrebama građana i zaslužili njihovo povjerenje - kazao je Zoran Kostić i dodao da Ministarstvo zdravlja, kao kreator zdravstvene politike, stvara ambijent za njeno sprovođenje i svojim projektima radi na unaprjeđenju zdravstvene zaštite stanovništva. - Razvoj mreže zdravstvenih ustanova i njihovih kapaciteta, plan ljudskih resursa i specijalizacija, kao i integracija

Na svečanom otvaranju uručene su zahvalnice najistaknutijim pojedincima i časopisu Medical zbog dugogodišnje podrške i praćenja rada i aktivnosti Asocijacije zdravstvenih radnika Crne Gore. U ime časopisa zahvalnicu je primila izvršna direktorica Slavica Pantelić koja je pohvalila rad asocijacije i iskazala zadovoljstvo zbog saradnje koja traje od samog osnivanja časopisa. Zahvalnice su primile i medicinske sestre Silva Bulatović (Dom zdravlja Kolašin), Slavka Bracanović (Dom zdravlja Podgorica) i Ljubica Subotić (Specijalna bolnica Risan). Predsjednica Saveza udruženja zdravstvenih radnika Srbije uručila je nagradu Zlatni znak sekretaru Asocijacije zdravstvenih radnika Crne Gore, Zoranu Popoviću u znak podrške zbog očuvanja prijateljskih veza između ova dva udruženja. Takođe, zdravstveni radnici Crne Gore dobili su poziv da učestvuju na sličnim okupljanjima koja se organizuju u Srbiji. 52


javnog i privatnog sektora, implementacija nacionalnih skriniga za rano otkrivanje raka debelog crijeva, dojke i grlića materice predstavljaju jedan od prioriteta Ministarstva zdravlja – rekao je gospodin Kostić i proglasio susrete otvorenim. Osim njega na otvaranju je govorila i predsjednica Asocijacije zdravstvenih radnika Crne Gore Vesna Raosavljević koja je zahvalila na podršci prisutnim predstavnicima Ministarstva zdravlja i direktorima zdravstvenih ustanova Crne Gore. - Hvala vam što se ovde sa Asocijacijom zdravstvenih radnika Crne Gore po 57. put. Idemo za znanjem, govorimo da znamo i da smo naučili, a imamo diplome i koje to potvrđuju. Međutim, znanje nema granicu i osim toga predstavlja ono što iskusimo i doživimo u sebi pa to realizujemo i prenesemo na druge. I zato učimo cijelog života. Uspjeh ne dolazi od znanja zadržanog samo za sebe već od nesebičnog dijeljenja tog znanja, i zato smo ovdje da to i ostvarimo i podijelimo sa drugima, a i naučimo od drugih. Naša struka prati razvoj medicine u svijetu u svim oblastima, pratimo aktuelnosti i sa radovima koje će predstaviti naši gosti doprinosimo razvoju kvaliteta primarne i ukupne zdravstvene zaštite i brige o pacijentima. Plenarnu tematiku nakon samog otvaranja prezentovali su prim. dr Mensud Grbović i prof. dr Vineta Vuksanović.

U sklopu 57. Susreta zdravstvenih radnika organizovan je i izlet na Adu Bojanu. Zdravstvene radnici su u atmosferi koja nije u potpunosti radna, dodatno učvrstili profesionalne i prijateljske veze. Na veoma posjećenim predavanjima govorili su medicinski radnici iz svih oblasti i predstavili način na koji se suočavaju sa svakodnevnim izazovima u svojoj struci. Predavanja su održale medicinske sestre, laboranti, anesteziolozi, patronažne sestre i mnogi drugi. Nakon predavanja vođene su diskusije u okviru kojih su prezentovani načini primjene novih metoda koje doprinose što boljem funkcionisanju cjelokupnog zdravstvenog sistema. Budući da su medicinske sestre osobe sa kojim se pacijenti najčešće dolaze u kontakt dosta pažnje posvećeno je njihovoj edukaciji i unapređivanju odnosa sa pacijentima. Susreti zdravstvenih radnika Crne Gore završeni su uz prisustvo više od 150 učesnika uz podsjećanje da to nisu jedini skupovi koje organizuje Asocijacija zdravstvenih radnika Crne Gore, a da će se na unaprijeđenju struke raditi u kontinuitetu tokom čitave godine. Draženka Laketić

53


Nacionalno udruženje medicinskih sestara i babica Crne Gore aktivno radi na podizanju nivoa obrazovanja medicinskih sestara i babica u Crnoj Gori na svim nivoima

SESTRINSTVO MODERNOG DOBA Osnovni cilj Nacionalnog udruženja medicinskih sestara i babica Crne Gore (NUMSBCG), na čijem čelu se nalazi Nada Rondović, je unapređenje profesije u svrhu pružanja najviših standarda zdravstvene njege od strane kompetentnih i edukovanih medicinskih sestara i babica. Reforma obrazovnog sistema medicinskih sestara i babica vrši se u skladu sa direktivama Evropske unije, a uz pomoć Norveškog udruženja sestara. Za pružanje stručne pomoći Udruženju sestara i babica Crne Gore Norveško udruženje sestara angažovalo je konsultanta Toma Keighley-a, eksperta za sestrinstvo Evropske unije. - Saradnja između norveškog i crnogorskog zdravstvenog sistema seže u daleku prošlost, jer je veliki broj Norvežana dolazio na ove prostore zbog liječenja hroničnih reumatskih bolesti. Iz toga je proistekla inicijativa jednog Norveškog univerziteta da se radi na usavršavanju zdravstvenih radnika. Moj angažman tiče se procjene rezultata te saradnje. Angažovan sam kao nezavisni savjetnik koji izvještava o neslaganjima sa direktivama Evropske unije. Zahvaljujući tome, u septembru 2007. godine, došlo je do saradnje između Norveškog udruženja sestara i Udruženja medicinskih sestara i babica Crne Gore. U tim preliminarnim razgovorima došlo se do zaključka da je prvi korak koji se mora preduzeti uključivanje sestara i babica Crne Gore u internacionalna udruženja, jer u tom trenutku crnogorske medicinske sestre nijesu bile članice Evropske federacije sestara (EFN) niti Međunarodne organizacije sestara (ICN). Pravni okviri i regulative vezane za medicinske sestre i babice i njihovo usklađivanje sa direktivama Evropske unije, kao i obrazovni sistem i praksa koju one prolaze ukazale su se kao ključne stvari na koje treba obratiti pažnju- navodi naš sagovornik Tom Keighley. NUMSBCG je zajedno sa Norveškim udruženjem sestara do sada organizovalo jedanaest radionica na temu: „Usklađivanje profesije medicinskih sestara i babica sa standardima EU.“ Na tim radionicama učešće su uzele medicinske sestre Crne Gore i predstavnici raznih ministarstava, a radionice su vodili Per Gotland Kristensen i Tom Keighly. - Radionice koje sprovodimo imaju za cilj da informišu medicinske sestre o promjenama koje treba izvršiti i načinima unapređivanja njihovog rada u skladu sa evropskim standardima. Trenutno radimo na razvoju nastavnog plana, a moj doprinos

54

Tom Keighley tome ogleda se u informacijama u vezi sa dužinom, sadržajem i načinom ostvarivanja nastavnog plana. Zadatak medicinskih sestara je da obezbjede njegovu primjenu u praksi. Godišnje se održe tri radionice sa po otprilike 60 učesnika. U decembru prošle godine održana je TAIEX radionica na kojoj su učestvovali predstavnici svih ministarstva i agencija Crne Gore kao i Univerzitet Crne Gore, što predstavlja ključnu tačku razvoja naše strategije, jer kada imate radionicu finansiranu od strane Evropske komisije, kao što je ova, onda to pokazuje da je progres učinjen. Na posljednjoj održanoj radionici govorilo se o dizajniranju modula obrazovanja koje minimum treba da ima 4600 sati obrazovanja- kaže gospodin Keighly. - Nacionalno udruženje medicinskih sestara i babica Crne Gore uključeno je u proces pridruživanja naše zemlje Evropskoj uniji. Od strane Kancelarije za evropske integracije pozvani smo da učestvujemo u pravljenju okvira za priključivanje Crne Gore Evropskoj uniji. Osim toga, mi intezivno radimo na regulaciji profesije, odnosno na formiranju Komore u skladu sa zakonima Crne Gore- dodaje predsjednica udruženja Nada Rondović. - Profesija kojom se mi bavimo prepoznata je kao profesija koja najviše može da utiče na zdravlje ljudi, pa samim tim, vlada treba da obrati više pažnje na reformu našeg sistema obrazovanja. Mi sprovodimo 60% usluga u zdravstvu. Sestra je


ta koja najviše vremena provodi uz bolesnika i koja se brine za pacijenta i njeguje njegovo zdravlje- nastavlja predsjednica udruženja. Gospodin Keighly ističe da se mnoge zemlje Centralne Evrope susreću sa problemom početka obavljanja prakse medicinskih sestara. Naime, direktiva Evropske unije zahtjeva minimum deset godina opšteg obrazovanja prije početka prakse. U Crnoj Gori se sa obavljanjem prakse počinje nakon osam do devet godina opšteg obrazovanja, što predstavlja veliku prepreku procesu usklađivanja sa direktivama Evropske unije- dodaje Keighly. - Veliki problem, ne samo u našoj zemlji, već i u zemljama okruženja je obrazovanje medicinskih sestara. Nakon završetka srednje škole ne stiče se zvanje medicinske sestre, već zvanje zdravstvenog tehničara. Zdravstveni tehničar nije samostalan u sprovođenju zdravstvene njege već radi po nalogu Medicinske sestre. Zvanje medicinska sestra stiče osoba koja završi trogodišnje visoko obrazovanje, a program po kojem je obučena treba da je u skladu sa direktivom i pravnim tekovinama Evropske unijepojašnjava sestra Nada. - Reformišući sistem obrazovanja medicinskih sestara i babica mijenja se i cjelokupan način opšteg obrazovanja koje predstavlja veliki kamen spoticanja na putu ka evropskim

integracijama. Da bi se ta prepreka što bolje i što prije savladala neophodna je podrška i razumjevanje vlade za potrebom edukacije medicinskih sestara i babica. Doktori najviše sarađuju sa medicinskim sestrama, tako da je njihova podrška procesu edukacije sestara više nego neophodna. Jedna od bitnih stvari koju Evropska komisija posmatra i ocjenjuje je i otpor koji se pruža prema promjenama u dominantno ženskoj profesiji i način na koji se doprinosi jednakosti polova- kaže gospodin Tom Keighly. - Cijeli koncept Evropske unije temelji se na poštenju i govorenju istine. Ovo pominjem, jer će nakon završetka obrazovanja medicinske sestre, doktori i obrazovani ljudi drugih profila biti u mogućnosti da odu u neku od evropskih zemalja na usavršavanje. Osoba zadužena za njihov prijam u zemlji u koju žele da se dalje profesionalno nadograđuju, pozvaće osobu zaduženu za davanje informacija o kandidatima u Crnoj Gori i pitaće dva pitanja. Prva je da li je ta osoba u registru, a drugo da li osoba ima potrebne kvalifikacije. Ako je odgovor na oba pitanja potvrdan, toj osobi će biti omogućeno da se usavršava u inostranstvu. Ukoliko osoba koja daje informacije nije rekla istinu ili je obmanjena od strane kandidata o kome daje informacije to za sobom povlači ogromne pravne posljedice regulisane zakonima Evropske unije. Ovakva vrsta problema karakteristična je za male zemlje u kojima svako svakoga poznaje, pa će samim tim biti

