Page 1

1.00

www.medicalcg.me

Intervjui: Mr Igor Rakčević Nikola Rakojević Hlamidija

Arganovo ulje

5. SEPTEMBAR 2013. GODINA V BROJ 53

Fiziološka žutica Varičela kod djece Nesanica i homeopatija

Predstavljamo: Farmaceutski fakultet Udruženje fizijatara

Aronija

Holesterol


Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc Božo Vuković Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Doc. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr sc Todor Baković Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Aleksandar Nikolić, kardiohirurg Anita Radanović, profesor Spec. fiz. Bojan Kraljević Dr Branko Rašović Dr Dušan Nenezić, mr sci Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Fehmija Fetahović, spec ginekolog Mr ph Ivana Gojković Katarina Janković Dr Lidija Rakočević, sprec. pedijatar Dr Milica Šofranac, pedijatar Milorad Aranitović, struč. rad. terapeut Dr Miloš Radulović, stomatolog Prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Prof. dr Rajko Šofranac Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psih. Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Tomić Dr Valentina Kalinić, spec endokrinolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Komplikacije šećerne bolesti Dr Božidar M. Bojović 10 – 12 Savjeti – snižavanje holesterola Dr Jasmina Ćorović-Kuburović 14 – 15 Klima i ljudski organizam Dr Milica Šofranac 16 – 17 Fiziološka žutica Dr Sanja Čizmović 20 – 21 Varičela kod djece Dr Edita Bašović 22 – 23 Prvi susret sa vrtićem Dragana Marković, pedagoškinja 24 – 25 Nesanica i homeopatija Dr Snežana Tomić 30 – 31 Oralni aparati protiv hrkanja Dr stomat. Miloš Radulović 32 – 33 Erektilna disfunkcija Dr Bogdan Pajović 34 – 35 Hlamidija – mr ph. Snežana Ljumović 36 – 38 Predstavljamo: Farmaceutski fakultet 42 – 43 Aronija – Zoran Karadžić, dipl.ing.preh. 48 – 49 Ljekovitost argana Mr sci ph. Ivana Gojković 50 – 51 Intervju: mr Igor Rakčević 52 – 54 Fizikalna terapija dječije astme Dr Zdravko N. Kadijević 55 -57 Predstavljamo: Udruženje fizioterapeuta CG 58 – 59 Oralne komplikacije Dr stomat. Julija Rašović 60 – 62 Tehnohirurgija – dr Nikola Fatić 64 – 65 Intervju: Nikola Rakojević 72 – 73 Prof. dr Karlo Radoničić (1879-1936) Dr Božo Vuković


Prirodom do zdravlja

Aronija STRONG PROTECT 500mg Jača i obnavlja crijevnu floru Preporučuje se kod : -Dijareja, nadutosti, gasova -Irritable bowel sindrom (IBS) -Bolesne ili osobe izložene stresu -Tokom i nakon primjene antibiotika -Tokom i nakon putovanja (egzotične destinacije) -Akutni gastroenteritis -Inflamatorne bolesti crijeva – CD i UC -Antoimuna oboljenja -Nakon operacije crijeva -Kod urinarnih i vaginalnih infekcija -Alergije na hranu -Starijim ljudima (u bolnicama, u staračkim domovima) -Osoba sa oslabljenim imunim sistemom Medicobiotic je dodatak ishrani koji sadrži optimalnu kombinaciju probiotskog kvasca Saccharomyyces boulardi i 3 soja liofilizovanih aktivnih probiotskih bakterija: Lactobacillus acidophilus, Lacttobacillus rhamnosus i Bifidobacterium longum, u obliku enterosolventnih kapsula. U crijevima čovjeka probiotski mikroorganizmi svojom aktivnošću doprinose očuvanju zdravlja i funkcije digestivnog trakta, naročito onda kada prijeti opasnost da se crijevni balans poremeti (aktivna dijareja ili dijareja izazvana primjenom antibiotika). Svaka enterosolventna kapsula sadrži 5 milijardi liofilizovanih probiotskih bakterija dok jedinstveni farmaceutski oblik omogućuje nesmetan prolaz želudačne kisjeline i dolazak u ciljni organ.

Antioksidans - Čuvar zdravlja Preporučuje se: -Kao antioksidans -Za jačanje imuniteta -Kod hipertenzija, dislipirdermija -U prevenciji ateroskleroze -Kod upala bešike, mokraćnih puteva i prostate -Zbog eliminisanja slobodnih radikala i usporavanja procesa starenja Preparat Aronija strong protect 500mg preporučuje se kao dodatak ishrani, posebno zbog antioksidativnog svojstva kod nedostatka vitamina i u slučaju srčanih oboljenja. Povoljno djeluje i na oštećenu sluzokožu želuca i crijeva, štiti od virusnih i bakterijskih infekcija i negativnih posledica stresa. Aronija čuva ćelije od propadanja i usporava starenje. Ima i pozitivan metabolički efekat: snižava holesterol, trigliceride i nivo šećera u krvi.

Zastupnik za Crnu Goru: Proizvođač: Medico domus d.o.o. Niš www.medicodomus.com office@medicodomus.com

Ul. Kritskog odreda 4/1


Visoko kvalitetna linija dijetetskih suplemenata Ulaznica u svijet obnovljene harmonije

P.C. 28 COMPLEX 30 tableta po 550 mg

P.C. 28 PLUS 20 ili 50 tableta po 410 mg 3RPDĂŚHXERUEL protiv glavobolje. 3RPDĂŚHXEROMRM funkciji zglobova i doprinosi pobolj{anju fiziolo{kog otpora u stanjima stresa.

P.C. 28 GEL 125 ml

3RPDĂŚHXRĂŞXYDQMX pokretljivosti i HODVWLĂŞQRVWL]JORERYD NRGUD]OLĂŞLWLK zapaljenskih i reumatskih stanja DUWULWLVLEXU]LWLV ILEUR]LWLVVSRQGLOR]D RVWHRSRUR]D UHXPDWRLGQLDUWULWLV giht).

NOVI PR OIZVO

Pogodan kod svih bolnih stanja kostiju L]JORERYDDIRUPD gela stimuli{e protok NUYLQDQLYRXNRĂŚH

NOVI PR OIZVO

ACEROLA VitC WDEOHWD]DĂŚYDNDQMH po 1000 mg

ALERGIX PLUS 20 tableta po 650 mg

BALSAMO DI SAN ROCCO 50 ml

BILIUM 30 gel kapsula po 625 mg

Daje podr{ku imunom VLVWHPXSRPDÌXèLX borbi protiv sezonskih i virusnih infekcija. Zadovaljava dnevne potrebe vitamina C.

3RPDĂŚHXRGEUDQL organizma kod alergijskih stanja SROHQVNDNLMDYLFD DOHUJLMVNLULQLWLV bronhijalna astma; kao i kod alergijskih VWDQMDNRĂŚHHNFHP i osip.

Specijalni kompleks QDELOMQRMED]L koji trenutno daje SREROM^DQMHVXYRM dehidriranoj i veoma RVMHWOMLYRMNRĂŚL protiv dermatitisa i psorijaze.

Povoljno djeluje na RêXYDQMHIL]LROR^NRJ IXQNFLRQLVDQMDÌXêQLK SXWHYD^WLWHèLSULWRP i jetru. 3RPDÌHNRG intoksikacije jetre i KURQLêQLKSRUHPHèDMD ÌXêQLKSXWHYD

D

D

CISTYMIN 24 kapsule po 550 mg

FLORAMAX CANDID 30 kapsula po 540 mg

DIGESTINA PLUS 20 tableta po 1500 mg

Efikasno djeluje u borbi protiv cistitisa i urinarnih infekcija L]D]YDQLKH^HULKLMRP SURWHXVRP HQWHUREDNWHULMDPD stafilokokom.

6OXÌL]DSRVWL]DQMH balansa u bakterijskoj PLNURIORULNDNR GLJHVWLYQRMWDNR LYDJLQDOQRM VSUHêDYDMXèLUD]YRM kandide.

3RMDĂŞDYDRVODEOMHQX funkciju digestivnog VLVWHPDWDNR^WR stimuli{e peristaltiku i RODN^DYDSUDĂŚQMHQMH crijeva.

RELAXINA PLUS 20 ili 50 tableta po 510 mg

REGULA –kockice za regulisanje probave 10 kockica

Uspostavlja normalan biolo{ki ritam EXGQRVWVDQSRPDĂŚH NRGQHVDQLFHGHSUHVLMH i anksioznosti.

3RYHèDYDLQWHVWLQDOQX SHULVWDOWLNXLPRWLOLWHW olak{ava varenje i SUDÌQMHQMHFULMHYDNRG konstipacija i lijenih crijeva.

GINKOMIX 3REROM^DYDPRĂŚGDQX FLUNXODFLMXLQDWDMQDĂŞLQ odstranjuje simptome VWUHVDSVLKRIL]LĂŞNRJ QDSRUDNDRLSUYH znake starenja PDQMDNNRQFHQWDFLMH VODERVWQHGRVWDWDN entuzijazma).

KOLESTINA 24 kapsule po 430 mg

METEORIN 30 gel kapsula po 667 mg

PROSTABEN 30 gel kapsula po 833 mg

Povoljno djeluje na RGUĂŚDYDQMHUHIHUHQWQLK vrijednosti holesterola u krvi.

3RPDĂŚHXHOLPLQDFLML intestinalnih gasova kod QDGLPDQMDHILNDVDQ NRGOR^HJYDUHQMD opstipacije i kolika.

Koristi se kod problema sa prostatom i problema VDPRNUHQMHPLX prevenciji benignog XYHèDQMDSURVWDWH

REGULA – sjeme lana 250 g

TONIXIN 36 tableta po 1200 mg

PIXPAN 42 tablete po 400 mg

VARITON complex 20 tableta po 650 mg

VARITON dermo-gel 100 ml

Ovaj proizvod olak{ava varenje kod lijenih crijeva i kod dijeta koje VXVLURPD^QHYODNQLPD LRODN^DYDSUDĂŚQMHQMH FULMHYD'RGDWDNPOLMHĂŞQLK HQ]LPDREQDYOMDFULMHYQX PLNURIORUXQDNRQ antibiotske terapije.

Efikasno uklanja VLPSWRPHSVLKRIL]LĂŞNRJ VWUHVDSREROM^DYD PHPRULMXGRN&R 4LPDRGOLĂŞQD antioksidantna svojstva.

3RPDĂŚHXHOLPLQDFLML vi{ka vode iz organizma kod HGHPDUHXPDWL]PD JLKWDGHWRNVLNDFLMD organizma.

3RPDĂŚHNRGSUREOHPD VDFLUNXODFLMRP SUR^LUHQLKYHQD edema i slabih kapilara.

Ova forma gela SURGLUHXWNLYRNRÌH stimuli{e povr{insku PLNURFLUNXODFLMX SRYHèDYDWRQXV perifernih kapilara LSUXÌDWUHQXWQR olak{anje umornih i RWHêHQLKQRJX

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: MEDITAS d.o.o., Oktobarske revolucije 44, Podgorica tel: +382 20 625 016, mob: +382 69 024 084, e-mail: kcmeditas@t-com.me


BCS® XP System PT, aPTT, fibrinogen, trombinsko vreme, batroksobinsko vreme, faktori koagulacije: II, V, VII, VIII, IX, X, XI, XII, XIII, lupus antikoagulans, protein C, protein S, APC rezistencija, antitrombin III, heparin, α2-antiplazmin, plazminogen, C1inhibitor, PAI, D-dimer, von Willebrand-ov faktor, aktivnost komplementa, endogeni trombin potencijal

Immulite® 2000 XPI System

Hormoni, tumorski markeri, prenatalni screening, srčani markeri, alergije, parametri metabolizma kostiju, proteini akutne faze, lekovi u krvi, virusi

Dimension®RxLMax™

Opšta biohemija, enzimi, elektroliti, lekovi, toksikologija, hormoni, droge, srčani markeri, tumorski markeri, specifični proteini

Birčaninova 19, 11000 Beograd, Srbija Tel: +381 11 3611 766, Fax: +381 11 3065 60 www. interlabexim.rs office@interlabexim.rs

Pera Šoća b.b. 81000 Podgorica Crna Gora E-mail: office@urion.me Tel: +382 20 290 521, Fax: +382 20 290 520 www.urion.me

Subotička 23, 11000 Beograd, Srbija tel: +381 11 2410 620 fax: +381 11 2410 619 email: pharmabeo@beotel.net email: office@pharmabeo.rs www.pharmabeo.rs


Ekskluzivni zastupnik i distributer za Crnu Goru FARMEGRA doo Kritskog Odreda 4/1


ZANIMLJIVOSTI

Ako je zima, nije lav

Gojazne osobe, sudeći po rezultatima istraživača sa Univerziteta u Floridi, ne mogu naći motivaciju u svom izgledu da bi ga promijenili. Iako je u njihovom ponašanju veoma često prepoznatljiv kompleks srama zbog debljine, ovaj mehanizam uopšte ne djeluje podstičuće da bi osoba osjetila potrebu za mršavljenjem ili preduzela neke korake u vezi sa tim. Upravo suprotno! Ovaj psihološki mehanizam utiče na dalje debljanje ili održavaje tako loše kondicije. Objašnjavajući ovu pojavu za časopis PLoS ONE, dr Anđelina Satin tvrdi da diskriminacija gojaznih osoba, pored toga što je bolna i ponižavajuća, ima realne posljedice na ljudsko zdravlje. Oko 70% odraslih Amerikanaca ima višak kilograma, a više od trećine je gojazno, kaže ona. Veoma upadljive karakteristike su im lijenost i bezvoljnost, što uslovljava i neuspjeh. Jedini dobar način da se ova pojava pokuša suzbiti jeste izbjegavanje diskriminacije i promovisanje zdravih stilova života.

Samo 3 godine uštede ?!!

Da li biste pristali na ovu masažu? U svijetu danas postoji bezbroj načina da zaboravite na svakodnevne brige, da se relaksirate i učinite dobro svom zdravlju. Drevni metodi relaksacije, kao što je masaža, veoma su zastupljeni. Ako se osvrnete samo na tehnike masaže, naći ćete se u nepreglednom polju. Ipak, inovacije postoje. Dobro je poznato da je vršenje pritiska veoma važno za dobru masažu. Ipak, da li ste dovoljno hrabri da dopustite da vaš maser bude - slon ? Ovaj tip masaže postao je turistička atrakcija na Tajlandu i, bar na nivou posmatrača, zainteresuje veliki broj posjetilaca ove zemlje. Ovdje je moguće vidjeti kako bebe slonova svojim stopalom masiraju leđa osobi koja leži na zemlji. Izazov na koji se mnogi ne bi drznuli da odgovore za sada predstavlja tek cirkusku tačku na Ijland safariju.

Rezultati novog istraživanja sprovedenog od strane grupe plastičnih hirurga sa Menhetna pokazuje da ukoliko ste se nadali da ćete nakon plastične operacije izgledati bar deceniju mlađe, vjetovatno ćete doživjeti razočarenje. Starosna ušteda iznosi svega 3 godine! Podaci prikazani u časopisu za estetsku hirurgiju JAMA bazirani su na posmatranju 204 slučaja sa klinike u Torontu. Ukidanje tri godine starosti na nivou je spa tretmana a ne plastične operacije. Težimo ka mnogo većem od toga - kaže dr Entoni Joun, jedan od članova istraživačkog tima.

08


IZ MEDICINE Zaboravljate li svoje zdravlje?

E, od sjutra stvarno počinjem da vježbam... Naravno, ovo sjutra nekada stvarno može da se desi, ali u velikom broju slučajeva samo se produžava na preksjutra, naksjutra itd. Činjenica je da u nedostatku vremena ili motivacije ljudi mnoge stvari čine nauštrb svom zdravlju. U okviru zanimljive liste preporuka za dobro zdravlje objavljene u magazinu „ The Health News”, Lori A. Perč navodi podatak da čak 34% adultne populacije u SAD-u „nema vremena” za brigu o zdravoj ishrani i tjelesnom zdravlju.

14 preporuka koje ne smijete zaboraviti 1. Nikada ne zaboravljajte da uveče očistite zube koncem. Čak 40% nečistoće ostaje zadržano na zubima nakon klasičnog čišćenja četkicom. 2. Nikada ne spavajte sa kontaktnim sočivima na očima. 3. Prije spavanja obavezno uklonite šminku. 4. Ishranu voćem nikada ne zamjenjujte pijenjem voćnih sokova. Čak ni ako na njima piše da su 100% prirodni. 5. Ukoliko ne želite da ostvarite potomstvo, nikada ne preskačite primjenu kontraceptiva. 6. Ukoliko ste krenuli u trajniju šetnju, nikada ne zaboravite da treba da se obujete atletski. Potpetice ni pod Razno. 7. Oprezno se izlažite suncu. 8. Nokte nikada ne grickajte. To može biti izvor infektivne reakcije. 9. Oprezno sa starim patikama! Ukoliko dnevno savlađujete bar 4 km daljine ili ako sedmično odradite 3 h aerobika, patike mijenjajte novim na svakih 6-9 mjeseci. 10. Brza hrana mnogo brže izgladnjuje u odnosu na onu koja je preporučljiva. Radije potrožite 10 minuta na pripremu hrane koja će vas zasititi nego da jedete dvaput više. 11. Trudite se da imate optimalan socijalni život. Izbjegavajte otuđenost. 12. Kada ste u teretani, nikada ne izbjegavajte da odradite vježbe zagrijavanja i hlađenja. 13. Obavezno vezujte sigurnosni pojas kada se nalazite u automobilu. 14. Ne pomišljate da vam obrok mogu zamijeniti energetski barovi i proteinski šejkovi.

Ranoranioci ili noćne ptice? Kako se navodi u podacima jedne novije studije, odnos prema ranom buđenju može biti veoma indikativan za opisivanje prirode ličnosti. Pogotovu kada je riječ o karakteristikama trijade ličnosti: narcizam, psihopatija i makijavelizam. Autori studije koju je vodio dr Piter K. Džonson, sa Univerziteta u Zapadnom Sidneju, tvrde da prihvatljiviji način ponašanja imaju ranoranioci. Oni koji imaju noćni hronotop imaju i slabije kognitivne performanse, a to se, prema ovom tumačenju, pripisuje izloženosti osobe manjoj koncentraciji svjetlosti. Noćne ptice pokazuju tendenciju za vođenjem zabavnijeg načina života, koji se baš i ne odlikuje pretjeranom sklonošću ka razmišljanju.

09


KOMPLIKACIJE

Piše: prof. dr sci. med. Božidar M. Bojović

Nekontrolisana ili slabo kontrolisana šećerna bolest, u kojoj se tokom dugo godina održavaju visoke vrijednosti glikemije sa čestim ketoacidozama, dovodi do pojave čitavog niza veoma ozbiljnih poremećaja od kojih su najvažniji: - Oštećenje očiju, - Oštećenje bubrega, - Oštećenje srca, - Oštećenje nervnog sistema. Nažalost, mnogi mladi ljudi oboljeli od šećerne bolesti, dok su još puni snage i života, misle da se njima te komplikacije ne mogu ili neće desiti. To je često samoobmana koja kada postane stvarnost pokazuje svu svoju težinu. Jasno je da se tada znatno manje može učiniti, nego da se počelo na vrijeme realno misliti o onom što je neminovno. Ako se ne postigne dobra regulacija bolesti, ako se visoke vrijednosti glikemije održavaju u dužem vremenskom periodu, ako se često javljaju ozbiljni poremećaji kao što je ketoacidoza, budući problemi se ne mogu zaobići! Oni dolaze veoma brzo i, obično, nažalost, rijetko kad pojedinačno. Postoje sasvim realni dokazi da se ovi problemi mogu spriječiti ili odložiti na kasnije godine života, ako se postiže dobra kontrola šećerne bolesti, ako se oboljeli odgovorno ponaša pridržavajući se najvažnijih principa ishrane, insulinske terapije, fizičke aktivnosti i samokontrole. Nada postoji, ona je sasvim realna ako oboljeli ovlada šećernom bolesti, a ne ona njim. Da

10


Slika 1. Retinopatija sa krvarenjem na očnom dnu (na 7 sati) i novim krvnim sudovima

glukoze, prilikom prolaska kroz krvne sudove oštećuju unutrašnju stranu njihovog zida dovodeći do stvaranja ožiljaka na tim mjestima. Tako i veći krvni sudovi postaju kruti i čvrsti. Masne čestice holesterola hvataju se na mjestima stvorenih ožiljaka, stvarajući naslage koje su u početku pretežno uzdužne, lako uzdignute žućkaste pruge na unutrašnjoj površini krvnog suda. Sastavljene su od nagomilanih masnih materija pa se zato i nazivaju masnim prugama. Vremenom se na ovim mjestima razvijaju tzv. fibrozne ploče, ateromi ili plakovi koji se sastoje od čaure sastavljene od vezivnog tkiva, u čijoj se unutrašnjosti nalaze nagomilane masne materije i drugi produkti koji nastaju raspadanjem takvog plaka. Fibrozni plakovi imaju izgled čvrstih naslaga koje strče u lumen krvnog suda i dovode do njegovog sužavanja. Na tim mjestima vrtlozi u krvnoj struji dovode do stvaranja krvnih ugrušaka. Na taj način dolazi do ozbiljnog suženja i začepljenja, zjapa krvnog suda, sa smetnjama u proticanju krvi. Usled povećanog otpora krvi pri prolasku kroz takva suženja, srce mora da radi pojačano kako bi savladalo otpor, što dovodi do povećanja krvnog pritiska. KOMPLIKACIJE NA OČIMA - RETINOPATIJA

bi se shvatila suština problema hroničnih komplikacija, pokušaćemo da jednostavno prikažemo promjene na sitnim krvnim sudovima (mikroangiopatija) i velikim sitnim krvnim sudovima (makroangiopatija). Te promjene stoje u pozadini svih komplikacija koje se javljaju poslije dužeg trajanja šećerne bolesti. OŠTEĆENJA SITNIH KRVNIH SUDOVA Kada se dugo vremena održavaju viskoke vrijednosti glikemije doći će do oštećenja sitnih krvnih sudova. Kao rezultat oštećenja sitnih krvnih sudova očiju, srca i bubrega, dolazi do ozbiljnih oboljenja ovih organa, karakterističnih za šećernu bolest. Usled oštećenja sitnih krvnih sudova kože i nogu, kao i nervnog sistema, javiće se problemi i na njima. Visoki nivo glukoze u krvi dovodi do promjena forme eritrocita (crvenih krvnih zrnaca), koji postaju zadebljani i kruti, gube elastičnost i ne mogu da se stegnu i suze pri prolasku kroz sitne krvne sudove. Kada stvrdnuta crvena krvna zrnca pokušavaju da prođu kroz sitni krvni sud, ona ga još više oštećuju. Krvni sud postaje slab i porozan (propustljiv). Glukoza, takođe, dovodi do oštećenja zida sitnih krvnih sudova. OŠTEĆENJA VEĆIH KRVNIH SUDOVA Visoke vrijednosti glikemije koje se održavaju u dužem vremenskom periodu, dovode do oštećenja i većih krvnih sudova. Kao posledica ovoga može doći do visokog krvnog pritiska, zadebljanja zidova arterijskih krvnih sudova, srčanog udara i moždanog udara, slabe cirkulacije u nogama i rukama. Crvena krvna zrnca, tvrda usled visokih koncentracija

Promjene na očnom dnu (retini) u toku šećerne bolesti predstavljaju jednu od najčešćih komplikacija ove bolesti. Promjene se javljaju na sitnim krvnim sudovima, ali i na samom tkivu očnog dna (retinopatija). Uzrok ovim promjenama jesu metabolički poremećaji koji postoje kod šećerne bolesti i promjene na sitnim krvnim sudovima. Može se slobodno reći da sve promjene na očnom dnu, u toku šećerne bolesti, počinju od promjena na sitnim krvnim sudovima, na koje se kasnije nadovezuju ostale promjene u tkivu retine i staklastom tijelu. Ako se ne liječe, ove promjene mogu dovesti do ozbiljnog oštećenja vida, pa čak i do slepila. Razlikuju se dva klinička stadijuma kroz koja prolazi retinopatija: - Neproliferativna retinopatija i - Proliferativna retinopatija. Neproliferativnu retinopatiju karakteriše povećana propustljivost kapilara, što prati povećano krvarenje. Proliferativnu retinopatiju karakteriše stvaranje novih krvnih sudova. Ovo, uz ostale promjene, pogoduje većem krvarenju, što izaziva smanjenje i gubitak vida. Vidjeli smo da usled oštećenja zida sitnih krvnih sudova, ovi postaju propustljivi. Usled popuštanja i slabljenja sitnih krvnih sudova očnog dna, na njima se stvaraju sitna proširenja (mikroaneurizme). U ovoj fazi bolesti obično nema značajnijih smetnji vida. Kasnije, razvojem procesa, dolazi do sitnih krvarenja iz krvnih sudova u retinu. Krvarenja mogu da budu i masivna, sa potpunim oštećenjem vida. Međutim, proces se obično sporo razvija i u daljem toku dolazi do stvaranja novih krvnih sudova i vezivnog - ožiljnog tkiva u retini. To je tzv. proliferativna faza retinopatije (Slika 1).

11


Retinopatija se rijetko javlja u bolesnika kod kojih dijabetes traje manje od pet godina, kao i u bolesnika mlađeg uzrasta, bez obzira na dužinu trajanja bolesti. Pokazalo se da povišen krvni pritisak ubrzava nastanak dijabetesne retinopatije. Veliki napredak u liječenju ovih promjena postignut je laserskom fotokoagulacijom kojom se, u značajnoj mjeri, može sačuvati vid kod oboljelih od šećerne bolesti. Međutim, neophodno je da se postigne dobra regulacija, odnosno dobra metabolička kontrola. Ako se ona postigne, promjene na krvnim sudovima očiju javiće se znatno kasnije i biće znatno lakše. Kada se i razviju, primjenom laserske fotokoagulacije i dobrom regulacijom bolesti, usporiće se proces progresivnog oštećenja vida. U težim oblicima retinopatije, može se pristupiti takozvanoj vitrektomiji. Ovom metodom se, u slučaju teških krvarenja, otklanjaju oštećeni dijelovi oka. Kod oko 70 % oboljelih postiže se poboljšanje vida. ZAMUĆENJE OČNOG SOČIVA (KATARAKTA) Zamućenje očnog sočiva jedan je od najčešćih problema na očima starijih bolesnika od šećerne bolesti. Da bi vid bio normalan, između ostalog neophodno je da očno sočivo bude prozirno. Katarakta se dešava kao normalan proces starenja, mada postoje dokazi da slabija kontrola šećerne bolesti dovodi

do pojave ovog oboljenja i kod mladih, a kod starih ga ubrzava. Kod mladih sa loše regulisanom šećernom bolešću dolazi do nagomilavanja određenih materija u očnom sočivu, što dovodi do njegovog zamućenja i tzv. metaboličke katarakte. Svakako da je veoma važno da se ove promjene na vrijeme primijete kako bi se pojačanom i poboljšanom metaboličkom kontrolom bolesti zaustavio ili usporio proces. Kada se razvije katarakta i kada dolazi do oštećenja vida, hirurškim putem se vrši zamjena očnog sočiva. Da bi se oštećenje vida moglo spriječiti, neophodna je redovna kontrola očnog dna. U fazi početne retinopatije, kada postoji samo proširenje sitnih krvnih sudova očnog dna i veoma sitna krvarenja, bolesnik može da nema nikavih smetnji vida. Zato je važno da se ove promjene otkriju i onda kada nema ozbiljnijih smetnji vida. Tada se, dobrom regulacijom i drugim terapijskim mjerama može značajno usporiti njihovo napredovanje. Kontrola očnog dna osoba sa šećernom bolešću, obavezna je jedanput godišnje.

U sledećem broju: o oštećenjima bubrega i srca u šećernoj bolesti.

„Knjiga predstavlja uspješan dokaz nastojanja autora da ponudi teoretska, savremena znanja iz dijabetologije, Проф. др сци Божидар М. Бојовић

kliničke preporuke ali i vrlo precizne praktične savete koje svakodnevno od nas traže bolesnici i dijabetolozi“ (Prof. dr

СВЕ О ШЕЋЕРНОЈ БОЛЕСТИ

Predrag Đorđević, Beograd)

“Knjiga je pisana jasnim i svima razumljivim jezikom, a biće od koristi i ljekarima koji je budu čitali. Dragoceni su

ДРУГО ДОПУН ЕНО ИЗДАН Е

brojni praktični saveti, plod dugogodišnje i uspešne višegodišnje lične prakse autora u praćenju i lečenju obolelih od šećerne bolesti” (Prof. dr Slobodan Radmanović, Beograd)

Knjiga se može kupiti u knjižarama “Narodne knjige”, Novaka Miloševa 12, Podgorica, tel.: 020 232 230


Jednostavni savjeti za snižavanje holesterola

Piše: dr Jasmina Ćorovič-Kuburović Ako imate povišene masnoće u krvi, morate biti svjesni da je riječ o vrlo ozbiljnom problemu s kojim se susreće gotovo petina ukupne (većinom muške) populacije, a koji može izazvati komplikacije opasne po život, u vidu srčanog infarkta ili moždanog udara Ako vam je doktor rekao da imate povišen holesterol onda je vrijeme da mijenjate ishranu kako bi normalizovali holesterol, a time i smanjili rizik za kardiovaskularne bolesti. Čak i ako vam je doktor prepisao lijek za smanjivanje holesterola, i u tom slučaju trebate promjeniti način ishrane i životne navike kako biste pomogli svom zdravlju. Naše tijelo treba određenu količinu holesterola za optimalnu prehranu. Međutim, mi uglavnom unosimo više zasićenih masnih kiselina i holesterola nego što zaista trebamo. Postoj LDL holesterol i njega nazivamo „lošim“. On učestvuje u izgradnji plaka u arterijama. Plak može, ili potpuno začepiti arteriju na mjestu na kojem je nastao, ili se otkinuti i začepiti neku arteriju u drgom organu. U oba slučaja začepljenje arterije će završiti ishemijom, tj. odumiranjem tog dijela organa, što je najčešće mozak ili srce. Drugi je HDL holesterol kojeg nazivamo „dobri“ holesterol jer čisti arterije od LDL holesterola. Ako želite smanjiti nivo lošeg LDL-a i povećati nivo dobrog HDL-a, počnite od svoje pravilne ishrane.

Jednostavni koraci do nižeg holesterola Ispružite dlan - to je veličina Vaše porcije Većina balkanaca jede velike obroke koji su dva puta veći od preporučene doze za dobro zdravlje. To uglavnom doprinosi debljanju i povišenom nivou holesterola u krvi. Jednos-

14

tavan savjet za veličinu porcije je - veličina Vaše šake. Jedna porcija mesa ili ribe je veličina Vašeg dlana . Porcija svježeg voća bi trebala biti veličine Vaše skupljene šake, a porcija kuvanog povrća, riže ili tjestenine treba stati u Vašu skupljenu šaku. Koristite hranu zdravu za srce Napunite tanjir voćem i povrćem 5 do 9 puta dnevno kako bi smanjili nivo LDL holesterola. Osim što će antioksidansi u ovim namirnicama imati pozitivne efekte na Vaš organizam, konzumiranjem ove količine voća i povrća smanjićete unos masnoća. U svakom slučaju, smanjićete krvni pritisak i održati optimalnu tjelesnu težinu. Hrana obogaćena biljnim sterolima, poput nekih margarin namaza ili jogurta, pomaže snižavanju LDL holesterola. Za zdravo srce pogledajte u more Ishrana za zdravo srce podrazumijeva ribu na meniju dva puta sedmično. Zašto? Riba ima malo zasićenih masti i jako puno zdravih omega-3 masnih kiselina. Omega-3 masne kiseline pomažu snižavanju nivoa triglicerida (vrsta masnoće u krvi). Takođe, snižavaju holesterol i usporavaju rast plaka u arterijama. Jedite masne ribe, kao što su losos, tuna, pastrmka i sardine, ali ih nemojte pripremati u fritezi – poništićete sve zdravstvene benefite ribe. Započnite dan žitaricama Činija pahuljica ili cijelo zrno žitarica ima prednosti koje traju cijeli dan. Vlakna i složeni ugljeni hidrati u žitaricama će Vam pomoći da osjećate sitost puno duže, tako da ćete biti manje u iskušenju da se prejedete za ručak. Oni pomažu smanjenju LDL holesterola i mogu biti važan dio Vaše strategije za skidanje viška kilograma.


