Page 1

FARMONT, DANILOVGRAD MEDICO DOMUS, NIŠ


Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc Božo Vuković Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Doc. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr sc Todor Baković Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Aleksandar Nikolić, kardiohirurg Anita Radanović, profesor Spec. fiz. Bojan Kraljević Dr Branko Rašović Dr Dušan Nenezić, mr sci Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Fehmija Fetahović, spec ginekolog Mr ph Ivana Gojković Katarina Janković Dr Lidija Rakočević, sprec. pedijatar Dr Milica Šofranac, pedijatar Milorad Aranitović, struč. rad. terapeut Dr Miloš Radulović, stomatolog Prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Prof. dr Rajko Šofranac Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psih. Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Tomić Dr Valentina Kalinić, spec endokrinolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Biosimilari – dr Rendal N. Hajer 10 -11 Politika droga u Jugoistočnoj Evropi Radionica u Podgorici 13 – 15 Dijabetes – dr Božidar M. Bojović 20 – 21 Intervju: Nada Rondović 24 – 26 Crveno oko – dr Sanja Borović 28 – 29 Seksualno prenosive bolesti Dr Olivera Simić-Kovačević 30 – 31 Erektilna disfunkcija Dr Bogdan Pajović 32 – 33 Tranzicija i duševno zdravlje Dr Mirko Peković 34 – 35 Emocije – dr Božo Vuković 36 – 37 Predstavljamo: kompanija Farmont 42 – 44 Klimatski uslovi i ljudski organizam Dr Milica Šofranac 52 – 53 Sunce i fotosenzitivni ljekovi Mr ph. Đulija Hadžibeti 54 – 55 Crijevne infekcije Dr Sanja Čizmović 56 Predstavljamo: kompanija Medico domus 58 -59 Vitamin B17 – mr ph. Ivana Gojković 60 – 61 Holesterol – dr Snežana Tomić 62 -63 Intervju: Milorad Mićko Žižić 64 – 65 Faktori intelektualnog vaspitanja Dragana Marković, pedagoškinja 74 – 75 Kvalitet medicinske usluge Dr sc Rajko Šofranac 78 – 79


BCS® XP System PT, aPTT, fibrinogen, trombinsko vreme, batroksobinsko vreme, faktori koagulacije: II, V, VII, VIII, IX, X, XI, XII, XIII, lupus antikoagulans, protein C, protein S, APC rezistencija, antitrombin III, heparin, α2-antiplazmin, plazminogen, C1inhibitor, PAI, D-dimer, von Willebrand-ov faktor, aktivnost komplementa, endogeni trombin potencijal

Immulite® 2000 XPI System

Hormoni, tumorski markeri, prenatalni screening, srčani markeri, alergije, parametri metabolizma kostiju, proteini akutne faze, lekovi u krvi, virusi

Dimension®RxLMax™

Opšta biohemija, enzimi, elektroliti, lekovi, toksikologija, hormoni, droge, srčani markeri, tumorski markeri, specifični proteini

Birčaninova 19, 11000 Beograd, Srbija Tel: +381 11 3611 766, Fax: +381 11 3065 60 www. interlabexim.rs office@interlabexim.rs

Pera Šoća b.b. 81000 Podgorica Crna Gora E-mail: office@urion.me Tel: +382 20 290 521, Fax: +382 20 290 520 www.urion.me

Subotička 23, 11000 Beograd, Srbija tel: +381 11 2410 620 fax: +381 11 2410 619 email: pharmabeo@beotel.net email: office@pharmabeo.rs www.pharmabeo.rs


Working Together For A Healthier World

Pfizer HCP Corporation, Representative office Belgrade Tresnjinog Cveta 1, Belgrade Tel: 381.11.3630 000; Fax: 381. 11. 3630 033 e-mail: office@pfizer.co.rs


Istorijat kompanije Pfizer:

Priča o uspjehu 1849

1891

Sve je počelo 1849.g. kada sa 2.500 $ pozajmljenog novca, mladi preduzetnici i rođaci Čarls Fajzer i Čarls Erhart iz Njemačke, otvaraju posao sa finim hemikalijama Charles Pfizer & Company. Skromna zgrada od crvenih cigala u Bruklinu, Njujork, služi istovremeno kao kancelarija, laboratorija, fabrika i skladište. Prvi proizvod je nova forma antiparazitika santonina. Pfizer, hemičar, i Erhart, poslastičar, pomiješali su santonin sa ukusom karamele od badema i oblikovali ga u fišek bombonu. „Novi“ santonin je bio trenutni uspjeh i kompanija je uspješno počela sa radom.

27. decembra umire ko-osnivač kompanije, Čarls Erhart, i ostavlja partnerstvo vrijedno 250 hiljada dolara svom sinu Vilijamu. Međutim, kako je ugovorom data mogućnost Čarlsu Fajzeru da otkupi dionice Vilijama Erharta u pola cijene, on to brzo koristi i postaje vlasnik kompanije.

1862 Pfizer uvodi prvu domaću proizvodnju vinske kiseline i tartar krema, važnih proizvoda za hemijsku i prehrambenu industriju. Tokom Građanskog rata raste potreba za ljekovima protiv bola, konzervansima i sredstvima za dezinfekciju. Da bi odgovorio na potrebe vojske Unije, Pfizer proširuje svoju proizvodnju vinske kiseline (korišćena kao laksativ i sredstvo za hlađenje kože) i tartar krema (efikasan kao diuretik i sredstvo za čišćenje) kao i ostalih vitalnih ljekova, kao što su jod, morfin, hloroform, kamfor i jedinjenja žive.

1880 Koristeći uvezene koncentrate limuna i limete, Pfizer počinje da proizvodi limunsku kiselinu i uskoro postaje njen najveći proizvođač u Americi. Kako nova pića kao što su Coca-Cola™, Dr. Pepper™ i Pepsi-Cola™ postaju sve popularnij, raste i potreba za limunskom kiselinom, koja postaje Pfizer-ov glavni proizvod i pokretačka snaga njegovog razvoja u decenijama koje slijede.

06

Jedna od prvih 20.000 dionica Pfizera iz 1900.g., vrijedna 100 $. Pfizer će ostati privatna kompanija do 1942.g., kada je 240.000 dionica ponuđeno javnosti.

1899 Pfizer kao lider u hemijskom poslovanju proslavlja 50. rođendan. Na proslavi godišnjice, iz izjave Čarlsa Fajzera vidi se stav koji je kompanija imala na ulasku u 20. vijek i izrazito konkurentno tržište: “Naš cilj je bio i ostao isti: da pronađemo način da proizvedemo najkvalitetnije proizvode i da usavršimo najefikasniji put da to postignemo, da bismo služili našim klijentima. Kompanija se izgradila na svojoj reputaciji i posvećenosti ovim standardima i ako želimo da proslavimo još 50 godina, moramo uvijek da budemo svjesni da je kvalitet kamen temeljac”.

1906 Čarls Fajzer umire u 82. godini. U kolumni posvećenoj njemu, The New York Tribune bilježi da se "zahvaljujući tome što je u svoj cilj uveo temeljno njemačko tehničko obrazovanje, veliku industriju i odlučnost uspješno susreo sa svim teškoćama i svake godine širio svoje poslovanje". Kompanija bilježi prodaju od preko 3 miliona dolara.

1919 Pfizer-ov hemičar Džejms Kjuri i njegov asistent Džasper Kejn uspješno su započeli masovnu prouizvodnju limunske kiseline od šećera,


fermentacijom uz pomoć gljivica - što će konačno osloboditi Pfizer zavisnosti od evropskih odgajivača citrusa. Podstaknut ovim izumom, Kejn je krenuo da razvija novi metod fermentacije uz upotrebu melase umjesto rafinisanog šećera kao sirovine, što je proces koji će na kraju otkriti tajnu masovne proizvodnje penicilina.

1936 Doktor Ričard Pasternak razvio je metod za proizvodnju askorbinske kiseline bez fermentacije. Pfizer postaje vodeći proizvođač vitamina C u svijetu. Ohrabren tim uspjehom, Pfizer 1938.g. ulazi u proizvodnju vitamina B2, ili riboflavin, i na kraju razvija vitaminski miks koji uključuje riboflavin, tiamin, niacin i gvožđe. Od vitamina B12, kompanija prelazi na vitamin A i do kasnih 1940-tih, Pfizer će postati lider u proizvodnji vitamina.

1941 - 1944 Pfizer se odaziva apelu Vlade SAD da brzo usvoji masovnu proizvodnju penicilina, kao jedina kompanija koja koristi fermentacionu tehnologiju. Za svega 4 mjeseca Pfizer proizvodi pet puta više penicilina nego što je originalno pretpostavljeno i postaje najveći svjetski proizvođač penicilina. Najveći broj doza penicilina koje su koristili saveznici tokom dana D proizvedena je u Pfizeru, a za doprinos u II Svjetskom ratu Pfizer dobija vojno priznanje 1943. Godine.

1950 - 1960 Jedan antibiotik širokog spektra je rezultat prvog istraživačkog programa кompanije i sa njim počinju da rade i prvih 8 stručnih saradnika. U većoj internacionalnoj ekspanziji Pfizer uspostavlja poslovanje u Belgiji, Brazilu, Kanadi, Kubi, Engleskoj, Meksiku, Panami i Portoriku. Međunarodni timovi bili su savjetovani da “proučavaju ekonomiju, uspostave odgovarajuće kontakte sa vlastima, nauče jezik, istoriju i običaje kao i da zapošljavaju lokalne ljude kad god je to moguće“.

1961 - 1971 Pfizer započinje dekadu značajnog rasta i uspostavlja novu centralu na Menhetnu. Ustanovljeno je Centralno Odjeljenje za istraživanja kao kombinacija farmaceutskog, poljoprivrednog i

Emil Fajzer, najmlađi sin Čarlsa Fajzera, predsjednik kompanije od 1906. do 1941.g. je poslednji član porodice Fajzer-Erhart koji je bio aktivno uključen u rad. hemijskog istraživanja i razvoja, koje se kasnije proširilo u istraživačke centre na tri kontinenta.

1980 - 2000 Osamdesetih godina portfolio raste i obogaćuje se novim ljekovima za kardiovaskularne i endokrine bolesti, kao i antiinflamatornim ljekovima. Pfizer uvodi program donacija u ljekovima. Preko million Amerikanaca lošeg imovnog stanja ili bez zdravstvenog osiguranja dobija ljekove. Takođe se zajedno sa partnerima započinju inicijative za eradikaciju nekih bolesti, kao što je trahom. Investiranja u istraživanje i razvoj premašuju prvi put cifru od 4 milijarde dolara. Devedesete godine su veoma plodne u uvođenju novih ljekova u Pfizeru. Za samo 6 godina, u periodu između 1993. i 1998. godine, uvedeni su ljekovi koji su značili revoluciju u terapiji visokog krvnog pritiska, depresije, erektilne disfunkcije i bakterijskih infekcija.

2000 - danas Velike akvizicije Pfizer počinje od 2000. godine sa kompanijama Warner Lambert (2000.g.), Pharmacia (2003.g.) i Wyeth (2009.g.). Portfolio se obogaćuje novim ljekovima. Ostvaruju se i novi licencni ugovori. Otvaraju se novi centri za istraživanje i razvoj, kao što je jedinica za razumijevanje biologije i mogućnosti liječenja stem ćelija. Takođe, programi donacija, edukacija i ostalih društveno korisnih aktivnosti Pfizer-a se uvećavaju širom svijeta. Jedan od njih je i program u kome zaposleni Pfizer-a rade kao volonteri na HIV programima u zemljama u razvoju u periodu do 6 mjeseci. Zahvaljujući inicijativi za pristup ljekovima na recept, 45 miliona neosiguranih Amerikanaca dobilo je Pfizer-ove ljekove besplatno ili uz značajne uštede. 2001.g. Pfizer objavljuje svoju novu misiju - da postane najviše vrednovana kompanija u svijetu od strane pacijenata, klijenata, kolega, investitora, poslovnih partnera i zajednica.      Ǎ ĚǍǚŔǻǍƝþƸǐƅĸƸǀŶũŤǍũƅǀǐũǐǜěũųþǍǜǍũǀǐƸþǹũǨþƅųǜǍũǍƸþǷǨƎųǜ Ǎ ĚǍNJŁǍŸųĸŶƎǨþǍǜǍƸþǷǨƎųǜǍ Ǎ ĚǍŁƋǍƝƸƎũǷǨƎīƅũŤǍƀųĸǀǐþǍǜǍǀǨũųĸǐǜ Ǎ ĚǍ¦ƸũǀǜǀǐǨƎǍǜǍƘŔǻǍǷĸƀþŸųþǍǜǍǀǨũųĸǐǜǍ Ǎ ĚǍǖħƘǍƀũŸũųþƸīũǍīƎŸþƸþǍǜǍīƎƅþěũųþƀþǍǜǍǚǻƘǻƣǍŘƎīũƅũǍ Ǎ ĚǍ¦ƸĸŶƎǍƘǻǻƣǻǻǻǍǷþƝƎǀŸĸƅũŤǍǜǍǀǨũųĸǐǜǍǍǍ

07


ZANIMLJIVOSTI

Nije loše pomalo

Jestiva prirodna pića, odavno je poznato, imaju blagotvoran uticaj na zdravlje. Bilo da se odlučite za bozu, kvasove, prirodna vina, pivo ili šta slično, vaš organizam će pored osvježenja dobiti i neke druge benefite. Francuski paradoks je najbolji dokaz kako o svemu što je alkoholizirano ne moramo razmišljati sa osporavanjem. U toj zemlji je, uprkos tome što stanovništvo konzumira jaku hranu, zasićenu brojnim složenim mastima, prosjek obolijevanja od srčanih bolesti ipak ispod globalnog prosjeka. Zašto? Osnovni razlog je konzumiranje vina. Ljetnji period predstavlja poseban izazov za pojačanu konzumaciju popularnih pića, pa pogotovu u vezi sa nekim od njih treba uzeti u obzir naučna objašnjenja. Danas se zna da umjereni unos alkoholnih pića, jedna do dvije flaše piva npr., za 30-35% povećava šansu za zaštitu od srčanog udara. Ovo se najprije ogleda u povećanju nivoa dobrog holesterola i blagotvornom uticaju na sluzokožu krvnih sudova. Umjeren unos alkohola utiče i na smanjenje vidljivosti efekata starenja. Ovim se dokazano smanjuje rizik od demencije te povećanje kognitivnih funkcija u starosnom uzrastu većem od 65 godina (rezultati Američkog medicinskog udruženja i Američkog kardiološkog udruženja objavljeni 2003. i 2006). Dobro je znati, ali i prije svega biti umjeren. Ukoliko se stekne navika za prelaženje žute crte, pogotovu kod žena, povećava se rizik za nastanak karcinoma dojke.

Zdrav bend

Prečišćivač krvi

Kada je rok scena u pitanju, iznenađenja su najmanje što se može očekivati. U namjeri da šok terapijom dočekaju publiku, rokeri biraju sve samo ne jednostavan stil. Tako je i sa nazivima bendova. Red Hot Chilly Pappers i Rolling Stones su samo neki od njih. Ako naiđete na Nirvanu, e, to je već neočekivano jednostavno… Treba biti na oprezu. Health (u prevodu: zdravlje) začuđuje ništa manje od prethodnih. Riječ je o (nimalo za zdravlje korisnoj) varijanti nojz rok muzike. Bend je osnovan 2006. godine, u Los Anđelesu. Do danas je snimio 7 albuma. Članovi su mu Bendžamin Džered Miler, Džejk Djuzik, Džon Famileti, Jupiter Kiz i Logan Bardžet. Objašnjenje za ovakav naziv benda veoma je jednostavno: HEALTH je bila riječ koja je izvučena na žrijebu u kom su učestvovali članovi benda a koji je sadržao još neke sasvim jednostavne nazive.

U namjeri da povećaju procenat preživljavanja sepse, američki naučnici su februara 2009. objavili vijest o uspjehu u konstrukciji mikrofluidnog uređaja koji čisti krv od patogena. Upozoravajući kako sepsa u SAD-u godišnje ubije više od 200.000 osoba, te da efekti antibiotika nijesu uvijek dovoljni za prevazilaženje ovog problema, grupa autora sa Dječije klinike u Bostonu i Harvardu, predvođena dr Donaldom Igberom, promovisala je novi funkcionalni uređaj. Njegova uloga je da u što je moguće većoj mjeri suzbije prisustvo patogena u krvi, te da otvori put uspješnoj i olakšanoj primjeni antibiotika. Sistem njegovog rada opisuje se kroz uticaj magnetnog polja koje razdvaja štetne mikrobe od ćelija krvi, te da ih kroz 4 kanala u potpunosti izdvoji i ukloni iz krvi. Dr Ingber tvrdi da se primjenom ovog uređaja može ukloniti i do 80% patogena, prije svega gljivica iz roda Kandide albikans. Ovo je, po njemu, 1.000 puta brži postupak čišćenja krvi u odnosu na sve do sada poznate.

Health

08


IZ MEDICINE I živjeli su srećno i dugovječno

Nakon istraživanja koja je kao saradnik na američkom „Eagle’s Wing” centru sproveo u vezi sa šamanizmom, Hauard Čering je, privučen čarima tog egzotičnog svijeta, odlučio da se inicira u svijet šamana. Recept o kom je on govorio za jedan relevantni američki časopis jeste popularni šamanski napitak pusanga. Ovo je napitak ljubavi koji se kao mješavina lišća, korijenja i sjemenja spravlja u prašumi Amazonije. Iako se njegova primjena u potpunosti kosi sa principima slobodnog izbora partnera, pa u krajnjem i individualne slobode, Čering veoma uporno brani ovakav običaj u primitivnoj Amazoniji. Nimalo civilizovano, ali ukoliko postanete žrtva konzumacije drevne droge pusinge, garantovan vam je, kaže Čering, happy end iz bajke: i živjeli su srećno i dugovječno... Objašnjavajući složeni sistem uticaja ovog napitka na duhovno stanje konzumenta, Čering potvrđuje kako je bio svjedok promjene odluke o izboru ljubavnog partnera kod velikog broja osoba. Ovaj običaj je i te kako živ, i paralelno sa zapadnjačkim „nešto naprednijim” podvrgavanjem uticaju narkotika, radi na namjernom oduzimanju slobode odluke. S druge strane, nije li to moćno oružje da se napokon prelomi odluka u glavama onih (kojih je tako mnogo) koji u stvari i ne znaju šta i koga žele.

Londonske poslastice Veliki gradovi sasvim zasluženo predstavljaju izazov za posjete. Ako se kao medicinar nađete u Londonu, evo kratkog pregleda raspoloživih zanimljivih medicinskih centara. Ovo je grad koji posjeduje takve medicinske centre i muzeje koje malo koji grad svijeta ima. U Muzeju starog vijeka možete pogledati rekonstrukciju prvog operativnog postupka, u Anesteziološkom centru izloženo je čak više od 2.000 predmeta koji su se kroz istoriju odnosili na anesteziološki postupak, iz zbirke koja datira od 1774. Istoriju stomatologije možete oživjeti u Britanskom muzeju Dentalne asocijacije, a predstavnici struke medicinskih sestara uživaće u Muzeju Florens Najtingejl. Pravu poslasticu za hirurge može predstavljati izlet u Hanterov muzej (Džon Hanter, 1728-1793). Među brojnim kuriozitetima postavke ovog muzeja veliku pažnju publike privlače tjelesni organi vojnika stradalih u bici kod Vaterloa. Posjetiocima Londona može biti interesantan i odlazak u Muzej Svetog Vartolomeja. Interaktivni pristup pojedinim epohoma pri kom sam posjetilac Muzeja može postati dio koncepta iz 13-og ili kog drugog vijeka, daje posebnu draž ovom centru. Ovakav doživljaj nudi vam i „The Old Operating Theatre”, operativno pozorište u kom postajete dio atmosfere operativnog zahvata iz 19-og vijeka. Mapu ovih medicinskih centara moguće je naći na bilo kom popularnijem sajtu o turističkoj ponudi Londona.

09


Uz osvrt na dobro prihvaćenu prezentaciju dr Metju Tarnera „Bisimilarni ljekovi - evropska iskustva i vodeća uloga Sandoza“ na medicalovoj Godišnjoj konferenciji (Bečići, 20. – 22. jun), kao i na zanimljivu diskusiju prisutnih sa članovima panela, a u cilju dodatnog informisanja o aktuelnim pitanjima, i u skladu sa najavljenim skorim dolaskom navedenih ljekova na naše tržište, u prilici smo da, ispred kompanije Sandoz Biopharmaceuticals, prenesemo članak dr Rendala N. Hajera, direktora za medicinska pitanja

BIOSIMILARI Biološki ljekovi su, bez sumnje, doveli do velikih pomaka u modernoj medicini. Prateći najnovije smjernice, jasno je da će biološka terapija biti terapija budućnosti. Biološki ljekovi su ljekovi izolovani iz živih sistema. Istorijski gledano, mnogi važni biološki ljekovi su prirodnog porijekla, ali se sada sve više prave korišćenjem rekombinantne DNK tehnologije. Globalna prodaja bioloških ljekova dostigla je 93 milijarde USD u 2009. godini, i očekuje se da će rasti bar duplo brže od prodaje konvencionalnih ljekova sa malim molekulima1. Biološki ljekovi čine gotovo jednu trećinu farmaceutske industrije i procjena je da će do 2016. deset od 20 najprodavanijih ljekova biti biološki ljekovi. Međutim, sve veći uspjeh i potražnja za ovim ljekovima čine da se zdravstveni sistemi širom svijeta suočavaju sa sve većim problemom plaćanja troškova liječenja. Istek patenata koji štite biološke ljekove pruža farmaceutskim kompanijama mogućnosti da razviju i proizvedu slične medicinske proizvode ili biosimilare. Evropska agencija za ljekove (EMA) definiše biosimilare kao ljekove koji su slični već odobrenim biološkim ljekovima2. Biosimilar, kao regulatorni termin, koristi se da označi biofarmaceutski proizvod koji je odobren u skladu sa dobro definisanim regulatornim pravilima. Zahtijevani podaci za razvoj i dobijanje dozvole za biosimilarne ljekove znatno su obimniji nego za male, hemijski sintetisane generičke proizvode3. Za konvencionalnu generičku medicinu, fizičko-hemijska karakterizacija i demonstracija farmakokinetičke bioekvivalencije originalnog proizvoda obično je dovoljna za dobijanje regulatorne saglasnosti. Nasuprot tome, biosimilarni ljekovi zahtijevaju mnogo šire i detaljnije poređenje sa referentnim proizvodom. EMA smjernice za razvoj biosimilarnih ljekova detaljno navode zahtjeve u pogledu procesa proizvodnje, analitičke metode za procjenu uporedivosti i fizičko-hemijske i biološke karakterizacije biosimilarnih ljekova. Osim toga, postoje smjernice o zahtjevima za nekliničke studije (za farmatoksikološku procjenu) i kliničke studije (za procjenu farmakokinetike/farmakodinamike, efikasnosti i bezbjednosti), procjenu imunogenosti i primjenu plana upravljanja rizicima. Pored ovih smjernica, postoji i posebna smjernica koja se mora primjenjivati u skladu sa klasom proizvoda biosimilarnih ljekova (npr. rekombinantni humani eritroprotein, rekombinantni ljudski hormon rasta, rekombinantni ljudski

10

Dr Rendal se obrazovao na Djuk univerzitetu, gde je stekao zvanje doktora medicine, kao i na Okfordskom univerzitetu u Engleskoj, gdje je doktorirao na Molekularnoj genetici. Nakon višegodišnjeg radnog iskustva u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i u nekoliko humanitarnih organizacija, od 2012. postao je član Sandozovog tima. Smatra se jednim od najkompetentnijih stručnjaka za pitanja biosimilara.

faktor stimulacije granulocita [G-CSF]). Glavna briga ljekara u vezi sa biosimilarima odnosi se na njihov farmaceutski kvalitet i bezbjednost. Takvi strahovi su neosnovani, budući da se proizvodni proces za ove ljekove mora uskladiti sa istim zahtjevima kvaliteta kao i svaki novi lijek4. Proizvodni proces treba da uključuje moderno naučno znanje i razumijevanje procesa, koje je napredovalo u mnogim aspektima od vremena kada je originalni proizvod razvijen. Zapravo, jedna od studija koja procjenjuje kvalitet originalnog proizvoda i biosimilarnog epoetina utvrdila je da kvalitet biosimilara prevazilazi kvalitet originalnih proizvoda5. Primjena moderne tehnologije takođe se odnosi na fizičko-hemijsku i funkcionalnu karakterizaciju biosimilara; ove metode su veoma osjetljive i otkrile bi čak i male razlike između biosimilarnih i originalnih proizvoda6. Biosimilari su dostupni u Evropi od 2006, a EMA je za sada odobrila više od desetinu sličnih proizvoda. Izlaganje pacijenata biosimilarima raste uz širenje njihove primjene. Na primjer, trenutno procijenjeno izlaganje Sandoz biosimilarnom epoetinualfa (april 2013) obuhvata više od 216,000 pacijenata za godinu, dok je izlaganje Sandoz biosimilarnom G-CSF 3.5 miliona pacijenta po danu7. Uz to, sve je više dokaza o uštedama koje je moguće ostvariti primjenom biosimilara. Na primjer, prema


Sandoz, dio Novartis grupe, jedinstveno je pozicionirana kompanija koja predvodi industriju biosimilara. Kompanija ima više od 60 godina iskustva u farmaceutskoj biotehnologiji i više od 30 godina iskustva u razvoju i proizvodnji rekombinantnih terapeutskih proteina. Sandoz je lansirao prvi biosimilarni lijek u svijetu - hormon ljudskog rasta - u Australiji 2005, i trenutno ima 3 biosimilarna lijeka odobrena u Evropi (više od bilo koje druge kompanije). Sandoz kompanija je vodeća u grupi ovih ljekova, sa više od 50% udjela na globalnom tržištu (uključujući sve proizvode odobrene na strogo regulisanim tržištima u Evropi, Kanadi, Japanu, Australiji i SAD-u). Tri odobrena Sandozova biosimilara zauzimaju prvo mjesto u svijetu u odgovarajućim kategorijama u kojima su zastupljeni. Kompanija takođe ima superioran razvojni program sa fokusom na monoklonska antitijela/ onkologiju u kome je trenutno 7 projekata vezanih za 5 molekula u III fazi ispitivanja.

podacima iz Njemačke, 551 miliona eura ušteđeno je u periodu između 2007. i 2011, kao rezultat uvođenja biosimilarnih epoetina (izvor: ZI-AVD). Druga analiza, od strane IGES Instituta u Berlinu, procijenila je da su, uvođenjem biosimilara, zdravstveni sistemi u osam evropskih zemalja mogli da uštede 33 milijarde eura do 20208. Otuda, dostupnost i uvođenje ovih ljekova mogu da obezbijede značajnu uštedu za zdravstvene sisteme, koji, s druge strane, mogu proširiti pristup pacijenata važnim liječenjima i doprinijeti održivoj inovaciji. Jedan primjer povećanog pristupa pacijenata dolazi iz Nacionalnog zdravstvenog centra UK, gdje veliki broj doktora sada koristi G-CSF tokom prvog ciklusa hemoterapije (radije nego da odlažu liječenje do pojave komplikacija), zahvaljujući nižim cijenama u poređenju sa originalnim proizvodom (izvor: IMS).

Biosimilarni G-CSF vs. referentni lek % na tržištu zemalja EU februar 2013

Belgija Irska Litvanija Holandija Švajcarska Grčka Nemačka Italija Španija Slovenija Danska Francuska EU prosek Finska Austrija Poljska Slovačka Švedska Bugarska Norveška UK Češka Mađarska Rumunija Letonija

1 18 26 27 40 42 59 65 67 67 68 68 71 72 73 85 89 90 91 93 94 97 99 100 100

Generics bulletin, 17 maj 2013, podaci iz IMS Health/Sandoz

Reference: Aapro, M. Biosimilars in oncology: current and future perspectives. GaBI Journal 2013; 2: doi: 10.5639/gabij.2013. 0202.023. Brinks, V. et al. Quality of Original and Biosimilar Epoetinproducts. PharmRes 2011; 28: 386–393.HöerAdM et al. Savingmoney in the European Health Care Systems With Biosimilars. GaBI Journal 2012; 1: 120–126. McCamish, M., Woolett, G. Worldwideexperiencewith biosimilar development. mAbs 2011; 3: 212–220. Roger, S. D. Biosimilars: Current Status Andfuturedirections. Expert Opin. Biol. Ther. 2010; 10: 1011–1018. Schellekens, H., Moors, E. Clinical Comparability and European Biosimilar Regulations. Nat. Biotechnol. 2010; 28: 28–31.

Weise, M. et al. Biosimilars: What Clinicians Should Know? Blood 2012; 120: 5111–5117. 1 McCamish & Woollett, 2011. 2 Roger, 2010. 3 Weise et al, 2012. 4 Weise et al, 2012. 5 Schellekens & Moor, 2010; Brinks et al, 2011. 6 Weise et al, 2012. 7 Aapro, 2013. 8 Höer et al, 2012. D. Novčić

11


U Podgorici realizovan još jedan stručni skup reumatologa

STRUČNIM SKUPOM OBILJEŽENI JOŠ JEDNI DANI REUMATOLOGA U organizaciji Udruženja reumatologa Crne Gore i “Hoffmann - La Roche ltd.” dio stranog društva Podgorica, u Podgorici je 6-og jula realizovan stručni skup sa temama: ,,Individualni pristup liječenju sistemske skleroze” i ,,Novine u liječnju reumatoidnog artitisa”. U okviru obilježavanja reumatoloških dana u Crnoj Gori, počasni predavač bio je prof. dr Marko Matući-Ćerinić, redovni profesor na Medicinskom fakultetu u Firenci, predsjednik Udruženja reumatologa Italije i jedno od prvih imena savremene svjetske reumatologije.

U cilju osavremenjavanja znanja i vještina Otvarajući skup reumatologa u Hotelu „Podgorica”, internista reumatolog dr Svetlana Aligrudić, predsjednica Udruženja reumatologa Crne Gore, podsjetila je da je ova organizacija osnovana 2006. godine, i već od 13. juna 2007. postalo je član Evropskog udruženja reumatologa. - Reumatologija kao najmlađa grana interne medicine često je nepravedno zapostavljena a svjesni smo činjenice da u ovoj oblasti ima velikih naučnih pomaka - istakla je ona ovom prilikom. Izražavajući zadovoljstvo zbog gostovanja renomiranog stručnjaka kakav je prof. dr Marko Matući-Ćerinić, dr Aligrudić je podsjetila da zasluge za organizaciju ovog skupa pripadaju Farmaceutskoj kompaniji „Hoffmann-La Roche”. Pomoćnica ministra zdravlja dr Mira Dašić pozdravila je prisutne izražavajući bezrezervnu podršku realizaciji ovakvih skupova. - Ovaj značajan skup predstavlja izuzetnu priliku da eminentni evropski predavači i, naravno, crnogorski stručnjaci iz ove oblasti razmijene stručna znanja i iskustva i povežu naučne doktrine s potrebama svakodnevne prakse. Iskoristila bih ovu priliku da ponovim da je naš glavni zadatak objedinjavanje

12

kvalitetne, efikasne i dostupne zdravstvene zaštite i da samo kroz dobro koncipiran i organizovan stručni pristup koji podrazumijeva angažovanje svih aktera zdravstvenog sistema možemo ostvariti zacrtane ciljeve - istakla je ona. Skrećući pažnju na zabrinjavajuću procjenu da od reumatskih bolesti pati gotovo 90% starijih od 65 godina, dr Dašić je objasnila i da se tegobe ne ispoljavaju kod svih oboljelih, istim intenzitetom. - Promjene na zglobovima bile bi vidljive na rendgenskim snimcima, ali se klinička slika i simptomi javljaju samo kod određene grupe ljudi. Ono što je izvjesno jeste da na nastanak i razvoj reumatskih bolesti veliki udio ima nasljedni faktor. Najčešće se javljaju degenerativne promjene, čak u 80% slučajeva koji ne ugrožavaju život pacijenta, ali imaju značajan socio-ekonomski efekat jer ovi pacijenti vrlo često odsustvuju sa posla - objasnila je dalje. Ako se reumatske bolesti ne liječe na odgovarajući način, kaže dr Dašić, za 5-8 godina može doći do oštećenja zglobova i oko 80% tih pacijenata postaju invalidi. To predstavlja još veći društveni i zdravstveni problem.


Prof. dr Marko Matući-Ćerinić

Revoluciju u liječenju reumatskih bolesti, kako kod odraslih, tako i kod djece, donijelo je uvođenje biološke terapije za liječenje autoimunog poremećaja. Ovi lijekovi sadrže supstance koje mogu da blokiraju stvaranje različitih zapaljenjskih molekula u organizmu, odgovornih za započinjanje i održavanje hroničnog zapaljenjskog procesa koji je u osnovi imunog poremećaja - kaže dr Dašić. Da bi se bolest na vrijeme prepoznala, kako je objašnjeno ovom prilikom, veoma je važno da se pacijent na vrijeme obrati ljekaru kako bi se postavila prava dijagnoza i započela odgovarajuća terapija. - Uz dobru saradnju ljekara i pacijenata može se postići značajan uspjeh u liječenju ove hronične bolesti - poručila je dr Dašić. Saradnik Centra za nauku, za međunarodnu saradnju, dr Elvir Zvrko saopštio je u uvodnom dijelu svog obraćanja da Menadžment Kliničkog centra Crne Gore podržava ovakve skupove, videći u njima i mogućnost ostvarenja međunarodne saradnje stručnjaka. - Konkretno sa Italijom smo prije nekoliko mjeseci potpisali protokol o saradnji sa Bolnicom Sent Kamilio Frolanini u Rimu, kao i sa Dječjom bolnicom u Napulju. Gostovanje profesora iz Italije postaje praksa i već ih nekako doživljavamo kao svoje, a kada jedan gost iz Italije može da govori na našem jeziku, onda je to dodatna privilegija da znamo da se nešto što se vidi između redova neće izgubiti u prevodu, tako da je ovo izuzetno zadovoljstvo za sve - istakao je dr Zvrko. Osvjetljavajući različite aspekte afirmativnog uticaja ovakve saradnje, on je naglasio i da je ovaj vid komunikacije oblik praćenja tokova i naučnih dostignuća u reumatologiji. - Znamo da se radi o oblasti koja se prvenstveno zbrinjava u Kliničkom centru, pa je onda tu odgovornost Kliničkog centra još veća da se ovakvi skupovi i aktivnosti podrže i nastave i u budućem periodu i tu dolazimo do nekog ko je pokretač svega toga. To je Udruženje reumatologa. Jedno mlado udruženje, ali već prepoznato u Crnoj Gori kao vrlo aktivno - istakao je on. - Naša odgovornost nije da radimo samo sa pacijentima u ambulanti, već i da edukujemo i kolege koje nisu iz te struke kako bi se bolesti brže prepoznavale. Takođe, vrlo je bitno imati edukovanu javnost, edukovane građane, jer ćemo i mi lakše objašnjaviti zašto nešto ide dobro - dodao je dr Zvrko poželjevši uspješan rad u okviru skupa. Stručni skup organizovan u saradnji „Hoffmann-La Roche” i Udruženja reumatologa bio je prilika da stručnjaci iz

Dr Svetlana Aligrudić

oblasti reumatologije percipiraju veoma detaljan prikaz stanja, simptomatologije, uputstava za liječenje, te daljih iskustava i preporuka u vezi sa individualnim pristupom u liječenju sistemske skleroze i novinama u liječenju reumatoidnog artritisa. Redovni profesor reumatologije Medicinskog fakulteta u Firenci, jedan u nizu generalnih sekretara EULAR1-a u periodu kada je Crnogorsko udruženje primljeno u Evropsko prof. dr Marko MatućiĆerinić u dva navrata je govorio na navedene teme. Bogato ilustrujući prirodu navedenih poremećaja, kroz brojne prikaze slučajeva iz ljekarske prakse on je ponudio niz preporuka u vezi sa zbrinjavanjem i terapijom ovih pacijenata. Sistemska skleroza, kao „strašna bolest koja teče kao da sjedite u ferariju: trči i ubija”, moralna je tragedija za ljekare zbog toga što, kako je upozorio dr Matući-Ćerinić, oni nisu u stanju da zaustave bolest. Ilustrujući osnovne varijante ove bolesti, on je naveo da ona može trajati i više od 20-30 godina. - Difuzna sistemska skleroza vrlo je agresivna na pluća srce i sve interne organe. Mi danas možemo napraviti dijagnozu prije nego interni organi izgube funkciju. Baš tu smo u stanju da napravimo dijagnozu. Mi možemo dijagnosticirati vrlo ranu sistemsku sklerozu. Imate ulceracije, oštećen jednjak i možete stvarno mnogo uraditi za pacijente - istakao je on. Simptomi bolesti mogu biti tzv. „fluffy finger” sa ulceracijom i vaskularne promjene. Jedan od provjereno dobrih i inovativnih puteva u liječenju jeste i transplantacija matičnim ćelijama, postupak u čijem sprovođenju je dr Matući-Ćerinić već imao iskustva i čije je rezultate ovom prilikom ilustrovao jednim od brojnih primjera iz prakse. Ovim postupkom, kako se moglo vidjeti, postignut je uspjeh u revaskularizaciji perifernih tjelesnih organa, što se može smatrati značajnim usjehom. U vezi sa sprovođenjem terapije on je objasnio i složene mehanizme djelovanja ciklofosfamid, mikofenolata, rituksimaba i drugih aktuelnih koncepata liječenja. Ono na šta je posebno obratio pažnju jeste neophodnost osmišljavanja efikasnog sistema borbe protiv širenja fibroznosti, stanja koje se za sada pokazuje kao veoma problematično. Redukcija kolagena u koži i stabilizacija pulmonarne situacije, naveo je pored ostalog dr Matući-Ćerinić, mogle bi predstavljati kreativne načine suzbijanja bolesti. U svakom slučaju, važno je nikako ne zaboraviti obavezu individualizacije terapije. 1 Evropsko udruženje reumatologa R. T.