- Jedna od stvari koje radimo je i stvaranje internacionalne mreže sestara. Ja radim kao gostujući profesor na Blumberg univerzitetu u Torontu. Danas popodne ću održati online prezentaciju na master programu pomenutog fakulteta na temu politike i liderstva i koristiću Crnu Goru kao primjer, a moje kolege iz Crne Gore biće u mogućnosti da učestvuju u tome- kaže gospodin Keighly. 55


izazov i za Crnu Goru da se izbori sa ovim problemom- rekao je gospodin Keighly. On takođe napominje da mnoge zemlje koje pristupaju Evropskoj uniji misle da će moći da pregovaraju i da za sebe izdejstvuju posebne pogodnosti, to jest da neće morati u svim oblastima da daju maksimalan napor, a jedna od tih oblasti je i oblast medicinskih sestara i babica. Kao primjer on izdvaja Sloveniju i Hrvatsku koje sada imaju velike probleme jer nijesu uredile sistem obrazovanja medicinskih kada i kako je bilo potrebno. Po njegovim riječima direktive Evropske unije se moraju ispuniti, jer u suprotnom, ostale zemlje neće htjeti saradnju sa takvom zemljom.

- Krajnji cilj koji se želi postići je obazovanje medicinskih sestara do nivoa doktora nauka u zdravstvenoj njezi. Po uspostavljanja dijagnoze i prijedloga za dalji tretman od strane ljekara Napredna sestra ( sestre specijalisti,magistri i doktori nauka) njeguju i prate hronične pacijente u skladu sa protokolima rada i kompetencijama usvojenim na nacionalnom nivou.. Na taj način će se znatno smanjiti troškovi zdravstvene zaštite , rasteretiće se ljekarski kadar i omogućiće im se više vremena da posvete liječenju i pacijentu. Većina zemalja je prišla ovom modelu organizacije službe zdravstva gdje je sestrinska profesija prepoznata kao značajna za poboljšanje zdravlja stanovnikazaključuje gospođa Nada Rondović.

Norveško udruženje sestara finansira odlazak članova Udruženja sestara Crne Gore dva puta godišnje na konferencije Evropske federacije sestara. Na tim konferencijama čuje se dosta korisnih informacija, razmjene se iskustva i prikupi se dosta dokumentacije korisne za dalji rad, navode iz NUMSBCG-a.

Sandra Kavarić

56


ANTIOKSIDANSI I SLOBODNI RADIKALI Piše: mr ph Djulija Hadžibeti

Ćelije u našem organizmu su stalno izložene kiseoniku i njegovim efektima. Kiseonik je vrlo važan za pravilno funksionisanje fizioloških procesa, ali isto tako prouzrokuje i oksidaciju, čija su posljedica slobodni radikali. Slobodni radikali su atomi, molekuli ili joni sa nesparenim elektronima u spoljašnjoj membrani. Slobodni radikali mogu da budu pozitivni, negativni, ili bez naelektrisanja. Nespareni elektroni daju radikalima hemijsku reaktivnost. Izvor slobodnih radikala su izlaganje suncu (u određenim satima), dim cigareta, alkohol, mentalni stres i razne radiacije. Vremenom slobodni radikali u našem tijelu reaguju sa drugim ćelijama uništavajući njihov DNA. Neke ćelije se kompletno uništavaju a neke parcijalno, dok neke uspiju da se regenerišu, neke ostaju permanentno uništene. Zadnja naučna istraživanja ukazuju na to da su baš slobodni radikali odgovorni za starenje i teške bolesti kao što su: kanceri, dijabetes i srčani problemi. Antioksidansi su molekuli sposobni za inhibiciju oksidacije drugih molekula. Oksidacija je hemijska reakcija u kojoj dolazi do prenosa elektrona sa supstance na oksidativni agens, kojom mogu nastati slobodni radikali. Oni mogu započeti lančanu reakciju, a kada dođe do lančane reakcije u stanici, može biti prouzrokovana šteta ili može doći do njenog uništenja. Oni doniraju elektron slobodnim radikalima, oksidiraju se, i na taj način neutraliziraju reaktivne materije bez uticaja na fiziološke funkcije organizma, a da pri tom i sami ne postaju nestabilni. Antioksidansi su prirodne supstance koje inhibiraju ili uništavaju oštećenja ćelija prouzrokovana slobodnim radikalima. Ljudski organizam koristi endogene antioksidanse da se vezuju sa slobodnim radikalima, to jest sa njihovim slobodnim elektronima koji su odgovorni za razarenje drugih ćelija.

Gdje se antioksidansi nalaze? Naše tjelo neprekidno inicira na homeostazu. Kao odgovor na to ono samo proizvodi antioksidanse koji se unose i hranom, tj. zdravom ishranom. Esencijalni antioksidansi su: vitamin C, A, E, beta-caroten, lutein, likopen, selen. Vitamin A: velike količine nalazimo u mlijeku, mliječnim proizvodima, jajima, buteru, džigerici. Vitamin C: U svakom voću i povrću (koje nije termički obrađeno): paprika, kupus, kivi, jagode, citrusi, brokoli, karfiol, paradajz, itd. Vitamin E: U jezgrastom voću (bademi, kikiriki, lešnici, orasi). Bogati vitaminom E su takođe zeleno povrće i biljna ulja (maslinovo ulje, suncokretovo ulje) i sojini proizvodi. Beta-caroten: nalazi se u žutom voću i povrću (šargarepi, breskvi, bundevi, krompiru, lubenici, itd.). Lutein: najveća koncentracija se nalazi u zelenom povrću (blitva, spanać, brokoli), citrusi, žitarice. Likopen: nalazi se u crvenom i pink voću (paradajz, lubenica, kajsije, crveni grejp) Selen: najviše ga ima u žitaricama (riža, ovas, ječam, kukuruz), jezgrastom voću, mesnim proizvodima (riba, piletina, ćuretina, teletina), siru i jajima. Suplementacija antioksidansima Većina ljudi zbog održavanja vitalnosti i regeneracije organizma odlučuje se za uzimanje antioksidansa u obliku suplemenata. Oni se mogu uzimati pojedinačno ili u kombinaciji. Prije njihove upotrebe treba obavezno tražiti savjet ljekara ili farmaceuta, jer je važno da suplementi sadrže pravilan balans i procenat vitamina, minerala i enzima. U suprotnom, imaju negativan efekat na naše zdravlje. Njihovo uzimanje ne treba da traje dugo, potrebne su pauze kako bi se organizmu dala šansa da koristi i stvara svoje endogene antioksidanse.

57


Predstavljamo

NVO „ISPOD DUGE“ „Ispod duge“ je nevladina NVO koje djeluje na području Crne Gore. Ona ima nekoliko dimenzija djelovanja. Prije svega, bavimo se običnim ljudima i njihovim problemima, emancipacijom žena i zaštitom prava djece i mladih, preduzimamo inicijative za promjenu relevantne zakonske regulative, borimo se protiv narkomanije i delikvencije, promovišemo i podstičemo aktivizam mladih, promovišemo zdrave stilove života mladih i radimo na promovisanju ljubavi i humanosti kod građana. Fokus našeg rada su prvenstveno mladi, međutim, otvoreni smo i za rad sa ostalim populacijskim skupinama. Vođeni smo principima sadržanim i definisanim u međunarodnim pravnim dokumentima, poput Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, Konvencije o uklanjanju svih

58

oblika diskriminacije nad ženama i Konvencije o pravima djeteta. Vjerujemo da su i male promjene na bolje važne, i da svako od nas može i treba da doprinese razvoju Crne Gore kroz aktivno učešće u društvenim procesima u mjestu u kome živi. Vjerujemo u ljude, u njihovu želju i sposobnost da urade puno za sebe i druge, i zato ih podstičemo da se aktivno uključe u poboljšanje života u svojim zajednicama.

Akcije: PREPORUKE KNJIGA – Projekat koji smo sami pokrenuli i finansirali sa ciljem da navedemo mlade ljude da više vremena posvete čitanju knjiga. Nakon istraživanja koje smo sproveli na uzorku od 100 mladih ljudi, saznali smo da mladi


Mladen Radonjić

najviše vremena provode uz kompjuter, društvene mreže i igrice, dok 43.3% ispitanika u posljednja tri mjeseca nije pročitalo niti jednu knjigu. Shvatili smo da možda nezainteresovanost mladih proizilazi iz toga što se još uvijek nijesu opredijelili, niti otkrili šta ih zapravo interesuje. Zato je u sklopu ovog projekta pokrenut sajt preporuke knjiga: wordpress.com, na kome svakodnevno objavljujemo preporuke knjiga, citate, kao i elektronske knjige koje se mogu downloadovati. Projekat je trenutno stopiran zbog promjena u organizacionoj strukturi kao i nedostatka sredstava, ali uskoro planiramo njegov nastavak. Prikupili smo veliki broj elektronskih knjiga koje namjeravamo da postavimo na sajt. NIKO NIJE VRIJEDAN TVOG ŽIVOTA! - Pokrenuli smo ovu akciju kako bi uticali na mlade ljude da čuvaju svoj život, kako bi skrenuli pažnju javnosti na broj samoubistava koji je u porastu. U sklopu ove akcije koju smo sami finansirali, na našoj facebook stranici smo svakodnevno objavljivali slogane usmjerene ka prevenciji samoubistava u Crnoj Gori. Cilj je bio da pokažemo mladima da nijesu sami, i da ima veliki broj drugih ljudi koji su prošli kroz iste ili slične probleme i izašli kao pobjednici. U sloganima koje smo objavljivali pomenuli smo Alberta Ajnštajna, koji je pao na prijemnom ispitu pri upisu na fakultet, Oskara Vajlda, koji je proveo nekoliko godina u zatvoru zbog toga što je bio homoseksualac, Mariju Kiri, koja je tragično izgubila majku i dvije sestre, i mnoge druge ličnosti koje su obilježile istoriju i pored svojih značajnih ličnih nevolja. „BACI CIGARETU! SAČUVAJ ŽIVOT!“ - Nvo „Ispod Duge“ je povodom 31. maja, Svjetskog dana borbe protiv pušenja, pretprošle godine organizovala ovu akciju kada su, u centru Podgorice naši volonteri dijeljenjem edukativnog materijala uzeli učešće u obilježavanju ovog dana. Na materijalima je ukazano na negativne zdravstvene posljedice pušenja, kao i na to da konzumiranje cigareta izaziva zavisnost koja se povećava iz

