Page 1


narandžasti put Vaš put

www.actavis.rs


Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc Božo Vuković Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Doc. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr sc Todor Baković Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Aleksandar Nikolić, kardiohirurg Anita Radanović, profesor Spec. fiz. Bojan Kraljević Damir Peličić, dipl. med. spec. zdr. njege Dr Dušan Nenezić, mr sci Spec. pedag. Dragana Marković Dr. Sc Dragan Čabarkapa Dr Fehmija Fetahović, spec ginekolog Dr Lidija Rakočević, sprec. pedijatar Dr Milana Šoć Dr Milica Šofranac, pedijatar Milorad Aranitović, struč. rad. terapeut Dr Miloš Radulović, stomatolog Prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Dr Mirko Peković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Mr ph Pavle Jurlina Prof. dr Rajko Šofranac Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psih. doc. sc med. dr Saša Raičević, spec. ginek. akuš. Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Valentina Kalinić, spec endokrinolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Oblast ljekova – pristupanje Evropskoj Uniji Mr ph Željka Bešović 6–7 Ljekarska komora dodijelila godišnje nagrade „Dr Radovan Zogović“ 10 – 11 Intervju: prim. dr Veselinka Ječmenica 12 – 13 Dom zdravlja u Bijelom Polju 14 – 15 Abdominalna aorta - Dr Nikola Fatić 28 – 29 Ljekovita svojstva gloga Mr ph Ivana Gojković 30 – 31 Crvena riža – Mr ph Aleksandar Jovanov 34 – 35 Intervju: Darko Martinović 36 – 37 Hronika Crne Gore 38 – 41 Predstavljamo: Institut za bolesti djece KCCG 42 – 44 Simpozijum pedijatrijske medicine 45 – 47 Seminar – primarna zdravstvena zaštita djece 48 – 50 Intervju: Blažo Igumanović 52 – 53 Kineziterapija – Bojan Kraljević, spec. Fizioterpeut 54 – 55 Atopijski dermatitis Dr Olivera Simič-Kovačević 56 – 57 Homeopatija i problemi kože lica Dr Snežana Tomić 58 – 59 Šećerna bolest tipa 2 Dr Božidar M. Bojović 61 – 62 Um i melanholija Dr Mirko Peković 62 – 63 Novogodišnji praznici Dragana Marković, pedagoškinja 72 – 73 Medicinska usluga – međunarodni standardi Dr sc Rajko Šofranac 76 – 77


GE132

POMOĆ PREV ENCIJI BOLESTI

AKCIJA! za korisnike

Kupovinom 5 kutija GE 132 od 60 kap.,

1 kutija od 60 kaps. na poklon ! U vašim apotekama !!!

GE132+

Kompleks GE132+Natural

Dodatak ishrani sastavljen od 5 jakih antioksidanata koji jačaju prirodne odbrambene sposobnosti organizma imunomodulatornim delovanjem. Takođe, sastojci GE132+Natural imaju i antibiotska i antiinflamatorna svojstva, a pozitivne efekte ispoljavaju i na kardiovaskularni sistem, metaboličke parametre itd.

Kompleks GE132+Natural sadržI:

Kompleks GE132

Dodatak ishrani sastavljen od šest snažnih antioksidanata sa dodatnim imunomodulatornim i antibiotskim delovanjem, kao i pozitivnim efektima na srce i krvne sudove i metaboličke parametre (glikemija, holesterol u krvi itd.), čime značajno doprinosi i prevenciji ateroskleroze. Takođe, GE132 ispoljava i hepatoprotektivno dejstvo, posebno nakon toksičnog oštećenja jetre.

Kompleks GE132 sadrži:

t ekstrakt Ganoderma lucidum (Reiši pečurka), t matični mleč, t resveratrol (iz crvenog grožđa), t ajkulin proteinski kompleks, t ekstrakt zelenog čaja, t ekstrakt šipka. Svi sastojci ove japanske formule, kompleksa, su u potpunosti prirodnog porekla, e kasnosti pokazane u istraživanjima. Uzimanje GE132 se preporučuje u cilju očuvanja zdravlja, prevencije bolesti i to u dozi od jedne do dve kapsule dnevno, pre doručka i ručka. Osobama koje su obolele i već uzimaju redovnu prepisanu terapiju, Kompleks GE132 se preporučuje u dozi od dva puta dve kapsule dnevno radi pospešivanja imunog odgovora i dejstva lekova. GE132 kompleks snažnih antioksidanata jača imuni sistem i brani organizam od infekcija i drugih bolesti.

t ekstrakt Ganoderma lucidum (Reiši pečurka), t matični mleč, t resveratrol (iz crvenog grožđa), t likopen (iz paradajza), t sulforafan (iz brokolija). Svi sastojci ove japanske formule, kompleksa su u potpunosti prirodnog porekla, e kasnosti pokazane u istraživanjima. Uzimanje GE132+Natural se preporučuje u cilju očuvanja zdravlja, prevencije bolesti i to u dozi od jedne kapsule dnevno, tokom prepodnevnih sati. Osobama koje su obolele i već uzimaju redovnu prepisanu terapiju za lečenje hroničnih bolesti, GE132+Natural se preporučuje u dozi od dve kapsule dnevno radi pospešivanja dejstva lekova, snaženja organizma i ubrzavanja izlečenja. GE132+Natural kompleks snažnih antioksidanata s imunomodulatornim efektom pomaže zaštiti organizma od brojnih bolesti; takođe, pomože lakšem podnošenju hemo i radioterapije umanjujući muku i gađenje, glavobolju, infekcije, malaksalost.

AKCIJA!

za korisnike

Kupovinom 5 kutija

GE 132 + Natural od 60 kapsula,

1 kutija od 60 kaps. na poklon! U vašim apotekama !!!

International Health d.o.o. Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 www.internationalhealth.biz


Strepsils® pastile - Strepsils pastile su namijenjene ublažavanju simptoma zapaljenja sluzokože usne duplje i ždrijela - Sadrže kombinaciju dva antiseptika - Na tržištu prisutno pet različitih ukusa: Strepsils Cool, Strepsils Plus, Strepsils Mentol i Eukaliptus, Strepsils Med i Limun, Strepsils Pomoradža i Vit C - Prije svake upotrebe pažljivo pročitati uputstvo - Ne preporučuje se za upotrebu kod dijabetičara - Oprez u trudnoći i kod dojenja - O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek, posavjetujte se sa svojim ljekarom ili farmaceutom - Lijek se izdaje bez ljekarskog recepta

Proizvođač: Reckitt Benckiser Healthcare International Ltd, Nottingham, NG90 2DB, Velika Britanija Uvoznik i distributer: Neregelia doo, Cetinjski put bb-zona Čelebić, Podgorica


Crna Gora 29. juna 2012.godine otvorila je pregovore o članstvu u Evropskoj Uniji, čime je otpočela najzahtjevnija faza procesa evropskih integracija. Ovaj veoma kompleksan proces je višestruko koristan jer podrazumijeva sveobuhvatne reforme u državi i društvu, sa ciljem usvajanja i efikasne primjene EU vrijednosti i standarda. Proces usaglašavanja nacionalnog zakonodavstva u Crnoj Gori sa evropskom pravnom tekovinom acquis communautaire i njegova implementacija, zahtijeva značajne resurse, posvećen rad i vremenski je dug, ali vodi sveukupnoj transformaciji društva i stvaranju uslova za bolji život građana što je suština procesa evropskih integracija.

Oblast ljekova u okviru pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj Uniji

Piše: mr ph. Željka Bešović, CALIMS

Ljekovi u EU acquis-u Jedno od najbolje regulisanih područja u EU acquis–u, jeste oblast farmaceutske regulative, odnosno ljekova za upotrebu u humanoj i veterinarskoj medicini. Ovo je i razumljivo imajući u vidu da su ljekovi vrlo važan segment zdravstvene zaštite, ne samo zbog liječenja ili prevencije bolesti nego i radi visoke potrošnje raspoloživih sredstava u zdravstvu koja zbog strarenja populacije konstatno raste i na globalnom nivou. Ljekovi su posljednjih decenija imali značajnu ulogu u smanjenju mortaliteta i morbiditeta čime su značajno povećali kvalitet života ljudi i produženje očekivanog životnog vijeka. Medjutim, ljekovi mogu imati i veoma značajna neželjena dejstva i negativan uticaj na zdravlje, posebno ukoliko se koriste neadekvatno i neracionalno. Upravo je i jedna od velikuh katastrofa izazvanih ljekovima – talidomidska katastrofa s početka 60-tih godina prošlog vijeka, inicirala razvoj farmaceutske regulative na nivou evropske zajednice.

06

Prva direktiva Savjeta Evrope 65/65/EEC, u kojoj se ističe da je u oblasti proizvodnje i prometa ljekova primarni cilj regulative zaštita javnog zdravlja, usvojena je 1965.godine. Njome se predviđa da ljekovi moraju odgovarajućim ispitivanjima dokazati kvalitet, bezbijednost i efikasnost prije njihovog stavljanja u promet. Od tada, regulativa u oblasti ljekova u EU je konstatno unaprjeđivana u svjetlu konstantnog razvoja nauke i tehnologije, pa je danas područje ljekova regulisano sa nekoliko desetina hiljada strana direktiva, regulativa, smjernica, saopštenja, komunikacija, mišljenja, odluka evropskog suda pravde... Regulativu u oblasti humanih ljekova prati podjednako dobro regulisanje ljekova za upotrebu u veterini, uz dodatne specifičnosti njihovog potencijalnog uticaja na zdravlje ljudi, ukoliko nakon njihove upotrebe kod životinja zaostanu rezidue koje dospijevaju u hranu. U ovakvom pravnom okviru osigurana je primjena najviših standarda struke i nauke u pogledu proizvodnje, prometa, ispitivanja na životinjama i ljudima, kontrole kvaliteta, praćenja bezbijedne upotrebe i postiže se regulatorna kontrola nad cijelim životnim ciklusom lijeka, od sirovina za njegovu izradu, preko proizvodnje i puštanja u promet, sve do praćenja njegove bezbijedne upotrebe. Istovremeno, EU regulativa prepoznaje legitimnost komercijalnih interesa farmaceutske industrije koja ulaže značajna sredstva u istraživanje i razvoj novih ljekova i podržava inovativnost i kompetitivnost koje doprinose stvaranju novih farmakoterapijskih opcija. Farmacetuski sektor danas je jedan od strateških sektora EU, koji ne samo da osigurava dostupnost ljekova, već značajno doprinosi ekonomskom rastu i održivom razvoju,


upošljava preko 630.000 ljudi sa ulaganjima od preko 27,5 milijardi eura u istraživanje i razvoj na godišnjem nivou, što čini više od 17% svih investicija u istraživanja i razvoj u EU.

Zakonodavstvo u oblasti ljekova u Crnoj Gori Usaglašavanje nacionalne regulative u Crnoj Gori, sa EU regulativom, otpočelo je 2004 godine, usvajanjem prvog Zakon o lijekovima Crne Gore („Sl.list RCG“ br. 80/04). Ovaj zakon je bio osnova nove regulative u oblasti ljekova i sa njime je otpočela harmonizacija crnogorskih propisa u ovoj oblasti sa propisima EU, prvenstvno direktivama 2001/83/EC i 2001/82/EC, koje čine osnovu legislative u EU. Zakon je u cilju dalje harmonizacije dopunjen 2008. godine i tada su stvoreni preduslovi za formiranje Agencije za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, koja je u skladu sa pozitivnim evropskom praksom i iskustvima, osnovana kao stručno-naučna i regulatorna institucija koja obezbjeđuje da su na tržištu Crne Gore prisutni kvalitetni, bezbjedni i efikasni ljekovi kroz implementaciju EU regulative za njihovu registraciju, ispitivanje, proizvodnju, promet... Dalja harmonizacija sa evropskim propisima u ovoj oblasti vrši se kroz podzakonska akta - pravilnike, uredbe i smjernice; do sada je usvojeno ukupno 6 a očekuje se usvajanje još 15-tak, čime će se zaokružiti pravni okvir i crnogorsko zakonodavstvo preuzeti EU acquis u ovoj oblasti.

Ljekovi u okviru pregovoračkih poglavlja Crna Gora je u prethodnom periodu sprovela niz reformi i u procesu preuzimanja evropskog zakondavstva ostvarila mjerljive rezultate. Međutim, do ulaska u članstvo, potrebno je preuzeti cijelu pravnu tekovinu, koja je podijeljena u 35 tematskih poglavlja, i biti sposoban za njenu efikasnu primjenu, što je veoma zahtjevan posao. Iz razloga obimnosti farmaceutskog djela pravne tekovine EU i potrebe regulisanja različitih segmenata koji se preklapaju u ovoj oblasti (zdravstveni i komercijalni), ljekovi su zastupljeni u više pregovaračkih poglavlja. Jedno od njih je Poglavlje 20 - Preduzetništvo i industrijska politika, za koje su tokom oktobra i novembra 2012. godine uspješno završeni eksplanatorni i bilateralni skrininzi, koji predstavljaju analitičke preglede, prvo pravnog poretka u EU od strane predstavnika direktorata Evropske Komisije, a potom prezentiranje pravnog poretka u Crnoj Gori i kapaciteta za njegovo sprovođenje. Predstavnici Agencije i Ministarstva zdravlja su prezentirali postojeći crnogorski pravni poredak u ovoj oblasti i stepen njegove harmonizacije i planove za dalje usklađivanje. Predstavnici Evropske Komisije su izrazili zadovoljstvo kvalitetom pripremljenih materijala i izlaganjima članova radne grupe za 20. poglavlje i ocijenili su da su crnogorski propisi u ovoj oblasti velikim dijelom usklađeni s evropskim i da u narednoj fazi fokus treba da bude na njihovoj primjeni i jačanju kapaciteta. Predstavnici Agencije su uzeli učešća i u radu nekoliko drugih pregovaračkih grupa – Poglavlje 12

Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor, Poglavlje 7 Pravo intelektualne svojine, ali najzahtjevniji zadatak u narednom periodu biće učestvovanje u radu pregovaračke grupe za Poglavlje 1 - Sloboda kretanja robe, u kojem se traži preuzimanje i ispunjavanje svih EU standarda u oblasti ljekova koji se proizvode i u prometu su u Crnoj Gori, što im, nakon pristupanja, osigurava slobodan protok na jedinstvenom tržištu EU. ***** Osnivanjem Agencije za ljekove i medicinska sredstva i njenim uključivanjem u rad na harmonizaciji crnogorske regulative u oblasti ljekova sa EU u proteklih nekoliko godina, stvorene su dobre zakonske i institucionalne pretpostavke za uspješan proces dalje harmonizacije i usvajanja standarda u ovoj oblasti. U narednom periodu biće potrebno raditi na daljem jačanju institucionalnih kapaciteta za efikasno preuzimanje i sprovođenje evropskog pravnog okvira. Ovim se ne ispunjavaju samo obaveze koje proizilaze iz EU integracija, već se osigurava da se i u Crnoj Gori u oblasti ljekova postave standardi zaštite zdravlja koji odgovaraju najvišim evropskim zahtjevima a farmaceutskoj industriji i ostalim učesnicima u prometu obezbijede bolji uslovi za razvoj, napredak i konkurentnost. Izvori:

1. Safe, Innovative and Accessible Medicines: a Renewed Vision for the Pharmaceutical Sector; Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions; Brussels, 10.12.2008 http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2008:0666:FIN:en:PDF 2. Ministarstvo Vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore http://www.mip.gov.me/index.php/Opste/pregovori.html

Prijavite neželjeno dejstvo lijeka!

To je vaša zakonska obaveza Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, II Crnogorskog bataljona bb, 81 000 Podgorica; +382 20 310 280; nezeljenadejstva@calims.me; http://calims.me


ZANIMLJIVOSTI

Vježbati, ali kako?

Da fizičko vježbanje može biti moćan metod smanjenja tjelesne težine, svima je dobro znano. Međutim, nesistematično i neplanirano vježbanje ne samo da ne može dati takav efekat već nerijetko može biti uzrok upale mišića ili čak i kontraproduktivno. U tom slučaju riječ je o primjeni vježbi snage kojima se, iako se gubi masna struktura, povećava mišićna masa. Istraživanjem efikasnosti vježbi bavio se tim američkih stručnjaka predvođen Lesli Vilis. Njihovo istraživanje obuhvatilo je uzorak od 234 osobe i trajalo je 8 mjeseci. Prema rezultatima objavljenim u časopisu Journal of Applied Phisiology, pokazalo se da su u navedenom periodu ispitanici koji su radili aerobne vježbe u prosjeku izgubili 1.7 kg, a oni koji su kombinovali vježbe snage i aerobne vježbe izgubili su, u prosjeku, 1.6 kg. Isključiva primjena vježbi snage u ovom cilju nikako nije preporučljiva.

Pjenušavi eliksir Dvadesetdvogodišnja Tempest Henderson, iz Floride, imala je veoma neobičnu strast u vezi sa izborom hrane. Problem sa potrebom za jedenje sapuna i praška za pranje veša kod nje se pojavio 2009. godine i trajao je oko pola godine. Tempest jednostavno nije mogla odoljeti jedenju ovih hemikalija. Kako je priznala za američke medije, ona je za nedjelju dana uspijevala da pojede 5-6 sapuna. Kada je riječ o doživljaju njihovog ukusa ona je navela da je osjećala slatko-slan ukus kom nije mogla odoljeti. - Veoma sam se brzo navukla na njih - priznaje Temprest. Prijavivši se za stručnu pomoć, Tempest je uspjela da se izbori sa ovim problemom. Stručnjaci tvrde da je kod nje u pitanju specifični PICA sindrom, koji nastaje kao posljedica stresa i deficita minerala u organizmu. Sama Tempest priznala je kasnije da je ovoj neobičnoj potrebi prethodio raskid emotivne veze sa njenim mladićem, koji je teško doživjela.

08

Djevojčica Hrabrost 2000. godine, Kjan Hongjan je kao trogodišnjakinja doživjela tešku saobraćajnu nesreću. Amputacija obje noge bila je cijena njenog daljeg života. Nažalost, ona bi bila tek jedan vojnik u armiji paraplegičara, da nije riječ o krajnje simpatičnoj djevočici koja ni u tako teškim okolnostima ne gubi nadu za život i pokazuje se kao izuzetan borac. Rođena u siromašnoj porodici u kineskom gradu Žuankiju, Kjan je bila osuđena i na nemogućnost nabavke proteza za donje udove, čija bi nabavka, koliko god, upristojila mogućnosti njenog djelovanja. Ono što joj je dato kao zamjena za protezu bila je - košarkaška lopta. Uklapajući svoj trup u adaptiranu košarkašku loptu, Kjan je počela da se kreće na veoma neobičan način - skakućući. Skoro za nevjerovati, ona je brzo ovladala takvim kretanjem, oslanjajući se dlanovima na pravougaone drvene stope sa osloncem, koje bi držala u rukama. Tužna slika djevojčice koja se rukama kreće pomoću drvenih oslonaca a umjesto nogu koristi košarkašku loptu, postala je tako životna stvarnost male Kjan. 2007. godine, tokom Sedmog specijalnog nacionalnog sportskog sastanka, ova djevojčica je došla na ideju da treba da počne da se bavi plivanjem. Mukotrpno savlađujući tehnike ovog sporta, ona je kasnije postala veoma uspješna u ovom sportu i 2012. pojavila se kao predstavnica svoje zemlje na Specijalnim olimpijskim igrama u Londonu. Ganuti njenim životnim elanom, vedrinom i optimističnošću, stručnjaci Kineskog rehabilitaciono-istraživačkog centra iz Pekinga, 2005. godine omogućili su joj besplatnu ugradnju vještačkih proteza. Danas je ovo uvijek nasmijana petnaestogodišnjakinja za koju je priča o protezi u vidu košarkaške lopte, na sreću, samo ružan san.


IZ MEDICINE U svijetu statistike

Izbor zanimanja, poznato je, spada u neke od najznačajnijih odluka koje donosimo. Baveći se istraživanjem najplaćenijih i najlošije plaćenih poslova, jedan američki tim istraživača objavio je, aprila 2010, dvije top-lista poslova. Sudeći po visoko kotiranom plasmanu na listi najbolje plaćenih poslova, medicinari se baš i ne mogu požaliti vrednovanjem njihovog rada. Naravno, izdvajaju se tek nekolike medicinske discipline. Prvo mjesto na listi najplaćenih poslova zauzimaju anesteziolozi. Njihova godišnja zarada procjenjuje se na 292.000 američkih dolara. Drugo najpoželjnije zanimanje predstavlja akušer / ginekolog, a zatim na red dolaze i psihijatar i anesteziološka sestra. Najplaćenija zanimanja na listi od rednog broja 5 do 10 imaju direktori prodaje, aktuari, finansijski direktori, softverski inženjeri, advokati i brokeri osiguranja. Najlošije plaćene poslove obavlja osoblje koje radi na pripremi hrane i održavanju stanova, spremači brze hrane i perači posuđa za jelo. Godišnja zarada prvorangiranih procjenjuje se na oko 17.400 dolara.

Sok od cvekle protiv hipertenzije Prema rezultatima nedavno objavljenog istraživanja australijskih stručnjaka u kom je učestvovalo 15 muškaraca i 15 žena, pokazalo se da konzumacija soka od cvekle ima efekta na sniženje nivoa krvnog pritiska. Kao jedan od razloga za ovakvo dejstvo naučnici vide učešće nitrita u sastavu ovog povrća. Tim predvođen Leom Kols, objavio je u časopisu Nutrition Journal da je zahvaljujući primjeni cveklinog soka nakon 6 časova uočeno da je nivo krvnog sistolnog pritiska smanjen, kao i da ovaj tretman ima bolji odgovor kod muškaraca. Konzumacija različitih tipova povrća u kombinaciji sa fizičkim vježbanjem predstavlja veoma produktivan oblik terapije kod pacijenata sa navedenim problemom.

Ne zaboravite ni san, relaksaciju i smijeh Redovna fizička vježba, pravilna ishrana i unos antioksidanata, spadaju u veoma važne prediktore dobrog stanja imunog sistema. Postoje, međutim, i neki manje poznati metodi efikasni u cilju održanja dobrog stanja odbrambenog sistema organizma. Važan uslov predstavlja dovoljno sna. Naučno je dokazano da umor povećava šanse za obolijevanje, a uzrok tome se vidi u povećanju hormona stresa - kortizola. U vezi sa tim, organizam koji je izložen dejstvu virusa, nije u stanju da pruži pun imunološki odgovor, već stvara neuporedivo manji broj antitijela. Kao efikasan metod u borbi za zdravlje, naučnici preporučuju i primjenu tehnika opuštanja. Veliku funkcionalnost u tom smislu pokazuju meditacione tehnike. Još jedan, nerijetko zaboravljen, način očuvanja zdravlja predstavlja smijeh. Stručnjaci tvrde da čak i samo očekivanje smiješnog događaja ima pozitivan uticaj na poboljšanje stanja organizma i jačanje njegovih odbrambenih moći.

09


Ljekarska komora Crne Gore dodijelila godišnje nagrade "Dr Radovan Zogović". Nagrade su potvrda dugogodišnjeg predanog rada i humanog odnosa prema pacijentima ljekara pojedinca, te dobre organizovanosti službi u zdravstvenoj ustanovi

LAUREATI: PEDIJATAR VESELINKA JEČMENICA I DOM ZDRAVLJA BIJELO POLJE Godišnje nagrade za 2012. godinu "Dr Branko Zogović", koje dodjeljuje Ljekarska komora Crne Gore, dobili su primarijus dr Veselinka Ječmenica, pedijatarneonatolog iz pljevaljske Opšte bolnice i Dom zdravlja Bijelo Polje. U obrazloženju žirija navodi se da je dr Ječmenica priznanje zaslužila svojim dugogodišnjim stručnim, predanim i humanim radom. Bjelopoljski Dom zdravlja kao referentna ustanova, navodi se u obrazloženju, pruža zdravstvene usluge na 13 lokacija u gradu i ruralnom području, a zaposleni u njemu iskazali su se u vanrednim situacijama.