Za kardiovaskularno zdravlje jedite koĹĄtunjavo voće Trebate li uĹžinu? Orah, badem, ljeĹĄnici ili kikiriki pomaĹžu u sniĹžavanju holesterola. Puni su mononezasićenih masti koje sniĹžavaju LDL holesterol. Nekoliko studija pokazuju da ljudi koji jedu koĹĄtunjavo voće bar jednom dnevno, imaju manji rizik od bolesti srca Ä?ak do 20%. Ova vrsta voća puna je kalorija pa povedite raÄ?una o koliÄ?ini koja vam je dovoljna. ZaĹĄtitite srce nezasićenim mastima Potrebna koliÄ?ina masti u ishrani je oko 25% do 35% svakodnevnog unosa kalorija. Ali poenta je u tipu masti. Nezasićene masti - kao ĹĄto su one koje se nalaze u uljanoj repici, maslini i ulju ĹĄafranike pomoći će da snizite nivo LDL "loĹĄeg" holesterola i mogu pomoći u podizanju HDL "dobrog" holesterola. Zasićene masti koje se nalaze u maslacu i palminom ulju su “transâ€? masti koje će podići LDL holesterol. ViĹĄe pasulja nego krompira Morate unositi ugljene hidrate, ali pazite da to budu oni koji su korisniji i zdraviji za Vas. Integralne Ĺžitarice, kao ĹĄto su smeÄ‘a riĹža ili pasulj imaju viĹĄe vlakana i manje podiĹžu nivo glukoze u krvi. Oni pomaĹžu u smanjenju holesterola i osiguravaju duĹži osjećaj sitosti. Ostali ugljeni hidrati, poput onih u bijelom hljebu, krompiru, bijeloj riĹži i pecivu, povećat će nivo glukoze u krvi, skratiće osjećaj sitosti i vrlo vjerovatno će doći i do prejedanja. VjeĹžbajte 30 minuta vjeĹžbanja pet puta u sedmici (20 minuta - tri puta sedmiÄ?no za intenzivnije vjeĹžbanje kao ĹĄto je trÄ?anje) moĹže pomoći u smanjenju LDL i podizanje HDL holesterola. Ako viĹĄe vjeĹžbate - joĹĄ bolje. To će Vam pomoći da odrĹžite idealnu teĹžinu i smanjiti ĹĄanse za zaÄ?epljenje arterija. Ne morate vjeĹžbati 30 minuta odjednom, moĹžete podjeliti po 10 minuta vjeĹžbanja sa pauzama. Ĺ etajte

Ako Vam je teĹĄka već sama pomisao odlaska u teretanu, idite u ĹĄetnju. Hodanje smanjuje rizik od moĹždanog udara i bolesti srca, pomaĹže da izgubite viĹĄak kilograma i Ä?ini kosti snaĹžnijim. Ako tek uvodite ĹĄetnju u dnevnu rutinu, poÄ?nite ĹĄetati 10 minuta i svakodnevno povećavajte trajanje. VjeĹžbajte i bez teretane Bilo koja vrsta fiziÄ?kih aktivnosti - vrtlarstvo, ples, ili koriĹĄtenje stepenice umjesto lifta. ÄŒak i kućni poslovi mogu se kvalifikovati kao vjeĹžba – ĹĄto duĹže detaljno Ä?istite kuću, tako ćete povećati broj srÄ?anih otkucaja u minuti a ne samo obrisati praĹĄinu. Oprezno sa restoranskom ishranom Restoranska hrana uglavnom je pretrpana zasićenim mastima, kalorijama i natrijumom. Odaberite kuvani, peÄ?eni u rerni, na pari ili na Ĺžaru obrok – samo NE prĹženu hranu. Stavite umake sa strane, a ĹĄto se tiÄ?e veliÄ?ine porcije, i polovina porcije obiÄ?no je dovoljna za jedan obrok.

PotraĹžite skrivene zamke Dobro ramotrite nutritivnu tabelu na naljepnici svakog proizvoda kada ste u kupovini. Provjerite na koju koliÄ?inu je napisana nutritivna vrijednost. Recimo, pakovanje paniranih ribljih ĹĄtapića moĹže imati etiketu na kojoj piĹĄe nutritivna vrijednost za jedan ĹĄtapić a Vi ćete pojesti bar Ä?etiri komada. Proizvodi sa etiketom “0 posto holesterolaâ€? mogu zbog jako niskog unosa da smanje nivo HDL holesterola, koji je Ä?istaÄ? organizna. Vitamini i minerali znaÄ?ajni za holesterol i masnoće:  t/JBDJO WJUBNJO# OBMB[JTFV[FMFOPNMJTOBUPN povrću, Ĺžitnim klicama, pasulju, graĹĄku, lososu.  t7JUBNJO$OBKCPMKJVLPNCJOBDJKJTBCJPĘBWPOPJEJNB Kada se kombinuje sa lecitinom, pomaĹže rastvaranju arterijskih naslaga.  t7JUBNJO&QPNPʉJʉFQPCPMKĂ?BOKVDJSLVMBDJKFLBTSDV  t7JUBNJO#JNFUJPOJOCBMBOTJSBKVOJWPUSJHMJDFSJEBJ pomaĹžu normalizaciji holesterola. Studije su pokazale da su najbolji minerali za sniĹženje holesterola hrom, kalcijum, magnezijum i cink. Ä?umbir, ekstrakt crvenog pirinÄ?a, bijeli luk i gljiva shitake smanjuju holesterol i trigliceride koje proizvodi jetra. Osim toga, bijeli luk razreÄ‘uje krv, umanjujući tako ĹĄanse za opasne krvne ugruĹĄke. Smanjite stres HroniÄ?ni stres moĹže povećati krvni pritisak, Ä?ime se povećava rizik od ateroskleroze, koja se javlja kada holesterol iz krvi izgradi plak. IstraĹživanja pokazuju da kod nekih ljudi stres moĹže direktno povećati nivo holesterola. Smanjite nivo stresa vjeĹžbama opuĹĄtanja ili meditacijom. Fokusirajte se na duboko i ritmiÄ?no disanje. To je jednostavan razbijaÄ? stresa koji moĹžete primjeniti bilo gdje. Kada gubljenje znaÄ?i dobijanje MrĹĄavljenje, odnosno gubljenje masnih naslaga, je neophodno u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti. Pretilost povećava rizik od visokog holesterola, visokog krvnog pritiska, dijabetesa tipa 2. Na kraju, vrlo je bitno napomenuti da bi svaka odrasla osoba trebala redovno, ĹĄto je najmanje jednom godiĹĄnje, kontrolisati krvne nalaze sa lipidogramom, i po potrebi, poÄ?eti lijeÄ?enje. Ĺ to god da od terapije koristite, vrlo je vaĹžno znati da terapija nije dovoljna bez pridrĹžavnja zdravog naÄ?ina Ĺživota.

15


UTICAJ METEOROLOŠKIH PRILIKA NA LJUDSKI ORGANIZAM Nastavak teksta iz prošlog broja

Piše: dr Milica Šofranac

najvažniji meteorološki provokativni faktor jeste povećanje sadržaja vlage u vazduhu.

Meteorotropne bolesti

Kardiovaskularne bolesti su izrazito meteorotropne bolesti

Postoji niz bolesti s meteorotropnim karakteristikama. Tu spadaju: neuralgije, mijalgije, artralgije, migrena, bronhitis, bronhijalna astma, vazomotorni rinitis, cerebrovaskularne bolesti, infarkt miokarda, arterijske, venske i plućne tromboembolije, arterijska hipertenzija, epilepsija, peptični ulkus, glaukom, ablacija retine, epidemijski meningitis, gripa i dr. Ponajviše je istraživana meteorotropnost infarkta miokarda i srčanih aritmija. Brzina vjetra, smanjen ili povišen atmosferski pritisak prediktori su ventrikularnih ekstrasistola. Toplo vrijeme protektivno djeluje na ventrikularnu ekstrasistoliju, a hladno ih podstiče. Neke bolesti pokazuju periodičnost i javljaju se češće u pojedinim godišnjim dobima, pa se nazivaju sezonske bolesti. Tu spadaju: ulkusna bolest, bronhijalna astma, vazomotorni rinitis i dr. Frekvencija ataka migrene značajno je veća tokom hladnog i vlažnog vremena, odnosno u proljeće i jesen, a najmanja ljeti. Broj epileptičkih napada povećava se kod promjene vremena, što je praćeno povišenjem temperature i porastom vlage u vazduhu. Po mišljenju nekih autora, za atak migrene i epilepsije

Među brojnim mogućim uzrocima, kao što su faktori rizika koji favorizujući proces ateroskleroze dovode do razvoja koronarne bolesti, smatra se da i meteorološki stres ima značajnu ulogu u nastanku koronarnog incidenta. Danas prevladava mišljenje da su infarkt miokarda, kao i druge vaskularne bolesti, izrazito meteorotropne bolesti, odnosno bolesti čija je akutna manifestacija u velikoj mjeri povezana sa zbivanjima u atmosferi. To potvrđuju brojni radovi u literaturi. Takođe, dokazano je da se izbjegavanjem meteorološkog stresa može smanjiti incidencija infarkta miokarda. Porast toplote i vlage takođe izaziva anginu pektoris kod pacijenata s ishemijskom bolesti srca, zbog povećanih zahtjeva za funkcionisanje kardiovaskularnog sistema zbog otežane termoregulacije. Nagla promjena u smislu zahlađenja značajna je i za toplu sezonu. Maksimalne dnevne temperature iznad 35°C i noćne iznad 27°C ljeti povećavaju smrtnost od kardiovaskularnih bolesti. Dobro je poznato da je i hladnoća izrazito nepovoljna

Maksimalne dnevne ljetnje temperature iznad 35°C i noćne iznad 27°C povećavaju smrtnost od kardiovaskularnih bolesti. Opaženo je da se kod bolesnika koji imaju anginozne napade, bol javlja znatno ranije, češće pri izloženosti temperaturi od -10°C nego pri + 20°C. 16


Negativne vremenske uticaje možemo prevenirati biometeorološkom prognozom i adaptacijom mikroklime, a pozitivne koristiti u terapijske svrhe. za koronarne bolesnike. Između ostalog, opaženo je da se kod bolesnika koji imaju anginozne napade, bol javlja znatno ranije češće pri izloženosti temperaturi od -10°C nego pri + 20°C. Uzrokujući sistemski porast krvnog pritiska i povećanu potrošnju kiseonika, hladni podražaji s površine kože u normalnim okolnostima izazivaju povećanje protoka u koronarnim arterijama. Jačina njihovog djelovanja ne zavisi samo od apsolutne temperature, nego i od vlažnosti (kišno vrijeme, vlažna klima) te brzine gibanja vazduha (vjetar, promaja). Vjetar je udružen s brzim promjenama atmosferskog pritiska. Ove promjene mogu uticati na pacijente u spoljašnjim i unutrašnjim prostorima. Preko autonomnog živčanog sistema mogu uticati i na mentalna stanja. Pretpostavlja se da na taj način mogu uticati na srčane aritmije. Naročito su opasni vjetrovi južnih i zapadnih smjerova.

Klimatske promjene nepovoljno djeluju na koncentraciju vozača Povećan broj saobraćajnih nezgoda s velikom sigurnošću se može pripisati atmosferskim uslovima koji nepovoljno djeluju na koncentraciju vozača.

Količina sunčevih zračenja i gustoća kostiju Neka istraživanja pokazuju da su i prosječna gustoća i učestalost normalne gustoće kostiju odrasle ženske populacije tim veći što je količina sunčevih zračenja u mjestu boravka veća.

Uticaj različitih meteoroloških uslova na duševne bolesnike U svakodnevnom radu sa duševnim bolesnicima primijećeno je da na kliničku sliku tih pacijenata mogu uticati različiti meteorološki uslovi. U recentnoj literaturi postoji nekonzistencija rezultata istraživanja međuodnosa meteorologije i duševnih smetnji i bolesti. Povezanost egzacerbacije psihičkih smetnji ustanovljena je i s prolaskom atmosferskih uslova. Naročitu povezanost pokazala su agitirana stanja shizofrenih pacijenata. Neki autori ukazuju na veću povezanost sa tipovima vazdušnih masa, nego s pojedinačnim meteorološkim parametrima. No i ta su istraživanja nekonzistentnih rezultata. Neka istraživanja ukazuju upravo suprotno, tj. na povezanost s pojedinačnim parametrima. Istraživanja na području suicidologije ukazuju da je povećanje broja suicida izrazito povećano dan prije prolaza hladne i dva dana nakon prolaza tople klime. Posebno su nepovoljni topli sektori ciklona. Višednevna razdoblja s mnogo samoubistava najčešće karakteriše povišena temperatura vazduha nepravilnog dnevnog hoda, sniženi ili promjenljivi pritisak vazduha, povećana oblačnost, magla, često slaba kiša, a ljeti i grmljavinski pljuskovi. Atmosferske pojave svojim kretanjem polarizuju vazduh. Na animalnom modelu je ustanovljeno da pozitivni i negativni ioni različito blokiraju ili stimulišu metabolizam biogenih amina na simpatičkom nivou (naročito se to odnosi na nivo serotonina - povećanje). Indikativno je da na taj način, vjerovatno, utiču na biohemijske supstrate određenih obrazaca ponašanja i kod ljudi.

U toku procesa aklimatizacije i aklimacije (privremeno ili trajno fiziološko prilagođavanje organizma na meteorološke uslove), koji su, kao što vidimo, vrlo značajni za reaktivnost organizma, čovjek prilagođava svoje ponašanje na odgovarajući način, u nastojanju da izbjegne ekstremne vremenske uslove. Težnja za kućnim životom naročito je izražena u savremenim urbanim sredinama, pa aklimatizacija na ekstremne klimatske uslove možda više i nije od primarne važnosti za čovjeka. Ipak, neka istraživanja ukazuju da meteorološki uticaji mogu penetrirati kroz zidove stambenih objekata. Tipičan primjer su vjetrovi. Direktna primjena novih saznanja mogla bi se iskoristiti u svrhu bolje biometeorološke prognoze. Naučno je dokazano kako ljekari često zanemaruju uticaj vremenskih prilika u svakodnevnoj praksi. Boljom informisanošću ljekara, pacijenata i njihovih porodica o biometorotropizmu određenih bolesti možemo prevenirati negativan uticaj određenog tipa vremena ili pak njegovih elemenata. Klimatizacijom bolničkih prostora smanjuje se uticaj vremena na bolesnike i njihov narušen proces aklimacije i aklimatizacije tokom liječenja. Zbog svega navedenog nameće se potreba daljnje implementacije već postojećih znanja ali i nužnost sprovođenja ispitivanja specifičnosti uticaja meteoroloških faktora na pojedina patofiziološka zbivanja radi preveniranja različitih patoloških stanja. 17


Memorijski kapacitet ljudskog mozga iznosi oko četiri terabajta (4.000 gigabajta).

Fetus dobija otiske u uzrastu od tri mjeseca.

Koža pazuha može da predstavlja područje na kom obitava i do 516.000 bakterija po kvadratnom centimetru, dok oblasti kao što su podlaktice sadrže svega oko 13.000 bakterija na istoj mjernoj površini.

Noktu je potrebno šest mjeseci do godinu dana da izraste od baze do vrha.

18

Do uzrasta od šest ili sedam mjeseci, dijete može da diše i guta u isto vrijeme. Odrasla osoba to teško može da uradi.

Najduži mišić u ljudskom tijelu je Sartorius, lat. Ovaj uzani mišić ukoso prelazi preko prednjeg dijela butine i pomaže okretanje noge. Njegovo ime izvedeno je od pridjeva koji znači „krojački”, što je profesija koja najčešće nameće sjedenje prekrštenih nogu.

Osoba koja puši kutiju cigareta dnevno u prosjeku izgubi po dva zuba na svakih 10 godina.


Širina raspona ruku približno je jednaka dužini vašeg tijela.

Prosečna odrasla osoba gubi 540 kalorija za svaki litar znoja. Muškarci se znoje za oko 40 odsto češće od žena.

Vrhovi prstiju, tabana i djelovi usne duplje pokriveni su debelim, teškim slojem kože koji se naziva Stratum corneum.

Zubna gleđ je najtvrđi materijal proizveden od strane ljudskog tijela.

Tjelesna težina može da utiče na sposobnost žene da začne.

Prosječna odrasla osoba pere svoje zube 1,9 puta dnevno.

Mozak nema mogućnost da na fizički nadražaj reaguje osjećajem bola, čak ni kada se siječe.

19


FIZIOLOŠKA ŽUTICA - NORMALNA POJAVA U PORODILIŠTU Piše: dr Sanja Čizmović, spec. pedijatar Opšta bolnica - Nikšić

Pod žuticom se podrazumijeva žuta prebojenost kože i sluznica. Fiziološka žutica se javlja u do trideset posto terminske i više od pedeset posto prijevremeno rođene djece, djece rođene prije trideset sedme sedmice gestacije. Žutica nije bolest, već znak kod mnogih veoma raznovrsnih oboljenja. JEDINO U PERIODU NOVOROĐENČETA žutica može da bude normalna pojava, a posljedica je nezrelosti organizma i njegovog prilagođavanja na spoljne uslove životne sredine. To je takozvana FIZIOLOŠKA ŽUTICA. Kada se rodi, beba ima gušću krv (u odnosu na odrasle), više eritrocita - crvenih krvnih zrnaca (jer devet mjeseci živi u materici, gdje je vazduh razređeniji). Vazduh više nije razrijeđen kao u majčinoj utrobi i višak eritrocita se raspada brže, crvena krvna zrnca manje žive, oslobađajući velike količine bilirubina. Bilirubin je u visokoj koncentraciji opasan za mozak, pa organizam teži da ga se oslobodi. Pošto nije rastvorljiv u vodi, ne može se eliminisati putem mokraće, pa u jetri podliježe hemijskoj reakciji, metaboliše se, to jest konjuguje se putem enzima i izlučuje u žuč, a odatle u početni dio tankog crijeva i putem stolice vani. Jetra najčešće nije u stanju da preradi toliku količinu bilirubina jer je i sama nezrela (njene funkcije nastavljaju da se razvijaju po rođenju), što doprinosi povećanoj koncentraciji bilirubina. Žutici doprinosi i to što beba nema dovoljno dobrih bakterija u crijevima, koje pomažu proces varenja, što hranu duže zadržava u crijevima, a to ima za posljedicu da se više bilirubina vraća u cirkulaciju.

20

BEBA KOJA IMA FIZIOLOŠKU ŽUTICU DUŽE SPAVA. San duži od TRI časa treba prekinuti i ponuditii bebu da DOJI. PODOJ SE NE SMIJE PRESPAVATI KOD BEBA ŽUTE BOJE KOŽE, jer izostaje eliminacija bilirubina preko stolice.

To doprinosi pojavi fiziološke žutice novorođenčeta. Jedan od najčešćih uzroka porasta koncentracije bilirubina u prvim danima života novorođenčeta jeste i nedovoljan unos MAJČINOG MLIJEKA. ZATO SE majkama u porodilištu UVIJEK savjetuje da doje svoje bebe, ŠTO ČEŠĆE, NA DVA DO TRI ČASA, da podoj bude kvalitetan. To je ujedno i prevencija pojave intenzivne žutice. Kvalitetan podoj je onaj u kome je beba zaista dojila, a ne spavala na dojci. Majka treba da razbuđuje bebu golicanjem po


Po izlasku iz porodilišta, naročito majke koje su TREĆI DAN nakon porođaja otišle kući, treba DOBRO DA OTVORE OČI, da posmatraju bebu i da je redovno doje na dva časa. Ukoliko primijete žutilo na koži ili beonjačama kod bebe, da se ODMAH JAVE SVOM PEDIJATRU.

tabanima, češkanjem ili nježnim štipkanjem za obraščiće. Od ostalih uzroka nekonjugovane hiperbilirubinemije treba izdvojiti LAKTACIONU ILI PREGNANDIOLSKU ŽUTICU -ŽUTICU NA MAJČINOM MLIJEKU. Ova žutica se javlja u tri četvrtine dojene djece, onih majki koje u svom mlijeku imaju

pregnandiol, supstancu koja inhibira enzim zadužen za konjugaciju u jetri. Ovaj tip žutice obično se javlja oko sedmog dana života i može da traje i do deset sedmica. Djeca izgledaju zdravo, napredna su, ali sa notom žute boje kože. Sve analize su uredne, osim povišene vrijednosti bilirubina, koji izuzetno rijetko dostiže veće vrijednosti i potrebu za fototerapijom. Ono što treba naglasiti jeste da te povišene vrijednosti bilirubina nemaju opasnosti po bebu. FIZIOLOŠKA ŽUTICA nije opasna i nije zarazna. Terapijski pristup zavisi od težine stadijuma žutice. Kod graničnih vrijednosti bilirubina nekada je dovoljno što češće dojiti bebu, što ubrzava pražnjenje crijeva, a samim tim i eliminaciju bilirubina. Ukoliko su vrijednosti bilirubina veće, primjenjuje se fototerapija. Beba se smješta u inkubator, pod foto-lampu, potpuno gola, obavezno sa zaštitnim povezom preko očiju. Žutica je veoma često stanje koje u većini slučajeva prolazi spontano, ne ostavljajući posljedice na Vaše dijete. ZATO POSLUŠAJTE SAVJET PEDIJATRA U PORODILIŠTU, BUDITE STRPLJIVIVI, AKO JE POTREBNO, OSTANITE DUŽE U PORODILIŠTU, naročito ako su vrijednosti bilirubina povišene, kako biste i Vi i Vaša beba bezbrižno stigli kući. Osim fiziološke žutice novorođenčeta, postoji i patološka žutica, koja se uvijek javlja u prva 24 h. Traje duže od 14 dana, a porast bilirubina za 24 h veći je od uobičajenog.

21


VARIČELA KOD

DJ EC E Piše: dr Edita Bašović, pedijatar

Šta sve treba da znate o varičeli? Varičela spada u red osipnih groznica. U narodu je poznata kao „ovčje boginje”. Jedno je od najzaraznijih dječijih oboljenja. Uzočnik je varičela - zoster virus. Putevi prenošenja: Prenosi se putem disajnih organa. To je „kapljična infekcija”, pa se virus lako prenosi sa djeteta na dijete. Tako će jedan mališan u grupi da zarazi skoro svu djecu koja su bila sa njim u kontaktu (naravno, ne i onu koja su preležala ovčje boginje). Virus se, dakle, lako i brzo širi i izuzetno je zarazan. Inkubacija (vrijeme koje prođe od ulaska virusa u organizam do pojave prvih znakova bolesti) kod varičele obično traje od jedne do tri sedmice. Maksimalni period inkubacije traje 28 dana.

Koliko dugo je dijete zarazno? Oboljelo dijete je zarazno dva dana PRIJE izbijanja ospe i dok se sve promjene na koži ne osuše.

Može li virus da napadne odrasle? Nažalost, da! Odrasli koji nisu „preležali” varičelu, sigurno će se razbo-

22

ljeti. Što je osoba starija, bolest se teže podnosi. Ipak, i pored neprijatnosti, kod ogromne većine odraslih varičela prođe bez komplikacija! Naročito je važno da trudnica koja nije preležala varičelu ne dođe u kontakt sa bolesnim djetetom. Varičela može da ošteti plod i dovede do ozbiljnih problema nakon rođenja.

Kako prepoznati varičele? Prije izbijanja tipične ospe, dijete je nekoliko dana neraspoloženo, neka djeca imaju povišenu tjelesnu temperaturu (ali ne previsoku), dok neki mališani prođu ovu fazu bolesti bez visokog nivoa temperature. Pojedina djeca nemaju ovaj „uvod” u ospu, pa se kod njih jave kožne manifestacije bolesti „iz punog zdravlja”. - Boginje su veoma tipične, tako da se dijagnoza bolesti lako postavlja kod ogromne većine djece. Prvo se pojavi bubuljičica koja brzo nabubri, ispunivši se prozirnom tećnošću (to je vezikula). Potom se bistra tečnost zamuti i izgleda žućkasto - kao gnojanica (ova promjena naziva se pustula). Onda pustula „pukne”, pa se formira „krasta” (krusta), koja se poslije nekoliko dana osuši i otpadne. Tipično je da su promjene razbacane po koži bez ikakvog pravila. Mogu da se pojave svuda, pa i na bizarnim mjestima (genitalije, čmar, vežnjača, spoljašnji slušni kanal). Na jednom


polju kože obično se vide različite faze boginja (takozvana multiformna ospa).

Da li bolest može da se spriječi?

- Promjene mogu da se pojave i na sluzokoži - na primjer, u ustima ili grlu, i tada su prilično bolne i neprijatne. Karakteristično je što se redovno pojavljuju na koži poglavine.

U svijetu postoji vakcina protiv varičele! U SAD-u djeca se već desetak godina vakcinišu, a rezultati su odlični! Nadamo se da će u skorijoj budućnosti ova vakcina da stigne i kod nas - na radost djece ali i roditelja, jer varičela ipak nije obična bolest, kao prehlada ili infekcija grla.

- Pošto ih sve strašno svrbi, djeca se češu i tako pogoršavaju stanje, jer može da dođe do infekcije „boginje”. Naime, bakterije koje normalno žive na površini kože dospijevaju u njene dublje slojeve (kroz „otvorena vrata” - češanjem kožnih promjena) i izazivaju infekciju koja može da ostavi ružne ožiljke.

Koliko traje varičela? Obično postoji nekoliko „naleta” ospe, koji najčešće traju sedam do deset dana. Potom se promjene na koži suše, a kraste otpadaju još oko nedjelju dana. To podrazumijeva bar dvije sedmice „bolovanja”, mada bi bilo dobro da se dijete odmori još jednu sedmicu, kako bi ojačalo prije nego što se vrati redovnim aktivnostima.

Kako se liječi?

Srećom, kod najvećeg broja djece varičela prođe bez komplikacija, tako da nema mjesta za preveliku zabrinutost roditelja.

Šta je sa kupanjem? Podijeljena su mišljenja pedijatara. U posljednje vrijeme se propagira stav da se djeca sa varičelom kupaju zbog sekundarne (bakterijske) infekcije boginja, koja bespotrebno komplikuje bolest. Ako do infekcije kožnih promjena ipak dođe, pred spavanje treba „tanko namazati” promjene antibiotskom mašću (ali nikako onom koja sadrži kortikosteroide). U suprotnom, treba redovno prati ruke, rezati nokte i djelimično praviti toaletu. Sve to da bi se brže sasušile kraste i da bi ostajali što manji ožiljci.

Uglavnom se daje takozvana simptomatska terapija. Obara se povišena tjelesna temperatura (ako je ima), a boginje posipaju posebno napravljenim puderom ili suspenzijom (ovih preparata ima u skoro svim apotekama). Protiv svraba nema pravog lijeka (iako postoji sirup koji može da ublaži svrab pred spavanje), ali je neophodno da se djetetu podrežu nokti, kako se ne bi češalo tokom sna. Pojedina djeca, zbog teške ili dugotrajne bolesti, imaju značajno oštećen imunološki sistem (ili dobijaju ljekove koji imaju neželjeni efekat - značajno smanjenje imunog odgovora). Pošto ovi mališani imaju imunodeficijenciju, za njih je varičela izuzetno opasna. Njima se daje antivirusni lijek koji, kada se sa terapijom počne na vrijeme, značajno ubrzava izlječenje i smanjuje mogućnost nastanka teških komplikacija (koje su veoma opasne za ovu dječicu).

Komplikacije Ovaj virus značajno smanjuje djetetovu otpornost (imunološki sistem), pa su moguće komplikacije. One se obično dešavaju na disajnim organima (upala uha, sinusa, bronhija i pluća), a izuzetno rijetko javlja se blaga forma zapaljenja mozga (malog mozga) ili druge neurološke komplikacije. Većina komplikacija lako se uočava, jer, umjesto da se dijete lijepo oporavi, ono ponovo dobije visoku temperaturu, kašlje i izgleda loše. Pošto i roditelji znaju za moguće komplikacije, obično na vrijeme odvedu dijete kod pedijatra, koji odmah započinje primjenu odgovarajuće terapije.

23


Prvi susret sa v r t i će m Priredila: Dragana Marković, spec. predťkolske pedagogije

Za većinu djece vrtić predstavlja prvo odvajanje od roditelja, nepoznat prostor u kojem ga roditelj ostavlja nepoznatim ljudima. Svaku vaĹžnu promjenu u djetetovom Ĺživotu prati stres, zato ĹĄto remeti prethodno steÄ?ene navike i priprema se na novonastale situacije, te zahtijeva dodatne napore. Kod djece Ä?esto dolazi do povlaÄ?enja u nepoznatim situacijama i pred nepoznatim osobama. Upravo radi toga vaĹžno je doba adaptacije djeteta u djeÄ?je jaslice, odnosno vrtić. Polazak u vrtić za većinu djece predstavlja stres, koji se manifestuje kroz niz emocionalnih i tjelesnih reakcija. Prvih dana boravka u vrtiću dijete moĹže:  t0Ă?USPQSPUFTUPWBUJ  t*[SBäBWBUJTWPKVCFTQPNPʉOPTUQMBĘŠFNJQBTJWOPĂ?ʉV  t0ECJKBUJLPOUBLUTBWBTQJUBĘŠJDPN JMJTVQSPUOPUPNF  CJUJQPUQVOPWF[BO[BOKV  tɇWSTUPESäBUJTWPKVDVDMV CPĘŠJDV JHSBĘŠLV  t0ECJKBUJISBOVJMJTMBCPKFTUJ  t,SBULPJOFNJSOP JMJVPQĂ?FOFTQBWBUJ  t*[SBäBWBUJMKVUOKV Ă?UPOFNPäFJ[NJKFOJUJTJUVBDJKV (vriĹĄtanjem, zvanjem mame i tate, agresijom usmjerenom na ESVHVEKFDV WBTQJUBĘŠJDV TUWBSJJUE 

24

NaÄ?ini ponaĹĄanja roditelja koji će olakĹĄati djetetov prvi susret sa vrtićem:  t#PSBWBLTEKFUFUPNVWSUJʉVUPLPNQSWPHEBOB  t1P[JUJWBOTUBWSPEJUFMKBQSFNBWSUJʉV  t1PWKFSFOKFVPTPCFLPKFʉFTFVWSUJʉVCSJOVUJ[BOKFHPWP EJKFUF  t"LUJWOPVLMKVĘŠJWBOKFSPEJUFMKBVWBTQJUOVHSVQVJäJWPU vrtića (saradnja izmeÄ‘u roditelja, vaspitaÄ?a, pedagoga, logopeda, QTJIPMPHB   t3FEPWOPEPWPĂżFOKFEKFUFUBVWSUJʉ4WBLPEOFWOJN dolaskom dijete uÄ?i redosled radnji: dolazak u vrtić – odlazak roditelja – boravak u vrtiću – povratak roditelja nakon odreÄ‘enog vremena. Na toj osnovi dijete gradi povjerenje u roditelja, odnosno stiÄ?e sigurnost u roditelja koji će doći po njega i odvesti ga iz WSUJʉBVTJHVSOPPLSVäFOKFEPNB  t%POJKFUJTUWBS[BLPKVKFEJKFUFFNPDJPOBMOPWF[BOP (cuclu, flaĹĄicu, dekicu, omiljenu igraÄ?ku i sl.) i uz koju se moĹže VNJSJUJ U[WQSFMB[OJPCKFLU  Kada ostavlja dijete u vrtiću roditelj treba da:  t6QPUSFCPNUFSNJOBLPKFEJKFUFSB[VNJKFEFÄ•OJĂ?F koliÄ?inu vremena koju će dijete provesti samostalno, bez roditelja OQSv*EFNEBLVQJNISBOV*EFNOBQPTBPwJTM 


 t/BHMBTJQPUQVOVWKFSPWBUOPTUTWPHQPWSBULB v,BEUP PCBWJN WSBUJʉVTFQPUFCFw   t/BWFEFWBTQJUBʊJDVLBPPTPCVLPKBʉFTFCSJOVUJP EKFUFUV v5FUBʉFUFʊVWBUJEPLTFKBOFWSBUJNw   t,SBULPTFPQSBÝUBUJTEKFUFUPN VQSPUJWOPNSPEJUFMK PTUBWMKBVUJTBLOFQPWKFSMKJWFJOFTJHVSOFPTPCF ÝUPOFQPWPMKOP VUJʊFOBEJKFUF*[JTUPHSB[MPHBSPEJUFMKJTFOFCJTNKFMJ[BESäBWBUJ VWJEPLSVHVEKFUFUB OQSOBIPEOJLV WJSJUJLSP[QSP[PSVEKFUFUPWV TPCVJTM   t1SJQPWSBULVQPEJKFUFSPEJUFMKJTFOF[BESäBWBKVEVHP VTPCJ LBLPOFCJQSFETUBWMKBMJV[OFNJSBWBKVʉJGBLUPS[BPTUBMV EKFDV 4BTWPKJNEKFUFUPNNPäFUFTF[BESäBUJJQPJHSBUJOB IPEOJLVJMJVEWPSJÝUV Šta može otežati odvajanje od djeteta?  t/FTJHVSBOJVQMBLBOSPEJUFMK  t3PEJUFMKLPKJ OFPQSPTUJWÝJTFPEEKFUFUB EPTMPWOP QPCKFHOF  t3PEJUFMKLPKJPETWPHEKFUFUBUSBäJEPQVÝUFOKF[BPEMB[BL v.PHVMJTBEBPUJʉJ wv3FDJNJLBENPHVPUJʉJwJTM   t3PEJUFMKLPKJTFEVHP[BESäBWBOBWSBUJNBTPCFJTUBMOP WJSJLSP[QSP[PSJTM ;"À50 ;BUPÝUPEKFDBVTWPKJNOBʊJOJNBQPOBÝBOKB QPLB[VKVUFOEFODJKVLPQJSBOKBPTKFʉBKBSPEJUFMKB  %JKFUF LPKF PTKFʉB SPEJUFMKFWV OFTJHVSOPTU J OFQPWKFSFOKFJTBNPKFOFTJHVSOPJOFQPWKFSMKJWP