godine u godinu. Ovom akcijom, osim što smo željeli da prvenstveno ukažemo mladim ljudima na štetne posljedice upotrebe cigareta, htjeli smo i da ih podstaknemo da ostave cigarete. Osim toga, mladim pušačima smo skrenuli pažnju da svojom štetnom navikom ne ugrožavaju samo svoje zdravlje, već i zdravlje drugih osoba, pasivnih pušača. "ZAŠTITI SVOJ FACEBOOK NALOG" - U sklopu projekta „Elektronska droga“ naši volonteri su u centru Podgorice dijelili informativni materijal đacima osnovnih i srednjih škola, ali i roditeljima, u kojima se u 3 koraka objašnjava kako se može zaštititi profil na Facebooku. U ovoj akciji akcenat je stavljen na korišćenje Facebook-a, društvene mreže koja omogućava virtuelno druženje, a na kojoj se osim prijatelja, mogu pronaći i oni koji baš i nijesu prijateljski raspoloženi, pa je zato potrebno pravilno se zaštititi. Tokom akcije volonteri Nvo „Ispod Duge“ su podijelili preko dvije stotine letaka učenicima i građanima. VIRTUELNA DJEVOJCICA - Tokom mjeseca decembra 2011. godine, u cilju zaštite djece koja koriste internet, pokrenut je projekat “Elektronska droga“. U okviru ovog projekta formirana je virtuelna djevojčica koju smo ubacili u najpopularnije pričaonice na internetu. Djevojčicu je tokom boravka kontaktiralo više od 30 korisnika. Nakon početnih pitanja, od toga „odakle si“ i „koliko imaš godina“, uslijedila su slobodnija pitanja, a onda i vrijeđanje ukoliko bi djevojčica odbila da udovolji njihovim željama. Rezultati ovog istraživanja su pokazali da su mladi u velikoj mjeri izloženi seksualnom maltretiranju na mreži, i to kako od strane osoba muškog, tako i ženskog pola.

Mladen Radonjić, izvršni direktor

59


PSIHOFIZIČKI RAZVOJ DJETETA U ODNOSU NA IGRU

Priredila: Dragana Marković, spec. predškolske pedagogije

Igra je složena pojava koja čini jedinstvo intelektualnog, emocionalnog, fizičkog, i socijalnog razvoja. Kroz igru se formiraju umne, jezičke i kulturne vrijednosti. Komunikacija je spontanija i bogatija. Najveća vrijednost igara u procesu vaspitanja i obrazovanja je mogućnost zadržavanja pažnje djeteta. Ona je jako motivaciono sredstvo pri aktiviranju djeteta. Kroz igru, bilo da je samo ili s drugarima, dijete dolazi u dodir sa neposrednom okolinom, koju ne samo da upoznaje već otkriva, provjerava i uvježbava svoja iskustva otkrivajući njene specifičnosti. Njegova aktivnost usmjerena je prema ispitivanju, istraživanju i pronalaženju rješenja za pojedine situacije. Igra je riznica u kojoj pronalazi odgovore na mnogobrojna pitanja kako za upoznavanje okoline tako i za upoznavanje odnosa koji je oslikavaju. Igra je specifičan oblik učenja, najefikasniji za sticanje znanja, za rješavanje postavljenih zadataka, za samostalno i stvaralačko razmišljanje. Igrajući se dijete otkriva mnoge vrijednosti. Ono koriguje svoje ponašanje stičući nova iskustva i razvijajući svoje sposobnosti. Dijete najčešće igra svoje omiljene igre.Tako može da mijenja igru, da je bolje koristi, modifikuje i obogaćuje. Osposobljava se da diferencira, čime razvija sposobnost mišljenja. Neophodno je voditi računa kako da unosimo igru u dječji život; kako ih motivisati novim igrama i oduševljavati,

60

da bi time uticali na sposobnosti i interesovanja djeteta i mogućnost da je prihvati. Prilikom igre dijete ulaže određeni napor, koji mu pruža zadovoljstvo igranja i sudjelovanja u rezultatima igre.Time se postiže još jedna sposobnost koju u igri zapažamo, kao sposobnost usmjeravanja napora prema cilju igre. Svoja prva iskustva o predmetima dijete stiče time što ih hvata rukom, posmatra, premješta i slaže. Tako otkriva različitost predmeta, kako može da ih upotrijebi i slično. Na osnovu pokreta sopstvenog tijela koji dolazi do izražaja u igri raznim predmetima, dijete stiče iskustvo u prostoru. Tako se uči da razlikuje veće od manjeg, duže od kraćeg. Iskustva koja dijete stiče aktivnostima u igri neophodan su uslov za uspješno zaključivanje i upoređivanje. Dijete razvija sposobnost opažanja, shvatanja prostornih odnosa i zaključivanja. Pored osnovnog iskustva u prostoru sve te sposobnosti su neophodan uslov za kasnija napredovanja djeteta u formiranju početnih matematičkih pojmova i sl. Poznato je da neka djeca predškolskog uzrasta imaju teškoća u snalaženju i shvatanju prostornih odnosa, shvatanje količina i njihovih srazmjera. Uzroci ovih teškoća najčešće potiču iz prethodnih perioda. Igra je značajna pojava u miljeu odrastanja. Ona je slojevita tvorevina i u sebi nosi poruke o razvoju psihičkih funkcija, o načinu odrastanja djeteta i sebi kao produktu. Kako su igra i djetinjstvo imanentni i nedjeljivi dio kulture, postali su predmetom ne samo razvojne psihologije već i povijesnih, socioloških, etnografskih i kulturoloških istraživanja. Po svom sadržaju i obliku igra je privlačna i podstiče dječju aktivnost koja pored dispozicija i stvarnih mogućnosti za razvoj, koje pruža okolina je značajan faktor koji omogućava da dijete razvije do kraja svoje potencijale za emocionalni razvoj.


Tek na taj način se može shvatiti nezamjenjljiva uloga dječje igre u predškolskom uzrastu za cjelokupan razvoj dječje ličnosti. Dijete se potpuno unosi u igru, radi intenzivno, istrajno, raduje se svojim tvorevinama u stvaralačkoj igri, zadovoljno je njima a drugi mu odaju priznanje zbog uspjeha. Time se povećava dječje samopouzdanje i učvršćuju motivi za dalje učešće u igri. Kroz aktivnost u igri dijete razvija svoje sposobnosti, stiče iskustva, učvršćuje motive za rad i tako neprimjetno, bez naročitih teškoća i sa radošću prelazi na radne zadatke. U igri se dijete sukobljava sa raznim teškoćama mada ih na svoj način savladava. Često se radi o snalaženju u novim situacijama gdje nije dovoljna samo mehanička primjena iskustva, nego je dijete prinuđeno da traži nove puteve. U takvim slučajevima dolazi do izražaja inteligencija djeteta. Kroz igru dijete razvija i oslobađa svoja osjećanja doživljavajući vrijednost različitih aktivnosti. Baš ti motivi, koji su nadahnuti osjećanjima imaju posebnu snagu. Zbog toga oni dobijaju posebnu ulogu u dječjoj motivaciji i tako postaju podstrekači i usmjerivači dječjih aktivnosti. U grupnim igrama razvijaju se socijalna osjećanja: simpatija prema ljudima, naklonost, obazrivost i solidarnost. Kroz igru dijete upoznaje druga sa kojim se igra, postiže uspjehe zajedno s njim i zajedno se raduju. U igri dijete uči da se kontroliše, da poštuje i cijeni druga kao i da se koriguje u korist kolektiva. Na taj način se dijete osposobljava za socijalni život. Dječja igra je izuzetno značajna za ostvarivanje zadataka umnog i radnog vaspitanja predškolskog djeteta, „Dijete radi igrajući se i igra radeći“ (Arkin). U igri dijete razvija radoznalost, opažanje, posmatranje, pažnju i pamćenje. Upravo u igri djeca razvijaju sve što se skraćeno zove inteligencija. Djeca treba brzo da se snađu u novim situacijama, da brzo reaguju, da smisle postupak, riješe problem i time vježbaju rezonovanje, oštroumnost, dovitljivost i odlučivanje. Poznato je da dijete predškolskog uzrasta ima potrebu za igrom. Igra je njegova prirodna, osnovna aktivnost i manifestacija.Tu potrebu ono zadovoljava neumorno se igrajući i gdje je god to moguće. Igra je nenadoknadivo sredstvo za razvoj djeteta. Ona odgovara prirodi djeteta i zakonitostima njegovog psiho-fizičkog razvoja. U društvenoj, pedagoško organizovanoj sredini koja osigurava djetetu srećno i bezbrižno djetinjstvo, uslove za svestran razvoj i zadovoljavanje potreba igra je nezamjenljiva. Igra u ranom djetinjstvu je značajna za razvoj čula. Tako

npr. u igri kada dijete zavezanih očiju prepoznaje drugo lice, ne učestvuje samo čulo dodira. Dijete te podatke mora zadržati u cjelini i upoređivati ih sa svojim predstavama iz sjećanja o drugovima u igri. Motorika se dovodi u sklad sa mislima. Kako raste, dijete pravi pokrete sve više s nekom namjerom, sa određenim zadatkom. U igri, uz pomoć mašte djeca ostvaruju svoje želje, ostvaruju uspjeh, radost i pravu afirmaciju. Kroz igru se oslobađaju dominacije mašte i postepeno prave razlike između fantastičnog i realnog. Igra je veoma značajna za pravovremeni razvoj naslednih predispozicija. Ona omogućava pravo manifestovanje. Kroz igru s drugom djecom dijete uči da dijeli, da prima i daje, da sarađuje i uključi svoju ličnost u grupu. Kroz igru se vježba i volja djeteta. Igra se ne može prekidati kako se kome prohtje već se mora dovesti do kraja. Poštuju se pravila igre, koja određuju djeca. Dijete se u igri prihvata mnogobrojnih različitih uloga i tako vježba različite forme ponašanja. Ono kroz igru saznaje što je za grupu pravo i krivo, a prinuda za usvajanje moralnih normi nije nametnuta. „Kaži mi kako se igraš pa ću ti reći ko si“ (Rože Kajoa) Dijete ako hoće da ostane u igri mora biti dobar drug, da gubi pošteno, bez ljutnje, da vlada sobom. Drugovi manje tolerišu ispade u igri nego porodica. Igra razvija elemente organizacionih sposobnosti i navike djece. Bitno je u socijalnim kontaktima biti stvaralac i inicijator zajedničkih aktivnosti. Igru treba izmisliti i rasporediti uloge, pripremiti ili napraviti igračke. Treba ukazati na elementarna pravila: ko i kada počinje, šta ko radi, na koji znak počinje igra i na koji se završava, ko se ne ponaša prema pravilima igre i ko ne učestvuje u igri. Grupne igre razvijaju osjećaj pripadnosti i radosti zbog uspjeha grupe. Igra može biti terapeutsko sredstvo za oslobađanje od straha. Ona pobjeđuje ambivalentnost i konflikte i izvlači dijete iz malodušnosti. Igre su utkane u sve vidove aktivnosti. Kroz igru se dijete vaspitava, ona ga motiviše, formira takmičarski duh, kroz igru stvara i razvija kreativnost u radu, dijete se osamostaljuje, dobija inspiraciju za samoinicijativu. Kroz igru ono uči, i igra učeći. Igra utiče na ukupni socio-emocionalni i intelektualni razvoj djeteta.