13


U Podgorici realizovana Regionalna radionica sa učešćem prestižnih međunarodnih tijela

SA CILJEM JAČANJA SARADNJE IZMEDU DRŽAVA U OBLASTI VODENJA POLITIKE DROGA Pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Crne Gore, u Podgoričkom hotelu „Apart Premier” realizovana je Regionalna radionica o jačanju saradnje u oblasti vođenja politike droga u Jugoistočnoj Evropi. Ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović otvorio je ovaj dvodnevni stručni skup iz oblasti sprečavanja zloupotrebe droga, koji je organizaciono i tehnički podržan od strane Evropske komisije, preko Generalnog direktorata za proširenje. Otvaranju je prisustvovao i šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori ambasador Mitja Drobnič, koji se između ostalog, u pozdravnim riječima, pozitivno osvrnuo na novi strateški dokument Crne Gore u oblasti droga. Eksperti Evropskog centra za praćenje droga, Savjeta Evrope, Kancelarije za drogu i kriminal Ujedinjenih nacija, Italije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske, Bugarske, Rumunije, te delegacije Srbije, Albanije, Makedonije, Kosova, Bosne i Hercegovine i Turske, dali su doprinosa bogatstvu tema i prezentacija prikazanim na ovom događaju. Skup međunarodnog karaktera koji je okupio renomirane eksperte iz oblasti droga, a koji je u Crnoj Gori organizovan po prvi put, od strane Odjeljenja za droge, imao je za cilj, kako se navodi u obavještenju izdatom od strane Ministarstva, da ponudi prikaz i obezbijedi sagledavanje načina vođenja koordinisane politike u državama na putu integracije u Evropsku uniju, u skladu sa najboljim evropskim praksama. - Održavanje Regionalne radionice ovakvog tipa ima za cilj i pružanje mogućnosti domaćim stručnjacima da se upoznaju i usvoje nova međunarodna saznanja iz ove oblasti - navodi se u ovom tekstu.

Udruženo u akcije protiv zloupotrebe droga Izražavajući zadovoljstvo zbog uspjeha u organizaciji događaja od međunarodnog karaktera, ministar zdravlja Crne Gore prof. dr Miodrag Radunović kazao je u okviru svog uvodnog obraćanja da je do realizacije skupa došlo na osnovu konstruktivne međunarodne saradnje i dosadašnjih uspješnih aktivnosti sa Evropskom komisijom, te da se ovim želi nastaviti jačanje komunikacije kako na regionalnom nivou tako i šire, učestvujući u radu i programima svih tijela i agencija iz oblasti droga. Ministarstvo zdravlja, naveo je on, u saradnji sa međunarodnim

14

partnerima, ulaže napor za ostvarenje kontinuirane profesionalne edukacije, u skladu sa savremenim naučnim dostignućima, te da ovim putem doprinese i ukupnim naporima države da koordinisanim aktivnostima raznih institucija u najvećoj mogućoj mjeri prevenira bolesti zavisnosti. - U cilju kontinuirane edukacije stručnjaka realizovani su razni vidovi obuka, seminari i treninzi iz oblasti prevencije i tretmana bolesti zavisnosti, koji su ostvareni u programima koje sprovode naši uvaženi partneri iz Savjeta Evrope Pompidu grupe, iz Ujedinjenih nacija, iz Evropskog centra za praćenje droga i zavisnosti od droga kao i kroz intenzivnu bilateralnu saradnju sa Republikom Slovenijom i Republikom Hrvatskom - rekao je ministar Radunović. Navodeći da se održavanje Regionalne radionice dešava u trenutku značajnom za Crnu Goru, kada se, nakon godinu dana od otvaranja pregovora, ulazi u drugu mnogo zahtjevniju fazu pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom, dr Radunović je objasnio da je „Saradnja u oblasti droga” segment Akcionog plana za Pregovaračko poglavlje 24, gdje Ministarstvo zdravlja preko Odjeljenja za droge ima dugoročne i kompleksne obaveze, realizacijom kojih će se postići značajan institucionalni napredak. - Bez obuka i bez kontinuiranog transfera iskustava, nije moguće ostvariti administrativni i institucionalni napredak. U tom kontekstu, želimo da osmišljavanjem skupova ovakvog profila omogućimo našim stručnjacima, našim predstavnicima institucija i ustanova, kao i nevladinim organizacijama, uvid u nova znanja i evropske prakse, sa ciljem ugradnje u naš sistem, gdje smo već utemeljili pozitivan zakonski i strateški ambijent koji omogućava usvajanje evropskih standarda. Zahvaljujući se na saradnji Evropskoj komisiji, dr Radunović je podsjetio i da je Vlada Crne Gore definisala svoj strateški pravac u oblasti suzbijanja zloupotrebe droga kao kontinuirani i multidisciplinarni proces, kroz koordinisano djelovanje aktera iz oblasti prevencije, tretmana, resocijalizacije, djelovanje kroz policijske, carinske, pravosudne i mjere tužilaštva, kao i aktivnosti nevladinih organizacija koje sprovode određene aktivnosti u ovoj oblasti. - Problem zloupotrebe opojnih droga i psihoaktivnih supstanci i uopšte bolesti zavisnosti, je problem globalnih razmjera, i svako društvo ima obavezu da mobiliše sve


raspoložive kapacitete kako bi se suprotstavljalo ovom izazovu. Potrebno je stalno dograđivati i osnaživati potencijale države usmjerene ka preveniranju i suzbijanju zloupotrebe droga - istakao je on.

- Oblast prevencije i suzbijanja zloupotrebe droga i svih oblika zavisnosti je oblast koja ne dozvoljava preduzimanje provizornih i kratkoročnih programa i mjera. Crna Gora se opredijelila da sve programske aktivnosti detaljno osmišljava i planira kao kontinuirane i sveobuhvatne mjere koje će se sprovoditi sinhronizovano i koordinirano na nacionalnom nivou, od strane svih činilaca uključenih u ovaj proces. Od značaja je izbalansirati i primjenjivati i mjere prevencije usmjerene ka mladima i opštoj populaciji, kao i mjere liječenja, tretmana i rehabilitacije namijenjene osobama u problemu i njihovim porodicama - naveo je pored ostalog ministar Radunović.

Mladi su najugroženiji Djeca i mladi danas odrastaju u uslovima brzih promjena društva, gdje se, kako je na otvaranju Radionice objasnio ministar Radunović, javljaju različiti oblici socijalne patologije pojedinca. - Vidljivi oblik takve patologije, kada je o mladima riječ, jeste porast upotrebe psihoaktivnih supstanci. Ovaj problem nije samo medicinski i zdravstveni, već i problem zajednice globalnih razmjera. Mladi treba da znaju da pušenje i alkohol i razna rizična ponašanja, najčešće prethode upotrebi droga, a danas se svijet suočava i sa narastajućim problemom zavisnosti od interneta, kockanja i sl. - istakao je on. Sinergija porodice i društvene zajednice u procesu socijalizacije mladih, kako je dalje kazao, mora biti snažna, kako bi se mladima ponudio jasan i stabilan sistem vrijednosti za razumijevanje sadašnjosti. - Upotreba droga izaziva brojne negativne konsekvence - nasilje, kršenje zakona, suicid, trajna oštećenja zdravlja, mentalne poremaćaje, infektivne bolesti, saobraćajne nesreće, radnu nesposobnost, siromaštvo i sl. Posebnu opasnost predstavljaju nove tzv. sintetičke droge, kojih je detektovano više desetina na nivou Evrope i čemu se svaka država mora posvetiti. Podsjećajući da je liječenje zavisnika kompleksan, dugotrajan i neizvjestan proces, on je istakao prednost preventivnog djelovanja. - Preventivne aktivnosti realizujemo kroz djelovanje opštinskih kancelarija za prevenciju, u saradnji sa vaspitnoobrazovnim ustanovama i uz učešće nevladinih organizacija. Djelujući preventivno, ulažemo u zaštitu zdravlja nacije, posebno mladih, da izgrade odbrambene vještine. Mentalno zdravlje je jedan od značajnih segmenata zdravlja i programi zaštite mental-

nog zdravlja moraju biti dio zdrastvene politike svake zemlje objasnio je dalje. Opisujući zakonodavni okvir iz oblasti droga na kojima je radilo Ministarstvo zdravlja, a koji se nalazi na liniji ciljeva Evropske unije: smanjenje ponude droga i potražnje droga, prof. Radunović je kazao da zakonodavni okvir koji smo izgradili prepoznaje pravo svakog pojedinca na dostojanstven i profesionalan tretman i pomoć i u slučaju bolesti zavisnosti, uz poštovanje prava pacijenata i ljudskih prava. - Prepoznaje, takođe, i obavezu svih subjekata nosilaca aktivnosti da razvijaju i unapređuju i programe za prevenciju bolesti zavisnosti, programe za tretman i rehabilitaciju, kao i smanjenje dostupnosti droga na svim nivoima. Ministarstvo zdravlja podržava i nastaviće da ulaže napore u obezbjeđivanju izvora dobre prakse u cilju transfera, diseminacije i pune primjene znanja i iskustava, naučno verifikovanih i u skladu sa evropskim standardima i dobrim praksama - kazao je on. Na kraju izlaganja, ministar Radunović je najavio da će se u narednom periodu, kroz saradnju i neposrednu komunikaciju Odjeljenja za droge sa Evropskom komisijom, ostvarivati mnogobrojne planirane aktivnosti sa ciljem usvajanja i primjene standarda iz oblasti droga u nacionalni sistem. - Iskazujem raspoloživost Ministarstva zdravlja Crne Gore da i u budućem periodu bude domaćin sličnih skupova, kao i da inicira i učestvuje u programima sa svim dobrodošlim međunarodnim partnerima, u cilju unapređenja regionalne i šire saradnje i doprinosa integraciji ovog dijela Evrope u Evropsku Uniju - rekao je on.

Pejzaš evropske politike droga u 2013. Obilje prezentacija prikaznih u okviru Regionalne radionice ponudilo je odličan izbor ideja za jačanje saradnje u oblasti vođenja politike droga u Jugoistočnoj Evropi. U nizu onih koje su pripremili gostujući eksperti posebno zanimljivom učinila se analiza gospodina Danila Balote, predstavnika Evropskog centra za praćenje droga i zavisnsoti od droga, sa sjedištem u Lisabonu. Tema ove prezentacije bilo je opisivanje konteksta i principa politike borbe protiv upotrebe droga u Evropi tokom 2013. U nizu interesantnih digresija opisana je i priroda popularnih

15


opioida, stimulativa i psihoaktivnih supstanci. Nakon više od 30 godina konstantno održavanog visokog trenda upotrebe heroina u Evropi napokon postoje znaci opadanja interesovanja za ovu vrstu droge. To bi bila radosna vijest kada bismo previdjeli inovacije: pojačano interesovanje za novije vidove psihoaktivnih supstanci. Nove, veoma razorne droge, obično su sintetičke prirode i, nažalost, nose daleko veću prijetnju za razaranje organizma u odnosu na one koji se ranije korišćeni. Dajući uporedni prikaz zastupljenosti i načina distribucije najprisutnijih oblika opijata, autor ove prezentacije ukazao je na činjenice da je npr. proizvodnja kanabisa evidentirana u skoro svim državama svijeta, te da, kada je o Evropi riječ, istraživanja pokazuju da je 77 miliona odraslih osoba makar jedanput konzumiralo kanabis, od čega tokom prošle godine 15.4 miliona. Dnevno, kanabis u Evropi koristi oko 3 miliona osoba. Na grafikonu najčešće korišćenih psihoaktivnih droga koji je ovom prilikom predstavljen prvo mjesto pripada upotrebi heroina, drugo upotrebi kanabisa, a treće upotrebi kokaina. Najveći problem u vezi sa upotrebom droga u Evropi, po ocjeni Balote, predstavlja veliki broj korisnika opioida. U Evropi ih u ovom trenutku postoji oko 1,4 miliona. U vezi sa upotrebom heroina uočava se smanjenje broja korisnika koji se odlučuju za injektiranje. Takođe, primjetan je i trend opadanja broja slučajeva predoziranja: sa 7.700 (2009) na 6.500 (2011). Heroin danas biva zamijenjen stimulativnim sredstvima, novim oblicima droge i ostalim opioidima. Epidemija HIV-a u Evropi, prema podacima ove analize, danas je u opadanju. Izuzetak predstavljaju jedino zemlje Jugoistočne Evrope: Grčka i Rumunija. Predstavljajući osnovne oblike terapije protiv upotrebe narkotika i bolesti izazvanih njihovom upotrebom, ovom prilikom je ukazano i na podatak da u ovom dijelu svijeta živi oko 730.000 osoba podvrgnutih supstitucionoj terapiji protiv upotrebe opioida.

U okruženju dominira upotreba ekstazija Prema podacima studije Danila Balote, oko 2.5 miliona mladih Evropljana koristilo je kokain tokom prošle godine. 1.8 miliona osoba koristilo je ekstazi, a 1.7 miliona - amfetamin. Iako za područje bivše SFRJ ne postoje podaci o predominantnoj upotrebi pojedinih oblika stimulativa, u zemljama našeg okruženja najviše se koristi ekstazi (osim u Rumuniji gdje dominira upotreba amfetamina). To je supstanca za koji postoje pokazatelji povratka u upotrebu nakon značajnog opadanja u periodu 2007-2009. godine. Ciljanu populaciju predstavljaju osobe starosti od 15 do 34 godina.

„Nove droge” Veoma privlačno i “pametno”prikriveno upakovane, „nove droge” predstavljaju rastuću opasnost za zdravlje čovječanstva. Smatra se da u ovom trenutku postoji oko 270 različitih

16

vrsta ovih supstanci. Pozivajući se na „legalna ogra- ničenja”, ilegalni proizvođači sintetičkih droga danas tržištu plasiraju veoma opasna hemijska jedinjenja, npr. metilamfetamin 4, PMMA, metilon i sl. Uopšte, pod maskom legalnog danas je u svijetu postao lako dostupan veliki broj sintetičkih supstanci koji mogu odvesti u trajnu zavisnost i ugroziti život. Zahvaljujući upotrebi interneta, ova mogućnost je umnogome olakšana. Samo tokom 2012. g. registrovane su 73 nove vrste ovih opasnih jedinjenja, od čega 30 sintetičkih kanabinoida. Ove „legalne droge” danas se proizvode u Kini, a na putu do konačnog korisnika u sastav im se dodaju i drugi visoko toksični činioci.

U odnosu na istorijsku perspektivu, upotreba droga i dalje se nalazi na visokom nivou širom svijeta. Veoma ozbiljnu i narastajuću prijetnju na nivou Evrope predstavlja pojava „novih droga”, tzv. ”sintetike”, koje se proizvode u ilegalnim laboratorijama i koje mogu veoma lako ući u zonu nepovratno nekontrolisane upotrebe. Stoga je o podacima dobijenim istraživanjima nužno obavijestiti sve faktore suzbijanja njihove upotrebe — institucionalne i vaninstitucionalne - kako bi se sagledali problemi i osmislila što efikasnija strategija djelovanja. U narednom periodu Crna Gora će, preko Odjeljenja za droge, razvijati po fazama, tzv. Sistem ranog upozorenja na nove psihoaktivne supstance u skladu sa evropskim standardima. Dr Jasna Sekulić, načelnica Odjeljenja za droge u Ministarsvu zdravlja, prezentirala je učesnicima skupa, strateški, zakonodavni, organizacioni okvir vođenja politike u oblasti preveniranja i suzbijanja zloupotrebe droga u Crnoj Gori. Veoma efikasan način preveniranja i suzbijanja ovog problema savremenog društva globalnih razmjera, predstavlja i organizovanje ovakvih stručnih skupova, gdje se sa raznih ekspertskih aspekata sagledavaju mogući načini djelovanja svih činilaca u zajednici. Istovremeno na marginama ovog stručnog skupa, Odjeljenje za droge je iniciralo bilateralne programe saradnje sa reciprocitetnim strukturama Republike Italije, Republike Srbije, Republike Slovenije, Republike Hrvatske i Republike Rumunije u cilju razmjene iskustava i konstruktivne saradnje u regionu u oblasti droga, a u skladu sa liderskom pozicijom Crne Gore u procesu eu integracije.

A. Radanović


Najveći broj novorođenčadi rodi se u avgustu.

Ukus hrane nemoguće je osjetiti sve dok ona ne dođe u kontakt sa pljuvačkom.

Najzastupljenije mentalne bolesti su anksioznost i depresija.

Jezik je najbrže iscjeljiv dio tijela.

Prosječno, osoba provede 25 godina spavajući.

U Škotskoj živi najveći broj crvenokosih osoba.

18

Kost jezika je jedina kost u tijelu koja nije vezana za ostatak skeleta.


Štucanje obično traje 5 minuta.

Žeđ se počinje osjećati već u trenutku kada vaše tijelo izgubi 1% vode.

Kada se zacrvenite, to je u stvari dirigovano promjenama u funkcionisanju želuca.

Crvena krvna zrnca proizvode se u koštanoj srži. 4 mjeseca traje njihov život u organizmu.

Jetra obavlja više od 500 funkcija u organizmu.

Mišići su najaktivniji u oku.

U ljudskom tijelu postoji 230 zglobova.

19


DIJABETESU

U

Jedan ili više ovih činilaca može prouzrokovati da nivo glukoze u krvi izrazito poraste. Mada stanje hiperglikemije ne mora da daje sasvim prepoznatljive znake, nekoliko simptoma može da pobudi sumnju na hiperglikemiju. Stoga treba odmah kontrolisati glukozu u krvi kada pacijent osjeti:

Piše: prof. dr sci. med. Božidar M. Bojović

Uz hipoglikemiju, hiperglikemija i dijabetesna ketoacidoza predstavljaju posebno važne, često veoma opasne, akutne komplikacije šećerne bolesti. HIPERGLIKEMIJA Hiperglikemija je stanje koje karakteriše visok nivo glukoze u krvi, koji se zadržava iznad 13.3 mmol/l (240 mg%). Kada dođe do takve hiperglikemije, i ako se ona održava, znači da dijabetes nije dobro regulisan. Hiperglikemija se, obično, odvija polako i u većini slučajeva ona nije hitan problem. Ipak, ako se glikemija zadržava duže vremena u granicama hiperglikemije, to može prouzrokovati ozbiljan problem. Postoje sasvim sigurni dokazi da održavanje hiperglikemije duže vremena dovodi do razvijanja karakterističnih oštećenja očiju, krvnih sudova i bubrega. Međutim, ono što je sigurno, hiperglikemija koja traje duže vremena (kod osoba sa insulin zavisnim dijabetesom) dovodi do ketoacidoze - opasnog i urgentnog stanja. Hiperglikemija može da se desi u sledećim prilikama: voljna,

- Ako je doza insulina ili oralnih antidijabetika nedo-

- Ukoliko postoji povećano uzimanje hrane koja je bogata ugljenim hidratima, - Usljed postojanja bolesti i stresne situacije, - Zbog nedovoljne fizičke aktivnosti.

20

- Jaku žeđ, - Često mokrenje, - Iznenadnu pospanost, - Poremećaj vida, - Prenadržljivost, - Pojavu infekcija, - Sporo zarastanje rana. Najbolji način liječenja hiperglikemija jeste pridržavanje osnovnih principa u pogledu: - Uzimanja obroka i užina prema ustaljenom planu, - Uzimanja obroka na vrijeme - svakog dana u isto vrijeme, - Uzimanja insulina ili tableta uvijek u predviđeno vrijeme, - Redovnog provjeravanja nivoa glikemije, - Vođenja dokumentacije o mjerenjima glikemije i pregleda mokraće na šećer i aceton, - Sprovođenja fizičke aktivnosti prema programu, - Praćenja popularne literature o šećernoj bolesti, - Bolesnici sa insulin zavisnim tipom šećerne bolesti, kada imaju povišenu glikemiju, iznad 13,3 mmol/l, treba da provjere mokraću na aceton, prije planirane fizičke aktivnosti. Ako se bolesnik pridržava uputstava neophodnih za pravilno liječenje, rizici da vrijednosti glikemije budu visoke postaju manji. Pacijent koji duže vremena ima hiperglikemije zahtijeva dopunsko obučavanje. Ako se ne pridržava bilo kojeg od navedenih principa, znači da je potrebno dopunsko sagledavanje uzroka zbog kojih se to dešava i preduzimanje odgovarajućih mjera. Ovo se posebno odnosi na pacijente koji izbjegavaju redovne kontrole i koji ne sprovode kvalitetnu samokontrolu.


U stanjima infekcije ili drugih akutnih bolesti, kada su vrijednosti glikemije visoke, iznad 13,3 mmol/l, posebno je važno da se kontroliše mokraća na šećer i aceton. Na taj način se sprečava ili rano prepoznaje teška komplikacija hiperglikemije - ketoacidoza.

DIJABETESNA KETOACIDOZA (DKA) Ketoacidoza nastaje usljed nedostatka insulina, koji je neophodan da bi glukoza ušla u ćelije i bila iskorišćena za njihov normalan rad. Kako ćelije nijesu u mogućnosti da propuste glukozu kroz svoju membranu, ona se nakuplja i njen nivo se u krvi brzo povećava, te se ćelije kupaju u obilnoj količini glukoze koju ne mogu da koriste kao energiju. U takvoj situaciji, da bi se zadovoljile potrebe za energijom, dolazi do pojačanog prometa i korišćenja masti i bjelančevina. Ni oslobođene masti ne mogu da se koriste u nedostatku insulina, pa se u krvi nagomilavaju proizvodi njihovog nepotpunog razlaganja - tzv. ketonska tijela (aceton, acetosirćetna kiselina i beta-hidroksibuterna kiselina). Tako se razvija stanje sa nagomilavanjem toksičnih produkata ketonskih tijela, koja dovode do zakiseljavanja krvi. U samoodbrani od postojeće promjene hemijske reakcije krvi, organizam izbacuje aceton preko pluća (ubrzanim i produbljenim disanjem, što stvara karakteristični miris na aceton) i izlučivanjem acetosirćetne kiseline i beta-hidroksibuterne kiseline putem mokraće. U daljem toku, sa ketonskim tijelima se gubi velika količina tečnosti i soli, što veoma brzo dovodi do jake dehidracije. Ako se u takvom stanju ne daje brzodjelujući insulin (srednjedjelujući i dugi skoro da ne djeluju) veoma brzo se razvijaju: - Brzi porast nivoa glukoze u krvi, - Ubrzano stvaranje ketonskih tijela i njihovo pojačano odstranjivanje putem mokraće i disanjem, - Oštećenje ćelija koje ne mogu da rade u uslovima jake kiselosti, - Teško kliničko stanje i smrt. Ketoacidoza može da se razvije veoma brzo, posebno u stanjima infekcije, visoke temperature, hladnoće i, što je posebno važno, kod male djece. Do ketoacidoze dolazi u sledećim stanjima: - Početak insulin zavisnog dijabetesa, - Dijagnostikovani insulin zavisni dijabetes, - Infekcije, - Hirurške intervencije, - Emotivni stres, - Hormonske promjene u pubertetu, - Menstruacija, - Terapijske greške, - Propuštanje doze insulina, - Nedovoljna doza insulina. Nekoliko simptoma može upozoriti na početak ketoacidoze: - Osjećaj jake žeđi, - Pretjerano učestalo mokrenje,

- Nagli gubitak tjelesne težine, - Mučnina u trbuhu i povraćanje, - Bolovi u trbuhu, - Zadah na trulo voće. Neophodno je da pri pojavi bilo kojeg od ovih simptoma, pojedinačno ili udruženo, treba odmah izmjeriti šećer u krvi i ispitati mokraću na šećer i aceton. Ako je glikemija vrlo visoka (iznad 13,3 mmol/l - 240 mg%) i ako su ketoni u mokraći pozitivni, treba brzo zatražiti ljekarsku pomoć. Ne smije se čekati. Ako se u takvom stanju pacijent ponaša upadljivo, odnosno ako postoji poremećaj svijesti bilo kojeg stepena, od pospanosti do prekome i kome, onda drugo lice mora što prije pozvati ljekara. Ako se ne može uspostaviti kontakt sa ljekarom, bolesnik treba da se što prije prebaci u prvu stanicu hitne pomoći. Za dijagnozu dijabetesne ketoacidoze, važe sledeći parametri: - Glikemija iznad 16 mmol/l, - rN krvi ispod 7,3, - Bikarbonati u serumu ispod 15 mmol/l, - Ketonurija (ketoni u mokraći pozitivni), - Glikozurija (glukoza u mokraći) iznad 55 mmol/l. Da bi se izbjegla ketoacidoza neohodni su: - Redovno planiranje obroka, - Pridržavanje programa fizičke aktivnosti, - Redovno uzimanje insulina, - Redovna kontrola šećera u krvi, - Redovna kontrola šećera i acetona u mokraći. Pregled mokraće na ketonska tijela i šećer obavezno treba uraditi: - Prilikom postojanja neke bolesti, posebno febrilnih stanja, - Ukoliko je vrijednost glikemije iznad 13,3 mmol/l (240 mg%), - Ako postoji pojava nekog od prijetećih simptoma ketoacidoze.

Liječenje dijabetesne ketoacidoze zahtijeva hitnu hospitalizaciju u jediniicu intenzivne njege! Ako se liječenje započinje u ambulantnim uslovima (objektivni razlozi) postupak je sledeći: Kod djece: intravenska infuzija rastvora NaCl 0,9% u količini od 10 ml/kg tt na čas, prva 2 časa, a potom 5 ml/kg tt na čas. + Brzodjelujući insulin potkožno u dozi 0,1 jed./kg tt svaka 2-4 časa do pada glikemije ispod 15 mmol/l. Glikemiju u kapilarnoj krvi mjeriti svaka 2 časa. Brzi transport u referentnu ustanovu ! Kod odraslih: intravenska infuzija rastvora NaCl 0,9% u količini od 1 litra svakog časa, prva 3 časa, a potom zavisno od potreba. + Brzodjelujući insulin u bolusu (kroz sistem) u dozi od 16-20 jedinica, a potom 6 jed. svakog časa. Brzi transport u referentnu ustanovu!

21


ISTINE I ZABLUDE: NEKA VAŠA STOPALA BUDU ZDRAVA Koliko god da Vam se čini da zbog povećanja temperature vazduha i ljeta bivate u neviđenim neprilikama zbog oticanja stopala, problema sa vaskularizacijom i sl., budite svjesni činjenice da te reakcije nijesu ni blizu onima sa kakvim se suočavaju osobe koje pate od dijabetesa. Dijabetičari, kao osobe kojima se nalaže da čak ni ljeti nikuda ne odlaze prije nego obuju i čarape i cipele, u dodatnoj su obavezi da vode svakodnevnu brigu o besprekornom zdravlju svojih stopala. Zašto? Čak i najmanja ranica može biti uzrok opasnih ulceracija i infekcija sa kojima njihov organizam ne može lako da se izbori. Volite svoje noge. Budite aktivni kako bi krv mogla optimalno da funkcioniše. Nemojte pušiti jer ta aktivnost može da smanji količinu protoka krvi u nogama. Time ćete doprinijeti i boljem zdravlju svojih stopala. KIDANJE ZANOKTICA PREDSTAVLJA OBAVEZNI DIO PEDIKIRSKOG TRETMANA ZABLUDA: Ljeto obavezuje na uredan pedikir. Ukoliko baš i nijeste u situaciji da opušteno naložite svom kozmetičaru da vam uradi neku trendi verziju sređivanja noktiju, jednostavnije varijante možete i samostalo izvesti. Nekoliko uobičajenih koraka u mlakoj vodi tretiranih stopala, malo turpijanja, malo uklanjanja orožnjalog sloja kože, malo masaže, nanošenje kreme za stopala i sl. učiniće da se osjećate prijatno i budete zadovoljni sređenijim izgledom svojih stopala. Ipak, kidanje zanoktica nekako je postalo nezaobilazan korak u svemu tome. Baš kao što vam mora biti jasno da uglovi vaših noktiju ne smiju biti do kraja zasječeni (jer se tako izlažete riziku od urastanja noktiju), morate shvatiti i da zanoktice predstavljju prirodni mehanizam odbrane unutrašnjosti nokta od prodora mikroorganizama kojih ima u ogromnom broju. Njihovim kidanjem zapravo omogućavate patogenima da se što lakše infiltriraju u unutrašnjost kože. STOPALIMA JE POTREBNA DNEVNA MASAŽA ISTINA: Područje tabana predstavlja jedan od najsenzibilnijih djelova tijela. Aktuelni modni trendovi koji već niz godina forsiraju nošenje obuće ravne podloge, popularnih baletanki i sl., nimalo ne ide na ruku očuvanju njihovog zdravlja. Naprotiv. Pogotovu ukoliko ste tokom dužeg dnevnog perioda sebi nametnuli obavezu da budete ovako obuveni, velike su šanse da će Vas stopala opomenuti za to. Kao i svemu na svijetu, i njima je potrebno pokazati malo ljubavi. Dovoljno je da makar samo jednom dnevno, dok sjedite, stopalima priuštite jednostavnu masažu. Oslonite se na tenisku

22


ili golfersku lopticu i blagim pokretima naprijed-nazad vršite masažu tabana. Ovo se može pokazati kao veoma dobra preventivna aktivnost. DIJABETIČARI TREBA DA SPROVODE OBAVEZNU HIGIJENU STOPALA ISTINA: Nije slučajno da jednu od obaveznih preporuka svakog vodiča za zbrinjavanje dijabetesa predstavlja apel za održavanje higijene stopala. Kod osoba koje su hronično oboljele od dijabetesa vremenom dolazi do djelimičnog ili potpunog gubitka osjećaja u stopalima. Posebna opasnost javlja se u domenu nastanka ulceracija i sličnih neprijatnih pojava na stopalima. Danas se smatra da čak 60 do 70 odsto osoba koje pate od dijabetesa imaju neki oblik neuropatije, što je pojava koja se može javiti i u drugim organskim sistemima, a ne samo u vezi sa donjim ekstremitetima. Nažalost, veoma je veliki i procenat onih koji postaju žrtve komplikacija takvih stanja, te u krajnjem slučaju takve osobe bivaju podvrgnute i amputacijama. Da biste ovo prevenirali, tvrde stručnjaci, veoma je poželjno voditi računa o stalnoj higijeni. DIJABETIČARI NIKUDA NE SMIJU IĆI BOSI ISTINA: Ne samo u vezi sa dijabetičarima, stručnjaci i svima ostalim preporučuju oprez pri izboru ljetnje obuće. Ovo je posebno naglašeno u vezi sa nošenjem popularnih japanki, pogotovu u okruženjma koja mogu biti pravi rezervati najraznovrsnijih bakterija: bazeni, plaže i sl. Kada su dijabetičari u pitanju, ovdje se opasnost prije svega vidi u većem riziku od zadobijanja povreda zbog izloženosti golog stopala raznim kamenčićima i drugim predmetima. Čak i najmanja ranica na stopalu predstavlja izvor opasnosti jer ovi bolesnici imaju značajno smanjenu mogućnost zacjeljenja, te se mogu očekivati samo dalje komplikacije. NJEGA STOPALA MORA BITI SVAKODNEVNA ISTINA: Njega stopala kod dijabetičara mora biti svakodnevna. Stopala je potrebno prati u toplom okruženju. Kako se dijabetičari ne smiju osloniti na odokativnu moć procjene toplote vode, neophodno je da pri ovom postupku koriste termometar. Trebalo bi da on pokazuje 32ºC do 35º. Na kraju, kada osušite kožu stopala, dio kože između prstiju potrebno je tretirati puderom kako se ona ne bi previše isušila i bila izložena infekciji. KURJE OČI SE NE SMIJU UKLANJATI OŠTRIM PREDMETIMA ISTINA: Kurje oči je veoma opasno uklanjati žiletom. Koliko god da ovu pojavu doživljavate kao neprijatnu, veoma je važno uticati prvo na uklanjanje njihovog uzroka. Tijesna i neudobna obuća predstavlja prijetnju broj 1. Stoga, prije odlaska kod ljekara ili farmaceuta, povedite računa o nabavci preporučene obuće. Savjet. Kupujte obuću pred kraj dana, kada Vaša stopala imaju najveći volumen, tako da možete pronaći onu koja Vam najbolje odgovara.

Prezentovan je i sadržaj vodiča za dobru praksu u: transplantaciji, peritoneumskoj dijalizi i hematologiji. Vodiči su besplatno dijeljeni učesnicima Kongresa, a štampani su na pet jezika: engleskom, španskom, grčkom, italijanskom i hebrejskom. Vodeći predavači na Kongresu bili su eminentni profesori iz: Velike Britanije, Njemačke, Španije, Italije, Danske i Izraela. Od ukupno 360 prijavljenih sažetaka, za prezentaciju je prihvaćeno 130 radova.