Stručnost i humanost Ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović, kazao je da je dr Ječmenica kao vrsni stručnjak i humanista dala poseban doprinos unapređenju zdravstvene zaštite u svom gradu i afirmaciji načela profesije. -Veliki dio svog istraživačkog rada je posvetila djeci i u kontinuitetu je pratila savremena dostignuća iz svoje specijalnosti, a objavila je 45 stručnih radova u časopisima i publikacijama. Bjelopoljski Dom zdravlja do juče je radio u skromnim uslovima, a sada je, na zadovoljstvo svih, izgrađen novi objekat vrijedan 3,5 miliona eura. Tamo je kadar zaista kvalitetan i on je laureat ove nagrade - kazao je ministar Radunović. - Ljekarska komora kao nezavisno profesionalno udruženje mora postati bastion zaštite zdravstvenih radnika, a istovremeneo i mjesto etičke i profesionalne osude onih, kojih je na sreću u znatno manjem broju, koji gaze Hipokratovu zakletvu. Savjesnost i nesebično davanje drugome je najbolja potvrda čuvanja dostojanstva ljekarske profesije, a sva naša pažnja treba da bude usmjerena na pacijenta koji nije ni broj ni usluga, već neko ko nam je povjerio najvrijednije što ima – svoj život. Aktivnosti ministarstva zdravlja u 2013. biće usmjerene na unapređenje kvaliteta usluga, integraciju zdravstvenih ustanova kroz formiranje osam zdravstvenih centara, implementaciju preventivnih programa, sprovođenje skrining programa, kontrolu

10

hroničnih nezaraznih bolesti, te ojačavanje centara za podršku domovima zdravlja u cilju smanjenja riziko faktora. Nastaviće se razvoj infrastrukture, softverskih sistema u ministarstvu, Agenciji za ljekove i Institutu za javno zdravlje. Započeće i proces akreditacije zdravstvenih ustanova, a formirana komisija će donijeti set akreditacionih standarda. Nastavićemo razvoj modela privatno-javnog partnerstva, kaoi razvoj sekundarnog i tercijarnog nivoa, gdje su razvojni ciljevi već uveliko i postignuti - zaključio je minister Radunović.

Ljekari odoljeli iskušenjima i ostali posvećeni struci Predsjednik Ljekarske komore prim. dr Đoko Jočić, kazao je da godišnjim nagradama Komora izražava zahvalnost institucijama i ljekarima humanistima, koji savjesno, stručno i odgovorno brinu o zdravlju pacijenata, odolijevajući iskušenjima i porocima vremena, posvećeni profesiji i bolesnom čovjeku. -Naša profesija obiluje tim svijetlim primjerima, koji slijede djelo velikana crnogorske medicine dr Branka Zogovića. Moramo


Priznanje kolega Dr Veselinka Ječmenica kazala je da je njena jedina nagrada do sada bila toplo, vedro i nasmijano lice mališana i stisak ruke zahvalnih roditelja. -To je bila stalna satisfakcija i moto da stalno učim i trudim se da što kvalitetnije radim. Raditi sa djecom je dosta teško, ali danas, na kraju svog radnog vijeka, moram priznati da je to i prava privilegija. Božanski dar je pratiti ih od najmlađih dana do odrastanja, jer su djeca najdublji smisao našeg života. Ova nagrada posebno mi je značajna što dolazi od mojih kolega i što sam, kao mlad ljekar, imala privilegiju da upoznam ljudskog gorostasa kakav je bio dr Zogović. Nagrada je istovremeno i priznanje mojim kolegama i sestrama iz našeg Odjeljenja. Drago mi je da u ovim vremenima, kada su poremećene sve ljudske vrijednosti, naša struka ipak nastoji da podržava kvalitet, moralnost i visoku etičnost naših kolega, ljekara - kazala je dr Ječmenica.

prihvatiti stvarnost da ima i onih drugih, čiji je rad i ponašanje van normi naše profesije. Njihov je broj mali, ali nažalost dovoljan da baci sjenku na naš rad i posluži onim koji nijesu realni, već pojedinačne ekscese poistovjećuju sa strukom. Greške se dešavaju i u zemljama sa najrazvijenijom službom, zbog čega su u njima ljekari zakonski zaštićeni. Naša zakonodavna regulativa štiti prava pacijenata, ali na žalost nemamo zakonski dokument kojim bi regulisali pravo doktora. Ljekar nekada mora da donese odluku bez mogućnosti konsultacije literature ili drugog kolege. Ali, ako u takvim prilikama dođe do greške onda slijedi suđenje, vještačenja, super-vještačenja i osude - naglasio je dr Jočić, ističući da Ljekarska komora neće abolirati nikog ko se ponaša suprotno Kodeksu medicinske etike i deontologije, ali da se pred njenim organima ne vodi postupak dok se, takav eventualni spor, ne okonča pred sudom. - To je praksa i zakon u svijetu, ali pojedinci to ne mogu da shvate pa od Komore traže suspenziju doktora i osudu prije suda. To su očigledno pritisci na profesiju, a to predstavlja opterećenje za ljekare koji svakodnevno imaju složene operativne i dijagnostičke procedure skopčane s rizikom. Ali, mi smo strpljivi. Pred nama su obaveze da sprovedemo zakonsku regulativu i ispoštujemo standarde u medicini. Brzi trend razvoja struke i nauke naša profesija uspješno prati, a kontinuirana edukacija

je programsko opredjeljenje Komore. Zato organizujemo edukativne skupove, da se ljekari upoznaju sa najnovijim dostignućima i omogućimo im da dobiju licence iz prakse. Te licence do sada je dobilo 273 ljekara - naglasio je dr Jočić, ističući da je crnogorska Komora uspostavila saradnju sa njemačkom, koja postojiveć 125 godina i okuplja 450.000 doktora. Direktor Doma zdravlja Bijelo Polje, dr Rasim Agić, kazao je da nagrade nijesu zbog nagrada, već zbog "nečega ranijeg, a naročito zbog nečega što stvara obavezuu budućnosti". - Veliki je uspjeh što smo dobili novu zgradu Doma zdravlja i godišnju nagradu u samo dva dana. Zaposleni u našoj ustanovi biće i dalje posvećeni reformi zdravstvenog sistema, čiji je jedan dio i predstojeće konstituisanje zdravstvenih centara - naglasio je dr Agić.

Komisija jednoglasna Dr Vjera Bojović, predsjednik Komisije za dodjelu nagrada, kazala je da je komisija jednoglasno dodijelila nagrade. -Dr Ječmenica završila je fakultet, specijalizaciju i subspecijalizaciju na Medicinskom fakultetu u Begradu, a završila je i dvosemestralnu postdiplomsku nastavu o ranom otkrivanju i tretmanu poremećaja psiho-motornog razvoja. Među prvima u Plevljima organizuje i uvodi u rad porodilišta sistem "Majka prijatelj beba", a dječije odjeljenje postalo je primjer dobrog funkcionisanja. Objavila je veliki broj radova i posvetila brojna istraživanja djeci sa opstruktivnim oboljenjima, komparirajući svoj rad sa istraživanjima drugih industrijskih sredina. Učestvovala je na brojnim stručnim seminarima i kongresima kod nas i u inostranstvu. Dom zdravlja Bijelo Polje uspješno obavlja primarnu zdravstvenu zaštitu, a regionalni je centar za mentalno zdravlje, plućne bolesti, epidemiologiju i centar za djecu sa posebnim potrebama. U njemu rade sve službe, a proteklih godina nije bilo primjedbi na kvalitet usluga niti sudskih sporova.

D. Novčić

11


Intervju: prim. dr Veselinka Ječmenica, pedijatar

DRUŽITE SE SA SVOJOM DJECOM nisam imala uslova za studiranje bilo čega, pogotovo medicine koja je duga i zahtjevna, ali kažem, neke stvari u životu se slože, putevi otvore i želja se ostvaruje.

Zašto ste se opredijelili da specijalizirate pedijatriju? Ja sam voljela anesteziju, to je za mene bazična nauka, nešto što zahtjeva ne samo veliku odgovornost, već i stalan adrenalin i napetost. No, sa prvim kontaktom sa bolesnom djecom na ljekarskom stažu moja odluka je bila jasna.

Koliko je teško raditi sa djecom?

Primarijus dr Veselinka Ječmenica, pedijatar neonatolog, dobitnik je nagrade Ljekarske komore Crne Gore „Branko Zogovic“ za 2012. godinu. Brižni čuvar zdravlja pljevaljskih mališana već 39 godina je zaposlena u Opštoj bolnici Pljevlja. Njena topla riječ roditeljima mnogo znači, a njeni savjeti se prenose sa generacije na generaciju. “Teta Vesa”, kako je djeca zovu, uvijek je nasmijana, vedra, pozitivna, pa čak i oni koji se plaše bijelog mantila, kada dođu kod nje, zaborave na strah.

Kada ste odlučili da medicina postane Vaš životni poziv? Pa ne znam. Kao da vas neka nevidljiva ruka vodi kroz život. Kao dijete, sa drugaricama u igri pored rijeke, ja sam uvijek bila neko ko spašava, pomaže, a često i kao doktor. No, to su bile samo dječije igre.Već u gimnaziji znala sam za svoje opredjeljenje, jer mi je ta grupa predmeta „ležala“ i sa lakoćom sam učila. Ja

12

Raditi sa djecom nije teško. Djecu treba voljeti, uvažavati, a onda ih je lako liječiti. Nema veće privilegije nego raditi ovaj posao gdje čuvate i pratite od rođenja do odrastanjata mala stvorenja koja život čine smislenim i vrijednim.

Vaši “mali pacijenti” nikada ne dolaze sami, već sa roditeljima. Koliko treba biti dobar psiholog kada roditelju morate da saopštite dijagnozu koja nekada i nije optimistična? To je ono što mi posebno teško pada. Ja sam roditelj i svaki put u takvim situacijama, ponašam se kao roditelj. Svaka tužna i neprijatna informacija mora biti dozirana, nikad pesimistična, čak i u najgorim i najružnijim situacijama. Nada uvijek mora da postoji za roditelja bolesnog djeteta.

Koji su po Vama preduslovi koje porodica danas treba da posjeduje da bi dijete odrastalo u zdravim uslovima? Zdrava porodica – zdravo potomstvo, stara je izreka.


Zdravo u svakom pogledu. U ovom vremenu, kad su roditelji preokupirani, sa jedne strane materijalnim vrijednostima i prestižem u istom, ili pak borbom za preživljavanje na drugoj strani, djecom se roditelji vrlo malo bave. To je najveći problem i uvod u zapostavljanje djece, koje rezultira svim problemima odrastanja mlade osobe. Zna se da koliko ljubavi djetetu darujete toliko će je emitovati u toku života. Zato se sa djecom treba družiti, svoju djecu poznavati i znati. Potrebno je cjeniti njihove stavove, želje čak i kad nam se ne dopadaju, uz mudru korekciju istih. Rezultat mora biti na obostrano zadovoljstvo, drugarski odnos i odnos povjerenja.

Tokom Vaše karijere imali ste mnogo usavršavanja, edukacija. Koliko je važno biti stalno u korak sa naučnim saznanjima? Medicinska misao se brzo mijenja. Za 5 godina pristigne i 50 % novih informacija, čak i brže. Ako ne pratimo sve te informacije i nova dostignuća, stavove i protokole, mi smo kao ljekari pregaženi. U vrijeme informatike i ovakve tehnologije gdje svaki pacijent može da ima informaciju nađenu na internetu bilo bi ružno da nam postavlja pitanja na koja nemamo odgovor.

Višegodišnji rad donio je i mnoga priznanja, koje od njih Vam je najdraže? Moje najveće nagrade su vedar osmijeh, topao pogled i stegnuta ruka zahvalnih roditelja. Da ne pominjem trčanje u zagrljaj tih mališana na ulicama moga grada.

Majka ste dvoje uspješne djece, priznat i cijenjen ljekar ne samo u našem gradu, državi, već i šire. Da li je bilo teško uskladiti sve obaveze, a sa druge strane biti uspješan i na svim drugim poljima?

Važno je biti dobro organizovan i sve se postiže. Svaki trenutak vremena morao je biti racionalno iskorišten. Kod mene nikad nije bilo prazne priče i “gluvarenja”. To sam tražila i od svoje djece. Ja volim knjigu, baš svaku knjigu, nema dobrih i loših. I sada pored stručne literature uvijek mi je na stolu i neka knjiga iz beletristike ili slično.

Stres u Vašem poslu je neizbježan. Na koji način se relaksirate i da li uopšte imate vremena za odmor? To je moj veliki problem koji me je koštao i zdravlja. Ne umijem da se odmaram. I u najkraćem odmoru osjećam stalnu napetost i imam osjećaj da nepotrebno gubim vrijeme.

Koji je Vaš savjet mladim roditeljima? Družite se sa svojom djecom, osluškujte njihove dušice i uvažavajte ih kao sebi ravne.

Jedno od čestih pitanja na koje roditelji teško nalaze odgovor je, kako mogu da prepoznaju problem kod novorođenčadi i beba koje ne mogu sami da kažu šta ih boli i šta im smeta? Majke imaju nevjerovatnu intuiciju, problem primjete uvijek prije ljekara. Rijetko imamo i suporotnost gdje, zbog neznanja, a nekada i bježanja od problema, roditelj zatvara oči pred problemom.

Milorad Aranitović

13


Završena nova zgrada Bjelopoljskog doma zdravlja, čija je izgradnja započela prije dvije godine. Zaposleni i građani Bijelog Polja dobili najsavremeniji objekat površine pet hiljada kvadrata, u koji je uloženo više od 3,5 miliona evra

NAJSAVREMENIJI NA MAPI

Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović otvorio je krajem prošle godine novoizgrađeni objekat Bjelopoljskog doma zdravlja, kao zajednički projekat Vlade, Svjetske banke i Opštine Bijelo Polje, vrijedan više od tri i po miliona evra. Nova zgrada započeta je da se radi prije dvije godine, na postojećem objektu koji je izgrađen 1954, donacijom Unicefa. Novi objekat površine je više od 5.000 metara kvadratnih, opremljen je najsavremenijom medicinskom opremom, a nemedicinski inventar i namještaj obezbijedila je turska vladina agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju TIKA, koja je za to obezbijedila 108.000 evra. Premijer Đukanović istakao je da je Dom zdravlja još jedan u nizu infrastrukturnih objekata koji će unaprijediti uslove za život i rad svih Bjelopoljaca i koji je potvrda odgovornog odnosa Vlade prema onom što su realne potrebe građana. - Građani Bijelog Polja mogli bi svjedočiti o tome, jer su sa zajedno mnom pratili očigledno izrastanje grada u jedan od savremenih urbanih centara Crne Gore, kroz realizaciju niza vrijednih razvojnih projekata. Bijelo Polje je uvijek pružalo snažnu podršku politici evropskog razvoja Crne Gore, kako skladnim međunacionalnim i međuvjerskim odnosima, tako i opredjeljenjem da, koristeći vlastite resurse, obezbijedi viši nivo društvenog i ekonomskog razvoja i centralno mjesto u razvoju sjevernog dijela naše države. Otvaranje najsavremenijeg Doma zdravlja na mapi zdravstvenih ustanova Crne Gore, nije posljednja riječ Vlade i lokalne uprave Bijelog Polja na planu unapređenja kvaliteta života građana ove opštine. To nije bila ni izgradnja Sportskog centra, brojnih mostova, ni izgradnja zaobilaznice vrijedne 28 miliona eura, otvaranje Staračkog doma, a nije ni današnje otvaranje Doma zdravlja. To nije naša posljednja riječ ni zbog vrijednih projekata planiranih za 2013, i naredne godine. Iako slijedi period nimalo naklonjenog ekonomskog ambijenta, Vlada će, u saradnji sa lokalnom samoupravom, nastojati da realizuje sve što je

14


neophodno za bolji, kvalitetniji i sadržajniji život Bjelopoljaca i svih koji će boraviti u njemu. Sve ovo je potvrda posvećenosti Vlade realizaciji aktivnosti predviđenih programom rada, posebno u dijelu ravnomjernog regionalnog razvoja. U nedavnom predstavljanju programa za naredne četiri godine Vlada je unapređenje zaštite zdravlja, predstavila kao jedan od prioritetnih aspekata svog kapitalnog cilja - unapređenje kvaliteta života građana Crne Gore. Današnje otvaranje Doma zdravlja predstavlja za mene zadovoljstvo jer objekat predstavlja novu dimenziju zaštite zdravlja za naše građane, ali i zato što je to potvrda sadržajnih odnosa sa inostranim partnerima. U ime Vlade i građana zahvaljujem se turskoj agenciji Tika - kazao je premijer Đukanović, ističući da je objekat sagrađen po svim evropskim i svjetskim standardima, uz poštovanje principa energetske efikasnosti i ekoloških standarda. - Od danas Dom zdravlja - Bijelo Polje može da se pohvali činjenicom da raspolaže modernom opremom, čime su višestruko uvećane mogućnosti blagovremene dijagnostike i uspješnog liječenja, pa samim tim i organizovanosti i efikasnosti u radu. Ovo je prilika da još jednom podsjetimo na reformu primarne zdravstvene zaštite, koja je bazirana na postavljanju novog modela organizacije i finansiranja, osavremenjavanju i opremanju objekata, kao i podizanju kapaciteta timova izabranog doktora. Vlada je za projekat energetske efikasnosti u zdravstvenim objektima, uz podršku Svjetske banke, izdvojila tri miliona eura. Do sada je adaptirano šest objekata: opšte bolnice - Berane, Pljevlja i Bijelo Polje, specijalne bolnice u Risnu i Brezoviku, te Dom zdravlja - Pljevlja. Korisnici ovih objekata će u najskorijem roku osjetiti efekte preduzetih mjera - kazao je Đukanović, ističući da je reforma primarne zdravstvene zaštite u Domu zdravlja - Bijelo Polje zaživjela u punom svijetlu zahvaljujući ambicioznom menadžmentu, sposobnim ljekarima i osoblju, koji su prihvatili preporuke predloženog modela i uložili svoje znanje i iskustvo u implementaciju tog sistema. Gradnjom ovog objekta stvoreni su bolji uslovi za rad zaposlenih, što će doprinijeti kvalitetnijoj, efikasnijoj i dostupnijoj zdravstvenoj zaštiti ne samo građana Bijelog Polja, već i cijelog sjevernog regiona naše države. Dom zdravlja - Bijelo Polje kroz sve ove godine bio je rasadnik vrijednih kadrova, koji svojom predanošću pomažu u bržem implementiranju moderne i efikasne medicine na primarnom nivou. Siguran sam da će ovo mjesto biti kuća zdravlja, gdje će ljubaznost i kvalitet usluga biti osnov daljeg razvoja i razlog zadovoljstva i zdravstvene sigurnosti pacijenata i svih stanovnika Bijelog Pollja - zaključio je Đukanović. Direktor Doma zdravlja dr Rasim Agić kazao je da su građani i Bijelo Polje odavno zasluživali bolji prostor za pružanje zdravstvene zaštite. - Od 157 radnika, 43 su ljekara, među njima 22 specijalista i 7 na specijalizaciji. Dom zdravlja je, po broju zaposlenih i populaciji koju pokriva, treći u Crnoj Gori, iza

Podgorice i Nikšića. U objekat će biti useljene sve službe Doma zdravlja, kao i neke službe budućeg Zdravstvenog centra, čije se formiranje planira u 2013 - kazao je dr Agić. Predsjednik Opštine Bijelo Polje Aleksandar Žurić ocijenio je da su društvo i svaki pojedinac u obavezi da preduzmu sve što mogu i sačuvaju zdravlje kao najveće bogatstvo. - Dom zdravlja predstavlja prvu liniju preventivne zaštite građana. Sada imamo moderan, namjenski i najbolji objekat zdravstvene zaštite u regionu. U vremenu globalne krize nije bilo nimalo jednostavno postići cilj i za izgradnju izdvojiti tri i po miliona eura. Ali, partnerskim odnosom Vlade i Opštine, postignuto je dosta i kontinuirano ulagano u modernizaciju medicinske opreme i ustanova u gradu, čiji je zdravstveni sistem pokazao da je spreman da odgovori i najekstremnijim izazovima, kakve smo imali nedavno. Najiskrenije se nadam da će u ovoj ustanovi oni koji se suoče s bilo kakvim zdravstvenim problemom, na vrijeme pronalaziti najstručniji savjet i najbolji lijek, kako bi spriječili da mala bolest preraste u ozbiljnu i veliku - kazao je Žurić.

D. N.

15


Prije 125 godina u Nikšiću je počela sa radom prva stalna bolnica, druga osnovana u Crnoj Gori, poslije Cetinjske. Prvi njen upravnik bio je dr Đorđije Kustudić, koji je medicinu završio u Gracu. Nakon 125 godina, Bolnica je izrasla u savremenu zdravstvenu ustanovu u kojoj se godišnje liječi oko deset hiljada pacijenata

GENERACIJE LJEKARA GRADILE ZNANJE I HUMANOST Nikšićka Opšta bolnica postoji već 125 godina, a vrijedan jubilej obilježen je 11. decembra prošle godine. Na taj dan 1887. godine počela je da radi prva stalna gradska bolnica, sagrađena od priloga koje je knjaz Nikola, kao domaćin, dobio od crnogorskih zvanica prilikom vjenčanja njegove najstarije kćerke knjeginje Zorke. Bolnica je tada nosila njeno ime. Svoje znanje i humanost ugradile su u ovu ustanovu generacije ljekara, liječeći bolesne i spašavajući ljudske živote. Prvi njen upravnik bio je dr Đuro Đorđije Kustudić, koji je medicinu završio u Gracu. Naslijedio ga je dr Stevo Ognjenović, prvi crnogorski pedijatar… Tri godine je u Bolnici radio i dr Jovan Kujačić, prvi specijalista-internista i najplodniji medicinski pisac među starim crnogorskim ljekarima. Prva babica bila je Jela Šobajić-Seferović, apotekar Vojimir Živni Čeh, zubni ljekar Evrosima Berezina-Kaluđerović. Valja pomenuti ratne bolnice u balkanskim i dva svjetska rata, koje su takođe imale značajnu ulogu u istoriji nikšićkog zdravstva. U periodima između tih ratova ostvaren je stabilan razvoj, a Bolnicom su rukovodili Cetinjanin dr Niko B. Martinović i dr Milutin Spasojević, iz Berana. Danas je Nikšićka opšta bolnica, sa 283 kreveta, po kapacitetima najveća u Crnoj Gori, ali pokriva i najveće područje, jer se u njoj liječe i pacijenti iz Plužina i Šavnika. Direktor ustanove dr Ilija Ašanin kaže da je u Bolnici zaposleno 425 ljudi, od čega je 51 ljekar specijalista, tri subspecijaliste, deset je na specijalizaciji, a u Bolnici radi i 189 sestara. Prema riječima dr Ašanina, godišnje se u Bolnici liječi više od deset hiljada osiguranika, obavi 80.000 pregleda, operiše oko dvije i po hiljade pacijenata, rodi oko hiljadu beba, te uradi oko sedam i po hiljada ultrazvučnih i 700 gastroskopskih pregleda, kao i više od 4.000 skenerskih pregleda i oko 600 mamografskih. U Bolnicu se kontinuirano ulaže, pa je tako posljednjih godina rekonstruisana Služba za radiološku i ultrazvučnu dijagnostiku, a obnovljen je i urgentni blok koji je danas jedan od najsavremenijih u Crnoj Gori. Urađene su dijagnostičke ambulante za kolonoskopiju i gastroskopiju, oftalmologiju i ginekologiju, a najveća investicija u posljednjih trideset godina bila je rekonstrukcija i adaptacija zgrade Internog odjeljenja, završena 2011. U tom objektu smješten je Dijalizni centar, Odsjek za neurologiju i Infektivno odjeljenje. Dr Ašanin ističe da je tokom posljednjih tri godine školovano 16 ljekara raznih specijalnosti, te da će se stručnom

16

osposobljavanju zaposlenih poklanjati pažnja i ubuduće. Takođe su u planu rekonstrukcija Odjeljenja opšte hirurgije i dijela Operacionog bloka, a Bolnica će dobiti i aparat za magnetnu rezonancu. PORATNI RAZVOJ Poslije Drugog svjetskog rata, u tek oslobođenom Nikšiću, zbog velikog broja ranjenika, dr Niko Miljanić osnovao je Hirurško odjeljenje, u kojem su kasnije radili dr Milan Venzilović, iz Dubrovnika, dr Luka Jovićević, dr Dara Mijušković-Vujanović - prva žena-hirurg iz Crne Gore i prvi doktor medicinskih nauka iz Nikšićke bolnice. Poslije nje, hirurgiju je dugo godina vodio dr Vaso Pejović. Dvije godine nakon rata počelo je sa radom i Infektivno odjeljenje, na čelu sa infektologom dr Josipom Fanjekom, iz Zagreba. Interno odjeljenje 1956. osnovao je dr Radoš Vilotijević, godinu kasnije počela su rad Ginekološko-akušersko i Urološko, čiji je osnivač akademik Dragutin Vukotić. Prvi otorinolaringolog bio je Milutin Vuković, a oftalmolog dr Rajko Ćupić. Akademik Dušan Kosović 1961. zasnovao je Konsultativno neuropsihijatrijsku službu, a kada je karijeru nastavio u Njujorku kao univerzitetski profesor, odjeljenje je oformio dr Nikola Mandić. Dječji dispanzer vodili su dr Mileva Cemović i dr Dušan Mandić, a prije 35 godina Ortopediju je osnovao dr Ratko Radović. Prvi specijalista rendgenolog bio je pukovnik dr Veselin Milatović, a osnivači moderne laboratorijsko-biohemijske i bakteriološke službe bili su mr Bosa Daković-Vujošević i dr Nada Trebješanin. PRETEČE Za vrijeme oslobodilačkih ratova 1875–78. postojale su ratne bolnice u Grahovu i Župi, gdje su radili ljekari Među- narodnog crvenog krsta. U sklopu ruske misije Crvenog krsta došli su prof. dr Nikolaj V. Sklifosofski, doc. dr Jevgenij Pavlov, dr K. A. Sokolov i lični ljekar ruske carice dr Petar V. Polisadov, koji je od tifusa umro u Grahovu i sahranjen kraj crkve Svetog Đorđa. Po odlasku ruske misije, 1878, u Nikšiću ljekara nije bilo do 1880, kada je iz okoline Bitolja stigao dr Dimitrije Makrides (Makrid). On je prvi stalni ljekar u gradu pod Trebjesom. Nakon njega, povremeno je ordinirao dr Petar Miljanić. D. Novčić


100 g žumanceta sadrži čak 1,5 g holesterola.