61


Metabolički

sindrom

(Sindrom X, Sindrom insulinske rezistencije)

Piše: dr Semina S. Dedeić Metabolički sindrom je zajedničko ime za grupu rizičnih faktora koji, ukoliko se jave zajedno, povećavaju rizik za ranu aterosklerozu, cerebrovaskularna i kardiovaskularna oboljenja i dijabetes tip 2. Od metaboličkog sindroma boluje 20-25% odraslih, ali procenat ove bolesti je u porastu u svim zemljama u kojima se stanovništvo hrani pretežno hranom bogatom ugljenim hidratima. Godišnje 3,2 miliona ljudi u svijetu umre od komplikacija ovog sindroma. Prevalenca metaboličkog sindroma je u porastu i direktno je povezana sa stepenom gojaznosti.

Etiologija i patofiziologija Osnovu metaboličkog sindroma čini insulinska rezistencija. Ona je zajednički imenitelj za gojaznost, poremećaj lipidnog statusa i povišenu glikemiju. Insulinska rezistencija je nastala tokom humane evolucije kada hrane nije uvijek bilo dovoljno i u organizmu ljudi je došlo do pojave ,,škrtog gena", koji je uticao da se na vrijeme sakupi dovoljno hranljivih materija i energije za preživljavanje. Krajem prošlog i početkom ovog vijeka ,,škrti gen" se našao u sredini sa obiljem hrane i fizičke neaktivnosti, što je dovelo do njegovog kontraproduktivnog djelovanja, koje za posljedicu ima epidemiju gojaznosti i metabolički sindrom. Proučavanjem patofiziološke pozadine metaboličkog sindroma, insulinska rezistencija i visceralni oblik gojaznosti prepoznati su kao glavni činioci. Oba su stanja povezana sa intolerancijom

62

glukoze, šećernom bolešću, dislipidemijom, arterijskom hipertenzijom, poremećajima koagulacije i fibrinolize i disfunkcijom endotela. Insulinska rezistencija označava stanje u kome insulin, uprkos održanom lučenju iz gušterače, ne može ostvariti svoje unutarćelijske učinke. Uzrokuju je urođeni ili stečeni činioci, odnosno njihova kombinacija, koji remete bilo koju stepenicu složenog fiziološkog procesa, od trenutka vezivanja insulina za ćelijski receptor. Urođeni činioci uključuju mutacije gena za insulinski receptor, transportere glukoze i signalne proteine, antitijela na insulinski receptor, kao i brojna druga, do sada neidentifikovana stanja. Među stečenim činiocima prepoznati su neaktivnost, nezdrava ishrana, starija dob, uticaj nekih ljekova, glukotoksičnost i lipotoksičnost. Osim rijetkih slučajeva postojanja antitijela ili mutacija gena za insulinski receptor koji uzrokuju poremećaj sinteze, razgradnje i funkcije receptora i uzrok su rijetkih sindroma, insulinska rezistencija u metaboličkom sindromu posljedica je poremećaja koji nastaju nakon vezivanja insulina za receptor. Iako molekularna osnova insulinske rezistencije nije razjašnjena, njene metaboličke posljedice rezultat su interakcije insulinske rezistencije sa učincima kompenzatorne hiperinsulinemije u organima koji zadržavaju normalnu osjetljivost na insulin. Heterogenost patoloških stanja povezanih sa insulinskom rezistencijom proizlazi iz raznovrsnih učinaka insulina, kojima reguliše osnovne energetske procese u organizmu.


Iako se debljina tradicionalno definiše kao povećanje tjelesne mase, u procjeni kardiovaskularnog rizika, važnija je raspodjela nego količina tjelesne masti. Sa insulinskom rezistencijom korelira masno tkivo u abdominalnoj šupljini (visceralno), koje je za razliku od supkutanog metabolički aktivan organ. Ono luči različite adipocitokine, udružene sa upalom, disfunkcijom endotela i trombozom, uključujući leptin, adiponektin, PAI-1 (inhibitor aktivatora plazminogena1), tumorski faktor nekroze alfa (TNFalfa), interleukin 6 (IL-6), rezistin, kojima reguliše osjetljivost na insulin. Po nekim autorima, visceralna debljina prethodi insulinskoj rezistenciji generirajući navedene poremećaje, što odgovor na pitanje koji je od dva činioca primaran u patogenezi metaboličkog sindroma ostavlja otvorenim. Sa praktične strane, njihovo razdvajanje nema većeg značenja. Slikovito se može reći da je insulinska rezistencija srž, a debljina najčešća klinička manifestacija metaboličkog sindroma.

Kriterijumi za dijagnozu metaboličkog sindroma Po novoj definiciji Svjetske federacije za dijabetes (International Diabetes Federation -IDF), da bi osoba bila definisana kao oboljela od metaboličkog sindroma mora imati: Centralni tip gojaznosti (definisan kao obim struka* sa vrijednostima specifičnim za etničku grupu) plus bilo koja dva od sljedećih četiri faktora: ≥150 mg/dL (1,7 mmol/L) Povišeni trigliceridi ili specifičan tretman za lipidnu abnormalnost <40 mg/dL (1.03 mmol/L) kod Snižen nivo HDL holesterola muškaraca < 50 mg/dL (1.29 mmol/L) kod žena ili specifičan tretman za lipidnu abnormalnost sistolni KP ≥ 130 ili dijastolni KP ≥ Povišen krvi pritisak 85 mm Hg ili tretman prethodno dijagnostifikovane hipertenzije nivo glukoze našte ≥ 100 mg/dL (5.6 Povišen nivo glukoze našte mmol/L), ili prethodno dijagnostifikovan dijabetes tipa 2 Ako je iznad 5.6 mmol/L ili 100 mg/dL, OGTT preporučljiv ali ne i neophodan za definisanje prisutnosti sindroma

*Ako je BMI >30kg/m2, centralni tip gojaznosti može biti pretpostavljen i bez mjerenja obima struka Osobe koje ispunjavaju kriterijume za pojavu metaboličkog sindroma mogu se otkriti praćenjem njihove prethodne istorije bolesti, fizičkim pregledom i laboratorijskim analizama. Iako je najveći broj bolesnika sa ispoljenim metaboličkim sindromom insulin-rezistentan, još uvijek ne postoji jedinstven test za određivanje insulinske rezistencije, koji bi se primjenjivao u kliničkoj praksi. Standardizovani načini za određivanje nivoa insulina u plazmi još uvijek nijesu u rutinskoj upotrebi.

Metode za određivanje insulinske rezistencije Preuzimanje glukoze posredovano insulinom može se precizno odrediti testom insulinske tolerancije, insulinsupresionim testom, kao i euglikemijskom insulinskom klamp metodom, ili metodom za postizanje ravnoteže glukoze u serumu primjenom istovremene infuzije insulina i glukoze (steady state plasma glucose). Međutim, sama tehnika zahtijeva visok stepen tehničkog iskustva i upravo je zbog kompleksnosti same metodologije i ograničena njena šira primjena. Primjena testa opterećenja glukozom preporučuje se u slučaju rizičnih pojedinaca koji ne zadovoljavaju, u dovoljnoj mjeri, druge kriterijume za metabolički sindrom i kada je potreban osjetljiviji test. Iako je pokazano da je OGTT osjetljiviji indikator za ocjenjivanje insulinske rezistencije, nije preporučljivo da se ovaj test koristi za masovna testiranja, čak ni kod svih pojedinaca koji pripadaju rizičnoj grupi. Zbog svega navedenog, najčešće upotrebljavan je Homeostasis model insulin resistance assessment index (HOMA IR index) kojim se dobijaju vrijednosti insulinske senzitivnosti i funkcionalnog kapaciteta β-ćelija pankreasa (procentualno izraženo u odnosu na normalnu vrijednost), a koristi se vrijednost glukoze

našte u odnosu na vrednosti insulina ili C-peptida. Model HOMA je adekvatan i pouzdan metod za procjenu promjena u insulinskoj rezistenciji, jer primarno precizno određuje vrijednost bazalne insulinske rezistencije. HOMA IR indeks = glukoza našte × insulin bazalni / 25

Kako se liječi metabolički sindrom? Prvi korak u liječenju metaboličkog sindroma je normalizacija tjelesne težine, odnosno uspostavljanje hipokalorijske dijete sa adekvatnim nivoom fizičke aktivnosti. Od ljekova dolazi u obzir upotreba statina koji smanjuju triglicirede i holestrol (LDL) u krvi. Potrebno je i liječenje povišenog krvnog pritiska (hipertenzije). Ne bi se trebali propisivati fibrati kao ljekovi prvog izbora u liječenju metaboličkog sindroma, osim ukoliko su u pitanju pacijenti sa teškom hipertrigliceridemijom, ili oni koji ne mogu da uzimaju statine. Potrebno je korigovanje ishrane u smislu povećanog unošenja vlakana u ishrani, a smanjenog unošenja masti i ugljenih hidrata. Literatura: 1. Nikolić A, et al. Vojnosanit Pregl 2007; 64(1):45-51 2. The IDF consensus worldwide definition of the metabolic syndrome 2006. 3. Smirčić-Duvnjak L. Patofiziologija metaboličkog sindroma. Medicus 2004. Vol.13, No2, 15-25 4. Polovina S, i sar. Metabolički sindrom i dijeta. Med Pregl 2010;LXIII (7-8):465-469:Novi Sad:juli-avgust. 5. The Metabolic syndrome. Diabetes voice special issue, May 2006, 51. 6. www.idf.org/metabolic_syndrome, website of the International Diabetes Federation