Problemi sa noktima?

Obilaženje kulturnih znamenitosti ove evropske prestonice prije svega Triniti koledža u Dablinu, koji je poslije reformacije 1591 god. osnovala engleska kraljica Elizabeta I Meki, i na slabi komenokti? su studirala vodeća imena u MAVALA SCIENTIFIQUE - očvršćuje nokte i književnosti sprečavа starog rascjepljivanje kontinenta si listanje. kraja devetnaestog i početka dvadesetog Suvi, krtivijeka nokti?(Oskar Vajld, Džems Džojs, Semjuel Beket i drugi), CREAM ali i druženje i razmjena iskustava NAILACTAN - MAVALA HRANLJIVI KREM ZA sa NJEGU hranljivi krem koji rast, suzbija kolegenicama i kolegama iz stimuliše zemalja njihov u okruženju, pružaju suvoću i vraća noktima elastičnost. mogućnost da se bar na kratko postane dio evropske porodTanki, slabi, osjetljivi nokti? ice medicinskih sestara/tehničara iz oblasti zdravstvene NAIL SHELD - ZAŠTITA NOKTA / Učvršćivač noktiju njege u nefrologiji, dijalizi i transplantaciji.

MAVALA IMA RJEŠENJE

dvo-fazni sistem koji ojačava i štiti nokte, sprečava lomljenje.

Nokti sa flekama? Napukli nokti koji se listaju? MAVALA 002 - osnovni sloj sa dvostrukim dejstvom štiti površinu nokta i poboljšava prijanjanje laka za nokte.

Ispucao lak za nokte bez sjaja? MAVALA COLORFIX - Mavala sredstvo za fiksiranje boje.

Previše narasla pokožica, zanoktice? CITICLE REMOVER - MAVALA SREDSTVO ZA UKLANJANJE POKOŽICE

Tvrde, izbrazdane pokožice? CUTICLE CREAM - MAVALA KREM ZA POKOŽICE sprečava da se pokožica suši i puca ili raste preko noktiju.

Izbrazdani nokti? RIDGE FILLER - MAVALA SREDSTVO ZA ISPUNAVANJE BRAZDI - stvara ravnomjernu površinu radi glatkog manikira.

Brže sušenje laka? MAVADRY - suši se na dodir u sekundi.

Izgriženi nokti? MAVALA STOP - bezopasna a ipak efikasna tečnost koja se nanosi četkicom i pomaže odraslima i djeci da prekinu svoju naviku grickanja noktiju.

Skidanje laka za nokte? MAVALA SREDSTVO ZA SKIDANJE LAKA ZA NOKTE ekstra blago sredstvo za skidanje laka je bez acetona i posebno je pogodan za korišćenje na lomljivim noktima.

Zgusnut lak za nokte? THINNER - MAVALA SREDSTVO ZA RAZREĐIVANJE LAKA

SAVRŠENI MAVALA NOKAT Može se postići korišćenjem jednog ili više ovih proizvoda u zavisnosti od vašeg specifičnog problema sa noktima.

MEDITAS d.o.o. EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU tel: 020 625 016, 020 623 002 mob: 069 39 99 05


Intervju: Nada Rondović

UPORNO RADITI NA USAVRŠAVANJU STRUKE Predsjednica Nacionalnog udruženja medicinskih sestara i babica Crne Gore Nada Rondović bila je gost našeg intervjua. Važna tema ovog razgovora bila je edukacija medicinskog osoblja, a bilo je riječi i o aktuelnostima i drugim planovima ovog veoma aktivnog udruženja. Edukacija medicinskih sestara i tehničara važna je preporuka za unapređenje funkcionisanja ovog sektora. Smatrate li da je ovaj program u Crnoj Gori u dovoljnoj mjeri zastupljen? Profesija medicinskih sestara, sve do nekoliko godina unazad, bila je jedna od rijetkih na našim prostorima kojoj nije bilo omogućeno školovanje na univerzitetskom nivou. Danas kada se uvode promjene u obrazovnom sistemu medicinskih sestara, u praksi postoji veliki nedostatak visoko obrazovanog kadra. Sestrinstvo karakteriše potreba za kvalitetnim bazičnim obrazovanjem koje je preduslov za sigurnu i kvalitetno pruženu zdravstvenu njegu i osnova za specijalističke studije. Sestrinstvo karakteriše i potreba za cjeloživotnim obrazovanjem koje proizlazi iz svakodnevnog brzog napretka medicinskih nauka i razvoja sestrinstva. Razvoj medicinskih nauka, sve veća primjena tehnologije u medicini, složenost i zahtjevnost metoda dijagnostike i liječenja, pojava novih bolesti, promjena učestalosti javljanja pojedinih bolesti, promjene uzroka smrtnosti, pred medicinske sestre stavljaju niz izazova. Posljednjih godina, veliki naglasak se stavlja i na uključivanje medicinskih sestara u procese unapređenja i očuvanja zdravlja kao i prevenciju pojave bolesti. Na koji način se odvija edukacija ovog osoblja? Sadržaj obrazovanja medicinskih sestara i babica definiše direktiva 2005/36 Evropske unije. Uz sadržaj Programa, direktiva navodi da školovanje započinje po završetku minimalnog opšteg desetogodišnjeg obrazovanja. U toku je izmjena direktive da

24

školovanje započinje po završetku minimalnog opšteg dvanaestogodišnjeg obrazovanja. Obrazovanje se sprovodi kroz teorijsku i kliničku obuku u trajanju od najmanje 4.600 časova učenja odnosno 180 ECTS bodova. Pri tome teoretska obuka treba da obuhvati najmanje jednu trećinu minimalnog trajanja obuke a klinička obuka najmanje jednu polovinu minimalnog trajanja obuke. Teorijska obuka predstavlja dio obuke medicinskih sestara na osnovu koje buduće sestre stiču profesionalna znanja, uvide i vještine koji su neophodni za organizaciju, pružanje i procjenu sveukupne zdravstvene zaštite. Ovu obuku treba da pružaju nastavnici sestrinske njege i druga kompetentna lica, u školama za medicinske sestre i drugim obrazovnim ustanovama koje ustanova za obuku odabere. Klinička obuka je dio obuke medicinskih sestara na kojoj buduće sestre uče, kao dio tima u neposrednom kontaktu sa zdravim ili bolesnim licima i/ili zajednicama, da organizuju,


„Ako u sestrinstvu ne napredujemo svake godine, svakog mjeseca i svake sedmice, vjerujte, mi tada nazadujemo!” Florens Najtingejl

pružaju i procjenjuju potrebnu sveobuhvatnu sestrinsku njegu, na osnovu znanja i vještina koje su stekle. Buduća medicinska sestra uči i kako da sama vodi tim i organizuje sveukupnu sestrinsku njegu, uključujući i to da pruža zdravstveno obrazovanje za pojedince i male grupe u okviru zdravstvene ustanove ili u zajednici, na terenu. Ova obuka će se odvijati u bolnicama i u drugim zdravstvenim ustanovama i u zajednici pod nadzorom nastavnika sestrinske njege, u saradnji sa drugim kvalifikovanim sestrama. Kandidati koji završavaju studije po takvom programu mogu se odmah zaposliti, bez obavljanja pripravničkog staža i bez stručnog ispita pri Ministarstvu za zdravlje. Kakvi su dalji planovi Nacionalnog udruženja medicinskih sestara i babica u tom segmentu? U toku 2012. godine desile su se značajne promjene za crnogorsko sestrinstvo. Nacionalno udruženje medicinskih sestara i babica Crne Gore (NUMSBCG), kao dio civilnog društva, po odluci Vlade Crne Gore, uključeno je i u radnu grupu za pripremu pregovora o pristupanju naše zemlje Evropskoj uniji, poglavlje 3 - Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga – uzajamno priznavanje kvalifikacija i diploma. Za bilateralni sastanak koji je održan u oktobru 2012. god. u Briselu, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, pripremili smo i prezentirali sadašnje stanje sestrinstva i babinjstva u Crnoj Gori, kao i zakonodavni okvir koji reguliše profesiju sestara i babica. Osim prezentacije sadašnjeg stanja, napravili smo i poređenje postojećeg obrazovanja sestara i babica Crne Gore u odnosu na zahtjeve koje nalaže Direktiva 2005/36 EU. Zahvaljujući saradnji NUMSBCG sa ekspertima za sestrinstvo iz EU, gospodinom Tomom Keglijem i Norveškim udruženjem sestara (NNO), organizovali smo i 10 radionica u kojima su učestvovali i predstavnici Ministarstva zdravlja, Ministarstva prosvjete, evropskih integracija, predstavnici Visoke škole za medicinske sestre Univeziteta Crne Gore, kako bi se sestre i babice Crne Gore pripremile za proces pridruživanja Evropskoj uniji. Formirana je Nacionalna komisija medicinskih sestra i babica Crne Gore kao savjetodavno tijelo Ministarstva zdravlja, čime su se stekli uslovi da sestre utiču na razvoj profesije, da primjenom dobre prakse zdravstvene njege utiču na podizanje kvaliteta u zdravstvenoj njezi i predlože Strategiju razvoja sestrinstva Crne Gore. Implementacija Strategije o sestrinstvu trebalo bi da dovede do autonomije profesije, profesionalnog razvoja, regulisanja mjesta i uloge sestara i babica i njihovog djelovanja u našem društvu, kao i razvoja profesionalne prakse bazirane na dokazima. Zdravstvena njega treba da postane vidljiva, nezavisna i mjerljiiva, a doprinos sestara i babica od strane zakonodavca, zaposlenih u zdravstvu i saradnika bude prepoznat kao

25


Sve fotografije su sa ovogodišnjeg dana sestrinstva značajan. Baza svega trebalo bi da bude adekvatno obrazovanje zasnovano na kompetencijama. Krajem 2012. održana je osnivačka skupština Komore medicinskih sestara, babica, zdravstvenih i akušerskih tehničara Crne Gore, regulatorno tijelo medicinskih sestara i usvojen Prijedlog Statuta Komore koji je proslijeđen Ministarstvu zdravlja na usvajanje. Nakon njegovog usvajanja, slijedi Radna skupština Komore, registracija i osnivanje. Cilj osnivanja Komore jeste zaštita pacijenata i građana kroz osiguranje kvalitetne, bezbjedne i etične zdravstvene njege i babinjstva. Osim toga, Komora će štititi i svoje članove, osiguravajući im trajno usavršavanje kako bi održavale stečena znanja i vještine i usvajale nova. Međunarodni dan sestrinstva u maju je obilježen i u Crnoj Gori. Koje su bile ključne poruke sa tog događaja? Svake godine medicinske sestre cijelog svijeta obilježavaju 12. maj, u znak sjećanja na rođendan Florens Najtingejl, začetnice modernog sestrinstva koja je polovinom 19. vijeka inicirala ulazak profesionalno obrazovanih žena u zdravstvenu njegu bolesnih i davne 1860. godine u Londonu otvorila prvu školu za medicinske sestre. Svake godine se na ovaj dan zdravstveni profesionalci i javnost osvrnu na rad i ulogu medicinske sestre u njezi bolesnih i zaštiti zdravih ljudi, čija je zdravstvena zaštita nezamisliva bez medicinskih sestara. Međunarodno vijeće medicinskih sestara, ICN, kao krovna svjetska sestrinska organizacija svake godine širom svijeta obavještava o tematici proslave ovog važnog dana, pa je tako ove godine tema Međunarodnog dana sestrinstva: MILENIJSKI RAZVOJNI CILJEVI. Nacionalno udruženje medincinskih sestara i babica Crne Gore obilježilo je Međunarodni dan sestrinstva edukacijom građana i promocijom zdravih stilova života u šoping molu „Delta siti” pod motom „Budimo zajedno, čuvajmo zdravlje”. Ove godine nijesu dodijeljene godišnje nagrade najuspješnijim medicinskim radnicima? Ove godine medicinske sestre i babice odrekle su se godišnje nagrade u korist pacijenata. Umjesto nagrada, sopst-

26

venim sredstvima (mjesečne članarine), organizovale su akciju na kojoj su vršile edukaciju građana i promociju zdravih stilova života iz 11 različitih oblasti, izradile postere, brošure. Sestrinski rad predstavlja veoma stresnu profesiju. Ipak, postoje trenuci zbog kojih vrijedi zaboraviti napor. Da li ste u toku svog rada doživjeli neku takvu situaciju? Možete li je opisati? Sestrinstvo je, po svojoj prirodi, profesija u kojoj doživljavate visok nivo stresa. U svom poslu svakodnevno se suočavamo sa patnjom, bolom... smrću. I pored toga što iziskuje veliko angažovanje koje često i nema željeni ishod, postoje trenuci kada zaboravite na uloženi trud, umor. To su trenuci kada vidimo osmijeh i zahvalnost na licima pacijenata. Šta Vas je opredijelilo da se bavite baš ovom vrstom posla? Mislim da je to osnovna ljudska potreba, da pomognete drugome, spremnost da razumijete potrebe drugoga i brinete za njegovo zdravlje i život. Šta biste poručili svojim kolegama? Znanje je naše najjače oružje. Samo adekvatnom edukacijom i cijeloživotnim učenjem možemo dovesti sestrinstvo na mjesto koje mu realno pripada, kako u sistemu zdravstva tako i u društvu. Samo dobro edukovana sestra i babica može da bude inovativna, da primjenjuje i unapređuje dobru praksu zdravstvene njege i babinjstva. Zato su nužne promjene u sestrinstvu. One su preduslov za uspostavljanje takvih odnosa u zdravstvenom timu koji će omogućiti dobru socio-emocionalnu klimu, bolje međuljudske odnose, uvažavanje svih stručnjaka u timu i na taj način omogućiti pacijentima da se osjećaju sigurni i uvjereni kako će dobiti najveći mogući nivo zdravstvene njege.

A. Radanović


Ekskluzivni zastupnik i distributer za Crnu Goru FARMEGRA doo Kritskog Odreda 4/1


CRVENO OKO Piše: dr Sanja Borović, spec. oftalmolog PZU Očna ordinacija Borović

Pod terminom crveno oko u oftalmologiji se podrazumijevaju brojna stanja čiji je glavni simptom upravo crvenilo izazvano širenjem krvnih sudova u vežnjači. Vežnjača, spojnica ili konjunktiva je tanka, providna sluznica koja oblaže unutrašnju površinu kapaka i prednju površinu beonjače, i sadrži veoma bogatu krvnu mrežu. Uzroci crvenila su zaista brojni: upalna stanja, iritacija oka, alergije, suvo oko te krvarenja izavana pucanjem krvnog suda u vežnjači ili konjunktivi. Zbog ovako raznorodnih uzroka kojima je terapeutski pristup potpuno različit kratko ću se osvrnuti na njih.

Upalna stanja Svakako najznačajnija, i dijagnostički i terapeutski, jesu upalna stanja, gdje se bez oftalmološkog pregleda često ne može utvrditi o kakvoj upali se radi. Crvenilom su praćene ne samo upale vežnjače (konjunktivitisi) već i upale beonjače (sklere), rožnjače i prednjeg dijela srednje očne ovojnice (iridociklitis). Veoma izraženo crvenilo praćeno jakim bolom javlja se i kod naglog povećanja očnog pritiska (akutni glaukom). Konjunktivitisi mogu biti različite etiologije, a najčešći su: virusni, bakterijski i alergijski. Tek pregledom se sa sigurnošću može odrediti o kakvom se tipu upale konjunktive radi i zavisno od toga ordinirati adekvatna terapija koja je potpuno različita za svaki od njih. Izuzetan značaj u terapeutskom pogledu imaju upale rožnjače ( keratitisi) i iridociklitisi. Nekada su to i za oftalmologe veoma teška stanja koja se dugotrajno liječe, a kamoli ako se pacijent liječi bez oftalmološkog pregleda, uz neadekvatnu terapiju. Posljedice ovakvih tretmana mogu biti trajna i nepovratna oštećenja oka.

28


Dominantan znak svih ovih stanja je, ponavljam, crvenilo oka, praćeno drugim simptomima zavisno od tipa upale.

Suvo oko Suvo oko se u današnje vrijeme sve češće srijeće, prije svega zbog uslova života. Dugotrajno isušivanje površine oka dovodi do promjena na konjunktivi i rožnjači, a te promjene vremenom postaju ireverzibilne. Vlažnost površine oka obezbjeđuju suze iz suznih žlijezda u samim kapcima (ovdje se ne radi o refleksnom suzenju tj. plaču izazvanom emocijama). Količina i sastav suza imaju veoma važnu ulogu. Do pojave suvog oka dolazi upravo zbog, ili smanjenog lučenja suza ili poremećaja sastava suza, tzv suznog filma. Suzni film se sastoji iz 3 sloja: lipidni (masni), vodeni i mucinski sloj. Poremećaj bilo koje od ove 3 komponente dovodi do suvoće oka. Nedovoljno lučenje suza javlja se: kada postoji bolest suznog aparata, kod nekih sistemskih bolesti, disbalansa hormona, nus pojava korišćenja nekih lijekava, prirodni proces starenja, menopauza itd. Dijagnozu postavljamo na osnovu anamneze, kliničkog pregleda i testova za ispitivanje količine i kvaliteta suza. Zbog neadekvatnog vlaženja oka dolazi do pojave hroničnog crvenila oka, osjećaja peckanja ili, kako pacijenti kažu „kao da je pijesak u očima“, pojačanog suzenja, zamora oka i slabijeg vida. Prilikom dugotrajnog rada na računaru takođe dolazi do isušivanja oka, kako zbog rjeđeg treptanja, tako i usljed prašine, suvog vazduha , dima i lošeg osvjetljenja u zatvorenim prostorijama. Zbog suvog oka i iscrpljivanja akomodacije pri dugotrajnom radu dolazi do pojave takozvanog sindroma kompjuterskog vida ili skraćeno CVS (Computer Vision Syndrom). Terapiju suvog oka prije svega sprovodi oftalmolog.

Ovdje se radi o hroničnom stanju koje se ne može u potpunosti izliječiti, pa se terapija stalno koristi. Osnova liječenja su vještačke suze, mukolitici, povremena i kratkotrajna lokalna primjena antibiotika i kortikosterida. Ako se radi o težem poremećaju važno je znati da se vještačke suze moraju koristiti i u periodima kada pacijent nema simptome. Nekada se prije spavanja koristi gel koji oči vlaži i u toku noći. Na tržištu se nalazi veliki broj vještačkih suza, ali je važno znati da nijesu sve iste, već uz savjet sa ljekarem korsititi one koje vam najviše odgovaraju. Pacijentima od svih navedenih simptoma često najviše smeta, nekada i veoma izraženo, crvenilo jer im je neprijatno zbog stalnih zapitkivanja. Odlaze u apoteku pa po nečijoj preporuci uzimaju preparate koji nijesu vještačke suze iako kratkotrajno dovode do sužavanja krvnih sudova, jer u sebi sadže vazokonstriktornu komponentu. Međutim, već poslije nekoliko sati crvenilo će biti još izraženije, pacijenti ponovo kapaju i tako stalno. Na žalost, dužim korištenjem oni dovode do trajnog proširivanja krvnih sudova. Zbog upravo navedenog oftalmolozi jako rijetko propisuju ove kapi. Kao zaključak ovog izlaganja savjetovaću da crveno oko nikada ne liječite sami. Ukoliko se pojavi crvenilo koje liči na konjunktivitis može da se koristi troprocentni rastvor borne kisjeline kojom se oko ispira ili pak fiziološki rastvor. U narodu je rasprotranjeno korištenje kamilice koje ne izaziva opasnost po oko, ali ako se radi o alergijskom konjunktivitisu može dodatno da pogorša simptome. Duža upotreba samo ovih rastvora, a bez pregleda oftalmologa lišena je svakog smisla a potencijalno i opasna zbog prolongiranja vremena za počinjanja potrebne terapije.

29


NAJNOVIJA ISTRAŽIVANJA IZ OBLASTI SEKSUALNO PRENOSIVIH BOLESTI

Piše: dr Olivera Simić-Kovačević, Spec. dermatovenerolog Privatna specijalistička ordinacija za kožne i polne bolesti „Dr Kovačević”, Budva Mladi homoseksualni muškarci trebalo bi da se vakcinišu protiv HPV infekcije, zato što je rizik od obolijevanja od karcinoma polnih organa - penisa, ali i analnog karcinoma, kod njih veći 15 puta nego kod heteroseksualaca, zaključuju naučnici iz univerzitetskih bolnica iz Liverpula, Homertona, Čelzija i Vestminstera1! Program vakcinacije protiv HPV infekcije počeo je 2008. godine u UK, ali je raspoloživ samo za djevojčice. Ispitivanja iz Australije takođe pokazuju da vakcinacija djevojčica HPV vakcinom utiče na smanjivanje prevalence pojave genitalnih bradavica - kondiloma, kod heteroseksualnih muškaraca, ali nema promjene u nastanku bradavica kod homoseksualnih muškaraca. U februaru ove godine Australija je uvela program vakcinacije HPV vakcinom za dječake starosti 12-13 godina, kao i nevakcinisanih dječaka od 14-15 godina. Dosadašnja ispitivanja su pokazala efikasnost ove vakcine kod muškaraca. Vakcina je efikasna protiv HPV tipa 16 i tipa 18, za koje se zna da su kancerogeni. Namijenjena je prvenstveno dječacima koji nisu imali polne odnose do sada i nisu bili izloženi uticaju HPV tipa 16 i tipa 18, ali djeluje i na one dječake koji su već bili izloženi ovom virusu. U tom smislu, a u odsutnosti vakcine isključivo za dječake, postoje jasni argumenti za uvođenje ciljane vakcinacije homoseksualnih muškaraca starosti do 26 godina! U USA se, pak, kod žena - djevojaka starosti između 14 i 19 godina - mjeri 56% niža prevalenca infekcije humanim

30

papiloma virusom (HPV) od kada je prvi put sproveden program vakcinacije - 2003/2006. godina! Ipak, u USA se potpuna vakcinacija (sve tri primljene vakcine) završi samo kod jedne trećine djevojaka tog uzrasta. Naučnici ističu usku povezanost infekcije HPV i cervikalnog karcinoma kod žena, apelujući na roditelje da vakcinišu svoju žensku djecu! Kod heteroseksualnih muškaraca HPV infekcija najčešće izaziva orofaringealni karcinom! Da podsjetim, početak vakcinacije HPV vakcinom preporučuje se i djevojčicama i dječacima u dobi od 11 do 12 godina, sa serijom od 3 injekcije, druga mjesec dana nakon prve, a treća 6 mjeseci nakon prve vakcine. Primanje vakcine savjetuje se i starijim djevojčicama i dječacima i mlađim adolescentima koji još nisu primili vakcinu, te ženama starosti do 25. godine života! Vakcinaciju je najbolje započeti prije početka seksualnog života, zato što u to vrijeme ne postoji mogućnost izloženosti HPV-u! Chlamydia trachomatis je vodeći uzročnik bakterijskih seksualno prenosivih bolesti u svijetu, sa više od 90 miliona novootkrivenih slučajeva infekcije svake godine širom svijeta! Više od 70% žena inficiranih Chlamydia trachomatisom nema simptome, sada već hronične infekcije koja traje mjesecima, pa i godinama, ali ima oštećenje reproduktivnih organa. Pored toga, standardna terapija postaje sve više neefikasna u kompletnoj eradikaciji Chlamydia trachomatisa. Istraživači iz Instituta „Max Planck” u Berlinu2 došli su do zaključka da Chlamydia trachomatis


izaziva mutaciju DNA domaćina preskakanjem normalnog mehanizma kojim domaćin prevenira neregularni rast genetski oštećenih ćelija, te tako stvara mogućnost nastanka karcinoma. Tako se danas postojanje hronične Chlamydia trachomatis infekcije povezuje sa nastankom cervikalnog i posebno, ovarijalnog karcinoma. Takođe je otkriveno da Chlamydia trachomatis izaziva dugotrajne efekte na genom i epigenom ćelija domaćina! U hlamidijom inficiranim ćelijama odgovor na DNA oštećenje je umanjen, tako da hlamidijom inficirane ćelije kontinuirano rastu, izazivajući isforsirano preživljavanje oštećenih ćelija. Taj nekontrolisani rast zaraženih ćelija uz akumulirano oštećenje DNA je, vjeruje se, prvi znak karcinogeneze. Zato su rano otkrivanje infekcije Chlamydia trachomatis, adekvatno liječenje i vakcinacija izuzetno važni u prevenciji stvaranja karcinoma jajnika. U posljednje vrijeme se uočava da posljednja linija cefalosporinskih antibiotika koji se koriste za terapiju gonoreje, kao što su cefiksim i ceftriakson, postaju manje efikasni. Tako se dolazi do pojma „Multi Drug Resistant Gonorrhea”. Od gonoreje se razboli 106 miliona ljudi u svijetu svake godine i ona se smatra drugom najčešćom seksualno prenosivom bolešću u Velikoj Britaniji. Pad efikasnosti cefalosporina, posebno cefiksima, posebno se uočava kod homoseksualnih muškaraca, i to genogrupe G 1407. Ovo se objašnjava uvođenjem novog protokola za liječenje gonoreje od 2010. godine koji preporučuje prolongiranu upotrebu cefalosporina. Kada je rezistencija dostigla rejting od 5% cefiksim se zamjenjuje visokim dozama ceftriaksona u kombinaciji s azitromicinom, što se trenutno smatra najboljim terapeutskim pristupom u liječenju gonoreje! Novi preventivni tretmani seksualno prenosivih bolesti kod žena baziraju se na favorizovanju prirodne probiotičke barijere koju svaka žena ima u vidu laktoacidnih bakterija u svojoj vaginalnoj flori. Jedan od najčešćih uzročnika seksualno prenosivih infekcija jeste Trichomonas vaginalis, parazit koji može uzrokovati bolnu infekciju zvanu trihomonijaza, a koja se manifestuje svrabom i nelagodnošću. Trichomonas vaginalis inficira 174 miliona ljudi na svijetu svake godine, od čega polovina nema nikakve kliničke manifestacije ni simptome, te je uzročnik lako prenosiv na njihove partnere ili izaziva zelenkasti vaginalni sekret i niz komplikacija od kojih su najozbiljnije prerani porođaji i povećana osjetljivost na HIV infekciju. Prethodno je postojalo mišljenje da su Trichomonas vaginalis i Lactobacilli kompetitori, ali njihova mikrobiološka interakcija nije do kraja istražena. Istraživači sa Univerziteta Oukland3 sa Novog Zelanda otkrili su ulogu laktobacila u prevenciji infekcije Trichomonas vaginalisom: laktobacili sprečavaju, u većem ili manjem obimu, vezivanje parazita za ćelije vaginalne flore. Naučnici iz Nju Orleansa su, pak, otkrili čvrstu povezanost Trichomonas vaginalis sa dvije kolonije bakterija: Mycoplasma i potpuno nove bakterije Mycoplasma otkrivene u NOLI-Mnola! Kombinacija Trichomonas vaginalis, Mycoplasma hominis i Mnola infekcije daje vrlo visok stepen rizika od nastanka HIV infekcije! U ovom slučaju Trichomonas vaginalis ponaša se „kao baštovan koji uzgaja dvije kulture bakterija na podlozi površine vaginalnih ćelija za svoje potrebe.” Istraživači sa vašingtonske Škole medicine u Sent Luisu4 (naučno su povezali stanje bakterijske vaginoze izazvano Gardnerellom vaginalis sa prijevremeno izazvanim porođajima

i pojačanom osjetljivošću na seksualno prenosive infekcije. Bakterijska vaginoza „pogađa” svaku treću ženu, što je češće i od vaginalne kandidoze. Obično ne izaziva signifikantne kliničke manifestacije, sem povremeno neugodnog mirisa vaginalnog flora na ribu, koji osjećaju svi u okolini, a sama žena ga ne registruje, i promjene konzistencije i sastava vaginalnog sekreta. Tako većina žena i ne zna da je nosilac Gardnerelle vaginalis. Bakterija degradira mukus, upotrebljavajući enzim sijalidazu za razgradnju sijalične kisjeline, koja ima značajnu ulogu u vaginalnom sekretu. Ne samo da razara zaštitnu barijeru sekreta, nego i s nekim komponentama sekreta stvara grudvice. Posljedica svega je niz komplikacija, od kojih je najozbiljnija infekcija uterusa. Naučnici Univerziteta u Vašingtonu identifikovali su klasu imunih ćelija koje dugoročno borave u ćelijama sluzokože i kože genitalija i za koje se vjeruje da su odgovorne za supresiju stvaranja genitalnog herpesa! One su, takođe, odgovorne i za supresiju simptoma genitalnog herpesa i kada infekcija ćelija postoji, te ovo otkriće razjašnjava i šta se dešava za vrijeme klinički nemanifestnih faza genitalnog herpesa i zašto one postoje. Ovaj subtip imunih ćelija zvan CD8αα+ T ćelije otvara čitavu „aveniju” novih istraživanja u smislu otkrivanja vakcine protiv virusa Herpes simplex tipa 2, dakle genitalnog herpesa, ali i prevenciju drugih virusnih oboljenja, kao što je HIV! Otkrivanje tih ciljanih ćelija na koje djeluju navedene T ćelije, zvane epitopi, sljedeći je korak. U ovom istraživanju je prvi put korištena tehnika sekvencijalne humane biopsije za proučavanje funkcije CD8+ T ćelija in situ, u njihovoj diobi u prirodnom prostoru i njihovom originalnom fiziološkom stanju, što trasira put novim istraživanjima i čini ovo otkriće još većim i izuzetno značajnim!

1 Liverpool University Hospital, Homerton University Hospital, and Chelsea and Westminster Hospital

2 Max Planck Institute for Infection Biology in Berlin (MPIIB) 3 Auckland 4 Washington University School of Medicine in St. Louis

31


UZROCI EREKTILNE

DISFUNKCIJE Piťe: prof. dr Bogdan Pajović

Moderna dijagnostiÄ?ka sredstva pokazala su da je uzrok erektilne disfunkcije kod većine muĹĄkaraca vaskularne prirode i da je obiÄ?no vezan za endotelijalnu disfunkciju. MeÄ‘utim, prisutna je ponekada i komponenta druge prirode, koja ili samo doprinosi, ili je i od primarnog znaÄ?aja. To je psihogena komponenta koja je povezana sa anksioznoťću vezanom za performansu. UspjeĹĄan tretman samo ove komponente moĹže biti dovoljan da se povrati normalna erekcija. Iako se u poÄ?etku vjerovalo da su psihogeni problemi predominantni uzrok erektilne disfunkcije danas se pokazalo da su organski uzroci veoma uobiÄ?ajeni, posebno kod muĹĄkaraca srednje i starije starosne dobi.

KliniÄ?ka klasiďŹ kacija impotencije Uzroci impotencije su brojni i Ä?esto kompleksni. Prema dominantnom poremećaju (uzroku) moĹžemo razlikovati nekoliko tipova impotencije. To su: 1. Psihogena impotencija 2. Arteriogena impotencija (zbog oboljenja arterije penisa) 3. Venogena impotencija (zbog poremećaja zatvaranja odvodnih vena) 4. Neurogena impotencija (zbog poremećaja inervacije) 5. Endokrina impotencija (zbog oboljenja endokrinih Ĺžlijezda) 6. Impotencija izazvana ljekovima 7. Miogena impotencija (zbog oĹĄtećenja glatkih miĹĄića kavernoznih tijela).

DijagnostiÄ?ke metode Nije uvijek lako otkriti uzroke impotencije zbog kompleksnosti poremećaja koji dovode do erektilne disfunkcije. Nerijetko su potrebna brojna ispitivanja koja nisu uvijek prijatna, a Ä?esto ni jeftina. Zadatak ljekara je da uz saglasnost pacijenta izabere najneophodnije metode koje će sa sigurnoťću pokazati ĹĄta je uzrok erektilne disfunkcije. Kompletna istorija i detaljan kliniÄ?ki pregled pacijenta potrebni su da bi se:  t3BTWJKFUMJPTMVĘŠBK

32

Slika. NajÄ?eťći uzroÄ?nici erektilne disfunkcije  t0ESFEJMPEBMJKFQSPCMFNVTWPKPKPTOPWJQTJIPHFOF ili organske prirode  tIdentifikovali svi kliniÄ?ki znaci poznatih faktora rizika. Treba imati na umu da erektilna disfunkcija moĹže biti rani simptom ozbiljnih sistemskih stanja kao ĹĄto su dijabetes melitus ili kardiovaskularno oboljenje. Ljekaru koji se bavi tom problematikom mogu biti potrebni i podaci vezani za postojanje:  t;OBĘŠBKOPHQFSJGFSBMOPHWBTLVMBSOPHPCPMKFOKBJMJLBSEJP oboljenja  t0SHBOTLPHV[SPLBFSFLUJMOFEJTGVOLDJKFLPENMBEPH muĹĄkarca  t)JQPHBOEJ[NBLPENMBEPHNVĂ?LBSDB  t1FSPOJKFWPHPCPMKFOKB  t)JQFSQSPMBLUJOFNJKF Nalazi iz istorije bolesti i pregleda pacijenta mogu biti dopunjeni pretragama koje bi dopunile podatke vezane za uzrok erektilne disfunkcije.