Period adaptacije djeteta i roditelja Djeca:"EBQUBDJKBEKFDFUSBKFPESFÿFOJQFSJPE,PE TUBSJKFEKFDFUPKFOFÝUPLSBʉJQFSJPE LPENMBÿFEVäJ#VEJUF TQSFNOJJTUSQMKJWJTEKFUFUPN KFSʉFPOPUBEBCJUJMKVUPOBWBTJ LPELVʉFoNPHVʉBKFSFHSFTJKBVQPOBÝBOKV LBEBTFEJKFUFWSBUJ OFLJNTUBSJNOBWJLBNBoNPLSFOKVVLSFWFU USBäFOKFDVDMF  TJTBOKFQBMDB QV[BOKVBLPKFWFʉQSPIPEBMPJTM 1SJMB[JUFEKFUFUV TSB[VNJKFWBOKFN KFSKFOKFNVUBKQFSJPEKBLPUFäBL6QPSOPHB VWKFSBWBKUFEBHBWPMJUFOBKWJÝFOBTWJKFUVJEBUPÝUPNPSBUFSBEJUJ OF[OBʊJEBHBWPMJUFNBOKF Roditelji:/FNPKUFVWBTQJUBʊJNBHMFEBUJTWPKFvOFQSJ KBUFMKFwLSJWPWBNKFÝUPTFUJMKVEJNPHVJHSBUJTB7BÝJNEKFUFUPN EPL7JSBEJUF BMJWBTQJUBʊJTV7BÝJQBSUOFSJ%PHPWBSBKUFTFT OKJNB QJUBKUFÝUB7BT[BOJNB TVHFSJÝJUFLBLPQSJTUVQJUJEKFUFUV LBEBKFVOFLPNOFSBTQPMPäFOKVJTMJʊOJNTJUVBDJKBNB6WJKFL JNBKUFOBVNVEBWSUJʉUSFCBEBCVEFMJKFQPNKFTUPQVOPJHSFJ [BCBWF JEBʉFTWFUFÝLPʉFVQSJMBHPÿBWBOKVQSPʉJ5PÝUPPTUBWMKBUF TWPKFEJKFUFVWSUJʉVEBSB[WJKBOPWFWKFÝUJOFJ[OBOKBTIWBUJUFLBP J[B[PW BOFLBPLB[OV „Djetinjstvo je otac čovjekove ličnosti.” Frojd

Šta možete naučiti dijete prije polaska u vrtić?  t1SJWJLBWBKUFEJKFUF VLPMJLPTUFV NPHVʉOPTUJ OBTWPKFQPWSFNFOFPEMBTLF  OFLBPTUBOFLPECBLFJMJLPEOFLFESVHF PTPCFOBOFLPMJLPʊBTPWB LBLPCJ TIWBUJMPEBUPÝUPWJPEMB[JUFOF[OBʊJ EBTFOFʉFUFWSBUJUJ  t1SJQSFNBKUFEJKFUFLPE LVʉFOBWSUJʉQSPÝFUBKUFEP PCMJäOKFHWSUJʉB QPHMFEBKUF EKFDVLPKBTFUBNPJHSBKV  HPWPSJUFPWSUJʉVTBWFTFMKFN JJÝʊFLJWBOKFN  t6LPMJLPKFEJ KFUFNBOKF OBVʊJUFHBEB TBNPTUBMOP KFEF LBÝJ LPN  EB QJKF J[ ʊBÝF  LBLPCJCJMPÝUPTBNPT UBMOJKF V WSUJʉV J ÝUP NBOKF[BWJTJMPPEESV HJI  t1SJQSFNJUF TF OB TJUVBDJKV EB V PESFÿFOPKNKFSJWBT QJUBOKF7BÝFHEKFUFUB QSFQVÝUBUFQSPGFTJPOBM DJNB LBLPJ7JOFCJTUF CJMJVTUSFTV

25


PRAVILAN IZBOR -    PiĹĄe: dr Sanja ÄŒizmović, spec. pedijatar OpĹĄta bolnica - NikĹĄić Polaskom u ĹĄkolu Ä‘ake prvake oÄ?ekuje noĹĄenje teĹĄke ĹĄkolske torbe i dugotrajno sjedenje u ĹĄkolskoj klupi. Sljedećih trinaest godina, ukoliko se ne izvrĹĄi pravilan izbor ĹĄkolske torbe i ne steknu pravilne navike vezano za noĹĄenje i pakovanje ĹĄkolskog pribora, vrlo Ä?esto dolazi do deformiteta kiÄ?menog stuba, bolova u leÄ‘ima, deformiteta stopala i glavobolje. U osnovnim ĹĄkolama teĹžina prosjeÄ?ne ĹĄkolske torbe, sa neophodnim sadrĹžajem, iznosi 4,5-6,5 kg. Ova teĹžina se tokom godina ne mijenja mnogo, tako da su Ä‘aci prvaci najugroĹženiji jer su najmanji. Oni teĹže od 18-30 kg, a djeca i do 40 kg, pa samim tim mogu da ponesu razliÄ?itu teĹžinu torbe. Većina djece ovog uzrasta joĹĄ nema dovoljno zrele miĹĄiće, pa to doprinosi nastanku deformiteta. Roditelji moraju voditi raÄ?una o teĹžini svake sveske, knjige i pribora i svesti je na minimum neophodnog. Ranac se pokazao kao odliÄ?an izbor jer ga djeca nose na leÄ‘ima. To dovodi do rasterećenja kiÄ?menog stuba. Postoje i ranci sa toÄ?kićima, koji su veoma praktiÄ?ni i maksimalno rasterećuju naĹĄu djecu. Ima ih i kod nas na trĹžiĹĄtu. U kupovinu obavezno poÄ‘ite sa djetetom, jer veliÄ?ina ranca treba da odgovara njegovoj konstituciji. Nikako ne kupujte veću torbu. Dno ranca ne smije da ide ispod struka, a vrh mora da ide ispod linije ramena. Dozvoljena teĹžina koju dijete smije da nosi iznosi 10 do 15% njegove tjelesne teĹžine. Na leÄ‘noj strani torbe treba da postoji ojaÄ?anje, naramenice treba da budu ĹĄiroke i mekane KAKO SE NE BI USIJECALE U RAMENA. Kod usijecanja ranca u ramena koje nastaje zbog njegove prekomjerne teĹžine, moĹže da doÄ‘e do usporavanja normalnog protoka krvi

26

ka mozgu. To ima za posljedicu glavobolju, loĹĄiju koncentraciju, a sve to moĹže da bude uzrok loĹĄeg uspjeha u ĹĄkoli. Dobro bi bilo da postoji i kaiĹĄ oko struka i da se tako dobije joĹĄ jedna taÄ?ka oslonca.

              Pri pakovanju, na leÄ‘nu stranu treba staviti knige koje su većeg formata i teĹže, a naprijed one koje su manjeg formata i lakĹĄe. Povremeno provjerite sadrĹžaj ranca. Vidite da li VaĹĄe dijete nosi stvari koje su neophodne ili dodaje i nepotrebno. Svakog dana provjerite da li je dijete izvadilo nepotrebne stvari iz torbe!!!  &'+)(+%# ))*&' )$!*)!,*0$  ' % #%*/$%() '$ ()% &%()+) (&' " &%' &'%,%'  # %+%" $% (+ )"%() )% )'  * &'"%.$+($ )) Ç? ÄšÇ?žƸĸđÞÇ?ÄŤĂžÇ?ŊƀÞÇ?Ç€Ĺ¸ĆŽÄ‘ĆŽÄŤĆ…ÇœÇ?Ć?ĆŽÇ¨Ć¸ÇƒĹŠĆ…ÇœÄ§Ç?ŜÞŜƎÇ?Ä‘ĹŠÇ?čŊųĸÇ?ĸÇ? Ć€ĆŽĹ˜Ĺ¸ĆŽÇ?ÄŤĂžÇ?Ć¸ĂžÇƒĹŠĆ¸ĹŠÇ?ƅĸƎĆ?ŤƎčƅĸÇ?ǀǨĸǀŜĸħÇ?ĹśĆ…ĹłĹŠĹ˜Ä¸Ç?ĹŠÇ?Ć?ƸŊđƎƸƣ Ç? ÄšÇ?„ĸÇ?Ç?ƸĸđÞÇ?ÄŤĂžÇ?Ä‘ÇœÄŤÄ¸Ç?Ć?Ć¸Ä¸Ĺ˜Ĺ¸ĆŽĆ€ĂžÇˇĂžĆ…Ä§Ç?ÄŤĂžÇ?ǀĸÇ?ƅĸÇ?Ä‘ĹŠÇ?ĆŽÇ€ĹłÄ¸ÄœĂžĹ¸ĆŽÇ? $&' )$% )%" Ç? ÄšÇ?žƸĸđÞÇ?ÄŤĂžÇ?Ä‘ÇœÄŤÄ¸Ç?Ć?Ć¸ĹŠĹ¸ĂžĹ˜ĆŽÄŻÄ¸Ć…ĂžÇ?ǨŊǀŊƅŊÇ?čųĸÇ?ĸÇ?ĂžÇ?ĹŠÇ?Ć?ƎčĸǀŊǨÞÇ? &%+($ Ç? ÄšÇ? ŽđÞǨĸǡƅƎÇ? Ç?ƸĸđÞÇ? ÄŤĂžÇ? ŊƀÞÇ? Ç?ĂžĆ?ÞěŊƸÞƅƎÇ? Ç€ĹłÄ¸ÄŤĹŠÇƒÇ?ĸÇ? ĹŠÇ? $("%$,". Ç? ÄšÇ?žƸĸđÞÇ?ÄŤĂžÇ?ŊƀÞÇ?Ć€ĆŽĹ˜ÇœÄœĆ…ĆŽÇ€Ç?Ç?ƸƎÇ?ÞěŊųĸÇ?ƎŜƎÇ?Ć?ĆŽÇ€Ç?ƎŸųÞƣ


Novo izdanje knjige prim. dr Miroslava Femića

RAST I RAZVOJ, NJEGA I ISHRANA DJETETA Bjelopoljski pedijatar prim. dr Miroslav Femić izdao je i četvrto, dopunjeno izdanje knjige „Rast i razvoj, njega i ishrana djeteta”, namijenjeno roditeljima i djeci. Veliko iskustvo doktora Femića, sticano godinama, teorijski i praktično je pretočeno u ovu knjigu, sa puno starih i novih informacija, oplemenjeno sa dosta slika, grafikona, tabela i drugo. Knjiga obuhvata skoro 200 strana, stručnog i razumljivog teksta. Ova knjiga-priručnik potrebna je roditeljima i djeci, njima je posvećena, i imaće od nje teorijsku i praktičnu pomoć od rođenja djeteta pa do polaska u školu, a i kasnije. Recenziju knjige uradili su profesori novosadskog Medicinskog fakulteta, prof. dr Svetlana Stefanović, pedijatar neonatolog i prof. dr Dragan Katanić, pedijatar endokrinolog. Recenzenti su dali izuzetno pozitivno mišljenje o knjizi i apsolutnu preporuku za primjenu znanja i vještina koje sadrži u vezi sa zdravljem djece. Recenzenti su pored ostalog napisali da je „knjiga napisana jasnim, stručnim jezikom, da ima izuzetnu didaktičko-pedagošku vrijednost”. Koncepcija i stručno-naučni nivo knjige u potpunosti zadovoljavaju svoju namjenu. Ovaj savremen i sveobuhvatan priručnik namijenjem mladim roditeljima predstavlja štivo koje je nedostajalo na našim prostorima i koje će naći primjenu u porodicama sa malom djecom. Razlog tome vidi se u sveobuhvatnosti tema kao što su rast i razvoj, njega i ishrana djeteta. Pored glavnih poglavlja i tema, u knjizi su na dobar, stručan i razumljiv način objašnjene teme kao što su: ljetovanje sa djetetom, dijete sa ekcemom, tikovi kod djece, afektivno zacjenjivanje djeteta, anemija u djece, vakcinacija djece, šum na zdravom srcu, uvećani krajnici i „treći krajnik”, gojaznost u dječjem uzrastu, stres i bolesti adaptacije kod djece i omladine, psihogeni oblici reagovanja djece, uticaj vremena i meteorološkog stresa na zdravlje djece i omladine, povišena tjelesna temperatura u dječjem uzrastu i drugo. Informacije su sticane tokom prakse autora, stalnog praćenja pedijatrijske literature i iskrene želje da pomogne svakom djetetu. Od neprocjenjive je vrijednosti, naročito za roditelje koji podižu prvo dijete.

Adresa za naručivanje: Prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar, Dom zdravlja, Bijelo Polje. Telefon: 069 054 207. E-mail: mfemic@t-com.me

Mladi roditelji se sa sigurnošću mogu osloniti na stručno mišljenje i savjete u ovom priručniku, koji ima namjenu da pomogne novim generacijama mama, tata, baka i njegovateljâ u otkrivanju tajni o toku odgovornog i plemenitog zadatka ishrane, njege, rasta i razvoja djeteta. Knjiga je ograničenog tiraža, i za sada se može naručiti lično kod autora dr Femića u Bijelom Polju. Knjiga ima pronatalitetni značaj, što znači da se uz ovu knjigu djeca lako podižu, tako da se roditelji za drugo i treće dijete lakše odluče. Poželjno bi bilo da knjigu u većem broju primjeraka naruče opšte bolnice, za potrebe porodilišta, gdje bi se dijelile porodiljama, poslije porođaja, zatim akušerskim sestrama i sestrama na dječjim odjeljenjima. Poželjno bi bilo da knjige naruče i domovi zdravlja iz Crne Gore, za potrebe rada pedijatrijskih sestara u službama izabranih doktora za djecu, patronažnih sestara i drugih. Takođe, ove knjige može naručiti Ministarstvo zdravlja, Fond za zdravstvo, Ministarstvo rada i socijalnog staranja (centri za socijalni rad), koji bi knjige poklonili siromašnim roditeljima i porodicama, nevladine organizacije koje se bave pravima i zaštitom majke, djeteta i porodice, kao i druge organizacije i pojedinci, za poklanjanje, a u službi promocije dječjeg zdravlja i podizanja nataliteta u Crnoj Gori. Prim. dr Miroslav Femić

27


ISTINE I ZABLUDE: ZNAMO LI ŠTA JE GOJAZNOST? Da li zapravo znamo šta u stvari znači pojam gojaznost? U kojoj smo mjeri pažljivi u razgovoru na ovu temu, pogotovu kada se nalazimo u društvu osoba koje imaju ovaj problem? Šta bi trebalo da znamo o svemu ovome? Prvo, da se sa gojaznošću u svijetu suočava mnogo više od 1.4 miliona osoba starijih od 20 godina, koliko je procijenjeno tokom 2008, od strane Svjetske zdravstvene organizacije. Drugo, 2011. je utvrđeno, od strane iste organizacije, da oko 40 miliona djece mlađe od pet godina pati od gojaznosti, a saopšteno je i da je trend pojačane gojaznosti udvostručen u odnosu na period do 1980. godine. Ono što je najvažnije imati na umu jeste da se gojaznost da SPRIJEČITI. TERMIN GOJAZNOST ODNOSI SE NA VIŠAK KILOGRAMA ZABLUDA: Termin gojaznost veoma često se upotrebljava sa namjerom da se označi višak kilograma. Ipak, njegovo pravo značenje sastoji se u tome da se imenuje višak masti u tijelu, kao i tendencija ka nepotrebnom i prekomjernom gomilanju masnih naslaga. Višak kilograma mogu imati i osobe koje su naglašeno mišićave, tj. imaju višak mišićne mase, ali se za njih ne može reći da su gojazne. U svakom slučaju, gojaznost je znatno izraženiji višak. GOJAZNOST SE NASLJEĐUJE ISTINA: Gojaznost, definitivno, može biti produkt genetskog nasljeđa. Ipak, taj uticaj je malo specifičan. Komponentu koja je nasljedna čini brzina metabolizma, tako da sporije osobe obično bivaju sklone gojaznosti. Ono što se ne nasljeđuje, ali postoji, jeste uticaj socijalne sredine. Tako se može desiti da iako osoba ima brz metabolizam, bude izložena konstantnom uticaju socijalnih faktora koji podstiču gojaznost. PREKOMJERNA TEŽINA ILI GOJAZNOST POVEĆAVAJU RIZIK OD POJAVE DRUGIH ZDRAVSTVENIH PROBLEMA ILI BOLESTI KAO ŠTO JE KARCINOM


ISTINA: Osobe koje su gojazne imaju povećan zdravstveni rizik za mnoge bolesti kao što su bolesti srca, dijabetes tipa 2, visok krvni pritisak, moždani udar, bolesti žučne kese, osteoartritis... Kod žena, gojaznost je povezana sa karcinomom materice, žučne kese, grlića materice, jajnika, dojke i debelog crijeva. Kod muškaraca, gojaznost je povezana sa karcinomom debelog crijeva, rektuma i prostate. GUBITAK TJELESNE TEŽINE DIREKTNO JE PROPORCIONALAN POBOLJŠANJU STANJA ZDRAVLJA GOJAZNE OSOBE ZABLUDA: Zapravo, dokazano je da gubitak manje od 5 odsto tjelesne težine može dodatno pogoršati zdravstvene probleme povezane sa gojaznošću, kao što su visok krvni pritisak i dijabetes. Početni cilj za mršavljenje kod gojaznih osoba treba da bude smanjenje tjelesne težine za oko 10 odsto.

DA LI STE NEKADA PROVJERILI SVOJ INDEKS TJELESNE MASE?

Prezentovan je i sadržaj vodiča za dobru praksu u: transplantaciji, peritoneumskoj dijalizi i hematologiji. Vodiči su besplatno dijeljeni učesnicima Kongresa, a štampani su na pet jezika: engleskom, španskom, grčkom, italijanskom i hebrejskom. Vodeći predavači na Kongresu bili su eminentni profesori iz: Velike Britanije, Njemačke, Španije, Italije, Danske i Izraela. Od ukupno 360 prijavljenih sažetaka, za prezentaciju je prihvaćeno 130 radova.

Problemi sa noktima?

Obilaženje kulturnih znamenitosti ove evropske prestonice prije svega Triniti koledža u Dablinu, koji je poslije reformacije 1591 god. osnovala engleska kraljica Elizabeta I Meki, i na slabi komenokti? su studirala vodeća imena u MAVALA SCIENTIFIQUE - očvršćuje nokte i književnosti sprečavа starog rascjepljivanje kontinenta si listanje. kraja devetnaestog i početka dvadesetog Suvi, krtivijeka nokti?(Oskar Vajld, Džems Džojs, Semjuel Beket i drugi), CREAM ali i druženje i razmjena iskustava NAILACTAN - MAVALA HRANLJIVI KREM ZA sa NJEGU hranljivi krem koji rast, suzbija kolegenicama i kolegama iz stimuliše zemalja njihov u okruženju, pružaju suvoću i vraća noktima elastičnost. mogućnost da se bar na kratko postane dio evropske porodTanki, slabi, osjetljivi nokti? ice medicinskih sestara/tehničara iz oblasti zdravstvene NAIL SHELD - ZAŠTITA NOKTA / Učvršćivač noktiju njege u nefrologiji, dijalizi i transplantaciji.

MAVALA IMA RJEŠENJE

dvo-fazni sistem koji ojačava i štiti nokte, sprečava lomljenje.

Nokti sa flekama? Napukli nokti koji se listaju? MAVALA 002 - osnovni sloj sa dvostrukim dejstvom štiti površinu nokta i poboljšava prijanjanje laka za nokte.

Ukoliko nijeste sigurni u vezi sa tim kako dijagnostikovati Vašu trenutnu tjelesnu konstituciju, tj. da li ste gojazni, imate višak kilograma, normalane težine ili čak nedovoljnu težinu, dovoljan test može da predstavlja jednostavno izračunavanje indeksa tjelesne mase. Ovaj specifični odnos Vaše visine i težine pokazaće da ako se Vaš indeks kreće od 25 do 29,9 - imate višak kilograma, a sve preko te mjere smatra se gojaznošću. Normalne vrijednosti ovog testa kreću se od 20-25, a sve ispod te granice predstavlja nedovoljnu težinu. Testovi ove vrste u velikom broju su dostupni na internetu.

Ispucao lak za nokte bez sjaja? MAVALA COLORFIX - Mavala sredstvo za fiksiranje boje.

Previše narasla pokožica, zanoktice? CITICLE REMOVER - MAVALA SREDSTVO ZA UKLANJANJE POKOŽICE

Tvrde, izbrazdane pokožice? CUTICLE CREAM - MAVALA KREM ZA POKOŽICE sprečava da se pokožica suši i puca ili raste preko noktiju.

Izbrazdani nokti? RIDGE FILLER - MAVALA SREDSTVO ZA ISPUNAVANJE BRAZDI - stvara ravnomjernu površinu radi glatkog manikira.

Brže sušenje laka? MAVADRY - suši se na dodir u sekundi.

Izgriženi nokti? MAVALA STOP - bezopasna a ipak efikasna tečnost koja se nanosi četkicom i pomaže odraslima i djeci da prekinu svoju naviku grickanja noktiju.

Skidanje laka za nokte? MAVALA SREDSTVO ZA SKIDANJE LAKA ZA NOKTE ekstra blago sredstvo za skidanje laka je bez acetona i posebno je pogodan za korišćenje na lomljivim noktima.

Zgusnut lak za nokte? THINNER - MAVALA SREDSTVO ZA RAZREĐIVANJE LAKA

SAVRŠENI MAVALA NOKAT Može se postići korišćenjem jednog ili više ovih proizvoda u zavisnosti od vašeg specifičnog problema sa noktima.

MEDITAS d.o.o. EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU tel: 020 625 016, 020 623 002 mob: 069 39 99 05


NESANICA I HOMEOPATIJA Piše: dr Snežana Tomić, homeopat

Užurbani tempo života, bombardovanje informacijama, bukom, audio i vizuelnim stimulacijama, hronični stres, zabrinutost i anksioznost, samo su neki od mnogobrojnih činilaca nedostatka sna. San, tako prijeko potreban za regenerisanje nervnog i imunog sistema, za mnoge ljude postao je vrijeme koje se uskraćuje na uštrb završavanja obaveza, gledanja televizije, korišćenja interneta. Iako je organizmu potrebno optimalno 6-8 časova spavanja, sve više je ljudi koji kradu sebi časove sna i time doprinose mentalnom i fizičkom zamoru i otvaraju put za razvoj mnogih zdravstvenih tegoba, kao što su: srčane bolesti, visok krvni pritisak, dijabetes, anksioznost i depresija, čir zeluca, zatvor. U toku spavanja oslobađa se hormon melatonin koji uništava slobodne radikale i tako sprečava razvoj bolesti, npr. tumora, te nedostatak sna ili nesanica doprinose bržem razvoju ćelija tumora. Nesanica utiče i na brži proces starenja, jer u toku sna pituitarna žlijezda oslobađa i hormon rasta. On pomaže da se osjećamo i izgledamo mlađe. Jedna od studija pokazuje da je smrtnost od bilo koje bolesti 3 puta veća kod ljudi sa hroničnim nedostatkom sna. Evo nekih od savjeta da lakše utonete u san: 1. Idite u krevet prije 23:00 časa. U periodu od 11 naveče do 1 ujutru organizam se najbrže oporavlja i tada se dešavaju

30


važni biohemijski procesi, kao što je oslobađanje toksina iz žučne kese, npr. To znači da ako ste budni u tom periodu ovi otrovi zaostaju u jetri i još više pogoršavaju zdravlje. Nekada, kada nije bilo struje, ljudi su išli na počinak čim se smrkne i tako bili u skladu sa ritmom i ciklusima u prirodi. 2. Potpuno zamračite sobu u kojoj spavate. Ovo će omogućiti oslobađanje serotonina i melatonina, koji olakšavaju i produbljuju san. Svijetlo u sobi, makar i minimalno, remeti ovaj prirodni proces i doprinosi nesanici. 3. Izbjegavajte obilnu večeru minimum 3 časa prije spavanja. Posebno izbjegavajte konzumaciju sira, crvenog mesa, vina, alkohola, čokolade, slatkiša, kafe. Ove namirnice oslobađaju adrenalin, histamin i druge supstance koje će vas držati budnim. Ako patite od nesanice, razmislite o potpunom isključivanju supstanci koje sadrže kofein. 4. Ne pijte tečnost makar 2 časa prije spavanja, jer vas puna bešika može probuditi.

dobije kompletirana slika pacijenta i njegovog mentalnog, emotivnog i fizičkog stanja, pristupa se odabiru adekvatnog homeopatskog lijeka, individualno odabranog za datu osobu. Dijagnoza u homeopatiji ne znači mnogo, jer u praksi uglavnom većina ljudi s istom dijagnozom dobija različitu terapiju, biranu za osobu a ne za tegobu. Nesanica je, uglavnom, samo dio većeg problema u fizičkom i mentalno-emotivnom poremećaju ravnoteže organizma, te se homeopatskom terapijom djeluje na korijen, odnosno njegov uzrok. S obzirom na to da djeluje na Vitalnu silu organizma, adekvatno odabran homeopatski lijek usloviće ne samo poboljšanje kvaliteta i dužine sna, već će djelovati i na poboljšanje stanja organizma uslovljenog drugim tegobama i simptomima koje osoba istovremeno ima, kao i na uravnoteženije mentalnoemotivno stanje. Svi homeopatski ljekovi spravljeni su od prirodnih supstanci, uglavnom biljnog ili mineralnog porijekla, veoma su razblaženi, te je nastanak nuspojava i toksičnosti eliminisan. Oni ne izazivaju pospanost ni zavisnost i mogu se uzimati uporedo sa drugim, bez bojazni od kontraindikacija.

5. Ne gledajte televiziju, ne koristite internet i ne čitajte 2 časa prije spavanja. Ne idite ni na fitnes ili sport nekoliko časova prije počinka, jer će vas oslobođeni adrenalin držati budnim. 6. Šetnja u prirodi, parku, pored mora, kao i metode relaksacije, joga, meditacija, opustiće vas više nego hipnotičko gledanje ekrana televizije i kompjutera, čiji sadržaj i svijetlo drže nervni sistem u budnom stanju. 7. Večera koja sadrži zeleno lisnato povrće dobar je izbor za večernji obrok. Ovo povrće sadrži kalcijum i magnezijum koji djeluju kao prirodna pilula za spavanje jer opuštaju nervni sistem. Ćuretina je bolji izbor za večeru nego svinjsko i goveđe meso koje se teže vari. Ćureće meso sadrži triptofan, aminokisjelinu koja doprinosi opuštanju nervnog sistema. Homeopatski pristup tretiranja nesanice specifičan je po tome što se fokusira na cijelu osobu i na nesanicu gleda kao na jedan od simptoma većeg poremećaja Vitalne sile. Sam problem nesanice nije dovoljan da bi se odredila terapija. Za to je potrebna iscrpna anamneza, tj. prikupljanje podataka o pacijentovom zdravlju, načinu života, emotivnom i mentalnom stanju, stresu, generalnim fizičkim osobinama i tegobama. Tek kada se prikupe sve potrebne informacije i

31


Moj stomatolog

protiv hrkanja Piše: dr Miloš Radulović, stomatolog Hrkanje je specifična zvučna manifestacija koja se javlja u toku spavanja. Javlja se pri kretanju vazduha u toku disanja koje pokreće i dovodi do vibracije mekog nepca i ostalih tkiva u ustima, nosu i grlu. Ove vibracije nastaju usljed turbulencije unutar disajnih puteva tokom udisaja. Hrkanje se javlja samo tokom spavanja, jer samo tada dolazi do do snižavanja tonusa mišića disajnih puteva. Nakon buđenja ponovo se uspostavlja tonus mišića disajnih puteva i to je razlog zašto se hrkanje ne javlja kada smo budni.

NORMALNO DISANJE

Opstruktivna noćna apnea Iako česta pojava, hrkanje može biti simptom jednog sindroma. Naime, opstruktivna noćna apnea (ONA), koja je najčešći tip noćne apnee i izazvana je opstrukcijom gornjih disajnih puteva, karakteriše se čestim pauzama u disanju tokom sna. Ovo dovodi do smanjenja nivoa kiseonika u krvi. Pauze u disanju, označene kao apnee (što u prevodu znači „bez daha”), obično traju od 20 do 40 sekundi. Individua koja ima ovaj poremećaj funkcionisanja disanja najčešće nije svjesna postojanja problema, čak ni nakon buđenja. Najčešće se prepoznaje od strane drugih koji zapažaju pauze u disanju. Kao što je gore rečeno, ONA je često praćena pojavom hrkanja. Zašto nastaje ONA? Kako je zid grla sačinjen od mekih tkiva koja nemaju tvrdu potporu (u vidu koštanih ili hrskavičavih struktura), to

32

NOĆNA APNEA


ona mogu da kolabiraju. Tokom sna dolazi do smanjenja tonusa mišića pa dolazi do laganog zatvaranja disajnih puteva, što dovodi do otežanog disanja. Smanjeni disajni putevi i brži udisaji dovode do stvaranja turbulencije unutar grkljana i vibriranja mekog nepca, koje slobodno visi na prelazu grkljana u usnu duplju. Drugi uzrok ONA-e jeste pomjeranje baze jezika ka grkljanu u toku sna. Naime, jezik koji je vidljiv u ustima predstavlja samo trećinu čitavog jezika. Ostatak je smješten u podu usne duplje. Kod osoba koje spavaju na leđima, baza jezika, usljed pada tonusa mišića u snu, spušta se prema grkljanu. Tako se, u manjoj ili većoj mjeri, zatvara disajni put ka plućima. Iako se smatra da je lakši oblik ONA-e normalan pratilac sna, većina ljudi nekada u životu doživi njene epizode, dok samo mali procenat ima hroničan oblik. Koji su simptomi ONA-e? Najčešći simptomi ONA-e uključuju: neobjašnjivu pospanost, nemiran san i glasno hrkanje (sa periodima tišine praćenim jakim udasima). Rjeđe zastupljeni simptomi obuhvataju: jutarnju glavobolju, nesanicu, poteškoće u koncentrisanju, promjene raspoloženja, napetost, depresiju, zaboravnost, povećan ritam srca i/ili krvni pritisak, smanjenu seksualnu želju, gorušicu i noćno preznojavanje.

Terapija Postoji nekoliko načina u terapiji ONA-e, koji zavise od stepena apnee kao i osnovnog uzroka njenog nastanka. Najčešće primjenjivana terapija jeste upotreba pozitivnog vazdušnog pritiska, gdje se, putem aparata, kontinuirano vrši protok vazduha preko maske koja pokriva nos i/ili usta. Drugi tip je terapija oralnim apartima. Njihova uloga sastoji se u tome da drže donju vilicu u blago izbačenom položaju. Ovakav položaj omogućava jeziku da se pomjeri naprijed. Kako se kod osoba koje spavaju na leđima jezik spušta ka zadnjem zidu grkljana, to se izbacivanjem donje vilice naprijed ovo spuštanje smanjuje. Na taj način se onemogućava zatvaranje disajnih puteva. Šta je ApneaGuard? ApneaGuard predstavlja privremeni oralni aparat koji se koristi u terapiji ONA-e. Veoma laka upotreba i primjena čine ovaj aparat veoma popularnim. Sličan je štitnicima za zube koje nose sportisti. Terapija ovim aparatom uglavnom se vrši probno, u periodu od 30 dana. U ovom periodu pacijenti se prate svakodnevno i, ukoliko je potrebno, vrše se blage korekcije u terapiji. Ukoliko se utvrdi da je terapija uspješna, onda se preporučuje izrada individualnog aparata koji može služiti doživotno.

Mjerenje noćne apnee Postoji nekoliko metoda koji omogućavaju određivanje stepena noćne apne. Jedan od tih načina jeste upotreba aparata NightShift. Ovaj aparat postavlja se oko vrata, kako se primjenjuje i za vrijeme spavanja. Aparat u tom periodu mjeri zvučne i taktilne vibracije, te na taj način prepoznaje učestalost hrkanja u toku sna. Nakon toga, očitavaju se rezultati koji daju jasnu sliku stanja, tj. omogućavaju postavljanje dijagnoze slabe, umjerene ili teške noćne apnee.

Šta su individualni aparati? Kada je pacijent zadovoljan uspjehom privremenog aparata, prilazi se izradi individualnog uređaja za terapiju. Ovi aparati izgledaju kao mobilni ortodontski aparati koje nose djeca. Jedina mana im je to da se u ovom trenutku u svega nekoliko laboratorija u Evropi, pa je za njihovu izradu potrebno sačekati nekoliko dana duže.

33


UZROCI EREKTILNE

DISFUNKCIJE Nastavak teksta iz prošlog broja Piše: prof. dr Bogdan Pajović

* Peno-brahijalni indeks (PBI) Peno-brahijalni indeks predstavlja odnos (količnik) sistolnog pritiska u penisu i sistolnog pritiska u nadlakatnoj arteriji. Normalno je da odnos ovih vrijednosti bude veći od 0,6. Ukoliko je količnik manji od 0,6, veoma je izvjesno da postoji oboljenje arterija penisa, odnosno da je impotencija arteriogenog porijekla. Za određivanje sistolnog (gornjeg) pritiska u penisu potreban je ultrazvučni aparat za dopler analizu krvotoka (tzv. CW Doppler). Pošto se mjerenje obavlja u mlitavom stanju penisa, normalan PBI ne isključuje arterijsku impotenciju.