63


Stres i konzumiranje kafeina (kofeina) - začarani krug Piše: dr Snežana Tomić, homeopat Milioni ljudi današnjeg savremenog svijeta žive iscrpljujuće živote ispunjeni stresom. Stres ima strahovite negativne posljedice na nasa tijela, ali jednako je ozbiljan efekat i na naše mentalno zdravlje. Naše adrenalne žlijezde reaguju na stres u našem okruženju tako što luče u krvotoku adrenalne hormone, kao što je kortizol, koji utiče na svaki dio našeg tijela, uključujuci i mozak. Kada smo suočeni sa stresnom situacijom, kortizol je odgovarajuća reakcija, može biti spasonosan podižući krvni pritisak, povećavajući dotok krvi u ekstremitete, mišiće i mozak. Tako nam pomaže da se spasimo ili pobjegnemo od opasne situacije, ili da se s njom borimo. Kortizol je hormon opstanka koji se luči i povlači u kratkim vremenskim intervalima. On je koncipiran za kratkotrajne stresne situacije. Stres sa kojim se suočavamo u današnjem vremenu nije kratkotrajan, i uglavnom je psihološkog i sociološkog karaktera. On se nastavlja dan za danom, godinu za godinom. Naše tijelo reaguje tako što oslobađa manje količine kortizola, te on postaje hronično povišen u krvi. Ovakvo stanje ima negativni efekat na nas mozak. Kortizol utiče na memoriju i učenje novoga, povećava tendenciju ka depresiji, čini nas agresivnijima i utiče na prekomjerno unošenje

64


hrane. Produženi periodi povišenog korizola u krvi uništavaju mozak tako što oštećuju hipokampus, deo mozga koji se bavi stvaranjem kratkoročne i dugoročne memorije. Pod uticajem visokih količina kortizola neuroni hipokampusa odumiru veoma brzo. Ovo stanje se prvo moze primijetiti na slabljenju memorije. Nakon produženog stanja pod stresom i adrenalne žlijezde se iscrpe i postaju hipoaktivne, tada se osjećamo slabim i padamo u stanje potpune iscrpljenosti. Počinjemo da dobijamo na težini i čini nam se da su nam životi izmakli kontroli. U ovakvom stanju, umjesto da mijenjamo percepciju i poimanje svijeta oko nas, time umanjujući stres, i pribjegnemo pravilnoj ishrani koja bi nam osvježila adrenalne žlijezde, mi posežemo za JOŠ JEDNOM ŠOLJICOM KAFE. Ovaj omiljeni napitak, bez koga mnogi ne mogu započeti svoj dan, u pretjeranim količinama doprinosi iscrpljivanju adrenalnih žlijezda koje nam pomažu da ublažimo nivo svakodnevnog stresa. Pretjerana količina kafe može za nekog biti i jedna šoljica kafe, ako je osoba osjetljiva na kafein. Ona može kod takve osobe izazvati napad panike, nelagodnost, lupanje srca, preznojavanje. Mnogi kažu da se bez kafe ne mogu razbuditi i započeti svoj dan. Kafa pomaže kod umnih aktivnosti i izlučivanjem adrenalina osoba dobije jutarnji priliv energije, ali zato plaća cijenu dugoročno. Konzumiranje kafe tokom cijelog dana izmoriće i iscrpjeti adrenalne žlijezde, koje neće biti sposobne da kompenzuju stres. Jedna od najgorih varijanti je konzumiranje kafe umjesto doručka. Izlučeni adrenalin daje lažni osjećaj sitosti neko vrijeme, a zatim vodi osobu u hipoglikemiju, te se ona osjeća razdražljivo, nelagodno i anksiozno. Umjesto da pojede nešto zdravo, ta osoba će pribjeci u tom trenutku još jednoj šoljici kafe, koja će opet privremeno, vještački , podići adrenalin i učiniti da osoba "živne". I tako u začarani krug koji vodi narušavanju zdravlja i poremećaju metabolizma. Stanovnici Evrope u prosjeku popiju 100 litara kafe godišnje. Pored toga što kafa kao diuretik podstiče izlučivanje vode iz tijela, ona pri tom izvlači minerale iz kostiju, kao što su kalcijum, magnezijum i cink, i ubrzava njihovo izbacivanje iz organizma. Tako doprinosi osteoporozi, i čini kosti slabijim i krhkim. PMS, povišeni krvni pritsak, gasrto poremećaji, neki su od nus pojava pretjeranog konzumiranja kafeina. Kafein je najrasprostrenija psiho aktivna substanca danasnjice; 80 posto svjetskog stanovništva unosi dovolnju količinu kofeina kroz piće i hranu, da možemo reći da su njihovi mozgovi i pod dejstvom kofeina. Kafein ubrzava metabolizam energije u mozgu, ali istovremeno smanjuje

krvotok u mozgu tako da manje energije stiže do mozga čije su potrebe povecane. Kafein jača uticaj dopamine, pojačava hiperosjetljivost, uznemirenost i aktivnost velikih mišića. On povećava lučenje stimulativnih neuro hormona, noradrenalina, a smanjuje lučenje umirujućih neurotransmitera kao što je serotonin, i tako doprinosi nesanici i anksioznosti, naročito ako se kafein konzumira uveče. Kafein podiže krvni pritisak i pospješuje kardio vaskularna oboljenja, povećava rizik od pobačaja i poremećaja kod novorođenčadi kod majke koja je konzumirala dosta kafeina u toku trudnoće. Kao i u svemu, važno je uspostaviti balans i u konzumiranju kafeina. Svako od nas ima, zbog svoje biohemijske individualnosti, svoj prag tolerancije ove supstance. Kafa ima svoja pozitivna dejstva kao jak antioksidant i stimulator umnih aktivnosti, npr, ali je važno ne pretjerivati u njenom konzumiranju, kao i u konzumiranju ostalih napitaka koji sadrze kafein. Njena aroma i uživanje koje pruža ritual ispijanja šoljice jutarnje kafe, su mala zadovoljstva koja zivot znače. Moj savjet bi bio da se zadržite na toj jutarnjoj kafi, ona je sasvim dovoljna. Interesantan je podatak, a i za razmisljanje, da je kafa supstanca koja umanjuje i poništava dejstvo homeopatskih ljekova, i u toku homeopatskog lijecenja njeno konzumiranje je ograničeno ili zabranjeno.


HIV, SIDA/AIDS

- PITANJA I ODGOVORI Prof. dr Bogdan Pajović Prof. dr Bogdanka Andrić

ŠTA JE HIV A ŠTA SIDA /AIDS?

DA LI POSTOJI SAMO JEDAN TIP VIRUSA SIDE ?

HIV infekcija i SIDA / AIDS su dvije faze infekcije, koju izaziva HIV virus (Virus Humane Imunodeficijencije).

Humani HIV nisu homogeni. Većina pripada varijanti HIV– 1. Varijanta HIV-2 je prisutna samo u zapadnoj Africi i manje je virulentna od HIV-1. (Kod HIV-1 i HIV-2 samo je oko 40% sekvenci identično). Opisani su i slučajevi sa dvojnom infekcijom HIV-1 i HIV-2 (HIV-D) kod ljudi. Virus ima veliku sposobnost mutacija, zahvaljujući enzimu reverzna transkriptaza.

HIV je hronična infekcija, koja postepeno uništava imunski sistem (odbrambene snage organizma). SIDA /AIDS je terminalna faza ove hronične infekcije, karakteriše se izrazitom supresijom imunog sistema, zbog čega bolesnik postaje podložan nizu tzv. oportunističkih infekcija i oportunističkih tumora. *SIDA- francuski naziv: Syndrome d immunodeficience acquise *AIDS- engleski naziv: Acqired Immune Deficiency Syndrome ŠTA ZNAMO O UZROČNIKU INFEKCIJE? Uzročnika oboljenja otkrili su skoro istovremeno 1983 /84 dva naučnika na različitim kontinentima: Luc Montagnier na Pasterovom Institutu u Parizu i Robert Gallo sa Instituta za istraživanje raka u Betezdi (SAD). Otuda potiču i dva naziva bolesti. Oba naučnika su zaključila da je uzročnik oboljenja virus, koga su Francuzi nazvali LAV (Lymphadenopaty Associated Virus), a Amerikanci HTLV III (Human T-cell Lymphotropic Virus). Danas se taj virus u cijelom svijetu naziva HIV (Human Immunodeficiency Virus). Od otkrića HIV /AIDS postaje svjetska epidemija koja se sve više širi. Od 2003. g. poprimila je pandemijske razmjere i proglašena za kugu 21. vijeka HIV pripada retrovirusima, podfamilije lentivirusa. Osnova patogenosti, odgovorna za pad imuniteta, je enzim Reverzna Transkriptaza. Jednom inficirana osoba ostaje doživotni nosilac virusa i izvor zaraze!

66

KAKO DJELUJE VIRUS SIDE ? Virus napada T-limfocite (podvrsta leukocita – bijelih krvnih zrnaca), tačnije CD4 receptore koji se nalaze na membrani ovih limfocita i postepeno uništava ove leukocite, odnosno imuni sistem čovjeka. Osobe koje su zaražene HIV-om su nosioci virusa. Nosioci virusa, kao reakciju na prisustvo istog, će razviti antitijela, koja su zapravo „svjedoci“ infekcije. Neće svaka osoba koja je nosilac virusa SIDE da oboli, ali će zasigurno biti prenosilac virusa. Virus SIDE se nalazi u svim tjelesnim tečnostima zaraženih osoba. U prvom redu u krvi i sjemenoj tečnosti muškarca. Zatim vaginalnom sekretu i majčinom mlijeku. Ostale tjelesne tečnosti (suze, sluz iz nosa, pljuvačka, znoj) imaju samo teoretski značaj kao potencijalni izvori infekcije. Osim toga, virus se može naći i u mokraći, a prema nekim izvorima i u stolici. DA LI VIRUS SIDE MOŽE OPSTATI U SPOLJNJOJ SREDINI? HIV može dospjeti u spoljnu sredninu izlučivanjem preko pomenutih tjelesnih tečnosti.