Albert Ajnštajn nije progovorio do treće godine života.

Kosti najmanje veličine u ljudskom tijelu nalaze se u uhu.

Gledano po zastupljenosti rođendana, avgust je mjesec tokom kog najveći broj beba ugleda svjetlost svijeta.

Humane antibebi pilule imaju mogućnost primjene i kod gorila.

Ljudski mozak sadrži oko 78% vode i koristi 20-25 % kiseonika koji cirkuliše organizmom.

Prosječna osoba provede 25 godina spavajući.

18


Prosječno vrijeme potrebno da neko zaspi iznosi 7 minuta.

Smatra se da 11% svjetske populacije čine ljevoruke osobe.

Upotreba namirnica životinjskog porijekla nosi rizik od dobijanja karcinoma 3,6 puta veći nego kod osoba koje ne upotrebljavaju tu vrstu namirnica.

Sojini izoflavoni spadaju u grupu „biljnih hormona” koji imaju dejstvo slično estrogenu.

Ukoliko uz hranu konzumirate svjež celer, u prilici ste da sagorite više kalorija nego što ih tom prilikom unosite u organizam.

Važnu funkciju slonovih ušiju predstavlja regulacija tjelesne temperature.

Životinje biljojedi, kao što su konji, žirafe i antilope, imaju veću izdržljivost nego mesožderi.

19


Savremeni medicinski trendovi

PROBIOTICI, PREBIOTICI - SINBIOTICI Korisne bakterije i njihov značaj Veliki problem u očuvanju zdravlja gastrointestinalnog trakta predstavljaju uslovi života kojima je savremena civilizacija izložena. Brza hrana, (umjesto dobro fermentizovanim prehrambenim proizvodima tipa kisjelog kupusa, kisjelog mlijeka i sl), sterilnost životnog okruženja( umjesto životne sredine koja nije u potpunosti lišena prisustva bakterija), vještačka ishrana odojčadi, te iznad svega nekontrolisana upotreba antibiotika, dovode do naglog porasta broja agresivnih bakterija na štetu korisnih. To dalje uslovljava ugroženost zdravlja organizma, koja u krajnjem slučaju može biti i fatalnog ishoda. Kako bi se ponovo uspostavila ravnoteža potrebno je pospiješiti razvoj specifičnih sojeva mikroorganizama koji održavaju zdravlje crijevne flore I njihovo djelovanje se označava kao probiotičko. Za optimalno dejstvo ovih sojeva neohodna je “hrana” koja će omogućiti njihov rast i veću aktivnost a to je prebiotik- oligofruktoza. Udruženim dejstvom probiotika i prebiotika (sinbiotik) ostvaraju se izuzetno povoljni efekti na crijevnu floru i pruža se adekvatna zaštita od pojave dijareje.

Medicinska hronologija bilježi da je još 1907. godine naučno pomenuta mogućnost primjene probiotika u liječenju bolesti crijeva.. Ruski naučnik Uja Mečnikov, dobitnik Nobelove nagradu za otkrivanje fagocitoze 1908.god., prvi je iznio koncept probiotika . Davne 400. p. n. e. ideju o tome da smrt spava u crijevima iznio je otac medicinske nauke Hipokrat. Ponuda probiotskih proizvoda na našem tržištu je velika, a razlike postoje (način formulacije, da li je tehnološki obezbjeđena gastrorezistentna zaštita ili ne, koji je broj i sadržaj probiotskih sojeva i da li u proizvodu postoji prebiotik).

Zašto baš Multilac? Multilac je dijetetski proizvod koji sadrži visoku koncentraciju čak 9 sojeva živih probiotičkhih bakterija i prebiotika oligofruktoze.

20


Svaki od probiotskih sojeva ima jedinstvena svojstva i doprinosi efikasnosti proizvoda kod različitih stanja. Za razliku od drugih probiotika čije je dejstvo onemogućeno kisjelom sredinom želuca, Multilac® zahvaljujući inovativnoj tehnologiji uspješno može da savlada ovu barijeru i da ispolji maksimalan efekat tamo gdje je najpotrebniji – u crijevima. Inovativna tehnologija inkapsulacije MURE® obezbjeđuje bolju stabilnost i veću efikasnost probiotskih sojeva. Proces oblaganja kapsule posebnim zaštitnim slojem, pomaže očuvanju vitalnosti probiotskih bakterija u gastrointestinalnom traktu. Upravo zbog toga Multilac® pokazuje izuzetnu efikasnost: sprečava i brzo zaustavlja dijareju, poboljšava funkciju crijeva, pomaže u održavanju zdrave mikroflore i povećava otpornost organizma. S obzirom na veoma brz razvoj medicinske i farmaceutske tehnologije, moglo bi se reći da primjena sinbiotika u svrhu liječenja poremećaja gastrointestinalnog trakta danas predstavlja provjeren i potvrđen metod liječenja. Perspektive primjene ovih ljekova svakim danom se proširuju. Mogućnost njihove terapijske primjene pokazuje se kao veoma efikasna u terapiji dijarejalnih poremećaja - od onih kod novorođenčadi, preko tzv. putničkih, antibioticima izazvanih dijareja do mnogih drugih tipova ovog poremećaja. Dijareja se razvija kod približno 11-40% djece, koja primaju antibiotike i kod 3-5% odraslih. Probiotici smanjuju rizik nastanka dijareje izazvane

U organizaciji farmaceutske kompanije „PharmaSwiss”, u Podgorici je 30. novembra održan edukativni skup na temu “Neophodnost primjene sinbiotika u svakodnevnoj ljekarskoj praksi. Sinbiotik, relativno novi pojam, predstavlja kombinaciju svima dobro znanih probiotika i prebiotika antibiotskom terapijom u prosjeku za 60%. Akutni virusni gastroenteritis, sindrom iritabilnog kolona, postoperativna stanja pacijenata koji pate od zapaljenjskih bolesti crijeva, te pseudomembranozni kolitis, suzbijanje intolerancije na laktozu, takođe su stanja koja se smatraju visoko prediktovanim za liječenje ovim tipom terapije. Manje je poznato, ali efikasnost ovih ljekova potvrđena je i u sanaciji alergijskog ekcema, atopije, prevenciji nekih tipova karcinoma, osteoporoze, regulacije nivoa holesterola, a ima i efektu i u uspostavljanju dobrog funkcionisanja imunološkog sistema. Terapije živim sojevima bakterijskih vrsta predstavljaju medicinu 21-og vijeka, smatraju mnogi ljekari, a naučna istraživanja potvrđuju da se veoma bezbjednom može smatrati primjena 5 miliona do 5 milijardi jedinica kolonih formi u dnevnoj dozi lijeka. Multilac se primjenjuje jednom dnevno, poželjno je uveče prije spavanja.

Multilac®

SINBIOTIK (PROBIOTIK + PREBIOTIK) SADRŽI ČAK

9

SOJEVA PROBIOTSKIH BAKTERIJA.

MURE INOVATIVNA TEHNOLOGIJA INKAPSULACIJE OBEZBJEĐUJE POBOLJŠANU STABILNOST I VEĆU EFIKASNOST PRIMJENJUJE SE JEDNOM DNEVNO NE ZAHTIJEVA ČUVANJE U FRIŽIDERU

Disributer: Pharmaswiss d.o.o., Beograd


otpornosti bakterija na antibiotike? Rezistencija bakterija na antibiotike predstavlja globalni javnozdravstveni problem. Bakterije otporne na antibiotike ne poznaju granice, niti po bilo čemu razlikuju ljude. Zahvaljujući intenzivnom i brzom saobraćaju mogu lako da se prenose i raznose širom svijeta. Duboko svjesni te činjenice, stručnjaci u cijelom svijetu apeluju da se problem otpornosti bakterija na antibiotike shvati dovoljno ozbiljno i da se i stručna i laička javnost širom svijeta uključi u njegovo rješavanje. Ne zaboravimo da je svako od nas pojedinačno potencijalna žrtva bakterija otpornih na antibiotike. Rezultat rezistencije na antibiotike je pojava infekcija uzrokovanih bakterijama istovremeno otpornim na više antibiotika. Ovakve infekcije su povezane sa većom smrtnošću i dužim poboljevanjem pacijenata. Bez efikasnih antibiotika moderni medicinski tretmani, kao što su operacije, hemoterapija karcinoma, transplantacija, intenzivna njega nisu mogući. Problem je utoliko veći što je mala mogućnost da se dođe do nekih novih antibiotika koji bi na bakterije djelovali na novi način. U posljednjih 25 godina nije otkriven nijedan novi antibiotik. Postoje modifikovani „stari“, bakterijama poznati antibiotici, koji za bakterije, pokazalo se, ne predstavljaju veliki izazov, tj. one relativno lako izlaze na kraj i brzo dolaze do načina kako da izbjegnu dejstvo takvih antibiotika. Strategija pronalaženja novih, moćnijih antibiotika, očigledno nije dovoljno uspješna, pa je neophodno osmisliti drugu. Kako bez novih antibiotika savladati bakterije? Ovo je pravo pitanje za 18.novembar koji je od Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti proglašen Evropskim danom svjesnosti o antibioticima. Rješenje je u mudrom korišćenju antibiotika! Ono što se pouzdano zna je da su bakterije

22

utoliko otpornije na antibiotike što se antibiotici više koriste. Moramo biti svjesni da nepotrebna upotreba antibiotika ne donosi nikakvo dobro, ali nanosi štetu i pojedincu i zajednici. Svaki antibiotik ima svoje štetno dejstvo koje se zanemaraju kada postoji opravdan razlog za njegovu upotrebu, tj. kada je veća korist od štete. Ako se antibiotik koristi kada nije potreban (na pr. virusne infekcije), direktno škodi organizmu. Upotreba antibiotika daje priliku i onim „dobrim“ bakterijama koje žive u i na ljudskom tijelu da se „upoznaju“ sa antibiotikom i razviju mehanizme otpornosti na antibiotik. Kasnije, u susretu sa „lošim“ (onima koje izazivaju oboljenje) bakterijama, „dobre“ bakterije im „predaju“ informaciju kako da postanu otporne na antibiotike. Sposobnost saradnje među bakterijama je, na našu žalost, veoma razvijena. Možda je pravi način da pobjedimo bakterije da počnemo učiti od njih, tj. da udružimo snage, da sarađujemo: ljekari i pacijenti. U borbi protiv razvoja otpornosti bakterija na antibiotike svako može da dâ značajan doprinos, već samim tim što neće uzimati antibiotike „na svoju ruku“, nego isključivo po preporuci ljekara. Antibiotici su lijekovi za liječenje infekcija uzriokovanih bakterijama (tuberkuloza, sepsa, upala pluća itd.). Antibiotik treba uzimati onako i onoliko dugo kako i koliko je to ljekar odredio, bez obzira što se već nekoliko dana po započinjanju terapije osjećate bolje. Virusne infekcije se ne mogu liječiti antibioticima, a 9 od 10 upala ždrijela su uzrokovane virusima. Vratimo antibioticima moć, da bi mogli da nam pomognu, kada nam budu potrebni!!! PR služba Ministarstva zdravlja


Visoko kvalitetna linija dijetetskih suplemenata Ulaznica u svijet obnovljene harmonije

P.C. 28 COMPLEX 30 tableta po 550 mg

P.C. 28 PLUS 20 ili 50 tableta po 410 mg 3RPDĂŚHXERUEL protiv glavobolje. 3RPDĂŚHXEROMRM funkciji zglobova i doprinosi pobolj{anju fiziolo{kog otpora u stanjima stresa.

P.C. 28 GEL 125 ml

3RPDĂŚHXRĂŞXYDQMX pokretljivosti i HODVWLĂŞQRVWL]JORERYD NRGUD]OLĂŞLWLK zapaljenskih i reumatskih stanja DUWULWLVLEXU]LWLV ILEUR]LWLVVSRQGLOR]D RVWHRSRUR]D UHXPDWRLGQLDUWULWLV giht).

NOVI PR OIZVO

Pogodan kod svih bolnih stanja kostiju L]JORERYDDIRUPD gela stimuli{e protok NUYLQDQLYRXNRĂŚH

NOVI PR OIZVO

ACEROLA VitC WDEOHWD]DĂŚYDNDQMH po 1000 mg

ALERGIX PLUS 20 tableta po 650 mg

BALSAMO DI SAN ROCCO 50 ml

BILIUM 30 gel kapsula po 625 mg

Daje podr{ku imunom VLVWHPXSRPDÌXèLX borbi protiv sezonskih i virusnih infekcija. Zadovaljava dnevne potrebe vitamina C.

3RPDĂŚHXRGEUDQL organizma kod alergijskih stanja SROHQVNDNLMDYLFD DOHUJLMVNLULQLWLV bronhijalna astma; kao i kod alergijskih VWDQMDNRĂŚHHNFHP i osip.

Specijalni kompleks QDELOMQRMED]L koji trenutno daje SREROM^DQMHVXYRM dehidriranoj i veoma RVMHWOMLYRMNRĂŚL protiv dermatitisa i psorijaze.

Povoljno djeluje na RêXYDQMHIL]LROR^NRJ IXQNFLRQLVDQMDÌXêQLK SXWHYD^WLWHèLSULWRP i jetru. 3RPDÌHNRG intoksikacije jetre i KURQLêQLKSRUHPHèDMD ÌXêQLKSXWHYD

D

D

CISTYMIN 24 kapsule po 550 mg

FLORAMAX CANDID 30 kapsula po 540 mg

DIGESTINA PLUS 20 tableta po 1500 mg

Efikasno djeluje u borbi protiv cistitisa i urinarnih infekcija L]D]YDQLKH^HULKLMRP SURWHXVRP HQWHUREDNWHULMDPD stafilokokom.

6OXÌL]DSRVWL]DQMH balansa u bakterijskoj PLNURIORULNDNR GLJHVWLYQRMWDNR LYDJLQDOQRM VSUHêDYDMXèLUD]YRM kandide.

3RMDĂŞDYDRVODEOMHQX funkciju digestivnog VLVWHPDWDNR^WR stimuli{e peristaltiku i RODN^DYDSUDĂŚQMHQMH crijeva.

RELAXINA PLUS 20 ili 50 tableta po 510 mg

REGULA –kockice za regulisanje probave 10 kockica

Uspostavlja normalan biolo{ki ritam EXGQRVWVDQSRPDĂŚH NRGQHVDQLFHGHSUHVLMH i anksioznosti.

3RYHèDYDLQWHVWLQDOQX SHULVWDOWLNXLPRWLOLWHW olak{ava varenje i SUDÌQMHQMHFULMHYDNRG konstipacija i lijenih crijeva.

GINKOMIX 3REROM^DYDPRĂŚGDQX FLUNXODFLMXLQDWDMQDĂŞLQ odstranjuje simptome VWUHVDSVLKRIL]LĂŞNRJ QDSRUDNDRLSUYH znake starenja PDQMDNNRQFHQWDFLMH VODERVWQHGRVWDWDN entuzijazma).

KOLESTINA 24 kapsule po 430 mg

METEORIN 30 gel kapsula po 667 mg

PROSTABEN 30 gel kapsula po 833 mg

Povoljno djeluje na RGUĂŚDYDQMHUHIHUHQWQLK vrijednosti holesterola u krvi.

3RPDĂŚHXHOLPLQDFLML intestinalnih gasova kod QDGLPDQMDHILNDVDQ NRGOR^HJYDUHQMD opstipacije i kolika.

Koristi se kod problema sa prostatom i problema VDPRNUHQMHPLX prevenciji benignog XYHèDQMDSURVWDWH

REGULA – sjeme lana 250 g

TONIXIN 36 tableta po 1200 mg

PIXPAN 42 tablete po 400 mg

VARITON complex 20 tableta po 650 mg

VARITON dermo-gel 100 ml

Ovaj proizvod olak{ava varenje kod lijenih crijeva i kod dijeta koje VXVLURPD^QHYODNQLPD LRODN^DYDSUDĂŚQMHQMH FULMHYD'RGDWDNPOLMHĂŞQLK HQ]LPDREQDYOMDFULMHYQX PLNURIORUXQDNRQ antibiotske terapije.

Efikasno uklanja VLPSWRPHSVLKRIL]LĂŞNRJ VWUHVDSREROM^DYD PHPRULMXGRN&R 4LPDRGOLĂŞQD antioksidantna svojstva.

3RPDĂŚHXHOLPLQDFLML vi{ka vode iz organizma kod HGHPDUHXPDWL]PD JLKWDGHWRNVLNDFLMD organizma.

3RPDĂŚHNRGSUREOHPD VDFLUNXODFLMRP SUR^LUHQLKYHQD edema i slabih kapilara.

Ova forma gela SURGLUHXWNLYRNRÌH stimuli{e povr{insku PLNURFLUNXODFLMX SRYHèDYDWRQXV perifernih kapilara LSUXÌDWUHQXWQR olak{anje umornih i RWHêHQLKQRJX

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: MEDITAS d.o.o., Oktobarske revolucije 44, Podgorica tel: +382 20 625 016, mob: +382 69 024 084, e-mail: kcmeditas@t-com.me


JOŠ DVA ZNAČAJNA STRUČNA PREDAVANJA

ANTIKOAGULANTNA TERAPIJA - VJEČITE NEDOUMICE Pod okriljem Farmaceutske kompanije Pfizer, u Podgorici su, u Hotelu „Crna Gora”, realizovana dva stručna predavanja iz oblasti terapije antibioticima i problematike koagulacije krvi. Iskustva stečena radom, kao i brojne korisne preporuke, učesnicima skupa predočili su prof. dr Milorad Pavlović (Kliničkog centra Srbije) i dr Vojislava Nešković (Vojno-medicinske akademije u Beogradu). Skup je održan 13-og decembra.

Neophodan kopernikanski obrt Cijela svjetska javnost, sada čak ne više samo stručna, suočava se sa problemom neracionalne primjene antibiotika i sve veće rezistentnosti bakterija na dejstvo raspoloživih medicinskih resursa. Skup održan u Hotelu „Crna Gora” bio je dobra prilika da se još jednom potencira to pitanje i od strane relevantnog stručnjaka prikažu osnovni aspekti ovog problema. Ponuđene su, iako dosta sužene, ali jedine postojeće mogućnosti djelovanja u cilju borbe protiv navedenih problema svjetskog zdravstva. Prof. dr Milorad Pavlović, pozivajući se na svoje višedecenijsko radno iskustvo, potrudio se da opiše aktuelnu situaciju, dajući, nažalost, sumornu ocjenu perspektive u ovoj borbi: - Koliko god da imamo novih antibiotika, teško je zadovoljiti te potrebe koje će jedna biološki superiornija vrsta, a to su bakterije, da nam nameće. Dajući iscrpan prikaz dejstava antibiotika kroz dijahronu perspektivu, dr Pavlović je upozorio na problem prekomjerne i neracionalne primjene antibiotika. Antibiotici isključivo služe za liječenje sigurno dijagnostikovane bakterijske infekcije, i to je poruka koju javnost, pogotovu stručna, mora što prije da prihvati. Upozoravajući da u ovom trenutku dominantan mehani-

24

zam rezistentnosti bakterija predstavlja produkcija beta-laktamaze, što je enzim koji sprečava dejstvo svih antibiotika osim karbapenema, dr Pavlović je naveo da i ova linija dejstva postaje poljuljana izgradnjom novih mehanizama odbrane bakterija karbapenemaza. Farmaceutska industrija nalazi se u paničnoj potrazi za novim i novim tipovima antibiotika, ali u odnosu na sve potentnije bakterijske sojeve, njihov napredak je nezavidan. Relativno je malo lijekova ostalo raspoloživo za dejstvo na gram-pozitivne bakterije. Što se tiče gram-negativnih bakterija, posebno je loša situacija sa tretmanom acinetobakterija i pseudomonasa, jer je u prvoj grupi ostalo svega oko 20% antibiotski osjetljivih sojeva, a u drugoj oko 45%. Dr Pavlović objašnjava i da: - Ne samo što su te bakterije postale jednim dijelom rezistentne, nego i oni sojevi tih bakterija koji su osjetljivi zahtijevaju veće doze antibiotika, što je sa materijalnog i sa svih drugih aspekata postao veliki problem. Ilustrujući problem rezistentnosti antibiogramima, dr Pavlović je upozorio da se čovječanstvo približava eri kada će sanjati antibiotike i načine liječenja infekcija koji su za nama. Ukoliko se čitava stvar ne doživi u smislu kopernikanskog obrta sa aspekta primjene antibiotske terapije, kazao je on, perspektiva, čak i u vezi sa mogućnostima pronalaska novih antibiotskih rješenja, nije nimalo ohrabrujuća. Preporučene mjere bile bi: preveniranje infekcija nemedikamentoznim mjerama, profilaktika samo senzitivnog soja bakterija, što treba da traje najviše 1-1.5 dan, što brža i što preciznija mikrobiološka dijagnostika. Kada su u pitanju hirurške intervencije, savjetuje se da za otprilike 5/6 svih intervencija treba upotrebiti samo jednu, izuzetno dvije,


kuje situaciju i mogućnost prepoznavanja problema svodi na najmanju mjeru, jeste asimptomatičnost događaja. Sve dok ne dođe do pomjeranja koagulacijom nastalog tromba i plućne embolije, objašnjava dr Nešković, radi se o asimptomatskom mehanizmu poremećaja u organizmu.

Kao veoma ozbiljne komplikacije tokom postoperativnog perioda, plućna embolija i duboka venska Prof. dr Milorad Pavlović

tromboza, uzrok su za oko 10% smrtnih ishoda u tom kontekstu.

vrste antibiotika. Izlaz iz ovako složene situacije najprije se vidi u primjeni nelijekova, strogom sprovođenju higijenskih mjera, a što se tiče raspoloživih antibiotika, treba ih čuvati „kao malo vode na dlanu”. Osobenu sugestiju za pristup njihovoj primjeni dr Pavlović daje u vezi sa kombinovanjem novih i starih antibiotika. Iz novije grupe antibiotika prof. dr Pavlović je izdvojio rezervni antibiotik, sa kojim je u svojoj klinickoj praksi imao veoma dobre rezultate i istakao njegovu superiornost u odnosu na većinu, do sad, primjenjivanih antibiotika.