* Intrakavernozni test Intrakavernozni test sastoji se od ubrizgavanja tzv. vazodilatatornih materija direktno u jedno kavernozno tijelo penisa, sa bočne strane. Upotrebljavaju se materije koje izazivaju relaksaciju (opuštanje) glatkih mišića arterija, arteriola i kavernoznih trabekula (pregrada između šupljina). Ranije su se više koristili papaverin, samostalno ili u kombinaciji sa fentolaminom (30 mg + 1 mg u 1 ml tečnosti). Iako su ovi ljekovi znatno jeftiniji od prostaglandina E1, oni se danas manje koriste jer znatno češće izazivaju prolongiranu erekciju i prijapizam. Zato je prostaglandin E1 lijek izbora za ovo ispitivanje. Ispitivanje je jednostavno. Poslije dezinfekcije kože tankom insulinskom iglom (27 G) obično se ubrizgava 10 µg prostaglandina E1 u jedno kavernozno tijelo. Zahvaljujući postojanju veze između kavernoznih tijela, već sa 12-15 minuta razvija se čvrsta, rigidna erekcija koja upućuje na normalnu funkciju krvnih sudova penisa i glatkih mišića kavernoznih tijela. U kombinaciji sa dopler sonografijom krvnih sudova penisa pozitivan test isključuje oboljenje arterija penisa, kao i poremećaj odvoda venske krvi. Ukoliko nema vidljive erekcije penisa, ili se penis samo uveća, bez normalne rigidnosti (tvrdine), test se smatra negativnim. U tom slučaju može se pokušati primjena veće doze (20 µg) prostaglandina. Negativan test ukazuje na insuficijenciju (nedovoljnost) krvotoka i erektilnog tkiva. Ako se erekcija razvije

34

poslije 15-30 minuta vrlo je vjerovatna redukcija arterijske perfuzije (natapanje krvlju) penisa, što potvrđuje i abnormalan nalaz sonografske analize doplerovih talasa. Izvođenje intrakavernoznog testa kontraindikovano je ako bolesnik ima dekompenzaciju (popuštanje) srca, ili teško oboljenje krvnih sudova srca. Papaverin se ne primjenjuje ako bolesnik ima teško oštećenje jetre, glaukom (povećani očni pritisak), ili adenom prostate sa značajnim rezidualnim urinom. Nije primijećeno da ljekovi koji sprečavaju zgrušavanje krvi (aspirin, heparin itd.) povećavaju učestalost komplikacija. Najčešće komplikacije testa su hematom (krvni podliv) na mjestu ubrizgavanja, bol, produžena erekcija (3-6 časova), ili čak prijapizam. O prijapizmu je riječ ako pacijent ima dugotrajnu, često bolnu erekciju koja traje duže od 6 časova. U tom slučaju potrebno je hitno liječenje (v. kasnije). Veoma je rijetka pojava septične infekcije, zbog unošenja bakterija u kavernozno tkivo.

* Arteriografija

Slika 8. Pudendalna arteriografija Snimanje arterija penisa rendgenom poslije ubrizgavanja kontrastnih materija u krvotok daje dobru sliku unutrašnjih stidnih arterija i njenih grana za penis (Slika 8). Za optimalno prikazivanje arterija penisa u kavernozno tijelo prethodno treba


ubrizgati vazodilatatorne materije (papaverin, prostaglandin). Danas se ova metoda izvodi samo kada se planira hirurško liječenje arteriogene impotencije, pošto se funkcionalna procjena penilnog krvotoka postiže neinvazivnom metodom (kolor dopler sonografija).

* Ispitivanje noćnih erekcija Kod normalnih muškaraca u toku sna spontano se javlja (bez ikakve genitalne stimulacije) 3-5 nastupa erekcije, koje traju 20-30 minuta. Mehanizam ovih erekcija nije tačno poznat, ali se pretpostavlja da na njih utiču psihološki faktori. Noćne erekcije su zato očuvane kod psihogene impotencije. Noćne erekcije postaju rjeđe sa starenjem i traju sve kraće. Mnogi muškarci stariji od 60 godina nemaju noćne erekcije u toku dubokog sna. Kod mladih muškaraca odsustvo noćnih erekcija smatra se za

znak organski uslovljene impotencije. Za mjerenje noćnih erekcija služi tzv. NPT test (med. Nocturnal Penile Tumescence). Naprava koja se naziva „RigiScan” izrađena je da bi se koristila kod kuće i da bilježi pojavu noćnih erekcija. NPT ima minimalnu ulogu pri utvrđivanju erektilne disfunkcije i obično je ograničen na situacije u kojima je potrebno potvrditi potenciju u medicinskopravne svrhe. U jednostavne metode spadaju „Stamp Test” i „Snap Gauge” aparat. Nije, međutim, važno da li je došlo samo do uvećanja penisa, već i da li je rigidnost erekcije dovoljna za penetraciju uda u vaginu. Za mjerenje rigidnosti erekcije služi aparat „Rigiscan”. Rezultati ovih testova su nepouzdani ako postoje poremećaji sna. Različiti ljekovi i psihijatrijska oboljenja, a naročito depresija, utiču na kvalitet noćnih erekcija. Rezultati ovih ispitivanja vrijede manje nego što se ranije mislilo, pa ih treba koristiti u korelaciji sa drugim kliničkim ispitivanjima.

Kliničke pretrage za erektilnu disfunkciju Osnovne: Ǎ Ǎ

ĚǍ„þŸþǷǍǜƸũƅþ ĚǍ²ĸƸǜƀǀŶþǍŘŸǜŶƎǷþ

Moguće: Ǎ Ǎ Ǎ Ǎ Ǎ Ǎ Ǎ Ǎ

ĚǍ²ĸƸǜƀǍǐĸǀǐƎǀǐĸƸƎƅǍƟǜŶǜƝƅũħǍǀŸƎđƎīƅũǍũǍđũƎīƎǀǐǜƝƅũƠĎ ĚǍHŸƎđǜŸũƅǍŶƎųũǍǨĸǷǜųĸǍƝƎŸƅũǍŤƎƸƀƎƅ ĚǍ¦ƸƎŸþŶǐũƅ ĚǍrƸĸþǐũƅũƅ ĚǍ¾ũƸƎũīƅũǍŤƎƸƀƎƅũ ĚǍvũƝũīƅũǍƝƸƎœŸ ĚǍƅǐũŘĸƅǍǀƝĸěũœĞþƅǍǷþǍƝƸƎǀǐþǐǜ ĚǍRƎƸƀƎƅǍŶƎųũǍǀǐũƀǜŸũǃĸǍōƎŸũěũŸnjǍŤƎƸƀƎƅǍŸǜǐĸƅũǷũƅþ

²ƝĸěũųþŸũǀǐũĞŶĸĦ Ǎ Ǎ Ǎ Ǎ Ǎ Ǎ Ǎ

ĚǍ¾ĸǀǐũƸþƅųĸǍƅƎĜƅĸǍǐǜƀĸǀěĸƅěũųĸǍƝĸƅũǀþ ĚǍrƎŸƎƸǍīƎƝŸĸƸǍƅþŸþǷ ĚǍFþƸƀþŶƎŶþǨĸƸƅƎǷƎŘƸþœųþ ĚǍFþƸƀþŶƎþƸǐĸƸũƎŘƸþœųþ ĚǍ¦ǀũŤũųþǐƸũųǀŶũǍƅþŸþǷ ĚǍÞþǀŶǜŸþƸƅũǍƅþŸþǷ ĚǍǍrþƸīũƎǍƅþŸþǷ

ĎǍ„þŸþǷĸǍǐĸǀǐƎǀǐĸƸƎƅþǍƅþųđƎŸųĸǍųĸǍǜǷũƀþǐũǍƝƸũųĸǍƘǻǍŤǍƝƸũųĸǍƝƎīƅĸ

35


„Tiha infekcija”

CHLAMYDIA TRACHOMATIS Piše: mr ph. Snežana Ljumović

Chlamydia trachomatis (lat.) je obligatni intracelularni parazit, morfološki i strukturalno najsličniji gram-negativnim bakterijama. Uzročnik je jedne od najčešćih seksualno prenosivih bolesti. Pripada familiji hlamidija (Chlamydiaceae), koja podrazumijeva tri vrste C. psitaci, C.pneumoniae i C. trachomatis. Chlamydia trachomatis ima 15 serotipova koji izazivaju različita oboljenja. Serotipovi D-K izazivaju očne i polne bolesti, pokazuju afinitet ka cilindričnim epitelnim ćelijama, te parazitiraju na mukoznim membranama. Upravo ovi serotipovi predstavljaju uzročnike polno prenosive bolesti. Hlamidija se prenosi direktnim i indirektnim putem: sekretima (oka oboljelog), seksualnim putem (spermom, vaginalnim sekretom, krvlju), te perinatalno: prolaskom ploda kroz inficirane porođajne puteve majke. Kada o hlamidijalnoj infekciji govorimo kao o polno prenosivoj bolesti, važno je istaći da se prenošenje može desiti tokom nezaštićenog oralnog, analnog i vaginalnog seksualnog akta. Hlamidija je veoma neotporna bakterija, ali može izvjesno vrijeme da preživi na prljavim rukama, peškiru ili nekom drugom predmetu (seksualna pomagala), tako da su mogući i neseksualni putevi prenošenja. Ipak, takva infekcija manje je vjerovatna. Infekcija se može prenijeti rukama, npr. sa genitalnog predjela na oko.

36

Od hlamidije najčešće obolijevaju seksualno aktivne osobe, i muškarci i žene. Nešto se češće sreće među adolescentima, ali i djeca mogu da obole (seksualno zlostavljana djeca, novorođenčad i djeca koja dožive infekcije očiju i zapaljenje pluća). Hlamidijalna infekcija kao polna bolest češće se sreće kod osoba koje imaju više seksualnih partnera, koje praktikuju nezaštićene seksualne odnose. Značaj istraživanja infekcije hlamidijom trahomatis ne sastoji se samo u praćenju brojnih simptomatskih oboljenja. Veću opasnost predstavlja „tiha infekcija”, jer kod muškaraca, a naročito kod žena, može biti bez ili sa veoma blagim tegobama, tako da ih oboljela osoba i ne primjećuje. Ona, iako asimptomatska, daje posljedice u smislu hronične infekcije, koja na kraju može rezultirati i sekundarnim sterilitetom. Ako se uopšte pojave, simptomi hlamidije obično traju od jedne do tri sedmice nakon izlaganja patogenu. Kod žena se javlja pojačan vaginalni sekret (obično žućkast, mukopurulentan), vaginalno krvarenje između menstruacija, bol u stomaku koja je često praćena mučninama, čak i groznicom. Simptomi hlamidije uključuju i neprijatno i bolno mokrenje, neobičan bol prilikom seksa i bol u donjem dijelu leđa. Kod muškaraca se sa infekcijom javlja neprijatno i bolno mokrenje, iscjedak iz penisa, bol u testisima, a ponekad i neugodan svrab oko glavića na penisu. Međutim, kod oko tri četvrtine inficiranih žena i skoro polovine inficiranih muškaraca uopšte se ne pojave simptomi koji ukazuju na infekciju. Upravo ovo je jedan od razloga zašto je hlamidijalna infekcija veoma opasna; asimptomatski pojedinci ne prepoznaju infekciju, ne dobiju pravovremen medicinski tretman i na taj način brzo i lako prenose infekciju na druge osobe. Osim toga, osobe zaražene hlamidijom, koje ne liječe infekciju,


mogu izazvati brojne i ozbiljne zdravstvene komplikacije. Hlamidija kod žene može izazvati uretritis - zapaljenje mokraćnog kanala, cervicitis - zapaljenje grlića materice, salpingitis - zapaljenje jajnika i jajovoda. S obzirom na to da grlić materice kod tinejdžerki i mladih djevojaka nije potpuno zreo, one su u posebnom riziku od infekcije, ako su seksualno aktivne. Sa druge strane, hlamidija kod muškarca može da inficira urinarni trakt i epididimis (dio muškog genitalnog trakta koji sprovodi spermu od testisa do sjemevoda), a posljedica može biti epididimitis (upala sjemevoda, tj. sjemenih kanalića), otekline ili zapaljenje testisa, kao i bolovi u testisima. Proktitis je infekcija anusa i/ili rektuma. Hlamidijalni proktitis se javlja kod muškaraca koji imaju seksualne odnose sa drugim muškarcima (MSM). Rijetko, simptomi mogu da budu bol u anusu ili rektumu, iscjedak, konstantan nagon za pražnjenjem crijeva i konstipacija. Sa hlamidijom povezan poremećaji - Lymphogranuloma venereum (LGV, lat.) predstavlja hlamidijalnu infekciju koja pogađa limfne žlijezde. Češća je kod homoseksualnih muškaraca. Rijetko, kod osoba sa hlamidijalnim uretritisom može da se pojavi oblik artritisa poznat kao reaktivni artritis (Rajterova bolest). Ova bolest se obično javlja mjesec dana nakon infekcije, a može da uzrokuje pojavu simptoma tokom nekoliko mjeseci. Može da dovede do pojave više simptoma kao što su artritis, uveitis (inflamacija oka) i uretritisa. Hlamidija može da izazove konjunktivitis i upalu pluća kod novorođenčadi. Jedna od opasnih komplikacija jeste sterilitet žena, vanmaterična trudnoća i ponavljani spontani pobačaji. Neplodnost i vanmaterična trudnoća mogu biti posljedice zapaljenja jajovoda i smanjenja njihove prolaznosti ili potpune neprolaznosti. Hlamidija može izmijeniti cervikalnu sluz, što otežava pokretljivost spermatozoida i oplodnju. Spontani pobačaj i prevremeni porođaj nastaju zbog djelovanja imunih ćelija aktiviranih hlamidijom i djelovanjem citokina (zapaljenjskih supstanci), produkovanih hlamidijalnom infekcijom. Kod muškaraca, takođe, može izazvati sterilitet.

Svako ko je seksualno aktivan, treba da testira prisustvo hlamidije najmanje jedanput godišnje, s obzirom na to da simptomi ove infekcije mogu da budu i neprimjetni.

Dijagnostička sredstva Da bi se utvrdilo prisustvo hlamidije koristi se nekoliko tipova testova. Najveći broj ih se sprovodi korišćenjem uzorka brisa cerviksa i uretre, kao i mokraće.

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: Đoka Miraševića br. 7, Podgorica, m e d i c a l s u p p l i e s - Monotipe Corsiva, 225 prored sirina tel.+ 382(0) 20 266 333, tel./fax.+ 382(0)NetPharm 20 267 805, mob.+ 382(0) 69 777 069, - Tw Cen MT regular e-mail: netpharm@t-com.me


Najčešće korišćeni testovi u laboratorijama jesu PCR i ELISA. Pouzdanost je veća kod PCR testova, ali je i cijena njihove primjene višestruko veća u odnosu na ELISA testove.

NAAT testovi (Nucleic Acid Amplification Tests, engl.) testovi su koji detektuju genetski materijal bakterije hlamidije. To su najosjetljiviji dostupni testovi, što znači da su veoma precizni i da je veoma malo vjerovatno da se dobije lažno pozitivan rezultat. PCR testovi (Polymerase Chain Reaction, engl.) primjer su NAAT testova. Ovaj hlamidija test takođe se može raditi i na uzorku mokraće. Na istom je principu test uzorka DNK (DNA Probe Test, engl.). On je, takođe, precizan, samo manje osjetljiv od NAAT testova. ELISA i EIA testovi (Enzyme - Linked Immunosorbent Assay, engl.) jednostavni su i brzi testovi koji detektuju antigene hlamidije (supstance koje aktiviraju imuni sistem za borbu protiv hlamidije). DFA testovi (Direct Fluorescent Antibody Test, engl.) brzi su testovi, koji, takođe, detektuju antigene hlamidije. U ovu grupu spada i DIF test na hlamidiju. Hlamidija kultura (Chlamydia Culture, engl.) izoluje bakteriju hlamidiju. Kultura je specijalno izolovana posuda koja

38

omogućava bakteriji hlamidije da se razvija. Ovaj test je skuplji i rezultati se čekaju duže nego kod drugih testova. Kultura se mora raditi u laboratoriji. Test hlamidija kulture može se raditi kada se sumnja da je dijete seksualno zlostavljano ili kada terapija infekcije nije bila uspješna. Od skoro su se na tržištu pojavili testovi za samotestiranje, tzv. brzi testovi. Princip funkcionisanja ovih testova isti je kao kod ELISA testa. Oni detektuju antigene hlamidije iz uzorka vaginalnog brisa. Njihova pouzdanost je takođe visoka. Komparativne studije sa PCR-om pokazale su da ovi testovi imaju osjetljivost od 85,7 % i specifičnost od 98,3%, a u odnosu na ELISA testove osjetljivost je 97,3 % i specifičnost 95,6%. I kućni i laboratorijski test rade se uzimanjem brisa. Rezultati iz laboratorije čekaju se do 72 časa, a rezultat testa za kućno samotestiranje može se očitati nakon 15 minuta. Ukoliko je rezultat pozitivan, potrebno je javiti se ljekaru, u što kraćem vremenskom roku, kako bi pacijent/-kinja dobio/-la adekvatnu terapiju.


#SJOJUFP[ESBWMKVOBinteligentanOBÇ?JO

¡ jedinstven sastav probiotika ¡ znanstveno podrŞani sojevi ¡ neťkodljivi i sigurni GR-1Ž i RC-14Ž

oralnekapsule,vaginalnFkapsule intimnisapunJgel oralne kapsule, vaginalnFkapsule intimni sapun Jgel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore tkodbakterijskFvaginozFJvaginalnFmikozF  tprevencijBgenitalnihinfekcijB

kapsuleJvrećice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore tkodatopijskoHdermatitisB  tkodHpylorJinfekcije tkodIBSJIBD 

suspenzija,kapsule,ENZIMIkapsule,pastile

Regulacija crijevne mikroflore tkodproljevB  tkodnadutostiJslabeprobave    Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067 Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu


Hronika Avgust 2013 - BERANE NA MAPI SVJETSKIH ZDRAVSTVENIH CENTARA Pilot projekat međunarodne saradnje sa studentima medicine i stomatologije iz Rusije otpočeo je pod nazivom „Summer Medical Practice - Berane 2013”. Za njegovu realizaciju zaslužni su Preventivno-edukativni centar (Udruženje doktora i studenata biomedicinskih nauka Crne Gore), MoMSIC Montenegro (Crnogorski komitet za međunarodnu saradnju studenata medicine), Centar za razvoj zdravstvenog turizma Crne Gore, Opšta bolnica - Berane, Dom zdravlja - Berane, privatne stomatološke ordinacije „Corona dentis”, „Lekić”, „Dr Boričić” i „V&M-dent”, te Turistička organizacija Berana. U skladu sa ciljevima koji se odnose na razvoj zdravstvenog i turističkog sistema Crne Gore kroz međunarodnu saradnju, navedeni akteri bili su domaćini studentima medicine i stomatologije iz Rusije, koji su u Beranama boravili na stručnoj praksi. Tokom avgusta ovu priliku iskoristilo je 20 studenata iz Rusije. - Smatramo da će uspješna implementacija ovog projekta rezultirati pozicioniranjem Berana na mapi svjetskih centara za razmjenu iskustava iz medicinskih oblasti, te da će već od iduće godine u Beranama tokom jula i avgusta boraviti više od 100 učesnika projekta iz inostranstva, što će doprinijeti promociji zdravstvenih i turističkih potencijala Sjevera Crne Gore - navodi se u Izvještaju koji je u vezi sa ovim događajem sačinio Preventivno-edukativni centar - Podgorica. 1-7. avgust - NIZOM AKTIVNOSTI OBILJEŽENA NEDJELJA DOJENJA U svijetlu obilježavanja Svjetske nedjelje dojenja, koje je i ove godine bilo aktuelno u više od 170 zemalja svijeta, Udruženje „Roditelji” priključilo globalnoj kampanji. U okviru aktivnosti sprovedenih pod sloganom „Podrška dojenju: bliski majkama” poseban akcenat dat je radu savjetnica za dojenje. Na završnom okupljanju povodom Nedjelje dojenja zaključeno je da je podrška zdravstvenog sistema, društva, najbliže okoline i porodice, ali i priprema i edukacija majki u toku trudnoće u vezi sa tim šta je čeka nakon porođaja i u toku dojenja, od presudne važnosti za uspješno dojenje. Javnosti su se ovom prilikom

obratili: Ana Vujnović, koordinatorka projekta dojenja u Udruženju „Roditelji”, i Tereza Miljković, savjetnica za dojenje. Najavljeno je da će imenovana organizacija raditi na ostvarivanju Unicefovog programa „Deset koraka ka uspješnom dojenju”, koji se odnosi na osnivanje vršnjačkog savjetovališta. Ono će biti dostupno majkama koje će tu moći da pronađu odgovore i neposrednu pomoć za sve probleme u vezi sa dojenjem. U okviru događaja posvećenih obilježavanju Nedjelje dojenja otvoren je i prvi Kutak za dojenje u Crnoj Gori. Lociran je u Tržnom centru „Mall of Montenegro“, u kojem je Udruženje organizovalo niz edukativnih programa i gostovanja mama iz javnog života. One su sa okupljenima podijelile svoje iskustvo o dojenju. 20. avgust - „ČARI ARONIJE” REALIZOVANE PO DRUGI PUT

U organizaciji danilovgradske kompanije Farmont, i ove godine je realizovana manifestacija „Čari aronije”. Po drugi put, mjesto održavanja bilo je Murino, tačnije: Zemljoradnička zadruga „Ekofrut”. - Značajno interesovanje proizvođača ove kulture, kao i ukupne javnosti, posebno sa Sjevera Crne Gore, obavezali su FARMONT, da zajedno sa Udruženjem proizvođača aronije, ponovo organizuju Manifestaciju - navodi se u Obavještenju koje su javnosti uputili predstavnici organizatora izvršni direktor Farmonta dipl. ecc. Momčilo Popović i predsjednik Udruženja proizvođačaronije Crne Gore dipl. inž. poljoprivrede Ivan Vuletić. Veliki broj zvanica koje su se povodom ovog događaja 20-og avgusta našle u Murinu bio je u prilici da se upozna i sa dosadašnjim učinkom ovog privatnog preduzetnika, aktuelnostima i planovima usavršavanja procesa plantažnog uzgoja, otkupa i prerade malina, borovnica, aronija, kupina, pečurki i ljekovitog bilja. 24. – 31.avgust - BERANE: BORBA SA EPIDEMIJOM Preduzimajući neophodne aktivnosti na planu suzbijanja epidemije ispoljene simptomima gastroenterokolitisa koja je u Beranama ustanovljena 24-og avgusta, institucije zdravstvenog

40


sistema, na čelu sa Ministarstvom zdravlja, uzele su veoma angažovano učešće po ovom pitanju. Uz uzimanje uzoraka za mikrobiološku dijagnostiku, primjenu aktivnosti higijenskoepidemioloških službi, Ministarstvo zdravlja redovno je informisalo javnost o ovom problemu. - Zaključno sa 26.08.2013. godine do 07h, pomoć je zatražilo 675 pacijenata, od čega je u Opštoj bolnici - Berane zadržano na dalje liječenje 28 oboljelih - navedeno je u jednom od tih obraćanja. Pozivajući se na odredbe zakonskih normi o higijenskoj ispravnosti i bezbjednosti vode za piće, stručnjaci Instituta za javno zdravlje Crne Gore ustanovili su da laboratorijske analize vode uzorkovane u Beranama 24.08.2013. ne odgovaraju propisanim vrijednostima. - Uzorak sirove nehlorisane vode sa vodoizvorišta Banjevac je mikrobiološki neispravan zbog prisustva kolifornih bakterija. U fizičkohemijskim analizama je konstatovana povećana mutnoća. U uzorcima hlorisane vode nije evidentirano prisustvo patogenih bakterija. Fizičkohemijskom analizom je konstatovana povećana mutnoća, zbog čega uzorci ne zadovoljavaju propisane norme. U uzorku hlorisane vode uzorkovane u gradu izmjerena vrijednost mutnoće iznosi više od 10 NTU (maksimalno dopuštena koncentracija je do 1 NTU) - navodi se u obrazloženju ovog postupka. Dodatna obrada uzoraka vode povjerena je Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Zaključno sa 1.septembrom, pomoć ljekara zatražilo je oko 1.200 pacijenata.

29. avgust - PREDAVANJE OD STRANE RENOMIRANOG STRUČNJAKA

U organizaciji Centra za nauku Kliničkog centra Crne Gore, u Podgorici je upriličeno stručno onkološko predavanje gostujućeg predavača prof. dr Nadežde Basare, sa Medicinske klinike „Malteser Krankenhaus” iz Kiela u Njemačkoj. U okviru predavanja koje se prevashodno odnosilo na primjenu ciljane (target) terapije, govoreno je i o mogućnostima saradnje Univerzitetske klinike u Kielu i Klinike za onkologiju i radioterapiju Klinčkog centra Crne Gore. Mogućnosti dalje saradnje odnose se na usavršavanje ljekara iz Crne Gore u Njemačkoj, kao i individualni pristup u terapiji onkoloških pacijenata.

Prava Magija Zlata i Kavijara MEDITAS d.o.o. Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016


FARMACEUTSKI FAKULTET, PODGORICA Farmaceutski fakultet Univerziteta Crne Gore osnovan je 2007/2008. godine, kao samostalni studijski program. 2010. godine, transformisan je u Farmaceutski fakultet, koji je 2011. akreditovan i reakreditovan od strane Savjeta za visoko obrazovanje Crne Gore. Nastavni plan Fakulteta u potpunosti je prilagođen novom procesu studiranja, prema Bolonjskoj deklaraciji. Studije traju pet (5) godina, tj. deset (10) semestara. Nakon završetka studija, doktori farmacije osposobljeni su za rad u farmaceutskoj industriji, istraživačkim, proizvodno-tehnološkim i analitičkim laboratorijama, marketingu ljekova, Agenciji za lijekove i medicinska sredstva, apotekama i drugim javnozdravstvenim institucijama. Inicijativu za osnivanje Fakulteta pokrenula je Farmaceutska komora Crne Gore, 2007. godine, a prihvatili su je Univerzitet i Vlada Crne Gore. Osnivanje Farmaceutskog fakulteta imalo je podršku svih društvenih činilaca u Crnoj Gori, kao i farmaceutske industrije. Ova inicijativa je opravdala svoju misiju jer su dosadašnje generacije upisanih kandidata najbolji srednjoškolci Crne Gore i okruženja. Odlučujući faktor za otvaranje ovog studijskog programa bile su potrebe za farmaceutima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i potreba za farmaceutima u sekundarnim, i tercijarnim nivoima zdravstvene zaštite, zatim u organizacijama koje se bave proizvodnjom i prometom ljekova i materijala u zdravstvu, institutima za javno zdravlje, toksikološkim i sanitarnim laboratorijama, kao i u administrativnom sektoru (Ministarstvo zdravlja, Agencija za lijekove i medicinska sredstva, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo ekologije). Razlog za otvaranje ovog studijskog programa jeste i edukacija kadrova sa područja Crne Gore. Stepen razvijenosti Univerziteta Crne Gore nesporno je predstavljao povoljnu okolnost za osnivanje Farmaceutskog fakulteta. S obzirom na to da je farmacija povezana sa ostalim prirodnim naukama (hemija, biologija, fizika) i medicinom, Fakulteti na kojima se izučavaju ove oblasti u okviru Univerziteta Crne Gore izrazili su spremnost da pruže pomoć u prostoru i kadrovima.

42


Fakultet je bio suorganizator prvog Kongresa farmaceuta Crne Gore sa međunarodnim učešćem, koji je održan 2010. godine u Budvi.

Prof. dr Refik Zejnilović

U periodu od 2007. do 2012. godine Fakultet je ostvario saradnju sa Farmaceutskom komorom, Montefarmom, Hemomontom, Kliničkim centrom Crne Gore, Institutom za javno zdravlje, Agencijom za lijekove i medicinska sredstva i JU Srednjom medicinskom školom. Navedene institucije predstavljaju nastavne baze za realizaciju nastave i međunarodnu saradnju, koju smo ostvarili sa Farmaceutskim fakultetom u Beogradu, Farmaceutskim fakultetom u Ljubljani i Farmaceutsko-biohemijskim fakultetom u Zagrebu. Razvoj Farmaceutskog fakulteta prvenstveno će zavisiti od obezbjeđivanja prostorija za rad. Izgradnja ovih sadržaja trebalo je da počne odmah nakon osnivanja Samostalnog studijskog programa. Sa izgradnjom se kasnilo i ona je sada u fazi izvođenja grubih građevinskih radova, koji bi trebalo da budu završeni krajem marta tekuće godine. Tek potpunim završetkom zgrade Fakulteta, može se ostvariti nastavni proces u punom sadržaju (predavanja, vježbe, naučno-istraživački rad i dr.). Predviđene su laboratorije za analitičku hemiju, organsku hemiju, farmaceutsku hemiju, analitiku i kontrolu ljekova, farmakognoziju, biohemiju,

farmaceutsku tehnologiju, i drugi potrebni sadržaji za rad laboratorija. Pored tih prostora, obezbijediće se prostorije za funkcionisanje Fakulteta (dekanat, studentska služba, biblioteka, prostorije za studente, amfiteatar, slušaone i dr.). Kadrovski problemi Fakulteta riješeni su tako da nastavu iz 55 predmeta (pet godina) realizuju nastavnici i saradnici Univerziteta Crne Gore (Medicinski fakultet, Prirodno-matematički fakultet i Metalurško-tehnološki fakultet), u čijim se radnim prostorijama održavaju predavanja i obavlja praktični dio nastave za nematične predmete. Dio nastave realizuje nastavni kadar Farmaceutskog fakulteta iz Beograda i Novog Sada. Cilj nam je da Fakultet obezbijedi svoj nastavni kadar iz redova naših odličnih studenata, koji će po završetku studija naći svoje mjesto kao saradnici u nastavi i nastaviti usavršavanje (doktorske studije, specijalizacije, naučni projekti i dr.). Fakultet će, kako sada, tako i ubuduće, podržavati mobilnost studenata, što je i jedan od zahtjeva Bolonjskog procesa. Školske 2011/12. godine imali smo tri studenta na razmjeni na Farmaceutskom fakultetu u Ljubljani (Slovenija) i jednog studenta na Farmaceutskom fakultetu u Gracu (Austrija). Ove školske 2012/13. godine imamo jednog studenta na razmjeni, na Farmaceutskom fakultetu u Ljubljani, i dva studenta na Farmaceutsko-biohemijskom fakultetu u Zagrebu. Posebno važni ciljevi Farmaceutskog fakulteta jesu da mladi kadrovi steknu punu naučnu i stručnu afirmaciju u ovoj sredini, stvaranje mogućnosti za dalje školovanje i usavršavanje i veći stepen kvaliteta stručnog i naučnog rada koji odgovaraju novim zahtjevima nacionalne i međunarodne zajednice. Fakultet će nastaviti dalje uspostavljanje saradnje sa onim fakultetima u okruženju sa kojim nijesmo potpisali Ugovore o saradnji. Fakultet je prihvatio saradnju u okviru međunarodnog projekta PHAR-EE TEMPUS IV 4th Nancy University, France, gdje je nosilac projekta zemlja evropske Unije, u kom mi učestvujemo kao partneri iz regiona jugoistočne Evrope. Fakultet je prihvatio saradnju za otvaranje doktorskih studija sa Farmaceutskim fakultetom iz Ljubljanje i Farmaceutskim fakultetom iz Sarajeva. Organizovanje doktorskih studija predviđeno je za 2013. godinu. Prva generacija studenata Farmaceutskog fakulteta završila je studije juna 2013. godine. 24. decembra 2012. godine promovisano je dvadeset sedam doktora farmacije sa ovog fakulteta. Prof. dr Refik Zejnilović, v. d. dekan

43


REGION 25. jul - HRVATSKA USPJEŠNA U LIJEČENJU HEPATITISA

povećava se količina organskih materija u vodotocima, zbog čega nije preporučljivo njihovo korištenje u rekreacione svrhe. Do štetnih efekata na zdravlje dolazi najčešće po tipu fekalnooralne infekcije, odnosno usta predstavljaju ulazno mjesto infekcije (jer se ta voda često puta i popije), a do infekcije dolazi i preko očiju (konjunktivitis), ušiju, nosa i kože, objasnili su iz Zavoda. 29. jul - PODILIŠTE KBC SESTRE MILOSRDNICE POSTALO „RODILIŠTE - PRIJATELJ DJECE“

ZAGREB - Povodom Svjetskog dana hepatitisa, Ministar zdravlja Republike Hrvatske, Rajko Ostojić, kazao je da se Hrvatska nalazi na visokom sedmom mjestu među trideset zemalja u liječenju svih hepatitisa a naročito hepatitisa B i C. U Hrvatskoj postoji program vakcinisanja novorođenčadi protiv hepatitisa B, što garantuje malu pojavnost te bolesti, dok za hepatitis C postoji niz antivirusnih ljekova koji su dostupni bolesnicima, rekao je Ostojić. U Hrvatskoj je, prema procjenama stručnjaka, između 40 i 80 hiljada osoba sa hroničnim virusnim hepatitisom B ili C. U svijetu hepatitis B ili C ima jedna od dvanaest osoba što je više od 500 miliona ljudi. Svake godine je između 3 i 4 miliona novootkrivenih, a od posljedica bolesti umre 1,5 milion ljudi. 26. jul – U BOSNI I HERCEGOVINI OPASNO KUPANJE U RIJEKAMA SARAJEVO - Služba za promociju zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH upozorila je građane da je većina rijeka i jezera zagađena bakterijama i virusima koji mogu izazvati ozbiljna oboljenja, poput seroznog meningitisa, crijevnih i kožnih zaraznih bolesti. Kako je saopštila ova služba, većina rijeka na području Federacije BiH je zagađena nizvodno od većih gradova i naselja, budući da se otpadne vode ispuštaju u vodotoke uglavnom bez ikakvog prečiščavanja. Iz Zavod objašnjavaju da je to i zbog toga što su korita rijeka veoma često i mjesta za odlaganje čvrstog otpada, što dodatno utiče na zagađenje.Veliki broj štetnih bakterija, kako su kazali, potiče iz ljudskih i životinjskih ekskreta (kanalske vode), dok hemijsko zagađenje potiče uglavnom od industrije. U ljetnim mjesecima, zbog smanjenog vodostaja,

44

ZAGREB - Porodilište Kliničko-bolničkog centra Sestre milosrdnice dobilo je novi naziv-“Rodilište – prijatelj djece“, koji dodjeljuju UNICEF i Ministarstvo zdravlja, kao potvrdu svjetskog kvaliteta brige za majke i djecu u njihovim prvim zajedničkim danima Adaptaciju prostora za zajednički boravak majki i djece u toj ustanovi pomoglo je Ministarstvo zdravlja as milijun i po kuna. Tako je ovo porodilište postalo 28. od ukupno 31 porodilišta u Hrvatskoj koje nosi to priznanje. Inicijativa „Rodilišta – prijatelji djece“ u proteklih 20 godina u mnogome je pridonijela promociji dojenja i majčinog mlijeka kao najbolje hrane. Ministar zdravlja prof. dr Rajko Ostojić tom prilikom je izrazio podršku inicijativi, napomenuvši da je dobro što se sada shvatilo kako je dojenje ključ za početak zdravog života, iako je posljednjih tri do četiri decenije postojao jak uticaj kampanja za zamjene za majčino mlijeko. 7. avgust - MAKEDONIJA ĆE GRADITI NOVU KLINIKA VRIJEDNU 70 MILIONA EURA SKOPLJE - Ministar zdravlja Makedonije Nikola Todorov najavio je da će u Skoplju početkom naredne godine početi izgradnja klinike u vrijednosti od 70 miliona eura. On je kazao da je izgradnja ove zdravstvene ustanove od istorijskog značaja za cijelu Makedoniju, te da su prve dvije faze pripreme za izgradnju već završene, a da bi treća faza trebalo da počne u narednom periodu. Ministar očekuje da će zgrada klinke u Skolju biti završena do 2017. godine. Prema projektu, pored same klinike planiran je i autopark sa dva sprata, kapaciteta 250 vozila. 10. avgust - PROJEKAT U SLUŽBI POBOLJŠANJA ZDRAVLJA GRAĐANA MAKEDONIJE SKOPLJE - Od 1. septembra počine projekat pod nazivom “Disperzirana klinika”, u okviru kojeg će priznati ljekari sa univerzitetskih klinika i zdravstvenih ustanova iz Skoplja i Ohrida moći pružati zdravstvene usluge pacijentima u bolnicama i kilinikama u drugim gradovima u Makedoniji, najavio je ministar zdavlja Makedonije, Nikola Todorov. On je objasnio da će na projektu biti angažovani profesori, odnosno doktori


specijalisti i subspecijalisti sa 10 i više godina radnog staža, koji iskažu interesovanje za rad u drugim gradovima. Cilj angažovanja eminentnih i priznatih medicinskih profesionalaca na klinikama i u bolnicama je da se obezbijedi optimalno korišćenje i bolji kvaliteta zdravstvenih usluga, kazao je ministar Todorov. On je naveo da je ova novina pokrenuta u cilju poboljšanja zdravlja građana Makedonije, a da će angažovani ljekari za rad dobiti odgovarajuću naknadu, po sistemu plaćanja po učinku. Takođe, biće kreiran i poseban elektronski sistem za zakazivanje pregleda kod ovih kliničkih ljekara pod nazivom “Moj termin”. Ovi ljekari će po dva dana u mjesecu pružati zdravstvene usluge u bolnicama u drugim gradovima, a jedan od planova projekta “Disperzirana klinika” je i taj da svakog dana ubolnicama u Makedoniji bude po najmanje jedan ljekar sa univerzitetske klinike ili specijalizovane bolnice.