* Istorija Detaljna istorija bolesti vjerovatno je najvaĹžniji aspekt procjene stanja pacijenta. KliniÄ?ka istorija se radi u razliÄ?ite svrhe:  tDa se potvrdi da pacijent pati od erektilne disfunkcije  t%BTFVUWSEJUFäJOBTUBOKB  t%BTFJEFOUJÄ•LVKFNPHVʉBQPTUPKFʉBFUJPMPHJKB


 t%BTFQSPDJKFOJTQSFNOPTUQBDJKFOUBEBOBTUBWJTBTFLTVBMOJNBLUJWOPTUJNB  1SWPCJUOJDJMKKF QSFNBUPNF EBTFPESFEJEBMJKFQSPCMFN FSFLUJMOBEJTGVOLDJKBJEBMJKFPOB JMJOJKF QSB╩ЙFOBFKBLVMBUJWOPN EJTGVOLDJKPN TNBOKFOJNMJCJEPNJMJHVCJULPNPSHB[NB  5FSNJOPMPHJKBLPKBKFWF[BOB[BFSFLUJMOVEJTGVOLDJKV ╩КFTUPKF[CVOKVKV╩ЙB BP╩КFLJWBOKBNV├ЭLBSBDBWF[BOB[BOKJIPWV TFLTVBMOVGVOLDJKVNPHVCJUJOFSFBMOB5F├дJOVQSPCMFNB╩КFTUP KFNPHV╩ЙFQSPDJKFOJUJQPTUBWMKBOKFNKFEOPTUBWOJIQJUBOKB.OPHF LPOTVMUBDJKFJ[NF├┐VEPLUPSBJQBDJKFOUB[BQP╩КJOKFMKFLBS1BDJKFOU NP├дFJ[MP├дJUJOFLJQSPCMFNLPKJOJKFSFMFWBOUBO[BOKFHPWPTUBOKF JKFEJOPLBEBNVTFQPTUBWMKBKVEFUBMKOBQJUBOKBQBDJKFOUNP├дF QSJTUBUJEBPULSJKF├ЭUBHBTUWBSOPCSJOF*TUPUBLP QPTUPKJPESF├┐FOJ CSPKNFEJDJOTLJITUBOKBJMJvVMB[OJDBw[BLPKFTF[OBEBTVQPWF[BOF TFSFLUJMOPNEJTGVOLDJKPN.OPHJQBDJKFOUJPTKFUFPMBL├ЭBOKFJ ╩КBL[BEPWPMKTUWPEBQSJ╩КBKVPTWPNQSPCMFNVPEPOPHUSFOVULB LBEBTFPUPNFQP╩КOFQSJ╩КBUJ  ,BEBTFVTUBOPWJTUFQFOFSFLUJMOFEJTGVOLDJKFNPHVTF JTUSB├дJWBUJNPHV╩ЙJFUJPMP├ЭLJV[SPDJ$JMKUBLWPHSB[HPWPSBKFTUF EBTFOBQSBWJSB[MJLBJ[NF├┐VP╩КJHMFEOJIQTJIPMP├ЭLJIV[SPLBJ PSHBOTLJIV[SPLBQSPCMFNB.OPHJNV├ЭLBSDJJNBKVLPNCJOBDJKV V[SPLBUBLPEB╩ЙFVJTUPSJKVCPMFTUJV╩ЙJJPSHBOTLJJQTJIPHFOJ FMFNFOUJ5FNFLPKFUSFCBEPUB╩ЙJVSB[HPWPSVTBQBDJKFOUPNTV  t1BDJKFOUPWTFLTVBMOJSB[WPKJQP╩КFUBLQSPCMFNB  t4UBWQBDJKFOUBJOKFHPWPHQBSUOFSBQSFNBQSPCMFNV  t1SJTVTUWPP╩КJHMFEOJIGBLUPSBTUSFTB LBP├ЭUPTVCSB╩КOJ QSPCMFNJ ─ХOBOTJKTLFCSJHF TFLTVBMOBJOIJCJSBOPTU  t.FEJDJOTLBJTUPSJKBJJTUPSJKBV[JNBOKBNFEJLBNFOBUB  QPTFCOPQV├ЭFOKF ISPOJ╩КOBNFEJDJOTLBPCPMKFOKB QFSJOFBMOBJMJ PQFSBDJKBOBQFOJTV SBEJPTLPQJKBQFMWJTB QTJIJKBUSJKTLBPCPMKFOKB  V[JNBOKFPESF├┐FOJIMKFLPWBVLPOUJOVJUFUV  1JUBOKBLPKBTVQPHPEOB[BSB[HPWPSTBQBDJKFOUPNTB FSFLUJMOPNEJTGVOLDJKPN  t,BLBWQSPCMFNQPTUPKJTB7B├ЭPNFSFLDJKPN  t,PMJLP╩КFTUPJNBUFPWBKQSPCMFN  t,BEBTUFQPTMFEOKJQVUJNBMJVTQKF├ЭBOTFLTVBMOJPEOPT  t,PMJLPKFKBLB7B├ЭB├дFMKB[BTFLTPN  t,BLBWKFVUJDBK7B├ЭJITFLTVBMOJIQSPCMFNBOBWF[V J[NF├┐V7BTJ7B├ЭFHQBSUOFSB  t,BLBWKFTUBW7B├ЭFHQBSUOFSBQSFNBQSPCMFNV  t├АUB7JJ7B├ЭQBSUOFSP╩КFLVKFUFEBEPCJKFUFPEUSFUNBOB LPKF╩ЙFUFEPCJUJ

* Klini─Нki pregled  1SJLMJOJ╩КLPNQSFHMFEVCPMFTOJLBQPTFCOPKFWB├дBOQSF HMFEQPMOJIPSHBOB [BUP├ЭUPTFQPOFLBENPHVOB╩ЙJQSPNKFOFOB UFTUJTJNBJMJQFOJTVLPKFNPHVEBPCKBTOFJNQPUFODJKV5BLPTF OBQFOJTVNPHVOB╩ЙJUWSEJOF ╩КWSTUFQMP╩КJDF 1FKSPOJKFWBCPMFTU  ─ХLTJSBOBJTLSJWMKFOPTUJMJESVHFBOPNBMJKF.F├┐VUJN OBK╩КF├Э╩ЙFKF QSFHMFEQPMOJIPSHBOBOBJ[HMFEOPSNBMBO  0E MBCPSBUPSJKTLJI JTQJUJWBOKB  QPSFE VPCJ╩КBKFOJI QSFHMFEBLSWJJNPLSB╩ЙF GVOLDJKBCVCSFHBJKFUSF QPUSFCOPKF JTQJUJWBOKFOJWPBMJQJEOJI NBTOJI NBUFSJKBVLSWJ;BJTLMKV╩КFOKF FOEPLSJOFJNQPUFODJKFQPUSFCOPKFJTQJUJWBOKFIPSNPOBVLSWJ 0ESF├┐VKVTFUFTUPTUFSPO QSPMBLUJO -) FTUSBEJPM 4)#( NFE

TFYIPSNPOFCJOEJOHHMPCVMJO BQPQPUSFCJJESVHJ,PENOPHJI CPMFTOJLBQPUSFCOBTVTQFDJKBMOBJTQJUJWBOKB LBP├ЭUPTVVMUSB[WV╩КOJ QSFHMFE JOUSBLBWFSOP[OJUFTU JTQJUJWBOKBBSUFSJKTLFJWFOTLFDJSLVMBDJKFQFOJTB TQFDJKBMOBOFVSPMP├ЭLBJQTJIJKBUSJKTLBJTQJUJWBOKB 6LSBULP╩ЙFCJUJPCKB├ЭOKFOBTV├ЭUJOBPWJIJTQJUJWBOKB

* UltrasonograямБja  6MUSBTPOPHSB─ХKBKFJTQJUJWBOKFVMUSB[WVLPN;BJTQJUJWBOKF BSUFSJKTLFDJSLVMBDJKFVQFOJTVLPSJTUJTFU[WEPQMFSTPOPHSB─ХKB  LPKPNTFNKFSJLBMJCBSLBWFSOP[OJIBSUFSJKBJQSPUPLLSWJLSP[ OKJI 4MJLB 1P├ЭUPKFV─ШBLDJEOPN NMJUBWPN TUBOKVQFOJTB LBMJCBSLBWFSOP[OJIBSUFSJKBNBMJ PLP NN BQSPUPLLSWJ TMBC PWPJTQJUJWBOKFTFJ[WPEJNJOVUBQPTMJKFVCSJ[HBWBOKB WB[PEJMBUBUPSOJINBUFSJKBVLBWFSOP[OPUJKFMPQFOJTB WJOUSBLBWFSOP[OJUFTU 1PTMJKFJOUSBLBWFSOP[OPHVCSJ[HBWBOKBNHQBQBWFSJOBJMJ┬ШHQSPTUBHMBOEJOB&WF╩Й[BQSJCMJ├дOPNJOVUB OBTUBKFSJHJEOBFSFLDJKBLPKBTFPES├дBWBJEV├дFPEQPMB╩КBTB 0WBLWBSFBLDJKBVLB[VKFOBOPSNBMOVBSUFSJKTLVDJSLVMBDJKVJ EPCSP[BUWBSBOKFPEWPEOJIWFOB

Slika 6. Znaci arterijske insuficijencije na penilnoj dopler ultrasonografiji

Slika 7. Tehnika izvo─Сenja sonografije  6MUSB[WV╩КOPNTPOEPN .)[ NPHVTFEPCSPVP╩КJUJ SB[MJ╩КJUFTUSVLUVSFQFOJTB,PNCJOBDJKPNPCJ╩КOPHVMUSB[WV╩КOPH QSFHMFEBJNKFSFOKFNQPNP╩ЙVU[WQVMTOPHEPQMFSB vEWPTUSVLB TPOPHSB─ХKBv NP├дFTFVTUBOPWJUJ[OB╩КBKOPQSP├ЭJSFOKFLBWFSOP[OF BSUFSJKF QSFLP NN .BLTJNBMOJQSPUPLLSWJLSP[PWFBSUFSJKF USFCBEBKFWF╩ЙJPEDNTFD0TJNNKFSFOKBQSPUPLBVGB[JTJTUPMF LPOUSBLDJKBTSDB NKFSJTFJQSPUPLVEJKBTUPMJ GB[BQVOKFOKB TSDB %JKBTUPMOJQSPUPLWF╩ЙJPEDNTFDNP├дFCJUJ[OBLOFEPWPMKOF SFMBLTBDJKFLBWFSOP[OJINJ├ЭJ╩ЙBJMJ[OBLBCOPSNBMOPWFMJLPH PUJDBOKBWFOTLFLSWJv$*4UFTUwKF VTUWBSJ LPNCJOBDJKBJOUSBLBWFSOP[OFJOKFLDJKFJNBOVBMOF SV╩КOF TUJNVMBDJKFQFOJTB0ETVTUWP FSFLDJKFJMJTBNPEKFMJNJ╩КOBFSFLDJKBQFOJTBQSJJ[WP├┐FOKVUFTUB OFNBWFMJLJEJKBHOPTUJ╩КLJ[OB╩КBK [CPHNOP├ЭUWBGBLUPSBLPKJNPHV VUJDBUJOBQPKBWVFSFLDJKF Nastavak teksta u sljede─Зem broju

33


TRANZICIJA I

DUŠEVNO ZDRAVLJE

Piše: dr Mirko Peković, spec. neuropsihijatrije

Živimo u krajnje dinamičnom vremenu, vremenu izazova na svim sektorima života i rada svake individue. To je posebno izraženo na našim prostorima u posljednjoj deceniji koje smo svi svjedoci i akteri na ovaj ili onaj način. Jedan vrijednosni sistem, sud, kultura itd. na koje smo bili naviknuti srušio se abruptno - preko noći, iz ovih ili onih razloga, svejedno. Drugi rezoni, vrijednosni sudovi i modeli, munijalističkog tipa, koje svijet od nas traži, koji su racionalniji i po obećanjima plodotvorniji, ljudi naše kulture i mentaliteta teže prepoznaju i prihvataju, poslije duge letargije na koju smo se bili adaptirali. Ratna dešavanja u okruženju reflektovala su se obilato i na našem terenu, i te ožiljke i dan-danas lako prepoznajemo, zdravstveni radnici posebno. Tranzicioni proces ima svoju cijenu ovdje i sada, a tako je i drugdje. Nezaposlenost, siva ekonomija, porast socijalnih problema, kakvi su alkoholizam i narkomanija, razni vidovi prestupništva, nasilja i slično, samo su dio jasno prepoznatljivog bagaža koji taj proces nosi, odnosno, ceh koji plaćamo. Ako je utješno, valja kazati da nije mnogo bolje ni drugdje. Naprotiv, ni bogati i moćni narodi nijesu lišeni mentalnih bolesti i poremećaja. Tu je, čini se, priroda bila pravedna, a ko će kao ona. A da je to zbilja tako, potvrđuju opšte činjenice koje nude referentni epidemiološki servisi vezano za incidenciju nekih

34

- dominantnih mentalnih poremećaja u svijetu: preko 450 miliona ljudi pati od nekog mentalnog ili neurološkog poremećaja. Depresije su jedan od glavnih uzoraka invaliditeta i nalaze se na četvrtom mjestu deset vodećih uzroka globalnog tereta bolesti. One prijete da postanu dominantan stil života. Oko 70 miliona ljudi zavisno je od alkohola. Broj narkomana se ne zna; 24 miliona ljudi boluje od shizofrenije, najtežeg duševnog poremećaja; 50 miliona boluje od epilepsije. Svakog časa desi se oko 120 samoubistava u svijetu, odnosno oko milion godišnje, a broj pokušaja samoubistava procjenjuje se od 10 do 20 miliona. Smatramo da bi bilo neumjesno iznositi epidemiološke podatke vezane za incidenciju duševnih poremećaja kod nas, vjerujući da u tome nijesmo mimo svijeta. Međutim, činjenica je da se povećava incidencija nekih vidova mentalnih poremećaja i problema. To se, prije svega, odnosi na bolesti zavisnosti, posebno na narkomaniju, zbog čega je Vlada donijela akcioni plan čija je realizacija u toku. Neki vidovi sociomedicinskog - patološkog ponašanja kod nas u frapantnom su porastu - samoubistva, čija je stopa posljednjih godina veća od 25, broj saobraćajnih udesa, smrti na putu, alkoholizam i narkomanija, prestupništva, delikvencije, razvodi braka i slično. Čini se da se nekako bagatelno i kaskaderski odnosimo prema životu, ne shvatajući da je on jedan jedini i da


ga treba prirodno i humano proživjeti. Da li cijenimo i njegujemo zdravlje, mentalno posebno? Začudo je kako, i pored tolikih uzleta koje je njegov um učinio, vinuo se do zvijezda, čovjek zaboravi na samog sebe.Predrasuda da bolest potiče od boga i natprirodnih okolnosti i danas caruje u glavama mnogih ljudi, pismenih, a nepismenih pogotovo. Nesreća koja zadesi čovjeka kad oboli od duševnog poremećaja dodatno je komplikovana njegovom porodičnom i socijalnom izolacijom, obilježenošću i stigmom. Poslije mnogo godina i vjekova nepravednog i nepravilnog odnosa prema duševnom bolesniku, njegovoj izopštenosti, čovječanstvo se napokon probudilo, pogotovo onaj dio njegove savjesti otjelotvoren od strane WHO-a i drugih humanitarnih organizacija. Minulu dekadu minulog stoljeća proglasili su za „dekadu mozga”, stavljajući, prije svega, akcenat na borbu i aktivnosti za bolji, humaniji i pravedniji odnos prema mentalnom bolesniku, koji se najviše tiče borbe protiv stigme. Na sreću, ta aktivnost doprla je i do naših obala. Ministarstvo zdravlja Crne Gore prije nekoliko godina je (2003. godine), prateći tendencije i preporuke WHO-a, kroz različite programe iniciralo niz aktivnosti, nastojeći da preduzme mjere za unapređenje i zaštitu mentalnog zdravlja građana, da se poboljšaju uslovi rada zaposlenih koji brinu o bolesnicima i učine funkcionalnim ustanove za zaštitu mentalnog zdravlja u Crnoj Gori.

Kao izazov ovih tendencija, Ministarstvo zdravlja uradilo je projekat, „Strategija unapređenja mentalnog zdravlja u R CG”. Konstatovano je da do sada kod nas nije postajala politika zaštite mentalnog zdravlja, kao ni nacionalni program za njegovo unapređenje. Vlada i Ministarstvo zdravlja su tek kroz ovaj projekat, odnosno dokument u kom su razrađeni ciljevi zdravstvene politike vezano za mentalno zdravlje, shvatili problem mentalnog zdravlja u Crnoj Gori i aktuelnu tezu da je u „zdravom duhu zdravo i tijelo”, te da je to resurs kome nema ravna, kako za pojedinca tako u globalu. U projektu su razrađeni i dati modaliteti kako čuvati svoje mentalno zdravlje upućeni oficijelnim institucijama zdravstvenog sistema, postojećim ustanovama za zaštitu mentalnog zdravlja, ustanovama koje treba formirati, pa i raznim humanitarnim nevladinim organizacijama, neprofesionalcima i edukatorima, laicima koji će biti pod supervizijom profesionalaca. Sve te aktivnosti treba da počivaju na principima tzv. komunalne psihijatrije i komunalne psihologije. Akcenat je dat na funkcije i sadržaje centara za mentalno zdravlje u sastavu domova zdravlja, koji će imati širok spektar aktivnosti - savjetovališta: djeca i omladina, bolesti zavisnosti, brak i porodica i tretman starih. Pri opštim bolnicama formiraće se psihijatrijski stacionari sa 5–7 postelja. Zadržaće se stacionari: Psihijatrijska klinika u Podgorici, redukovana i reorganizovana specijalna psihijatrijska bolnica u Dobroti sa 70–90 postelja i Psihijatrijsko odjeljenje u Nikšiću.

35


EMOCIJE Piše: doc. dr Božo Vuković

Riječ emocija, dolazi od latinske riječi emovere, koja znači pokrenuti. Sličan korijen ima i riječ motivacija, latinski movere - kretanje. i instinkt i nagon označavaju unutrašnji podsticaj na određenu akciju. Njegoš je u stihu Gorskog vijenca: „Je li instikt al’ duhovni vođa, / ovdje ljudsko zapire poznanje!”1, postavio pitanje o tome šta upravlja ljudskim ponašanjem, instinkt ili razum. Psiholozi razlikuju pojam instinkta od pojma nagon, dok su za Frojda ova dva pojma sinonimi. Za instinkt psiholozi kažu da je urođen, naslijeđen, a za nagon da ne mora biti urođen ili biološki programiran. Emocije se mogu posmatrati kao unutrašnji, psihološki doživljaj, kao neodređena misao koja se ne ponavlja i nije podložna naučnim analizama. Budući da su emocije određena reakcija ljudskog bića na podražaje iz okoline u kojoj se živi, prihvatljivije je umjesto pojma emocije koristiti pojam emocionalna reakcija. Emocionalna reakcija

može se razmatrati kao govorna izjava, koja se može analizirati i vrednovati. Međutim, odnos između govora i osjećaja ne može se vrednovati. Sva osjećanja, emocije, mogu se razvrstati u dvije grupe: u prijatne i neprijatne. U neprijatna osjećanja spadaju: strah, strast, ljutnja, tuga, ljubomora, zavist, brige, žalost. Nasuprot neprijatnim osjećanjima postoje prijatne emocije: zadovoljstvo, sreća, radost, ljubav, nada, povjerenje i osjećaj zaštićenosti. Emocije su psihološki proces koji se formira od nadražaja, opažanja, događaja u okolini, što se naziva percepcijom, opažanjem, zatim slijedi procjena opažanja, tjelesna obrada značaja percepcije, poslije čega nastupa spremnost za akciju mišljenje, izbor ponašanja. Da bi osoba reagovala na neku promjenu u spoljašnjem svijetu, ona je prvo mora registrovati, bilo svjesnim opažanjem, percepcijom, bilo nesvjesnim reagovanjem, subspecijom. Određene promjene u spoljašnjem svijetu opažaju se putem čula: vida, sluha, mirisa, ukusa, i reprezentuju u psihičku, mentalnu sferu mozga. U nervnom sistemu nastaje vrednovanje, procjena važnosti događaja i kad ličnost procijeni da je nadražaj važan i značajan, nastaje osjećaj, emocija. U procjeni intenziteta osjećaja koriste se izrazi da je osjećanje slabo, srednje jako, jako ili izuzetno jako. O pretjerano snažnoj emociji, govorimo kada su posljedice emocionalne reakcije, mnogo teže i ozbiljnije nego što je bio nadražaj koji je emociju izazvao. Primjer pretjerane emocionalne reakcije jeste ljubomora, koja, ako izbjegne kontroli razuma, prelazi u ludilo sa kobnim posljedicama. Brojna statistička istraživanja pokazuju da je čak jedna trećina svih ubistava motivisana ljubomorom i zato ćemo se osvrnuti na ovaj oblik ispoljavanja osjećaja, emocije. Ljubomora - Otelov sindrom Riječ ljubomora je složenica sa dva značenja: ljubiti i morati. Glagol morati ima trostruko značenje: 1. ubijati, uništavati. 2. mučiti, kinjiti.

36


3. zamarati. U slovenačkom jeziku za ljubomoru se koristi riječ ljubosumnja, sumnja u ljubav. Ljubomora je, po definiciji Zorana Milivojevića, pisca obimnog djela „Emocije”, vrsta straha koji subjekat procjenjuje, smatra da postoji opasnost da osoba koju voli, voli nekog drugog. Šekspir je osjećaj prekomjerne ljubavi sa kobnim posljedicama, ubistva i samoubistva, opisao prije skoro četri stotine godina (1622). Svjedoci smo da i u novije vrijeme postoje ubistva iz ljubomore, pa se postavlja pitanje da li se nešto promijenilo u kontroli prekomjerne strasti, ljubomore u svijetu i kod nas. Otelo, mletački plemić i general, pod uticajem zlobnog, lukavog i podmuklog suparnika Jaga, iz ljubomore zbog sticanja vojnog položaja i zaljubljenosti u generalovu vjernu suprugu Dezdemonu, vješto izaziva generalovu ljubomoru, kao suparnika. Šekspir završava tragediju izjavom Otela da je „duboko volio, ali ne i mudro” i da kada je postao ljubomoran, postao je „wrought”, prevodioci kažu „smiješan”, mada bi bolje odgovaralo ovu riječ prevesti u smislu da je postao uzbuđen, jako napetih živaca, nekontrolisan, histeričan. Ljubav i ljubomora su psihički procesi: prvo nastaje ljubav, a zatim ljubomora. Ljubav i ljubomora su osjećaji koji nastaju iz nagona, instinkta života za sticanje zadovoljstva i održavanja vrste. U toku treće godine života dijete počinje smatrati neke predmete „mojim”, „svojim”. U toku daljeg razvoja pojavljuje se osjećaj za posjedovanjem, osjećaj posesivnosti. U ponašanju, javlja se izražaj ljubomore i nastoji se da se svoje ili moje zadrži za sebe i onemogući da to i drugi posjeduju. Kako se ljudi veoma razlikuju u sticanju zadovoljstva i u procjeni šta je korisno, šta je dobro, lijepo i vrijedno, to ih opredjeljuje u ljubavi, neki ljudi vole žene, drugi vole životinje, biljke, predjele, a neki znanje, pravdu i politiku. U svim tim osjećajima ljubavi može da se razvije osjećaj ljubomore. Pogrešan je zaključak da je ljubomora znak velike ljubavi. Prekomjerna ljubav je češća kod muškaraca, vjerovatno zbog toga što oni iz tradicionalnog, kulturološkog nasljeđa, često smatraju suprugu kao „svoj posjed”. Reakcija ljubomore zavisi od karaktera ličnosti, njenih nasljednih osobina, pogotovu zavisi od vaspitanja, obrazovanja i usvojenog načina ponašanja koje je uobičajno u sredini u kojoj se živi. Postoji više teorija o oblikovanju ljudskog ponašanja. Najvjerovatnija je teorija da ljudsko ponašanje zavisi od učenja, vaspitanja i obrazovanja. Karakter pojedinca je rezultat učenja, a razlike među ljudima su rezutat u učenju. Tehnika učenja i oblikovanja čovjeka sastoji se u podučavanju, usvajanju načina ponašanja, kako je to ukazao sovjetski naučnik Pavlov. Skiner je nastavio izgrađivati objektivnu psihologiju, tražeći uzroke i posljedice ljudskih postupaka i ljudskog ponašanja. Zakoni ponašanja su i zakoni ličnosti, a ličnost nije ništa drugo negoli ponašanje. U ponašanju različitih ljudi pod istim podražajima mogu postojati velike razlike. Ljudi različito reaguju na zbivanja u njihovoj okolini. Objašnjenje različitog ponašanja kod pojedinaca sastoji se u tome što je gotovo cjelokupno ponašanje čovjeka naučeno i što je to ponašanje rezultat individualnog kontakta pojedinaca s okolinom. Ljubomora je pretjerano, intenzivno osjećanje. Snažne

Šekspir

emocije, u narodu se vjeruje, ne bez razloga mogu da dovedu do smrti ili ludila. Kaže se da „pretjerane emocije, snažne emocije mogu da ubiju”. „Ubi ga prejaka riječ”. Tačno je da postoje ljudi koji su u stanju velikog uzbuđenja doživjeli infarkt srca ili moždani udar, ali se ipak zna da se radilo o ljudima koji su imali oboljele, zakrčene krvne žile. Afekat, ma koliko bio snažan, ne može izazvati infarkt ili moždani udar u zdravom organizmu. Osoba koja boluje od angine pektoris ili koja je preboljela infarkt ili ima visok krvni pritisak i treba da izbjegava snažna uzbuđenja, jer ona mogu izazvati smrt. Drugi razlozi zbog kojih treba izbjegavati snažna uzbuđenja jesu afekti, jaka uzbuđenja koja mogu dovesti do gubitka kontrole kod osobe koja ta uzbuđenja osjeća. Prema psihološkoj analizi, osoba koja osjeća emocije malog i srednjeg intenziteta može se kontrolisati, ali kada emocija preraste u afekat, osoba se ne može više kontrolisati, obuzme je afekat koji upravlja njome i to traje dok nešto ne uradi ili je neko smiri. Kako je svaki strah od gubitka kontrole, prema svojoj krajnjoj posljedici straha od ludila, ove osobe nekad znaju da će pod uticajem snažnog afekta u stvari poludjeti i učiniti ono što u normalnom stanju ne bi učinile. To razmišljanje o emocijama i o afektima, navodi ljude da nastoje da priguše snažne emocije i da se naviknu da ih koče i namjerno ih preusmjeravaju, umjesto ljubomore u druge vidove interesovanja.

1 Stih 614-615

37


Hronika 2. jul - MINISTAR RADUNOVIĆ OTVORIO REGIONALNU RADIONICU U OBLASTI VOĐENJA POLITIKE DROGA

Ambulantu u Ostrosu, koja predstavlja organizacionu jedinicu Doma zdravlja u Baru. Ambulanta u Ostrosu teritorijalno pokriva 16 ulcinjskih naselja: Arbaneš, Veliki Ostros, Mali Ostros, Martiće, Koštanjicu, Bobovište, Ckla, Tejane, Šestane, Brisku, Gornje i Donje Muriće, Gornje i Donje Đuravce, Livare, kao i naselje Pinču. 6. jul - PREDAVANJA POVODOM OBILJEŽAVANJA REUMATOLOŠKIH DANA U CRNOJ GORI

Po prvi put u Crnoj Gori, 2-og jula je u Hotelu „Apart Premier”, u Podgorici, održana Regionalna radionica o jačanju saradnje u oblasti vođenja politike droga u Jugoistočnoj Evropi. Skup koji je trajao dva dana bio je podržan i od strane Evropske komisije. U namjeri da se domaći stručnjaci upoznaju i usvoje nova međunarodna saznanja iz oblasti droga, bilo je obezbijeđeno učešće renomiranih eksperata. Tako su se mogla propratiti predavanja stručnjaka Evropskog centra za praćenje droga, Savjeta Evrope, Kancelarije za drogu i kriminal Ujedinjenih nacija, iz Italije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske, Bugarske, Rumunije, Srbije, Albanije, Makedonije, Kosova, BiH i Turske. Svoja iskustva i saznanja pokazali su i predstavnici ove branše u Crnoj Gori, a ministar Miodrag Radunović otvorio je skup. 3. jul - ADAPTIRANA AMBULANTA U OSTROSU

U organizaciji Udruženja reumatologa Crne Gore i Farmaceutske kompanije „Hoffmann-La Roche Ltd.”, u Hotelu „Podgorica”, u Podgorici, 6. jula realizovano je gostovanje svjetski renomiranog reumatologa prof. dr Marko Matućija-Ćerinića, sa Medicinskog fakulteta u Firenci. Povodom obilježavanja Reumatoloških dana u Crnoj Gori, on je izlagao na teme: „Individualni pristup u liječenju sistemske skleroze” i „Novine u liječenju reumatoidnog artritisa”. Stručnoj publici obratili su se i dr Svetlana Aligrudić, predsjednica Udruženja reumatologa, dr Mira Jovanovski-Dašić, pomoćnica ministra zdravlja, i dr Elvir Zvrko, predstavnik Centra za nauku Kliničkog centra Crne Gore. 5-10. jul - ODRŽANI SASTANCI SA PREDSTAVNICIMA SVJETSKE BANKE

U okviru redovnih radnih aktivnosti ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović posjetio je 3-eg jula adaptiranu

38

Ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović bio je domaćin sastanka Delegacije Ministarstva sa predstavnicima Holandske Svjetske banke Konstituence. Gostujuću delegaciju predvodio je Frank Himskerk, izvršni direktor ove kompanije. Tokom sastanka, kako se navodi u saopštenju o ovom događaju, posebno su istaknute aktivnosti koje su realizovane kroz reformu finansiranu iz kredita Svjetske banke. Riječ je o reformi zdravstvene zaštite koja je započeta 2004. godine, a realizuje se kroz Projekat unapređenja zdravstvenog sistema u Croj Gori. - Tokom razgovora ministar Radunović je uvaženom gostu predstavio i


potrebe koje treba realizovati u narednom periodu, a odnose se na reformu farmaceutske politike koja podrazumijeva unapređenje regulatornih i administrativnih okvira vezanih za nabavku ljekova i medicinskih sredstava, unapređenje liste ljekova i kriterijuma za stavljanje ljekova na listu ljekova. Takođe, stavljen je akcenat i na važnost sprovođenja skrining programa, sprovođenja aktivnosti definisanih Stategijom hroničnih nezaraznih bolesti u cilju smanjivanja faktora rizika od nezaraznih bolesti kao i važnost akreditacije i centralizacije zdravstvenih ustanova. Istaknuta je i važnost daljeg razvoja informatičko bolničkog informacionog sistema (IBIS), kao i implementacija Zakona o zdravstvenom osiguranju u dijelu dobrovoljnog dopunskog osiguranja - navodi se u ovom izvještaju. Himskerk je najavio punu podršku Svjetske banke u realizaciji najavljenih aktivnosti. 10-og jula ministar zdravlja primio je u posjetu i Rolfa Venzela, guvernera Banke za razvoj Savjeta Evrope. Susret je organizovan u sali Ministarstva zdravlja.

sivnom hirurškom pristupu, što je i inače tendencija onkološke hirurgije našeg doba. - Time se postiže izbjegavanje nepotrebnog operativnog uklanjanja limfnih čvorova regije, što je sastavni dio brojnih hirurških onkoloških intervencija i značajan uzrok postoperativnog morbiditeta - navodi se u objašnjenju datom od strane PR službe Kliničkog centra. - Već danas se maligni tumori dojke (rak dojke), sa klinički nezahvaćenim limfaticima pazušne jame, ili maligni melanom debljine 1 do 4 mm, po novim hirurškim doktrinama, obavezno tretiraju na ovaj način. Primjena ove procedure se ispituje i uvodi i u hirurgiji nekih drugih malignih tumora kao što su tumori glave i vrata, nekih ginekoloških maligniteta kao što su rak grlića i vulve, rak anusa ili prostate - objašnjeno je dalje. Nabavka ovakvog aparata ocijenjena je kao znak dobre usmjerenosti da se prate najnovija dostignuća u medicini. 11. jul - PREDSTAVLJEN PLAN AKTIVNOSTI ZA UNAPREĐENJE KVALITETA PERINATALNE NJEGE Pomoćnica ministra zdravlja dr Mira Jovanovski-Dašić održala je 11. jula, u Multimedijalnoj sali Ministarstva ekonomije, prezentaciju Izvještaja „Ocjena bezbjednosti i kvaliteta bolničke njege majki i novorođenčadi u Crnoj Gori: plan aktivnosti za unapređenje kvaliteta perinatalne njege”. - Izvještaj, čiji su autori eksperti Svjetske zdravstvene organizacije iz Litvanije i Moldavije, urađen je za potrebe Ministarstva zdravlja, a u saradnji sa Unicefom - navedeno je u obrazloženju događaja. 8. jul - I FAZA POSLOVNO-PROIZVODNOG CENTRA FARMONT-A STAVLJENA U RAD

9. jul - NOVI PROJEKAT U KLINIČKOM CENTRU CRNE GORE U Kliničkom centru Crne Gore 9-og jula bila je aktuelna prezentacija mogućnosti portabilnog gama-detektora koji služi za intraoperativno određivanje prvog limfnog čvora (stražarski limfni čvor, sentinel limfni nod) koji prima limfnu drenažu iz malignog tumora. Uređaj nabavljen donacijom sredstava prikupljenim na Novogodišnjem bazaru 2012. godine, u organizaciji Međunarodnog kluba žena, služiće kao doprinos manje agre-

International Health d.o.o. Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 www.internationalhealth.biz

GE132 dva puta jači antioksodant MEHANIZMI DEJSTVA GE132: SASTAV:

- Stimulacija imunog sistema - Visoko povećanje nivoa kiseonika u ćelijama

Organski germanium 100mg Matični mliječ 130mg Dupli ajkulin protein 30mg Zeleni čaj 80mg Ekstrakt koščice crvenog groždja 80mg Ekstrakt latice ruže 80mg

Prije upotrebe detaljno pročitajte uputstvo, ako vam je potrebna još neka dodatna informacija ili savjet obratite se ljekaru ili farmaceutu


Povodom svečanog otvaranja I faze Poslovno-proizvodnog centra FARMONT-a u danilovgradskom naselju Kosić 11. jula upriličen je skup sa velikim brojem zvanica. Ukazujući na ostvarene projekte, izvršni direktor ove kompanije dipl. ecc. Momčilo Popović predstavio je i predstojeće planove koje ova firma namjerava da sprovede. 12. jul - DOM ZDRAVLJA - PODGORICA DONIRAO OPREMU ZDRAVSTVENOJ STANICI - MURINO

U radnoj posjeti Opštini Nikšić 19. jula boravio je ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović. Na sastanku upriličenom u Upravnoj zgradi Opštine Nikšić on je razgovarao sa predsjednikom Opštine Veselinom Grbovićem, kao i direktorima Doma zdravlja, Opšte bolnice i Specijalne bolnice za plućne bolesti u Brezoviku dr Slobodanom Tomićem, dr Ilijom Ašaninom i dr Gordanom Reljić. Nakon razgovora obavljena je posjeta Domu zdravlja i adaptiranom Hirurškom odjeljenju Opšte bolnice, a ministar je obišao i novi objekt Zdravstvene stanice u nikšićkom naselju Kličevo. 25. jul - U RADNOJ POSJETI OPŠTINI ŠAVNIK Ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović, sa saradnicima, obavio je radnu posjetu Opštini Šavnik. 26. jula, u okviru ovih aktivnosti upriličen je sastanak u Upravnoj zgradi Opštine Šavnik, gdje je domaćin bio predsjednikom šavničke opštine Mijomir Vujačić. Sastanku su prisustvovali i direktori domova zdravlja u Nikšiću i Podgorici i Opšte bolnice u Nikšiću, dr Slobodan Tomić, dr Nebojša Kavarić i dr Ilija Ašanin. Nakon razgovora obavljena je posjeta i Zdravstvenoj stanici u Šavniku. 26. jul - U SUSRET PREDSJEDAVANJU SEEHN-OM

Direktor Doma zdravlja - Podgorica dr Nebojša Kavarić i ministar zdravlja dr Miodrag Radunović boravili su 12. jula u posjeti Zdravstvenoj stanici - Murino. Povod ovom gostovanju bilo je poklanjanje vrijedne medicinske opreme visokog kvaliteta, standardizovane za primarnu zdravstvenu zaštitu, koju je Podgorički dom zdravlja donirao ovoj stanici. - Oprema je dio kontigenta namijenjenog primarnom nivou zdravstvene zaštite, a sastoji se od defibrilatora, koji se primjenjuje za rješavanje akutnih kardiovaskularnih problema i nezamjenljiv je u svakodnevnom radu izabranih doktora. Takođe, kolegama iz Murina darivali smo i savremeni EKG aparat za snimanje srca, kao i kolposkop, za dijagnostiku ginekoloških oboljenja - kazao je ovom prilikom dr Kavarić. Ministar zdravlja ocijenio je ovaj gest kao čin opredijeljenosti kreatora zdravstvene politike da približe visoke tehnologije i usluge građanima, a ne da građani idu u veće centre da bi obavili neku dijagnostičku proceduru. 19. jul - RADNA POSJETA OPŠTINI NIKŠIĆ

Pomoćnici ministra zdravlja dr Mira Jovanovski-Dašić i dr Mensud Grbović, sa saradnicima, razgovarali su 26-og jula sa Krisom Braunom, programskim menadžerom za investicije i razvoj zdravstva Svjetske zdravstvene organizacije, kao i Tatjanom Buzeti i Jožicom Maučec-Zakotnik, slovenačkim ekspertima za prevenciju nezaraznih bolesti. Predmet razgovora bilo je definisanje konkretnih koraka za period crnogorskog predsjedavanja Zdravstvenom mrežom za Jugoistočnu Evropu (SEEHN). - Riječ je o važnoj ekspertskom misiji, čiji je cilj jačanje saradnje na polju prevencije i kontrole nezaraznih bolesti, posebno imajući u vidu značaj aktivnosti Crne Gore koja će predsjedavati Zdravstvenom mrežom za Jugiostočnu Evropu za nastupajući šestomjesečni period, od 1. jula do 31. decembra 2013. godine - ocijenjeno je u saopštenju o ovom događaju. - Tokom sastanka posebno je istaknuta važnost definisanja aktivnosti koje se odnose na organizaciju IV Ministarskog foruma 2015. godine, kao i 32. plenarne sesije Zdravstvene mreže Jugoistočne Evrope, koja će biti održana u novembru 2013. godine u Crnoj Gori - navedeno je dalje. Tokom dvodnevnog boravka eksperti su posjetili i Regionalni razvojni centar za nezarazne bolesti koji je oformljen u okviru Instituta za javno zdravlje Crne Gore, a dali su i osnovne smjernice plana rada tog Centra koji sugeriše, između ostalog, i aktivnije uključivanje nevladinog sektora - objašnjano je u saopštenju Ministarstva. 26. jul - NOVA JAVNA KAMPANJA Uz podršku Vlade Republike Njemačke, a preko kancelarije GIZ-a u Crnoj Gori, Institut za javno zdravlje organizovao je pres konferenciju povodom implementacije javne kampanje „Informisanje i podizanje svijesti stanovništva o uticaju toplotnih talasa na zdravlje stanovništva i osjetljivih populacionih grupa (djecu, starije ljude, hronične bolesnike, trudnice)”.