Opasnosti zbog poremećaja hemostaze Moglo bi se reći da problematika procesa koagulacije krvi, koja uslovljava životno ugrožavajuće posljedice, ostaje na neki način zapostavljena zbog nerazumijevanja složenosti procesa njenog nastanka. Objašnjavajući ovaj mehanizam, dr Vojislava Nešković je ukazala na nekoliko važnih medicinskih odrednica - hemostazu, koagulaciju i antikoagulaciju, spregu trombintrombociti-fibrinogen, te specifične uslove po kojima je programiran ovaj sistem kojim se u organizmu reguliše nemogućnost krvarenja ili prekomjerne koagulacije. Prilikom razmatranja pitanja koagulacije, treba voditi računa o mogućnosti njene povezanosti sa inflamatornim procesom. Ono što naročito kompli-

- Svi imobilisani bolesnici koji imaju opsežna oštećenja tkiva i akutna medicinska oboljenja, jesu u riziku od duboke venske tromboze odnosno tromboembolijskih komplikacija. Trauma, opekotina, ortopedska hirurgija, solidni tumori, kao i onkologija: maligne bolesti i maligni tumori, nose sa sobom veliki potencijal za tromboembolijske komplikacije - ističe dr Nešković. Individualizacijom pristupa svakom pacijentu moguće je postići uspjeh u preveniranju ovih opasnih pojava. Starost pacijenta, pol, urođene karakteristike, faktori su rizika koji, po sugestiji dr Nešković, mogu da se modifikuju ukoliko se pravovremeno reaguje. Potrebno je, stoga, procijeniti stepen rizika za obolijevanje pacijenta. Kod onih sa rizičnošću do 10%, navodi dr Nešković, nije neophodno preduzimati posebne zaštitne mjere, a dobrodošlo je sprovođenje mjere ranog ustajanja i fiziološke terapije, kod pacijenata srednje izraženog rizika treba primijeniti farmakološku terapiju, a ko onih sa vrlo visokom rizičnošću treba pristupiti i primjeni mehaničke profilakse (nošenju zaštitnih čarapa i sl.). Kao veoma efektivan metod zaštite zdravlja pacijenata u ovom smislu ističe se primjena niskomolekularnih heparina. Obrazlažući efekte ovog dejsva, dr Nešković je istakla da oni imaju svojstvo da se skoro ne vezuju za proteine, te stoga nije ni potrebno vršiti monitoring antikoagulacijske funkcije. Oni ne eliminišu retikulu endotelijalnim sistemom i imaju duži poluživot u odnosu na ostale terapeutike. Takođe, u posebnoj mjeri se ne vezuju za trombocite, pa imaju vrlo izraženu biološku raspoloživost. Ono, međutim, na šta ljekari posebno treba da obrate pažnju jeste postojanje velikih razlika među preparatima niskomolekularnog heparina. U svakom slučaju, ne treba gubiti iz vida da je preventabilnost posljedica poremećene hemostaze, ipak moguća. Dovoljno je samo posvetiti pažnju pacijentu kako bi se ovaj asimptomatski proces na vrijeme otkrio. Kako u vezi sa primjenom antibiotika, tako i u odnosu na prepoznavanje poremećaja hemostaze, važno je individualizovati terapiju i pridržavati se ciljeva liječenja. Jedino na taj način moguće je ostvariti uspjeh na ovom planu. A. Radanović

25


ISTINE I ZABLUDE:

Imuni sistem Sistem odbrane organizma, najprostije rečeno, označava se kao imunitet. Pod ovim pojmom se podrazumijevaju svi mehanizmi koji postoje a koji su usmjereni na izbjegavanje infekcija, bolesti ili kakvog drugog neželjenog oblika biološke invazije. Drugim riječima, to je sposobnost organizma da se odupre ulasku štetnih mikroba. Lučenje hemijskih komponenti (citokina), antimikrobnih supstanci, povišena tjelesna temperatura, fagocitna aktivnost, prenos antitijela, aktivacija T-ćelija, neki su od specifičnih odgovora koje organizam daje u slučaju prepoznavanja opasnosti. Imunitet je moguće prenijeti sa majke na dijete ISTINA: Postoje dva osnovna načina prenosa odbrambenih sposobnosti sa majke na dijete. Baš kao što se beba hrani posredstvom pupčane vrpce, tako i antitijela za formiranje imuniteta prolaze kroz ovaj medij. Kasnije, nakon rođenja, bebin imuni sistem dograđuje se posredstvom majčinog mlijeka. Primitivni oblici imunizacije sprovođeni su direktnim unosom patogena u organizam ISTINA: Dobro je poznato da se cijeli koncept imunizacije zasniva na slabljenju štetnih mikroorganizama, uzročnika bolesti, i njihovog unosa u organizam, kako bi se on izborio sa tako slabim provokatorima, nadjačao ih i stvorio odbrambrni mehanizam protiv njih. Iako su prvi moderni postupci ove vrste počeli da se primjenjuju krajem 18. i tokom 19. vijeka1, poznato je da je još kineska medicina praktikovala postupak imunizacije udisanjem sasušenog praha proizvedenog od opni velikih boginja. Urođeni imuni sistem traje doživotno ISTINA: Imuni sistem je u stvari skup urođenih i stečenih odbrambenih sposobnosti organizma. Jednom stvoreni urođeni imunitet predstavlja svojevrsnu imunu kartu pojedinca koja se može nadograđivati adaptacijom na specifične patogene. To je normalan oblik borbe organizma i on nastupa nakon izloženosti organizma dejstvu štetnog mikroba. Postoje situacije u kojima pojedini organizam skoro neprimjetno izlazi na kraj sa ovim mikrobima, kao što postoje i one tokom kojih osoba jasno primjećuje znake izmijenjenog stanja organizma, slabosti i borbe sa bolešću.

26


Imuni sistem pamti patogene sa kojima se izborio ISTINA: Imuni sistem posjeduje svojevrsnu memoriju i u stanju je da „učita” način borbe protiv nekog mikroorganizma. Taj segment se i naziva imunološka memorija. Međutim, ovaj pojam se najčešće dovodi u vezu sa adaptivnim imunitetom. To je razlog zašto neke osobe čak i nakon imunizacije prema određenom tipu zaraze ipak nakon izvjesnog vremena postaju zaražene i obole. Ključni element u ovom problemu predstavlja vrijeme. Vakcine su, u stvari, oslabljeni mikroorganizmi koji se unose u organizam ZABLUDA: Vakcine su u primarnom periodu primjene zaista bile tek oslabljeni mikroorganizmi koji su predstavljali izazov organizmu da stvori odbranu. Međutim, sa razvojem farmaceutike, išlo se i ka širenju spektra vakcina. Danas postoje 4 njihova osnovna tipa: inaktivisane vakcine sa mikroorganizmima koji pobuđuju organizam na stvaranje ili nestvaranje specifičnog odgovora, vakcine sačinjene od toksina koji djeluju na provokatore bolesti i vakcine koje predstavljaju podjedinice bolesti. Vakcinacija se može sprovoditi i oralno ISTINA: Većina vakcina daje se potkožno. Posredstvom krvi njihov sadržaj biva prenešen u namjenske centre, što obezbjeđuje efikasan način borbe protiv patogena. Ipak, postoji jedan broj vakcina koje se primjenjuju oralno: vakcina protiv paralize, nekih vrsta tifusa i kolere. Cilj je da se ovakvom primjenom njihov sadržaj usmjeri na crijevni sistem, kako bi se izgradio svojevrstan abdominalni imunitet.

1 Edvard Džener, Luj Paster I dr.

Prava Magija Zlata i Kavijara MEDITAS d.o.o. Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016


ANEURIZMA ABDOMINALNE AORTE Piše: dr Nikola Fatić, specijalizant vaskularne hirurgije, Centar za vaskularnu i endokrinu hirurgiju KCCG

Abdominala aorta je dio aorte, najvećeg arterijskog krvnog suda u organizmu, koji se proteže od dijafragme do njene završne račve na zajedničke ilijačne arterije. Nalazi se retroperitonealno sa lijeve strane kičmenog stuba do projekcije L-3/L-4 kičmenog pršljena. Prečnik lumena aorte postepeno se smanjuje od njenog ishodišta iz lijeve srčane komore ka račvi, tako da na nivou račve abdominalne aorte iznosi približno oko 2 cm, sve u zavisnosti od starosti, pola, konstitucije, rase. Na svom putu do račve abdominalna aorta daje više grana koje su od vitalnog značaja za funkcionisanje i život organa digestivnog sistema, bubrega, testisa/ovarijuma (Tr. Celiacus, A. mesenterica superior, Aa. Renales dextra et sinistra, A. mesenterica inferior, Aa. gonadales). U tijesnoj je vezi sa donjom šupljom venom i njenim pritokama, kao i pleksusima autonomnog nervnog sistema (Plexus hipogatricus, zadužen za potenciju i ejakulaciju). Zid aorte sastoji se od 3 sloja: tunica intima, koji je u direktnom kontaktu sa krvlju, tunica media, srednji sloj koji se sastoji od elastičnih i kolagenih vlakana, glatkih mišićnih ćelija i celularnog matriksa, ujedno i najrazvijeniji sloj, i t. adventitia, koja se nalazi spolja i obavija aortu. Aneurizma predstavlja trajno lokalizovano proširenje lumena krvnog suda, veće od 50 % njegovog prečnika kod zdravih osoba. Po svom obliku može biti sakularna (vrećasta) ili fuziformna (kao dvije kupe, povezane svojim bazama). Bitno je razlikovati aneurizmu od ektazije, koja predstavlja trajno proširenje lumena krvnog suda manje od 50% njenog lumena, kod zdravih osoba i od atrerio- / aortomegalije, koje predstavljaju difuzno trajno proširenje lumena krvog suda. U zavisnosti od toga da li se zid aneurizme sastoji od

28

sva tri arterijska sloja, aneurizme se dijele na prave i lažne, odnosno pseudoaneurizme. Prave sadrže sva tri sloja , t. intimu, t. mediu i t. adventitiu, za razliku od pseudoaneurizmi koje ne moraju sadržati nijedan od ovih slojeva i čiji se zid može sastojati samo od koaguluma. Postoje i takozvane disekantne aneurizme, koje nastaju cijepanjem zida aorte u nivou t. medie, tako da se stvaraju dva lumena, pravi i lažni, odnosno pseudolumen. Pravi lumen je već postojeći, fiziološki, dok se lažni, pseudolumen nalazi između t. intime, sa jedne strane, i t. medie i t. adventitie, sa druge strane. Može se završavati slijepo ili se ulivati u pravi, fiziološki lumen. Dakle, sve gore navedene karakteristike aneurizmi mogu se primijeniti na abdominalnu aortu, sa zaključkom da se svako proširenje abdominalne aorte veće od 3 cm smatra aneurizmom abdominalne aorte (AAA). Aneurizme abdominalne aorte najčešće nastaju zbog ateroskleroze, dok su luetične, inflamatorne i mikotične aneurizme danas rijetkost. Faktori rizika za nastanak ateroskleroze, a samim i aneurizmi abdominalne aorte mogu se svrstati u dvije velike grupe: A. Nepromjenljive: 1. Starost - između 50 i 90 godina starosti, najčešće između 60. i 70. godine 2. Pol - AAA je prisutna kod 4% muškaraca, kao i 1% žena starosti od 60 do 70 godina 3. Hereditet - 15-25% pacijenata sa aneurizmom abdominalne aorte imaju bliskog rođaka koji takođe boluje od ovog


poremećaja (engl. first-degree relative). B. Promjenljive: 1. Hipertenzija 2. Hiperlipidemija 3. Pušenje duvanskih proizvoda 4. Gojaznost. Aneurizme abdominalne aorte do 4 cm nazivaju se ,,malim”, a one veće od 4 cm ,,velikim”, od čega, između ostalog, zavisi i način njihovog liječenja. Prema lokalizaciji u odnosu na renalne arterije, aneurizma abdominalne aorte može biti: - AAA inferarenalnog segmenta - počinje niže od ishodišta renalnih arterija (95%) - AAA jukstarenalnog segmenta- počinje neposredno ispod ishodišta renalnih arterija - AAA pararenalnog segmenta - renalne arterije polaze iz aneurizme - AAA suprarenalnog segmenta - aneurizma počinje izviše ishodišta renalnih arterija i može zahvatati ishodišta visceralnih grana abdominalne aorte. Ova podjela je vrlo značajna u odabiru načina hirurškog liječenja. Ona može biti udružena sa aneurizmatski ili stenozantno-okludantno izmijenjenim ilijačnim i drugim distalnim arterijama, što takođe utiče na odabir načina hirurškog liječenja. Prirodni tok aneurizmatske bolesti vodi komplikacijama. To su: - Kompresija okolnih struktura - Tromboza - Embolizacija - Ruptura (retroperitonealna, intraperitonealna, aortoenterična fistula, aortokavalna fistula). Na osnovu gore navedenog toka aneurizme abdominalne aorte može se govoriti o simtomima koji se kreću od potpuno asimptomatskih aneurizmi abdominalne aorte, koje se otkrivaju kao prateći nalaz, preko kompresivnih simptoma okolnih struk-

tura tipa opstipacije, bola u trbuhu, do ishemije usljed tromboze i/ili hemoragijskog šoka i smrti usljed rupture. Dijagnoza se postavlja na osnovu anamnestičkih podataka, fizikalnog pregleda i dopunskih dijagnostičkih metoda: eho abdomena, kolor dupleks sken krvnih sudova abdomena i donjih ekstremiteta, MSCT - 3D CT angiografije aorte i krvnih sudova donjih ekstremiteta, kao zlatnog standrada, i DSA aorte i donjih ekstremiteta, koji može dati lažnu sliku o veličini aneurizme. Aneurizma abdominalne aorte često je udružena sa oboljenjima karotidnih krvnih sudova, koronarnih krvnih sudova i perifernih krvnih sudova, tako da u toku liječenja treba obratiti pažnju i ispitati stanje i na tim krvnim sudovima. Liječenje može biti neinvazivno - medikamentozno ili invazivno: interventno radiološko ili hirurško. Medikamentozno - kontrolisanjem faktora rizika: hipertenzije, hiperlipidemije, poremećaja srčanog ritma i sl., kao i šestomjesečnim praćenjem kod aneurizmi veličine 4-5 cm. Aneurizme veće od 5 cm, one koje rastu više od 10% lumena godišnje, simptomatske, liječe se EVAR protezama ili hirurški, zamjenom oboljele aorte vještačkim krvnim sudom.

U Centru za vaskularnu hirurgiju KCCG-a rade se sve procedure na abdominalnoj aorti, sa stepenom uspješnosti kao u najvećim evropskim i svjetskim centrima.

29


LJEKOVITA SVOJSTVA GLOGA Piše: mr ph. Ivana Gojković

Glog je žbunasto drvo, srednje veličine, osobenog mirisa koji podsjeća na med. Nekada može biti i čvornovato. Plodovi gloga su prepoznatljivi. Imaju jaku crvenu boju i beru se u kasno ljeto, kada su potpuno zreli. Glog raste uz puteve, rubove šuma i livada, a karakterističan je po trnju i trokrakim i petokrakim listovima. Specifično je to kako biljka, naizgled korov, koju srećemo na nekim nepristupačnim mjestima, osvaja svojim mednim mirisom, a opet, s druge strane, njena ljekovitost čini ovu biljku izuzetno značajnom u našem životu. Pod nazivom glog krije se oko 280 različitih vrsta, ali kada se govori o vrsti koja ima ljekovite osobine misli se na crveni (lat. Crataegus oxyacantha) i bijeli glog (lat. Crataegus monogyna). Glog pripada porodici ruža, lat. Rosaceae. Vodi porijeklo iz zapadne i centralne Evrope, od Velike Britanije i Španije do Češke Republike i Mađarske. U ljekovite djelove biljke spadaju: cvjetovi, listovi i plodovi bez peteljke. Cvjetove i listove treba brati u proljeće. Listove svakako nakon cvjetanja biljke, dok se plodovi beru nakon sazrijevanja. Naime, plodovi, lišće i cvjetovi gloga sadrže značajne količine flavonoida i oligomjernih procijanidinina, a glog se smatra jednim od najjačih prirodnih tonika za srce. Ova ljekovita biljka može poboljšati cirkulaciju krvi, značajno utiče na regulaciju krvnog pritiska i nivoa holesterola u krvi. Kod starijih ljudi jača srce, njeguje ga i stimuliše. Odlično je sredstvo za ublažavanje posljedica degenerativnih pojava na srčanom

30

mišiću, slabije prokrvljenosti, srčanih udara, te preniskog ili previsokog krvnog pritiska (u oba slučaja, u određenoj mjeri, normalizuje krvni pritisak). Česta je preporuka nakon srčanog infarkta, pošto povećava prokrvljenost koronarnih krvnih sudova, te pospješuje povećanu aktivnost i bolju prehranu ćelija srčanog mišića. Ima svojstva čuvanja kolagena, čime direktno pomaže formiranju vezivnog tkiva. Ova sposobnost je vrlo korisna za osobe koje pate od artritisa ili sličnih problema, jer može pomoći u zaštiti od štete uzrokovane slobodnim radikalima. Zbog svog umirujućeg dejstva, glog je odličan prirodni lijek za osobe koje pate od nesanice. Ljekovita biljka može pomoći i u regulaciji menstrualnog ciklusa, jer pored svoje kardiotonične primjene smanjuje i tonus i pokrete zidova materice, a takođe se koristi za liječenje bubrežnog kamenca. Tokom posljednjih godina sve veću pažnju privlače tvrdnje da se glog može koristiti u otklanjanju simptoma menadžerske bolesti. Međutim, ovo je još u procesu ispitivanja. Dakle, glog je idealan izbor, pomoćno sredstvo, u suprimiranju sljedećih indikacija: ubrazan rad srca, upala arterija, visok krvni pritisak, angina pektoris, anksioznost, nesanica, vrtoglavica i sanacija pojave bubrežnih kamenaca. Savjet: Čaj od gloga se može pripremiti na sljedeći način: Dvije kafene kašike osušenih cvjetova gloga preliti sa ¼ vrele vode i ostaviti poklopljeno 20-30 min. Nakon toga procijediti, i čaj je spreman za konzumaciju. Preporučeno je dnevno popiti 2-3 šoljice ovog čaja.


Značajnu primjenu ima i čaj koji predstavlja kombinaciju: 25 g cvijeta gloga, 25 g bijelog luka, 25 g rastavića i 25 g imele. Sa 3 dl ključale vode prelijte 2 kašike mješavine, poklopite i poslije dva časa procijedite. Popijte tokom dana, uvijek prije jela. Jako dobar efekat ima na pročišćavanje zidova krvnih sudova - kod arteroskleroze i arterijskog pritiska.

gloga može dovesti do vrtoglavice, umora, osipa na koži, srčane aritmije, mučnine, znojenja i tremora. Dakle, glog treba dozirano konzumirati.

Prvi zapisi o ljekovitosti glogovog cvijeta potiču s početka 14. vijeka, ali tek nekoliko stotina godina kasnije istražen je sastav ove biljke i otkriveno njeno blagotvorno dejstvo na srce.

Nekoliko savjeta: Zaustavite aritmije

Ljekovite kapi gloga: 20 gr usitnjenih listova i cvjetova preliti sa 2 dl alkohola u rastvoru od 70%. Povremeno promiješati, a nakon samo tri nedjelje, tečnost ocijediti, profiltrirati i pripremiti za upotrebu. Preporučuje se konzumacija 20 kapi u malo vode ili čaja. Ove kapi mogu da posluže i kao preventiva, ali i kao pomoćno ljekovito sredstvo u terapiji liječenja raznih bolesti kardio-vaskularnog i nervnog sistema. Plodovi gloga, tzv. gloginje, imaju specifičan ukus. Gorak je i kisjeo. Nakon prvih mrazeva, plodovi postaju mekši i ukusniji. S obzirom na to da sadrže dosta vitamina C, provitamina A, limunske i vinske kisjeline, šećera i mnogo pektina, koriste se i u kulinarske svrhe. Pored svog fantastičnog ukusa, ujedno i oporog i slatkog, njegova primjena ima i značaj ljekovitosti u tretmanu poboljšanja varenja i normalizacije rada digestivnog trakta. U periodu oko božićnih praznika, skandinavski narodi koriste kuvano vino od gloga kao sastojak praznične trpeze, što ujedno predstavlja dio njihove tradicije. Primjena gloga u ovom obliku, jako je zastupljena. Utvrđeno je da preparati gloga daju veoma dobre rezultate ako su primijenjeni kod starijih osoba kod kojih je srce počelo da gubi funkcionalnost. Takođe su postignuti dobri rezultati i kod mlađih osoba, posebno u terapiji srčanih nervoza. Simptomi angine pektoris, poremećaji ritma srčanog mišića i povišen krvni pritisak, simptomi su koji se mogu ublažiti preparatima sačinjenim od ekstrakta gloga. Uspješna terapija podrazumijeva pravilno doziranje, odnosno standardizovane preparate gloga koji sadrže određene ljekovite sastojke (flavonoide, procijanadine, saponine). U odnosu na određene flavonoide vrši se standardizacija ekstrakta iz kojih se izrađuju ljekoviti preparati gloga i time se obezbjeđuje potrebna količina ljekovitih sastojaka koja mora da bude prisutna u jednoj dozi proizvoda kako bi se postigli očekivani efekti. Osnovna indikacija koja je navedena za primjenu preparata gloga jeste insuficijencija srca, koju karakteriše njegova nesposobnost da pumpa odgovarajuću količinu krvi. Nedostatak hranljivih materija i kiseonika, uzrok su smanjenja tjelesne kondicije koja se manifestuje umorom, nedostatkom daha i pritiskom i bolom u grudima. Kao dopunska terapija srčane insuficijencije sve češće se koriste preparati sačinjeni iz standardizovanih ekstrakata gloga.

Za sprečavanje nepravilnosti u ritmu srčanih otkucaja, po receptu dr Jovana Tucakova, možete sami napraviti lijek. 3-5 puta dnevno, prije jela, na kocku šećera nakapati po 15 kapi tinkture od cvijeta i lista gloga (20 g na 100 ml alkohola). Za isti poremećaj preporučuje se i pet kapi tinkture od zdrobljenih gloginja (20 g na 100 ml alkohola). Možete da napravite i čaj, tako što ćete jednu kašiku cvijeta gloga preliti čašom ključale vode. Ostaviti da odstoji dva časa, procijediti i piti u dvije doze prije jela. Ako imate usporen rad srca, možete koristiti sljedeći narodni recept: Potrebno je uzeti po 50 g cvijeta i lista gloga i lista matičnjaka. Pomiješati, dvije kašike ove mješavine preliti sa 3 dl ključale vode. Poklopiti posudu i ostaviti dva časa da odstoji. Procijediti i u toku dana piti čaj, prije jela. Preporučuje se da se poslije pet do sedam dana liječenja čajem napravi pauza od dva-tri dana. Podrazumijeva se, naravno, da pacijent za sve vrijeme terapije mora biti pod nadzorom ljekara ili fitoterapeuta.

Priroda zaista ne prestaje da nas iznenađuje. Uvijek kada pomislimo da je nešto nefunkcionalno i neznačajno, ona nas vrlo brzo uvjeri da njena ljekovitost ogromna i da nikako ne smijemo zanemariti njenu moć i postojanje.