22. avgust -VIRUS ZAPADNOG NILA ODNIO DESET ŽIVOTA U SRBIJI

22.avgust - PREPORUKE INSTITUTA ZA JAVNO ZDRAVLJE SLOVENIJE UOČI EVROPSKOG PRVENSTVA U KOŠARCI

BEOGRAD - U Srbiji je rеgistrоvаnо 10 smrtnih ishо dа којi sе mоgu dоvеsti u vеzu sа infекciјоm uzrokovanom virus оm Zаpаdnоg Nilа, objavljeno je na internet stranici Instituta za javno zdravlje “Milan Jovanović – Batut” u Beogradu. Kako se navodi u saopštenju, zvanično su prijavljena 82 slučaja obolijevanja, od čega je 56 imalo kliničku sliku meningitisa, encefalitisa ili meningoencefalitisa. Većina oboljelih je sa područja Beograda. Kako je navedeno, umrle osobe bile su starije od 50 godina i bile su hronični bolesnici, odnosno pripadale su kategoriji stanovništva sa povećanim rizikom od težeg oblika bolesti.Groznica Zapadnog Nila je sezonsko oboljenje – javlja se uglavnom ljeti, kada ima najviše komaraca. LJUBLJANA - Uoči Evropskog prvenstva u košarci koje će se održati u septembu a čiji će domaćin biti Slovenija, Institut za javno zdravlje (IVZ) Republike Slovenije izdao je saopštenje sa savjetima za posjetioce ove sportske manifestacije. Budući da će na prvenstvu učestvovati 24 reperezentacije, i da organizatori očekuju preko 30 hiljada posjetilaca, iz ove institucije su prepoznali veliki potencijalni rizik po zdravlje ljudi. Na osnovu iskustva, dobrog sistema prevencije zaraznih bolesti, te odgovarajuće ocjene rizika, moguće je spriječiti veću pojavu zaraznih bolesti i epidemije, poručili su iz Instituta. Stoga su, na osnovu epidemiološke situacije u zemlji, Evropi i svijetu, pripremili ocjenu rizika od zaraznih bolesti i napravili nacrt djelovanja epidemiološke službe za vrijeme Evropskog prvenstva. Kako se navodi u saopštenju, identifikovana područja bolesti, koje bi mogle predstavljati rizika po zdravlje ljudi za vrijeme manifestacije su: epidemije crijevnih bolesti, akutne respiratorne bolesti, meningokokne invazivne bolesti, osip i legionarske bolesti. U periodu održavanja Evropskog prvenstva, od svih preventivnih mjera veoma je važno da svi učesnici manifestacije poštuju saopštenje koje smanjuje rizik po zdravlje ljudi. To se, kako je objasnila Nuška Čakš Jager iz Instituta, odnosi kako na ponuđače hrane koji bi trebalo da poštuju postupak o pravilnoj pripremi i rukovanju hranom i vodom, tako i na svakog pojedinačnog posjetioca prvenstva, koji bi trebalo da se vodi načelima i osnovnim pravilima lične higijene.

23. avgust - EMINENTNI AUSTRIJSKI KARDIOHIRURG U BEOGRADU BEOGRAD - U cilju unaprijeđenja zdravlja djece, a u skladu sa izmjenama pravilnika o liječenju u inostranstvu, Ministartsvo zdravlja Republike Srbije organizovalo je posjetu jednog od najvećih eksperata za transplataciju srca kod djece, prof. dr Andresa Cukermana, sa AKH univerzitetske klinike iz Beča. Iz Ministartsva su objasnili da je jedna od aktivnosti posjete profesora Cukermana i pregled petoro djece iz Srbije, kojima je od strane ljekara indikovana transplatacija srca, a zatim i utvrđivanje plana njihovog daljeg liječenja. Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja, profesor Vladimir Đukić kazao je da je veoma važan segment ove saradnje da djeca dođu na listu za transplantaciju AKH klinike i potencijalno Eurotransplanta. Profesor Cukerman je prilikom posjete istakao da je krajnji cilj da se u Srbiji oformi tim stručnjaka za obavljanje transplantacije organa.On je najavio pristupačniji, jednostavniji i jeftiniji tretman najmlađih pacijenata iz Srbije na klinici u Beču. Prema riječima profesora Cukermana, transplatacija organa srpskim pacijentima ubuduće se neće sprovoditi na osnovu pojedinačne inicijative roditelja pacijenata, već kroz zvaničnu saradnju dvije države. Tako će početak tvining programa, odnosno združenog ugovora između Austrije i Srbije, obilježiti stavljanje srpskih pacijenata na listu pacijenata u Beču koji će imati isti status kao austrijski pacijenti.

45


U Murinu i ove godine realizovana manifestacija posvećena aroniji

„ČARI ARONIJE” OPET U MURINU Sibirska borovnica koja je u periodu od prije nekoliko godina stekla vrtoglavu popularnost, ima svoja uzgajališta i na teritoriji Crne Gore. Prva plantaža aronije u Crnoj Gori je podignuta na imanju Zemljoradničke zadruge “EKOFRUT” u Murinu Plavska opština, koja se nalazi u sastavu kompanije FARMONT iz Danilovgrada. U cilju afirmacije ove biljke kompanija FARMONT i Zemljoradnička zadruga EKOFRUT su zajedno sa Udruženjem proizvođača i prerađivača aronije Crne Gore organizovali Manifestaciju “ČARI ARONIJE” koja je ove godine realizovana 20. avgusta.

I hrana i lijek Nakon uspješne organizacije i značajnog odziva javnosti na prošlogodišnju manifestaciju posvećenu promovisanju značaja aronije, Kompanija „Farmont” iz Danilovgrada i ove godine je organizovala ovu manifestaciju u Murinu u okviru koje su istaknuta ljekovita svojstva i značaj koji navedena poljoprivredna kultura ima u ishrani. Učesnicima manifestacije „Čari aronije” obratili su se vlasnik Farmonta dipl. ecc. Momčilo Popović, pomoćnica ministra za poljoprivredu i ribarstvo Danijela Stolica, te predsjednik SO Plav Said Čekić. Stručno predavanje na temu „Aronija, hrana i lijek” održao je profesor Šefkija Feratović, predsjednik Udruženja proizvođača aronije Crne Gore dipl. inž. poljoprivrede Ivan Vuletić pojasnio je dosadašnja iskustva u gajenju aronije na plantažama u Murinu, a dr Dragan Dragojević govorio je o mogućnosti korišćenja prirodnih resursa i plantažnom gajenju ljekovitog bilja i šumskih plodova na Sjeveru Crne Gore. Aronija se na plantažama u Murinu uzgaja od 2007. godine, a zahvaljujući uspješnoj privatizaciji Murinske zemljoradničke zadruge „Ekof-

46

rut”, te planiranom otkupu maline, borovnice, aronije, kupine, pečurki i ljekovitog bilja, veliki broj individualnih sakuljača iz ovog kraja animiran je za saradnju sa „Ekofrutom”.

Pozitivan učinak Ukazujući na pozitivan učinak koji je danilovgradska kompanija „Farmont” ostvarila u okviru privatizacije Zemljoradničke zadruge „Ekofrut”, direktor ove firme dipl. ecc. Momčilo Popović na skupu u Murinu istakao je da je Farmont uložio značajna sredstva u projekat privatizacije i poboljšanja uslova rada u Murinskoj zadruzi. Adaptirani su postojeći i instalirani moderni proizvodni objekti, pribavljena neophodna mehanizacija, postavljen sistem navodnjavanja „Kap po kap”, kultivisano više godina zapušteno zemljište i formirane plantaže maline na


24.184.60 m2 i aronije na 9.933.40 m2. a svake godine se povećava površina pod aronijom - Stvorivši potrebno tlo, tehniku i smještaj za proizvode, Ekofrut se, pored plantaža uzgoja, može baviti i otkupom i preradom kultura sa ovog područja: malinom, borovnicom, aronijom, kupinom, pečurkama i ljekovitim biljem, što su žitelji ovog kraja prepoznali kao šansu da se ozbiljnije okrenu poljoprivredi i da preko Zemljoradničke zadruge sa sigurnošću očekuju plasman svojih proizvoda - kazao je Popović. - „Farmontovi” petogodišnji zasadi aronije i investicije koje su realizovane bile su značajan putokaz i podstrek stanovnicima Murine, Plava, Andrijevice i ostalim, da se ozbiljno zainteresuju i posvete uzgoju ove kulture. Uz stručnu podršku diplomiranog agronoma, veoma je značajno da imaju u „Farmontu”, odnosno u Zemljoradničkoj zadruzi „Ekofrut” u Murini, dakle u njihovoj neposrednoj blizini, sigurnog otkupljivača njihove proizvodnje - navedeno je u obavještenju g. Momčila Popovića. Jedan od plodova takvog pristupa, naglašeno je ovom prilikom, bilo je i formiranje Udruženja proizvođača aronije Crne Gore, koje sada broji više od 20 članova na teritoriji Murine, Andrijevice i Plava, što sa drugim proizvođačima aronije iz ostalih krajeva Crne Gore, čini brojku blizu 50 proizvođača. Pomoćnica ministra za poljoprivredu i ribarstvo Danijela Stolica ocijenila je ovom prilikom da je ovo jedna od pozitivnih privatizacija u Crnoj Gori jer su obezbijeđeni sopstvena proizvodnja, zaokružen ciklus, ali i otkup od strane okolnih proizvođača. Ministarstvo poljoprivrede, navela je ona, ovakvim projektima pruža finansijsku pomoć i podršku.

Moćan resurs zdravlja Biotehnički institut Crne Gore je, na zahtjev „Farmonta”, izvršio odgovarajuća ispitivanja zemljišta u Murini, koja su pokazala da su osobine zemljišta, uz postojeći klimat, pored ostalih kultura, veoma pogodne za uzgoj aronije. Ova biljka (lat. Aronia melanocarpa) potiče iz Sjeverne Amerike, a kao veoma otporna na ekstremne vazdušne temperature našla je pogodno tle čak i u Sibiru. Sibirska aronija dobro podnosi hladnu zimu i mraz do - 45°C. Raste i obliku grma, ali može dostići visinu do 2 metra.

Ima bobičaste plodove ukusa malo oporijeg od borovnice. Aronija je visoko otporna biljka, pa je čak i ne treba štititi hemikalijama. Sibirska borovnica je, prije svega, moćan antioksidans. Korisna je kao preventiva protiv malignih oboljenja, a efikasno pročišćava organizam od štetnih materija, pa i teških metala. Od vitamina sadrži C, A, E, B2, B6, B9 i vrlo rijedak vitamin P. Sadrži gvožđe, kalcijum, kalijum, mangan, molibden, fosfor i jod. Pored pomoći u regulaciji akutnih zdravstvenih stanja kao što su glavobolje, povišenost krvnog pritiska, dijareja i sl., aronija može biti veoma dobar akter borbe protiv infekcija, te podstaći normalizaciju stanja štitne žlijezde, pankreasa, kardiovaskularnog sistema. Može pomoći u regulaciji dijabetesa, a korisna je i kao antiejdž (protiv starenja) namirnica. A. Radanović

47


ARONIJA Piše: Zoran Karadžić, Dipl. inž. prehr. tehnologije biljnih proizvoda, Stručni saradnik za ljekovito bilje i šumske plodove u Kompaniji FARMONT MP Aronija (lat. Aronia melanocarpa) potiče iz Sjeverne Amerike, odakle je prenesena u Evropu i gdje se danas uspješno gaji u većem broju zemalja, posebno u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, a od skoro se gaji i u Crnoj Gori. U narodu je poznata i pod nazivom sibirska aronija ili sibirska borovnica. To je listopadni grm, bujnog rasta, koji se orezivanjem može oblikovati u manje drvo. Svrstava se u grupu jagodičastog voća. Veoma je izdržljiva biljka, otporna na izuzetno niske temperature (prema nekim podacima, izdržava čak i - 47° C). Takođe, otporna je na insekte, gljivice, bakterije i viruse. Plod je mala bobica, tamnoljubičaste do crne boje, oporog i pomalo gorkog ukusa. Upravo od oporog ukusa ploda dolazi i engleski naziv „chokeberry”, što znači „opora bobica”. Aronija je istovremeno i hrana i lijek i zbog tih svojih svojstava prisvajaju je i proizvođači hrane i farmaceutska industrija kao „svoju” biljku. Bila je predmet mnogih naučnih studija, a privukla je posebnu pažnju naučnika zbog visokog sadržaja antioksidansa, pogotovo antocijana (koji su izuzetno jaki antioksidansi). Sadrži 1.480 mg ukupnih antocijana na 100 grama ploda, od čega je sadržaj proantocijanidina 664 mg na 100 grama. Obije ove vrijednosti među najvećim su ikad izmjerenim vrijednostima u biljkama do sad. Istraživanja vođena u Sjedinjenim Američkim Državama utvrdila su da aronija ima visoku vrijednost kapaciteta apsorpcije kiseoničnog radikala (antioksidativni kapacitet), tzv. ORAC (engl. Oxygen Radical Absorbance Capacity) vrijednost koja iznosi 16,062 µmol TE na 100g zrelih plodova, odnosno 16.062 ORAC jedinice, dok je poznato da je optimalna dnevna doza od 3.000 do 5.000 ORAC jedinica potrebna za adekvatnu antioksidativnu zaštitu ljudskog tkiva i plazme.

Zanimljivo je da su upravo plodovi aronije nakon katastrofe u Černobilu masovno korišćeni u ishrani bolesnika oboljelih od posljedica radijacije i često se koriste za detoksikaciju organizma.


Plodovi aronije su prava riznica vitamina i minerala: vitamin A (betakarotin), C (8-10 puta veća koncentracija nego u juĹžnom voću), E, B1, B2, B6, B9, E i veoma rijedak vitamin P, kao i kalijum, kalcijum, gvoŞđe, mangan, magnezijum, molibden, fosfor i posebno znaÄ?ajni jod. Zreli plodovi sadrĹže velike koliÄ?ine biofenola, tanina, katehina i već pomenutih antocijana. TakoÄ‘e, sadrĹže i voćni ĹĄećer sorbitol.

Ljekovita svojstva aronije jesu sljedeća: Krv i krvni sudovi - popravlja krvnu sliku i Ä?isti krv, poboljĹĄava cirkulaciju, smanjuje poviĹĄen krvni pritisak, smanjuje loĹĄ holesterol i reguliĹĄe ĹĄećer, povećava elastiÄ?nost krvih sudova (posebno je znaÄ?ajno za dijabetiÄ?are) i spreÄ?ava njihovo zaÄ?epljenje, spreÄ?ava aterosklerozu i smanjuje tegobe kod upaljenih i proĹĄirenih vena (flavonidi, vitamin P, proantocijanidin, biofenoli). Antikancerogeno dejstvo - u visokom procentu ubija maligne ćelije kod tumora mozga, pluća, debelog crijeva i jetre (cijanidin i proantocijanidin). Antioksidativna svojstva - spreÄ?ava stvaranje slobodnih radikala i degeneraciju zdravih ćelija u ljudskom tkivu i krvnoj plazmi, a time usporava i proces starenja organizma. (tanini, flavonidi, vitamin C, vitamin E). Glava - poboljĹĄava cirkulaciju krvi u krvnim Ĺžilama glave i pomaĹže kod glavobolje i migrene, zaustavlja razvoj ateroskleroze i stvara snaĹžnu zaĹĄtitu od pojave demencije i nastanka Alchajmerove bolesti (antocijani, vitamin P). Srce - smanjuje nivo visokog krvnog pritiska, vraća loĹĄ holesterol na prihvatljiv nivo i podstiÄ?e porast dobrog holesterola, omogućava brz oporavak nakon srÄ?anih i moĹždanih udara, regeneriĹĄe fino arterijsko miĹĄićno tkivo i povećava njihovu elastiÄ?nost, poboljĹĄava prokrvljenost miokarda podstiÄ?ući stvaranje nove mreĹže finih krvnih sudova poslije gubitka funkcije starih, stvara potpunu zaĹĄtitu od zaÄ?epljenja (antocijani, biofenoli, vitamin P). Urinarni trakt - lijeÄ?i urinarne infenkcije (5-10 puta efikasnije od kanadske brusnice) i upalu prostate (proantocijanidin). JaÄ?anje imuniteta - spreÄ?ava bakterijske i virusne infekcije kao ĹĄto su prehlada i grip (biofenoli, vitamin C). Endokrine Ĺžlijezde - poboljĹĄava luÄ?enje hormona i reguliĹĄe rad ĹĄtitne Ĺžlijezde, reguliĹĄe nivo ĹĄećera i hemoglobina u krvi, rad pankreasa i pomaĹže u lijeÄ?enju dijabetesa. SadrĹži rijedak voćni ĹĄećer SORBITOL Ä?ime pomaĹže dijetetsku ishranu (sorbitol, antocijani). Ĺ˝eludac - smiruje grÄ?eve i bolove Ĺželuca, smiruje upalu sluznice Ĺželuca, pomaĹže kod Ä?ira na Ĺželucu i poremećaj rada Ĺželuca usred nervoze i stresa (antocijani). Crijeva - smiruje grÄ?eve i bolove u crijevima, smiruje upalu sluznice crijeva i zaustavlja dijareju.

Jetra i ĹžuÄ? - poboljĹĄava rad jetre i izluÄ?ivanje ĹžuÄ?i, Ä?isti jetru od masnoće, regeneriĹĄe je i kod teĹĄkih oboljenja, lijeÄ?i i reguliĹĄe upalu ĹžuÄ?ne kese i ĹžuÄ?nih kanala, Ĺžuticu, ĹžuÄ?ni pesak i ĹžuÄ?ni kamen (fenoli, flavonidi). OÄ?i - poboljĹĄava vid, lijeÄ?i degenerativne promjene na makuli, ĹĄtiti oÄ?i od ultravioletnog zraÄ?enja, spreÄ?ava nastanak katarakte (antocijani, vitamin P, betakarotin). KoĹža - povećava elastiÄ?nost i znaÄ?ajno smanjuje prisustvo bora i strija, uklanja tamne fleke od sunca i ispucale kapilare, osvjeĹžava koĹžu, usporava starenje (vitamin E, betakarotin, flavonidi). ÄŒiťćenje organizma - vezuje teĹĄke metale i radioaktivne elemente u organizmu i omogućava njihovo izluÄ?ivanje, ĹĄto je od najveće koristi poslije izloĹženosti zraÄ?enju kod postoperativne terapije. ViĹĄestruko skraćuje vrijeme zarastanja rana i vrĹĄi njihovu dezinfekciju - ĹĄto je naroÄ?ito vaĹžno u postoperativnom periodu (biofenoli,vitamin P,C i E). Prema najnovijim istraĹživanjima, utvrÄ‘eno je da konzumiranje soka od aronije ili zrelih plodova aronije u trajanju od mjesec dana u potpunosti uklanja rizik od moĹždanog udara. Naravno, treba obratiti paĹžnju na dnevne koliÄ?ine aronije koje se unose u organizam. Dnevne koliÄ?ine aronije su sljedeće:  t4WKFäJQMPEPWJBSPOJKFNBLTJNVNHS  t4VĂ?FOJQMPEPWJBSPOJKFNBLTJNVNHS  t$JKFĂżFOJTPLBSPOJKFNBLTJNVNNM Na osnovu svega navedenog moĹže se zakljuÄ?iti da je aronija biljka budućnosti, i moĹže se koristiti kao dodatak ishrani, u preventivne i terapijske svrhe.

49


LJEKOVITOST A R G A N A Piše: Mr sci. ph. Ivana Gojković

Argania spinosa (lat.) jedna je od rijetkih vrsta drveća i raste samo u jugozapadnom dijelu Maroka. To „sveto drvo”, visoko 7-10 metara, zbog svojih izuzetnih osobina smatra se pravim marokanskim čudom. Dobro podnosi sušu i visoke temperature, do 50° C. Njegov životni vijek traje 150-200 godina. Ako na pojedinim regijama i izumre, nakon 7 godina može ponovo oživjeti i zato simbolizuje strpljivost i izdržljivost. Zbog snažnog korjenskog sistema sprečava erozije, pospješuje plodnost tla i usporava širenje pustinje. Hladnim cijeđenjem njegovih plodova dobija se arganovo ulje - poznato kao „tečno zlato”, koje ima sijaset ljekovitih svojstava. Još su Feničani trgovali marokanskim arganovim uljem. U međunarodnim dokumentima stablo arganije prvi put spominje poznati egipatski ljekar Ali Ibn Radouane, i to u XI vijeku, kada je trgovina medicinskim preparatima imala svjetovni karakter. 1867. godine prva marokanska delegacija učestvovala je na Međunarodnom sajmu u Parizu. Među odabranim proizvodima koji su bili predstavljeni, na prvom mjestu su bili arganovi plodovi, koji su, među tadašnjim posjetiocima sajma, pobudili veliko interesovanje i divljenje. 1998. godine UNESCO je stablo arganije proglasio svjetskom baštinom. Berbersko hladno cijeđeno arganovo ulje još uvijek se dobija na tradicionalan način. Za dobijanje jednog litra arganovog ulja potrebno je približno 16 časova ručnog rada i oko 42 kg

50


plodova. Pravo na sakupljanje plodova regulisano je zakonom i tradicijom starosjedilaca Maroka, Berbera. Proizvodnju ulja isključivo vrše berberske žene kojima je to način za postizanje emancipacije i samostalnosti. Fizički najzahtjevnija radnja u postupku tradicionalne proizvodnje arganovog ulja jeste razbijanje jezgara, najčešće uz pomoć dva kamena. Sjemenke se izdvajaju, blago proprže (u savremenoj proizvodnji za kozmetičku industriju najkvalitetnija ulja su od neprženih sjemenki argana), potom se u kamenim presama melju u pastu, uz dodatak male količine vode. Tako dobijena pasta ručno se cijedi, pa se na taj način odvija ekstrakcija ovog blagotvornog biljnog ulja. O tome koliko je ova biljka sveta i kakva svojstva posjeduje, govori i činjenica da je postala gotovo nezaobilazna komponenta u svijetu farmacije i kozmetologije. Tako danas na tržištu imamo u ponudi mnoge preparate za njegu kože i kose bazirane na ekstraktu ove ljekovite i svete biljke. Ipak, u matičnoj zemlji argana Maroku, ulje se koristi i u tradicionalnom liječenju, kao i u ishrani. Dodaje se prženim jelima i jelima kuvanim na pari ili pripremljenim na žaru. Lijepog je ukusa, zato se često koristi i kao sredstvo za poboljšanje ukusa hrane, ali i kao dobar izvor vitamina. Arganovo ulje sadrži više od 80 % jednostruko i višestruko nezasićenih masnih kisjelina koje blagotvorno djeluju na reumatske i kardiovaskularne bolesti, neutrališe slobodne radikale, štiti vezivna tkiva, podstiču djelovanje kiseonika. Visoki sadržaj vitamina E (dva puta više nego u maslinovom ulju) djeluje kao snažan antioksidant. Vitamin E je značajan, takođe, za razvoj i održavanje funkcije nervnog sistema i mišića. Međutim, kod nas je ova biljka uglavnom poznata po ljekovitim svojstvima koja ima na kožni sistem. Tako se koristi, zbog svog blagotvornog dejstva, za zaštitu kože, pomaže u zacjeljenju ekcematoznih promjena na koži, za postizanje lifting efekta (stoga česta komponenta u antiejdžing preparatima) i za sanaciju strija. Koristi se i u okviru primjene masaža, jer, shodno indijskom vjerovanju, smatra se da tijelu daje energiju i utiče na opšti zdravstveni status organizma. Takođe, pomaže u redukciji tjelesne mase, a ono što je vrlo interesantno jeste da ga koža tako lako i brzo upija i ne ostavlja nikakve masne tragove. Arganovo ulje podstiče regeneraciju hidrolipidnog sloja kože jer uspostavlja ravnotežu lipida i vode, štiti vezivno tkivo i na taj način sprečava sušenje kože i gubitak elastičnosti, što znači sprečavanje nastanka bora. Učinak protiv nastajanja bora povećava se zbog prisustva velike količine vitamina E (tokoferola). Korišćenjem prirodnog ulja argana željeni rezultati traju duže jer sami sastojci odgovaraju i vrlo su slični (ili isti) sastojcima koji se nalaze u hidrolipidnom sloju kože. Na taj način koži pružamo podršku da se i sama regeneriše. Arganovo ulje ne zapušuje pore i koža ga vrlo brzo upija, ne ostavljajući masan trag i regulišući prekomjerno lučenje sebuma. Koži pruža prirodnu zaštitu od štetnog UV zračenja, ne sprečavajući pri tome sintezu vitamina D. Smatra se da arganovo ulje pomaže u sanaciji sljedećih bolesti kože: psorijaza, ekcemi, dermatitis, oštećena koža (nakon operacija i opekotina). Arganovo ulje ne sadrži nikal, boje i mirise, pa je pogodno i za korisnike koji su skloni alergijama od mnogih kozmetičkih

proizvoda. Najznačajnija komponenta ovog ulja jesu oleinska i linoleinska kiselina, zahvaljujući čijem vrlo visokom procentu pomaže u podmirivanju dnevnih potreba organizma i regulaciji holesterola. S druge strane, značajno je prisustvo karotina i vitamina E, koje podstiče regeneraciju kože. Tradicionalno, ulje argana koristi se za tretman kože novorođenčadi. Kod nas na tržištu, u pojedinim apotekama, mogu se naći preparati na bazi hladno cijeđenog ulja argana, namijenjeni za tretmane: kože lica, za njegu kose, njegu noktiju, njegu kože tijela. Arganovo ulje za lice obično se upotrebljava dva puta dnevno, ujutro i uveče, tako što se poslije umivanja na vlažno lice nanese svega kap ili dvije ulja i umasira u kožu. Ovo ulje koži nadoknađuje vlagu, umiruje iritiranu kožu, pomaže u liječenju akni, ekcema, reguliše lučenje sebuma, smanjuje bore, regeneriše i podmlađuje kožu. Arganovo ulje za njegu kose nanosi se nakon pranja, na vlažnu kosu. Kosi vraća mekoću i prirodan sjaj, revitalizuje dlaku i pospješuje rast. Za oslobađanje od peruti potrebno ga je dva puta sedmično utrljati u korijen kose i ostaviti da djeluje preko noći. Za njegu krtih noktiju arganovo ulje se nanosi prije spavanja, na vlažne ruke. Za njegu kože tijela, poslije tuširanja utrljati arganovo ulje, koje će koži nadoknaditi vlagu i učiniti je nježnom i mekom. Ono što ovdje najviše fascinira jeste želja za opstankom koju ova biljka pokazuje uprkos teškim klimatskim uslovima pod kojima opstaje. Nešto što simbolizuje strpljivost i izdržljivost, može samo najbolje ponuditi čovjeku. U to nas uvjeravaju i medicina i brojna laboratorijska ispitivanja o ljekovitosti i efikasnosti ove biljke. Njen dar nama je neprikosnoven, a ono što mi možemo darovati sebi i našem organizmu neprocjenjivo je. Svako pravi sopstvene izbore onako kako misli da treba. Ljudske potrebe su različite. Ja sam sebe već dovoljno uvjerila da je arganovo ulje za njegu odličan izbor za mene. Nešto u šta čvrsto vjerujem. Jeste li vi izabrali?

51


POZNATI I ZDRAVLJE: Mr Igor Rakčević

UMJETNOST BALANSIRA EMOCIJE I OPLEMENJUJE Pri pomenu crnogorske savremene likovne scene nezaobilazno je ime priznatog grafičara Igora Rakčevića. Fakultet likovnih umjetnosti završio je na Cetinju, a magistarske studije u Beogradu. Rođeni Titograđanin, bio je predstavnik Srbije i Crne Gore na 51. bijenalu u Veneciji, a učestvovao je i na brojnim izložbama širom svijeta Kaselu, Parizu, Barseloni, Tokiju... Široj javnosti poznat je i kao čelni čovjek Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore (ULUCG). Za Medical govori o svom stvaralaštvu i energiji koja ga pokreće, a sa našim čitaocima podijelio je nekoliko tajni o zdravlju i pozitivnom pogledu na život. Izjave o teškom ili nezavidnom položaju umjetnika i umjetnosti u našoj zemlji skoro da su postale „opšte mjesto”. Hajde da čujemo i onu drugu stranu: zašto je lijepo biti umjetnik u Crnoj Gori? Iz istih razloga iz kojih je lijepo biti umjetnik i drugdje. Bavljenje umjetnošću je djelatnost koja balansira emocije, oplemenjuje. Umjetnik je osoba koja nanovo stvara, koja ni iz čega rađa nove svjetove. Na prvi pogled, umjetnost djeluje opuštajuće, ali svaka ozbiljna umjetnost znači i veliku odgovornost. Koliko se Vaš umjetnički izraz promijenio od prvih samostalnih koraka po izlasku sa Fakulteta likovnih umjetnosti do sada? Šta je uticalo na evoluciju stila ili izraza kod Vas? Umjetnički izraz je kao unutrašnji otisak, rodite se sa određenim. Naravno, kao i u životu, radeći na sebi postižete više. Eksperiment i odsustvo straha su ključni pojmovi u evoluciji izraza. Ne mislim da se kod mene puno promijenilo u samom poimanju umjetnosti, ali svakako jeste u umjetničkoj interpretaciji.

52

Još uvijek se mijenja i nadam se da će tako i nastaviti jer, čovjek do samog kraja stiče nova iskustva koja utiču na tok života, a u slučaju umjetnika i na umjetnički izraz.