U spoljnjoj sredini virus je neotporan, i kratko opstaje. Izlaganje temperaturi od 56 stepeni C, uništava ga za nekoliko minuta. Virus je osjetljiv na brojna dezinfekciona sredstva, koja ga uništavaju. Međutim, postoje podaci o opstanku virusa i više sati u posebno povoljnim uslovima, što upozorava na oprezan pristup odbačenim higijenskim ulošcima, upotrebljenim špricevima, iglama, bačenim kondomima, bolesničkom posteljinom i vešom uprljanim krvlju i stolicom, povraćenim masama, ispljuvkom i dr. Da je moguć opstanak virusa izvan ljudskog organizma, svjedoči njegovo dugo održavanje u preparatima krvi za liječenje hemofilije.

krvi pozitivan na HIV antitijela, on se trajno isključuje kao davalac krvi. - Prije izvođenja transplantacionog postupka, davaoci tkiva i organa se testiraju, između ostalog i na HIV antitijela. Ako se utvrdi njihova inficiranost HIV-om, oni se trajno isključuju kao davaoci tkiva i organa. - Tokom procesa vještačke oplodnje, sjemena tečnost i krv donatora se između ostalog testiraju i na HIV antitijela, u slučaju pozitivnih rezultata, isključuju se trajno sa liste mogućih donatora sperme.

KAKO SE PRENOSI VIRUS SIDE ?

SIDA se ne prenosi: - Svakodnevnim, uobičajenim (konvencionalnim) kontaktima sa zaraženom ili oboljelom osobom. - Nema dokaza da se virus može prenijeti preko pljuvačke, suza znoja, kao ni preko bazena, WC šolja, lavaboa, kada. - Prema dosadašnjim saznanjima, komarci i drugi insekti riličari, kao ni domaće životinje, ne mogu da prenesu HIV.

Rezervoar HIV-a i doživotni izvor infekcije je inficirani čovjek. HIV se prenosi pri kontaktu sa tjelesnim tečnostima inficirane osobe. Dokazan je rano u svim sekretima i eskretima (krvi, spermi, pljuvaćki, majčinom mlijeku, vaginalnom sekretu, likvoru). Za sada su sigurno utvrđena 2 puta prijenosa infekcije: HORIZONTALNI preko krvi i krvnih derivata, seksualnim putem (svim načinima seksualnog kontakta). VERTIKALNI transmisijom sa majke na plod (u trudnoći, u toku porođaja, dojenjem). KO SVE MOŽE DA OBOLI OD SIDE? Ranije se smatralo da od SIDE oboljevaju pripadnici „RIZIČNIH GRUPA“, odnosno: - Intravenski narkomani (koji međusobno razmjenjuju pribor za intravensko korišćenje droge). - Homoseksualci, jer tokom analnog odnosa, lako dolazi do prskanja krvnih sudova sluznice, što omogućava prodiranje virusa iz sjemene tečnosti u krv. - Hemofiličari, ukoliko su primali krvne derivate, prije uvođenja obaveznog testiranja krvi na HIV. - Osobe čiji su seksualni partneri iz „rizičnih grupa“. Savremena shvatanja, propagiraju stav da NEMA RIZIČNIH GRUPA, VEĆ OSOBE SA RIZIČNIM PONAŠANJEM (Često mijenjanje seksualnih partnera, nezaštićeni seksualni odnosi i dr.). Posebnu grupu predstavljaju GRUPE PROFESIONALNO IZLOŽENIH LICA, kojima je kontakt sa krvlju i drugim tjelesnim tečnostima svakodnevni zadatak. Ovo se prvenstveno odnosi na pripadnike medicinske struke (ljekari, stomatolozi, medicinske sestre, tehničari, zubni tehničari i asistenti, babice, laboranti. DA LI SE HIV MOŽE PRENIJETI TRANSFUZIJOM KRVI, TRANSPLANTACIJOM TKIVA I ORGANA? MOŽE LI SE DAVALAC KRVI ZARAZITI TOKOM SAMOG POSTUPKA DAVANJA KRVI? NE - Krv se od davalaca uzima isključivo sterilnim sistemom za jednokratnu upotrebu, nakon čega se isti uništava. - Krv koja se dobija od davaoca se obavezno testira, između ostalog i na prisustvo antitijela na HIV. Ako je potencijalni davaoc

KAKO SE SIDA NE PRENOSI?

ŠTA JE UOBIČAJENI KONTAKT ? Svaki kontakt pri kome nema dodira sa tjelesnim tečnostima: Rukovanje, dodir, razgovor iz blizine, obedovanje za istim stolom, rad u istim prostorijama, vožnja u istom prevoznom sredstvu, poljubac (u obraz, ruku), preko pozajmljenih stvari (knjiga, kišobran, kofer, telefon i dr.) MOŽE LI SE SIDA PRENIJETI U SALONIMA LJEPOTE, PRI TETOVAŽI, PIRSINGU, AKUPUNKTURI ? Rizik postoji : Prilikom izvođenja različitih tretmana u ovim salonima (šišanje, brijanje, pedikir, manikir, friziranje), može doći do povrijeda kože i krvarenja (upotreba metalnih četki, bodljikavih viklera, pribadača, makazica, žileta, brijača. Osim higijenskih mjera : dezinfekcije pribora, kože i slično, danas se klasični instrumentarijum sve manje koristi, a upotrebljava pribor koji smanjuje mogućnost traume kože. Takođe se savjetuje izbjegavanje upotrebe toplog voska za depilaciju. Tokom tetovaže, pirsinga i akupunkture, instrumenti dolaze u dodir sa krvlju. Zbog toga treba koristiti instrumente za jednokratnu upotrebu. Ukoliko to nije moguće, treba ih propisno sterilisati.

NASTAVAK U SLJEDEĆA DVA BROJA

67


FOBIJE SLAVNIH

OD ČEGA SE PL AŠE SVJETSKE ZVIJEZDE? Fobije su jedan od oblika anksioznosti (tjeskobe), a definišu se kao „strah povezan sa određenom situacijom, aktivnošću ili objektom, koji u realnosti ne predstavlja nikakvu prijetnju ili je prijetnja vrlo mala, ali koji u svijesti osobe koja pati od fobije predstavlja značajnu prijetnju i izaziva strah, koji se ponekad manifestuje kao izrazita nelagodnost koju osoba može savladati i zadržati za sebe, dok je u težim slučajevima taj

strah takav da izaziva jake napade panike i vodi do potpunog izbjegavanja bilo kakve prilike za fobiju.“ Vrlo je malo ljudi koji nemaju fobije, pa stoga, ni slavni nijesu pošteđeni. Njihove fobije kreću se od bezazlenih, gotovo smiješnih, do onih koje ozbiljno ugrožavaju njihov društveni život. Iako možda nikada nijeste čuli za kolrofobiju, odnosno

Džoni Dep

68


strah od klovnova, stručnjaci tvrde da se jedan od sedam fobičara upravo užasava klovnova. Onima koji pate od ove fobije posjeta cirkusu ili dječjem rođendanu je veoma neprijatno iskustvo. Takve događaje zaobilazi i Džoni Dep koji pati od pomenute fobije. Iza našminkanog lice i lažnog osmjeh, smatra on, krije se potencijal za zlo. Strah od letenja mnogim slavnim ličnostima zagorčava život i utiče na karijeru. Reditelj Lars fon Trir toliko se boji letenja da sve svoje filmove, čak i one koje produciraju američke kompanije, snima isključivo u rodnoj Danskoj ili Švedskoj. Od ove fobije, takođe pate pjevačice Šer i Areta Frenklin i glumica Dženifer Aniston. Poznata glumica Tajra Benks je svoj strah od delfina savladala plivajući zajedno sa njima u jednom TV šou. Iako je bez prestanka jecala, eksperiment je uspio jer je, kako kaže, svoj strah uspjela smanjiti do nivoa, da ako vidi dalfina u vodi, spriječi utapanje, odnosno hiperventilaciju i gutanje vode. Većina ljudi osjeća se neprijatno u malim i skučenim prostorijama ili u prostorijama pretrpanim ljudima. Uma Turman nije morala puno glumiti u filmu „Kil Bil“ jer i sama pati od klaustofobije. Kim Besindžer zbog agorafobije nije šest mjeseci izlazila iz kuće, nakon čega je zatražila stručnu pomoć. Metju Mekonahi ima više strahova. Poznati glumac plaši se automatskih vrata, i on im uopšte ne prilazi. Takođe, Mekonahi ne voli tunele. Tačnije, on nema strah od tunela, već se plaši kada ulazi u tunel.

Dženifer Aniston

Metju Mekonahi Majkl Džordan

Po mnogima najbolji košarkaš svih vremena Majkl Džordan pati od akvafobije, odnosno ima strah od vode i to zbog smrti njegovog druga iz detinjstva koji se u mladosti udavio. Neobičnu fobiju ima glumica Nikol Kidman koja se plaši leptira. Ona je pokušala da riješi ovaj problem tako što je ušla u kavez pun ovih insekata, međutim, to nije uspjelo. Heroina serije „Bejvoč,“ iako neustrašiva na ekranu, u stvarnom se životu boji ogledala. Pamela Anderson ne želi vidjeti svoj odraz u ogledalu, a na malom ekranu. Iako tokom nastupa deluje neustrašivo i samouvjereno, Madona bi se najradije sakrila ispod ćebeta čim zagrmi. Ova popularna pjevačica ima brontofobiju, pa za vrijeme oluje drhti poput djeteta. Mnoge poznate ličnosti pate od iracionalnih strahova. Da li je to razmaženost, način privlačenja pažnje ili urođeni strah, ostaje vječita misterija. Jedno je sigurno, naši strahovi nam nakon ovoga izgledaju sasvim „obično.“