Dejstvo gloga je kontraindikovano kod trudnica. Iako nema evidentiranih štetnih nuspojava, prekomjerna upotreba

31


U Podgorici održana konferencija povodom promocije Inicijative za smanjenje konzumiranja soli u ishrani stanovnika Crne Gore

MANJE SOLI

VIŠE ZDRAVLJA Konferencija koja je za temu imala inicijativu za smanjenje unosa soli u hrani, održana je 17. decembra 2012. godine, u prostorijama Instituta za javno zdravlje. Povod ovog okupljanja bio je da doprinese razvoju svijesti o štetnim posljedicama po zdravlje pri korišćenju velike količine soli u ishrani stanovništva. Razlozi za pokretanje ove inicijative leže u snažno dokumentovanim dokazima iz savremenih naučnih studija koji ukazuju na čvrstu uzročno-posljedičnu vezu između prekomjernog unosa kuhinjske soli i obolijevanja i umiranja od brojnih hroničnih oboljenja. Konzumiranje prekomjerne količine soli smatra se vodećim faktorom rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti, ali i većine ostalih hroničnih nezaraznih bolesti u širem smislu. Smanjenje unosa soli mnogo je djelotvornije ako se sprovede kao preventivna intervencija na populacionom nivou. Intervencije za prevenciju hroničnih nezaraznih bolesti na populacionom nivou izvodljive su i ni u jednom društvu ne treba da postoji barijera za njihov uspjeh. Mnogobrojne studije sprovedene u nekim razvijenim zemljama pokazuju da se uobičajenom dnevnom ishranom konzumira količina soli koja višestruko premašuje preporuke stručnjaka. Ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović predstavio je važne razloge za pokretanje ove inicijative i napomenuo da su hronične nezarazne ili hronične masovne bolesti (u koje spadaju: bolesti srca i krvnih sudova, moždani udar, hronične bolesti organa za disanje, maligne bolesti, šećerna bolest i povrede) vodeći uzrok obolijevanja i umiranja u svijetu, i u Evropi. To se ne odnosi samo na razvijene zemlje, već sve više i na zemlje u razvoju, jer su prema studiji globalnog opterećenja bolestima, hronične nezarazne bolesti bile uzrok smrti u 80 procenata u svijetu i čak 86 procenata u Evropi. U Crnoj Gori je ista epidemiološka situacija: ove bolesti su bile vodeći uzrok umiranja, odnosno uzrok smrti u 55 procenata slučajeva u strukturi ukupnog broja umrlih stanovnika naše države tokom 2009. godine. Nastanku arterijske hipertenzije doprinosi upravo povećan unos kuhinjske soli, ali i smanjeno konzumiranje voća i povrća, kao i gojaznost, prekomjerni unos alkohola, fizička neaktivnost, pri čemu je dokazano da je prekomjerni unos soli najznačajniji

32

So se sastoji od 40 procenata natrijuma (Na) i 60 procenata hlora (Cl). Dobija se iz rudnika ili iz morske vode. Kuhinjska so je najznačajniji izvor natrijuma, minerala koji je neophodan za funkcionisanje ljudskog organizma. Milionima godina unazad ishrana naših predaka zasnivala se na produktima prirode. Na taj način oni su unosili vrlo male količine soli (samo prirodno prisutnu so iz hrane, bez soljenja, dosoljavanja i bez skrivenih izvora), i taj unos je bio manji pd 0,5 g soli dnevno. So se u organizam unosi hranom a utiče na ukus, teksturu i stabilnost proizvoda od mesa, sira, konzerviranog povrća, hljeba i pekarskih proizvoda, polupripremljenih obroka i mnogih drugih vrsta hrane, pojačava ukuse hrane i doprinosi stabilnosti i očuvanju proizvoda djelujući kao konzervans. Uzroci prekomjernog unosa kuhinjske soli jesu navike u ishrani, način pripreme hrane i dosoljavanje prilikom jela, što spada u diskrecione unose odnosno unose soli na koje osoba može direktno da utiče. Povećani unos soli relativno je skoriji fenomen u evolucionom smislu, i on predstavlja glavni izazov fizioloških mehanizama da izluče tako velike količine soli putem bubrega (prosječni unos soli u većini zemalja iznosi od 9 do 12 g na dan). Kao posljedica zadržavanja soli u organizmu, dolazi do postepenog porasta krvnog pritiska, koji uvećava rizik od moždanog udara, hipertrofije lijeve srčane komore, na progresiju bolesti bubrega i nastanak proteinurije. Djeca posebno treba da paze, jer su osjetljiva zbog brzog sticanja navike konzumacije slane hrane, što čini preduslov za dugotrajne (doživotne) obrasce ponašanja.


uzročni faktor dodao je on. Unos kuhinjske soli u prekomjernim količinama negativno utiče i na bubrege, koštanu masu, a povezan je i sa nekim karcinomima (rak želuca), a doprinosi i razvoju gojaznosti kod djece. Uzroci prekomjernog unosa kuhinjske soli jesu navike u ishrani, način pripreme hrane i dosoljavanje prilikom jela, ali svakako treba istaći tzv. skrivene izvore soli kao što su hljeb, tjestenine, sirevi, proizvodi od mesa i ostala industrijski prerađena, gotova i polugotova, konzervirana i hrana pripremljena u restoranima, a posebno u objektima „brze hrane”. Skoro sprovedeno istraživanje o sadržaju soli u hljebu i pekarskim proizvodima u Crnoj Gori pokazuje da se radi o značajnim količinama, posebno ako se imaju na umu navike u ishranu među našim stanovništvom, u čijim je dnevnim obrocima zastupljena velika količina hljeba. Kako je objašnjeno, Svjetska zdravstvena organizacija kreirala je globalnu strategiju za prevenciju i kontrolu hroničnih nezaraznih bolesti i akcioni plan za njeno sprovođenje (2008-2013), a evropski region SZO, Evropsku strategiju za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti (2012-2016), u čijem je Akcionom planu smanjenje količine unijete soli hranom definisano kao jedna od pet prioritetnih intervencija. Apelujući da je jedan od najvažnijih zadataka zdravstva liječenje onih koji su već oboljeli, ministar Radunović je dodao da se ne smije dozvoliti, niti se može priuštiti da se na račun liječenja zanemari prevencija. Da so danas prouzrokuje više štete nego koristi, kao i da predstavlja jednu od najznačajnijih prijetnji ljudskom zdravlju, naglasila je i šefica Kancelarije SZO-a u Crnoj Gori Mina Brajović. Ona je istakla rezultate istraživanja sprovedenog u zemljama EU, po kojem se u prosjeku dnevno unese 8 do 12 grama soli, dok je preporuka SZO-a da dnevni unos soli za zdravu odraslu osobu iznosi oko 5 grama, a maksimalni unos soli je 6 grama. Nešto drugačije je kod djece kojima je dovoljno da unesu i jedan gram soli na dan, dok ona, prema istraživanjima, unose čak 9 do 12 grama soli. Skrivena so nalazi se u namirnicama koje nažalost svakodnevno konzumiramo, kao što su kobasice, paštete, majonez, dimljeno meso i šunka, a tu se poseban akcenat stavlja na grickalice i brzu hranu, koja je posebno velika prijetnja za djecu. Ona je istakla da su hronične nezarazne bolesti generator ali i posljedica siromaštva. Sve bolesti koje se mogu dobiti putem prekomjerne upotrebe soli učestalije su kod osoba nižeg stepena obrazovanja i sa nižim prihodima. Brajović je navela da će smanjenje unosa soli znatno pomoći poboljšanju zdravlja, zbog čega su prevencija i kontrola od posebnog značaja, kao i ova inicijativa koja se u Crnoj Gori preduzima. Dr Ljiljana Žižić, predsjednica Nacionalnog savjeta za promociju bezbjednosti, istakla je da postoji veza između unosa natrijuma, preko soli, u organizam i nezaraznih bolesti i kardiovaskularnih oboljenja na prostorima čitave Evrope. Iz razloga što ljudi na ovim prostorima vole visokokaloričnu hranu, kao i dosoljenu hranu, i to posebno u zimskim mjesecima, javlja se visok stepen nezaraznih bolesti kod kojih dominiraju kardiovaskularne bolesti. Naglašavajući štetan uticaj brze hrane koja ima veliki procenat soli, ona napominje koliko je važno da se posebno vodi računa o djeci, jer se kod njih najlakše stvara potreba za

ovakvom hranom. Veliki broj djece u školskom uzrastu ima prekomjernu težinu, a određeni broj njih i povišen krvni pritisak, što može biti zabrinjavajuće. Ova inicijativa će, prema njenim riječima, biti veliki korak u unapređenju zdravlja stanovništva i ogroman doprinos zdravlju društva u cjelini. O faktorima rizika za kardio i centralne vaskularne bolesti govorila je dr Veselinka Beatović, direktorica Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Instituta za javno zdravlje. Posebno ističući arterijsku hipertenziju, ona pominje i ostale faktore kao što su: pušenje duvana, gojaznost, nedovoljna fizička aktivnost kao i prekomjerna upotreba alkohola. Posebno su ugrožena djeca, jer ona brzo stiču navike za konzumiranje slane hrane i to su često doživotni obrasci ponašanja. Za razvoj povišenog krvnog pritiska u najvećem su riziku gojazna djeca, a povećani unos soli doprinosi gojaznosti, kroz unos kaloričnih napitaka. Prema njenim riječima, najnovija naučna saznanja kažu da so izaziva štetne efekte na srce i mozak, nezavisno od uticaja na krvni pritisak. Na kraju ističe da bogatstvo i blagostanje jedne zajednice nijesu preduslov za preventivne intervencije, već posljedica njihovog osmišljenog, pravovremenog, sveobuhvatnog i uspješnog sprovođenja. Predstavnici pekarske industrije, diplomirani inženjeri Mirjana Kavaja i Svetozar Radonjić podržali su inicijativu, i u saradnji sa SZO, odmah su se odazvali pozivu, ali i izvršili sva potrebna istraživanja kako bi se započeo ovako važan projekat. Mirjana Kavaja je navela da kvalitet hljeba kao osnovne životne namirnice zavisi od kvaliteta brašna, jer od njega zavisi i količina unosa soli u organizam. Ona je istakla da je u budućem periodu neophodno izvršiti niz analiza mjerenja i istraživanja, kako bi se edukovali prije svega pekarski prozvođači, a stanovništvo neposredno upoznalo sa proizvodima. Iz tog razloga, industrijske pekare u Crnoj Gori spremne su da aktivno učestvuju u donošenju odluka u ovom projektu, a da pri tome ne naruše tehnološki proces proizvodnje hljeba i pozicije na tržištu koje su stekle. U industrijskoj pekarskoj proizvodnji garanciju uspjeha svih proizvoda, kako ona navodi, čine raspoloživi ljudski kadar, tehnika, labaratorije koje posjeduju pojedine pekare, ali je neophodna i pomoć i saradnja države u svemu tome, kako bi rezultati bili zadovoljavajući. Katarina Janković

33


FITOTERAPIJA I HIPERLIPIDEMIJA Piše: mr ph. Aleksandar Jovanov Crvena riža je riža sa sjajnom crveno-ljubičastom bojom koja se dobija fermentacijom uz pomoć gljive Monascus purpureus. Potiče iz Japana gdje je poznata kao „koji”, i Kine, gdje je poznata kao „crvena pjenasta riža”. Tradicionalno se koristi kao začin, konzervans, prehrambena boja i u proizvodnji više vrsta kineskih vina, japanskog sakea (akaisake) i korejskog vina od pirinča (hongju), čija boja potiče od ove riže. Pored svoje kulinarske upotrebe, crvena riža se koristi i u tradicionalnoj kineskoj medicini, kao pomoć u varenju hrane, kod poremećaja rada crijeva, pri slaboj cirkulaciji i za jačanje organizma.

Djelovanje 1970. godine iz crvene riže su izolovani monakolini, posebno monakolin K, koji je po svojoj hemijskoj strukturi i farmakološkoj aktivnosti identičan sa lovastatinom. Lovastatin, kao i ostali statini dobijeni hemijskim putem, ima sposobnost da inhibira sintezu holesterola, blokirajući enzim HMG-CoA reduktazu. Kao posljedica toga, smanjuje se nivo holesterola, posebno LDL frakcije u krvi. Osim monakolina, iz crvene riže su izolovane i brojne druge fitohemikalije kao sto su neki steroli (kampesterol i β-sitosterol), za koje je dokazano da utiču na smanjenje apsorpcije lipida iz crijeva, vlakna, elementi u tragovima, magnezijum, vitamin B3 (niacin) i nezasićene masne kisjeline koje sudjeluju u smanjenju koncentracije serumskih lipida.

Klinička ispitivanja Zbog visokog sadržaja monakolina, crvena riža se koristi kao prirodan proizvod za smanjenje holesterola i triglicerida u krvi.

34

Djelovanje crvene riže na serumski nivo holesterola i triglicerida potvrđeno je istraživanjem sprovedenim od strane UCLA medicinskog fakulteta u SAD. Tokom 12 sedmica istraživanja ispitanici su dobijali 2,4 grama crvene riže ili placeba. Nakon dvanaeste sedmice rezultati su pokazali da je kod ispitanika koji su primali crvenu rižu došlo do značajnog smanjenja ukupnog holesterola (najviše LDL-holesterola) i triglicerida u krvi u odnosu na one koji su primali placebo. Drugo ispitivanje objavljeno u studiji u američkom American Journal of Cardiology pokazuje da ekstrakt crvene riže u obliku dodatka prehrani može umanjiti ukupni holesterol u krvi za 15%, te LDL-holesterol za 21% i trigliceride za 24%. Jedna kineska studija pokazala je da ekstrakt crvene riže


smanjuje i nivo glukoze u krvi kod pacijenata sa dijabetesom tipa 2.

Primjena Danas crvena riža može da se nađe u kapsulama i tabletama i koristi se za: - Snižavanje ukupnog holesterola, LDL-holesterola i triglicerida u krvi - Smanjenje endogene proizvodnje holesterola u jetri - Povećavanje nivoa HDL-holesterola u krvi (dobrog holesterola) - Poboljšavanje zdravlja krvnog sistema. Osim ekstrakta crvene riže, u smanjenju nivou holesterola i triglicerida mogu se koristiti i neki drugi biljni ekstrakti, kao što su :

- Solanum melongena (Auberchol, Aubergine) patlidžan, čije je djelovanje dokazano istraživanjem sprovedenim na Institutu biologije državnog univerziteta u Sao Paolu u Brazilu. - Cynara scolymus (artičoka) - zbog prisustva cinarina (aktivna komponenta) ova biljka povoljno utiče na funkciju jetre i žuči, a povećava i odnos HDL/LDL holesterola. Smanjenje nivoa holesterola i triglicerida u krvi nastaje zbog inhibicije enzima HMG-CoA reduktaze. - Cassia mimosoides - iako nema naučnih dokaza, ova biljka tradicionalno se koristi kod dijabetesa, dijareja, kao diuretik, kod gastrointestinalnih poremećaja, pri smanjenju holesterola u krvi i pri mršavljenju. - Cyclanthera pedata - zbog prisustva lipoproteina i neke sterolne komponente (sitosterol i 3-β-D-glikozide), ekstrakt ove biljke koristi se u kontroli holesterola, u terapiji visokog krvnog pritiska, celulita, kao i kod smanjenja gojaznosti putem regulisanja metabolizma lipida.

Održava zdravlje krvnih sudova -

Snižava ukupni holesterol, najviše LDL-holesterol, kao i trigliceride u krvi Smanjuje endogenu proizvodnju holesterola u jetri Smanjuje apsorpciju lipida na nivou crijeva Povećava nivo HDL-holesterola u krvi (dobrog holesterola)

Đoka Miraševića br. 7, Podgorica, tel.+ 382(0) 20 266 333, tel./fax.+ 382(0) 20 267 805, mob.+ 382(0) 69 777 069, e-mail: netpharm@t-com.me

m e d i c a l s u p p l i e s - Monotipe Corsiva, 225 prored sirina NetPharm - Tw Cen MT regular


Poznati i zdravlje: DARKO MARTINOVIĆ, pjevač

U NOVU GODINU SA DOBROM ENERGIJOM 36


Samouvjereno, plijeneći pažnju neobično kvalitetnim glasom, Darko Martinović je tokom TV nastupa u prošlogodišnjem međunarodnom muzičkom šou „Zvezda Granda”, sasvim zasluženo osvojio simpatije ogromnog broja fanova širom Planete. Ovaj mladi Cetinjanin muzikom se zanima od ranog djetinjstva, a prvu u nizu medalja dobio je 2003. godine, kada je kao sedamnaestogodišnjak pobijedio na takmičenju „Prvi glas Cetinja”. U njegovim planovima sada stoji rad na ostvarenju što plodnije muzičke karijere. Neobično vedrog duha, Darko je bio i dragocjen sagovornik u intervjuu - kao jedan od onih koji šire dobru energiju.

Optimizam je važna energija u životu svake osobe. Šta za Vas znači „biti pozitivan” ? Optimizam je, svakako, veoma bitna osobina u životu jedne osobe... Ja sam uglavnom optimistična osoba i volim da na stvari, ili situacije sa kojim se susrećem, gledam pozitivno... Kad nijesam pozitivan, tu energiju potražim u porodici ili užem krugu prijatelja...

Jedan ste od onih kojima je pošlo za rukom da prepoznaju svoj veliki talenat i usmjere se ka njegovom usavršavanju. Kako se to dogodilo? Od malih nogu sam pokazivao talenat za muziku. Dok su druga djeca trčala za loptom, ja sam sjedio pored radija i slušao muziku… Kako su godine prolazile, počeo sam i da pjevam, i to moje pjevanje nikog nije ostavljalo ravnodušnim... Na nagovor svojih prijatelja, 2004-e godine se prijavljujem na Intro karaoke i stižem do finalne emisije... Nakon toga, kreće moja profesionalna karijera i sve ostalo što slijedi...

Da li smatrate da osobe sa invaliditetom imaju dovoljno mogućnosti da ostvare svoje talente, želje, namjere... i u Crnoj Gori? Kada je u pitanju finansijska situacija i odnos države prema osobama sa invaliditetom, mogu da kažem da je to na veoma na niskom nivou... Ali zahvaljujući brojnim televizijskim takmičenjima, moguće je pokazati svoj talenat i na drugi način.

Osvajanjem trona na prošlogodišnjem međunarodnom šou „Zvezda Granda”, dobili ste, pored ostalog, mogućnost besplatnog snimanja muzičkog albuma. Dokle se sa time stiglo ? Snimanje albuma je u završnoj fazi. Naime, odabrao sam sve kompozicije koje će se naći na albumu (5 novih i 3 bonus kompozicije). Album bi trebalo da ugleda svjetlost dana na proljeće naredne godine.

Šta je, po Vama, najvažnije za uspjeh? Pored talenta, za uspjeh je najvažnija upornost, podrška porodice i prijatelja i naravno - malo sreće.

Dokazali ste se kao vješt košarkaš. Postoje li još neki Vaši skriveni talenti? Hahahahahaah... Pored košarke, kažu i da sam dobar imitator i glumac. U više navrata sam imitirao poznate ličnosti u toku takmičenja „Zvezde Granda”, i nailazio sam na pozitivne kritike.

Budući da ste Cetinjanin, pretpostavljam da bi Vaš kulinarski recept morao da sadrži neke od eliksira iz Doline bogova. Koji Vam tip ishrane posebno godi? Kada je hrana u pitanju, tu je svakako domaća kuhinja i nezaobilazni crnogorski pršut i sir.

Šta za Vas znači voditi zdrav život? Pravilno se hraniti, boraviti što više u prirodi i baviti se fizičkim aktivnostima.

Kako vidite svoju buduću karijeru? S obzirom na to da sam još uvijek na početku karijere, vidim sebe još dugo u mizičkim vodama. Volio bih da, ukoliko to bude moguće, nakon prvog objavim još puno albuma i da budem slušan i prisutan u čitavom regionu.

Šta biste željeli da Vam se ostvari u budućnosti? Želim da imam karijeru poznatog pjevača, sa puno pjesama, i da budem po njima prepoznatljiv...

Poruka čitaocima Medicala. Budite lijepi i nasmijani, i slušajte dobru muziku...

A. Radanović

37


Hronika Decembar 2012 - AKTIVNOSTI U MINISTARSTVU Završnica 2012. godine u Ministarstvu zdravlja obilježena je nizom radnih aktivnosti. Ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović i šefica Kancelarije za Svjetsku zdravstvenu organizaciju Mina Brajović, otvorili su, 12. decembra, subregionalnu konferenciju o Međunarodnom zdravstvenom pravilniku. Radionica je imala za cilj da omogući bolje razumijevanje principa Međunarodnog zdravstvenog pravilnika (MZP), kao i upoznavanje sa nacionalnim strategijama i akcionim planovima za njegovu implementaciju u zemljama u regionu. Za organizaciju ove Subregionalne konferencije, održane 13. decembra, bili su zaslužni Ministarstvo zdravlja i Svjetska zdravstvena organizacija.

zavisnošću od droga, uključujući i HIV/SIDU, time što će se unaprijediti kvalitet terapije bolesti zavisnosti i brige o korisnicima dok će se u isto vrijeme povećati dostupnost terapije svima kojima je ona potrebna - navodi se u saopštenju o ovom projektu. U Crnoj Gori je tokom decembra pokrenuta i inicijativa za smanjenje konzumiranja soli. Na Konferenciji za novinare povodom promocije ovog projekta, održanoj 17. decembra, u Institutu za javno zdravlje, prisutnima se obratio ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović. Na konferenciji su govorili i šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori Mina Brajović, predsjednica Nacionalnog savjeta za promociju bezbjednosti hrane dr Ljiljana Žižić, direktorica Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Instituta za javno zdravlje dr Veselinka Beatović i predstavnici pekarske industrije diplomirani inženjeri Mirjana Kavaja i Svetozar Radonjić. 8. decembar - REALIZOVAN JOŠ JEDAN HUMANITARNI BAZAR

U skladu sa preuzetim obavezama Vlade Crne Gore o učešću u Regionalnom programu Ujedinjenih nacija, u sjedištu Kancelarije za drogu i kriminal (UNODC), u Beču, održan je konsultativno-edukativni trening na temu „Standardi kvaliteta u oblasti terapije bolesti zavisnosti i brige o korisnicima”. U okviru treninga koji je okupio predstavnike pet država regiona, visoke predstavnike i eksperte UNODC-a, Ministarstvo zdravlja predstavljali su dr Jasna Sekulić, zadužena za implementaciju programskih aktivnosti i dr Aleksandar Tomčuk, direktor Specijalne bolnice za psihijatriju u Dobroti. Obaveza da se u narednom periodu standardi kvaliteta prilagode nacionalnim potrebama i mogućnostima, u čemu će UNODC pružiti ekspertsko-tehničku podršku, projekat je koji predstoji u vezi sa sprovođenjem TREATNET standarda kvaliteta - Terapija bolesti zavisnosti i zdravstvene posljedice. Ovo prilikom predočena je procjena Svjetske zdravstvene organizacije u vezi sa tim da obim korišćenja psihoaktivnih kontrolisanih supstanci na globalnom nivou iznosi dvije milijarde korisnika alkoholnih pića, 1,3 milijarde korisnika duvana i nikotina i 185 miliona korisnika nedozovoljenih droga. - Program Kancelarije Ujedinjenih nacija za borbu protiv droge i kriminala - UNODC, TREATNET trenutno se sprovodi u dvadeset i jednoj zemlji, i geografski obuhvata četiri regiona. Cilj programa je smanjenje negativnih socijalnih i zdravstvenih posljedica izazvanih

38

Međunarodni klub žena u Crnoj Gori, u saradnji sa ambasadama, uz svestranu pomoć lokalne i međunarodne poslovne zajednice, kao i brojnih volontera, organizovao je i krajem 2012. tradicionalni dobrotvorni Božićni bazar. Događaj pod sloganom „Humanost spaja svjetove”, svečano je otvorio ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović, 8. decembra 2012. godine. Cilj manifestacije odžane u prostorijama Delta sitija, kako se navodi o saopštenju o događaju, bio je da se kroz druženje i upoznavanje sa tradicijom drugih zemalja, njihovim proizvodima, suvenirima, prehrambenim proizvodima i dr., prikupe sredstva za dobrotvorne svrhe. Ovogodišnji prihod od prodaje izloženih artikala, bio je namijenjen za kupovinu dijagnostičke opreme za Onkologiju, kao i opreme za reanimaciju - Urgentnog odjeljenja Kliničkog Centra u Podgorici. 11. decembar – NIKŠIČKA OPŠTA BOLNICA OBILJEŽILA 125 GODINA RADA Nikšićka Opšta bolnica postoji već 125 godina, a vrijedan jubilej obilježen je 11. decembra prošle godine. Na taj dan 1887. godine počela je da radi prva stalna gradska bolnica, sagrađena od priloga koje je knjaz Nikola, kao domaćin, dobio od crnogorskih zvanica prilikom vjenčanja njegove najstarije kćerke knjeginje Zorke. Bolnica je tada nosila njeno ime. Danas je Nikšićka opšta bolnica, sa 283 kreveta, po kapacitetima najveća u Crnoj Gori, ali pokriva i najveće područje, jer se u njoj liječe i pacijenti iz Plužina i Šavnika. Direktor ustanove dr Ilija Ašanin kaže da je u Bolnici zaposleno 425 ljudi, od čega je 51 ljekar specijalista, tri subspecijaliste, deset je na specijalizaciji, a u Bolnici radi i 189 sestara.