Koje tehnike koristite, i koliko često eksperimentišete u umjetničkom izrazu? U kojim vidovima umjetnosti ste se sve oprobali? Ja sam po vokaciji grafički umjetnik, ali smatram da to ne treba da ograničava. Trenutno dovršavam ciklus radova rađen tehnikom stensila. To je stara grafička tehnika koju u savremenom kontekstu rado primjenjuju umjetnici grafita - ulični umjetnici. Na nekim od bitnih nastupa predstavljao sam se video radovima, instalacijama... Te vrste izraza pogodne su zato što reagujete brzo, u dahu, na neku spoljašnju ili pak unutrašnju provokaciju. Zato su mi drage i često ih primjenjujem, makar u formi zabilješke neke situacije ili stanja. Da li možete izdvojiti umjetničku kritiku ili priznanje na koje ste naročito ponosni ? Možda i onu koju biste rado zaboravili? Po cijenu da zvučim patetično - od brojnih oficijelnih priznanja draža su mi ona koja mi upute dragi ljudi. Što se loših iskustava tiče, sva se ona u nekoj životnoj sublimaciji pokažu jako dragocjenima, naravno, treba biti strpljiv. Odakle crpite inspiraciju? Nije zahvalno pitati umjetnika o njegovom izražaju, jer se tako njegov rad stavlja u sferu

trivijalnog ili svakodnevnog. Koje su to pak poruke koje šaljete kroz Vaš umjetnički rad? Smatram da umjetnik mora biti svjesni pripadnik, ako ne i hronolog društva. Moja inspiracija upravo i jeste u svemu što se dešava oko mene, u ravni moje unutrašnje interpretacije i odnosa prema društvu ili drugome. Ono što sada radim i što imate priliku da vidite na stranicama predstavlja omaž vremenu koje je, nadam se, za nama i ljudima - sudionicima istog. Šta je potrebno za uspjeh jednog umjetnika - talenat, rad, upornost ili...? Bez talenta i rada se ne može, uz to morate biti jako uporni, a ponekad ništa od toga ne pomaže. Šalu na stranu suštinsko pitanje je, u stvari, šta znači uspjeh jednog umjetnika ? Ipak, to je već pitanje za neku drugu priliku. Da li više volite samostalne ili kolektivne izložbe? Suštinski, ne volim nikakve izložbe, jer oduzimaju jako puno vremena i energije. Naravno, morate predstaviti publici to što radite, jer drugačije ne bi imalo smisla ni raditi. Projekti na kojima trenutno radite?

53


Pored ciklusa koji sam pomenuo i koji dovršavam, pronalazim novi izazov u jednom dugoročnom i liričnom projektu, ali to treba da sazri zajedno sa mnom.

Budući da ste grafičar i da često dolazite u kontakt i sa materijalima koji mogu biti štetni po zdravlje, da li imate neke svoje načine pomoću kojih se štitite prilikom rada?

Na čelu ste Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, koje već neko vrijeme funkcioniše kao nevladina organizacija. Kakav je Vaš stav o tome?

Konkretno - sok od cvekle i obavezni čaj od đumbira. Za preporuku svima, bez obzira na posao kojim se bave.

Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore je kompleksna struktura koja broji 420 članova i u sklopu kojeg funkcioniše Umjetnički paviljon, jedna od najznačajnijih galerija u Crnoj Gori. Status u kojem djelujemo već nekoliko godina jako je nepovoljan za nas jer nam daje mogućnost da samo jednom u toku godine konkurišemo za budžetska sredstva. Taj konkurs se odnosi isključivo na jednu programsku aktivnost, obično je to tradicionalna izložba. Sva sredstva koja se tiču materijalnih troškova funkcionisanja, kao što su plate i brojne režije, moramo obezbijediti iz drugih izvora, koji nijesu konstantni. Sve to jako komplikuje funkcionisanje i generalno pruža lošu sliku vezano za tretman likovne umjetnosti i umjetnika kod nas. Kako biste opisali crnogorsku likovnu scenu? Kao jako dinamičnu i kvalitetnu. Kao scenu koja tek treba da doživi punu afirmaciju u širim okvirima.

54

Zdravi stilovi života iz Vaše perspektive - slobodno vrijeme u prirodi, kampovanje, neki sport, zdrava ishrana...? Prvenstveno - izbjegavanje stresa kroz pozitivan stav o životu i što više aktivnog boravka u prirodi. Priroda kao inspiracija? Priroda mi nije direktna insiracija jer u toj opštoj harmoniji umjetnik poput mene nema što da doda ili oduzme, može samo da se divi i poštuje. Poruka čitaocima MEDICALA? Uživajte u svakom danu.

Sanda Ivanović


FIZIKALNA TERAPIJA DJEČJE ASTME

Piše: prof. dr sci. med. Zdravko N. Kadijević

U terapiji astmatičnog djeteta važno mjesto zauzima fizikalna terapija. Danas se smatra vitium artis sprovoditi dugotrajnu antiastmatičnu terapiju bez primjene fizikalne terapije. Osnovni cilj ove terapije jeste da, prije svega, pomogne normalni fizički razvoj djeteta u vezi sa postojećim maksimalnim mogućnostima, da se spriječi odnosno uspori napredovanje bolesti te, na kraju, i invaliditet koji ona ostavlja. Plan fizioterapeutskih postupaka strogo je individualan i za svako dijete se sistematski primjenjuje, u zavisnosti od faze u kojoj se bolest nalazi, kliničke slike i uzrasta djeteta. Metodi fizikalne terapije su: inhalaciona terapija (aerosol), položajna drenaža (posturalna), relaksacija, vježbe disanja i vježbe za poboljšanje opšte fizičke kondicije. Fizikalnu terapiju treba primjenjivati u najranijem uzrastu i u svim periodima bolesti. Prije početka sprovođenja ove terapije svako astmatično dijete treba obraditi kompletno klinički, rendgenski i laboratorijski.

brz i neposredan kontakt sa odgovarajućim receptorima u disajnim putevima.

A) Inhalaciona (aerosol) terapija

Položajna drenaža predstavlja fizički postupak za uklanjanje izlivenog i nakupljenog sekreta iz disajnih puteva, koji se nije mogao iskašljati i čije je zadržavanje štetno po organizam. Koristeći silu Zemljine teže i dodatne fizikalne postupke, oboljeli plućni segment postavi se na najviši položaj, tako da se sekret pokrenut svojom težinom sliva iz manjih disajnih puteva u veće, odakle se iskašljavanjem izbacuje iz organizma. Dreniranje se obavlja na prazan želudac, 2-4 puta dnevno, u zavisnosti od količine ekspektoracije. Drenaže traju 15-20 minuta, a zavise od količine sekreta i tolerancije bolesnika. Najčešće se primjenjuje metoda 4 puta po 15 minuta. Bolesnik

U savremenoj dječjoj pulmologiji inhalaciona (lat. inhalation, -onis udisanje) primjena ljekova sve više se primjenjuje; smatra se najprirodnijim i najbezbjednijim načinom liječenja. Velike su prednosti primjene ljekova inhalacionim putem u odnosu na peroralni i parenteralni. One se zasnivaju na činjenici da pluća predstavljaju veliku respiratornu površinu (površina pluća kod odrasle osobe iznosi oko 400 m2 - kao neko igralište), dobro vaskularizovanu, na kojoj je inhaliranom lijeku omogućen

Ovakvim načinom liječenja izbjegava se veliki i zaobilazni put kroz cijeli organizam i mnoge prepreke koje lijek mora proći kod peroralne i parenteralne primjene. Tako, na primjer, ako se lijek daje na usta (peroralno), on mora preko crijeva, putem krvi, da stigne do bronhijalnog stabla, a to je „okolo i naokolo”, pa su potrebne daleko veće doze. Time su i neželjena toksična dejstva češća, a vrijeme započinjanja dejstva duže. Danas se putem inhalacije najčešće primjenjuju sledeće grupe ljekova: adrenergici (agonisti ß2 receptora), antiholinergici (inhibitori holinergijskih receptora), bronhoprotektivni ljekovi, kortikosteroidi, sekretolitici, fungicidi i antibiotici. B) Položajna (posturalna) drenaža

55


leži po 15 minuta na leđima, zatim na stomaku i lijevom i desnom boku. Pored postavljanja bolesnika u odgovarajući drenažni položaj, u svrhu eliminacije sekreta koriste se i drugi fizikalni postupci, kao npr. perkusije, vibracije i drugi: - Perkusije, ili laki udarci šakom postavljenom u obliku kupice (fleksijom u metakarpofalangealnom zglobu) po grudnom košu. Impulsi koji se tom prilikom stvaraju prenose se preko zida grudnog koša, iznad segmenta koji se drenira, do zidova bronha i potpomažu odljepljivanju i pokretanju sekreta ka traheji, odakle će biti iskašljan. - Vibracije se rade ručno ili aparatom za vibracionu masažu (vibromaserom), preko gole kože, u trajanju od 2 minuta. - Stezanje grudnog koša, radi pokretanja bronhogenog sekreta prema guši, i podsticanje na kašalj.

Slika 1. Drenaža prednjeg segmenta gornjeg desnog lobusa bolesnik u sjedećem položaju nagnut unatrag

C) Relaksacija Pod relaksacijom (lat. relaxation, -onis opuštanje) podrazumijeva se potpuno fizičko i psihičko opuštanje. Relaksacija se zasniva na činjenici da se iz relaksiranih perifernih mišića putem neurovegetativnog sistema prenose aferentni impulsi (lat. aferens, -entis aferentan, dovodni) na unutrašnje organe i psihu. Tako, ako imamo stanje bronhoopstrukcije, može doći do bronhodilatacije. Relaksacija se sprovodi uglavnom u bolesničkoj sobi ili u salama sa odgovarajućom mikroklimom, zaštićenim od uticaja spoljne sredine. Bolesnici se najbolje relaksiraju u ležećem položaju, sa lako savijenim koljenima i malim jastukom pod glavom i koljenima. U svakodnevnoj pedijatrijskoj praksi najčešće se koristi Šulcova modifikovana Jakobsonova metoda za djecu, kojom se djelovi tijela opuštaju po sledećem rasporedu: šaka, podlaktica, nadlaktica, vrat, lice, leđa, grudni koš, stomak, karlica, natkoljenica, potkoljenica, stopalo. Relaksacija se, po pravilu, sprovodi 2 puta dnevno, pojedinačno ili grupno, u trajanju 20 do 30 minuta.

Slika 2. Drenaža srednjeg lobusa bolesnik u lijevom laterodorzalnom dekubitisu, noge na 35 cm iznad glave

Slika 3. Drenaža apikalnog segmenta donjeg desnog lobusa: bolesnik u lijevom ventrolateralnom dekubitusu noge na 35 cm iznad glave

D) Vježbe disanja Opšte je poznato da vježbe disanja omogućuju ne samo dobru ćelijsku snabdjevenost kiseonikom, već istovremeno provociraju stvaranje većih količina serotonina i drugih neurotransmitera u mozgu, što se klinički manifestuje nizom psihičkih funkcija u smislu poboljšanja raspoloženja. Primjenom vježbi disanja, bolesnik je u stanju da ispravi nepravilan način disanja, mobiliše zidove grudnog koša, jača disajnu muskulaturu i uspostavi normalno disanje.

Slika 4.Drenaža stražnjeg segmenta donjeg desnog lobusa: bolesnik u lijevom lateroventralnom dekubitusu, noge na 45 cm iznad glave

Glavni ciljevi vježbi disanja su: - Povećanje ventilacije pluća, - Smanjenje utroška energije potrebnog za disanje, - Smanjenje ili sprečavanje napada bronhoopstrukcije, uklanjanje bronhogenog sekreta, - Sprečavanje deformiteta grudnog koša i kičmenog stuba i korekcija već postojećih, - Povećanje pokretljivosti grudnog koša,

56

Slika 5. Drenaža traheje: bolesnik u ventralnom dekubitusu, glava na 45 cm ispod nogu


- Smanjenje bola, - Istiskivanje tečnosti iz pleuralnih prostora i sprečavanje nastanka pleuralnih adhezija, - Osposobljavanje bolesnika za normalan život u skladu sa postojećim maksimalnim mogućnostima. Vježbe disanja izvode se pojedinačno ili grupno, na čistom vazduhu ili u čistim prostorijama. One se najčešće izvode 2 puta dnevno, najbolje ujutro i uveče, u početku u trajanju 5 minuta. Postepeno ih treba povećavati do pola sata trajanja, a kasnije i duže, u zavisnosti od tolerancije bolesnika. Disajne vježbe naprije se izvode u ležećem položaju, na leđima, na stomaku, na boku, sjedećem položaju „turskog sjeda”, četvoronožnom i na kraju stojećem položaju. Osnovni princip tokom izvođenja vježbi jeste da sve pokrete u smislu ekstenzije prati dubok udah, a pokrete fleksije izdah. Svaka vježba se ponavlja 10 puta. Uslovi za sprovođenje disajnih vježbi jesu dobra relaksacija bolesnika i prohodnost disajnih puteva. Vježbe disanja izvode se u kliničkoj remisiji astmatičnog bolesnika. Kontraindikacije za izvođenje vježbi disanja jesu: akutni napadi astme, akutne infektivne bolesti, febrilna stanja i oboljenja praćena anemijom.

Slika 6. Drenaža stražnjeg segmenta gornjeg lobusa: bolesnik u sjedečem položaju, nagnut naprijed

E) Vježbe za poboljšanje opšte fizičke kondicije U cilju jačanja disajne muskulature i podizanja opšte fizičke kondicije u fazi kliničke remisije bolesti sprovode se i dopunske vježbe, kao na primjer: plivanje, šetnje, vožnje biciklom, vježbe na švedskim ljestvama i druge. Ove vježbe se sprovode strogo individualno, prema fizičkim mogućnostima bolesnika, bez takmičarskog karaktera. Odmah na početku astmatičnog napada dijete treba umiriti (psihička relaksacija - otkloniti strah od gušenja) i postaviti u položaj koji mu omogućuje najlakše disanje, zavisno od uzrasta i težine napada. U praksi se pokazao najboljim ležeći položaj na leđima ili boku, u kom su laktovi oslonjeni na pod, a ramena na jastuk. Nerijetko se primjenjuje i sjedeći položaj u fotelji ili stolici, pri kom su laktovi oslonjeni na jastuke odnosno koljena. Bolesnici se ponekad prijatno osjećaju i u stojećem položaju, oslonjeni na otvoreni prozor. Osnovni cilj medikamentne terapije akutnog napada astme jeste otklanjanje spazma glatke muskulature bronha, smanjenje edema mukoze bronha i eliminacija sekreta iz disajnih puteva. U tu svrhu se putem inhalacije, per os ili parenteralno daju selektivni ß2 agonisti, na primjer salbutamol. Tokom astmatičnog napada dijete gubi velike količine tečnosti, preko pluća, znoja, povraćanja, a slabo ih unosi preko usta, te mu je potrebna rehidromineralizacija per os ili intravenski. Ako bolesnik ne povraća, savjetuje mu se da pije što više tečnosti, po mogućstvu mineralne vode, u početku u dozi od 20 ml na kilogram tjelesne težine (najprije istisnuti mjehuriće iz nje). Poslije postavljanja bolesnika u položaj koji mu omogućuje najlakše disanje, inhalacije ß2 agonistima ili mukoliticima, sprovodi se položajna drenaža a zatim relaksacija. Vježbe relaksacije uvod su u vježbe disanja. Brojni domaći i strani autori: Dragačevac (1982), Jeftić, (2001), Bekić, (2007), savjetuju sledeće oblike vježbi disanja kod bolesnika oboljelih od astme:

Slika 7. Drenaža lingule: bolesnik u dorzolateralnom desnom dekubitisu, noge na 35cm iznad glave

Slika 8. Drenaža apikalnog segmenta lijevog donjeg lobusa: bolesnik u desnom ventrolateralnom dekubitisu, noge na 35 cm iznad glave

a) Dijafragmalno (disanje prečagom) i donje kostalno disanje sa dubokim inspirijumom i laganim ekspirijumom, odnos inspirijum-ekspirijum 1 : 2. (Primjenjuje se u svim fazama oboljenja.) b) U akutnom napadu astme primjenjuje se kontrolisano disanje sa relaksiranim - opuštenim i inspirijumom i ekspirijumom. c) Disanje sa dubokim inspirijumom i forsiranim ekspirijumom (primjenjuje se samo pri položajnoj drenaži).

57


Udruženje fizioterapeuta Crne Gore

U SUSRET PLANIRANIM

AKTIVNOSTIMA Udruženje fizioterapeuta Crne Gore osnovano je 20. aprila 2013. godine, kao strukovna organizacija fizioterapeuta. Udruženje čine samo zdravstveni radnici koji imaju završenu stručnu kvalifikaciju: specijalista primijenjene fizioterapije (Spec. App), bečelor primijenjene fizioterapije (BApp), viši fizioterapeut i srednji fizioterapeut (fizioterapeutski tehničar). Ciljevi Udruženja su: 1. Zaštita interesa fizioterapeuta, 2. Poboljšanje statusa fizioterapeuta, 3. Učlanjenje u Svjetsku i Evropsku konfederaciju za fizikalnu terapiju (WCPT, ER-WCPT), 4. Podsticanje visokih standarda obrazovanja i standarda fizikalne terapije, 5. Podsticanje naučno-istraživačkog rada, 6. Podsticanje komunikacije i razmjene informacija među fizioterapeutima, 7. Organizovanje kongresa i ostalih stručnih okupljanja, 8. Predstavljanje fizikalne terapije stručnoj i široj javnosti, 9. Iniciranje i učestvovanje u javnim raspravama od uticaja na zdravlje populacije,

58

10. Saradnja sa nacionalnim i internacionalnim organizacijama, 11. Preuzimanje svih zakonskih akata neophodnih za razvoj Udruženja, 12. Razvijanje administrativnog sistema. S obzirom na trendove u oblasti zdravlja kod nas i u svijetu, potrebe za fizioterapeutima postaju sve veće. Fizioterapeuti u svom radu koriste fizikalne metode u cilju unapređenja, održavanja i uspostavljanja zdravlja i funkcionisanja ljudi sa različitim potrebama i problemima nastalim usljed bolesti, povreda, starenja i neaktivnosti. U svom radu fizioterapeut pokazuje znanje i vještine, sposobnost komunikacije, senzibilnost, toleranciju i sposobnost rada u timu. Raznovrsnost korisnika fizioterapije i uslova u kojima radi fizioterapeut čine ovu profesiju podsticajnom i nude mogućnosti za razvoj karijere. Fizioterapeuti svojim znanjem iz različitih nauka pomažu pacijentima sa neurološkim, reumatskim, kardiološkim, respiratornim, ginekološkim i drugim problemima. Fizioterapeutsku djelatnost mogu pružiti samo lica sa stečenom stručnom kvalifikacijom: specijalista primijenjene fizioterapije, bečelor primijenjene fizioterapije, viši fizioterapeut i srednji fizioterapeut


8. septembar - praznik fizioterapeuta

Krsto Kovačević

(fizioterapeutski tehničar). Organizacija našeg udruženja zasniva se na opštinskim i regionalnim odborima, tako da svaki grad u Crnoj Gori ima svoj opštinski odbor, a predstavnici timova iz više gradova čine Regionalni odbor.

Međunarodni dan fizioterapeuta obilježava se 8. septembra. Ta praksa uvedena je od 1951. godine, u više od 100 zemalja svijeta, sa ciljem skretanja pažnje javnosti na rad fizioterapeuta i njihov doprinos zdravlju ljudi. Tog dana će, kako je predviđeno za ovu godinu, u Herceg Novom, Kotoru, Baru, Podgorici, Danilovgradu i Bijelom Polju aktivnosti obilježavanja praznika početi u 11 h, a fizioterapeuti će građanima omogućiti preventivne procjene, savjetovaće ih kako da vježbaju, promovisaće zdrave stilove života i dijeliti promotivni materijal o fizioterapeutskoj djelatnosti. Akcija se odvija pod sloganom „Pokretom do zdravlja”, koji će ubuduće svake godine, 8. septembra, biti simbol za naš dan. Mjesto održavanja posebno po gradovima: Herceg Novi - na Škveru i u Igalu kod Omladinskog parka; Kotor - Stari grad; Bar - Trg Jovana Vladimira; Podgorica - Trg Republike; Danilovgrad - Trg golootočkih žrtava; Bijelo Polje - kod Spomenika.

Krsto Kovačević, spec. fizijatar Predsjednik Udruženja fizioterapeuta Crne Gore, +382 67 825 616 www.fizioterapeuti.me


ORALNE KOMPLIKACIJE ZRAČNE TERAPIJE GLAVE I VRATA

Piše: dr stomat. Julija Rašović, ordinacija Apolonia, Podgorica

Šta očekivati i kako liječiti? Radio- i hemioterapija oblici su tarapije koji se primjenjuju u tretiranju karcinoma bilo koje regije, pa tako i oblasti glave i vrata. Sprovode se po određenim protokolima i spadaju u agresivni oblik liječenja, koji, pored oboljelih ćelija kojima su namijenjeni, utiču i na zdrave ćelije, izazivajući oštećenja različitog stepena. Tkiva u organizmu grubo se mogu podijeliti na radiorezistentna, odnosno tkiva otporna na zračenje: koštano, mišićno i hrskavičavo tkivo, bubrezi i jetra, i radiosenzitivna tkiva - tkiva osjetljiva na zračenje, u koja, pored koštane srži, reproduktivnih organa i očnog sočiva spada i mukoza - sluzokoža. Ovo se, naravno, odnosi i na sluzokožu usne duplje, pa treba očekivati određene promjene, prepoznati ih i adekvatno tretirati. Očekivane komplikacije zračne terapije glave i vrata su:

Mukozitis Mukozitis je zapaljenje sluzokože i predstavlja vrlo čestu komplikaciju zračne terapije. Kod pacijenata na hemio- i radioterapiji karcinoma glave i vrata, zapaljenje oralne sluznice očekivano je u više od 95% slučajeva. U početnim fazama manifestuje se

60


oni postaju patogeni i dovode do manifestnog oboljenja. To se dešava kao posljedica zračne i hemioterapije, tj. kao posljedica pada imuniteta, prisustva određenih oboljenja: kao što je dijabetes, primjene antibiotske terapije, terapije kortikosteroidima ili upotrebe oralnih kontraceptiva. Kandidijaza se karakteriše bijelim naslagama na jeziku i sluzokoži usne duplje, koje se u početku lako skidaju, pri čemu se poslije nekoliko časova stvaraju nove. U hroničnoj fazi naslage izostaju, a javlja se crvenilo sluzokože, bol, pečenje, žarenje, poremećaj ukusa i smanjena tolerancija na određenu vrstu hrane.

Krvarenje Razlog krvarenja poslije minimalnih i beznačajnih trauma jeste smanjeni broj trombocita (trombocitopenija), što nastaje usljed primjene zračne terapije. Krvarenja ovog tipa nisu rijetkost, a mogu se javiti u vidu sitnih tačkastih krvarenja sluznice, krvarenja gingive ili purpura palatinalne mukoze. Ova komplikacija se može znatno ublažiti adekvatnim održavanjem oralne higijene.

Kserostomija (suvoća usta)

pojavom bola i crvenila, a kasnije i pojavom ulceracija (ranica). Takođe, funkcija žvakanja, govora i gutanja otežana je i narušena.

Sekundarne infekcije Sekundarna infekcija definiše se kao infekcija do koje dolazi za vrijeme ili neposredno nakon liječenja neke druge infekcije. Najčešće je posljedica samog liječenja, zbog slabljenja imunološkog sistema. Tokom terapije karcinoma moguće je nadovezivanje gljivičnih, bakterijskih i virusnih infekcija. Od gljivičnih infekcija najznačajnija je Candida albicans (lat.), koja se javlja kod oko 80% pacijenata nakon sprovođenja zračne i hemioterapije. Kandida normalno nastanjuje čovjekov organizam i ne stvara nikakve tegobe, ali pod određenim okolnostima pri kojim dolazi do pada kisjelosti pljuvačke, nastaje ubrzano razmnožavanje ovih mikroorganizama, povećanje njihovog broja,

Kserostomija nastaje kao posljedica oštećenja žljezdanog tkiva (parenhima i acinusa) velikih i malih pljuvačnih žlijezda, kao i hronične inflamacije. To za posljedicu ima smanjenje količine izlučene pljuvačke. Nakon prve sedmice primjene zračenja salivacija je redukovana za 50-60 %, pa ukoliko je protok nestimulisane pljuvačke manji od 0,2 ml/min, može da se dijagnostikuje kserostomija. Pored toga što je smanjena količina pljuvačke, promijenjen joj je i kvalitet: mukoznija je, gušća, ljepljivija, promijenjen joj je puferski kapacitet i smanjena mogućnost remineralizacije. Kao posljedice kserostomije javljaju se suvoća i atrofija sluzokože, često sa deskvamacijom epitela i ulceracijama. Takođe, javljaju se i promjene na jeziku: u vidu blagog otoka, kao i osjećaj pečenja u ustima. Sve ovo dovodi do poremećaja funkcije žvakanja, gutanja i govora i onemogućava nošenje proteza.

Radijacioni karijes Ovu komplikaciju treba pomenuti u kontekstu suvoće usta jer predstavlja direktnu posljedicu smanjene količine

61


pljuvaÄ?ke, usljed Ä?ega izostaje samoÄ?iťćenje i remineralizacija. TakoÄ‘e, tome znaÄ?ajno doprinose i promjene u oralnoj flori i loĹĄa oralna higijena.

Kako sprijeÄ?iti i tretirati? Prije poÄ?etka ove vrste terapije, preporuÄ?ljivo je obratiti se svom stomatologu, kako biste se konsultovali i eventualno preduzeli odgovarajuće preventivne mjere. U terapiji ove vrste komplikacija koriste se razliÄ?iti antiseptiÄ?ni rastvori za ispiranje usta, koji smanjuju broj mikroorganizama, a samim tim i mogućnost nastanka infekcije. Veoma je znaÄ?ajno i odrĹžavanje dobre oralne higijene (ultra mekim i interdentalnim Ä?etkicama), naroÄ?ito kod pacijenata kod kojih je izraĹženo krvarenje gingive ili sluzokoĹže.

U sluÄ?aju samog zapaljenja sluzokoĹže, savjetuje se izbjegavanje tvrde i grube hrane, kao i ishrana namirnicama bogatim vitaminima i proteinima, izbjegavanje konzumiranja alkohola i duvana kao i gaziranih napitaka i zaslaÄ‘ivaÄ?a. U terapiji kserostomije, pored navedenih procedura, pomaĹže i pojaÄ?an unos vode i drugih teÄ?nosti u organizam, izbjegavanje konzumacije kafe i Ä?ajeva sa kofeinom, kao i ljute i zaÄ?injene hrane. Konzumiranje kisjelih bombona, Ĺžvakaćih guma bez ĹĄećera i dvopeka pomaĹže pojaÄ?anom luÄ?enju pljuvaÄ?ke i poboljĹĄanju osjećaja u ustima. VaĹĄe zube stomatolog moĹže dodatno zaĹĄtititi uklanjanjem tvrdih i mekih naslaga, fluorizacijom i zalivanjem fisura. TakoÄ‘e, on Vas moĹže savjetovati o pravilnom odrĹžavanju oralne higijene i upotrebi interdentalnih Ä?etkica i teÄ?nosti za ispiranje usta.

Treba znati da se navedene komplikacije mogu sprijeÄ?iti, ublaĹžiti ili lijeÄ?iti. To se najbolje postiĹže pravovremenom posjetom i konsultovanjem sa VaĹĄim stomatologom.

/2$).!#)*!:!/0Æ4534/-!4/,/')*5)/2!,.5()252')*5

APOLONIA

APOLONIA P O D G O R I C A

TridesetogodiĹĄnje iskustvo i profesionalan pristup pacijentima omogućava primjenu savremenih procedura iz svih oblasti stomatologije, uz primjenu dijagnostike i materijala koji prate svjetske standarde. t03"-/")*363(*+"**.1-"/50-0(*+" t&45&54,"450."50-0(*+" t.0#*-/"*'*,4/"1305&5*," t0350%0/$*+" t,0/;&37"5*7/"450."50-0(*+" t1"30%0/50-0(*+" t%+&ĆŽ*+"450."50-0(*+" t%*(*5"-/"3"%*0(3"'*+" Kao potpuno NOVU proceduru nudimo Vam i primjenu CGF-a (Concentrate Grow Factor) kojom na licu mjesta izdvajamo derivate iz Vase krvi i aplikujemo ih direktno na mjesto intervencije Ä?ime se:  tUbrzava zarastanje tkiva  tSmanjuje mogućnost infekcije i bola  tOnemogućava pojava alergijskih reakcija

Ugradnja najpoznatijih svjetskih implantata

Mini implantati za stabilizaciju proteze

0ODGORICAs.JEGOĂ?EVAs4EL    % MAILORDAPOLONIA T COMME

Digitalni rentgen aparat


TEHNOHIRURGIJA Nastavak teksta iz prošlog broja

Piše: dr Nikola Fatić, specijalizant vaskularne hirurgije, Centar za vaskularnu i endokrinu hirurgiju KCCG

Hirurgija navođena slikom (image guided surgery – IGS)

Procedura hirurgije vođene slikom sastoji se od nekoliko faza: modeliranje pacijenta, planiranje operacije, simulacija operacije, izvršavanje operacije, održavanje postoperativne dokumentacije. U većini slučajeva IGS sistemi ne obezbeđuju sve navedene servise, ali oni jesu neophodni za jedan cjelovit sistem.

Planiranje je proces tokom koga hirurg planira operaciju, koristeći model dobijen u prethodnoj fazi. Kao što smo već napomenuli, ovaj model je obično trodimenzionalan, što omogućava dobru vidljivost i verodostojnost. Tokom ove faze hirurg prvo ispituje slike, tražeći neki trag obolenja. Kada se on pronađe, uobičajeno se vrši neka vrsta merenja, na primer, veličina tumora. Sistem treba da obezbedi ovo merenje, koje mora biti veoma precizno. Nakon kompletne opservacije, prelazi se na korak planiranja. Hirurg mora imati na raspolaganju simulatore koji oponašaju hirurške instrumente i njihov uticaj na ljudsko tkivo. Sistem je zadužen da pruži povratnu spregu koja će biti što bliža realnoj situaciji. Što se tiče planiranja, inteligentni sistemi mogu se opremiti mehanizmima učanja. U nekim slučajevima, moguće je vršiti planiranje i u toku same operacije, u zavisnosti od njenog toka.

Modeliranje

Operacija

Pod terminom modeliranje pacijenta smatra se kreiranje cjelokupne slike pacijenta, ili barem onog dela koji je od interesa za operaciju. Prvi korak je dobijanje svih neophodnih slika. Zatim se pomoću ovih 2D slika pravi 3D model ciljnog dela tela, npr. kolena. Model mora biti jasan i precizan, kao i lak za upotrebu od strane hirurga. Inteligentni sistemi za modelovanje ne daju samo obične slike, već i njihovu segmentaciju sa objašnjenjima. Na primer, inteligentni sistem za onkološku primjenu morao bi da prepozna tumor sa CT ili MRI slika. Takođe, moguće je implementirati i proces učenja. Na primer, moguće je napraviti takav softverski sistem koji bi tokom rada naučio od hirurga šta je tumor, a šta nije. Tako bi računar ušao u višegodišnji proces učenja. Modeliranje se obično vrši pred samu operaciju. Ponekad je veoma važno modelirati i dio tijla za vrijeme operacije, jer se neki bitan detalj može tokom nje promeniti.

U većini slučajeva, sama operacija vrši se pomoću klasičnih instrumenata i alata. Međutim, IGS sistemi mogu biti opremljeni i dodatnim robotskim uređajima. Robotski sistemi mogu se koristiti za izvršavanje operacije na osnovu slika dobijenih prije i za vrijeme operacije. Danas ovakvi roboti vrše samo najjednostavnije zadatke. Planiranje takvih intervencija je, u većini slučajeva, intraoperativno.

IGS je procedura pri kojoj hirurg radi direktno na pacijentu, koristeći slike koje mu se tokom operacije prikazuju na ekranu. Te slike mogu biti preoperativne, intraoperativne, kao i slike iz anatomskih atlasa. Glavna prednost primene IGS je minimalna invazivna hirurgija.

IGS procedura

64

Planiranje i simulacija

Dokumentacija Pošto je IGS sistem uključen u sve faze procesa hirurške intervencije, on je u stanju da sam prikupi neophodne podatke. Oni su bitni za bolničku dokumentaciju i proces rehabilitacije pacijenta. Ovi podaci se mogu distribuirati putem Interneta i tako staviti na raspolaganje u edukativne svrhe.


Sistemski zahtjevi Da bi se napravio uspešan IGS sistem, moraju se zadovoljiti izvesni hardverski i softverski zahtevi. Oni su uglavnom povezani sa akvizicijom slike, njenom obradom i prepoznavanjem. Danas se uglavnom koriste sledeći sistemi za dobijanje slika: CT (computer tomography), MRI (magnetic resonance imaging) i PET (postiron emission tomography). CT slike uglavnom pokazuju “čvrstu” strukturu tela, na primer, koštanu strukturu. MRI se koristi za snimanje mekih tkiva unutar tela. Nasuprot CT i MRI tehnikama koje se koriste za snimanje strukture tela, PET se koristi za snimanje procesa unutar tela, na primer toka krvi. Sve ove slike se uglavnom snimaju pre operacije. Za intraoperativno snimanje obično se koriste optičke kamere i instrument čija se pozicija može pratiti. Pomoću optičke kamere snimaju se slike u realnom vremenu tokom operacije. Kamera se nalazi u operacionoj sali i dobija signale od specijalnih hirurških instrumenata koji su opremljeni diodama (LED). Tokom operacije, kamera prima te signale i šalje ih računaru koji ih dalje obrađuje. Signali se primaju i sa instrumenta (njegova pozicija) i sa pacijenta (delovi anatomije). Softverski sistem za obradu slike mora biti precizan, sposoban da prepozna važne delove slike, ali i dovoljno jednostavan da bi ga hirurzi mogli upotrebljavati tokom pripreme i same operacije.[8]

TELE-HIRURGIJA Riječ telehirurgija potiče od grčke riječi tele što znači -daljina, na daljinu, i grčke riječi cheirougica koja označava termin - raditi rukama, manuelno, ručno. Postupak kojim hirurg operiše na daljinu, koristeći hightech opremu i predoperativne, kao i slike pacijenta za vreme operacije, naziva se telehirurgija. Uz određenu opremu i kontrolu robotskih sistema, hirurg može da radi sa bilo koje udaljenosti.