Uma Turman

69


Hronika 3. jun – INVESTIRANJE U OBRAZOVANJE BABICA SPASIĆE MILIONE ŽIVOTA Prema izvještaju objavljenom od strane Fonda Ujedinjenih nacija za stanovništvo (UNFPA) i Međunarodne konfederacije babica (ICM) postoji veliki deficiti radne snage u oblasti akušerstva u 73 zemalje, u kojima je potreba za ovim kadrom izuzetno izražena. Pomenuti izveštaj daje predlog novih strategija za rješavanje deficita i spašavanje miliona života žena i novorođenčadi. „Ovaj izveštaj, kao i Akcioni plan o novorođenčadima nedavno usvojen od strane Svjetske zdravstvene skupštine, predstavlja jasan put napretka. Oba imaju za cilj da podstaknu vlade da izdvoje novčana sredstva za zdravstvenu zaštitu majki i novorođenčadi u okviru nacionalnih programa zdravstvenog sektora, navodi dr Flavia Bustreo, asistentkinja generalnog direktora SZO za porodicu, žene i zdravlje djece. Utvrđeno je da su 73 afričke, azijske i latinoameričke zemlje nosioci 96% ukupnog broja smrtnih slučajeva žena na porođaju u svijetu, 91% mrtvorođene dece i 93% smrti novorođenčadi, a samo 42% od ukupnog broja babica, medicinskih sestara i ljekara stavljeno im je na raspolaganje. Izveštaj poziva zemlje da ulažu u obrazovanje i obuku babica i tako doprinesu kvalitatnijem životu. „Babice umonogome doprinose zdravlju majki i novorođenčadi, a samim tim donose i dobrobit čitavoj zajednici. Pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti je osnovno ljudsko pravo. Veća ulaganja u akušerstvo predstavljaju ključ ostvarivanja ovog prava, rekao je dr Babatunde Osotimehin, izvršni direktor UNFPA. Babice imaju ključnu ulogu u postizanju Milenijumskih ciljeva razvoja (MDGs) 4 (smanjenje smrtnosti djece) i 5 (povećanje zdravlja majki). Ukoliko su babice obrazovane po međunarodnim standardima, one mogu da pruže oko 90% neophodne brige ženama i novorođenčadima i smanje njihovu smrtnost za dvije trećine. 08. jun – BOLNICE SE PRIPREMAJU ZA SLUČAJEVE MERS-a Bliskoistočni respiratorni sindrom ili MERS inficirao je više od 500 osoba, od kako je prvi put uočen 2012. godine. Oko 30 odsto onih koji su ga dobili, umrlo je. Ubrzano povećanje broja slučajeva obolijevanja tokom prošlih mjeseci kao i činjenica da su ljudi u Aziji, Evropi i severnoj Americi dobili virus, povećala je strahovanje da bi situacija mogla da se pogorša. Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je da je MERS daleko od toga da postane pandemija. Većina slučajeva registro-

70

vana je u Saudijskoj Arabiji među osobama koje su bile u bliskom kontaktu sa oboljelima od MERS-a ili sa oboljelim kamilama. Virus, ipak, može da se promijeni u svakom trenutku, pa zdravstveni zvaničnici, kao što je dr Lamar Hezbruk kažu da postoji potreba za zabrinutošću. Brojne bolnice već imaju planove za sprečavanje širenja virusa. U bolnici univerziteta Džons Hopkins u Baltimoru, dr Gejb Kelen je odgovoran da se osigura da plan pokriva svih 46 hiljada osoba na univerzitetu, klinikama i više kliničkih centara. „Nisam još toliko zabrinut za naš nivo pripremljenosti. Ipak, želimo da budemo ispred događaja, a ne da kaskamo za njima ako se to dogodi,” dodao je dr Gejb. „Kada bilo ko dođe u odjeljenje za hitne slučajeve sa bolešću koja podsjeća na grip, mi već imamo protokol da provjerimo te pacijente i da, ako verujemo da možda imaju ozbiljnu infekciju, oni budu izolovani i dobiju maske. Svako ko posle toga ima kontakt sa pacijentom preduzima određene mjere predostrožnosti,“ kaže doktor Kelen. Ljekari i ostalo osoblje moraju da nose zaštitna odjela, rukavice i specijalne maske. Prije nekoliko godina, tokom pandemije H1N1 virusa gripa, bolnice su formirale specijalne klinike izvan odjeljenja za hitne slučajeve da bi uspostavili dijagnozu pacijentima za koje se mislilo da imaju grip. Ta praksa mogla bi da bude ponovo uvedena radi sprečavanja širenja MERS-a. 14. jun – SVJETSKI DAN DAVALACA KRVI POSVEĆEN SPAŠAVANJU ŽIVOTA PORODILJA Svjetska zdravstvena organizacija je, povodom Svjetskog dana davalaca krvi, pozvala sve države da poboljšaju pristup zalihama krvi neophodnim za spašavanje života porodilja. Svakog dana skoro 800 žena umre usljed komplikacija tokom trudnoće i na porođaju. Obilno krvarenje tokom trudnoće, porođaja ili nakon porođaja je najčešći pojedinačni uzrok smrti majki. Hitan pristup zalihama krvi za transfuziju je od ključnog značaja za spašavanje života ovih žena. „Ako sve akušerske jedinice imaju pristup krvi za transfuziju, mnogi od života ovih majki mogli bi biti spašeni,“ navodi dr Margaret Čen, generalna direktorka SZO-a. „Ukoliko dođe do smrti porodilje, ne da je samo njena beba suočena sa većim rizikom od smrti, neuhranjenosti i posljedica koje traju cijeli život, već i cijela porodica pati,“ dodaje dr Čen. Najsigurniji izvor krvi je od redovnih, dobrovoljnih


davalaca čija je krv testirana na infekcije. Rezolucija Svjetske zdravstvene organizacije usvojena 2010. godine ističe da sigurno snabdevanje krvnim komponentama, na osnovu dobrovoljnog, besplatnog davanja krvi, je nacionalni cilj prevencije nestašice krvi. U mnogim zemljama sa niskim i srednjim dohotkom, snabdevanje krvlju je neadekvatano. Podsaharska Afrika, koja ima najveću stopu smrtnosti majki u svetu (510 smrtnih slučajeva na 100 000 živorođenih), takođe ima i najnižu stopu dobrovoljnog davanja krvi. Prema najnovijem istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije o bezbjednosti i dostupnosti krvi, u 40 afričkih zemalja ima manje od 10 davalaca krvi na 1000 stanovnika. U 25 od tih zemalja prikupi se manje od polovine neophodne količine krvi. 20. jun – KAMPANJA UNICEF-a ZA ZAŠTITU DJECE OD NASILJA „U tvojim rukama je zaštita“ je slogan kampanje koja poziva ljude da se obrate organizacijama koje su specijalizovane za zaštitu djece i adolescenata i prijave nasilje nad njima. Od početka kampanje, 18. maja, u Brazilu je primljeno 3.800 poziva putem aplikacije „Proteja Brasil“. Cilj ovog projekta, kojeg zajedno sa UNICEF-om, realizuju i Međunarodni centar za sport i Olimpijski komiteta je da se spriječi nasilje i diskriminacija nad djecom tokom FIFA Svjetskog prvenstva. Tehnologija je glavno sredstvo UNICEF-a u borbi sa ovim problemom. Aplikacija „Proteja Brazil“ razvijena u saradnji sa Sekretarijatom za ljudska prava i brazilskiom NVO CEDECA/ BA preuzeta je do sada više od 30.000 puta, a očekuje se da će do kraja turnira biti preuzeta oko 50.000 puta. „Najbolja strategija za borbu protiv nasilja nad djecom je prevencija koja se može postići ne samo uključivanjem vlade, već i cijelog društva u projekat,“ rekla je Kasimira Benge, šef programa za zaštitu djece UNICEF-a u Brazilu. „Kampanja se zasniva na činjenici da je Brazil četvrti u svijetu u pogledu broja pametnih telefona čime se oni pretvaraju u saveznika u borbi protiv kršenja dječjih prava,“ dodala je gospođa Benge.

Benge je takođe kazala da je UNICEF jako zabrinut zbog tjeranja maloljetne djece na fizički rad. Podaci otkrivaju da su 3 miliona brazilskih dječaka i djevojčica uzrasta od 10 do 17 godina izloženi teškim fizičkim poslovima. Prema njenim rečima, dečji rad može otvoriti vrata za druge vrste kršenja dječjih prava kao što su fizičko i psihičko zlostavljanje, zanemarivanje i seksualno nasilje. 23. jun- ELEKTOSTIMULACIJA MOZGA UBLAŽAVA NEKE POREMEĆAJE Moderna medicina uglavnom se oslanja na ljekove za liječenje ili ublažavanje poremećaja, ali za neka stanja ljekari koriste elektrostimulaciju. Pejsmejker, na primjer pomaže oslabljenom srcu da održava redovne otkucaje. Naučnici sada koriste elektronske signale u mozgu, kako bi olakšali simptome Parkinsonove bolesti. Elektrostimulacija mogla bi uskoro da se koristi i za mnoge druge zdravstvene probleme. Sama činjenica da može da hoda i komunicira sa ljudima, veliki je poklon za Dejvida Dusnapa. Parkinsonova bolest bila je otporna na uobičajene tretmane, pa su ljekari ugradili elektrode u njegov mozak. Sistem za duboku stimulaciju mozga, razvijen u korporaciji Medtronik, sastoji se od dva dijela; tankih žica ugrađenih u dio mozga povezanog sa pokretima i baterije koje proizvode električne signale. Na Univerzitetu Rajs, elektroinženjer i neuronaučnik Keleb Kamiri koristi stimulaciju mozga u eksperimentima na pacovima. Kemiri kaže da elektrostimulacija može da prevari mozak tako što imitira funkciju koju hemijska supstanca dopamin vrši u kontrolisanju pokreta. Za borbu protiv drugih poremećaja, Kamiri želi da razvije sistem stimulacije mozga, koji će da funkcioniše sa povratnom spregom za podešavanje sopstvenog izlaznog signala. On kaže da bi takav sistem mogao da pomogne osobama koje imaju epilepsiju, bipolarni poremećaj i druge probleme. Kemiri dodaje da naučnici najprije treba da otklone nekoliko manjih problema.