13. decembar - U PRILOG REGIONALNOJ SARADNJI 13-og decembra prošle, 2012. godine, u Podgoričkom hotelu „Crna Gora”, organizovan je stručni skup u okviru kog su upriličena 2 stručna predavanja na temu antibiotske terapije i prirode koagulacije krvi. Brojne korisne preporuke učesnicima skupa predočili su prof. dr Milorad Pavlović, iz Kliničkog centra Srbije, i dr Vojislava Nešković, sa Vojno-medicinske akademije u Beogradu. Sponzor događaja bila je Farmaceutska kompanija Pfizer. 13. decembar – SEMINAR O PRIMARNOJ ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

Seminar o primarnoj zdravstvenoj zaštiti djece održan je 13. decembra prošle godine, u organizaciji "Udruženja pedijatara Crne Gore" i "Instituta za bolesti djece". Na skupu su eminentni pedijatri predstavili rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kroz prizmu tri teme. Prim. dr Vesna Strainović-Lalović govorila je o radu izabranih doktora za djecu, te obimu posla u podgoričkom Domu zdravlja kao najopterećenijem u Crnoj Gori. Dr Gordana Mandić predstavila je rad "Centra za djecu sa posebnim potrebama" u Podgorici, uz osvrt na poremećaje autističkog spektra, a pedijatar dr Paša Divanović govorila je o gojaznosti kod školske djece. 13. – 16. decembar - KOLAŠIN: ZIMSKA ŠKOLA SPORTSKE MEDICINE Prva „Zimska škola sportske medicine” održana je od 13. do 16. decembra prošle godine u kolašinskom hotelu „Bianca Resorts & SPA”, uz učešće tridesetak eminentnih stručnjaka i autoriteta u toj oblasti medicine iz Crne Gore i regiona. Tokom tri dana na skupu su predstavljena 34 naučna referata, u kojima su obrađene različite teme iz oblasti sportske medicine. Predsjednik Organizacionog odbora dr Momčilo Vukčević, ocijenio je da sportska medicina postaje sve važnija u sistemu sporta, a samim tim pravi vezu te oblasti društvenog života sa naukom i strukom. Sportski ljekar, ocijenio je on, sve je značajnija karika na putu sportista do uspjeha, medalja i rekorda. Pošto se granice čovjekovih mogućnosti pomjeraju, napor koji podnosi sportista mora, ocijenio je Vukčević, da bude pod kontrolom ljekara. - Nadam se da će škola zaživjeti i da će

se ubuduće stalno održavati u Kolašinu. Škola će dati doprinos razvoju sportske medicine u Crnoj Gori, tim prije što Kolašin, kao zimski centar, daje uslove za pripremu sportista - kazao je Vukčević. Otvarajući skup, pomoćnik ministra zdravlja mr. sc. dr Mira Jovanovski-Dašić, kazala je da je sportska medicina grana koja se bavi prevencijom i liječenjem sportskih povreda, a da osim toga ima važnu ulogu u kontroli dopinga, jer sportisti svoje rezultate treba da postižu ne koristeći se tim nedozvoljenim sredstvom. - Ministarstvo zdravlja prepoznalo je značaj sportske medicine, pa je formirana radna grupa za izradu dva pravilnika vezana za tu oblast. Prvi je o uslovima za obavljanje zdravstvenih pregleda, njihovoj vrsti i obimu, načinu vođenja medicinske dokumentacije sportista, kao i o uslovima koje mora da ispuni ovlašćeni doktor. Drugi pravilnik odnosi se na uslove koje ustanove sportske medicine moraju da ispune u pogledu prostora, potrebnog kadra i medicinsko-tehničke opreme - kazala je dr Dašić. Skup je pozdravio i predsjednik opštine Kolašin Darko Brajušković, ističući da je značaj Kolašina za crnogorski sport prepoznala i Vlada, zaključkom da taj grad treba da se razvija kao centar za pripremu sportista. Na manifestaciji je predstavljena knjiga prim. dr Vladimira Čarapića i novinara Mirka Jakovljevića - „Savremena sportska medicina, traumatologija i gonadologija: mediji, sport, medicina”. 21. decembar - PROSLAVILI 85 GODINA POSTOJANJA

Prigodnom svečanošću upriličenom 21-og decembra, Dom zdravlja - Podgorica obilježio je jubilej od 85 godina postojanja. Prisutnima se ovom prilikom obratio prvi čovjek te ustanove - direktor Doma zdravlja dr Nebojša Kavarić. Sumirajući rezultate rada, on je istakao da su poštovanje i povjerenje od strane više od 220 hiljada građana, najljepše priznanje i podstrek da se u Domu zdravlja nastavi sa radom na podizanju kvaliteta zdravstvene zaštite. Menadžment Doma zdravlja i ove godine je nagradio najuspješnije. Nagrađeni su izabrana doktorka za djecu dr Paša Divanović, medicinska sestra Ranka Anđić, administrativni radnik Ljiljana Spahić, a nagrada za najbolju organizacionu cjelinu ove godine pripala je Centru za laboratorijsku dijagnostiku. Za poslovnog partnera godine plaketa je uručena firmi DOO „Montemedicom”. - Svi oni su umnogome doprinijeli da se danas ponosimo postignutim i težimo još većem kvalitetu i efikasnosti u pružanju zdravstvenih usluga našim vjernim klijentima - kazao je dr Kavarić.

39


21. decembar - SKUP O BEZBJEDNOSTI PACIJENATA

24. decembar - DIPLOMIRALI PRVI FARMACEUTI SA DRŽAVNOG FAKULTETA Prva generacija studenata Farmaceutskog fakulteta, koja je započela studije prije pet godina, dobila je diplome. Svečanost povodom dodjele diploma za 27 diplomiranih farmaceuta upriličena je 24-og decembra 2012, u prostorijama Fakulteta.

U podgoričkom hotelu „Ramada”, u organizaciji Farmaceutske kompanije Roš, organizovano je predavanje na temu Bezbjednost pacijenta - krajnji cilj zdravstvenih radnika, farmaceutske industrije i Agencije za ljekove i medicinstva sredstva (CALIMS). U ime sponzorske kompanije prisutnima se obratila dr Aleksandra Kovačević, a gostujući predavači bilu su predstavnici Agencije za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore: spec. dr Maja Stanković, Odjeljenje za farmakovigilancu, i mr sc. med. Snežana Mugoša, Odjeljenje za klinička ispitivanja. Učešće na skupu sertifikovano je od strane Ljekarske komore. Skip je realizovan 21-og decembra. 21. decembar - POLA VIJEKA RADA INSTUTUTA

Institut za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore obilježio je 50 godina postojanja i rada. U okviru stručnog simpozijuma organizovanog ovom prigodom, 21. decembra, u amfiteatru Medicinskog fakulteta u Podgorici, 9 stručnih predavača predstavilo je svoja saznanja iz oblasti neonatologije, infektologije, dijabetologije, komplikacija prematuriteta, defektologije i dječije hirurgije. Pored profesionalaca sa Instituta za bolesti djece, ovom prilikom su govorili i njihove kolege iz srodnih centara u Srbiji. Simpozijum je svečano otvorio prof. dr Miodrag Radunović, a u uvodnom dijelu događaja govorili su i dr Milan Mijović, direktor Kliničkog centra Crne Gore i dr Danojla Dakić, direktorica Instituta za bolesti djece.

40

Najbolja studentkinja prve generacije farmaceuta bila je Anđelija Miljanić. 24. decembar - ŠKOLA ZA TRUDNICE I BUDUĆE MAJKE FORMIRANA I NA CETINJU Na Cetinju je, 24. decembra 2012, počela da radi škola za trudnice i buduće majke, koja funkcioniše pod motom „U susret zdravom potomstvu”. - Ono što je jako važno a uči se u ovoj školi, odnosi se na ponašanje nakon porođaja. Najvažnije za zdravlje djeteta je dojenje u prvih pola godine, pa se daju savjeti da majke doje svoju djecu, a mogu čuvati svoje mlijeko do 48 sati u frižideru ili čak do tri mjeseca u zamrzivaču. Buduću majku treba osloboditi od svih briga, jer ona treba da se posveti isključivo djetetu i njegovom rastu i razvoju, što joj je na ovaj način omogućeno - izjavila je g-đa Jasna Mašanović, osnivač savjetovališta. Pohađanje Škole je besplatno. Predviđeno je da se jednom mjesečno vrše posjete ljekaru, radi dobijanja preciznih i praktičnih savjeta u vezi sa edukacijom o trudnoći i porođaju. Kao značajan uspjeh u radu navodi se da je Škola već dala rezultate, jer od 70 trudnica koliko ih je pratilo predavanje, 90 procenata njih doji svoju djecu. 25. decembar – OTVOREN NOVOIZGRAĐENI OBJEKAT BJELOPOLJSKOG DOMA ZDRAVLJA Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović otvorio je krajem prošle godine novoizgrađeni objekat Bjelopoljskog doma zdravlja, kao zajednički projekat Vlade, Svjetske banke i Opštine Bijelo Polje, vrijedan više od tri i po miliona evra. Nova zgrada započeta je da se radi prije dvije godine, na postojećem objektu koji je izgrađen 1954, donacijom Unicefa. Novi objekat površine je više od 5.000 metara kvadratnih, opremljen je najsavremenijom medicinskom opremom, a nemedicinski inventar i namještaj obezbijedila je turska vladina agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju TIKA, koja je za to obezbijedila


na podoj, koje se kasnije daje bebama. U ime Kliničkog centra, donirana sredstva je prihvatio dr Milan Mijović, prvi čovjek ove ustanove. 26. decembar - URUČENE NAGRADE ,,DR BRANKO ZOGOVIĆ”

108.000 evra. Direktor Doma zdravlja dr Rasim Agić kazao je da su građani i Bijelo Polje odavno zasluživali bolji prostor za pružanje zdravstvene zaštite. - Od 157 radnika, 43 su ljekara, među njima 22 specijalista i 7 na specijalizaciji. Dom zdravlja je, po broju zaposlenih i populaciji koju pokriva, treći u Crnoj Gori, iza Podgorice i Nikšića. U objekat će biti useljene sve službe Doma zdravlja, kao i neke službe budućeg Zdravstvenog centra, čije se formiranje planira u 2013 - kazao je dr Agić.

Na svečanoj Skupštini Ljekarske komore Crne Gore, održanoj 26-og decembra, upriličena je dodjela nagrade ,,Dr Branko Zogović”, koja se dodjeljuje jednoj zdravstvenoj ustanovi i jednom doktoru pojedincu, za ostvarene rezultate rada u protekloj godini. Laureati za 2012. bili su dr Veselinka Ječmenica, pedijatar-neonatolog Opšte bolnice u Pljevljima, i Dom zdravlja u Bijelom Polju. Svečanost je organizovana u sali Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore, a ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović izvršio je dodjelu.

25, 26. decembar - DONACIJE KLINIČKOM CENTRU Klinički centar Crne Gore kraj 2012. zabilježio je, pored ostalog, i dodjelom dviju donacija. Farmaceutska kompanija „Novartis Pharma Sevices AG” i Notarska komora Crne Gore sponzorisali su akcije u okviru kojih su ovoj ustanovi uručeni oprema i lijekovi. Zaključno sa 25-im decembrom, od strane navedene farmaceutske kompanije Centru su donirani lijekovi i oprema ukupne vrijednosti oko 27 miliona evra. U znak zahvalnosti, direktor Kliničkog centra Crne Gore dr Milan Mijović uručio je zahvalnicu mr ph. Mariji Lopičić, direktorici predstavništva Farmaceutske kompanije Novartis u Crnoj Gori. Događaj je realizovan 25-og decembra, u prostorijama Kliničkog centra. 26. decembra, u ime Notarske komore Crne Gore, Tanja Čepić je uručila donaciju u vidu opreme za Porodilište Kliničkog centra. Ovom prilikom obezbijeđeno je opremanje laktarijuma, prostorije u kojoj se čuva mlijeko majki čija djeca nijesu donešena

27. decembar - DONIRALI OPREMU Povodom doniranja dvaju savremenih ultrazvučnih aparata vrijednosti 30 hiljada evra, u Domu zdravlja - Podgorica upriličena je prigodna svečanost. U ime turske agencije za međunarodnu saradnju i koordinaciju „Tika”, koordinator za Crnu Goru Birol Ćetina istakao je da je tokom 2012. realizovano 12 sličnih projekata u crnogorskom zdravstvu i najavio nastavak takvog rada i u 2013. Zahvaljujući se za pomoć, dr Nebojša Kavarić, direktor Doma zdravlja, izrazio je zadovoljstvo što je Agencija „Tika” prepoznala značaj ove ustanove i „u ovom veoma složenom vremenu po pitanju finansiranja nabavke kvalitetne i skupocjene opreme, opredijelila mu značajnu donaciju”.

Psihološko savjetovalište “ Minja “ • • • • •

fobije, anksioznost, napadi panike problemi ishrane problemi djece i mladih tepanje i mucanje, teškoće u učenju stres i post-traumatski stresni poremećaj

Nudi usluge kućne posjete na teritorijie grada Podgorice tel: 067 508 993, e-mail: savjetovalistepodgorica@gmail.com


PREDSTAVLJAMO: Institut za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore

ZAMAJAC I OSLONAC RAZVOJA ZDRAVSTVENOG SISTEMA DRŽAVE Institut za bolesti djece, kao dio Kliničkog centra Crne Gore, u proteklih pedeset godina postojanja izrastao je u referentnu ustanovu koja se brine o zdravlju djece u čitavoj Republici. Zadatak IBD-a je da kreira, sprovodi i vrši nadzor nad zdravljem najmlađe populacije. Osnovana 1962. godine, često mijenjajući imena ali u narodu poznata kao "Dječja bolnica", ustanova je sada savremena institucija u kojoj se rade najnaprednije dijagnostičke i terapijske metode, a služi i kao naučna baza Medicinskog fakulteta za oblast pedijatrije. Jubilej je 21. decembra obilježen u skladu sa pozivom medicinskih radnika, koji su upućeni na stalno usavršavanje i učenje. U amfitetru Madicinskog fakulteta održan je stručni simpozijum, na kojem su predstavljena najnovija dostignuća iz pedijatrije, vjerovatno najplemenitije medicinske discipline i grane koja je, zbog same populacije čijim se zdravljem bavi, jedan od najbitnijih segmenata zdravstvene zaštite svakod društva. Direktorka IBD dr Danojla Dakić, podsjetila je da je tvorac prvog koncepta rada ustanove, tada pod imenom Zavod za zdravstvenu zaštitu majke i djeteta, bio prof. dr Vukman Čupić, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu i tadašnji direktor beogradskog Instituta za majku i dijete, te ekspert Svjetske zdravstvene organizacije i Unicef-a.

Od Zavoda za zaštitu majke i djeteta do Narodnog podmlatka Dr Dakić kaže da je osnivanjem ustanove po prvi put u Crnoj Gori obezbijeđena kompletna zdravstvena zaštita majke i djeteta i objedinjen preventivni i kliničko-bolnički rad. - Odluku o osnivanju Zavoda za zdravstvenu zaštitu majke i djeteta i gradnju namjenskog objekta donijela je tadašnja crnogorska Vlada, imajući u vidu enormno veliki mortalitet djece. Izgradnja same zgrade je počela 1954. godine, a objekat je imao oko pet hiljada kvadratnih metaraprostora i kapacitet od 120 postelja, što je obezbijedilo moderan i komforan smještaj. Prvi direktor Zavoda nakon što je objekat završen bila je dr

42


Uskoro rekonstrukcija poliklinike U sklopu IBD-a postoji Pedijatrijska klinika, Hiruška klinika, Centar za neonatologiju Odjeljenje intenzivne njege, dnevna bolnica i prijemna ambulanta, razvojno savjetovalište i poliklinika. Postoje i kabineti za oftalmologiju i kardiologiju, te endoskopski kabinet, a sastavni dio je i savremena laboratorija, kao i kabinet za radiološku dijagnostiku. Direktor KCCG dr Milan Mijović, najavio je za iduću godinu rekonstruciju IBD-a i njegove poliklinike, o čemu je ugovor već potpisan. - U sklopu rekonstrukcije biće zamijenjena kompletna bravarija, urađena nova fasada na zgradi IBD-a, te ugrađen eksterni lift. Adaptacija će biti u skladu sa standardima o radu poliklinike. Projekat osavremenjavanja KC-a pomogla su privatna i javna preduzeća, a modernizaciju opreme IBD-a pomoglo je crnogorsko Tužilaštvo koje je kroz instituciju odloženog gonjenja za to prikupilo oko 32.000 eurakazao je dr Mijović.

Jelena Đoković, specijalista dječje ortopedije. Na školovanje u Švajcarsku tada su upućena dva ljekara, jedan biohemičar i jedna medicinska sestra. Ustanova je odigrala značajnu ulogu u razvoju zdravstvene službe u Crnoj Gori, a postala je i specifična pedijatrijska škola sa punim stručnim autoritetom koju je krasio timski rad, požrtvovanje i entuzijazam po kojem će ustanova biti prepoznata i kasnije, tokom svih pedeset godina postojanja. 1969. godine formiran je Zavod za zdravstvenu zaštitu Titograd, u čiji sastav ulazi Zavod za zaštitu majke i djeteta, a taj period rada mogao bi se okarakterisati kao vrijeme relativne stagnacije, koja je prevazilažena vrhunskim kvalitetom kadra. Druga transformacija desila se 1976. godine i tada je Zavod postao Zavod za zdravstvenu zaštitu narodnog podmlatka.Zemljotres 1979. godine onesposobio je zgradu dječje bolnice za dalji rad, ona je morala biti obnovljena što je trajalo do 1985. godine. Za to vrijeme rad je organizovan u montažnom objektu. Posebno važni momenti koji su označili veliki napredak u kvalitetu rada ustanove bili su otvaranje Odjeljenja za intenzivnu njegu 1980. i Centra za neonatalogiju 1990. Godine-kazala je dr Dakić.

Integrativni dio KCCG od 2000. godine U septembru 1991. godine formira se Kliničko-bolnički centar Podgorica, a Zavod za narodni podmladak prerasta u Dječju kliniku. Kada je 2000. godine KBC prerastao u Klinički centar Crne Gore, Institut za bolesti djece postao je njegov sastavni dio kao integraciona jedinica u kojoj će se zbrinjavati patologija dječjeg uzrasta, a koju će obavljati profesionalci opredijeljeni za rad sa djecom. - Formiranjem Medicinskog fakulteta 1997. godine IBD

43


postaje njegova naučna baza za oblast pedijatrije. Najvažniji doprinos pedijatrije u Crnoj Gori za proteklih pedeset godina je ulaganje u zdravstveno prosvjećivanje, jer je prvi i najprirodniji uslov čovjekovog napretka upravo njegovo zdravlje. U početku je trebalo obezbijediti prevenciju i iskorijeniti zarazne bolesti, uvesti imunizaciju i naročito smanjiti smrtnost odojčadi, koja je 1952. godine bila 80,4 promila da bi 1972. pala na 32,2. Posljednji izvještaj o smrtnosti odojčadi je iz 2009. godine, a on pokazuje da je trend pada te pojave i dalje nastavljen i bio je 5,67 promila.Prema našim saznanjima trend je i dalje u padu, ali najnoviji zvaničan izvještaj Monstata još očekujemo. Ono što karakteriše noviji period rada i razvoja IBD-a, naročito deceniju unazad, jeste uvođenje brojnih novih procedura, te pomak u liječenju mnogih nekada neizlječivih bolesti.Neke od procedura koje možemo da radimo su skrining za hipotireozu, skrining vida i sluha, gastro-endoskopiju, a uvodimo i hiruršku endoskopiju. Sada na IBD-u radimo i dijagnostiku koagulopatije, počela je ugradnja kohlearnog implanta, uvedene su neinvanzivne kardiološke metode, dijagnostika neuromišićnih i neurovaskularnih bolesti, a imamo i nove, magnetnu rezonancu i kompjuterizovanu tomografiju (skener). Povećan je procenat preživljavanja prijevremeno rođenih beba, procenat izlječenja hematoloških i malignih oboljenja, a posjedujemo i registar hroničnih bolestii iz oblasti pulmologije, nefrologije i endokrinologije - kazala je dr Dakić.

Smjernice za budući rad Direktorka IBD-a kaže da će u ustanovi posebnu pažnju ubuduće posvećivati podizanju nivoa perinatalne zaštite i smanjenju smrtnosti kod odojčadi, fokusiraće se na izradu nacionalnih vodiča dobre prakse i protokola, što će dovesti do standardizacije postupaka u liječenju i bolje zaštite djece. Nastaviće se i edukacija ljekara, prijem mladih doktora, nabavka savremene opreme i saradnja sa sličnim institucijama iz okruženja. Razvojem crnogorskog društva i povećavanjem broja stanovnika Podgorice, koja je kada je ustanova osnovana imala četiri puta manju populaciju, povećava se opterećenost i obim posla u IBD-u. Prema riječima dr Dakić u IBD-u je tokom 2012. godine hospitalizovano 4.594 djece i urađeno 1.208 operacija. Kroz prijemnu ambulantu i dnevnu bolnicu prošlo je 6.655 pacijenata, a u subspecijalističkim ambulantama pregledano je 55.197 djece. Urađen je i veliki broj analiza i radioloških pregleda. Na IBD-u sada radi 44 ljekara specijalista, 8 subspecijalista, 5 doktora medicinskih nauka, 9 magistara, 5 kliničkih doktora, 2 psihologa, 6 defektologa, a 12 ljekara je na specijalizaciji. Stalno je zaposleno 167 medicinskih sestara i 17 sestara sa visokom školom. Direktor KCCG dr Milan Mijović, kazao je da je dobar kadar najveći kvalitet IBD-a, ali da je prob-

44

Prva postavka

"Prvu postavku" ljekara novoosnovane ustanove činili su, osim direktorke Jelene Đoković, i doktorke Eva Velimirović, Mileva Camović, Smilja Vavić, Zaga Borozan, Ljiljana Gojnić, doktor Ljubomir Đurović, a prva medicinska sestra bila je Stojanka Kastratović. Novoosnovani Zavod za zdravstvenu zaštitu majke i djeteta nosio je ime prvoborca dr Arsenija Škatarića iz Mataguža.

lem nedostatka stručnjaka i dalje prisutan. Taj problem, po njegovim riječima, rješavaće se kroz dodjele novih specijalizacija i u okviru projekta zapošljavanja kliničkih ljekara. I iz Ministarstva zdravlja najvljuju za naredni period intenzivnu podršku IBD-u. Predstavnik ministarstva dr Mira Dašić, kazala je da je zdravstvena zaštita majke i djece prioritet i da će biti podržano uvođenje jedinstvenih doktrinarnih stavova, smjernica i protokola rada kako bi uspjeh u liječenju djece bio još bolji, a sadašnja generacija dala svoj doprinos razvoju IBD-a. - U pedijatriji se najbolje vidi jedinstvo tri dijela ljekarske prakse – prevencija, liječenje i habilitacija ometenih funkcija. Pedijatrija je medicina razvojne dobi i jedna od grana u kojoj je nužan timski rad i maksimalno angažovanje svih, da bi se postigao brzi oporavak oboljele djece. Sve su veće mogućnosti i uspjesi pedijatrije u liječenju teških oboljenja, pa je među pacijentima više djece kojoj treba dugoročno trajno liječenje, timski nadzor i medicinsko i socijalno osposobljavanje za uklapanje u društvo. Urbanizacija osim prednosti ima svoje negativno naličje u obliku pojave novih zdravstvenih problema djece i mladihupozorila je dr Dašić, ističući da sve to potvrđuje veliki značaj koje društvo mora pridavati radu i razvoju ustanove kakva je IBD. D. Novčić


Institut za bolesti djece svečano obilježio 50 godina postojanja

51. GODINA RADA ZAPOČETA STRUČNIM SEMINAROM Povodom svečanosti obilježavanja 50 godina postojanja Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore, u Amfiteatru Medicinskog fakulteta održan je stručni simpozijum. Bila je ovo prilika da 21. decembra veliki broj stručnjaka, kako domaćih tako i iz regiona, predstavi svoja zapažanja i iskustvo u vezi sa aktuelnim temama iz oblasti pedijatrijske medicine.