40


Projekat je ostvaren u saradnji sa Hidrometeorološkim zavodom Crne Gore i Crvenim krstom Crne Gore, 26. jula, u amfiteatru Instituta za javno zdravlje. Koordinatorka ovog projekta Mladenka Vujošević, iz Instituta za javno zdravlje, predstavnica GIZ-a Jelena Peruničić, direktor Hidrometeorološkog zavoda prof. dr Luka Mitrović, specijalista higijene

Instituta za javno zdravlje dr Ivana Joksimović, specijalista epidemiolog u Institutu dr Vesna Beatović i generalna sekretarka Crvenog krsta Crne Gore Jelena Dubak, govorili su na ovoj zajedničkoj konferenciji. U susret kampanji, ovom prilikom su promovisani i promotivni materijali koji će se dijeliti građanima u toku narednih mjeseci.


U mjestu Kosić kod Danilovgrada završen je pogon za sekundarnu proizvodnju ljekova i savremeni distributivni centar. Kada se završi druga faza rada u „Farmontu” će profunkcionisati - primarna proizvodnja široke palete ljekova i prerađivaće se ljevito bilje i šumski plodovi

U FABRIKU ULOŽENO 1,2 MILIONA EURA Kompanija „Farmont” iz Podgorice u Kosiću kod Danilovgrada izgradila je savremenu fabriku za sekundarnu proizvodnju i distribuciju ljekova. To predstavlja Prvu fazu realizacije proizvodno-poslovnog centra u kome će se proizvoditi široka paleta ljekova, čime će se smanjiti potreba za njihovim uvozom u Crnu Goru.

42

Izvršni direktor kompanije Momčilo Popović kazao je na otvaranju Prve faze fabrike da je u taj objekat uloženo milion i dvjesta hiljada eura, te da je planirano deset puta veće ulaganje za realizaciju II faze, namijenjene za primarnu proizvodnju ljekova i preradu ljekovitog bilja i šumskih plodova. - Ovaj objekat je možda mali doprinos za zdravstvo Crne Gore, ali je


od ogromnog značaja za ’Farmont’. Međutim, on je dokaz da se snovi ostvaruju, a svoje snove naša porodična kompanija je započela 2008. godine, kada su počeli zemljani radovi i izrada temelja. Zbog poznate situacije, odnosno globalne ekonomske krize i neaktivnosti bankarskog sistema, aktivnosti su morale da sačekaju bolja vremena. Ta vremena su došla prošle godine, kada su Investiciono-razvojni fond Crne Gore i Crnogorska komercijalna banka prepoznali kvalitet projekta i obezbijedili kredit od 720.000 eura. Uz 480.000 investitorovog novca, radovi su nastavljeni - kazao je Popović, ističući da su u Kompaniji Farmont ponosni na objekat koji je ujedno i savremeni distributivni centar za ljekove i medicinska sredstva. Popović je istakao da su ostvareni najveći standardi u pogledu proizvodnje i prometa ljekova, te zaštite životne sredine. - Poštovaćemo najveće standarde i za djelatnost kojom namjeravamo da se bavimo, a to je primarna proizvodnja ljekova. Nije slučajno što smo pogon locirali u Danilovgradu, jer je to opština koja je poznata po svojoj otvorenosti i stimulativnim mjerama za biznis. Otvorena atmosfera može se vidjeti u svim opštinskim službama i kod predsjednika Skupštine Opštine. Realizacijom našeg projekta po prvi put će se u Crnoj Gori stvoriti uslovi za proizvodnju široke palete ljekova, a uz generacije mladih koje izlaze sa Medicinskog i Farmaceutskog fakulteta to će biti značajan podsticaj za zdravsrtvo Crne Gore - zaključio je Popović. Predsjednik opštine Danilovgrad Branislav Đuranović

istakao je da je Kompanija „Farmont” radila uspješno, ali da će s novom investicijom biti još uspješnija. - Ponosni smo što ste za svoju investiciju odabrali baš Danilovgrad. ’Farmont’ je 620-a firma koja je otvorena u našoj opštini, u kojoj je tokom prošle godine investirano 22 miliona. To ne bi mogla da ostvari samo lokalna uprava, već imamo snažnu podršku od Vlade Crne Gore. U nas imaju povjerenja i ljudi koji se bave biznisom, u našu administraciju koja je odgovorna, efikasna i zna šta treba da uradi kazao je Đuranović, ističući da u Danilovgradu postoji 4.200 zaposlenih, te da je to mjesto u kojem je poslije Budve najveći priraštaj stanovništva. Ministar zdravlja u Vladi Crne Gore prof. dr Miodrag Radunović ocijenio je da će druga faza biti kruna onoga što se očekuje od projekta, jer će se u „Farmontu” proizvoditi široka paleta ljekova koja će supstituisati određeni dio uvoznih proizvoda za crnogorsko tržište i građane. - Ministarstvo zdravlja i ja lično veliku pažnju posvećujemo unapređenju sistema zdravstvene zaštite u Crnoj Gori, što potvrđuje i današnji događaj. ’Farmont’ dodaje još jednu kocku u mozaiku izgradnje kvalitetnog zdravstvenog sistema u Crnoj Gori po evropskim standardima. Vi u Kompaniji ’Farmont’ najbolje znate koliko je teško proizvoditi i stvarati sopstvenim rukama i trudom, ali isto tako znate da se samo velikim trudom realizuju projekti poput ovog. Poslije tri godine dočekali smo da vidimo ovu zgradu, u kojoj će se proizvoditi po

U poslu od 2001. godine Kompanija „Farmont” osnovana je 2001. godine u Podgorici, a osnovna djelatnost joj je promet ljekova, medicinskog i sanitetskog materijala u maloprodaji i veleprodaji, kao i odnedavno prerada i promet ljekovitog bilja i šumskih plodova. U sklopu Kompanije posluju veledrogerija, dvije apoteke u Podgorici, te Zemljoradnička zadruga u Murini, gdje imaju plantažu od oko 100.000 metara kvadratnih i poslovni prostor sa oko 800 m2. Osim svojih apoteka „Farmont” direktno ili indirektno snabdijeva sve apoteke u privatnom sektoru na teritoriji Crne Gore, kao i veći broj ordinacija i klinika u privatnom sektoru. Pored privatnog, „Farmont” značajno učestvuje i u snabdijevanju državnog zdravstva ljekovima i potrošnim medicinskim materijalom. „Farmont” trenutno zapošljava više od 30 lica. Tim koji Farmont posjeduje grupa je odgovornih, obrazovanih i stručnih ljudi, profila: diplomirani farmaceuti, diplomirani ekonomisti, diplomirani agroinženjeri, diplomirani biolozi, diplomirani stomatolozi i ljekari, inokorespodenti, farmaceutski tehničari, IT stručnjaci, logističari... 43


Uzgoj i otkup ljekovitog bilja U plavskom mjestu Murina „Farmont” je vlasnik Zemljoradničke zadruge sa parcelom od 93.032 m2 i poslovnim prostorom od 756 m2. Postoji hladnjača za održavanje, sušara za bilje i četiri komore za zamrznuti program, a urađena su i dva bunara i sistem za navodnjavanje na čitavoj parceli. Na plantaži u Murinu formiran je zasad malina koji sada iznosi 80.000 sadnica na 2,5 ha površine, aronije od 2.000 sadnica na 2 ha, a na jednom hektru zasađena je i heljda. U saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede Crne Gore formiran je i ogledni zasad sa desetak različitih sorti maline i tri sorte kupine. - U Crnoj Gori se nakon gašenja veoma uspješnih i poznatih preduzeća „RISAN-BILJE” i „BAR-BILJE”, nijedna kompanija ne bavi otkupom i preradom ljekovitog bilja, onoliko koliko su to radila ta preduzeća. Polazeći od toga, a znajući potrebe Crne Gore, Evrope i šire, kao i polazeći od svoje planirane proizvodnje ljekova, razradili smo koncept plantažnog gajenja i prerade bilja kao prirodnog potencijala. Sarađivaćemo i sa kooperantima i baviti se otkupom ljekovitog bilja - navodi se na sajtu Kompanije.

svim standardima. Ova firma će zaposliti i veliki broj ljudi - 35 sada, a kada se završi druga faza još četrdeset. Prva faza obuhvata fabriku za sekundarnu proizvodnju u kojoj će se pakovati pet grupa ljekova sa 40 oblika i jačina. Ljekovi su iz oblasti kardiologije, protiv bolova, visoke temperature, protiv smetnji u mentalnom zdravlju i ljekovi vezani za digestivni trakt - kazao je Radunović. Radunović je ocijenio da je projekat „Farmonta” još jedna potvrda

uspješne saradnje privrednika, lokalne samouprave i države na putu unapređenja ekonomskog ambijenta, kao i kvalitetnije i dostupnije zdravstvene zaštite građanima ovog kraja i cijele Crne Gore. Dragan Novčić

Prva i druga faza izgradnje

44


#SJOJUFP[ESBWMKVOBinteligentanOBÇ?JO

¡ jedinstven sastav probiotika ¡ znanstveno podrŞani sojevi ¡ neťkodljivi i sigurni GR-1Ž i RC-14Ž

oralnekapsule,vaginalnFkapsule intimnisapunJgel oralne kapsule, vaginalnFkapsule intimni sapun Jgel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore tkodbakterijskFvaginozFJvaginalnFmikozF  tprevencijBgenitalnihinfekcijB

kapsuleJvrećice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore tkodatopijskoHdermatitisB  tkodHpylorJinfekcije tkodIBSJIBD 

suspenzija,kapsule,ENZIMIkapsule,pastile

Regulacija crijevne mikroflore tkodproljevB  tkodnadutostiJslabeprobave    Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067 Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu


U Crnoj Gori započela javna kampanja o uticaju toplotnih talasa na zdravlje, tokom koje će stanovništvo biti edukovano o problemima koji visoka temperatura vazduha može da izazove u odnosu na ljudski organizam i načinima zaštite. Odštampani edukativni flajeri mogu se dobiti u ambulantama izabranih doktora.

UTICAJ TOPLOTNIH TALASA NA ZDRAVLJE Javna kampanja „Informisanje i podizanje svijesti kod ljudi o uticaju toplotnih talasa na zdravlje stanovništva i osjetljivih populacionih grupa” započela je 26. jula, predstavljanjem promotivnih flajera, brošure i postera, te prikazivanjem spota koji će se narednih mjeseci emitovati preko elektronskih medija. Kampanju je organizovao Institut za javno zdravlje, u saradnji sa Hidrometeorološkim zavodom i Crvenim krstom Crne Gore, uz finansijsku podršku Vlade Republike Njemačke, odnosno Agencije Federalnog ministarstva za ekonomski razvoj i saradnju (GIZ). Koordinator projekta, Mladenka Vujošević iz Instituta za javno zdravlje, kazala je da je edukativni materijal o zaštiti od toplotnih talasa proslijeđen domovima zdravlja i drugim zdravstvenim ustanovama, te da je cilj kampanje informisanje i podizanje svijesti ljudi o uticaju toplotnih talasa na zdravlje. - Primarni cilj mjera prilagođavanja u sektoru javnog zdravstva na klimatske promjene je smanjiti stepen bolesti,

povreda, invalidnosti i patnji. Za uspješno sprovođenje mjera neophodno je unaprijediti znanje o klimatskim promjenama. U sklopu javne kampanje o uticaju toplotnih talasa na zdravlje, pripremljeni su flajeri i posteri, preporuke za zaštitu djece, trudnica, starijih osoba i hroničnih bolesnika. Distribuirali smo ih u sve domove zdravlja i druge zdravstvene ustanove, dispanzere za djecu, te ambulante izabranih doktora za odrasle, kao pomoć u pružanju zdravstvene zaštite s ciljem očuvanja i unapređenja zdravlja stanovništva. Pripremili smo, takođe, flajere ’Zaštitimo se od vrućina’ i preporuke za opštu populaciju, koji će se distribuirati preko dnevnih listova. Distribucija flajera vršiće se i tokom avgusta, u skladu sa vremenskim prilikama - naglasila je Vujošević.

GIZ pomaže i druge projekte Predstavnica GIZ-a Jelena Peruničić kazala je da je kampanja o uticaju toplotnih talasa na zdravlje finansirana kroz

Djeca i trudnice najosjetljiviji Kod jakih vrućina djeca zahtijevaju posebnu pažnju jer su uglavnom zavisna od odraslih. Dr Joksimović kaže da vrućina kod djece može izazvati značajne probleme, pa ih je nužno pripremiti za visoke temperature. - Kožu djece treba održavati rashlađenom, djecu rashlađivati kupanjem, aktivnosti s njima planirati za onaj dio dana kada je manje toplo, voditi računa o njihovoj ishrani i nuditi ih češće vodom, a ne čekati da sama potraže. Nije preporučljivo putovati s djecom u vrelom periodu, pa se to mora značajno ograničiti. Veći rizik od visokih temperatura imaju ona djeca kod kojih postoje teškoće sa disanjem, imaju astmu, srčana oboljenja ili problem sa bubrezima, neke poremećaje u razvoju ili, recimo, akutne infekcije. Žene tokom trudnoće, kaže dr Joksimović, imaju blago povišenu temperaturu, a svako njeno dodatno povećavanje može negativno uticati na zdravstveno stanje. - Porast temperature ploda tada može uticati na normalno funkcionisanje, pa čak dovesti do poremećaja ili manjih oštećenja - upozorila je dr Joksimović, ističući da se kod trudnica mogu javiti isti poremećaji kao i kod opšte populacije. 46


Sunčanica Poseban oblik poremećaja je sunčanica, za čiji nastup, kako kaže dr Beatović, nije neophodna spoljašnja temperatura, već je ona uslovljena direktnim izlaganjem nepokrivene glave sunčevoj svjetlosti, posebno potiljačnog dijela. To za posledicu ima otok mozga, koji izaziva malaksalost, mučninu, povraćanje, ošamućenost, vrtoglavicu i nesvjesticu. Da li će se razviti neki od prethodno opisanih poremećaja, ne zavisi samo od visoke temperature, već od zdravstvenog stanja osobe, njenog načina života i rada - kazala je Beatović.

pojavi češćih talasa temperature koje prelaze četrdeseti podiok Celzijusove skale, što dovodi do povećanog rizika po zdravlje, pa bez adekvatne adaptacije na promjene nastaju razne socijalne i ekonomske štete u društvu. Shodno tome, Njemačka vlada je podržala javnu kampanju u saradnji sa crnogorskim institucijama, a u cilju podizanja svijesti o uticaju visokih temperatura na zdravlje ljudi i o mjerama u ovakvim situacijama. Kampanja je samo mali korak ka razvoju efikasnog sistema upozoravanja na zdravstvene rizike vezane za veće temperature - kazala je Peruničić, ističući da jedan od ciljeva programa treba da bude razvijanje međusektorske saradnje, te podizanje svijesti o zdravstvenim rizicima zbog takvih nepogoda. Bez visokog nivoa javne svijesti o rizicima po zdravlje, kazala je ona, mala je vjerovatnoća da će ljudi uzeti u obzir upozorenja o tome. - Podizanje nivoa svijesti je krucijalno kako za zdravstvene radnike, da bi njihove poruke doprle do ljudi, tako i za druge ljude. Zato bi trebalo poboljšati saradnju sa medijima, koji te poruke najefikasnije mogu da prenesu velikom broju ljudi. GIZ će podržati i izradu strategije za klimatske promjene u zdravstvenom sektoru, te izradu lokalnih planova za upravljanje poplavama i sušama, u saradnji sa Direkcijom za vanredne situacije. Nadamo se da će ovaj projekat o toplotnim talasima biti početak održivog angažmana nacionalnih partnera, odnosno Vlade, stručnjaka i civilnog društva, kao i drugih koji se bave adaptacijama na klimatske promjene - kazala je Peruničić.

Uticaji velikih vrućina na zdravlje regionalni projekat GIZ-a „Klimatske promjene na Zapadnom Balkanu”, koji je obuhvatio pet zemalja, te kroz podršku lokalnim institucijama u jačanju kapaciteta za praćenje klimatskih promjena. - Potreba podrške ovakvog vida kampanje nije samo u činjenici da posljednih godina postoji značajan porast temperature, smanjenje padavina i pojave suša. Klimatske promjene vode

Specijalista higijene u Institutu za javno zdravlje dr Ivana Joksimović kazala je da je stručni tim te ustanove pripremio smjernice koje će pomoći da opšta populacija i najugroženije grupe ljudi spremno dočekaju i budu pripremljeni za period najvećih temperatura vazduha. - Smjernice su urađene u cilju prevencije štetnih uticaja po zdravlje, koji mogu nastati kao posljedica visokih temperatura.

47


Sve učestaliji Direktor crnogorskog Hidrometeorološkog zavoda Luka Mitrović kazao je da su toplotni talasi normalna prirodna pojava, ali da su se promijenili dužina njihovog trajanja i učestalost. - Oni sve duže traju i iz godine u godinu se češće pojavljuju. U Crnoj Gori oni najduže traju u avgustu, a, prema prognozama, i ove godine se očekuju tokom tog mjeseca. Kada naš Zavod izda upozorenje o pojavi toplotniih talasa sve službe zaštite treba da podignu aktivnosti na viši nivo, a svi građani da se ponašaju u skladu sa uslovima visokih temperatura - kazao je Mitrović, objašnjavajući da je glavni faktor ovakvih klimatskih uslova geografski položaj Crne Gore.

Svjedoci smo da iz godine u godinu imamo jedan izazov, koji se zove adaptacija na klimatske promjene. Tokom talasa visokih temperatura važno je izbjegavati vrućinu, izlaske tokom najtoplijeg dijela dana, od 10 do 17 sati, kao i težak fizički rad tokom tog perioda. Ako se radi u tom periodu, onda se preporučuje pravljenje kraćih i češćih pauza, radi osvježenja. Neophodno je unositi veću količinu tečnosti i rashlađivati se, kao i tuširati se mlakom vodom više puta dnevno. Veoma je bitno i voditi računa o ishrani, a najbolje je da obroci budu češći i laganiji. I odjeću treba prilagoditi vrućini, tako što će biti od prirodnih materijala. Treba nositi šešire sa širokim obodom i naočare, a kožu osim odjeće treba da zaštite i kreme sa širokim spektrom zaštite od sunca - kazala je dr Joksimović. Prema njenim riječima, vrtoglavica, slabost, uznemirenost, intenzivan osjećaj žeđi i glavobolja simptomi su koji ukazuju na moguće zdravstvene probleme i zahtijevaju da se osoba koja ih ima premjesti na neko prikladnije mjesto, odnosno premjesti sa vrućine u hlad. - Neophodno je dovoljno unošenje tečnosti u organizam, a treba znati da se tokom intenzivnog znojenja gube elektroliti, pa je njihovo nadoknađivanje nužno. Ukoliko pomenuti simptomi potraju, ne povuku se ili se čak pojačaju, onda takva osoba treba da potraži pomoć ljekara. Ako su prisutni simptomi koji ukazuju na mogućnost nastanka toplotnog udara - suva vruća koža, grčevi, nesvjestica, bunilo - onda to zahtijeva hitnu reakciju ljekara u najbližoj zdravstvenoj ustanovi. Dok se čeka pomoć, osobu treba premjestiti u hlad, položiti je u vodoravni položaj, podići joj noge i rashlađivati je stavljajući joj obloge ispod pazuha, na prepone i na vrat. Ako je osoba bez svijesti, treba je položiti na stranu, zbog oslobađanja disanja - savjetuje dr Joksimović.

Toplotni udar najrizičniji poremećaj Epidemiolog iz Instituta za javno zdravlje dr Vesna Beatović kaže da se na toploti javljaju različiti poremećaji organizma, od manjih, koji brzo prolaze, do toplotnog udara. Pored udara, imamo toplotnu nesvjesticu, toplotnu iscrpljenost, zamor i toplotne grčeve, te toplotne otoke i kožni osip. Toplotni udar nastaje kada u organizmu otkažu odbrambeni mehanizmi koji održavaju normalnu tjelesnu temperaturu, zbog čega dolazi do njenog skoka na preko 40 stepeni Celzijusa. Koža je zajapurena, ali dolazi do prekida znojenja, što je karakteristično za toplotni udar. Stanje je praćeno poremećajima svijesti, kao što su zbu-

48

njenost, razdražljivost, dezorjentacija, pospanost, a može čak da dođe i do kome. Ti poremećaji nastaju zbog opasnog pregrijavanja mozga - kazala je dr Beatović, ističući da kod ostalih poremećaja tjelesna temperatura uglavnom ostaje normalna ili blago povi- šena. - Toplotna iscrpljenost nastaje zbog značajnog gubitka vode i soli iz organizma usled izloženosti visokoj temperaturi. Upozoravajući znaci toplotne iscrpljenosti su malaksalost, blijeda koža, groznica, mučnina, žeđ, zbunjenost i glavobolja. Toplotna nesvjestica je iznenadni gubitak svijesti uzrokovan padom pritiska zbog proširenja krvnih sudova i češće se dešava kod osoba koje su bile intenzivno fizički aktivne na vrućini. Toplotni zamor je manje izražena iscrpljenost tijela u uslovima vrućine, a prati je umor, oslabljena pažnja, pospanost i to je nešto što svi mi najčešće doživljavamo tokom najtoplijih dana. Toplotni grčevi su grčevi u mišićima ruku, nogu i trbuha koji nastaju zbog izraženijeg gubitka soli tokom znojenja. Ako ne prođu za sat, treba se obratiti ljekaru, a srčani bolesnici to moraju uraditi odmah. Toplotni otoci nastaju zbog povećane propustljivosti krvnih sudova, a toplotni osip zbog prekomjernog znojenja - kazala je Beatović. Dr Beatović je rekla da su pored male djece najosjetljiviji stariji i hronični bolesnici, te grupe kao što su terenski radnici, zatim osobe koje su društveno izolovane, koje žive u siromaštvu, te gojazni. - Dodatne preporuke za starije i hronične bolesnike sastoje se u tome da moraju pojačano pratiti svoje zdravstveno stanje za vrijeme vrućina. Ako su šećeraši, moraju redovno kontrolisati šećer u krvi i hipertenzični pritisak. I jedni i drugi moraju redovno uzimati sve lijekove, te piti veću količinu tečnosti ne čekajući da se javi osjećaj žeđi. Ove grupe moraju izbjegavati visoke temperature, a ako borave u prostorijama sa rashladnim uređajima, dnevnu temperaturu treba da održavaju ispod 30, a noćnu ispod 24 stepena Celzijusa. Stare osobe treba neko redovno da posjećuje, ako žive sami, a hronični bolesnici moraju da zatraže savjet svog ljekara o mogućoj povezanosti terapije sa vrućinama. Posebno su rizični oboljeli od srca, visokog pritiska, dijabetesa, oni sa oboljenjima disajnih puteva ili sa demencijom - istakla je dr Beatović, ukazujući da se javnozdravstveni značaj toplotnih talasa ogleda u tome što je moguće registrovati povećanu stopu smrtnosti, naročito kod starijih i hroničniih bolesnika.

D. Novčić


OPÅ TE PREPORUKE ZA STANOVNIÅ TVO 2'5Ã¥,7(69-(Ã¥,1886920'208

-(',7(þ(ãü(0$1-(2%,/1(/$*$1(2%52.(

,=%-(*$9$-7(,=/$6.(72.201$-723/,-(*

126,7(69,-(7/8.2027182'-(ü82'35,52'1,+ 0$7(5,-$/$

',-(/$'$1$2'+'2+

1DRWYRUHQRPQRVLWHäHäLUHäLURNRJRERGDLVXQÿDQH QDRÿDUH

8126,7('292/-127(þ1267,,5$6+/$ĉ8-7(6( 3RWUXGLWHVHGDX]VHEHXYLMHNLPDWHYRGX]DSLýH

.RULVWLWH]DäWLWQHNUHPH]DVXQÿDQMHäLURNRJVSHNWUD

3275$å,7(3202ü DNRRVMHWLWHYUWRJODYLFXVODERVWX]QHPLUHQRVWLOLLPDWHLQWHQ]LYDQRVMHýDMæHĀLLJODYREROMXL SUHPMHVWLWHVHQDUDVKODGMHQRPMHVWRäWRMHSULMHPRJXýH 3202=,7('58*,0$ .RQWDNWLUDMWHÿODQRYHSRURGLFHSULMDWHOMHLNRPäLMHNRMLSURYRGHYHýLQXVYRJYUHPHQDVDPL QDURÿLWRVWDULMHLOLEROHVQHRVREH  $NRVXSULVXWQLVLPSWRPLNRMLXND]XMXQDPRJXýQRVWQDVWDQNDWRSORWQRJXGDUD YUXýDLVXYDNRæDJUÿHYLQHVYMHVWLFD EXQLOR WUHEDRGPDKSR]YDWLKLWQXSRPRý EURM]DFLMHOX&UQX*RUX LOLRVREXWUDQVSRUWRYDWLXQDMEOLæX ]GUDYVWYHQXXVWDQRYX 2EH]ELMHGLWHVWUXMDQMHYD]GXKD 3RGLJQLWHQRJH

6WDYLWHKODGQHREORJH 3RQXGLWHRVRELGDSLMH /HJQLWHRVREXQDOHÄ€D DNRMHEH]VYLMHVWLSRVWDYLWLMHQDERN

INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE CRNE GORE

ZAVOD ZA HIDROMETEOROLOGIJU I SEIZMOLOGIJU CRNE GORE Materijali su dostupni na sajtu Instituta za javno zdravlje: www.ijzcg.me


Visoko kvalitetna linija dijetetskih suplemenata Ulaznica u svijet obnovljene harmonije

P.C. 28 COMPLEX 30 tableta po 550 mg

P.C. 28 PLUS 20 ili 50 tableta po 410 mg 3RPDĂŚHXERUEL protiv glavobolje. 3RPDĂŚHXEROMRM funkciji zglobova i doprinosi pobolj{anju fiziolo{kog otpora u stanjima stresa.

P.C. 28 GEL 125 ml

3RPDĂŚHXRĂŞXYDQMX pokretljivosti i HODVWLĂŞQRVWL]JORERYD NRGUD]OLĂŞLWLK zapaljenskih i reumatskih stanja DUWULWLVLEXU]LWLV ILEUR]LWLVVSRQGLOR]D RVWHRSRUR]D UHXPDWRLGQLDUWULWLV giht).

NOVI PR OIZVO

Pogodan kod svih bolnih stanja kostiju L]JORERYDDIRUPD gela stimuli{e protok NUYLQDQLYRXNRĂŚH

NOVI PR OIZVO

ACEROLA VitC WDEOHWD]DĂŚYDNDQMH po 1000 mg

ALERGIX PLUS 20 tableta po 650 mg

BALSAMO DI SAN ROCCO 50 ml

BILIUM 30 gel kapsula po 625 mg

Daje podr{ku imunom VLVWHPXSRPDÌXèLX borbi protiv sezonskih i virusnih infekcija. Zadovaljava dnevne potrebe vitamina C.

3RPDĂŚHXRGEUDQL organizma kod alergijskih stanja SROHQVNDNLMDYLFD DOHUJLMVNLULQLWLV bronhijalna astma; kao i kod alergijskih VWDQMDNRĂŚHHNFHP i osip.

Specijalni kompleks QDELOMQRMED]L koji trenutno daje SREROM^DQMHVXYRM dehidriranoj i veoma RVMHWOMLYRMNRĂŚL protiv dermatitisa i psorijaze.

Povoljno djeluje na RêXYDQMHIL]LROR^NRJ IXQNFLRQLVDQMDÌXêQLK SXWHYD^WLWHèLSULWRP i jetru. 3RPDÌHNRG intoksikacije jetre i KURQLêQLKSRUHPHèDMD ÌXêQLKSXWHYD

D

D

CISTYMIN 24 kapsule po 550 mg

FLORAMAX CANDID 30 kapsula po 540 mg

DIGESTINA PLUS 20 tableta po 1500 mg

Efikasno djeluje u borbi protiv cistitisa i urinarnih infekcija L]D]YDQLKH^HULKLMRP SURWHXVRP HQWHUREDNWHULMDPD stafilokokom.

6OXÌL]DSRVWL]DQMH balansa u bakterijskoj PLNURIORULNDNR GLJHVWLYQRMWDNR LYDJLQDOQRM VSUHêDYDMXèLUD]YRM kandide.

3RMDĂŞDYDRVODEOMHQX funkciju digestivnog VLVWHPDWDNR^WR stimuli{e peristaltiku i RODN^DYDSUDĂŚQMHQMH crijeva.

RELAXINA PLUS 20 ili 50 tableta po 510 mg

REGULA –kockice za regulisanje probave 10 kockica

Uspostavlja normalan biolo{ki ritam EXGQRVWVDQSRPDĂŚH NRGQHVDQLFHGHSUHVLMH i anksioznosti.

3RYHèDYDLQWHVWLQDOQX SHULVWDOWLNXLPRWLOLWHW olak{ava varenje i SUDÌQMHQMHFULMHYDNRG konstipacija i lijenih crijeva.

GINKOMIX 3REROM^DYDPRĂŚGDQX FLUNXODFLMXLQDWDMQDĂŞLQ odstranjuje simptome VWUHVDSVLKRIL]LĂŞNRJ QDSRUDNDRLSUYH znake starenja PDQMDNNRQFHQWDFLMH VODERVWQHGRVWDWDN entuzijazma).

KOLESTINA 24 kapsule po 430 mg

METEORIN 30 gel kapsula po 667 mg

PROSTABEN 30 gel kapsula po 833 mg

Povoljno djeluje na RGUĂŚDYDQMHUHIHUHQWQLK vrijednosti holesterola u krvi.

3RPDĂŚHXHOLPLQDFLML intestinalnih gasova kod QDGLPDQMDHILNDVDQ NRGOR^HJYDUHQMD opstipacije i kolika.

Koristi se kod problema sa prostatom i problema VDPRNUHQMHPLX prevenciji benignog XYHèDQMDSURVWDWH

REGULA – sjeme lana 250 g

TONIXIN 36 tableta po 1200 mg

PIXPAN 42 tablete po 400 mg

VARITON complex 20 tableta po 650 mg

VARITON dermo-gel 100 ml

Ovaj proizvod olak{ava varenje kod lijenih crijeva i kod dijeta koje VXVLURPD^QHYODNQLPD LRODN^DYDSUDĂŚQMHQMH FULMHYD'RGDWDNPOLMHĂŞQLK HQ]LPDREQDYOMDFULMHYQX PLNURIORUXQDNRQ antibiotske terapije.

Efikasno uklanja VLPSWRPHSVLKRIL]LĂŞNRJ VWUHVDSREROM^DYD PHPRULMXGRN&R 4LPDRGOLĂŞQD antioksidantna svojstva.

3RPDĂŚHXHOLPLQDFLML vi{ka vode iz organizma kod HGHPDUHXPDWL]PD JLKWDGHWRNVLNDFLMD organizma.

3RPDĂŚHNRGSUREOHPD VDFLUNXODFLMRP SUR^LUHQLKYHQD edema i slabih kapilara.

Ova forma gela SURGLUHXWNLYRNRÌH stimuli{e povr{insku PLNURFLUNXODFLMX SRYHèDYDWRQXV perifernih kapilara LSUXÌDWUHQXWQR olak{anje umornih i RWHêHQLKQRJX

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: MEDITAS d.o.o., Oktobarske revolucije 44, Podgorica tel: +382 20 625 016, mob: +382 69 024 084, e-mail: kcmeditas@t-com.me


UTICAJ METEOROLOŠKIH PRILIKA NA LJUDSKI ORGANIZAM

Piše: dr Milica Šofranac U modernoj ljudskoj istoriji evidentan je uticaj čovjeka na klimatske promjene. On je toliko jak da se to osjeti na globalnom nivou, čemu svakodnevno svjedočimo i mi sami. Međutim, jednako tako je evidentno da na ljudski organizam djeluje i niz fizičkih parametara koji sačinjavanju klimatske odlike određenog vremena. Dakle, moglo bi se reći da je odnos klime koja nas okružuje i samog organizma interaktivan. Mi utičemo na vrijeme, a ono pak, utiče na nas. Danas je poznato da vremenske odlike određene klime i podneblja imaju uticaj na niz bolesti. Smatra se da su mnogi bolesnici koji pate od hroničnih ili akutnih bolesti osobe sa slabijom mogućnošću prilagođavanja na meteorološke uslove. Uticaj vremena na organizam odražava se prvenstveno kroz trajnu izloženost određenim vremenskim prilikama. Uticaj vremena na ljudski organizam opisuje se još u antičko doba, preko srednjeg vijeka, pa sve do danas. Fizički parametri vremena čine temelj osobenostii određene klime i vremena na koje se ljudski organizam neprestano prilagođava. Periodične promjene u tijelu, sinhronizovane s pravilnim dnevnim i godišnjim promjenama i vezane uz odgovarajuću klimu, čine biološki ritam. Velika raznolikost tipova ljudi na Zemlji posljedica je čovjekove adaptacije na regionalne klimatske prilike. Naš organizam posjeduje djelotvorne mehanizme prilagođavanja na meteorološke promjene. Odgovor fizioloških kompenzatornih mehanizama kod zdravih osoba neće izazvati nikakve štetne posljedice po zdravlje. A što kada je taj mehanizam adaptacije oštećen? Tada

52

govorimo o meteorotropizmu. Meteorotropizam je zavisnost nekih bolesnih stanja od određenih meteoroloških elemenata i pojava.