Tako je 2001. izvršena prva prekookeanska telehirurška intervencija, poznata po nazivom Projekat Lindberg.Tim hirurga, predvodjen Prof.dr. Žak Maresk-om , direktorom Evropskog institute za Telehirurgiju ( Prof.Dr. Jacques Marescaux, director of the European Institute of Telesurgery), i tim indženjera na čelu sa Moži Godosijem iz Francuskog Telekoma (Moji Ghodoussi, project manager at Computer Motions, Inc.; and communication experts from France Télécom) se nalazio u Njujorku, dok je 68 godišnja pacijentkinja bila u Strazburu u Francuskoj. Iako udaljen od pacijenta nekoliko hiljada kilometara, hirurg je mogao da vrši intervenciju holescitektonije (cholecistectomiae ) precizno i pouzdano. Robotski sistem Zeus primao je komande od hirurškog tima i pretvarao ih u pokrete hirurških alata koji su radili na pacijentu. Slike pacijenta, dobijene pomoću digitalne kamere i endoskopa, slale su se medicinskom timu u Njujorku.Sigurnost operacije bila je omogućena minimalnim kašnnjenjem informacija manjim od 150 ms. Zeus sa tri ruke je nastavak Aesopovih ruku koje su kontrolisale hirurške instrumente. Dodatkom mikrozgloba, Zeusu je omogućeno da drži 28 različitih hirurških instrumenata. Zeus sadrži robotske ruke koje oponašaju standardnu hiruršku opremu i monitor sa slikom operacionog polja. Robot omogućava hirurgu da operiše pacijenta koristeći nešto poput džojstika, što prevodi pokrete ruku hirurga u precizne mikropokrete unutar tela pacijenta. Na primer, pokret hirurga od 1 cm je 1 mm pokreta ruke robota. Zeus, takođe, umanjuje drhtanje ruke, kao i drugi roboti, i znatno uvećava okretnost ruku hirurga. Najzastupljeniji robot u hirurgiji danas je sistem da Vinci. Četiri glavne komponente su: radna stanica hirurga, robot koji radi na tijelu pacijenta, vrhunski 3D sistem za prikaz slika i specijalni dodatak Endowrist. U sistemu da Vinci hirurg kontroliše robota rukama, a sistem za snimanje nogama. Ruke robota su te koje direktno dodiruju pacijenta. Robot sadrži dve ili tri ruke za instrumente i jednu za endoskop. Godine 2003. dodata je i četvrta ruka koja obezbeđuje manipulisanje dodatnim instrumentima pri kompleksnim procedurama

SISTEM DA VINCI [10]

65


i otklanja potrebu za medicinskom sestrom. Endoskopska ruka obezbeđuje unapređene 3D slike. Uvećane real time slike u visokoj rezoluciji, koje pokazuju unutrašnjost pacijenta, obezbeđuju veliku prednost nad klasičnom procedurom. Sistem prikazuje pozicije instrumenata u preko 1000 frejmova u sekundi i filtrira svaku sliku kroz video procesor koji eliminiše pozadinski šum. Endoskop je programiran da reguliše temperaturu tako da se automatski izbegava zamagljivanje tokom operacije. Takođe, omogućeno je brzo smenjivanje slika putem pedale. Poseban deo, Endowrist, jeste dodatak sa instrumentima koji omogućava još bolje simuliranje ljudskih pokreta. Svaki instrument ima svoju funkciju, a prelaz sa jednog na drugi vrši se jednostavnim i brzim otpuštanjem ručke na svakoj od ruku robota. Uređaj memoriše poziciju ruke robota pre nego što je instrument zamenjen tako da druga, sa novim instrumentom, može da se podesi na tačno istu poziciju kao prva. Instrumenti u rukama robota mogu da rotiraju ceo krug, a hirurg može da kontroliše i snagu pokreta. Obično se ugljendioksid pumpa u telo kroz šupljinu, da bi se napravilo više mesta za pokretanje ruku robota. High-tech prijatelj hirurga je i Hermes, robotski sistem koji služi za povezivanje svih inteligentnih uređaja u operacionoj sali. To je zapravo centralizovana mrežna platforma kreirana da kontroliše brojne uređaje, kojom upravljaju hirurzi glasom.[1] [3] [8]

BUDUĆNOST TEHNO HIRURGIJE Internacionalni tim naučnika razvija prvog mikrorobota za upotrebu u medicini, koji će biti širok koliko dve ljudske dlake i moći će da pliva kroz arterije. Veliki izazov nauke je stvaranje mikrorobota koji može da putuje kroz kičmeni kanal. Radi se na uređaju od 250 mikrometara koji treba da prenese slike i isporuči mikroskopske supstance u delove tela koji su van domašaja sadašnje tehnologije. Maleni robot će biti ubačen u tijelo pomoću šprica i, vođen daljinskim upravljačem, plivaće do dijela tijela gde je potrebno da izvrši zahvat. Zatim se vraća do ulaza, gde se izvlači iz tela takođe špricem. Dizajn mikrorobota zasnovan je građi bakterije ešerihija koli, tj. flagelumu („biču”, organu za kretanje) koju je pokreće. Maleni pokretni sistem imitira bakterijski flagelum i stvara dovoljno snage da nosi uređaj kroz fluidno okruženje ljudskog organizma. Flagelum će biti napravljen od ljudske dlake u preliminarnim fazama istraživanja, a kasnije bi naučnici pokušali da koriste vlakno od kevlara. Radi se i na eksploatisanju piezoelektričnih materijala (kristali koji stvaraju električni napon kad se mehanički napregnu). Roboti budućnosti postaju sve manji (ne mogu se videti okom) i tako ulaze u krvotok i bore se sa, na primer, ćelijama raka. Operacije se prebacuju sa organa na nivo ćelije. Nanoroboti, kada budu napravljeni, izvršiće potpunu revoluciju u medicini. Nanoroboti će biti ubacivani u telo da ispitaju i otklone infekcije i ćelijske promjene. Pomoću molekularnih markera tražiće oboljele ćelije da bih uništili. Dok dosadašnji metodi lečenja raka, kao što je hemoterapija, ubijaju i zdrave ćelije, čime potpuno slabe organizam, nanoroboti će otklanjati samo zloćudne ćelije. Razvoj tehnomedicine kreće se u pravcu koji će omogućiti da

66

pacijent popije pilulu punu senzora od kojih je svaki programiran da traži i ubija kancerogene ćelije u organizmu. Tako bi izlečenje došlo uz proceduru koju pacijent gotovo da ne bi ni osetio, samo bi ubrzo potpuno – ozdravio. REFERENCE: [1] Surgery Encyclopedia[homepage on the internet]; Copyright 2010 Advameg,Inc.[updated2009 Sep25;cited 2010 Oct 12] Available from: http://www.surgeryencyclopedia.com [2] Trief & Olk.Laparoscopic surgery.[cited 2010 Oct 14] Available from: http://www.google.com/imgres?imgurl=http:// www.laparoscopicsurgeryinfo.com/images/laparoscopic1.jpg&im grefurl=http://www.laparoscopicsurgeryinfo.com/procedure.htm &usg=__SyTc0TKQrs9FwOY7u1h3xC9dHsI=&h=296&w=450&s z=58&hl=sr&start=0&zoom=1&tbnid=wKmvyHVyEjAJIM:&tbn h=157&tbnw=240&prev=/images%3Fq%3Dlaparoscopic%2Bsurg ery%26hl%3Dsr%26biw%3D1364%26bih%3D640%26gbv%3D2 %26tbs%3Disch:1&itbs=1&iact=hc&vpx=375&vpy=95&dur=632 9&hovh=182&hovw=277&tx=164&ty=126&ei=6tu2TPPyCcOLs wblraWTCw&oei=y9u2TMq-BNGGswaljPWRCQ&esq=6&page =1&ndsp=16&ved=1t:429,r:1,s:0 [3] Svet kompjutera[ homepage on the internet] Beograd:Svet komjutera;c 1984-2010[updated 2009 Aug 15;cited 2010 Oct 14 ]. Politika ad ;[abotut 3 screens] Available from:http://www.svetkompjutera.com [4] Project and Work. Puma 500[ citded 2010 Oct 14 ]. Available from: http://www.google.com/imgres?imgurl=http:// wreckord.net/edwin/projects/cu/puma_560/puma_560valii_1.jpg &imgrefurl=http://wreckord.net/edwin/projects/cu/puma_560.ht ml&usg=__KY5v_Ydyfa-reumUTsQwPyWD7yQ=&h=426&w=4 50&sz=56&hl=sr&start=0&zoom=1&tbnid=azt0iuUQ2-0gTM:& tbnh=174&tbnw=184&prev=/images%3Fq%3Dpuma%2B560%2 6hl%3Dsr%26biw%3D1364%26bih%3D640%26gbv%3D2%26tbs %3Disch:1&itbs=1&iact=hc&vpx=316&vpy=85&dur=4686&hov h=218&hovw=231&tx=102&ty=151&ei=vei2TNT8G4HBswam_ pGTCw&oei=lei2TIXDMcOOswad8PmSCw&esq=10&page=1& ndsp=19&ved=1t:429,r:1,s:0 [5] Integration Engenering Laboratory.Puma 560. [ cited 2010 Oct 14 ] Available from: http://iel.ucdavis.edu/intro/ Puma560.html [6] Hystory of Robotics. Robodoc. [ cited 2010 Oct 14 ] Avilable from: http://pages.cpsc.ucalgary.ca/~jaeger/visual Media/robotHistory.html [7] Rocketstar robotics.Aesop.[ cited 2010 Oct 14] Avilable from: http://www.rocketstarrobotics.com/experience2.html [8] Milanović N, Aleksandra P, Marko J, prof. dr Milutinović V, dr Inić M Infrastruktura za hirurgiju uz pomoć računara [Intrnet].2010 Oct. [cited 2010Oct 14] Available from: http://www.cet.rs/cetcitaliste/CitalisteTekstovi/272.pdf [9] Kismet institute.Virtual simulator.[ cited 2010 Oct 14] Available from: http://www-kismet.iai.fzk.de/KISMET/ VestImg/VSOne_ov.jpg [10] Medicinski fakultet Foča.Sistem da Vinci.[cited 2010 Oct 13] Available from: http://mf-foca.com/blog/?p=26


Hronika 3. avgust - DRAMATIČNO PORASTAO BROJ LJUDI OBOLJELIH OD PERIFERNE ARTERIJSKE BOLESTI

zvaničnici moraju da šire vijesti o PAB-u, budući da je riječ o pandemiji koja već sada pogađa 250 hiljada ljudi u svijetu. 6. avgust - NOVI VODIČ O LIJEČENJU MENTALNIH POREMEĆAJA IZAZVANIH TRAUMOM

Broj ljudi, širom svijeta, oboljelih od periferne arterijske bolesti (PAB) porastao je za gotovo 25 odsto u svega deset godina, pokazuje nova studija medicinskog žurnala „Lanset”. Ova bolest dramatično povećava rizik od dobijanja srčanog i moždanog udara, a mnogi ljudi koji imaju perifernu arterijsku bolest i ne znaju da je imaju. PAB je bolest cirkulacije, a nastaje kada naslage masnoće u arterijama ograničavaju protok krvi ka nogama i stopalima. Ova bolest ozbiljno ograničava sposobnost hodanja. Tkiva mogu da izumru i da nastane gangrena. Istraživači sa Edinburškog univerziteta utvrdili su da kod pacijenata koji su pretrpjeli moždani udar, a koji imaju perifernu arterijsku bolest, postoji tri puta veća mogućnost da dobiju drugi šlog, infarkt ili umru u roku od nekoliko godina poslije prvog moždanog udara. Prema istraživanju, PAB se najčešće javlja u siromašnim ili zemljama u razvoju, prvenstveno u Jugoistočnoj Aziji i zapadnim oblastima Pacifika. Doktor Alen Hirš, koji je napisao komentar istraživanja, kazao je da nijedna studija ne može da odgovori na pitanje zašto je PAB tako čest i zbog čega se sve više pojavljuje, ali da ispitivanja nagovještavaju da je u pitanju kombinacija veće izloženosti faktorima rizika koji izazivaju začepljenje arterije. Ti faktori su pušenje, visok krvni pritisak, dijabetes i povišeni holesterol, a od svih faktora rizika, prema njegovim riječima, najznačajniji je duvan. Hirš smatra da lokalni, nacionalni i međunarodni zdravstveni

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pripremila je novi klinički protokol i vodič namijenjen liječenju mentalnih poremećaja uzrokovanih traumom ili teškim gubicima. Program SZO-a pod nazivom „Globalni akcioni program za mentalno zdravlje” profunkcionisao je 2008. godine, sa ciljem da obezbijedi odgovarajući tretman za mentalne, neurološke i poremećaje izazvane zloupotrebom supstanci. Time su uspostavljeni jednostavni protokoli koji obezbjeđuju da ovakav tretman mogu pružati ljekari i medicinske sestre u domovima zdravlja. Organizacija je sada odlučila da program proširi i na pružanje pomoći u slučajevima posttraumatskog poremećaja, akutnog stresa ili poremećaja uzrokovanog teškim gubitkom. Dr Oleg Čestnov, pomoćnik generalnog direktora SZO-a za nezarazne bolesti i mentalno zdravlje, kazao je da su postojale brojne inicijative i zahtjevi za izradu Vodiča. Koristeći novi protokol, koji je sačinjen u saradnji sa Visokim komesarijatom Ujedinjenih nacija za izbjeglice, pružaoci primarne zdravstvene njege biće u mogućnosti da ponude osnovnu psihološku podršku izbjeglicama, kao i ljudima koji su izloženi traumi ili tragičnom gubitku. Tipovi podrške odnose se na psihološku prvu pomoć, upravljanje stresom i pomoć pacijentima da identifikuju i prihvate pozitivne metode prevazilaženja problema. Nadalje, SZO preporučuje da bi, kada su u pitanju ljudi koji pate od posttraumatskog poremećaja (PTSP), trebalo uzeti u obzir i upućivanje na sljedeći nivo liječenja, uz pomoć kognitivno-bihevioralne terapije ili nove tehnike zvane metoda desenzitizacije i reprocesiranja pokretima očiju. Ove tehnike pomažu ljudima da ublaže i umanje ponavljana, snažna i neželjena sjećanja na traumatične

67


dogaÄ‘aje. IstraĹživanje SZO-a u proĹĄloj godini pokazalo je da 3.6 posto svjetske populacije pati od ove vrste poremećaja. 15. avgust - PODSTICANJEM ISTRAĹ˝IVANJA DO OPĹ TEG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA UoÄ?i objavljivanja Svjetskog zdravstvenog izvjeĹĄtaja za 2013. godinu „IstraĹživanje za univerzalno zdravstveno osiguranjeâ€?, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pozvala je sve zemlje da nastave da ulaĹžu u lokalna istraĹživanja zdravstva, kako bi se razvio sistem univerzalnog zdravstvenog osiguranja. Kroz opĹĄte zdravstveno osiguranje drĹžave će omogućiti graÄ‘anima da dobiju potrebne zdravstvene usluge, bez bojazni da neće imati novca da ih priuĹĄte. Generalna direktorica SZO-a Margaret ÄŒen opisala je opĹĄte zdravstveno osiguranje kao „najbolji mogući koncept koji javno zdravstvo mora ponuditiâ€?. IzvjeĹĄtaj SZO-a pokazao je da istraĹživanja na nivou drĹžava mogu biti korisna kako bi se utvrdilo koji su postojeći problemi u zdravstvu, kako bi sistem trebalo da bude strukturiran, te kako izmjeriti napredak u odnosu na trenutnu situaciju u sektoru zdravstva. Studije sluÄ?aja u mnogim zemljama pokazuju koliko su istraĹživanja vaĹžna za unapreÄ‘enje zdravstva, poÄ?evĹĄi od prevencije i kontrole odreÄ‘enih bolesti, do boljeg funkcionisanja zdravstvenog sistema. Rezultati tih studija naglaĹĄavaju ozbiljnu potrebu za istraĹživanjima na lokalnom nivou, gdje istraĹživaÄ?i mogu uzeti u obzir i specifiÄ?ne faktore zemlje u kojoj se sprovodi. IzvjeĹĄtaj otkriva joĹĄ i da su prosjeÄ?ne domaće investicije u zemljama sa manjim i srednjim dohotkom svake godine u porastu za 5 odsto. Ovaj trend je najvidljiviji u zemljama sa zapaĹženim ekonomskim rastom, kao ĹĄto su Brazil, Kina i Indija, a koje su prihvatile koncept opĹĄteg zdravstvenog osiguranja.

23. avgust - ODRĹ˝IVA STRATEGIJA ZA POBOLJĹ ANJE HIGIJENE RUKU ZDRAVSTVENIH RADNIKA U prestiĹžnom medicinskom Ĺžurnalu ,,Lansetâ€?, u odjeljku o infektivnim bolestima, objavljeni su rezultati studije o poboljĹĄanju higijene ruku zdravstvenih radnika. IstraĹživanje je sprovodio tim istraĹživaÄ?a Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), u bolnicama u Italiji, Maliju, Pakistanu, na Kostarici i u Saudijskoj Arbiji, u periodu od 2006. do 2008. godine. U ovom tekstu je istaknuto da infekcije povezane sa higijenom ruku zdravstvenih radnika predstavljaju najveću prijetnju po sigurnost pacijenata ĹĄirom svijeta, te da je strategija u toj oblasti neophodna. Rezultati istraĹživanja pokazali su da je

68

usklaÄ‘enost sa preporukama Strategije porasla, kao i da je znanje osoblja u periodu sprovoÄ‘enja istraĹživanja znaÄ?ajno unaprijeÄ‘eno. Studija, takoÄ‘e, pokazuje da se ova promjena u praksi odrĹžala najmanje dvije godine od okonÄ?anja istraĹživanja, odnosno faze testiranja strategije. Doktorka Beneta Alegranci, menadĹžerka programa „Čista njega je sigurnija njegaâ€?, na Programu SZO-a u vezi sa zaĹĄtitom pacijenata, i glavna autorka studije, kazala je da je Strategija SZO-a bazirana na multimodalnom pristupu koji je pokazao da ima dramatiÄ?an uticaj na smanjenje broja infekcija povezanih sa zdravstvenom njegom ostvarenom na prethodnim ispitivanjima. Ona su vrĹĄena u SaradniÄ?kom centru za bezbjednost pacijenata na univerzitetskim bolnicama u Ĺ˝enevi. Sada, kako je kazala, po prvi put postoji dokaz izvodljivosti i uspjeĹĄnosti Strategije, u pokuĹĄaju da se higijena ruku poboljĹĄa uprkos geografskoj i ekonomskoj raznolikosti. SZO strategija usklaÄ‘enosti higijene ruku sastoji se od 5 glavnih komponenti, i to:  t4WBLPN[ESBWTUWFOPNSBEOJLVPCF[CJKFEJUJQSJTUVQ upotrebi higijenskih ubrusa na bazi alkohola, na mjestu njegovog zbrinjavanja.  t5SFOJOHJFEVLBDJKB[ESBWTUWFOJISBEOJLBVWF[JTBUJN procjenom kada je najbitnije vrijeme za higijenu ruku u procesu njege pacijenata.  t.POJUPSJOHJQPWSBUOFJOGPSNBDJKFPVTLMBĂżFOPTUJ  t7J[VBMOJQPETKFUOJDJOBNKFTUV[CSJOKBWBOKBVPLWJSV radnog prostora.  t4UWBSBOKFLVMUVSFVOVUBSJOTUJUVDJKBPWBäOPTUJVLB[Jvanja paĹžnje pacijentu i sigurnosti zdravstvenih radnika. Strategija SZO-a prepoznaje 5 kljuÄ?nih trenutaka kada treba povesti raÄ?una o higijeni ruku - prije dodirivanja pacijenta, prije Ä?iťćenja i aseptiÄ?kog postupka, nakon kontakta sa tjelesnim teÄ?nostima, nakon dodirivanja pacijenta, te nakon kontakta sa okruĹženjem u kojem pacijent boravi. Strategija za poboljĹĄanje higijene ruku preporuÄ?ena je od strane kako ameriÄ?kih tako i


evropskih centara za kontrolu bolesti, međunarodnih akreditovanih tijela i gotovo svih profesionalnih organizacija širom svijeta, a više od 50 država baziralo je na ovoj studiji nacionalne kampanje za higijenu ruku. 30. jul - MALI BROJ ZEMALJA SPROVODI PRAVILNIK SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE O ZAMJENSKIM PROIZVODIMA ZA MAJČINO MLIJEKO Svega 37 zemalja, odnosno19 odsto, usvojilo je zakone poštujući sve preporuke Međunarodnog pravilnika o reklamiranju zamjena za majčino mlijeko, podaci su Izvještaja Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Globalne procjene pokazuju da se svega 38 odsto beba starosti do šest mjeseci hrani isključivo majčinim mlijekom. Povodom Sedmice dojenja, od 1. do 7. avgusta, a koja je ove godine obilježena u više od 170 zemalja svijeta, iz SZO-a su saopštili da je dojenje najbolji način ishrane za bebe i metoda koja osigurava zdravlje djeteta. Dojenje je, takođe, dobro za zdravlje majke, jer smanjuje rizik od raka dojke i jajnika i pomaže ženama da brže povrate kilažu koju su imale prije porođaja. Dr Karmen Kazanovas, ekspert za dojenje pri Odjeljenju ishrane za zdravlje i razvoj u SZO-u, saopštila je da su gotovo sve majke fizički sposobne da doje, i da bi to i činile da su im dostupne prave informacije i podrška. Ipak, kako je objasnila, žene su često obeshrabrene da doje i navedene da vjeruju da svojoj djeci pružaju bolji početak života hraneći ih bebi formu- lama. Tokom Svjetske sedmice dojenja, SZO i partnerske organizacije pozvale su na veću podršku majkama koje doje. Oni su naveli da je dojenje proces koji se uči, te da mnoge majke na početku nailaze na probleme poput bola u bradavicama ili straha da nemaju dovoljno mlijeka za bebu. U cilju prevazilaženja tih problema, u više od 150 zemalja uspostavljen je sistem podrške, kroz „bejbi frendli” inicijativu koju su pokrenule SZO i UNICEF, a u okviru kojeg je majkama dostupna pomoć savjetnica za dojenje.

International Health d.o.o. Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 www.internationalhealth.biz

GE132 dva puta jači antioksodant MEHANIZMI DEJSTVA GE132: SASTAV:

- Stimulacija imunog sistema - Visoko povećanje nivoa kiseonika u ćelijama

Organski germanium 100mg Matični mliječ 130mg Dupli ajkulin protein 30mg Zeleni čaj 80mg Ekstrakt koščice crvenog groždja 80mg Ekstrakt latice ruže 80mg

Prije upotrebe detaljno pročitajte uputstvo, ako vam je potrebna još neka dodatna informacija ili savjet obratite se ljekaru ili farmaceutu


SLAVNI

DEBELI HOLIVUD JA IMAM TALENAT Debeljuškasta elita predvođena Oprom Vinfri i Džekom Nikolsonom ipak je dokaz da čak ni u svijetu slavnih sve ne funkcioniše na principima tjelesne savršenosti. Brojni članovi ove grupe, simptomatično, pripadaju ekipi komičara. Debeli su, ali srećni: Džek Blek, Kevin Džejms i Melisa Mekarti. Njima nije nikakav problem da kao redovnu tačku u okviru svojih šou programa imaju temu ismijavanja sopstvenog izgleda. Sreća, kaži oni, dolazi iznutra, a višak koji bi mnogima jako smetao,

kod njih je moćno obilježje individualnosti, te imidž bez kog se nikako ne bi moglo. SHOW MUST GO ON Pripreme za pojedine nastupe nerijetko zahtijevaju brojna odricanja. Ako, na primjer, glumac dobije za zadatak da zapusti bradu ili kosu, on je još i dobro prošao. Šta da radimo sa radikalnijim promjenama izgleda? Kada je u pitanju promjena težine, neke od transformacija

Džek Nikolson

70


DEBELI I MRŠAVI Kada je u pitanju stav o tome da li je bolje biti debeo ili mršav, prirodno punačka Kejt Vinslet vjerovatno je jedna od najkontroverznijih osoba. Iako je u jednom periodu svoje karijere isticala ubjedljivu opredijeljenost za zadržavanje privlačnih tjelesnih oblina, u drugom bi, ipak, odlučila da svoj izgled promijeni do neprepoznatljivosti preobrazivši se u mršavicu. Slavna glumica „Titanika”, uprkos djeci svojstvenoj bahatosti koju pokazuje, ipak veoma brine o postizanju poželjne forme.

Opra Vinfri

znale su biti veoma upečatljive. Tako je, na primjer, svojevremeno djelovala i promjena izgleda Breda Pita u pripremi za snimanje „Troje”. Poslije sedam mjeseci napornog vježbanja on je uspio da napokon postane mišićavko iz snova svake žene. Neodoljivi Rasel Krou, međutim, išao je drugom putanjom. Skoro da je postao neprepoznatljiv nakon snimanja „Gladijatora”. Neobično velik višak kilograma koji je u tom periodu „nakupio”, ipak je uspio da pobijedi do snimanja „Robina Huda” (2010). Za potrebe uloge Bridžit Džons, i Rene Zelveger je žrtvovala svoju fantastičnu formu. Da bi se preobrazila u slavnu debeljucu „nakupila” je toliko kilograma da je godinu dana kasnije morala da provede u mršavljenju. Kejt Vinslet

TOP 10 „PLUS-SIZE” MANEKENKI1 1. Kvin Latifa, muzičarka, glumica i model, 2. Vitni Tompson, 3. Džil Skot, 4. Natali Loglin, 5. Megi Braun, 6. Kristal Ren, 7. Šarlot Kojl, 8. Džoana Drej, 9. Tokara Ilejn Džons, 10. Kristina Šmit.

Džek Blek

1 „Top 10 Hottest „Plus” Sized Celebrities”, 5/22/08, http://knowledgenuts.com

71


Intervju: NIKOLA RAKOJEVIĆ, fudbalski stručnjak

BAVITE SE

SPORTOM Fudbalski stručnjak Nikola Rakojević započeo je karijeru u nikšićkoj Sutjesci. Poslije prestanka aktivnog igranja bio je trener Sutjeske, Rudara, Budućnosti, Zete, Čelika.

Za Vas kažu da ste pravi profesionalac u svom poslu. Da li je bilo teško i uz koliko rada i truda ste postigli i izgradili „ime”?

Jedno vrijeme bio je selektor Omladinske reprezentacije Srbije i Crne Gore. Peco, kako ga najčešće zovu, među prvim je fudbalskim trenerima Crne Gore dobio i PROFI licencu, najveće zvanje UEFA, a doktorirao je i fizičku kulturu.

Ako se već opredjeljujete za neki posao, onda je logično da taj posao obavljate najbolje što možete. Ako još posao koji obavljate i volite, onda je to prava stvar. Radim sa istim elanom i voljom kao i kada sam počinjao, prije 22-ije godine. Uvijek sam težio da posao radim na najbolji mogući način, ali sam uvijek želio da budem svoj, da samostalno odlučujem o onom šta radim. Ovo mišljenje nisam promijenio do danas i nema razloga da se sad mijenjam. Mislim da ću ga još dugo raditi.

Kada ste shvatili da će fudbal biti Vaš životni poziv? Od desete godine shvatio sam da će fudbal biti moja profesija. Cijelu igračku karijeru razmišljao sam da neću napustiti fudbal i da me trenerski poziv zanima jer mi je moja igračka karijera mnogo pomogla da se opredijelim za posao trenera.

U svakoj profesiji postoje odricanja, ali čini se da ih u Vašoj ima najviše (pripreme, karantini, putovanja). Kako uspijevate da uskladite porodični život i karijeru? Kada nešto volite onda je porodica spremna da se malo žrtvuje zbog Vas. U tom pogledu nisam imao nikakvih problema i kada neko od sportista kaže da je imao podršku svoje familije i od svojih najbližih to mi djeluje pomalo čudno, zato što se to, valjda, podrazumijeva.

Koliko Vam porodica, supruga i djeca, znače kao podrška, ali i kritičari? Imam tu sreću da u porodici vrlo malo pričam o svom poslu i mislim da je to dobra stvar. Zbog toga mi je boravak kod kuće, sa najbližima, pravi odmor.

72

Uz trenersku karijeru i brojne obaveze, uspjeli ste i da doktorirate fizičku kulturu? Uspio sam upravo zbog toga što sam želio da proširim svoje znanje, jer stvarno ne želim ni jednog trenutka da ne budem spreman da objasnim igračima šta radimo, zašto radimo i šta razvijamo tim treningom. Normalno, želim i dalje da učim i mislim da je najvažnije u svemu ovom prenijeti svoje znanje onima sa kojima radim.

Šta je lakše: biti trener ili profesor, s obzirom na to da predajete i na fakultetu? Radio sam oba posla, ali mislim da je posao profesora lakši samim tim što je manje stresan. Ipak, kada jednom uđete u fudbal i u trenerske vode, to vam nekako uđe pod kožu i ne možete bez toga.

Imate li vremena za odmor, relaksaciju? Na koji način se oslobađate stresa?


Za sportiste je najbolji odnos ugljenih hidrata, masti i proteina 4 : 1 : 1.

Postoji li nešto što ste željeli, a niste ostvarili do sada? Normalno je da uvijek postoje takve stvari. Vjerovatno bih mnoge promijenio, ali mislim da bih se i dalje bavio ovim poslom.

Koliko je, po Vama, fizička aktivnost bitna za svakog čovjeka? Upražnjavate li neku? Svi koji su u prilici trebalo bi da upražnjavaju neku fizičku aktivnost upravo iz jednog prostog razloga, a to je zdravlje. Što se tiče mojih fizičkih aktivnosti, one su uključene u povremeni rad sa igračima.

Vaš savjet za zdrav život? Bavite se sportom.

Savjet našim čitaocima? Dobro bi bilo da volite posao kojim se bavite, ako ste se već opredijelili za njega. Pokušajte da uživate u njemu. Ovaj drugi dio pitanja je dobar jer posao kojim se bavim dosta je stresan. Uvijek treba naći vremena za odmor i relaksaciju, što ja postižem ribolovom.

Milorad Aranitović

Šta je, po Vama, fudbaler profesionalac? Profesionalni fudbaler nije nimalo lako zanimanje i ako se odlučite za tako nešto morate biti spremni na velika odricanja za uspješnu karijeru. Mogli bi mnogo da pričamo o tome, ali uvijek kažem igračima da oni sami odlučuju o sebi. Ima ih i stabilnih i labilnih, raspoloženih, neraspoloženih, ljutih, euforičnih, a vi ste tu kao trener da prepoznate kome treba pomoći u određenom momentu a koga posavjetovati da nastavi u istom ritmu.

Sportisti imaju poseban režim ishrane. Možete li nam dati primjer šta bi jedan sportista u toku dana trebalo da unese u organizam? Doručak: makarone sa povrćem (jedna porcija od 150 g), sok od narandže (jedna čaša od 200 ml). Užina: jogurt sa 1,8 % masnoće (jedna čaša). Ručak: paradajz čorba (jedna porcija od 170 g), teleći sote sa pirinčem (jedna porcija od 250 g), salata od cvekle - 80 g, crni hljeb ( dvije šnite - 50 g), puding 100 g. Užina: krofna (1 komad - 75 g). Večera: kukuruzni kačamak sa sirom (jedna porcija 250 g), jogurt - 1,8 % masnoće ( jedna čaša).