Neonatologija i izazovi kod nas Neonatologija, kao relativno mlada medicinska nauka, dobila je, sticajem okolnosti, opseg visoko senzitivnih zadataka sa kojima treba da se svakodnevno suočava. Pogotovu kada je riječ o dijagnostici i terapiji najmlađe populacije, što obuhvata u prenatalni period razvoja djece, jasno je zašto se insistira na oprezu, preciznosti i što manjoj invazivnosti primijenjenih mjera. Ukazujući na značaj multidisciplinarnosti u ovoj oblasti medicine, prof. dr Borislav Janković, sa Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta Srbije „Dr Vukan Čupić”, potrudio se da prikaže značajne hronološke tačke u koncepciji savremene neonatologije, opiše neka specifična iskustva iz rada svoje ustanove, te da ponudi i neke preporuke za rad u ovoj struci. On je ovom prilikom pohvalio saradnju ostvarenu između Podgoričkog instituta i Instituta za majku i dijete u Beogradu. Koncept savremene neonatologije zasnovan je na dvijema oblastima: akušerstvu i pedijatriji, u okviru kog, kako ističe dr Janković, veoma važnu smjernicu predstavlja integrisano zbrinjavanje djece. U okviru tog sistema standardna patološka stanja tipa bakterijskih infekcija obuhvataju 2/3 slučajeva, a ljekari se suočavaju i sa urođenim anomalijama i rijetkim bolestima novorođenčadi. Neonatologija se, kaže on, može smatrati i nekom vrstom raskršća pojedinih medicinskih grana, što uslovljava primjenu multidisciplinarne metode. Za rad u ovoj oblasti važno je obezbijediti dostupnost aparature u vidu encefalografa, kompjuterske tomografije, nuklearne rezonance, ali njihova primjena mora da bude krajnje osmišljena i racionalna. Posebno obrazlažući aspekte hemodijafil-

tracije, dr Janković je naveo da se u njegovoj ustanovi obavi oko 100 bronhoskopskih pregleda, oko 250 ultrazvučnih, ali i da je tokom 2010-2012. dijagnostikovano ukupno 41 rijetko oboljenje. Poseban dio njegovog predavanja činile su ilustracije stanja tih pacijenata. Novi protokoli ispitivanja poslije prve febrilne infekcije urinarnog trakta bili su tema izlaganja prof. dr Radovana Bogdanovića, sa Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i djeteta Srbije. Upoređujući do ne tako davno važeće tvrdnje o uticaju ranih urinarnih infekcija sa najnovijim naučnim saznanjima, dr Bogdanović je objasnio da pojava ove infekcije ne mora značiti oštećenje bubrega niti mora biti znak postojanja vezikoureteralnog refluksa. Dva velika istraživanja koja su objavljena ove godine pokazuju da je kod djece koja su tokom djetinjstva imala nefritis kasnije utvrđeno da je u veoma malom broju slučajeva smanjena bubrežna funkcija, te da se ne može reći ni da je ovo uzrok nastanka hipertenzije ili komplikacija u trudnoći (ketonurije, prijevremenog porođaja i sl.) Sve ovo nameće obavezu individualizovanog pristupa tim mladim pacijentima, koji moraju biti pošteđeni primjene nepotrebno invazivne terapije. Danas, kako je navedeno, postoji mogućnost primjene oralne terapije, ne obavezno parenteralne intravenske, a kada je riječ o kontinuiranoj antibiotskoj terapiji, sve je prisutniji stav da ona ima male ili nikakve koristi. Ukoliko se ne primijeni u roku do 72 časa, navodi dr Bogdanović, terapija podliježe riziku da bude zakašnjela. U cilju što efikasnijeg dijagnostikovanja i uspostavljanja terapijskog režima, važno je pridržavati se odrednica aktuelnih medicinskih protokola. Ilustrujući najvažnije odrednice nekoliko različitih neonatoloških protokola, dr Bogdanović je ukazao na važnost selektivnog pristupa pacijentima, prvobitno klasifikovanih prema uzrasnoj dobi (do 6 mjeseci, do 3 godine i od 3 godine). Kada je riječ o primjeni pojedinačnih dijagnostičkih metoda, obično se u početnom istraživanju koristi scintigrafija, a prema za naše uslove najpodesnijem italijanskom protokolu s kraja

45


2011, nakon prve febrilne infekcije primjenjuje se ultrazvučna dijagnostika. Ukoliko postoje anomalije, od kojih je posebno zanimljiv slučaj kada uzročnik infekcije nije Ešerihija koli, prelazi se na primjenu cistografije i statične scintigrafije. Baš zbog osjetljivosti pacijenata, novija istraživanja idu ka tome da se štetni efekti zračenja smanje koliko god je to moguće.

Stanje na koje treba gledati sa optimizmom Kao hronično oboljenje, dijebates je veoma komplikovano stanje, pogotovu kada su u pitanju najmlađi pacijenti. Ima li svjetla na kraju tunela, zapitala se s ovim u vezi prof. dr Mira Samardžić, sa Instituta za bolesti djece u Podgorici. Upozoravajući na činjenicu da u svijetu postoji oko 366 miliona osoba oboljelih od dijabetesa, ona je navela da se svakih 10 sekundi on dijagnostikuje kod po dvije osobe, a svakih 7 neko umre od njegovih posljedica. Postoji oko 479 hiljade djece koja boluju od dijabetesa, a incidenca dijabetesa tipa I godišnje raste za 3%. Crna Gora, navodi dr Samardžić, tokom posljednjih 5 godina predstavlja zemlju koja ima najveću incidencu obolijevanja od ove bolesti u odnosu na region, a stopa incidence godišnje raste za 6.5%. Navodeći primjere svjetski poznatih ličnosti: Misi Foi, Kris Fimen, Šona Barsbija, Bili Dž. Kinga, Stiva Redgrejva, Fila Saterlenda..., ona je uputila svojevrsnu poruku nade za oboljele od ovog poremećaja. Prikaz preporuka Vodiča za terapiju dijabetesa, objavljenog 2011, bio je važan segment izlaganja dr Samardžić. Sveobuhvatno zbrinjavanje, uključivanje stručnog tima u terapiju djece, rad na edukaciji i prevenciji, obezbjeđivanje podrške od strane porodice, liječenja u okviru specijalističkih ustanova, smjernice su na koje je ovom prilikom posebno ukazano. Sugestija za uspješniji rad bila bi da se u okviru ustanova tercijarnog nivoa organizuje 24 časa dostupna zdravstvena služba. Indikacije za hitnu hospitalizaciju bile bi: nejasna stanja, gubitak težine, povraćanje, hipoglikemija, ketonurija, ketonemija, dehidracija, bol u stomaku, neurološki problemi, iscrpljenost... Ilustrujući ugroženost najmlađe populacije, dr Samardžić je navela i podatak da oboljelo dijete godišnje dobije oko 3.000 uboda u prste. Alternativu i ono za šta se vjeruje da će donijeti napredak, predstavlja terapija matičnim ćelijama. Ponovnim oživljavanjem projekta vještačkog pankreasa, koji je postojao još 1964. god., moguće je vršiti monitoring nivoa glukoze na 5 sekundi. Ipak, istraživanja u vezi sa ovim sistemom još uvijek su u eksperimentalnoj fazi, tako da se ne može računati na njegovu funkcionalnost. Svijetlo se, dakle, nazire.

Problemi prematuriteta Iskustvo u liječenju retinopatije prematuriteta u Institutu za bolesti djece prisutnima na skupu u Podgorici, predstavila je

46

Prof. dr Borislav Janković

dr Sanja Borović, sa Privatne ordinacije „Borović”, Podgorica. Opisujući prizmu odnosa razvoja retine kod djece, vaskularizacije, prijevremenog porođaja, te posljedično i uloge kiseonika ona je prikazala složeni sistem reakcija usljed kojih dolazi do prematurne retinopatije. Krajnji produkt ovakvog slijeda događaja nažalost može da bude i sljepilo. Važan faktor ishoda ovog poremećaja nerijetko je genetska predodređenost. Gestacijska starost, mala težina novorođenčeta, uticaj kiseonika, te intrakranijalna hemoragija, predstavljaju još neke u nizu uzročnika lošeg razvoja retine. Najveću opasnost od ovakvog poremećaja imaju bebe težine do 1.250 g na rođenju. Kada je Crna Gora u pitanju, dr Borović je navela da je tokom 2009. u Institutu hospitalizovano 860 beba, od čega 255 sa prematuritetom, 2010. god. - 220, a do oktobra 2012. god. - 200 takvih beba. Godišnje se u ovoj ustanovi izvrši 60-70 laserskih intervencija, a od 2011. aktuelna je i primjena novih farmaceutskih tendencija u vidu ljekova koji obezbjeđuju visok nivo efektivnosti terapije. Savremeni pristup liječenju retinopatije prematuriteta opisala je i prof. dr Ana Oros, sa Očne klinike Kliničkog centra u Novom Sadu. Upozoravajući da vodeći uzrok sljepila kod djece


predstavlja upravo retinopatija, ona je ovaj poremećaj prikazala u mogućem kontekstu sa cističnim jajnicima, dijabetesom, bibrežnim poremećajima, nedovoljnom angiogenezom, Alchajmerovom bolešću, te poremećajima nakon infarkta. Dr Oros je prezentovala ulogu fotoreceptora u funkcionisanju retine, te kompleksne prateće reakcije razvoja ovog visokoznačajnog tkiva. Ona je ovom prilikom ukazala na nove terapijske modele primjenu antitijela i inhibitora VEGF-a, kojima se, uprkos mogućnoj rizičnosti, obezbjeđuje potpuni razvoj retine.

Izazovi za liječenje dječje populacije Bilo koji vid terapije u populaciji djece može se smatrati visokosenzitivnim. Upravo zbog specifičnosti odnosa prema budućnosti tih pacijenata, tretman urođenih anomalija glave i vrata zahtijeva efikasnost udruženog rada pedijatara i hirurga. Prof. dr Dragan Zamaklar, sa Univerzitetske dječje klinike u Beogradu, prezentovao je postupak hirurške intervencije rascjepa nepca, a bilo je riječi i o rekonstrukciji anomalija ušne školjke, uklanjanju limfangioma, cističnih promjena, hemangioma, mladeža i džinovskih nevusa kod djece. Opisujući cijeli proces razvoja nepca, te niz komplikacija koje nastaju zbog nepravilno razvijenog nepca, dr Zamaklar je naveo da kongenitalne i udružene anomalije koje nastaju zbog dejstva teratoloških faktora u periodu između 8. i 16. sedmice intrauterinog razvoja imaju za posljedicu to da se čak oko 20% te djece rodi sa nekom od anomalija tipa rascjepa nepca. Ta djeca češće obolijevaju od infekcija gornjeg dijela disajnog trakta, imaju poremećaje govora, denticije, pa je to problem koji zahtijeva multidisciplinarnost terapije. Palatoplastika nepca, po objašnjenju dr Zamaklara, vrši se oko 10-og mjeseca života djeteta, a poseban segment ljekarskog pristupa predstavlja saniranje komplikacija operacije - koje su nezaobilazne. Tako nastaju fistule, razvoj kratkog nepca, poremećaj rasta vilice i sl. Dalje sugestije dr Zamaklara u vezi sa rekonstrukcijom ušne školjke djeteta i ostalim anomalijama glave i vrata djece odnose se na to da rekonstrukciju srednjeg uha treba obaviti u periodu do druge-treće godine života, problem klempavih ušiju ne treba hirurški rješavati prije 6-7. godine života, i nipošto u lokalnoj anesteziji, te da uklanjanju hemangioma treba pristupiti kroz primjenu pulsne laserske dial intervencije. Govoreći o tretnutnom dometu dječje hirurgije u Podgorici, dr Đorđe Suhih, sa Instituta za bolesti djece, naveo je da u okviru ove ustanove trenutno funkcionišu Otorinolaringološka, Maksilofacijalna, Oftalmološka i ortopedska jedinica, te da na dječjoj klinici postoje i operacioni blok i 3 ambulante. Radno je angažovano 7 ljekara i 24 medicinske sestre. Ovdje se godišnje obavi oko 15.000 ambulantnih pregleda, 8.000 otorinolaringoloških, 3.700 oftalmoloških, oko 1.350 operativnih zahvata, a tretiraju se i sva urgentna stanja u ovoj grupi pacijenata. Najčešću patološku pojavu kod pacijenata Dječje klinike predstavlja poremećaj funkcionisanja apendiksa - u oko 30% slučajeva. U vezi sa ovim stanjem dr Suhih je istakao da postoji visok procenat dijagnostikovanja ovih slučajeva u početnoj „hladnoj” fazi. Oko 30% je perforativnih situacija, a isti je i procenat stanja registrovanih pravovremeno. Na Klinici se vrši zbrinjavanje pacijenata kod kojih se dijagnostikuju poremećaji ileusa, pojava cisti, tumora, invaginacija, ehinokoknih poremećaja, prisustvo

trauma, torzične promjene itd. Stručnjaci ove ustanove suočavaju se i sa problematikom polidaktilije, hemangioma, limfangioma i sl. Posebno visoku ocjenu dr Suhih je dao neonatalnoj hirurgiji, koja se u širokom spektru sprovodi na ovoj ustanovi. Hirurške tehnike za prevenciju retrakcije timpanalnog režnja poslije timpanoplastike kod djece bile su tema izlaganja prof. dr Snežane Ješić, sa Instituta za otorinolaringologiju i maksilofacijalnu hirurgiju u Beogradu. Ističući visok stepen profesionalnosti svoje ustanove, dr Ješić je navela da se na ovom institutu uspješno vrši endoskopija i hirurgija sinusa, mikrohirurgija uva, neonatalni skrining, a godišnje se obavi oko 8.000 pregleda i 360 operativnih intervencija. Poseban aspekt njenog izlaganja bila je hirurška terapija regresivnog džepa bubne opne. Objašnjavajući ovaj medicinski fenomen, ona je dala sugestiju da je veoma važno pravovremeno prepoznati ovaj problem, učiniti dostupnim otoskope i mikroskope na svim radnim mjestima u okviru ovakvih ustanova, te da preventivno izvršen operativni zahvat ima smisla već u 2-oj fazi razvoja ovog poremećaja. Veoma važan cilj predstavlja sprečavanje rekurentnosti ove pojave, što bi zahtijevalo novu operativnu intervenciju. Pristupanjem ovakvim operacijama, sprečava se osteoliza kosti slušnog aparata, poremećaj aeracije i slične opasne komplikacije. Važnu preventivu predstavlja adekvatno liječenje akutnog otitisa. U vezi sa borbom za očuvanje zdravlja čula sluha u populaciji najmlađih pacijenata, dr Lejla Rovčanin, sa Instituta za bolesti djece u Podgorici, prikazala je rezultate istraživanja sprovedenog na nivou Centra za neonatologiju, Ginekološke klinike i Otorinolaringološkog odjeljenja Instituta. Neonatalni skrining sluha, objasnila je dr Rovčanin, važno je sprovoditi zbog činjenice da oštećenja sluha predstavljaju najčešći uzrok invalidnosti kod djece. Oštećenje sluha, navela je ona, mora se otkriti do 3-eg mjeseca života bebe, kako bi se od 6-og mjeseca počela primjenjivati individualizovana terapija. Mala tjelesna težina bebe, komplikacije žutice, genetska predisponiranost, od čega 1/3 čine sindromi, razne infekcije, te primjena nekih ljekova, predstavljaju neke od uzroka nastanka ovih anomalija. U istraživanju čiji su rezultati prikazani ovom prilikom učestvovalo je 3.702 djeteta, od čega 2.356 novorođenčadi. U posljednjih 18 mjeseci registrovano je 17 slučajeva obolijevanja sa teškim oštećenjima sluha i 319 slučajeva nagluvosti. Srednji uzrast ove djece bio je 62 mjeseca, što dr Rovčanin tumači kao loš pokazatelj uspjeha u liječenju zbog kašnjenja za oporavak govora i sluha. Za razvoj ovih anomalija dječaci su se pokazali osjetljivijim u odnosu na djevojčice. Ističući značaj spremnosti medicinskog osoblja za vršenje skrininga na ovoj ustanovi, dr Rovčanin je izrazila nadu za nabavku dodatnih 5 aparata, kojim bi se funkcionalnost u vezi sa sprečavanjem pojava oštećenja sluha podigla na veći nivo efikasnosti. Seminaru upriličenom povodom proslave 50 godina postojanja Instituta za bolesti djece, prisustvovao je veliki broj predstavnika stručne javnosti. Bila je ovo prilika da se najavi i održavanje Sedmog regionalnog skupa dječjih hirurga, iza čije će organizacije, u periodu pred nama, stati ova ustanova.

A. Radanović

47


Primarna zdravstvena zaštita djece najvažniji je segment ukupne brige o najmlađoj populaciji. Prevencija, pravovremena imunizacija i pomoć onima sa posebnim potrebama, mogu imati ključnu ulogu u sprečavanju pojave bolesti, poboljšanju stanja onih sa problemima i njihovoj boljoj prilagođenosti.

PREVENCIJA I SARADNJA SVIH SEGMENATA NAJZNAČAJNIJI ZA USPJEŠAN RAD Seminar o primarnoj zdravstvenoj zaštiti djece održan je 13. decembra prošle godine, u organizaciji "Udruženja pedijatara Crne Gore" i "Instituta za bolesti djece". Na skupu su eminentni pedijatri predstavili rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kroz prizmu tri teme. Prim. dr Vesna Strainović-Lalović govorila je o radu izabranih doktora za djecu, te obimu posla u podgoričkom Domu zdravlja kao najopterećenijem u Crnoj Gori. Dr Gordana Mandić predstavila je rad "Centra za djecu sa posebnim potrebama" u Podgorici, uz osvrt na poremećaje autističkog spektra, a pedijatar dr Paša Divanović govorila je o gojaznosti kod školske djece. Otvarajući skup, direktor podgoričkog Doma zdravlja i član Upravnog odbora Udruženja pedijatara dr Nebojša Kavarić, kazao je da je u podgoričkim domovima zdravlja 2012. godine pruženo 276.000 usluga, te urađeno blizu 200.000 laboratorijskih analiza. - Imamo oko 50.000 registrovane djece do 15 godina u Podgorici, kao i oko 7.000 onih do 18 godina. Postoje i oni koji nemaju pravo da se registruju kod izabranog pedijatra, ali imaju pravo na kompletnu zdravstvenu zaštitu. Svi segmenti pedijatrijske službe imaju izuzetnu saradnju i svima se pruža pravovremena i kvalitetna usluga. Pedijatrija je najzdraviji dio primarne zdravstvene zaštite - kazao je dr Kavarić.

Na jednog pedijatra oko dvije hiljade djece Kod jednog pedijatra može se registrovati najviše do 2.000 djece, što je, kako je kazala dr Vesna Strainović - Lalović, veliki broj te zbog toga javljaju problemi u radu. - U podgoričkom Domu zdravlja postoji šest gradskih i dva prigradska punkta u kojima radi 27 pedijatara. Kod njih je registrovano 48.456 djece ili prosječno po pedijatru 1.794, a taj broj zavisi od populacije koja gravitira jednom punktu. Na svim punktovima za godinu je pregledano ukupno 257.345 djece, a ako to podijelimo sa brojem pedijatara onda je svaki pojedinačno

48

obavio oko 9.500 pregleda. Od ukupnih usluga koje mi pružamo na preventivu otpada 25,9 odsto, sa čim nijesmo zadovoljni jer standardi govore da bi to trebalo da bude 30 odsto. I ovo je jedan od pokazatelja da je broj pacijenata po pedijatru prevelik - kazala je dr Lalović, ističući da je skoro polovina ukupnih pregleda rezultiralo izdavanjem recepata – 47,5 odsto, a od toga najviše za antibiotsku terapiju, 22 odsto. To znači da je svaki peti pregledani pacijent dobio antibiotike. Oko 7 odsto njih je dobilo injekcije, 16 odsto je upućeno na laboratorijske analize, a na Rtg dijagnostiku 3,4 odsto. Hospitalizovano je 1,4 odsto pregledanih, a kod drugih specijalista upućeno je 15 odsto. Zadnjih nekoliko godina postoji i hitna medicinska pomoć za djecu, koja radi od 21 do 07 ujutru. Za pola godine pomoć je potražilo 3.896 djece, najviše zbog sindroma respiratornog trakta. Zbog visoke temperarue dolazi čak 21 odsto, što je poražavajuće i treba imati u vidu da je dobar dio tih pacijenata ustvari sa manjom temperaturom, što nije za hitnu medicinsku pomoć. Dosta je problema sa gastrointestinalnim traktom; oko 13 odsto, povrede 9 odsto, a problemi CNS-a 1,8 odsto. Iz hitne pomoći je u bolnicu upućeno 2,5 odsto - kazala je dr Lalović. Važan dio rada u primarnoj zaštiti je imunizacija, jer se kroz taj rad prati rast i razvoj djeteta i postiže zaštita od bolesti. „Otkad navrše dva mjeseca pa dok ne krenu u školu djeca se vakcinišu u Domu zdravlja, a poslije se vakcinacija nastavlja u školama. U osnovnim školama je vakcinacija uspješna, a nešto je manje vakcinisanih u srednjim školama. Na uspješnost imunizacije utiče preopterećenost pedijatara, nedovoljan broj sestara u savjetovalištu, a zadnjih godina bilo je i nedostatka nekih vakcina. Problemi dolaze i od strane roditelja jer se neki ne odazivaju na poziv, a postoji i mali broj onih koji odbijaju da vakcinišu djecu. Ako se to zaista desi, mi to prijavimo Sanitarnoj inspekciji, jer je vakcinacija zakonska obaveza. Vakcinacija se već 14 godina uspješno sprovodi i u izbjegličkom naselju Vrela ribnička, gdje sada ima oko 1.400 djece. Njih smo vakcinisali standardnim vakcinama, ali i protiv gripa i hepatitisa A“ - kaže


Centar za djecu sa posebnim potrebama osnovan je prije sedam godina, a on je u sklopu primarne zdravstvene zaštite zbog toga što je uloga tog nivoa u ranom otkrivanju faktora rizika i prepoznavanju poremećaja ili znakova koji dovode do njih veoma velika. „Period ranog djetinjstvaje veoma je značajan za normalan psihomotorni razvoj djeteta, jer i najmanja odstupanja od optimalnih mogu da dovedu do trajnih oštećenja. Normalan psiho-motorni razvoj mogu da usporavaju hronična oboljenja, psihičke traume, a posebno osjetljiva grupa su prijevremeno

Gori registrovano 204, odnosno 144 dječaka i 60 djevojčica. - Autizam obuhvata čitavu jednu grupu poremećaja sa karakterističnom kliničkom slikom, različitog stepena, oblika i etiologije. To je težak razvojni poremećaj, javlja se do treće godine i najčešće traje čitavog života. Karakteriše ga slaba ili nikakva socijalna interakcija i ograničeni i ponavljajući obrasci ponašanja. Promjene se javljaju u raznim djelovima mozga, a još uvijek se ne zna kako i na koji način se to reflektuje na ponašanje djeteta. Prema podacima iz 2011. Godine u svijetu je prevalenca 4-5 osoba na 1000, a za sve poremećaje tog tipa prevalenca je 11 na hiljadu. Podaci nijesu rezultat porasta oboljenja, jer su širi kriterijumi za svrstavanje u ovu grupu u koju sada spadaju i neki poremaćaji koji ranije nijesu. Veći rizik imaju dječaci, pa je taj odnos 3-4 dječaka naspram jedne djevojčice. Ako autizam prati i mentalna retardacija onda je odnos manji, 2 prema 1, a ako nema retardacije odnos je 5,5 prema 1- objasnila je dr Mandić, ukazujući da postoji mnogo teorija o etiologiji, a da su najbolje

rođena djeca sa malom ili veoma malom težinom. Što je njihova težina manja rizik je veći. Drugu rizičnu grupu čine normalno rođena djeca koja imaju neku sistemsku ili neurološku smetnju, a u treću grupu spadaju oni koji su normalno rođeni ali razviju neki poremećaj. U naš Centar može se doći sa uputom, ali i bez njega, ako se radi o veoma intimnim stvarima koje roditelji ne mogu da dijele sa većim brojem ljudi. Imamo dva tima za rad sa djecom, a do sada je u Centru registrovano oko 3.500 onih koji su bili ili su trenutno na nekom tretmanu. Osim individualnog rada sa djecom organizujemo i seminare za roditelje, a pružamo stalnu pomoć i djeci sa astmom“ - kazala je dr Gordana Mandić, ističući da je omogućeno i ljudima iz dječjeg okruženja da ih upute u Centar, misleći na vaspitače, učitelje ili čak i komšije. U Centru se bave i pružaju pomoć djeci sa poremećajima autističkog spektra. Njih je, prema riječima dr Mandić, u Crnoj

proučeni genetski i biološki faktori. Značajni su i uzročnici koji djeluju neposredno prije, tokom i u sklopu porođaja, te vakcinacija, ali bez obzira na to koji faktori dovede do oštećenja mozga ono, s jedne strane vodi do autizma, a s druge do mentalne retardacije. - Da li je oštećenje nastupilo zbog hipoksije, interkranijalnog krvarenja ili nečeg drugog, ne može se sa sigurnošću tvrditi ali anamneza obično potvrdi da je bilo nekih problema pri rođenju djeteta. Mega studijama je potvrđeno da roditelji itekako utiču na pojavu autizma, pa tako dijeca čiji su očevi stariji od 40 godina imaju veći rizik. Među braćom i sestrama se javlja u tri odsto slučajeva, što je 100 odsto više nego u opštoj populaciji. Mnogi naučnici smatraju da na pojavu mogu uticati bolesti organa za varenje. Pokazalo se da su ta djeca češće intolerantna na jaja, šećer i neke druge proizvode, a kao mogući faktori uticaja pominju se i infekcije kandidom, te intoksikacije teškim metalima - istakla

dr Lalović, ističući da se velika pažnja posvećuje motivaciji roditelja, pa je zato spremljen i flajer u kome im je objašnjno šta je vakcinacija i kako da se ponašaju kada dobiju poziv da vakcinišu dijete.