Biometeorologija Hipokrat se smatra ne samo ocem medicine već i utemeljiteljem biometeorologije. Nauka koja izučava ovaj međuodnos naziva se biometeorologija. Ona proučava međudjelovanje dvaju dinamičkih sistema: atmosfere i čovjeka. Promatrajući djelovanje vremena na čovjeka možemo uočiti kompleksnost i nemjerljivost ili samo djelimičnu mjerljivost promatranih veličina. Iz toga proizilazi problem kako na osnovu dvije približno poznate veličine (vrijeme, odnosno atmosferska zbivanja, i ljudski organizam) odrediti treću (djelovanje vremenskih prilika na ponašanje čovjeka). Uvođenjem naučnih metoda u meteorologiju u drugoj polovini 19. vijeka počeo je značajan razvoj biometeorologije. Redovna mjerenja različitih meteoroloških elemenata omogućila su kvalitetne statističke analize. Intenzivna biometeorološka istraživanja započela su 30-ih godina 20. vijeka, uglavnom u anglosaksonskim zemljama, posebno u vojne svrhe. Međunarodno biometeorološko društvo osnovano je u Parizu 1956. godine. Ondašnja definicija moderne biometeorologije nije obuhvatala sve aspekte ove nauke, te je 1970. prihvaćena dopunjena definicija koja vrijedi i danas:


Biometeorologija je nauka koja proučava direktne i indirektne učinke (nepravilnih fluktuacija i fluktuacija ritmičke prirode) fizičke, hemijske i fizičko-hemijske mikro- i makrosredine, kako Zemljine atmosfere tako i sličnih sredina, na fizikalno-hemijske sisteme i posebno na žive organizme (biljke, životinje i čovjeka). Počeci biometeorologije sežu daleko u nauku. Prva otkrića pripadaju grčkoj civilizaciji, što znači da se radi o jednoj od najstarijih prirodnih nauka uopše. Hipokrat (400. g. p. n. e) u svojoj knjizi O vazduhu, vodama i mjestima između ostalog upozorava da na bolesnika posebno treba paziti tokom naglih vremenskih promjena. U to se vrijeme, navodi on, bolesniku ne smiju ni čistiti crijeva niti puštati krv, već treba pričekati bar deset dana. Stoga se Hipokrat smatra ne samo ocem medicine već i utemeljiteljem biometeorologije. Pa kako to meteorološke odlike vremena utiču na ljudski organizam?

Biometeorologija i djelovanje klime na ljudski organizam Sva bića na Zemlji prilagođena su lokalnoj klimi u kojoj žive i koja je sastavni dio njihove okoline. Ona su podložna promjenama atmosferskih uslova i reaguju prilagođavanjem fizioloških funkcija na promjenu temperature i vlage okoline, pojavu vjetra, zračenje Sunca, jonizaciju, onečišćenje vazduha i slično. Značajna promjena tjelesnih homeostatskih mehanizama, pod sekundarnim uticajem promjena pojedinačnih ili grupnih meteoroloških činilaca naziva se meteorološki stres. Pod uticajem meteorološkog stresa u ljudskom organizmu nastaju brojne složene fiziološke reakcije. Hladnoća, npr., izaziva vazospazam i povećava metabolizam, dok toplina izaziva vazodilataciju i smanjuje metabolizam. Svaka promjena vremena (temperature vazduha, relativne vlage, barometarskog pritiska, brzine strujanja vazduha i dr.), dovodi do promjena metabolizma i acidobazne ravnoteže, što se održava na funkciju autonomnog živčanog sistema, krvotok i tjelesnu temperaturu. Iako je mogućnost prilagođavanja ljudskog organizma na promjene atmosferskih uslova okoline velika, u slučajevima većih i naglih odstupanja od uobičajenih meteoroloških uslova sposobnost prilagođavanja fizioloških funkcija pokazuje se nedovoljnom, te se pritom mogu uočiti razlike između reakcija zdrave i bolesne osobe. Kod zdravih ljudi nastaje fiziološki stres, no oni se uspijevaju brzo prilagoditi promjenama u atmosferi. Hronično bolesne osobe teško se prilagođavaju promijenjenim atmosferskim prilikama, te se kod njih postojeće tegobe pogoršavaju ili pak nastaju nove.

Kako meteorološki faktori djeluju na ljudski organizam? Još je u davna vremena čovjek zapazio određenu povezanost vremena i klime s nekim bolestima, njihovim pojavljivanjem i pogoršavanjem u zavisnosti od atmosferskih prilika. Smatra se da meteorološki faktori djeluju na ljudski organizam direktno na kožu i respiratorni trakt, te indirektno preko autonomnog živčanog sistema, hipotalamusa i žlijezda s unutrašnjim lučenjem, prije svega preko hipofize, štitne žlijezde i nadbubrežne žlijezde. Različite meteorološke promjene koje

djeluju na autonomni živčani sistem izazivaju veliki broj fizioloških procesa u ljudskom organizmu, a u svrhu adaptacije i regulisanja rada odgovarajućih organa i sistema. Tako, pad temperature vazduha u okolini dovodi do stimulacije simpatikusa, što izaziva vazokonstrikciju u koži, smanjujući na taj način gubitak tjelesne topline. Međutim, povećanje temperature vazduha u većoj mjeri stimuliše parasimpatikus, omogućujući preko periferne vazodilatacije veće oslobađanje topline. Stepen meteorotropnih učinaka nakon stimulacije autonomnog živčanog sistema zavisi od intenziteta stimulacije, uravnoteženosti i adaptacijskih sposobnosti vegetativnog sistema. Učinak meteorološkog stresa zavisi takođe i od stepena aktivnosti simpatikusa i parasimpatikusa, a ta je aktivnost u skladu sa biološkim ritmom i različita je u različito doba dana. Poznato je da parasimpatikus dominira noću, a simpatikus danju, uz nešto veću aktivnost tokom jutra. Zbog toga će učinak meteorološkog stresa koji se odigrava tokom noći biti različit od onoga koji se odvija preko dana, kada prevladava simpatička stimulacija. Jedna grupa autora ustanovila je povezanost inferiornog infarkta pod uticajem meteorološkog stresa, vjerovatno posredstvom promijenjenog vegetativnog tonusa. Kako postoji bliska živčana i neurohumoralna povezanost između hipotalamusa i hipofize, sasvim je sigurno da meteorološke promjene okoline preko hipotalamusa utiču i na rad hipofize. Tako npr. naglo zahlađenje posredstvom hipotalamusa dovodi do pada sekrecije antidiuretskog hormona zadnjeg režnja hipofize, što uzrokuje povećanje diureze te posljedično i smanjenje volumena krvi i povećanje nivoa hemoglobina. Slični međusobni odnosi postoje na relaciji hipotalamus-hipofiza i ostale žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem. Izlaganje hladnoći povećava produkciju tireotropina, koji zatim stimuliše aktivnost štitne žlijezde dovodeći do povećanog stvaranja tireoidnih hormona. Nasuprot tome, izlaganje vrućini dovodi do smanjenja aktivnosti tireoideje. Zapaženo je da se taj učinak javlja i sezonski. Hladno vrijeme izaziva povećanu aktivnost kore nadbubrežne žlijezde i porast sekrecije ketosteroida 17, dok toplije vrijeme dovodi do pada produkcije tih hormona. Zimi je sekrecija tih hormona veća nego ljeti. Pod uticajem hladnijeg vremena čini se da se skraćuje vrijeme zgrušavanja. Ukupni serumski proteini sniženi su ljeti, a dijastolički krvni pritisak viši je zimi nego ljeti. Prema istraživanjima većeg broja autora, vrijednosti holesterola u serumu tokom godine se mijenjaju. Nivo holesterola viši je zimi u odnosu na ostale periode godine.

Nastavak teksta u sljedećem broju

53


SUNCE I FOTOSENZITIVNI LJEKOVI Piše: mr ph. Đulija Hadžibeti

Sunce je izvor života i neophodan uslov za život na Zemlji. Poznato je da su ga još stare kulture poštovale kao božanstvo. Istorijski zapisi govore o blagotvornim efektima sunca na tijelo i raspoloženje jer to utiče na lučenje serotonina (hormona sreće). Međutim, nakon vjekova modernizacije i tehnološkog napretka ljudskog društva, što se svakako neposredno odrazilo i na prirodu, posljednjih godina se više važnosti pridaje štetnim efektima sunca, i to prije svega njegovom uticaju na kožu. Sunčevi zraci koji dopiru do Zemlje dijele se na: infracrvene zrake (IR-A), ultraljubičaste (UV-A, UV-B, UV-C), vidljivi spektar svjetlosti. UV zraci podstiču stvaranje melanina koji je odgovoran za tamnjenje kože, aktiviraju stvaranje vitamina D, koji je neophodan za rast i razvoj kostiju i u borbi protiv rahitisa, povećavaju otpornost organizma, podstiču dobro raspoloženje i djeluju antidepresivno. Ako pretjeramo sa sunčanjem, UV-A zraci izazivaju mjehuriće, osip, naboranost i suvoću kože (engl. photoaging), a UV-B zraci opekotine i pigmentaciju. UV-B zraci prodiru kroz staklo i kroz oblake. UV-C zraci su najopasniji, ali ne dopiru do površine Zemlje jer se filtriraju u ozonskom omotaču. IR-A zraci su oni zraci zbog kojih osjećamo prijatnu toplotu, ali upravo oni utiču na stvaranje slobodnih radikala, što kao

54

posljedicu ima isušivanje i starenje kože, pojavu bora, fleka, opekotine, kao i sunčanicu. UV indeks označava dnevnu prognozu očekivanog rizika izlaganja suncu i pokazuje stepen opreza koji se mora uzeti u obzir pri boravku na otvorenom. Počevši od mjeseca marta, UV zračenje raste za 15% svakog mjeseca, a od mjeseca juna smanjuje se za 15%. Važno je da se posebno u ovom periodu zaštitimo od štetnih sunčevih efekata. Jedna od najefektivnijih mjera u cilju zaštite kože i cijelog organizma od štetnog uticaja sunčanja jeste da se u periodu od 11-16 h sklonite van njegovog direktnog uticaja. Takođe, i nošenje zaštitnih šešira, naočara i adekvatne odjeće, pravilno nanošenje kreme za sunčanje (30 min prije izlaganja suncu i svakih 2 časa nakon izlaganja) mogu pomoći da uživamo na suncu a da ne osjetimo njegovu negativnu stranu. Posebnu zaštitu treba da sprovode djeca i pacijenti koji su na terapiji određenim ljekovima. Fotosenzitivni ljekovi mogu da izazovu različite reakcije na koži. To mogu biti fototoksične i fotoalergijske reakcije. Fototoksična reakcija javlja se kao pojačano crvenilo, mjehurići, plihovi, pečenje, a može se desiti i da se smanjuje pigmentacija na tom mjestu (hipopigmentacija). Može, a i ne mora, da izazove svrab. Tada postoji direktno


oštećenje tkiva i javlja se pri prvom izlaganju suncu, i to poslije nekoliko minuta. Fotoalergijske reakcije javljaju se kao ekcem, osip sa svrabom i obično su primjetne poslije 24 časa. Mogu da budu ukrštene i sa drugim faktorima, kao npr. neka vrsta hrane ili neki insekat. Reakcije ovog tipa mogu se osjetiti i na djelovima kože koja nije bila izložena suncu. Može, a i ne mora, da se desi hiper- ili hipopigmentacija. Postoji i fotoalergijska reakcija koja se javlja kao solarna koprivnjača i ona može biti akutna i hronična. Akutna je polimorfna svjetlosna reakcija koja nastaje u proljeće, najčešće kod žena, traje do 20 dana i povlači se. Hronična oštećenja kože javljaju se kod ljudi koji mnogo vremena provode na suncu, u vidu zadebljanja kože i hiperpigmentacije. Pojedini medikamenti i hemikalije iz kozmetičkih proizvoda izazivaju alergijsku reakciju na koži u vidu crvenila. To su najčešće preparati za liječenje akni, antihistaminici, nesteroidni antiinflamatori, neki antibiotici, pogotovo tetraciklini, kao i ljekovi protiv gljivica i dijabetesa, te diuretici i antidepresivi. Takođe, parfemi i kozmetička sredstva sadrže eterična ulja, takozvane furokumarine i etanol, koji prilikom sunčanja dovode do alergije. Crvenilo se najprije pojavljuje na vratu i ispod pazuha, nakon čega se stvara dugotrajna pigmentacija a u nekim slučajevima može da bude i permanentna. Svako naredno

korišćenje ovih proizvoda dovodi do pogoršanja alergijskih simptoma. Osim problema na koži, fotoreakcija može da izazove i onycholysis (med.), listanje i uništavanje noktiju poznato kao fotooniholizis. Faktori koji utiču na incidencu i intenzitet reakcije su: apsorpcija, farmakokinetika lijeka i koncentracija UV zračenja. Velike doze lipofiličnog lijeka, kao npr. amiodaron, mogu uzrokovati veće probleme (zelene i plave fleke po koži). Poslije upotrebe nekih ljekova treba izbjegavati izlaganje suncu narednih 3 mjeseca. Oni su jako lipofilni i deponuju se u organizmu. Jasno je da je pravi pristup ovom problemu prevencija, odnosno izbjegavanje izloženosti suncu za vrijeme korišćenja lijeka za koji je poznato da je fotosenzitivan. Pacijentu treba savjetovati da, ako je to moguće, lijek uzima uveče, da ne bi došlo do kontakta sa UV zracima. U slučaju manifestovanja fotosenzitivne reakcije, neophodno je prekinuti uzimanje lijeka. Bolesniku se može dati terapija koja pomaže otklanjanju subjektivnih neprijatnih simptoma i ubrzava izlječenje (antiinflamatorni, antialergijski ljekovi, naročito lokalno primijenjeni). Lokalni kortikosteroidi su dobar izbor u ovom slučaju. Kortikosteroidi u težim slučajevima mogu biti primijenjeni i sistemski.

Prava Magija Zlata i Kavijara MEDITAS d.o.o. Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016


CRIJEVNE I N F E KC I J E Piše: dr Sanja Čizmović, spec. pedijatar Opšta bolnica - Nikšić Dolaskom toplijeg vremena crijevne infekcije su neminovne. Mogu se javiti u bilo koje doba godine, a najčešće su u ljetnim mjesecima. Nazivaju se bolestima prljavih ruku jer se prenose prljavim rukama (fekooralni put prenosa). Najčešći uzročnici su virusi, a zatim i bakterije koje se kriju u neispravnim namirnicama. Simptomi su tipični: bol u stomaku u vidu grčeva, mučnina, gubitak apetita, povraćanje i dijareja (proliv). Ponekad su praćeni glavoboljom, malaksalošću, bolovima u mišićima i zglobovima, a u većini slučajeva to prati povišena tjelesna temperatura. Simptomi najčešće nastaju iz punog zdravlja i imaju takozvani akutni tok.

Pravila kojih roditelji treba da se pridržavaju Osnovno pravilo je ZAUSTAVLJANJE POVRAĆANJA I NADOKNADA TEČNOSTI svako dijete ima jasno definisane dnevne potrebe

za tečnošću u odnosu na uzrast i tjelesnu težinu. Nije opravdano davati tečnost bar 3 minuta od posljednjeg akta povraćanja, jer će već nadraženi želudac reagovati novim povraćanjem. Tečnost treba unositi oprezno, u malim gutljajima, na svakih pet do deset minuta, što omogućava želucu da toleriše i propusti tečnost, sa smanjenim rizikom od novog povraćanja. Ukoliko dijete toleriše unijetu količinu tečnosti, nakon nekoliko časova možemo je povećati ali postepeno. Od rastvora koristiti komercijalne, koji se mogu naći u svakoj apoteci, ili dehidrirane supe i lako zaslađen čaj. Ako dijete ima povišenu tjelesnu temperaturu, treba upotrebiti antipiretik, da li peroralno (na usta u vidu sirupa) ili rektalno - čepićima, zavisi od simptoma, tj. da li dominira povraćanje ili proliv.

Zaustavljanje proliva Osnovno pravilo je rigorozna dijeta, do stabilizacije stolice. Može se uzimati bareni pirinač, krompir, šargarepa, keks dvopek i bareno meso, kao i blage supe. Iz ishrane treba izbaciti mlijeko i mlječne proizvode, svježe voće, sokove, masnu hranu. Kada se stolica formira, postepeno se uvodi raznovrsna ishrana. Treba uvesti i probiotike koji doprinose obnovi crijevne flore.

Kada se obratiti ljekaru? Ako ne prestaje povraćanje, ako je proliv učestaliji, onda je potrebno obratiti se ljekaru. On će donijeti odluku o daljem liječenju Vašeg djeteta. DRAGI RODITELJI, NE ZABORAVITE DA SE prolivi kod djece se NE LIJEČE ANTIBIOTICIMA, sem u izuzetnim slučajevima (uzrast ispod tri mjeseca, znaci sistemske infekcije i dokazane infekcije Campilobacter jejuni, kao i još poneki uzročnici, izuzetno rijetki).

56


Prirodom do zdravlja

Aronija STRONG PROTECT 500mg Jača i obnavlja crijevnu floru Preporučuje se kod : -Dijareja, nadutosti, gasova -Irritable bowel sindrom (IBS) -Bolesne ili osobe izložene stresu -Tokom i nakon primjene antibiotika -Tokom i nakon putovanja (egzotične destinacije) -Akutni gastroenteritis -Inflamatorne bolesti crijeva – CD i UC -Antoimuna oboljenja -Nakon operacije crijeva -Kod urinarnih i vaginalnih infekcija -Alergije na hranu -Starijim ljudima (u bolnicama, u staračkim domovima) -Osoba sa oslabljenim imunim sistemom Medicobiotic je dodatak ishrani koji sadrži optimalnu kombinaciju probiotskog kvasca Saccharomyyces boulardi i 3 soja liofilizovanih aktivnih probiotskih bakterija: Lactobacillus acidophilus, Lacttobacillus rhamnosus i Bifidobacterium longum, u obliku enterosolventnih kapsula. U crijevima čovjeka probiotski mikroorganizmi svojom aktivnošću doprinose očuvanju zdravlja i funkcije digestivnog trakta, naročito onda kada prijeti opasnost da se crijevni balans poremeti (aktivna dijareja ili dijareja izazvana primjenom antibiotika). Svaka enterosolventna kapsula sadrži 5 milijardi liofilizovanih probiotskih bakterija dok jedinstveni farmaceutski oblik omogućuje nesmetan prolaz želudačne kisjeline i dolazak u ciljni organ.

Antioksidans - Čuvar zdravlja Preporučuje se: -Kao antioksidans -Za jačanje imuniteta -Kod hipertenzija, dislipirdermija -U prevenciji ateroskleroze -Kod upala bešike, mokraćnih puteva i prostate -Zbog eliminisanja slobodnih radikala i usporavanja procesa starenja Preparat Aronija strong protect 500mg preporučuje se kao dodatak ishrani, posebno zbog antioksidativnog svojstva kod nedostatka vitamina i u slučaju srčanih oboljenja. Povoljno djeluje i na oštećenu sluzokožu želuca i crijeva, štiti od virusnih i bakterijskih infekcija i negativnih posledica stresa. Aronija čuva ćelije od propadanja i usporava starenje. Ima i pozitivan metabolički efekat: snižava holesterol, trigliceride i nivo šećera u krvi.

Zastupnik za Crnu Goru: Proizvođač: Medico domus d.o.o. Niš www.medicodomus.com office@medicodomus.com

Ul. Kritskog odreda 4/1


Proizvođač "Medico domus" iz Niša već dvije godine uspješno razvija program dijetetskih proizvoda. U svom asortimanu imaju recepture deset preparata

Medico domus Proizvođač dijetetskih proizvoda "Medico domus" iz Niša, osnovan početkom oktobra 2011. godine, izrastao je za nepune dvije godine u respektabilno društvo koje u svom asortimanu ima recepture za deset preparata, među kojima i najnoviji - "Aronija strong protect". Osim nje, u maju ove godine počeli su i sa proizvodnjom preparata "Folnax" koji sadrži folnu kisjelinu, odnosno vitamin B 12, važan za normalno funkcionisanje mozga, mentalno i emocionalno zdravlje. "Medico domus" ima pogon u kome je proizvodnja prilagođena standardima HACCP, ISO 9001 i GMP, a oprema je nabavljena od najrenomiranijih proizvođača. - Kada smo počinjali, nastojali smo da testiramo tržište, pa smo uradili istraživanje koje je pokazalo da postoji sve veća potreba za dijetetskim proizvodima. Imamo recepture za 10 preparata, a pri izboru isporučilaca opreme veliki uticaj na donošenje konačne odluke je imala referentna lista korisnika usluga isporučilaca. "Medico domus" je izabrao isporučioca koji je na svojoj referentnoj listi imao vodeće svjetske farmaceutske kuće. Možemo se pohvaliti najvišim stepenom automatizacije poslovanja, vrhunskim materijalima od kojih je oprema izrađena. Takođe smo jedina fabrika u gradu koja ima sistem „čistih soba“kaže Lidija Vujisić, direktor kompanije, ističući da su i isporučioci

Lidija Vujisić sirovina i materijala za pakovanje birani prema nivou kvaliteta i referencama, pa firma nabavlja sirovine koje koriste vodeće farmaceutske kuće u Srbiji i inostranstvu. - Nakon urađenih analiza i registracije proizvoda kod Ministarstva zdravlja Republike Srbije, počeli smo sa distribucijom 8 proizvoda u našoj zemlji u decembru 2012.g, a u maju ove godine proizvodnom programu priključili i dva već pomenuta

Aronija - moćan antioksidans Od maja ove godine na programu dijetetskih preparata "Medico domus-a" nalazi se i proizvod "Aronija strong protect", u kapsulama od 500 mg. Ova poznata biljka, porijeklom iz Sibira, moćan je antioksidans, pa se njeni preparati i sok preporučuju kao dodatak ishrani kod nedostatka vitamina i u slučaju srčanih oboljenja. Preparat koji proizvodi "Medico domus" veoma je efikasan, a što je još jako bitno, dostupan je po duplo nižoj cijeni od sokova aronije. Prema istraživanjima plod aronije blagotvorno djeluje na oštećenja sluzokože želuca i crijeva, štiti od virusnih i bakterijskih infekcija i negativnih posljedica stresa. Aronija čuva ćelije od propadanja, usporava starenje, tako da preventivno djeluje kod mnogih oboljenja. Ona, takođe, ima pozitivan metabolički efekat koji se ogleda u snižavanju nivoa holesterola, triglicerida i šećera u krvi. 58


"Folnax" za mentalno zdravlje Preparat "Folnax" sadrži folnu kisjelinu, odnosno vitamin B12, neophodan za normalno funkcionisanje mozga, te očuvanje mentalnog i emocionalnog zdravlja. Folna kisjelina sprečava razdražljivost, umor, depresiju, dekoncentrisanost i nesanicu. Ona učestvuje u stvaranju DNK i RNK, a posebna je važnost tog vitamina u trudnoći, pa se trudnicama preporučuje uzimanje preparata prvih dvanaest nedjelja, kada se razvijaju svi vitalni organi ploda. Folna kisjelina učestvuje i u stvaranju crvenih krvnih zrnaca.

preparata. U ovom trenutku naše preparate u Srbiji plasiramo u saradnji sa nekoliko veledrogerija u Nišu, Šapcu i Beogradu, a u Crnoj Gori preko "Farmegre" iz Podgorice. Distributeri u Sloveniji i Makedoniji su u fazi registracije naših preparata, pa očekujemo da će se oni na tamošnjim tržištima naći u septembru -kaže Vujisić, ističući da su u pripremi i recepture za nove preparate koji će se na tržištu pojaviti u oktobru tekuće godine.

Kompletna linija za čvrste forme preparata - "Medico domus" ima kompletnu liniju za proizvodnju čvrstih formi dijetetskih proizvoda koja obuhvata granuliranje, mljevenje, homogenizaciju, tabletiranje, punjenje kapsula, blistiranje i pakovanje. S obzirom na visok stepen automatizacije, potencijalnom klijentu možemo ponuditi optimalne rokove i vrhunski kvalitet finalnog proizvoda. Partnerske odnose u domenu uslužne proizvodnje ostvarili smo sa klijentima iz Azije gdje je naš probiotik naišao na veliko intersovanje. Naša misija na tržištu bazira se na nekoliko postulata. Prvi je da ponudimo proizvod visokog kvaliteta i konkurentske cijene našim korisnicima, da budemo u stalnom kontaktu sa našim korisnicima trudeći se da zadovoljimo njihove potrebe na najefikasniji mogući način, te da pružimo odgovarajući proizvod u pravo

vrijeme i na pravom mjestu. Vizija za budućnost je da razvijemo vlastite proizvode koristeći se znanjem i iskustvom koje smo stekli, da stalno pratimo nova dostignuća u nauci, uz usavršavanje naših stručnjaka, kao i da u skladu sa potrebama tržišta počnemo proizvodnju ljekova - kaže Lidija Vujisić. D. Novčić

59


VITAMIN B17

I NJEGOVA LJEKOVITA DEJSTVA Piše: mr ph. Ivana Gojković

Vitamin B17 (laetril, amigdalin) prirodni je sastojak koji se nalazi u mnogim namirnicama. Tako se može naći u bobičastom voću (divljim kupinama, trešnjama, ribizlama) u košticama jabuke, kruške, šljive, u kajsije, breskve, nektarine, bobu, gorkom bademu, indijskom oraščiću. U manjim kolčinama ima ga i u dudu, grožđicama, dunji, jagodama, malini, prosu, ječmu, heljdi, sjemenkama lana, leći, crvenom pasulju, mahunarkama. Ipak, njegova najveća koncentracija je u sjemenkama kajsije. Smatra se da je B17 prirodni lijek za tretman liječenja tumora. Amigdalin, kako se još naziva vitamin B17, otkriven je 1830. u gorkom bademu. Badem koji nije gorak nema cijanida, što znači da ne sadrži ni vitamin B17. „Latreil” je ipak manje toksičan od šećera i čak 21 put manje toksičan od aspirina. Egipatski papirus od prije 5.000 god. pominje upotrebu aqua amygdaloruma za tretman nekih vrsta tumora kože. Ipak, sistematsko proučavanje vitamina B17 nije počelo sve do prve polovine prošlog vijeka, kada je hemičar Bohn otkrio 1802. da tokom destilacije vode od gorkih badema biva oslobođena hidrocijanična kisjelina. Uskoro su mnogi istraživači pokazali interesovanje za analizu tog ekstarakta i tako su po prvi put Robiquet i Boutron izolovali bijelu kristalnu supstancu i nazvali je AMYGDALIN (od lat. amygdala = badem ). Amigdalin se sastoji od jednog molekula benzaldehida, jednog molekula hidrocijanida i dva molekula glukoze. Benzaldehid i cijanid su otrovni elementi, ali u kombinaciji vitamina B17

60


s molekulima glukoze inertni su i nemaju toksično djelovanje. Stoga je za njihovu reakciju potrebno osloboditi ova dva molekula. U kontaktu sa enzimom betaglukozidazom (ima ga svuda u ljudskom tijelu, naročito u ćelijama raka), dolazi do oslobađanja benzaldehida i cijanida. Ipak, drvo gorkog badema zabranjeno je u Americi. 1950. godine je prvi put promovisana ideja o djelovanju amigdalina na kancerogene ćelije. Poslije mnogo godina istraživanja, posvećeni biohemičar doktor Ernest T. Krebs JR izolovao je novi vitamin koji je obilježio brojem B17 i nazvao laetril. Dok su godine prolazile, mnogi su bili ubijeđeni da je Krebs konačno otkrio nešto što je moglo da kontroliše sve kancere, ubjeđenje koje još veći broj ljudi ima danas. Krebs tada nije ni mogao da pretpostavi kakav će odjek imati njegovo otkriće. Farmaceutske multinacionalne kompanije, pošto nisu bile u mogućnosti da patentiraju ili dobiju ekskluzivna prava na vitamin, krenule su u žestoki propagandni napad na vitamin B17. U SAD-u, FDA je pokušala da uvede striktne regulative da bi zabranila vitamin B17 na više od 18 godina. Vitamin B17 ili terapiju laetrilom koriste samo neke bolnice u Meksiku, koje kancer liječe ishranom. Ove bolnice u skoro 100 % slučajeva postižu stopu oporavka kod mlađih slučajeva (lokalizovani tumori/kanceri). Amigdalin je ekstrakt jezgara kajsije, što ga čini dodatkom za ishranu i ničim više. Kako ćelije raka za svoj enormni rast zahtijevaju veliku potrošnju energije, a energiju crpe preko glukoze, unosom vitamina B17 one će apsorbovati molekul glukoze, a zahvaljujući prisustvu beta-glukozida enzima, oslobađaju molekule benzaldehida i cijanida iz vitamina B17 dovodeći do sopstvene smrti. Vitamin B17 se koristi i u preventivne svrhe. S obzirom na njegov specifičan sastav, konzumacija mora biti strogo kontrolisana. Dakle, kad pojedete kajsiju, razbijte košticu pa sažvaćite jezgro. Preporučuje se konzumiranje 5-7 sjemenki kajsija na dan. Međutim, kod pacijenata koji su oboljeli od raka preporučuje se kontinuirana konzumacija sjemenki kajsije. Dakle, 3-5 sjemenki je potrebno unositi na svakih sat vremena. Ipak, količina se određuje isključivo shodno tjelesnoj masi i zato se savjetuje 1 sjemenka na svakih 4,5 kg tjelesne težine. Međutim, maksimalna dozvoljena doza bila bi 35 koštica na dan. Velike količine vitamina B17 dobijaju se jedenjem sirove ili mlade prirodne hrane. Ovo ne znači da će umjereno kuvanje ili bilo kakva druga obrada hrane uništiti B17. Danas je vitamin B17 legalizovan u nekim zemljama, dok mnoge zabranjuju njegovu konzumaciju. Na tržištu kod nas mogu se naći razni farmakološki oblici ovog vitamina (kapi, tablete, injekcije). Doktor Krebs je govorio da je sirovi oblik vitamina B17 (tj. sjemenke kajsije) bolji od prečišćenog oblika kada se koristi za prevenciju. Ovo važi i za bilo koju drugu metodu: sirovi oblik vitamina C (tj. grejpfrut i pomorandže) takođe je bolji od sintetskog oblika. Razlika između ova dva oblika vitamina B17 je ta da je tableta mnogo zgodniji način primjene; sjemenke imaju gorak ukus. Opet, mnogi pacijenti imaju zubne proteze i njihov izbor su uvijek tablete, prije nego sjemenke kajsije.

Mnogi istočnjački narodi propagiraju pravilnu i uravnoteženu ishranu, kao najvažniji faktor u terapiji liječenja kancera. Adekvatna ishrana može da, umnogome, doprinese uspostavljanju balansa u organizmu. Stoga se hrana i može podijeliti na: 1. Onu koja jača kancer i mikrobe u ćeliji kancera ili u tijelu. To su: rafinisani šećer, rafinisano brašno, gazirana pića, mliječni proizvodi... 2. Hrana koja je uzročnik kancera (transmasne kisjeline - margarin, pomfrit i sva druga procesovana hrana, aspartam vještački zaslađivač u dijetetskim napicima, višemasna nezasićena ulja, kao ulje kukuruza i sl.) 3. Hrana koja direktno ometa tretman protiv raka (hlorin, fluorid, alkohol, kafa...) 4. Hrana koja ometa i iscrpljuje imuni sistem jer ga tjera da se usredsredi na ubijanje kancerogenih proteina (teletina, ćuretina i uopšte ona koja sadrži previše proteina...) 5. Hrana koja sadrži nutrijente koji ubijaju kancer, zaustavlja širenje kancera ili na neki način pomaže u tretmanu protiv kancera kao sve vrste grejpa (pomorandže, mandarine, grožđe sa košticama i ljuskom, maline, jagode, brokule, karfiol, neke trave, šargarepa, ananas, badem...). Terapija vitaminom B17, odnosno „laetrilom”, bila je najviše osporavana. Ovaj alternativni lijek prikazan je kao „otrovan i opasan”, baš kao i jedenje koštica od kajsija, a teorija doktora Krebsa kao „šarlatanstvo i prevara”. Kako bi pred javnošću bili još ubjedljiviji, najpoznatija američka bolnica i institut za rak Sloan-Ketering odlučila je da svojim neprikosnovenim autoritetom angažuje vrhunske svjetske stručnjake koji su se bavili proučavanjem raka. Pošto su njihovi nalazi u vezi djelovanja laetrila bili ohrabrujući, Bolnica je falsifikovala njihove izveštaje, a Ralf Mos, zadužen za odnose sa javnošću, morao je da predstavi laž. Mos je to odbio, i dobio je otkaz. Od tada se bavi pisanjem o kanceromafiji. O radu ove kanceromafije Edvard Grifin je još 1974. detaljno pisao u svojoj knjizi „Svet bez raka”. Da li će vrijeme pokazati da je sve ovo bila samo farmaceutska igra na tržištu, koja je uspjela da ospori legalizaciju nečega što nam je priroda darovala, a što se suprotstavlja najopakijoj bolesti današnjice, ili ne, ostaje da vidimo.