International Health d.o.o. Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 www.internationalhealth.biz

GE132 dva puta jači antioksodant MEHANIZMI DEJSTVA GE132: SASTAV:

- Stimulacija imunog sistema - Visoko povećanje nivoa kiseonika u ćelijama

Organski germanium 100mg Matični mliječ 130mg Dupli ajkulin protein 30mg Zeleni čaj 80mg Ekstrakt koščice crvenog groždja 80mg Ekstrakt latice ruže 80mg

Prije upotrebe detaljno pročitajte uputstvo, ako vam je potrebna još neka dodatna informacija ili savjet obratite se ljekaru ili farmaceutu


LAV N. TOLSTOJ:

PORUKA BRAĆI

LJUDIMA U avgustu 1908. godine, već u dubokoj starosti, Lava Nikolajeviča Tolstoja je shrvala teška bolest; vjerujući da će uskoro umrijeti, veliki je mislilac osjetio potrebu da se još jedanput obrati braći ljudima porukom, u kojoj je čitavo iskustvo života sažeo u jednoj riječi: LJUBAV. Svojstvo da ljubi ističe Tolstoj kao temeljno svojstvo i potrebu svakog čovjeka, dok odsutnost ljubavi smatra uzrokom svega zla. Oporavivši se toga puta, Lav Nikolajevič Tolstoj umro je dvije godine kasnije, 20. novembra1910., ostavljajući svoju zadnju poruku u amanet čovječanstvu. Voljena braćo, posebno vi koji se kod nas u Rusiji borite za ovakvo ili onakvo nikome potrebno državno uređenje. Tebi, mili brate, ma ko ti bio: car, ministar, radnik, seljak, treba samo jedno. A to je da proživiš ovaj neodređeno kratki trenutak života onako kako to od tebe traži Onaj koji ti je dao život. Svi mi znamo, i ja to uvijek nejasno osjećam, što duže živim, to jasnije; sada, kad sam prvi put jasno oćutao prirodnu blizinu smrti, tako samu po sebi razumljivu kao što je živu čovjeku razumljiva blizina sutrašnjega dana; blizinu, koja ne samo što nije strašna, već koja znači isto tako prirodan i blag prelaz kao što je prelaz u sutrašnji dan, - sada mi je, kad sam to oćutao, i strašno i, što je najvažnije - tuđe, da mislim o tom užasnom životu punom mržnje, kojim sada živi većina nas, ljudi rođenih za ljubav i dobro. Ko smo mi, šta smo mi? Samo ništavna bića koja svakog trenutka mogu iščeznuti; bića koja su samo načas iskočila iz ništavila u život, divni, radosni život, s nebom, suncem, šumama, livadama, rijekama, pticama, životinjama, sa srećom ljubavi, i prema bližnjima, i prema svojoj duši, prema dobru i prema svemu živomu... I što dakle? Mi, ta stvorenja, ne umijemo ništa bolje nego da svaki trenutak toga neodređeno kratkoga života, koji se svakoga časa može prekinuti, iznakazimo: dvadesetospratnim neboderima, asfaltom, dimom, čađi; zavlačeći se u tu nezdravu stisku gradova, rujući pod zemljom da bismo se domogli kamena, gvožđa, gradeći željezničke pruge i razvozeći po njima svijetom nikom potrebne ljude i nepotrebne terete, i, što je najgore, time da – mjesto da se radujemo životu, životu ljubavi - mrzimo, bojimo

72

se, mučimo druge i sebe, zatvaramo u tamnicu, kažnjavamo smrću, učimo ubijati i ubijamo jedan drugoga. Ta to je strašno! Oni koji to čine, govore da to čine zato da bi se oslobodili svega rđavoga i, što je još veća laž, da bi oslobodili druge ljude od zla i da se, čineći to, rukovode ljubavlju prema čovjeku. Mila braćo! Osvijestite se, ogledajte se, razmislite o vlastitoj slabosti, prolaznosti, o tome kako je u ovom neodređeno kratkom trajanju života između dviju vječnosti – ili bolje bezvremenosti života, koji ne poznaje većega dobra od ljubavi – bezumno ne činiti ono što vam nalaže vlastiti razum, već ono što vi činite. U krivom rasuđivanju, koje vam nameće i u kojem vas podržava društveno mnijenje, čini vam se da sve ono što vi činite predstavlja neophodan uslov života ljudi našega vremena; da je to što činite – sudjelovanje u životu čitavog čovječanstva; da vi ne možete ne činiti to što su činili svi, što čine još uvijek i što smatraju neophodnim da se čini. Bilo bi lijepo misliti tako, kad bi to što činite bilo u saglasnosti sa zahtjevima vaše duše, kad bi donosilo dobra vama i drugim ljudima. Ali nije tako. Život svijeta, život čitavog čovječanstva, kako je sada uređen, traži od vas da budete zli, da učestvujete u činima mržnje prema jednim ljudima zbog drugih, on ne donosi dobra ni drugima ni vama. „Mi radimo za budućnost,“ reći će na to. Ali čemu žrtvovati život u ljubavi sada, zbog budućega života koji nam je nepoznat? Zar nije očito kako je to čudnovato, ubitačno praznovjerje? Ja znam, znam to bez svake sumnje, da je život – u ljubavi, u Božjem zakonu i u zahtjevu moga srca da činim dobro sebi i drugima, a tada me odjednom neka čudnovata umovanja sile da se odreknem istinskog, nesumnjivog moga dobra, moje obaveze, mog zakona... Zbog čega? Ni zbog čega. Zbog običaja, navike, oponašanja. Neka borac za „slobodu“ ili „društveni poredak“ samo stoti dio svojih nastojanja i žrtava koje ulaže u borbu za svoje


ciljeve uloži u to da bi ojačao ljubav u sebi i u drugima, – i on će – ne kao u borbi, gdje se kraj ne vidi nego samo očekuje – istoga časa spoznati plodove svoga ulaganja ljubavi – ne samo u sebi, već i u posljedicama koje to neizostavno proizvodi i na druge ljude. Mila braćo! Osvijestite se, oslobodite se strašne inercije te zablude – zablude da borba, borba za život, može biti svojstvena i nepogibeljna čovjeku – i spoznat ćete radost, dobro, svetost života, koje ništa ne može narušiti: ni napadi drugih ljudi – jer će ti napadi samo pojačati napore ljubavi, niti strah od smrti – jer je ljubav besmrtna. Mila braćo! Ne smijem kazati: „Vjerujte mi, vjerujte,“– ne vjerujte, već provjerite to što vam kažem, provjerite barem jedan dan. Barem jedan dan, ustajući u istim uslovima u kojima vas je zatekao, postavite sebi zadatak da se u svemu što budete činili toga dana rukovodite ljubavlju. I ja znam: postupite li samo jedanput tako, vi se više nećete vratiti staroj, strašnoj, razornoj zabludi. Jedno vas molim, mila braćo, sumnjajte u to da je život, koji se oblikovao u našoj sredini, onakav kakav bi trebao da bude – taj je život izopačenje života – i vjerujte da je ljubav, samo ljubav, iznad svega; da je ljubav svrha, suština, dobro našega života; da je stremljenje k dobru, koje živi u svakom srcu – izraz potrebe za onim čega nema, a čega bi trebalo biti; da to prirodno čuvstvo mora biti zadovoljeno i da ga je lako zadovoljiti, samo

ako ljudi ne budu izopačenje života smatrali životo Mila braćo! Radi vašeg dobra učinite ovo: posumnjajte u taj vanjski život, koji vam se čini toliko važnim, u život kojim živite; shvatite da - i ne spominjući lične obmane – slavu, bogatstvo itd. – sve te izmišljene uredbe društvenog života miliona i miliona ljudi, sve su to – ništavne, jadne trice u poređenju s dušom, koju spoznajete u sebi u onom kratkom trenutku života između rođenja i smrti, i koja vam, neumorno, postavlja svoje zahtjeve. Živite samo za nju, s njome, s ljubavlju na koju vas ona poziva - i sva dobra vratit će vam se nebrojeno puta umnožena. Samo povjerujte u dobro ljubavi, u otvoreni poziv koji vam upućuje. Jasna Poljana, 21. avgust 1908. Mislio sam da umirem onoga dana kada sam ovo pisao. Nisam umro, ali moja vjera u to što sam ovdje iskazao ostaje jednako čvrsta, i ja znam, da se ona neće izmijeniti do moje smrti, koja u svakom slučaju mora doći vrlo skoro. Preveo: Nikola Marčetić MARULIĆ: Časopis za književnost i kulturu, Zagreb, april 1977. Izbor, Sandra Kavarić

73


www.healthcare.siemens.com/laboratory-diagnostics

Aptio™ Automation ™

 � ™

Biohemijski sistemi

Imunohemijski sistemi

™ ™

Hematološki sistemi Sistem za hemostazu

Birčaninova 19, 11000 Beograd, Srbija Tel: +381 11 3611 766 Fax: +381 11 3065 304 www.interlabexim.rs office@interlabexim.rs

Pera Šoća 6, 81000 Podgorica, Crna Gora Tel: +382 20 290 521 Fax: +382 20 290 520 www.urion.me office@urion.me

Answers for life.


VENDOKSIN KAPI cirkulacija, vene, hemoroidi Kapi ispoljavaju blagotvorno dejstvo kod gotovo svih poznatih poreme}aja u krvnim sudovima. Vendoksin otklanja ose}aj zamora i trnjenja nogu i ruku. Snabdeva tkivo kiseonikom, pobolj{avaju}i protok krvi kroz periferne krvne sudove, smanjuju mogu}nost stvaranja tromba i za{titno deluju kod dubokih venskih tromboza u periodima posebnog rizika (mirovanja u postelji, traume, stanja posle infarkta, mo`danog udara). Povoljno uti~u na otklanjanje simptoma izazvanih infarktom: dezorijentisanost, povi{ena temperatura, ose}aj zamora, glavobolja ... Povoljan uticaj imaju na funkciju jetre, detoksikaciju i metabolizam masti, smanjuju}i koncentraciju triglicerida i holesterola u krvi. Kapi deluju na hemoroide gde uti~u na njihovo zarastanje, epitelizaciju i su{enje. Povoljno uti~u kod povreda u sportu, tupih povreda i nagnje~enja posle preloma. Zbog svog blagotvornog dejstva na prokrvljenost svih organa Vendoksin kapi mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

ZODEKS ^AJ infekcije i kamenci u bubrezima i be{ici ^aj je namenjen ubla`avanju problema nastalih kao posledica infekcije urinarnog trakta i prostate ili prisustva kamena i peska u bubrezima, mokra}noj be{ici ili `u~i. Potpoma`e otapanje kamenca i deluje za{titno kod ponovne pojave kamena i peska. Deluje kroz poja~ano lu~enje mokra}ne kiseline gde dolazi do postupnog ~i{}enja bubrega i uretera od spiranog taloga mulja i peska, ubrzavaju}i proces epitelizacije o{te}enog tkiva. Ubla`ava gr~eve i bolove i uti~e na smanjenje telesne temperature izazvane upalnim procesima tako da ceo proces prolazi prili~no bezbolno. Tako|e treba napomenuti da ~aj ima blagotvoran efekat i na upalne procese mokra}nih kanala i infekcije prostate izazvane kako gram pozitivnim tako i gram negativnim bakterijama. Povoljno uti~e na smanjenje nivoa ureje i kreatinina u krvi i ima povojan efekat kod pojedina~nih cisti bubrega. Zbog svog dejstva na kompletan rad urinarnog trakta, Zodeks ~aj mogu koristiti i potpuno zdrave osobe. Proizvodi preduze}a ALTERNATIVA MEDICA izra|eni su prema principima dobre proizvo|a~ke prakse

Uvoznik za Crnu Goru: “ALTERNATIVA MEDICA MONTENEGRO d.o.o. Herceg Novi Herceg Novi, Zemunska 36

Proizvodi:

d.o.o. Loznica

Tel/fax: 031/345-773; Mob. 069/929-003, 068/666-791 Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu

Profile for medical cg

Broj 63  

Medicalcg broj 63

Broj 63  

Medicalcg broj 63

Profile for medicalcg
Advertisement