73


Prikaz knjige prof. dr Mirka Pekovića

DUŠEVNO ZDRAVLJE I KRIZA Piše: dr sc. Nevenka Pavličić, spec. klin. psihologije

Knjiga profesora Mirka Pekovića „Duševno zdravlje i kriza” djelo je u kome se ogleda susret književnosti i udžbenika, čime se dokazuje da je granica između literarnog i naučnog vrlo tanka, skoro nepostojeća. Svako stanje, događaj, pojava, zapravo može biti predmet nauke, smještena u formu kratkog literarnog ogledala. Autor kaže: „Smatram da su sve knjige u principu udžbenici iz kojih se uči život i kako treba živjeti”. Ili kako sam citira Andrića: „Na hiljadu jezika se priča priča o sudbini ljudskoj. Način pričanja se mijenja sa dahom vremena, ali potreba za pričanjem se ne mijenja...” Ova knjiga je knjiga bez junaka jer zapravo glavni lik su ljudi koji imaju šta da kažu, koji imaju probleme, koji imaju dušu, koji su među nama i dalje čije iskustvo je sadržano u ovoj knjizi i neophodno je, kako autor kaže: „da bi civilizacija nastavljala da postoji jer obnavlja i čuva ono što je najbolje i najljepše u nama - ljudskost [...] ona daje snagu čovjeku da izađe iz sebe i postane neko drugi [...]” Podnaslov knjige je „Ogledi iz psihijatrije”. Ogledi, podsjetiću Vas, naučni su metod koji nam omogućava da u jasnim i kontrolisanim uslovima Vi, mi - čitaoci pratimo proces. Prof. dr Peković, koji svojim znanjem i iskustvom sa lakoćom razlaže situacije koje su za nekoga problem, kriza, zastoj u životu, duševni poremećaj, pokazujući da osim iskustva i spoznaje istoga, intervenišuća varijabla znanje treba da postane dio buduće rehabilitacije. Sadržaj knjige upućuje na zaključak šta je to zapravo duševno zdravlje i šta je važno znati da bi vladali ovom temom i živjeli sa time, a to su poglavlja: Iskustvo, Psihijatrija 21. vijeka, Savremene bolesti, Vječna zagonetka i Prikazi. Kroz raspored poglavlja možete da pratite način na koji autor procesuira temu duševnog zdravlja i spoznaju krize. Naime, način na koji je knjiga koncipirana polako nas uvodi u svijet psihijatrije, kroz mozaik i formi i sadržaja, bilo da je riječ o intervjuu, izjavi autora, prikazu slučaja, razmišljanju na neku temu, citata. Knjiga dvosmjerno komunicira sa čitaocem, nudeći jednostavan i krajnje razumljiv način iskazivanja, a ostavljajući da uvijek na kraju naučni sud bude podvrgnut i našoj ličnoj procjeni i cijenjenju. Dilemi, koju

74

moramo sami dokazivati u vlastitom životu i profesiji. Oblast psihijatrije u dijelu knjige pod nazivom „Iskustvo” govori da je psihijatrija danas jedna neophodnost. „Bez nje bi zjapila ogromna rupa na zidu medicine i medicinske nauke, društvena stvarnost bi bez nje bila bolnija, a duhovnost siromašnija”. Zato i ističe slogan Svjetske zdravstvene organizacije koji je nastao devedesetih godina minulog vijeka da „nema zdravlja bez mentalnog zdravlja” i citiram „mjera humanosti, etički i, dodao bih čojstva, je mjera jedne društvene zajednice, njenog društvenog poretka, odnosom prema duševnom bolesniku i institucijama u kojima oni borave”. Sam autor skreće pažnju na dimenziju vremena i stvari koje ono donosi, probleme bilo da su tehnološke ili duševne prirode, kao što su mobing, narkomanija, različite vrste zavisnosti, depresije, nepravde, neslobode, siromaštva, bolesti poznatih i nepoznatih, agresije, gubitka smisla života, suicida. Ovi problemi su izazov za sve profesije a posebno ljude koji se bave mentalnim zdravljem, i kaže da „vrijeme i breme koje ono nosi je provokativno [...] o vremenu treba govoriti na vrijeme, u protivnom ono će nas pregaziti”. Ovo je knjiga baš za ovo vrijeme i podsjetnik za činjenicu koju autor diskretno navodi, a to je transvremensko bavljenje. Citirajući Hadjegera: „Nikada čovjek nije bio toliko veliki problem kao u našoj epohi”, kao i da „sve to i mnogo drugoga nudi se psihijatriji, da razriješi i udahne čovjeku izgubljenu dušu”, autor navodi da se od duševnih bolesti ne umire, već samo od suicida, ali ona remeti somatsko, tjelesno, mentalno i socijalno zdravlje. Zato se nameće pitanje gdje zapravo počinje bolest u tijelu ili duši, no, kako god, pred psihijatrijom je spektar poremećaja kojima se treba baviti, prevenirati ih i liječiti ukoliko se želi da kriza bude podsticaj za novi kvalitet života. Težak zadatak nalazi se ispred psihijatra i poslenika mentalnog zdravlja, jer zahtijeva ne samo iskustva i znanja psihijatrije 21. vijeka, već je i napor samog poslenika kako opstati u nizu intervenišućih varijabli koje kontaminiraju sam proces liječenja počev od sociološkog, tranzicionog, ekonomske krize i svih drugih negativnih aspekata koji su danas sastavni dio života, a limit za liječenje.


U poglavlju Savremene bolesti autor se osvrće na nove bolesti kao što su stres i rad, diskriminacija, mobing, sagorijevanja, povećanje stope samoubistva, porast depresije zbog nemogućnosti pojedinca da se izbori sa siromaštvom i ekonomskom krizom koja je rezultirala nezaposlenošću. Autor ne daje samo opise da bi čitalac lakše prepoznao pojave već ih vrlo ilustrativno povezuje ukazujući da je čovjek neraskidivi dio društva i da je veza uzajamna kako u usponu tako i u padu. Veoma kompetentno i suptilno, autor ne zaobilazi vječitu temu starosti i problem starosti. Naime, jasno skreće pažnju da biti star ne znači biti i bolestan, ali je bolestan ponekada odnos ljudi prema ovim osobama. Ljudi koji su stari podložni su marginalizaciji, bivaju doživljeni kao teret kako društvenoj zajednici, tako i porodici. No, iskustvo ukazuje da je ova populacija starih svedena na nivo nužne formalne obaveze sa sve izraženijom tendencijom njihovog potiskivanja i ignorisanja. Humanizam jednog društva mjeri se prema odnosu ka ovoj kategoriji i, naravno, načinom na koji su zabrinuti, integrisani i aktivno uključeni u društvena dešavanja. Sam autor navodi da zapravo „star je onaj koji ne želi i ne voli da radi, da uči i održava mentalnu kondiciju”. Završetak života ne mora biti vezan za godine koje je čovjek ostavio za sobom već i načinom na koji je napustio život - izvršio suicid. Autor navodi, citiram, da je: „Samoubistvo ljudska sudbina, sociomedicinski fenomen koji traje još od vremena homo sapiensa, on ga prati kao sjenka koja je neuhvatljiva, izuzev ako ’stanemo’, kada stanemo to je naš kraj”. Kako zapravo shvatiti, znati kada je životu kraj osim da pratimo Kamijevu tezu koji autor potencira: „Ima samo jedan problem vrijedan razmišljanja - pitanje samoubistva”. Ta egzistencijalna dilema je zapravo prostor za djelovanje psihijatrije i rehabilitaciju vrijednosti života, teško ali dostižno. Jezik autora je jasan, informativan i blizak kako ljudima iz profesije tako i svima ostalima kojima ovu knjigu toplo preporučujemo. Pred njima će se otvoriti bogato iskustvo prof. Pekovića i jednostavni iskazi kroz primjere potkrijepljeni i u

kojima je moguće da se ostali prepoznaju. Ova knjiga je ujedno i pokazivač problema u oblasti mentalnih bolesti kao i ključ za njihovo podrobnije razumijevanje i svrsishodno djelovanje kako samog čitaoca pojedinca tako i šireg društvenog okvira kome se nude modeli i algoritmi, načela učenja, a ne memorisanje beskrajnih podataka. Iskonska potreba autora za saopštavanjem poruka, iskazivanjem mišljenja i osjećanja, rezultirala je ovom inovativnom književnom formom. Autor, prof. Peković, potvrđuje superiornost svoje duhovne prirode, svoju otkrivačku i obnavljačku moć kojom obrazuje čitaoce i nudi im da osvoje svoju budućnost.

75


ODGOVOR NA POTREBE KORISNIKA Nastavak teksta iz prošlog broja

Piše: prof. dr sc Rajko Šofranac

Izmjereno zadovoljstvo uslugama i sistem žalbi  tNeophodno je mjeriti zadovoljstvo pacijenata uslugama,  t%FĕOJTBUJQSPDFTSKFÝBWBOKBäBMCJJQSJHPWPSB   t"OBMJ[JSBUJJTLVTUBWBQBDJKFOBUB   t%FĕOJTBUJBLDJPOFQMBOPWFOBLPOBOLFUJSBOKBQBDJKFnata,  t%FĕOJTBUJQSPDFEVSVSB[NBUSBOKBäBMCJ   t1SFJTQJUJWBOKFäBMCJQBDJKFOBUBOBHPEJÝOKFNOJWPV   t%FĕOJTBUJOBʊJOLPNVOJDJSBOKBTQSPGFTJPOBMOJN PTPCMKFN   t7BäOPTUJOGPSNBDJKBPQMBOJSBOKVPUQVTUBJJOGPSNBDJKB LPKFTFEPCJKVQSJMJLPNPUQVTUBJ[CPMOJDF   t#PMOJDBUSFCBEBPISBCSVKFQBDJKFOUFEBEBKVLPNFOUBSF  TVHFTUJKFUFäBMCFOBSBEPSHBOJ[BDJPOJIKFEJOJDBTMVäCJ   t4WJ[BQPTMFOJUSFCBEBCVEVVQP[OBUJTBEPOPÝFOKFN QSPDFEVSF[BäBMCFJVQP[OBUJTBTBESäBKFNäBMCFLBPJQSPDFEVSBNB[BQSJNBOKFäBMCJJQPTUVQBOKFQPäBMCBNB  1BDJKFOU [BEPWPMKBOVTMVHBNBJUSFUNBOPN QPOPWPʉF QPTKFUJUJJTUV[ESBWTUWFOVVTUBOPWV QSBWJMOPʉFTMJKFEJUJJOTUSVLDJKF PTWPNMJKFʊFOKV QSFQPSVʊJʉF[ESBWTUWFOVVTUBOPWVSPECJOJJ QSJKBUFMKJNB5PCJUSFCBMPEBWPEJQPCPMKÝBOKV[ESBWMKBQBDJKFOBUB  QPWFʉBOKVQSJIPEBCPMOJDBLSP[VÝUFEFSFTVSTBJQPCPMKÝBOKV JNJEäBVTUBOPWF1BDJKFOUKFFLTQFSUQSFNBOKFHPWJNWMBTUJUJN PLPMOPTUJNBJIUKFOKJNB/KFHPWFQPUSFCFJPʊFLJWBOKBUSFCBEB

76


usmjere sve naÄ?ine pruĹžanja usluge. Zdravstveno osoblje se ukljuÄ?uje na naÄ?in da prikuplja informacije od pacijenta radi dizajniranja i ponude odgovarajuće usluge. U isto vrijeme, zdravstvena usluga, usmjerena na pacijenta, nastavlja da vrednuje ekspertna znanja davaoca usluga.

ÄŒetiri vaĹžna razloga za procjenu zadovoljstva pacijenata  t%BWBPDJVTMVHBV[ESBWTUWVäFMFEB[BEPWPMKFPĘŠFLJWBOKB pacijenata, pa je tako zadovoljstvo pacijenata i cilj cjelokupnog sistema zdravstvene zaĹĄtite.  t;BEPWPMKTUWPLPSJTOJLBQPTMKFEJDBKFQSVäFOF[ESBWTUvene zaĹĄtite, pa je i jedan od rezultata njege i lijeÄ?enja.  t;BEPWPMKTUWPQBDJKFOBUBEPQSJOPTJQP[JUJWOJNFGFLUJNB zdravstvene zaĹĄtite - zadovoljan pacijent u većoj mjeri poĹĄtuje i slijedi savjete svog ljekara.  t;BEPWPMKTUWPKFWBäBOTVEPQSVäFOPK[ESBWTUWFOPK zaĹĄtiti, pa prema tome i element njenog kvaliteta rada. Cilj procjene zadovoljstva svodi se na to da se ustanovi stepen zadovoljstva korisnika pruĹženom zdravstvenom zaĹĄtitom u ustanovama, i koji su to faktori koji utiÄ?u na njihovo zadovoljstvo, odnosno nezadovoljstvo. OÄ?ekivanja korisnika - pacijenta znaÄ?ajno su se izmijenila poslednjih godina. Tradicionalni odnosi u kojima ljekar uvijek zna ĹĄta je najbolje za pacijenta i u tom smislu samostalno donosi odluke, zamijenjeni su mogućnostima izbora za pacijenta da prihvati ili ne prihvati ponuÄ‘eni tretman, da zahtijeva dodatne preglede i sliÄ?no. Zadovoljstvo (satisfakcija) pacijenata pruĹženom zdravstvenom zaĹĄtitom osnovna je dimenzija u evaluaciji kvaliteta zdravstvene zaĹĄtite. ViĹĄe autora definisalo je zadovoljstvo pacijenta pruĹženom uslugom:

5BCFMB Ankete o zadovoljstvu

 t;BEPWPMKTUWPQSFETUBWMKBTMPäFOJPEOPTJ[NFĂżVQBDJKFOUPWJIPQBäFOJIQPUSFCB OKFHPWJIPĘŹFLJWBOKBPE[ESBWTUWFOFTMVäCF JJTLVTUWBTBEPCJKFOJNVTMVHBNB  t0ESB[CPMFTOJLPWFQSPDKFOFTWJIBTQFLBUB[ESBWTUWFOF [BĂ?UJUF VLMKVĘŹVKVĘŤJUVJUFIOJĘŹLJBTQFLU JOUFSQFSTPOBMOFPEOPTFJ PSHBOJ[BDJKV[ESBWTUWFOF[BĂ?UJUF  t4UFQFOEPLPHBKF[ESBWTUWFOJTJTUFNJTQVOJPPĘŹFLJWBOKB CPMFTOJLB  t.KFSBTUBWBCPMFTOJLBQSFNBMKFLBSV TJTUFNV[ESBWTUWFOF [BĂ?UJUFJNFEJDJOTLPKOKF[JLPKVEPCJKB Većina zdravstvenih ustanova u Evropi ima neku vrstu programa za procjenu zadovoljstva pacijenta. Primjeri mjerenja zadovoljstva pacijenta dati su u 5BCFMJ LITERATURA  tĹ ofranac R. „Osam komponenti koje obezbjeÄ‘uju kvalitet uslugeâ€?, ÄŒasopis „Kvalitetâ€?, br. 7-8, Beograd, 1997. god.  tĹ ofranac, R.; Ĺ ofranac, M.:„MenadĹžment kvalitetom u medicini„, Pobjeda, 2007, Podgorica  tĹ ofranac, M.; Ĺ ofranac, R.: „Jedan pristup kvantifikaciji kvaliteta zdravstvene uslugeâ€? MenadĹžment totalnim kvalitetom, Kragujevac, 2003. god.  tZoran Vlahović:v%FÄ•OJTBOKFQBSBNFUBSB[BQSPDFOV kvaliteta stomatoloĹĄke zaĹĄtiteâ€?, doktorska disertacija, Beograd, 2003. god.  tAkreditacijski standardi za bolnice - AKAZ, Sarajevo, 2005.  t Charles D. Shaw Isuf Kalo: „Osnovne informacije za nacionalne politike kvaliteta zdravstvenih sistemaâ€?, WHO, 2002: AKAZ, 2003. god.

ZEMLJA

TEMA/FOKUS

SREDSTVA ZA MJERENJE

Francuska

Bolnica

Skala od 26 stavki koje se odnose na medicinske informacije, odnos s osobljem i dnevnu rutinu. Ispostavilo se da je to povjerljiv i validan indikator miĹĄljenja pacijenata o kvalitetu zdravstvene zaĹĄtite u Francuskoj

GrÄ?ka

Zadovoljstvo pacijenta

Poljska

Ambulanta

Napravljen instrument od 22 stavke za procjenu zadovoljstva roditelja kvalitetom zdravstvene zaĹĄtite u djeÄ?ijoj bolnici. Pitanja su postavljana usmeno, na standardizovan naÄ?in Anketiranje 2.000 pacijenata u Krakovu pokazalo je korisnost informacija koje daju pacijenti

Ĺ vedska

Psihijatrijska bolnica

Pacijenti smatraju da je ukljuÄ?ivanje osoblja najvaĹžnija osobina

Ĺ vedska

MiĹĄljenje roditelja o pedijatrijskoj njezi

Validacija instrumenta od 63 stavke

Francuska

Velika Britanija

Zadovoljstvo Razvoj generiÄ?kog upitnika koji pacijenti ĹĄalju poĹĄtom pacijenata u kako bi se mjerilo zadovoljstvo pacijenata u bolnici. bolnici Upitnici se ĹĄalju 2-4 sedimice nakon otpuĹĄtanja Sestrinska njega Opisuje zadovoljstvo skalama sestrinstva u Njukastlu (NSNS), koje se koristi za mjerenje zadovoljstva pacijenta sestrinskom njegom u akutnom ili kućnom okruĹženju

77


PRVI PROFESOR INTERNE MEDICINE U ZAGREBU

Karlo Radoničić Piše: doc. dr Božo Vuković Kao izraz zahvalnosti i poštovanja Medicinskom fakultetu u Zagrebu i Klinikama u Zagrebu, Rijeci, Dubrovniku i širom Hrvatske za školovanje ljekara i liječenje bolesnika iz Crne Gore, evo vraćanja "duga", cum grano salis (sa zrnom soli), u vidu podsjećanja na ličnost prof. dr Karla Radoničića, porijeklom iz Boke, Crne Gore. Pomoć zagrebačkog znanja i vještine u medicini, ispoljena je i u septembru 2012. godine, kada je dr Željko Kašćelan sa timom iz Zagreba uz ljekare iz Podgorice uradio prvu transplataciju, presađivanje bubrega u Crnoj Gori. Tom prilikom došlo je do susreta dr Rajka Ostojića, ministra zdravlja Hrvatske i dr Miodraga Radunovića, ministra zdravlja Crne Gore. Biografski podaci o dr Radoničiću, objavljeni su u monografiji Mihaila P. Miljanića: "Crnogorski ljekari do 1918. godine - Prilozi istoriji crnogorske medicine", Podgorica, 2006. godine. Podatke je Miljanić je dobio od Radoničićevog sestrića Miloša Miloševića iz Dobrote kod Kotora, pisca "Studije iz književne i kulturne prošlosti", Titograd, 1987. godine. Prof. dr Dragutin-Karlo (Filipov) Radoničić, rođen je 1879. godine u Trstu, gdje mu je otac, kao pomorski kapetan, bio na službi u mornaričkoj kompaniji "Lojd". Osnovnu školu, završio je u Trstu, a pošto mu se otac vratio u Dobrotu, učio je gimnaziju u Kotoru. Studije medicine završio je u Beču 1905. godine. Neko vrijeme radio je na Trećoj klinici u Beču, usavršavajući se iz Interne medicine kao asistent znamenitog bečkog interniste prof. dr Norberta Ortnera. Kada je 1907. godine Ortner postao upravnik klinike u Innsbrucku, poveo je sa sobom mladog asistenta Radoničića koji je pod njegovim patronatom objavio prve naučne radove. Kade se prof. dr Otmer vratio u Beč, poveo je sa sobom i dr Radoničića, koji je postavljen za šefa radiološkog odjeljenja i odjeljenja za liječenje tuberkuloze. U Zbor liječnika Hrvatske dr Radoničić upisan je 1918. godine, a za profesora Interne medicine izabran je po osnivanju Medicinskog fakulteta u Zagrebu 1919. godine. Školske 1919/20. godine Radoničić je bio prodekan Zagrebačkog Medicinskog fakulteta, a naredne godine bio je rektor Zagrebačkog sveučilišta. Predsjednik Zbora liječnika Zagreba bio nekoliko godina, a zatim je bio i potpredsjednik Liječničke komore Hrvatske. Za člana Jugoslov-

78

enske akademije nauka i umjetnosti izabran je 1950. godine. U admirala Bokeljske mornarice proizveden je 1935. godine. Preminuo je u svom stanu u Zagrebu 12.11.1936. godine u 56-oj godini života. Njegovi posmrtni ostaci prevezeni su vozom do Splita, a od Splita brodom u Kotor i sahranjeni u porodičnoj grobnici u Dobroti. Utemeljio je 1919. Internu kliniku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Učenik je bečke škole (Grtner i dr.). Uz organizacijski, klinički Prof. dr Karlo Radoničić i nastavni rad vršio je i razvijao sa svojim asistentima u Zagrebu naučna istraživanja. Prof. povijesti medicine dr Mirko Bražen Grmek objavio je spisak njegovih radova u stranim i domaćim časopisima. Posebno se bavio fizikalnom dijagnostikom, bolestima medijastinuma, kardiovaskularnog aparata, bolestima jetre, naročito etiologijom i patogenezom ikterusa. Uredjivački kolegiji Ljubomir Čečuk, Biserka Belisza i Milan Škribe objavili su obimnu građu pod naslovom "Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagreba". U toj studiji stoji; "Interna klinika Medicinskog fakulteta (danas Klinika za unutrašnje bolesti s poliklinikom) osnovane je 22.V 1919. godine, ali pod imenom Medicinska klinika. Tog dana je dr Karlo Radoničić, asistent Medicinske klinike u Beču, imenovan redovnim profesorom Interne medicine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Prof. dr Radoničić bio je do kraja životan predsjednik Klinike. Poslije njega, vodjstvo Klinike preuzeo je 1956. godine prof. dr Hugo Botteri, koji u saradnji sa dr Budakom izdaje prvi udžbenik Interne medicine 1940. godine na hrvatskom jeziku, koji od 1940. do 1956. godine doživljava šest izdanja. Iz tog udžbenika školovala se i generacija studenata upisanih 1948. godine.


PZU “Dr Kovačević”

Specijalistička ordinacija za kožne i polne bolesti

NA NOVOJ ADRESI U BUDVI: Ul. Žrtava fašizma broj 56, Podkošljun - (Zaobilaznica) Tel/fax: 033 560 189, Mob tel: 069 603 798, 068 357 269

◆ Kabinet za dermatovenerologiju:

pregled ljekara spec. za kožne i polne bolesti

◆ Kabinet ljekara opšte prakse: pregled ljekara opšte prakse obrada rane male hirurške intervencije davanje injekcija davanje infuzija previjanje

◆ Kućne posjete ljekara spec dermatovenerologa i ljekara opšte prakse ◆ Kućne posjete med.sestre-njega, previjanje, davanje injekcija i infuzija

◆ Kabinet za dermatohirurgiju i dermatološku estetiku:

radiotalasno ukljanjanje bradavica, polnih bradavica, moluski, fibroma, seboroičnih veruka, uz HP analizu anti-aging intervencije hijaluronskom kiselinom ( Revanesse) IPL/laser (trajno smanjivanje broja dlačica, uklanjanje proširenih kapilara na licu i tijelu,uklanjanje hiperpigmentacija-fleka, akni, rejuvenacija) hemijski piling (Neostrata) mikrodermoabrazija ( uklanjanje hiperpigmentacija-fleka, ožiljaka od akni,površinskih bora) radiotalasni lifting lica, vrata i dekoltea mezoterapija lica i tijela bez igle ("no needle") sa laserom vakuum terapija lica i tijela (ubrzavanje metabolizma, limfna aparatna drenaža, preoblikovanje lica i tijela, vakuum terapija podočnjaka i podbratka) ultrazvučna lipoliza kavitacija PRP-autologna platelet rich plasma rejuvenacija

◆ Kabinet za kozmetologiju (licencirani kozmetolozi) (kozmetički tretmani "Murad", "Ella Bache", "Thalgo", "Klapp") (anticelulit programi!)

◆ Kabinet za masažu- reiki terapeut

(reiki-energetske, relaksacione i terapeutske masaže, anticelulit masaže, masaža biljnim pindama, vrućim kamenjem...)

◆ Stručni saradnici:

1. Spec. plastične i rekonstruktivne hirurgije (botox, hijaluron augmentacije,blepharoplastica, mesobotox, zlatne niti, riblja kost, dermoskopija), 2. nutricionista, 3. endokrinolog, 4. alergolog, 5. internista, 6. infektolog, 7. vaskularni hirurg

Pomozimo Vašoj koži, tijelu i duhu da otkriju zdravlje, ljepotu i harmoniju!


SMIJEH JE LIJEK Ulazi Mujo sav zadihan u apoteku, gura ljude ispred sebe i viče: - Molim vas, je l’ možе preko reda ?!! Djevojka mi ondje leži … Red se polako pomiče: — Dobro, ajd’ prođi… Stiže tako on ispred šaltera i kaže: — Dvije kutije kondoma, molim... Došao Mujo u kinesku prodavnicu i bira naočare za sunce. Kinez, vlasnik radnje, neko vrijeme ga gleda sa strane, pa mu priđe i kaže: — Vidim, gospodin ozbiljan kupac, ima specijalne naočare za tebe. Donese naočare, Mujo ih stavi i shvati da vidi kroz odjeću žene koja stoji ispred njega. Pogleda preko ulice, vidi dvije gole djevojke… Oduševi se, plati naočare 25 eura i otrči kući. Uđe u sobu s naočarima na glavi i vidi u krevetu svoju Fatu sa komšijom Hasom, naravno oboje goli. Gleda 10 sekundi, skine naočare, opet ih vidi gole! Opet stavi naočare i opet ih vidi gole, pa pljune na pod i kaže: — Jeftino kinesko đubre, već se pokvarilo! U popularnom kafiću mladić odluči da pozove djevojku na piće. Priđe njenom stolu i pita: — Izvinite, mogu li da Vas pozovem na piće? Djevojka na sav glas zavika: — Štaaa?! Zar u tvojoj sobi ?!! — Ne, ne razumijete. Samo Vas pozivam na piće. Djevojka će još glasnije: — Štaaa?! A sad bi u hotelu!? Momak sav posramljen ode do šanka, da što prije plati račun i pobjegne od stida. Odjednom, priđe mu ona djevojka i objasni: — Izvinite za ono maloprije. Znate, studiram psihologiju i istražujem kako se ljudi ponašaju u nezgodnim situacijama. Tada momak povika na sav glas: — Šta ?! Za 200 eura!? Pa, nisam poludio!! Došao pacijent kod očnog ljekara i žali se da sve slabije vidi. — Vidite, Vi gubite vid od silnog pića

80

— ozbiljno će ljekar. — Ta nije — vjerujte — tek kad popijem vidim bolje — sve duplo. Pacijent na pregledu kod ljekara. Ljekar upita: — Gdje Vas boli? — I ovdje i kod kuće — odgovori on. Doktor opšte prakse se nalazi u kućnoj posjeti kod nekog sredovječnog gospodina. Pošto ga je pregledao, izlazi u hodnik, gdje se obraća njegovoj ženi: — Lijek za smirenje mu dajte u 9 h, a moj račun u 10h ! — Doktore, je l’ možete da mi izvadite zub, ali da me ne boli? — pita cicijasti pacijent zubara. — Naravno da mogu. Ali ako ćete bezbolno, onda je to trista dinara skuplje! — I to je za vas bezbolno?!! — zaprepasti se pacijent. Razboli se Fata i pošto ju je Mujo vodio kod mnogih ljekara ustanove da nema pomoći. Sretne ga Haso i pita: — Kako je Fata? — Ma, ozdravila je. — Kako to? — Ma, liječio sam je BIOENERGIJOM. — Kako bio energijom? — Ma kad sam je uhvatio i prebio energično, sve boljke je prošle.


Medicinski rjecnik A B F G H K N P

biotrofija, lat. abiotrophia, genski uslovljen poremećaj koji se odlikuje degeneracijom i/ili oštećenjem funkcije nekih tkiva. Ono po čemu se ova grupa aberacija izdvaja jeste postupnost pojave. Abiotrofije se ispoljavaju tek po rođenju pa ih je veoma teško uočiti kod ploda. Mišićna distrofija je klasičan oblik ovih poremećaja. iliverdin, žučni pigment. Nastaje prirodnom reakcijom organizma pri kojoj se izdvaja iz hemoglobina i pretvara u bilirubin, važno žučno jedinjenje. Neregularnost u njegovoj zastupljenosti u žuči prepoznaje se po transformaciji uobičajene boje žuči u zelenkastu Biliverdin može biti zastupljen i u krvi. isura, lat. fissura, pukotina. Sin. ragada. Posebno zastupljene lokalizacije predstavljaju koža, te neki ispupčeni djelovi tijela - usne, čmar, prsti, bradavice dojke... Ove naprsline znaju da budu veoma bolne.

alenika, lat. galenica, posebna farmaceutska oblast koja obuhvata tematiku spravljanja preparata koje apotekar može sačiniti u apoteci. Odnosi se na širenje i primjenu znanja u vezi sa tim kako se miješanjem, rastvaranjem i ekstrahovanjem droga i hemikalija mogu dobiti novi efikasni ljekovi.

ačinsonovi zubi, anomalija strukture zuba posebno simptomatična za postojanje sifilisa. Stalni centralni sjekutići uži su u predjelu sječivnih ivica a na otisku ugriza ostavljaju polumjesečasti urez. Zatisne površine prvih stalnih molara imaju dudinjast izgled a krunica zuba je u tom dijelu sužena. verulant, osoba paranoičnog ponašanja koja se u skladu sa fiks-idejom o tome da je progonjena na sve dostupne načine bori protiv toga. Tipičan način ponašanja predstavlja neumorno posezanje za stalnom primjenom pravne regulative. uha, engl. nucha (od arap. nugrah), zavratak, poleđina vrata.

rotruzija, lat. protrusio, izbočenost, ispupčenost. Ovaj simptom posebno je karakterističan za pojavu nekih endokrinih oboljenja, npr. poremećaja funkcionisanja štitne žlijezde.

82

S T U V

utura, šav. Iako se ovaj pojam može odnositi na primjenu određenog hirurškog zahvata pri kom se vještački spajaju određene razdvojene zone, napukla ili slomljena kost ili čak i neke koje po prirodnom poretku ne funkcionišu u spoju, sutura može označavati i nepokretan spoj kostiju tankim slojem vezivnog tkiva. Postoji veoma veliki broj različitih vrsta hirurških šavova. iksotropija, lat. thixotrophia, specifična sposobnost pojedinih gelnih jedinjenja da se pri potresu transformišu u tečno stanje, a po prestanku kontrakcija opet očvrsnu i vrate se u prvobitno stanje gela.

remija, lat. uraemia, zadržavanje ureje u krvi. Poremećaj u funkcionisanju mokraćnog metabolizma za koji može biti simptomatično i povećano prisustvo bilo koje druge vrste bjelančevina u krvi. Povraćanje, glavobolja, vrtoglavica, te naročito azotski zadah iz usta, predstavlju tipične simptome ove pojave.

eruka, lat. verruca, bradavica. Virusno oboljenje kože koje se javlja u nekoliko različitih oblika: od zaravnjene, niske papule do veoma izbočene izrasline. Iako se može javiti bilo gdje na tijelu, postoje endemične zone kao što su dlanovi, tabani, pazuha i genitalije. Ukoliko je u određenoj regiji tijela primjetno postojanje većeg broja bradavica, riječ je o verukozi.


# $%

  (    '   &"!# #%$ " " 

  

       

&&&"! " 


VENDOKSIN KAPI cirkulacija, vene, hemoroidi Kapi ispoljavaju blagotvorno dejstvo kod gotovo svih poznatih poreme}aja u krvnim sudovima. Vendoksin otklanja ose}aj zamora i trnjenja nogu i ruku. Snabdeva tkivo kiseonikom, pobolj{avaju}i protok krvi kroz periferne krvne sudove, smanjuju mogu}nost stvaranja tromba i za{titno deluju kod dubokih venskih tromboza u periodima posebnog rizika (mirovanja u postelji, traume, stanja posle infarkta, mo`danog udara). Povoljno uti~u na otklanjanje simptoma izazvanih infarktom: dezorijentisanost, povi{ena temperatura, ose}aj zamora, glavobolja ... Povoljan uticaj imaju na funkciju jetre, detoksikaciju i metabolizam masti, smanjuju}i koncentraciju triglicerida i holesterola u krvi. Kapi deluju na hemoroide gde uti~u na njihovo zarastanje, epitelizaciju i su{enje. Povoljno uti~u kod povreda u sportu, tupih povreda i nagnje~enja posle preloma. Zbog svog blagotvornog dejstva na prokrvljenost svih organa Vendoksin kapi mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

ZODEKS ^AJ infekcije i kamenci u bubrezima i be{ici ^aj je namenjen ubla`avanju problema nastalih kao posledica infekcije urinarnog trakta i prostate ili prisustva kamena i peska u bubrezima, mokra}noj be{ici ili `u~i. Potpoma`e otapanje kamenca i deluje za{titno kod ponovne pojave kamena i peska. Deluje kroz poja~ano lu~enje mokra}ne kiseline gde dolazi do postupnog ~i{}enja bubrega i uretera od spiranog taloga mulja i peska, ubrzavaju}i proces epitelizacije o{te}enog tkiva. Ubla`ava gr~eve i bolove i uti~e na smanjenje telesne temperature izazvane upalnim procesima tako da ceo proces prolazi prili~no bezbolno. Tako|e treba napomenuti da ~aj ima blagotvoran efekat i na upalne procese mokra}nih kanala i infekcije prostate izazvane kako gram pozitivnim tako i gram negativnim bakterijama. Povoljno uti~e na smanjenje nivoa ureje i kreatinina u krvi i ima povojan efekat kod pojedina~nih cisti bubrega. Zbog svog dejstva na kompletan rad urinarnog trakta, Zodeks ~aj mogu koristiti i potpuno zdrave osobe. Proizvodi preduze}a ALTERNATIVA MEDICA izra|eni su prema principima dobre proizvo|a~ke prakse

Uvoznik za Crnu Goru: “ALTERNATIVA MEDICA MONTENEGRO d.o.o. Herceg Novi Herceg Novi, Zemunska 36

Proizvodi:

d.o.o. Loznica

Tel/fax: 031/345-773; Mob. 069/929-003, 068/666-791 Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu

Profile for medical cg

Broj 53  

Medical br. 53

Broj 53  

Medical br. 53

Profile for medicalcg
Advertisement