61


HOLESTEROL I NJEGOV ZNAČAJ Piše: dr Snežana Tomić, homeopat Sam pomen riječi holesterol kod većine ljudi izaziva asocijaciju na nešto što je loše po ljudsko zdravlje. Međutim, holesterol je supstanca veoma važna u našem organizmu, o čemu svjedoči i podatak da ga proizvodi skoro svaka ćelija našeg tijela. Od njega se proizvodi vitamin D, hormoni, zuč, veći dio mozga i nervnog sistema. Bez njega, nemoguć je rast i razvoj, varenje hrane. On je veoma važan antioksidant koji pomaže hvatanju slobodnih radikala, molekula koji bombarduju naše ćelije i uzrokuju prevremeno starenje, bolest, rak. Holesterol je jedan od prirodnih mehanizama odbrane. U prosjeku, odrastao čovek unese oko 500 mg holesterola dnevno u okviru ishrane. Organizam će sintetisati još oko 2.000 mg dnevno. Ako unosite manje holesterola, organizam će stvoriti više, a ako kroz ishranu unosite više, organizam će ga praviti manje. Potpuno eliminisanje holesterola iz ishrane neće smanjiti njegovu koncentraciju u krvi. Postavlja se pitanje: ako dijeta ne utiče na nivo holesterola u krvi, šta onda utiče na njegovo smanjenje? Postoje dva tipa holesterola, jedan dobar, a drugi loš. Onaj dobri (HDL) vezuje se za lipoproteine visoke gustine, a onaj loši (LDL) za lipoproteine niske gustine i izbacuje se putem žuči, za šta je potreban i vitamin C. Studija rađena prije 20-ak godina podijelila je srednjovječne muškarce u dvije grupe. Jedna grupa hranila se namirnicama bogatim holesterolom, dok je druga bila na ishrani

62


Iako su jaja namirnica na listi za izbjegavanje kod mnogih koji imaju povećan holesterol, to je hrana koja ne podiže holesterol u krvi - ako je spremljena na pravi način. Naime, ako je u procesu pripreme jaja membrana žumanceta prekinuta (kao kod kajgane ili omleta) ono brzo oksidira u loš holesterol. Naprotiv, ako se jaje kuva, sprema rovito, tvrdo kuvano, ili peče „na oko”, žumance će ostati cijelo i neće oksidirati. Holesterol u žumancetu je u svom prirodnom obliku „dobrog holesterola”, što je i logično s obzirom na to da će se iz njega izroditi novi život, tj. pile. Zato ne lišavajte sebe ove namirnice koja je odličan izvor proteina i sadrži mnoge nutrijente koji podržavaju život. Jedno jaje sadrži oko 250 mg holesterola i pomaže organizmu da ga sam sintetiše u manjoj količini jer ga dobija ishranom.

siromašnoj mastima i holesterolom. Obje su dalje bile podijeljene u dva tabora - jedan koji je vježbao (trčanje na oko 1,5 km dnevno) i drugi koji se nije bavio fizičkom aktivnošću. Na kraju studije obje grupe koje su se bavile fizičkom aktivnošću imale su značajno smanjenje holesterola u krvi (dakle, i ona grupa koja se hranila holesterolom), dok je kod obje grupe koje nisu vježbale holesterol i dalje bio visok (čak i kod one grupe koja je bila na dijeti). Zaključak je očigledan, holesterol u ishrani i dijete sa smanjenim unosom holesterola neće mnogo afektirati njegov nivo u krvi, ali će zato čak i umjerena fizička aktivnost usloviti njegovo obaranje. Štaviše, fizička aktivnost će povećati dobar holesterol, a smanjiti koncentraciju lošeg. Visok nivo holesterola u krvi uglavnom nastaje usljed tri faktora: 1. Organizam ga proizvodi u velikoj količini 2. Suvišan unos kroz hranu 3. Nedovoljna eliminacija iz organizma.

Najveći problem, kao što studija pokazuje, nije toliko unos kroz ishranu, koliko je problem u njegovoj sintezi i eliminaciji. Naravno, treba biti umjeren u konzumiranju hrane bogate holesterolom i mastima i zamijeniti ih esencijalnim mastima kao što su omega-tri masne kisjeline, koje nalazimo u ribi, npr. treba izbaciti transmasne kisjeline, kao što je margarin (sintetska mast za koju čovjek ne posjeduje enzime za razlaganje), a konzumirati omega-tri (sardine, skuša, tunj, losos, orasi, laneno ulje), omega-šest (puter, suncokretovo ulje, kukuruz) i omegadevet kisjeline (maslinovo ulje, avokado, lješnik, kikiriki, badem) esencijalne masne kisjeline, koje su veoma važne za mnoge funkcije u organizmu, uključujući pravilan rad nervnog i imunog sistema, prevenciju srčanih i koronarnih bolesti. Kad je riječ o eliminaciji lošeg oksidiranog holesterola, ishrana siromašna biljnim vlaknima i celulozom usporiće njegovo izbacivanje. Nasuprot tome, ishrana bogata vlaknima kontroliše holesterol. Toksična forma holesterola izbacuje se u crijeva uz pomoć žuči i vitamina C. Vlakna će vezati za sebe nešto od tog holesterola i izbaciti ga iz tijela, a vitamin C će ga učiniti rastvorljivijim i lakšim za eliminisanje. Zobene ili ovsene pahuljice, integralne žitarice, a naročito sirovo voće i povrće, sadrže vlakna koja vezuju ne samo holesterol već i druge toksine i eliminišu ih iz crijeva, te tako smanjuju i incidencu raka debelog crijeva. Naravno, za ovaj proces potrebna je i voda u dovoljnoj količini, te je hidriranje organizma veoma važno za pročišćavanje. Pektin iz jabuke odličan je eliminator toksina i holesterola iz crijeva. Slatkiši i šećer značajno doprinose podizanju holesterola i triglicerida u krvi. Šećer se pretvara u trigliceride i pravi loš holesterol, takođe, podiže nivo insulina koji, kada ga ima previše u krvotoku, podiže nivo triglicerida a odnos holesterola se pogoršava u korist lošeg holesterola. Stres je jedan od ključnih faktora povećane proizvodnje holesterola u organizmu i organizam ga proizvodi da bi ublažio posljedice stresa (nervni sistem se sastoji mahom od masti, holesterola i hormona). Tehnike za ublažavanje stresa, kao što su meditacija, šetnja u prirodi, joga i fizička aktivnost, pomoći će i u redukciji povećanog stvaranja holesterola u organizmu.

63


Poznati i zdravlje: MILORAD MIĆKO ŽIŽIĆ, bokser

NADMUDRITE

STRES

Uživajte u životu, bavite se rekreativno sportom i naučite se da suzbijete uticaj stresa, osnovne su poruke koje smo dobili u intervjuu sa mladim nikšićkim bokserom Miloradom Mićkom Žižićem. Iako mu profesija nameće svakodnevne treninge i makar dvokratne dnevne izlete na 180 + otkucaja srca, on ipak nalazi mjesta i za ritualno ispijanje kafe, druženje i posvećenost porodici. Već u svojoj 26-oj godini, ovaj bokser je postao prvak Mediterana u WBC verziji i mladi prvak svijeta u IBF verziji. Za takav uspjeh ovaj mladić je posebno zahvalan svom uzoru - ocu Veselinu. Na putu ka zvijezdama velike nade polaže u disciplinovanost i naporan rad. Eto još jedne dobre poruke za uspjeh. Može se reći da je Vaš izbor profesije veoma hrabar. Kako doživljavate svoje bavljenje sportom? Boks je surov sport. Ja ga doživljavam kao svoj posao i jako puno volim to što radim. Uživam u svakom meču i svakom treningu. Kada ste shvatili da će boks biti Vaš važan životni izbor? Moj otac je bio bokser, tako da je to u mom životu prisutno od ranog djetinjstva... On je moj uzor i uvijek sam nekako htio da budem kao on... Želio sam da budem bokser i eto taj san mi se ostvario.

Šta je, po Vašem mišljenju, najvažnije za dobro zdravlje sportiste? Mislim da je za zdravlje jednog sportiste najvažnija ishrana, kao i vođenje zdravog života. Ipak, treba znati da nijedan profesionalni sport nije zdrav, samim tim što po 2 puta dnevno trenirate i dižete puls iznad 180 otkucaja, a da ne pominjem povrede, primljene udarce itd. U kom bi se smislu moglo raditi na usavršavanju uslova za bavljenje boksom u Crnoj Gori? Prije svega, treba opremiti sale za boks, dovesti stručnjake i raspisati upis novih članova. Za sve to je potrebno ulaganje, a

Boks je divan sport i treba ga mladim

Kako su izgledali Vaši počeci bavljenja ovim sportom?

ljudima prezentovati na najbolji mogući

Kao klinac sam se oprobao u mnogim sportovima, međutim, najviše sam bio talentovan za boks. Počeo sam da treniram kada sam napunio 8 godina.

način, kako bi oni shvatili da to nije tuča

Kako Vaši najbliži reaguju na to što Vam bavljenje ovim sportom nameće?

64

Imam podršku porodice i to mi je jako bitno. Međutim, oni teško proživljavaju moje borbe i to je za njih veliki stres. Ipak, za porodicu se borim i oni znaju koliko volim ovaj sport, tako da me podržavaju u svemu i veliki su mi pokretač! Veliku ulogu u mojoj karijeri ima moja majka Mileva. Ona vodi računa o mojoj ishrani i svemu ostalom.

već nadmudrivanje i, može se slobodno reći, najgrublji vid šaha.


sa relativno malim sredstvima ovaj sport bi u Crnoj Gori mogao da se izdigne na najveći nivo, jer mislim da ovdje ima mnogo talenata koji bi mogli izrasti u vrhunske atlete... Postoji li titula koju biste posebno željeli da dobijete? Naravno da postoji. To je titula prvaka svijeta, što je cilj svakog boksera. Ne želim da budem neskroman, ali mislim da uz naporan rad, disciplinu i ulaganje, mogu ostvariti taj cilj. Bavite li se, možda, alternativno još nekim vrstama sporta? Imate li, možda, neki poseban hobi? Nemam puno vremena za rekreativno bavljenje sportom, fokusiran sam samo na boks. Što se tiče hobija, bavim se crtanjem. Uživam u tome.

ispijanje kafe. Volim taj svoj ritual ispijanja kafe... Svakog dana se trudim da radim ono što volim i što me čini srećnim... Naravno, idealan dan sada ne mogu zamisliti ukoliko nekoliko časova ne provedem sa svojim sestrićem Ognjenom, sa kojim zaboravim sve probleme koje nam nameće život. Šta biste poručili čitaocima ovog magazina? Čitaocima bih preporučio da žive zdravo i da uživaju u svakom trenutku, da se trude živjeti bez stresa i klone se poroka. A. Radanović

Kada se ne bavite treninzima, vrijeme provodite... Boks je sport kojim se ne „bavite”. Ovaj sport morate da živite ako mislite da ostanete na nogama. Tokom cijele godine treniram, a u slobodno vrijeme uživam sa porodicom i prijateljima. Takođe, obožavam moj Nikšić i, kada sam tu volim, da šetam i ispijam kafe sa prijateljima. Šta smatrate zdravim stilom života? Zdrav stil života je, definitivno, rekreativno bavljenje sportom, zdrava ishrana, i nešto što je jako teško ostvariti u današnjem vremenu - a to je život bez stresa. Šta smatrate idealno provedenim danom? Obožavam jutro i ranoranilac sam. Kada se probudim, odmah idem na jutarnji trening, zatim tuširanje i, pod obavezno,

65


OSNOVNO O ORTODONCIJI I ORTODONTSKIM ANOMALIJAMA Neke češće zastupljene ortodontske anomalije:

Piše: dr Dragana Tabaš, specijalista ortopedije vilica Ordinacija „Apolonia” Ortodontija je stomatološka disciplina koja se bavi proučavanjem i praćenjem dentofacijalnog rasta i razvoja od rođenja do dentalne zrelosti, uključujući sve preventivne, interceptivne i terapijske metode kod dentalnih, dentoalveolarnih, maksilarnih, intermaksilarnih i maksilofacijalnih nepravilnosti koje iziskuju korekciju pomoću mehaničkih sila ili preusmjeravanje funkcionalnih sila unutar maksilofacijalnog kompleksa. To se vrši pomoću posebno konstruisanih aparata, sa ciljem uspostavljanja optimalnih okluzalnih odnosa i skladnog izgleda lica.

1.) Izražena tjeskoba sa lingvalno (jezično) postavljenim lateralnim sjekutićem.

3.) Sekundarna tjeskoba.

U posljednjih desetak godina sve veći broj pacijenata odlučuje se na ortodontsku terapiju. Ortodontske anomalije, kao i nepravilan položaj zuba, uzrok su različitih problema:  t/BSVÝFOBFTUFUTLBLPNQPOFOUB  tPoremećaj oralne funkcije (žvakanje, gutanje i govor),  t1PWFʉBOBTLMPOPTULBOBTUBOLVUSBVNF QBSBEPOUBMOF bolesti i karijesa.

4.) Distalni zagrižaj (II/1 klasa)

5.) Dentoalveolarni otvoreni zagrižaj. 6.) Dubok preklop frontalnih zuba.

Položaj zuba i osmijeh mogu bitno uticati na psihološku komponentu osobe, posebno u doba adolescencije, što vrlo često određuje njihove socijalne kontakte. Većina pacijenata javlja se ortodontu zbog nezadovoljstva izgleda i položaja zuba, to jest zbog estetske komponente. Ortodontske anomalije mogu biti i uzrok poremećaja oralnih funkcija (žvakanje, gutanje i govor). Kod manje izraženih

66

2.) Izražena tjeskoba sa visokim gotskim nepcem.

7.) Obrnut preklop sjekutića.


anomalija, uz povećane napore, pacijent to neće isticati kao simptom. Kod jaÄ?e izraĹženih anomalija, gdje je gotovo nemoguće postići zadovoljavajuću funkciju, posebno funkciju Ĺžvakanja i govora (progeni i otvoreni zagriĹžaj) pacijent dolazi na pregled kod ortodonta da bi se adekvatnom terapijom uspostavila i pravilna oralna funkcija, uz estetsku komponentu. Na pregled kod ortodonta pacijenti najÄ?eťće dolaze na liÄ?nu inicijativu (incijativu roditelja, staratelja ili okoline) ili su upućeni od strane svog izabranog stomatologa. Od predznanja izabranog stomatologa i blagovremenog upućivanja na ortodontsku terapiju u velikom broju sluÄ?ajeva zavisi krajnji ishod iste. Kako ne postoji jedinstven stav o najpovoljnijem momentu za poÄ?etak ortodontske terapije, pacijenti su na pregled ortodontu najÄ?eťće upućeni prekasno, to jest kada je već zavrĹĄena smjena zuba, ĹĄto onemogućava terapiju mobilnim ortodontskim aparatima. U sluÄ?ajevima kad ne postoji pravovremeni dolazak kod ortodonta, ne moĹže se izbjeći ekstrakcija (vaÄ‘enje) stalnih zuba, terapija se mora sprovoditi fiksnim apratima, a i vrijeme trajanja terapije se produĹžava.

Najpovoljnije vrijeme za posjetu ortodontu U uzrastu do tri godine, kod djeteta bi trebalo da se zavrĹĄi proces nicanja svih mlijeÄ?nih zuba. Prvi stalni zubi niÄ?u u ĹĄestoj godini i to su prvi stalni molari. U periodu izmeÄ‘u ĹĄeste i sedme godine poÄ?inje smjena zuba koja u prvoj ranoj fazi obuhvata centralne i lateralne sjekutiće u gornjoj i donjoj vilici. Ako stomatolog primijeti neku nepravilnost u smislu da gornji sjekutići niÄ?u iza donjih (obrnuti preklop u frontu) ili otvoren zagriz u frontu, dijete je potrebno uputiti na pregled ortodontu koji će utvrditi razlog poremećaja u nicanju zuba i odrediti vrijeme poÄ?etka terapije, kao i vrstu ortodontskog aparata. Sljedeća intenzivnija smjena zuba poÄ?inje oko desete godine Ĺživota i traje do dvanaeste, kad bi kod većine djece trebalo da bude zavrĹĄena. Drugi stalni molari (sedmi zubi po redu) niÄ?u u periodu od 12 do 14 godina, ĹĄto znaÄ?i da je najbolje vrjeme za pregled kod ortodonta u periodu izmeÄ‘u 8. i 10. godine djeteta. U tom periodu rasta i razvoja kod odreÄ‘enih ortodontskih anomalija moĹže se pravovremenom terapijom postići bolji krajnji rezultat nego ukoliko se terapija odloĹži za period kad je smjena zuba zavrĹĄena.

/2$).!#)*!:!/0Æ4534/-!4/,/')*5)/2!,.5()252')*5

APOLONIA

APOLONIA P O D G O R I C A

TridesetogodiĹĄnje iskustvo i profesionalan pristup pacijentima omogućava primjenu savremenih procedura iz svih oblasti stomatologije, uz primjenu dijagnostike i materijala koji prate svjetske standarde. t03"-/")*363(*+"**.1-"/50-0(*+" t&45&54,"450."50-0(*+" t.0#*-/"*'*,4/"1305&5*," t0350%0/$*+" t,0/;&37"5*7/"450."50-0(*+" t1"30%0/50-0(*+" t%+&ĆŽ*+"450."50-0(*+" t%*(*5"-/"3"%*0(3"'*+" Kao potpuno NOVU proceduru nudimo Vam i primjenu CGF-a (Concentrate Grow Factor) kojom na licu mjesta izdvajamo derivate iz Vase krvi i aplikujemo ih direktno na mjesto intervencije Ä?ime se:  tUbrzava zarastanje tkiva  tSmanjuje mogućnost infekcije i bola  tOnemogućava pojava alergijskih reakcija

Ugradnja najpoznatijih svjetskih implantata

Mini implantati za stabilizaciju proteze

0ODGORICAs.JEGOĂ?EVAs4EL    % MAILORDAPOLONIA T COMME

Digitalni rentgen aparat


Hronika 16. jul - FARMACEUTIKE PRILAGODITI OSTARJELOJ POPULACIJI Ove godine je, po prvi put, demografskim ispitivanjima u zemljama Evropske unije konstatovano da postoji nepoželjan trend pri kom tamo živi veći broj osoba starijih od 65 godina nego mlađih od 15 godina. Ne zadržavajući se posebno na veoma ozbiljnim konsekvencama ove pojave, Svjetska zdravstvena organizacija je osjetila potrebu za sugerisanjem preporuka farmaceutskim industrijama kojim se naglašava potreba za preorjentacijom na druge ciljne grupe. Pozivajući ih da u okviru svojih aktivnosti sagledaju i ovu novu realnost, ova organizacija je saopštila da u Evropi još od 1990. postoji sve veći raskorak između stvarnih potreba ljudi i farmaceutskih inovacija. - Gledano sa aspekta javnog zdravlja, trend povećanja broja stanovništva starijeg od 65 godina dovodi do veće rasprostranjenosti bolesti i stanja povezanih sa starenjem, kao što su bolesti srca, moždani udar, rak, dijabetes, osteoartritis, bol u leđima, gubitak sluha i Alchajmerova bolest. Povezujući promociju zdravlja i prevenciju bolesti, ovi uslovi zahtijevaju više ulaganja u istraživanje i inovacije, kako bi se premostile farmaceutske praznine - navodi se u izvještaju objavljenom 16. jula.

22. jul - NASTAVAK BORBE PROTIV NEZARAZNIH BOLESTI U skladu sa kontinuiranom opredijeljenošću za suzbijanje i kontrolu nezaraznih bolesti, Svjetska zdravstvena organizacija je podržala najnoviju inicijativu Ekonomskog i socijalnog savjeta (ECOSOC). 22. jula na sajtu ove organizacije objavljena je vijest o usvajanju nove rezolucije sa zahtjevom za sprečavanje

68

i kontrolu nezaraznih bolesti od strane generalnog sekretara Ujedinjenih nacija. Cilj je da se uspostavi Radni međuagencijski koncept prevencije i kontrole nezaraznih bolesti u okviru kog će posebno mjesto imati kontrola i suzbijanje konzumacije duvanskih proizvoda. Program predviđa aktivnosti na nivou Ujedinjenih nacija. Radnu grupu će predvoditi eksperti Svjetske zdravstvene organizacije. 23. jul - DORUČKOM ZA ZDRAVO SRCE

Ukoliko želite da očuvate i možda čak i poboljšate zdravlje srca, potrebno je da doručkovanje bude vaša navika. Sprovodeći anketno istraživanje u vezi sa učestalošću ove navike u američkoj populaciji, grupa harvarskih profesora došla je do zaključka da osobe koje nemaju običaj da doručkuju imaju veći rizik od srčanog napada ili fatalne koronarne bolesti srca. U saopštenju koje je u Časopisu Američkog udruženja za srce 23. jula potpisala Lea Kejhil, sa Harvardske škole za javno zdravlje (HSPH), navodi se da „preskakanje doručka” može dovesti do prisustva jednog ili više faktora rizika, uključujući gojaznost, visok krvni pritisak, visok holesterol i dijabetes, što, opet, može dovesti do srčanog udara. Ova studija obuhvatila je i istraživanje podataka dobijenih od strane čak 26.902 muškaraca, zdravstvenih profesionalaca starosti između 45 i 82 godine, koji su pratili svoje zdravstveno stanje u periodu od posljednjih 16 godina: od 1992 do 2008. Istraživači tvrde da su otkrili da kod osoba koje su navele da nemaju naviku da doručkuju postoji čak 27% veći rizik od infarkta ili smrti od srčanih bolesti u odnosu na ostale. 28. jul - SVJETSKI DAN BORBE PROTIV HEPATITISA Svjetski dan borbe protiv hepatitisa, 28. jul, i ove godine je bio povod da se ukaže na opasnost od oboljenja koje godišnje dovede do 1,4 miliona smrtnih slučajeva u svijetu. Zalažući se


raznih bolesti koje su prisutne u zemljama hodočašća. Pored poziva za intenzivnu primjenu higijenskih navika, ovim dokumentom se naglašava i potreba za poštovanjem dobre prakse o bezbjednosti hrane. U vezi sa rizikom od infekcije koronavirusom naglašeno je da stanja kao što su razvoj akutnog respiratornog oboljenja sa groznicom i kašljem, povišenom tjelesnom temperaturom koji se razvije u roku od dvije sedmice nakon povratka sa putovanja nipošto ne treba zanemarivati i s tim u vezi treba potražiti ljekarsku pomoć. 17. jula održan je i Drugi sastanak Odbora vanrednog saziva generalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije u okviru kog su realizovane telekonferencije sa zdravstvenim vlastima Francuske, Njemačke, Italije, Jordana, Kraljevine Saudijske Arabije, Katara, Tunisa i Velike Britanije. Ovim dogovorom precizirane su dalje smjernice u suzbijanju zaraznih respiratornih bolesti. za borbu protiv 5 tipova virusa koji izazivaju hepatitis, Svjetska zdravstvena organizacija je saopštila i da neki od ovih virusa mogu dovesti do hroničnih i iscrpljujućih bolesti kao što su rak jetre i ciroza. - Virusi hepatitisa A, B, C, D i E mogu izazvati akutnu i hroničnu infekciju i zapaljenje jetre, koje može da dovede do ciroze i raka jetre. Ovi virusi predstavljaju glavni globalni zdravstveni rizik, sa oko 240 miliona ljudi koji su hronično zaraženi hepatitisom B i oko 150 miliona ljudi hronično zaraženih hepatitisom C - kaže se u saopštenju izdatom na sajtu ove organizacije. Nastavljajući ranije započetu kampanju Ovo je hepatitis, znajte to i suočite se sa njim, ove godine je naglašena činjenica da hepatitis uglavnom ostaje nepoznat kao zdravstvena opasnost u većem dijelu sveta. - Milioni ljudi žive sa virusnim hepatitisom i milioni su u opasnosti od infekcije. Većina ljudi sa hroničnom infekcijom hepatitisom B ili C svjesna je da oni nastavljaju da nose virus. Stoga su u visokom riziku od razvijanja teške hronične bolesti jetre i mogu nesvjesno prenijeti virus na druge ljude. Oko milion ljudi umre svake godine od uzroka vezanih za virusni hepatitis, najčešće ciroze i raka jetre - upozorava se u ranije navedenom izvoru. Jačanje svijesti o postojanju ove bolesti jedan je od važnijih ciljeva kampanje.

26. jul - NIŽIM KRVNIM PRITISKOM ZA OČUVANJE KOGNICIJE

25. jul - HODOČASNICI, OPREZNO !

U okviru istraživanja grupe irskih naučnika dobijeni su interesantni podaci o mogućnosti preveniranja demencije i Alchajmerove bolesti. Dovodeći u vezu razvoj ovih bolesti sa postojanjem visokog krvnog pritiska, naučnici su odlučili da sprovedu istraživanje na uzorku koji su činili 361 pacijent prosječne starosti 77 godina, sa dijagnozom Alchajmerove bolesti, vaskularne demencije ili kombinovane pojave ovih oboljenja. Posmatrajući efekte primjene antihipertenziva i ACE inhibitora u periodu od 1999. do 2010. godine potvrđeno je da ovi ljekovi imaju efekta na očuvanje kognitivne funkcije kod pacijenata. Ova studija pruža sve više dokaza za korišćenje ACE inhibitora i drugih sredstava za snižavanje krvnog pritiska u upravljanju demencijom. Iako su razlike male i nesigurne za klinički značaj, ako se režim održava tokom više godina, sjedinjavanje posljedica može imati značajne kliničke koristi - navodi se u tekstu Honora Vajtmena, objavljenom... jula u medicinskom glasilu Medikal njuz tudej.

Upozoravajući na i dalje prisutnu opasnost od širenja respiratornog koronavirusa čije je prisustvo u zemljama Bliskog istoka prijavljeno tokom 2012. godine, Svjetska zdravstvena organizacija je izdala novo saopštenje o ovoj pojavi. Preporuke koje se donose u ovom dokumentu posebno se odnose na hodočasnike koji iz raznih zemalja svijeta odlaze na Bliski istok. Vlade država pozivaju se da obezbijede efikasan sistem informisanja kojim bi se pružile informacije o opasnostima od

69


STOPAMA SLAVNIH

DA BUDU KAO LOTOSOV CVIJET Ako nijeste znali, fraza koja odavno postoji u komunikaciji modernog svijeta glasi celebrity feet. Stopala slavnih?! Pa čega u tome ima zanimljivog? Po čemu bi se naročito ona mogla međusobno razlikovati? Ako nijeste ni ovo znali, evo još jednog zanimljivog trenda: poznate ličnosti svake godine učestvuju na njujorškoj godišnjoj manifestaciji „Foot Ball” u okviru koje se izvodi i jedno interesantno takmičenje: striptiz stopala. Kako? Bolje pogledajte raspoložive video arhive. Poznate ličnosti su, sviđalo se to njima ili ne, uvijek uključene u nekakva takmičenja. Ne čudi stoga ni pravljenje top listi u vezi sa izgledom njihovih stopala. Evo jedne od njih1:

1. En Hatavej 2. Eva Mendez 3. Bruk Barns 4. Nataša Henstridž 5. Kim Kardašijan 6. Dženifer Koneli 7. Hajdi Klum 8. Šeril Krou 9. Bijons Novles 10. Džesika Alba.

En Hatavej

70


Po jednoj od ovih procjena2, ponosni vlasnici prvih deset selebriti stopala u populaciji muškaraca su: 1. Džad Lou 2. Erik Bana 3. Matej Mekonagju 4. Ventvort Miler 5. Bendžamin Bret 6. Jan Torp 7. Džek Džilenhol 8. Aron Ekhart 9. Džek Džonson 10. Bred Pit. Lijepa stopala... Pa, dobro... Neka se neki poen i tako ubere... Ipak, šta da se radi sa onima koji su bili izloženi javnoj osudi zbog lošeg izgleda ovog dijela tijela? Jedno je sigurno: oni koji su se našli na top listama najružnijih stopala, moraće u što skorijem roku oduševiti javnost nekim svojim „neprimijećenim kvalitetom”, kako bi uspostavili sistem protivteže.

Eva Mendez

Džad Lou

Kajli Minog Le petit, petit Stopala male veličine nekada mogu djelovati nesrazmjerno u odnosu na ostali dio tijela, ali kada su u pitanju slavni, ona se još uvijek ocjenjuju kao „seksi”. Pogledajte stoga (ako je moguće da ranije na to nijeste obratili pažnju) koliko mala mogu biti stopala slavnih žena: Kajli Minog, Kristine Riči. Nasuprot njima, Lejdi Gagi se zamjera na nedopustivo velikim stopalima. I ti ukusi „stručnih komentatora”... Ko bi im mogao ugoditi...

Džesika Alba

1 Huff Post Style, Top 10 Celebrity Feet (Women), 8/24/2009. 2 Isti izvor

71


TEHNOHIRURGIJA Piše: dr Nikola Fatić, specijalizant vaskularne hirurgije, Centar za vaskularnu i endokrinu hirurgiju KCCG

Nezadrživi razvoj komunikacionih tehnologija, automatizacije i robotike povlači i razvoj medicinskih nauka, pa samim tim i hirurgije. Svjedoci smo razvoja jedne nove naučne oblasti tehnohirurgije, koja predstavlja simbiozu tradicionalnih hirurških vještina i znanja sa najnaprednijim tehnologijama. Sa pravom možemo reći da mi, medicinski radnici iz ovog dijela svijeta, živimo u njenoj prošlosti !

Istorija tehnohirurgije Razvoj tehnohirurguje započinje usavršavanjem laparoskopske hirurgije 80-tih godina prošlog vijeka. Laparoskopija (ili minimalno invazivna hirurgija) hirurška je procedura u kojoj se laparoskop1 zajedno sa drugim hirurškim instrumentima uvodi u trbušnu duplju (abdomenalnu duplju) kroz 3 do 4 reza (incizije). Vizuelizacija operativnog polja ostvaruje se prenošenjem slike sa optičkog instrumenta, koja se nalazi na vrhu laparoskopa, na monitoru. Laparoskopija je danas zamijenila veliki broj tradicionalnih hirurških intervencija koje zahtijevaju opsežnije incizije,

72

vrše veću traumatizaciju tkiva i zahtijevaju duži oporavak pacijenta. Tendencije u laparoskopskoj hirurgiji pokazuju da treba da se smanji broj incizija (npr. pristup kroz umbilicus), i da se unutrašnjim organima pristupa preko cjevastih i šupljih organa tipa jednjaka, želuca, vagine. Hirurške intervencije zahtijevaju preciznost koju čovjek nekad nije u stanju da postigne. Stoga se radi na usavršavanju sistemima koji povezuju hiruršku vještinu i računarsku preciznost. Takođe, sve više je u medicinskoj upotrebi i daljinsko upravljanje robotskim sistemima. Primjena robota pri operacijama jedno je od najznačajnijih polja tehnomedicine. Nove tehnologije omogućuju da se operacija vrši pravljenjem veoma malog reza. Izbjegavanje „otvaranja” pacijenta znatno umanjuje rizike od infekcija, postoperativnih komplikacija, kao i faktor ljudske greške. Naravno, i oporavak je samim tim znatno brži. Prednost robota je preciznost, kao i mogućnost da dosegnu do najmanjih tačaka i na njima


vrše intervencije kakve hirurzi nijesu kadri da obave. Sve nove tehnologije usavršavaju operacije sa minimalnom invazijom na tijelo pacijenta, tj. bez njegovog otvaranja. Glavne prednosti primjene minimalno invazivne hirurgije jesu manji stres za pacijenta i veća pouzdanost operacije. Trajanje same procedure i rehabilitacija pacijenta znatno su smanjeni. Roboti danas mogu ući u tijelo kamerom, izvršiti biopsiju i hirurzima dati potpuno novu sliku organizma pacijenta. Dok neki roboti služe kao pomagalo hirurzima, drugi su autonomni.

Prvi roboti u hirurgiji Godine 1985. robot Puma 560 upotrebljen je da postavi iglu za biopsiju mozga koristeći vođenje kompjuterskom tomografijom. Puma 200 je robot koji pomaže pri operaciji mozga, prvenstveno u otklanjanju tumora. Sistem NeuroMate u neurohirurgiji se koristi kao asistent za biopsiju i otklanjanje tumora. Umjesto predoperativnih slika, NeuroMate obezbjeđuje real-time 3D slike koje hirurgu pokazuju preciznu lokaciju tumora. Robodoc, predstavljen 1992. godine, pomaže u procedurama zamjene kuka. Robodoc za ortopedske svrhe koristi predoperativne slike i softver da bi osmislio procedure. Hirurg može precizno da utvrdi šupljinu u kosti kuka, veličinu i poziciju za implantat prije same operacije. Sistem precizno utvrđuje oblik udubljenja i ukazuje na najbolje i najpreciznije ugrađivanje implantata.

Realnost tehnohirurgije (tjelesni simulatori (engl. Body Simulators), virtualni simulatori, e-edukacija, hirurgija navođena slikom i telehirurgija) Tjelesni simulatori konstruišu se od mehaničkih djelova koji treba vjerno da predstave strukturu tijela i od elektronskih djelova, čiji je zadatak da simuliraju procese koji se odvijaju u tijelu, npr. tok krvi. Osnovni nedostatak tjelesnih simulatora jeste njihova visoka cijena, ali i nekompatibilnost sa novim komunikacionim tehnologijama, kao što je internet. Cijena je visoka zbog velike potrošnje plastičnih polimera koji se koriste prilikom konstrukcije simulatora. Drugi problem je što se simulatorom ne može upravljati daljinski, tj. hirurg mora da se nalazi u istoj prostoriji. Virtualni simulatori predstavljaju računarske simulatore koji kreiraju virtualno okruženje za hirurga koji se obučava. Njihovu prednost prevenstveno predstavlja niska cijena. Takođe, virtualni simulatori mogu se lako distribuirati putem interneta. E-edukacija predstavlja novi trend u edukaciji. On omogućava studentima da prate predavanja putem interneta. Ideja je da se sve usluge univerziteta ili drugih obrazovnih ustanova pruže preko mreže. To je, takođe, veoma važno za prikupljanje informacija i njihovo stavljanje na raspolaganje hirurzima i studentima.

Prvi robot u komercijalnoj upotrebi koji je 1994. godine asistirao hirurzima bio je Aesop. On je služio kao treća ruka koja je držala endoskopsku kameru. Zatim je uslijedilo angažovanje robota koji imaju dvije, tri ili četiri ruke. Godine 1998. izvedena je prva ugradnja bajpasa u kojoj su roboti aktivno pomagali hirurzima. Broj ugradnji bajpasa uz pomoć robota ubrzano raste, jednako kao i broj ostalih operacija srca sa minimalnom invazijom na tijelo pacijenta. Tokom ove operacije pacijent se uobičajeno otvara na tri proreza veličine radijusa olovke. Kroz jedan otvor ubacuje se mala napredna kamera - endoskop - kojom se upravlja glasom, a drži je robotska ruka. Druge dvije robotske ruke koje kontrolišu hiruršku opremu ubacuju se kroz ostale proreze. Hirurg upravlja kamerom i opremom preko džojstika.

Virtualni simulator

1 Tanka cijev na čijem se kraju nalazi izvor svjetlosti i optički instrument Robot

Nastaviće se...

73


Faktori intelektualnog

va s p i t a n j a Priredila: Dragana Marković, spec. predškolske pedagogije

Intelektualni razvitak čovjeka traje čitavog života. Najbolje podsticaje mladi dobijaju u porodici, dječijem vrtiću i školi, ali uporedo s njima, na intelektualni razvoj čovjeka utiču, i to prilično značajno, i brojni drugi činioci: sredstva javne komunikacije, kulturne institucije, a kasnije i ustanove za vaspitnoobrazovni rad sa odraslima.

Porodica Porodica je u početku prva i jedina škola, škola života u kojoj se stiču prva iskustva, u kojoj se razvijaju intelektualne funkcije, u kojoj započinje razvitak djeteta kao intelektualnog bića. Pitanja koja dijete postavlja izraz su njegove intelektualne radoznalosti. Ona pokazuju krug djetetovih zanimanja, njegove preokupacije, njegovu unutrašnju težnju za znanjem, za upoznavanjem novih predmeta i pojava, novih uzročno-posljedičnih odnosa. Njegov dalji intelektualni razvitak zavisi i od odgovora na to pitanje. Ignorisanjem pitanja ne podstičemo nego sputavamo taj razvitak. Djeca vole priče i bajke. One su u skladu s njihovom živom fantazijom i težnjom za saznavanjem. Zato traže da im pričamo. Pružaju nove mogućnosti i nove podsticaje njihovom intelektualnom razvitku. S djecom treba provoditi dosta vremena, šetati se i razgovarati. Sa njima treba zajednički i složno raditi: u kući, na polju,

74

u radionici, na izletu ili bilo gdje, zajednički čitati, pjevati, igrati se. U tim zajedničkim aktivnostima mladi ljudi uče, razvijaju se njihove sposobnosti, formira se kultura rada i pogled na svijet.

Dječiji vrtić Program vaspitnog rada u vrtiću prvenstveno predviđa određeni kvantum znanja, novih saznanja sa kojima vaspitači upoznaju djecu. Tu ulaze saznanja koja su im potrebna u svakodnevnom životu, za dobru orijentaciju u određenoj sredini. Djeca upoznaju pojedine stvari i pojave u neživoj i živoj prirodi, djelove ljudskog tijela, neke pojave društvenog života, vrste ljudskog rada, odnose među ljudima, mašine itd. Uporedo usvajaju jednostavne količinske, prostorne i vremenske predstave i pojmove. Istovremeno sa usvajanjem znanja u dječijem vrtiću, vaspitači mnogo pažnje poklanjaju razvijanju umijeća i radnih navika djece. Zbog toga je važno da su djeca uvijek „zapošljena”. Ona stiču i znanja u procesu aktivnosti: u igri, slobodnim i obaveznim zanimanjima, u šetnjama i imitiranju rada odraslih. U tim i takvim aktivnostima usvajaju određena umijeća i navike, navikavaju se na samostalno skidanje odjeće i odijevanje, njegovanje lutke, čuvanje i pospremanje igračaka, upotrebu raznovrsnog materijala, držanje olovke, crtanje, „pisanje”, gledanje, posmatranje. Vrlo važan zadatak u službi intelektualnog vaspitanja u


vrtiću jeste razvijanje intelektualnih funkcija i saznajnih sposobnosti djece. Vaspitači nastoje da aktiviraju dječije intelektualne funkcije. Saznajne sposobnosti najbolje se razvijaju u procesu rješavanja novih zadataka, u kojima dijete mora primijeniti ranije znanje i sposobnosti da bi došlo do novih odgovora, da bi riješilo zadatak. Uz pomoć takvih zadataka razvijaju se različite psihičke funkcije predškolskog djeteta: izoštravaju čula, razvija sposobnost percipiranja, razvija mašta, sposobnost mišljenja, pažnje i pamćenja. Posebnim vježbama razvijaju se čula vida i sluha. Tome služe i razne didaktičke igre, koje razvijaju sposobnost percipiranja. Vježbanjem se percipirani predmet ili pojava predoči, pa se ta predodžba opiše, prepriča, nacrta, naslika ili modelira, razvija se sposobnost predočavanja, odnosno stvaralačka fantazija. Komponovanjem predmeta i pojava, njihovim razvrstavanjem u grupe, uočavanjem sličnosti i razlika, uočavanjem i uopštavanjem zajedničkih važnih odlika, djeca se uče misliti. Ona dolaze do pojmova, dovode ih u uzajamne odnose i izvode jednostavne zaključke. Razvijanje saznajnih interesa i radoznalosti treba podržavati i sistematski razvijati, buditi zanimanje za nova saznanja, podsticati dječiju radoznalost da što više posmatraju, pitaju. Treba ih stavljati u nove situacije, voditi u prirodu, u šumu i na livade da posmatraju cvijeće, ptice, potočić, da razmišljaju o tome, da pitaju i traže odgovore na postavljena pitanja. Dobrom organizacijom dnevnog reda, igrom, slobodnim i obaveznim zanimanjima, samoposluživanjem i organizovanim svečanostima u dječijem vrtiću, održavanjem reda, čuvanjem igračaka i materijala, djeca se mogu navikavati i na elemente rada, reda i discipline, može se kod njih razvijati pozitivan stav prema učenju i intelektualnim djelatnostima.

Škola Škola je nastala s ciljem da mladi ljudi u njoj, na organizovan i planski način, usvajaju sistematizovana iskustva čovječanstva. U njoj su oni oduvijek usvajana određena znanja, razvijana umijeća i navike intelektualnog rada, učilo se i u procesu učenja razvijane su intelektualne sposobnosti. Tome direktno služi nastava u školi. Tri su bitna zadatka nastave - materijalni, funkcionalni i vaspitni. Materijalni zadatak nastave odnosi se na nastavnu građu, materiju koja se obrađuje. On obilježava proces usvajanja znanja i proces razvijanja umijeća i navika, obuhvata teorijsko i praktično, opšte i stručno obrazovanje. Uvijek je u službi intelektualnog vaspitanja. Funkcionalni zadatak nastave odnosi se na proces razvijanja psihofizičkih sposobnosti. Ostvarivanjem intelektualnog vaspitanja indirektno potpomažemo ostvarivanje i ostalih vaspitnih područja, što znači da je i funkcionalni zadatak najuže povezan s intelektualnim vaspitanjem, zatim tjelesnim, i preko njih, sa svim ostalim vaspitnim područjima. Vaspitni zadatak nastave u službi jeste razvijanje ličnosti učenika, oblikovanja čovjeka sa svim njegovim bitnim obilježjima, svim pozitivnim kvalitetima na svim vaspitnim područjima: tjelesnom, intelektualnom, moralnom, estetskom i radno-tehničkom. Vaspitni zadatak istovremeno je u službi svih. Prema tom zadatku, intelektualno vaspitanje ne bi bilo u središtu nastavnog rada, ali

on zauzima taj položaj zbog istaknutog mjesta u materijalnom i funkcionalnom zadatku. Vaspitni se rad, međutim, ne svodi samo na nastavu. Postoje i druge mogućnosti intelektualnog vaspitanja učenika u vannastavnom školskom radu: - slobodne aktivnosti učenika, - opšta javna i kulturna djelatnost, - društveno-korisni rad, proizvodni rad i proizvodna praksa. Škola je jedan od najvažnijih činilaca intelektualnog vaspitanja u životu mladih ljudi.

Ustanove za vaspitanje i obrazovanje odraslih Jedna od najstarijih ustanova za vaspitno-obrazovni rad sa odraslima bio je narodni univerzitet. Tamo su organizovani raznovrsni oblici vaspitno-obrazovnog rada sa odraslima: tečajevi, seminari, tribine, izložbe, predavanja, filmske i pozorišne predstave.

Sredstva informisanja Sredstva javnog obavještavanja pomažu čovjeku da bude informisan o događajima i zbivanjima u svijetu. U savremenim uslovima izvanredno razvijene nauke i tehnike ta sredstva su toliko usavršena da se informacije prenose fantastičnom brzinom. Novine su starije sredstvo javnog obavještavanja. U njima se mogu naći teme o novim knjigama, rezultatima najnovijih istraživanja, o pozorištu, filmovima, izložbama, naučnim skupovima itd. Čitajući te članke, čitaoci se navikavaju na praćenje takvih informacija, proširuju znanja stečena u školi. Ona ih podstiču na nova pitanja u nastavi, nova čitanja i razmišljanja. Tako novine potpomažu intelektualni razvitak mladih ljudi.

Radio i televizija Uz pomoć ovih medijskih sredstava pratimo novosti, zanimljivosti iz područja nauke, umjetnosti, tehnike, kulture.

Kulturne institucije To su: muzeji, pozorišta, bioskopi, biblioteka i čitaonica, umjetničke galerije, domovi kulture i slične institucije. Kulturne institucije su vrlo važan faktor intelektualnog vaspitanja, ali mlade ljude moramo navikavati i osposobljavati da ih posjećuju i da se njima koriste. Treba ih dovoditi u biblioteke i čitaonice, upoznati ih sa književnim fondom i katalozima, te načinom pozajmljivanja knjiga.

75


UPOTREBA ALKOHOLA KOD MLADIH NA TERITORIJI OPŠTINE KOTOR Doc. Dr Sc Dragan Čabarkapa, dipl.pravnik Dr Aleksandar Stijepčević,specijalista opšte medicine Dr Vesna Mačić, specijalista pedijatar Na globalnom nivou alkoholizam predstavlja značajan socijalni i zdravstveni problem. Procjene evropskih zdravstvenih instutucija govore da u cjelokupnoj populaciji ima od tri do pet posto zavisnika od alkohola, dok među muškarcima ima čak petnaest posto alkoholičara. Među mladima se evidentira značajan broj korisnika alkohola i granica kada mladi ljudi posežu za alkoholom se sve više spušta ka mlađim starosnim grupacijama. Informacije o štetnim efektima upotrebe alkohola su prisutne i mladi se veoma lako mogu upoznati sa komplikacijama upotrebe ove psiho-aktivne supatance, ali ih to ne sputava u upotrebi ove psiho-aktivne supstancije. Vrlo značajan faktor za formiranje navike upotrebe alkohola kod mladih je njihova porodica, jer se u njoj definišu osnovni obrasci ponašanja djece, pa i stav prema alkoholu, odnosno razvija životni stil nepijenja i obratno. Ukoliko se u porodici evidentiraju devijantni oblici ponašanja, razumljivo je da je proces usvajanja takvih oblika djeci prihvatljiv, te se dešava pojava da djeca alkoholičara, mada u detinstvu teško pate zbog pijanstva svojih roditelja, kasnije imaju nejasnu konfuznu potrebu identifikacije sa roditeljima. Međutim, za formiranje navike korišćenja alkohola vrlo je značajan i uticaj vršnjaka u smislu izgradnje normi i vrijednosti, uspostavljanja socijalnog i kulturalnog identiteta, kao i stvaranja modela ponašanja. Zbog činjenice da se adolescenti ne priključuju slučajno određenoj grupi vršnjaka, već ih biraju prema sličnosti, i upotreba sredstava zavisnosti najčešće je povezana sa upotrebom istih sredstava u grupi vršnjaka. Socijalna sredina utiče na rasprostranjenost pojave korišćenja alkohola, jer stimuliše povećanu potrošnju alkoholnih pića (laka dostupnost, niske cijene), toleriše cjelonoćna okupljanja omladine (kafići, diskoteke, restorani), a pri tome ne osmišljava alternativne mogućnosti korišćenja slobodnog vremena. Život u takvoj sredini, koja još i ne osuđuje pijenje alkohola, najbolji je motiv mladima da i sami počnu piti. Pri tome, mladi se, češće

76

nego stariji, susreću sa problemima zbog konzumiranja alkohola, jer alkohol ostvaruje specijalni efekat na mladi mozak. Veliki broj mladih konzumenata alkohola je iskusio bar jedan problem povezan sa upotrebom alkohola (npr. problemi sa zakonom, zdravstveni problemi, izostanak iz škole ili odlazak u školu pod dejstvom alkohola itd.). Najveći je problem što je alkohol sve manje socijalno vidljiv, pa je klinička slika alkoholizma znatno ozbiljnija, nego se to na prvi pogled čini. Pored direktne opasnosti koju alkohol prouzrokuje na organizam, neminovno je i navesti da je pojava korišćenja alkohola, vrlo često, uvod u zloupotrebu drugih psihoaktivnih supstanci. Mora se imati na umu da je samo organizovanim preventivnim aktivnostima moguće zaustaviti širenje epidemije novoga vijeka i svih onih zdravstvenih i socijalnih posljedica koje ona sa sobom nosi. Stoga je prvenstveno zadatak svih zdravstvenih radnika da preveniraju nastanak bolesti, da što ranije uoče zavisnost i što prije upute zavisnika na liječenje. Od kolikog je socijalnog značaja prevencija alkoholizma, najbolje kazuje podatak da uz jednog zavisnika pati, još najmanje tri do pet osoba iz okruženja. Programi prevencije alkoholizma kod mladih, predložene mjere i aktivnosti, moraju biti adekvatne, potpune i pravovremene. Cjelokupna zajednica treba da uloži značajan napor u cilju prevencije upotrebe alkohola, a i druge mjere zdravstvene zaštite u segmentu korišćenja alkohola kod mladih treba razvijati u skladu sa principima dobre prakse. Rasprostranjenost upotrebe alkohola ispitivana je na uzorku od oko 200 ispitanika, koji su predstavljali relevantan uzorak istraživanja (20% ukupne populacije srednjoškolaca na teritoriji navedene Opštine). Uzorak je definisan iz svih razreda srednjih škola na teritoriji Opštine Kotor i to: JU »Gimnazija« Kotor (po jedno odjeljenje u sva četiri razreda) i JU »Srednja pomorska škola« Kotor (po jedno odjeljenje u sva četiri razreda). Odjeljenja za anketiranje su izabrana slučajnim uzorkom, pri čemu su sva odjeljenja imala jednaku šansu da se nađu u uzorku. Stopa odgovora odjeljenja, kao i učenika iznosila je 100%.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA

konzumiraju alkoholna pića, smatraju da je zastupljenost pušenja među njihovim drugovima češća. Ni jedan učenik koji pije nije naveo da su svi njegovi drugovi pušači (Tabela 2).

Istraživanje je pokazalo da je, gotovo polovina Kotorskih srednjoškolaca izjavila da konzumiraju alkohol. Među djecom koja konzumiraju alkohol, gotovo polovina je onih koji su naveli da njihovi roditelji, takođe konzumiraju alkoholna pića. Istovremeno se pokazalo da učenici koji ne konzumiraju alkoholna pića češće imaju roditelje koji i sami ne konzumiraju alcohol. Razlika u odgovorima djece o zastupljenosti konzumiranja alkoholnih pića kod njihovih roditelja, prema tome da li su i sami korisnici ili nisu, je visoko statistički značajna (p<0,01).

Najveći broj ispitivanih učenika je upoznat sa štetnim efektima korišćenja alkohola. Razlika u stavu o uticaju korišćenja alkohola na zdravlje između onih koji koriste i onih koji ne koriste alkoholna pića je visoko statistički značajna (p<0,05). Učenici koji ne konzumiraju alkohol, značajno češće ukazuju na štetne efekte korišćenja ove supstance po zdravlje. Skoro 95% ispitanika koji ne koriste alkoholna pića imaju stav da je korišćenje alkoholnih pića štetno po zdravlje. Istovremeno, ispitanici koji koriste alkoholna pića, gotovo njih petina (18,4%), smatra da korišćenje alkohola nije škodljivo po zdravlje (Tabela 3).

Učenici koji konzumiraju alkohol, najčešće procjenjuju da imaju od jednog do deset drugova koji puše. Oni koji ne

Tabela 1. Odnos korišćenja alkoholnih pića kod djece i njihovih roditelja Učenik konzumira Učenik alkohol Broj Roditelj konzumira alkohol

ne UKUPNO

konzumira alkohol %

Broj

Broj

%

%

41

49,4

22

20,4

63

33,0

Roditelji ne konzumiraju alkohol 42

50,6

86

79,6

128

67,0

UKUPNO

100,0

108

191

100,0

83

100,0

(χ2 =17,8; p < 0,01) Tabela 2. Stav učenika koji konzumiraju alkohol o broju njihovih drugova koji puše Učenici-drugovi

iz Učenik konzumira alkohol

Učenik ne konzumira alkohol

razreda koji puše

Broj

%

broj

%

Puši od 1 do 10 drugova

48

60,0

59

69,4

Puši od 5 do 10 drugova

32

40,0

24

28,2

Svi puše

0

0,0

2

2,4

UKUPNO

80

100,0

85

100,0

2. Postoji značajna povezanost između konzumiranja alkohola kod roditelja i njihove djece.

Tabela 3. Stav učenika koji konzumiraju alkohol o štetnim efektima ovakvog ponašanja po zdravlje

zdravlje

konzumira Učenik

alkohol Broj

Stav da je alkohol štetan po 71

ne UKUPNO

konzumira alkohol %

Broj

%

Broj

%

81,6

105

94,6

176

88,9

18,4

6

5,4

22

11,1

100,0

198

100,0

zdravlje Stav da alkohol nije štetan po 16

ZAKLJUČCI: 1. Među mladima je rasprostranjena upotreba alkohola.

(χ2 = 23,4; p < 0,01);

Stav o uticaju alkohola na Učenik

Locirajući prevenciju narkomanije u široke okvire promocije i očuvanja zdravlja mladih i oslanjajući se na brojne istraživačke studije, potrebno je da školski programi obuhvate mlade prije nego što se određeni oblici ponašanja uspostave. Kako rizično ponašanje ne postoji kao izolovano, pojedinačno, već najčešće postoji povezanost između nekoliko oblika, to programe za zdrave stilove života mladih treba započeti jos u zabavištu, nastaviti kroz osnovnu, sve do srednje škole.

3. Korišćenje alkohola kod mladih je u korealciji sa upo+ trebom duvana, te se mladi koji konzumiraju alkohol češće nalaze u društvu vršnjaka koji puše u odnosu na njihove drugove koji ne koriste alkohol. 4. Djeca koja ne koriste alkoholna pića značajno češće ističu štetne efekte korišćenja po zdravlje

zdravlje UKUPNO

87

100,0

111

(χ2 = 45,6; p < 0,01)

77


ODGOVOR NA POTREBE KORISNIKA

PiĹĄe: prof. dr sc Rajko Ĺ ofranac

SledeÄ&#x2021;a dimenzija kvaliteta usluge â&#x20AC;&#x17E;odgovaranje na potrebe korisnikaâ&#x20AC;? obuhvata poĹĄtovanje prava pacijenata, aktivno uÄ?eĹĄÄ&#x2021;e pacijenata u sopstvenoj zaĹĄtiti i planiranju usluga, izmjereno zadovoljstvo pacijenata pruĹženim uslugama i dobro osmiĹĄljen sistem Ĺžalbi. Ovo se sprovodi analizom zahtjeva standarda i principa â&#x20AC;&#x17E;odgovor na potrebe korisnikaâ&#x20AC;?. MoĹže se dekomponovati na sledeÄ&#x2021;e elemente:   

t1SBWBQBDJKFOBUB  t6ʏF�ʍFQBDJKFOBUBVWMBTUJUPK[B�UJUJ  t6ʏF�ʍFQBDJKFOBUBVQMBOJSBOKVVTMVHB  t*[NKFSFOP[BEPWPMKTUWPVTMVHBNBJTJTUFNäBMCJ

Svaki od ovih elemenata sadrĹži odreÄ&#x2018;eni broj indikatora. Dekompozicija ove dimenzije usluge na elemente prikazana je na Sl.1. Odgovaranje na potrebe korisnika moĹže se predstaviti sledeÄ&#x2021;om jednaÄ?inom: 1Qt0F Qt0F Qt0F Qt0F 

(EKFTV Q Q Q Q oQPOEFSJ[OBĘŹBKOPTUJ 0F 0F 0F 0F oFMFNFOUJPEHPWPSBOBQPUSFCFLPSJTOJLB PTPCJOFLWBMJUFUB  Pretpostavimo da je sprovedena analiza stanja u tri zdravstvene organizacije, kako bi se pribliĹžno odredila ova

78


naÄ?no, tako i zbirno, neophodno je sprovesti sledeÄ&#x2021;e aktivnosti u elementima â&#x20AC;&#x17E;odgovora na potrebe korisnikaâ&#x20AC;? usluga:

Prava pacijenata

ODGOVOR NA POTREBE KORISNIKA



1

PRAVA PACIJENTA

4 2

ZADOVOLJSTVO PACIJENTA I ŽALBE

UÄ&#x152;EĹ Ä&#x2020;E PACIJENATA U ZAĹ TITI

3

UÄ&#x152;EĹ Ä&#x2020;E PACIJENATA U PLAN. USLUGE

Slika 1

EJNFO[JKBVTMVHFJJEFOUJÄ&#x2022;LPWBMBEJTQSPQPSDJKBJ[NFĂżVQPTUPKFĘ&#x2030;FH JOFLPHäFMKFOPHTUBOKBLPKFCJEPWFMPEPQPCPMKĂ?BOKBLWBMJUFUB [ESBWTUWFOFVTMVHF7BäOPKFOBHMBTJUJEBUFTUJSBOF[ESBWTUWFOF PSHBOJ[BDJKFOJKFTVQPĘ&#x160;FMFTBJNQMFNFOUBDJKPNTUBOEBSEBLWBMJUFUB  /BPTOPWVJTLVTUWBVEPTBEBĂ?OKFNSBEVPESFĂżVKFTF vrijednost pondera, dok se na osnovu pretpostavljene analize QPTUPKFĘ&#x2030;FHTUBOKBPWFEJNFO[JKFVTMVHFPDKFOKVKVPTPCJOFFMFNFOBUBVSBTQPOVPE6OPTFĘ&#x2030;JPWFWSJKFEOPTUJVKFEOBĘ&#x160;JOV   dobija se brojÄ?ana vrijednost za â&#x20AC;&#x17E;odgovor na potrebe korisnikaâ&#x20AC;? [ESBWTUWFOFVTMVHF  *[Tabele 1 uoÄ?ava se da dobijene vrijednosti nijesu na [BEPWPMKBWBKVĘ&#x2030;FNOJWPV  %BCJTFQPWFĘ&#x2030;BMFWSJKFEOPTUJFMFNFOBUB LBLPQPKFEJ

Tabela 1. Vrijednosti elemenata â&#x20AC;&#x17E;odgovora na potrebe korisnikaâ&#x20AC;? za analizirane zdravstvene organizacije

4

0.8

0.2

7

0.2

8

5

UÄ?eĹĄÄ&#x2021;e pacijenata u vlastitoj zaĹĄtiti,

0.2

UÄ?eĹĄÄ&#x2021;e pacijenata u planiranju usluga, Izmjereno zadovoljstvo uslugama i sistem Ĺžalbi. UKUPNO

ZO-C

Vrijednost

6

0.4

Prava pacijenata,

Vrijednost

Vrijednost

2,0

Ponder

ZO-B

ZO-A

ODGOVOR NA POTREBE KORISNIKA

2,4

6

2, 4

4

0.8

5

1.0

1,4

8

1,6

8

1,6

1,6

7

1,4

6

1,2

5, 8

6.2

6.2

t1PĂ?UPWBUJQSBWBQBDJKFOBUBOBEPTUPKBOTUWP  QPWKFSMKJWPTUJJOGPSNBDJKF   t%FÄ&#x2022;OJTBUJQSPDFEVSF[BQSJWBUOPTU QPWKFSMKJvost, informisanje i odbijanje tretmana,  t%FÄ&#x2022;OJTBUJQSPDFEVSV[BäBMCF   t0CF[CJKFEJUJTFUQJTBOJIJOGPSNBDJKBLPKFTV JOUFSFTBOUOFQBDJKFOUV  t%FÄ&#x2022;OJTBUJQSPDFEVSVLPNVOJLBDJKB  t%FÄ&#x2022;OJTBUJVTMPWF[BPECJKBOKFUSFUNBOB  t%FÄ&#x2022;OJTBUJQPMJUJLVPQPWKFSMKJWPTUJQPEBUBLB  t0CF[CJKFEJUJTJHVSOPTUNFEJDJOTLJI[BQJTB  t0CF[CJKFEJUJQSPNPUJWOFJOGPNBUFSJKBMF CSPĂ?VSFJ FEVLBDJKTLFQPTUFSF  t*OGPSNBDJKFPQSBWVQSJTUVQBNFEJDJOTLPKEPLVNFOUBDJKJ   t%FÄ&#x2022;OJTBUJWPEJĘ&#x160;[BQBDJKFOUFJ  t1PĂ?UPWBUJLPODFQU[BKFEOJĘ&#x160;LPHPEMVĘ&#x160;JWBOKB Jednostavno, da bi zdravstvene usluge bile visokoLWBMJUFUOF OFPQIPEOPKFEBPTPCMKFLPKFQSVäBVTMVHFJNBQVOP SB[VNJKFWBOKF[BQBDJKFOUF1PEPWJNQPESB[VNJKFWBNPQSBWB QBDJKFOUBOB  t%PTUPKBOTUWP   t1PWKFSMKJWPTU   t*OGPSNJTBOPTU   t&Ä&#x2022;LBTOVLPNVOJLBDJKV LSP[BLUJWOPVĘ&#x160;FTUWPWBOKFV QSPDFTVQSVäBOKBVTMVHBJ  t*[CPS

UÄ?eĹĄÄ&#x2021;e pacijenata u vlastitoj zaĹĄtiti  t1BDJKFOUJUSFCBEBVĘ&#x160;FTUWVKVVQSPDFTJNBWMBTUJUF[BĂ?UJUF QSVäBOKBVTMVHB   t"Ä&#x2022;SNJTBUJQSBWPQBDJKFOUBJĘ&#x160;MBOPWBOKFHPWFQPSPEJDF OBSB[MJLFOBNJĂ?MKFOKFTVQSPUOPNJĂ?MKFOKV[ESBWTUWFOJISBEOJLB   t%FÄ&#x2022;OJTBUJQPMJUJLVJQPTUVQBLEPCJKBOKBQVOPWBäOPH QSJTUBOLBQBDJKFOBUBOBNFEJDJOTLFQSPDFEVSF   t;ESBWTUWFOJSBEOJDJUSFCBEBEJKFMFTQBDJKFOUJNBJOGPSNBDJKF PEMVLFJPEHPWBSBKVĘ&#x2030;FPEHPWPSOPTUJ

UÄ?eĹĄÄ&#x2021;e pacijenata u planiranju usluga  t 0CF[CJKFEJUJ EB QBDJKFOUJ VĘ&#x160;FTUWVKV V QMBOJSBOKV QSVäBOKB[ESBWTUWFOJIVTMVHB   t"Ä&#x2022;SNBDJKBQPMJUJLFPVLMKVĘ&#x160;JWBOKVQBDJKFOBUBVOKJIPWV [ESBWTUWFOV[BĂ?UJUV   t,SFJSBUJFÄ&#x2022;LBTOFNFUPEFSBEBTQBDJKFOUJNBOBQMB OJSBOKV SB[WPKVJSFBMJ[BDJKJVTMVHB   t.JĂ?MKFOKBJJTLVTUWBQBDJKFOBUBV[JNBUJVPC[JSQSJ SB[WPKVCPMOJĘ&#x160;LJIQPMJUJLBJQMBOPWB Nastavak teksta u sljedeÄ&#x2021;em broju

79


Medicinski rjecnik B E F

igeminija, med. bigeminia, oblik ekstrasistolne aritmije koji se može registorovati kao prateća pojava kompleksnih oštećenja srčanog mišića. Ritmika ove pojave može se nazvati tipičnom. Ona se ogleda u emitovanju jednog ekstrasistolnog pokreta nakon normalnog sistolnog. Bigeminija se može javiti i kao rezultat intoksikacije. ktazija, med. ectasia, širok pojam kojim se imenuju deformacije tkiva ili organa, a koje imaju izgled proširenja. Ovaj poremećaj funkcionalnosti uglavnom je prisutan i jasnije uočljiv kod organa koji imaju izgled šupljine - srce i sl. rigidnost, nesposobnost žene da u toku polnog odnosa u potpunosti postigne orgazam. Smatra se da ova pojava može biti uzrok ozbiljnih psiholoških nestabilnosti u vezi dvoje ljubavnih partnera. Ovo je veoma česta pojava. Procjene njene zastupljenosti kreću se od 20-40% žena. Žene koje osjećaju površno zadovoljstvo smatraju se polufrigidnim i, prema aktuelnim naučnim procjenama, smatra se da one čine još i veću grupaciju u odnosu na frigidne. Jasno je onda zašto se toliko govori o „glumljenju orgazma” i uopšte mogućnosti njegove potpune realizacije kod žena.

H I K M

emoptiza, med. haemoptysis, iskašljavanje manjih količina krvi. Ovaj poremećaj se uglavnom dovodi u vezu sa disfunkcionalnošću disajnih organa.

nduracija, med. induratio, specifičan vid prorastanja strukture tkiva ili organa. Usljed upliva vezivnog tkiva dolazi do očvršćivanja organa, što može biti registrovano čak i jednostavnom palpacijom.

lonus, poremećaj pravilne ritmike mišićnog tkiva koji može nastati kao rezultat iznenadnog podvrgavanja trajnom istezanju. U pitanju je refleksna reakcija u vidu pravilnih ritmičkih kontrakcija mišića koje je rezultat odgovora na podražaje za istezanje i pražnjenja motoričkih neurona. akrorinija, med. macrorhinia, urođena anomalija koja se ogleda u predimenzioniranosti nosa u odnosu na preostali dio glave. Ovo je posebno upadljivo u fizičkom izgledu, mada ne mora uključivati poremećaj funkcionisanja ovog organa. Stari Rimljani su ovakve osobe smatrali talentovanim i tumačili ovu pojavu kao poseban dar od bogova.

80

N O P R

eoartroza, med. neoarthrosis, pojava naknadnog stvaranja kostiju. Može biti uslovljena prirodnim srašćivanjem kostiju nakon preloma, a može biti i rezultat operativne intervencije. Neoartrotski zglobovi, prema načinu nastanka, mogu biti prirodni ili vještački. mentum, lat. operimentum. Naziv koji se koristi za imenovanje pregrade između tjelesnih organa. Omentum u stvari treba da ima izgled prekrivača kojim se dio tijela odvaja u odnosu na ostale organe. U trbušnoj duplji postoje dvije takve pregrade: omentum majus i omentum minus. edatrofija, med. paedatrophia, atrofija koja se uočava već kod odojčeta. Odlikuje se iščezavanjem rezervi masti. Posebno upadljiv simptom predstavlja iščezavanje prirodno uočljivih jastučića na obrazima odojčeta. Ova pojava se tumači kao treći, veoma zabrinjavajući, stadijum atrofije. ale (franc.). Sin. ronh, lat. rhonchus. Atipičan šum koji se može registrovati prilikom auskultacije pluća. Riječ je o manifestaciji koja podsjeća na krkor.


SMIJEH JE LIJEK Priđe mladić zgodnoj starijoj plavuši: — Da li si udata? — Da, srećno udata. Za jednog doktora! Mladić je ponovo upita: — A da li je tvoj doktor bogat? — Pa, tada još nijesam imala zdravstvenih problema... Zabolio Muja zub i on odluči da pođe kod zubara. Ovaj mu kaže: — Vađenje zuba sa injekcijom 10 evra, a bez nje 5. Pošto je imao samo 5 evra, on ode da okuša sreću i kod drugog zubara. Ovaj mu kaže isto. Vrati se Mujo kod prvog i kaže: — Vađenje s injekcijom. Zubar mu dade injekciju i kaže da malo pričeka vani. Mujo ode kod drugog zubara i kaže: — Vađenje bez injekcije. — — — — — — — — — — —

Pušiš? Ne. Piješ? Ne. Drogiraš se? Ne. Kradeš? Ne. Izlaziš kasno uveče? Ne. Uf, pa ti si savršen dečko za moju ćerku !

(Dečko vidi njegovu kćerku kako izgleda.) — Ali, gospodine, ja imam samo jednu manu. — Koju? — Mnogo lažem. — Komšija, gdje si ti to poranio? — Ama, idem u apoteku da mi daju nešto za glavu. — A, šta misliš, koliko ćeš dobiti za nju? Bolničarka javlja ljekaru: — Bolesniku u sobi broj 21 je bolje, čak je jutros i progovorio. — Šta je rekao? — Rekao je da mu je lošije.

82

— Zar Vas Vaša supruga nikad ne posjećuje? — sažaljivo upita bolničarka jednog od pacijenata. — Pa nikad. I ona je u bolnici. — Oh, pa to je onda prava porodična tragedija! — Imate pravo! Ali ona je prva počela! U čekaonici kod psihijatra razgovaraju tri pacijenta. Prvi: — Ja sam Isus Hrist i mene je Bog poslao da spasim svijet. Drugi: — Nije istina. Isus Hrist sam ja, i mene je Bog za to poslao! Treći: — Momci, nemojte lagati... Ja dobro znam koga sam poslao... Ulazi plavuša u optiku pa pita: -Imate li naočare? Prodavačica pita: Je li za sunce? Odgovara plavuša: Ma jok za mene. Ginekolog pregleda mladu ženu pa reče: - Gospođo, imam za vas jednu dobru vijest! - Nisam ja gospođa, ja sam gospođica! - Eee, onda imam za vas jednu lošu vijest! Dolazi muž kući i kaže ženi sa vrata: -Kupio sam ti tablete protiv glavobolje! -Ma, šta će mi, ne boli me glava -E tu sam te čekao, SKIDAJ SE!


1DUDQGçDVWL SDNHW

hb.co.me

Call Centar 19905 ‡7HNXþLUDĀXQ ‡'HYL]QLUDĀXQ ‡7UDMQLQDORJ ‡9,6$(OHFWURQNDUWLFH ‡+%NOLN HOHNWURQVNREDQNDUVWYR  ‡606VHUYLV ‡'R]YROMHQLPLQXVGR ‡3ROLVDRVLJXUDQMD VYHWR]D

2,00€PMHVHĀQR


VENDOKSIN KAPI cirkulacija, vene, hemoroidi Kapi ispoljavaju blagotvorno dejstvo kod gotovo svih poznatih poreme}aja u krvnim sudovima. Vendoksin otklanja ose}aj zamora i trnjenja nogu i ruku. Snabdeva tkivo kiseonikom, pobolj{avaju}i protok krvi kroz periferne krvne sudove, smanjuju mogu}nost stvaranja tromba i za{titno deluju kod dubokih venskih tromboza u periodima posebnog rizika (mirovanja u postelji, traume, stanja posle infarkta, mo`danog udara). Povoljno uti~u na otklanjanje simptoma izazvanih infarktom: dezorijentisanost, povi{ena temperatura, ose}aj zamora, glavobolja ... Povoljan uticaj imaju na funkciju jetre, detoksikaciju i metabolizam masti, smanjuju}i koncentraciju triglicerida i holesterola u krvi. Kapi deluju na hemoroide gde uti~u na njihovo zarastanje, epitelizaciju i su{enje. Povoljno uti~u kod povreda u sportu, tupih povreda i nagnje~enja posle preloma. Zbog svog blagotvornog dejstva na prokrvljenost svih organa Vendoksin kapi mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

ZODEKS ^AJ infekcije i kamenci u bubrezima i be{ici ^aj je namenjen ubla`avanju problema nastalih kao posledica infekcije urinarnog trakta i prostate ili prisustva kamena i peska u bubrezima, mokra}noj be{ici ili `u~i. Potpoma`e otapanje kamenca i deluje za{titno kod ponovne pojave kamena i peska. Deluje kroz poja~ano lu~enje mokra}ne kiseline gde dolazi do postupnog ~i{}enja bubrega i uretera od spiranog taloga mulja i peska, ubrzavaju}i proces epitelizacije o{te}enog tkiva. Ubla`ava gr~eve i bolove i uti~e na smanjenje telesne temperature izazvane upalnim procesima tako da ceo proces prolazi prili~no bezbolno. Tako|e treba napomenuti da ~aj ima blagotvoran efekat i na upalne procese mokra}nih kanala i infekcije prostate izazvane kako gram pozitivnim tako i gram negativnim bakterijama. Povoljno uti~e na smanjenje nivoa ureje i kreatinina u krvi i ima povojan efekat kod pojedina~nih cisti bubrega. Zbog svog dejstva na kompletan rad urinarnog trakta, Zodeks ~aj mogu koristiti i potpuno zdrave osobe. Proizvodi preduze}a ALTERNATIVA MEDICA izra|eni su prema principima dobre proizvo|a~ke prakse

Uvoznik za Crnu Goru: “ALTERNATIVA MEDICA MONTENEGRO d.o.o. Herceg Novi Herceg Novi, Zemunska 36

Proizvodi:

d.o.o. Loznica

Tel/fax: 031/345-773; Mob. 069/929-003, 068/666-791 Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu

Profile for medical cg

Broj 52  

Medicalcg Broj52

Broj 52  

Medicalcg Broj52

Profile for medicalcg
Advertisement