Centar za djecu sa posebnim namjenama

49


je dr Mandić. Glavni simptomi djece s autizmom su nepostojanje interakcije između djeteta i okruženja, ta djeca ne koriste jezik čak i kada je razvijen, ne postoji simbolika i imaginarna igra, a javlja se stereotipija i ritualno ponašanje. Poremećaji nastaju prije treće, a znaci se mogu naći i u prvoj godini života djeteta. - Svi znaci koji se javljaju sami za sebe ne znače ništa, jedino kombinacija nekoliko znakova može da ukazuje na autizam. U dijagnostici se mogu koristiti snimanje magnetnom rezonancom, EEG i genetski faktori, a vrlo je značajna opservacija djeteta koja se objektivizuje pomoću kriterijuma. Prema američkim ljekarima, treba da bude najmanje 6 simptoma ili više, da bi se moglo govoriti o autizmu. Najvažniji su oštećena socijalna interakcija, govor, ritualno i stereotipno ponašanje. U svakom slučaju, od različitih metoda najbolja je ona koja je prilagođena konkretnom djetetu. Isto važi i za tretman djeteta s autizmom, on mora biti individualno prilagođen. Koristi se trening putem nagrada i kazni, postoje i terapije za eliminaciju teških metala ali tu treba veliki oprez. Medikamentozna terapija autizma ne postoji. Prognoza je najbolja ako se autizam rano otkrije, jer će se tada dijete prije naučiti da se snalazi u okruženju, da je samostalnije i ima neki vid socijalne interakcije. Autizam je stanje, ne bolest. Djeca s autizmom postaju odrasli, pa zato moramo da znamo šta ih čeka i uradimo sve što treba da im olakšamo život, koji se obično nastavi u nekom stacionaru - kazale je dr Mandić.

Gojaznost kod djece sve izraženija Pojava gojaznosti kod djece u svijetu ima epidemiološki karakter, a istraživanja pokazuju da je sve više prisutna i u Crnoj Gori. Dr Paša Divanović kazala je da su istraživanja koja je ona radila u tri podgoričke osnovne škole pokazala da je u drugom razredu preuhranjeno ili gojazno 20 odsto djece, a u šestom 23 odsto. - Uporedila sam podatke iz rada koji sam radila 2009. godine, sa onim do kojih sam došla 2011. Prije tri godine je u drugom razredu 15 odsto djece bilo predgojazno, a 5 odsto gojazno. Taj procenat 2011. godine za predgojaznost je 14, ali se broj gojaznih povećao na 9 odsto. U šestom razredu 2009. godine predgojazno je bilo 12 odsto, a tri odsto gojazno, dok je dvije godine kasnije taj odnos bio 12 prema 7. Konačni rezultati pokazali su da u drugom razredu imamo 20 odsto predgojazne i gojazne djece, a u šestom 23 odsto-kazala je dr Divanović. Prema njenim riječima u svijetu je gojazno 2,5 odsto djece, a prehranjeno 10 odsto. U SAD-u je gojazno 31 odsto i taj procenat se stalno mijenja. U Španiji, Italiji i Grčkoj procenat prelazi 30, a i u okruženju su cifre značajne. U Nišu je, prema podacima dr Divanović, 36,7 odsto djece preuhranjeno, a njih 17.3 odsto je gojazno. - Gojaznost utiče na kardiovaskularni i endokrini sistem, mentalno zdravlje, dovodi do plućnih, ortopedskih, gastrointestinalnih komplikacija. Na pojavu gojaznosti utiču nasleđe, nedovoljna fizička aktivnost, nepravilna ishrana. Važno je govoriti o prevenciji gojaznosti, a to je ustvari pravilna ishrana. Osnovni principi dobre ishrane su njena prilagođenost optimalnim energetskim potrebama, umjerena količina, adekvatan vremenski interval uzimanja hrane. Jako je značajno dojenje djece minimum šest mjeseci, a optimalno godinu. Nutricionisti smatraju da 60

50

Abnormalan pogled znak autizma Jedan od najkarakterističnijih znakova autizma je pogled djeteta, koji je, kako kaže dr Mandić, prazan. - Autistična djeca imaju poremećaj spavanja, teško se uspavljuju, periodi sna su kratki a budnosti dugi. Imaju poremećaj ishrane, a u kasnijoj dobi su veoma zainteresovana za jaka svijetla, šare, nezaineteresovani su za igračke, kod njih nema brbljanja, nema dodira, imaju averziju prema dodirivanju, neobičan im je stav tijela, ne vole da se presvlače, kupaju, ne odazivaju se na ime, ne postoji gestikulacija... Javlja se stereotipija u ponašanju u vidu pokreta bez cilja, koji se stalno ponavljaju jednim određenim ritmom. Stereotipna su i interesovanja, pa se tako stalno gleda jedna reklama, a ako im se to ospori nastaje burna reakcija koja ide do autoagresije. Oko 30 odsto ima neki oblik autoagresije, najčešće udaranje glavom. Postoji takođe kompulzivno ponašanje, kockice se ređaju uvijek na isti način i to je ređanje zapravo samo sebi svrha, jer ničemu ne služi. Igra je krajnje neosmišljena, jednolična, bez promjena. Ritualno ponašanje je izraženo. Postoji uvijek isti redosljed radnji pri odlasku na spavanje, način sjeđenja, ritual primicanja stolice...Govor im je nerazvijen ili dolazi do regresije. Ako se razvije, recimo do druge godine, onda na tom nivou ostaje. Ta djeca svoje potrebe uglavnom izražavaju mimikom. Karakteristično je da oni mnogo vole da gledaju svoje ruke - kazala je dr Mandić, ističući da u 80 odsto slučajeva autizam prati i mentalna retardacija.

do 80 odsto dobrog zdravlja pripada hrani, njenom kvantitetu i kvalitetu, načinu pripreme i konzumiranja. Važan dio prevencije gojaznosti su fizička aktivnost i kontrola stresa. Neophodno je raditi indeks tjelesne mase jer je on važan pokazatelj gojaznosti, a to se danas izračunava prekoz (cet) skora. Smatra se da je vrijednost od 2 z skora preuhranjenost, a preko 3 je gojaznost. U novije vrijeme sve je više onih koji vrijednost preko jednog z skora uzimaju kao pokazatelj rizika - kazala je dr Divanović. D. Novčić


INTERVJU: Blažo Igumanović, najbolji fudbaler Crne Gore u 2012. godini

SJAJNU SEZONU KRUNISAO IZBOROM ZA NAJBOLJEG IGRAČA CRNE GORE Blazo Igumanović, fudbaler pljevaljskog Rudara od prije nekoliko dana zvanično je najbolji igrač Telekom Prve crnogorske lige u 2012.godini. Ovo priznanje dobio je od trenera i kapitena crnogorskih prvoligaških klubova. Dvadesetšestogodišnji mladić fudbalsku karijeru zapoceo je u Grafičaru, zatim je igrao u pionirima Mladosti, potom u Zeti i Rudaru. Šta je bilo presudno da se opredijeliš za bavljenje fudbalom? Fudbal je moja prva ljubav i još od prvih koraka lopta je bila moja omiljena igračka. Igrao sam sa drugarima fudbal na poligonima u naselju, a onda su me roditelji upisali u školu fudbala čime sam bio oduševljen. Da li i u kojoj mjeri si imao podršku roditelja? Porodica je moja najveća podrška. Roditelji su uvijek bili uz mene, u radosnim kao i u tužnim momentima i beskrajno sam im zahvalan na tome. Po čemu pamtiš prvi profesionalni nastup? Prvi nastup u seniorskoj konkurenciji ostvario sam u dresu Mladosti, u utakmici protiv Zabjela. Pamtim ga po dobroj igri i ličnom zadovoljstvu, jer sam shvatio da sam već tada izabrao pravu profesiju koja će biti moje dalje životno opredjeljenje.

52

Kako podnosiš poraz, a kako proslavljaš pobjedu sa suigračima iz tima? Poraz mi teško pada, šta god da radim volim da pobijedim. Čar trijumfa me ispunjava. Poslije pobjede najviše volim da komentarišem igru i završenu utakmicu sa suigračima. Najdraži momenat u karijeri? Teško je opredjeliti se za samo jedan, izdvojio bih titule sa Zetom i Rudarom. Veoma mi je drag i gol u finalu kupa Crne


Gore, koji sam osvojio sa Rudarom. Tu je, naravno, i nastup za "A" reprezentaciju. Kakav je osjećaj nastupati za nacionalni tim? Nastup za Nacionalni tim je ostvarenje dječačkog sna i osjećaj koji ne bih mijenjao ni za šta na svijetu. Imaš li neki ritual pred utakmicu? Pred utakmicu volim da čitam knjigu "Kakve su ti misli, takav ti je zivot ". To me opušta i na pravi način koncentriše za nastup. Koliko je teško prihvatiti sva odricanja koja podrazumijeva život profesionalnog sportiste? Ništa nije teško kad radiš ono što voliš. Sva odricanja su samo dio mog posla i prihvatam ih na pravi način. Kakav je osjećaj kada postigneš gol? Taj osjećaj je neopisiv. Kada postignem gol čini mi se da sam u oblacima, da mogu sve. Za taj trenutak se, ustvari, fudbal i igra. Koliko burno reaguješ na "nepravednu" sudijsku odluku? Svako ima pravo na grešku, tako da svaku sudijsku odluku prihvatam profesionalno. Na koji način se oslobađaš stresa? Čitanje je nešto što me opušta, oslobađa stresa i relaksira. Šta je to što bi, kao profesionalni fudbaler, poručio mladima koji bi željeli da se bave fudbalom? Mladima bih poručio da se prije svega bave sportom, jer nadmetanje u sportu gradi karakter i čini nas boljim ljudima. Ako se odluče za fudbal moraju da znaju šta hoće, da se predaju tome i fudbal će im to uzvratiti. Poruka citaocima Medicala. Vašim čitaocima bih čestitao Novu godinu i predstojeće praznike, uz želju da budu zdravi i srećni...

Milorad Aranitović


KINEZITERAPIJA metodska „kraljica“ fizioterapije

Piše: Bojan Kraljević Spec. primijenjene fizioterapije (BApp, Spec. App)

Kineziterapija potiče od grčke riječi „kinesis“ što znači kretanje, i „terapeio“ što znači terapija ili liječenje. Kineziterapija- terapijske vježbe predstavljaju ponavljane motorne aktivnosti koje pacijent izvodi sam ili uz pomoć fizioterapeuta, a sve u cilju djelovanja na mišićni tonus, snagu i stepen voljne kontrole pokreta. Terapijske vježbe se mogu definisati i kao fizička aktivnost čiji je cilj vraćanje, održavanje ili poboljšanje nivoa ukupnog funkcionisanja. Dijele se na opšte - aktiviraju tijelo u cijelini, specifične - one koje služe za postizanje lokalnih ciljeva. One su veoma važne za liječenje povreda i bolesti lokomotornog sistema. Kineziterapija je dio rehabilitacionog procesa koristeći pokret u svrhu liječenja oboljelih ili povrijeđenih. U nekim slučajevima, ovakav vid terapije je sam po sebi dovoljan, dok u

54

drugim slučajevima predstavlja dio cjelukupne terapije koja ima za cilj funkcionalnu restouraciju. Dokazano je da aktivan pokret pomaže očuvanju funkcionalne sposobnosti organizma, ubrzava proces ozdravljenja, ima psihološki uticaj u smislu razvijanja vjere u liječenje. Adekvatnom primjenom kineziterapije obnavljaju se funkcije ne samo mišićno-koštanog sistema, već i drugih organa i organiskih sistema. Da bi se kineziterapijom mogao postići određen cilj, postrebno je analizirati: Karakter vježbi – aktivne vježbe (vježbe izvedene aktivno od strane pacijenta) - Aktivnopotpomognute vježbe (vježbe koje pacijent izvodi uz pomoć fizioterapeuta) - Pasivne (vježbe koje se izvode od strane fizioterapeuta bez aktivnog učešća pacijenta) - Aktivne sa otporom (vježbe koje pacijent izvodi pri čemu savladava otpor određenog inteziteta) Početan položaj- ležeći u ventralnom ili dorzalnom dekubitusu (na stomaku ili leđima) - Ležeći na boku - Sjedeći položaj - Stojeći položaj - Položaj u visu (ljestvice ili vratilo) Na osnovu početnih položaja moguće je odrediti i izvedene početne položaje: - Četvoronožan - Položaj u uporu - Sjedeći položaj sa skupljenim nogama - Ležeći sa savijenim nogama u kuku i koljenu


Ocjena mišićne snage (primjenog MMT-a (manuelnog mišićnog testa) Doziranje (progresiju u doziranju ostvarujemo najčešće dodavanjem opterećenja ili progresijom u složenosti izvođenja vježbi i sl, a manje učestalo primjenjive metode koje se koriste u cilju progresije u doziranju su : - Na osnovu početnog položaja - Na osnovu progresivnog opterećenja - Na osnovu amplitude pokreta koji se izvodi - Na osnovu tepma pokreta - Na osnovu trajanja vježbe - Na osnovu broja repeticija - Na osnovu dužine poluge - Na osnovu ugla djelovanja mišićno zglobne poluge - Na osnovu stepena pripremljenosti kroz druge metode fizioterapije (npr. efikasnost u postizanju rezultata pri izvodjenju vježbi istezanja je veća ukoliko se odradi prethodna priprema kroz neku drugu metodu fizikalne terapije, recimo, neku od termoterapijskih metoda) Benefiti kineziterapije (terapijskih vježbi): - uspostavljanje, održavanje i povećanje obima pokreta, brzine i koordinacije pokreta - održavanje i povećanje mišićne snage - povećavanje stepena izdržljivosti - korekcija položaja djelova tijela

- prevencija i korekcija deformiteta - poboljšanje funkcije drugih organskih sistema - prevencija dekubitusa - smanjenje bola - smanjenje rizika za nastanak, povraćaj ili napredovanje bolesti/povrede - napredovanje ili održavanje neuromuskularne koordinacije - poboljšanje cirkulacije i relaksacije. Generalno, mi ciljeve koje želimo postići primjenom terapijskih vježbi možemo podijeliti na: Parcijalne: vraćanje/ održavanje/ poboljšanje funkcije pojedinih djelova tijela Opšte: odnose se na organizam u cjelosti i opštu funkcionalnost Krajnje: maksimalan oporavak oštećene ili izgubljene funkcije kroz: 1. Restituciju- vraćanje izgubljene funkcije 2. Korekciju- popravljenje, ispravljanje postojeće funkcije 3. Kompenzaciju- nadomješćavanje, nadoknada izgubljene funkcije 4. Supstitucija- zamjena (nešto umjesto nečega)5. kada nije moguće nadoknaditi funkciju onda se pribjegava njenoj znamjeni.


ATOPIJSKI DERMATITIS

TERAPIJSKI VODIČ Nastavak teksta iz prošlog broja

Piše: dr Olivera Simić-Kovačević, Spec. dermatovenerolog Privatna specijalistička ordinacija za kožne i polne bolesti „Dr Kovačević”, Budva

Terapija protiv svraba Svrab je najčešći i najznačajniji klinički simptom atopijskog dermatitisa, s čudnim uplivom emocionalne dimenzije u percepciji u odnosu na druge pruritičke dermatoze, kao što je npr. urtikarija. U većini studija svrab je dio kompletne kliničke slike mjerene EASI ili SCORAD sistemom. Antipruritička terapija uključuje multidimenzionalni pristup, računajući i na druge simptome kao što su suva koža, inflamacija i ogrebotine. Brza pomoć se bazira na aplikaciji topijskih preparata koji sadrže ureu, kamfor ili mentol i to u vidu mokrih, hladećih ili masno-vlažećih obloga, obloga od crnog čaja, kratkotrajnih mlakih tuširanja. Nespecifični fizikalni modaliteti, kao akupunktura, stimulacija dermatoma i sl. opisani su kao korisni. Generalni principi antipruritičke terapije su sljedeći: 1. Emolijentna bazična terapija za redukciju suve kože 2. Eliminacija provocirajućih faktora - izbjegavati dugotrajne i vruće kupke, kontakte s iritirajućim agensima i alergenima 3. Antiinflamatorna terapija - topijski kortikosteroidi (u inicijalnoj fazi reaktivacije), oralni ciklosporini, topijski takrolimus i pimekrolimus (topijski kalcineurin inhibitori), ultravioletno zračenje (UVB uskog spektra) 4. Pomoćna specifična antipruritična terapija - kremovi i/ili losioni koji sadrže ureu, kamfor, mentol-polidokanol ili n-palmitoiletanolamin - topijski, kapsaicin - topijski, antagonisti opioidnih receptora - oralno (naltrekson i nalmefen), topijski

56

stabilizatori mast ćelija (natrijum-hromoglikat) 5. Sedacija - sedativni antihistaminici, oralno 6. Interferon, gama (IFN), sistemski i u dugotrajnom tretmanu.

Antihistaminici Antihistaminici se koriste decenijama, u smislu smanjenja svraba kod pacijenata oboljelih od atopijskog dermatitisa. Prva generacija sedativnih antihistaminika pokazuje se efikasnijom u akutnoj fazi egzacerbacije ekcema. Nesedativni antihistaminici, prema studijama, ne pokazuju nikakav ili pokazuju vrlo slab efekat na svrab kao simptom atopijskog dermatitisa, samo u vrlo visokim dnevnim dozama. Antihistaminici su, generalno, sigurni za upotrebu u dužem periodu i pokazuju efekte u bolestima koje prateovaj poremećaj, kao što su alergijska astma, rinokonjunktivitis, urtikarijalni dermografizam i urtikarija.

Antimikrobijalna terapija Zbog urođenog oslabljenog imuniteta kože česte su kolonizacije Staphylococcus aureusom (više od 90% u srednje jakom ili jakom obliku atopijskog dermatitisa). Postoji korelacija između Staphylococcus aureus egzotoksina, uključujući superantigene


i hemolizin u izlaznim kanalima lojnih žljezda i egzacerbacije bolesti. Još bolje, pronađeno je da gustina kolonizacije Staphylococcus aureusa u atopijskom dermatitisu korelira sa jačinom bolesti. U ovakvim slučajevima antibiotski tretman je koristan. Klinički koncept pacijenata sa stafilokoknom infekcijom kombinuje antimikrobijalni i kortikosteroidni tretman, uz topijsku terapiju (u kupkama) antisepticima triklosanom, hlor-heksidinom ili kristal violetom. Topijski antibiotici ne koriste se u dužem periodu tretmana atopijskog dermatitisa. Upotreba srebrom impregniranog tekstila i svile fabrički finiširane s antimikrobijalnim agensom AEGIS ADM 5772/S može redukovati kolonizaciju stafilokokom i smanjiti jačinu egzacerbacije atopijskog dermatitisa. Sekundarne infekcije kvasnicama, gljivicama i streptokokom, takođe mogu biti triger faktor za atopijski dermatitis. Sistemski ketokonazol i topijski ciklopiroksolamin pokazuju se efikasnim u terapiji gljivične infekcije atopijskog dermatitisa koja traje 4 sedmice. Još bolji efekat pokazuju „noviji” antimikotici flukonazol ili itrakonazol. Virusne infekcije se češće dešavaju kod pacijenata oboljelih od atopijskog dermatitisa, s tendencijom širenja i stvaranja Eczema molluscatum, Eczema vaccinatum i Eczema herpeticum. Eczema herpeticum (herpeticatum) se često pojavljuje poslije kortikosteroidne, a još češće poslije topijske terapije kalcineurininhibitorima. Terapija je promptna antiviralna hemoterapija s aciklovirom i.v., ali postoje i drugi alternativni modaliteti. Dakle, može se zaključiti da su kratkotrajne sistemske antibiotske terapije kod brisom dokazanih bakterijskih infekcija kože pacijenata s atopijskim dermatitisom, obavezne. Antimikotička terapija sprovodi se kod evidentne, mikrobiološki dokazane infekcije gljivicama i kvasnicama. Antiseptički tekstili imaju, u savremeno vrijeme, srednje jak efekat

na atopijski dermatitis. Eczema herpeticum se, bez dileme, tretira sistemskom antiviralnom terapijom, kao što je sistemski aciklovir.

Fototerapija Po posljednjim studijama, 74.4% pacijenta oboljelih od srednje jakog oblika atopijskog dermatitisa ima kompletnu rezoluciju (povlačenje) bolesti tokom ljeta, 16.3% poboljšanje, a samo 9,3% nema promjena. Dalje, odmor na moru pokazuje bolje efekte od odmora na planini. Ovo se objašnjava uticajem izlaganja sunčevom zračenju na bazi UV efekta, te se dolazi do pozitivnog efekta UV radijacije na atopijski dermatitis. Prirodni ili vještački izvori UV radijacije izazivaju biološke efekte u koži, uključujući kutanu inervaciju, neuropeptide, neurotrofine i neke nervnozavisne receptore. Prepoznati mehanizam je mehanizam imunomodulacije kroz apoptozu inflamiranih ćelija, inhibiciju Langerhansovih ćelija i alteraciju produkcije citokina, antimikrobijalni efekat smanjenja kolonizacije Staphylococcus aureusom i ojačavanja kožne barijere. Druga teorija ukazuje da dvonedjeljna ekspozicija sunčevom zračenju signifikantno povećava balans vitamina D u koži s povećanom koncentracijom serumskog kalcidiola, izazivajući signifikantno cijeljenje kože. Kao vještački izvori koriste se: 1. UVA+UVB ( 280-400 nm) 2. Graničnospektralni UVB ( BB-UVB) ( 280-320 nm) 3. Uskospektralni UVB ( vrh 311-313 nm) 4. UVA 1 ( 340-400 nm) Kada se prepisuje, fototerapija je uvijek dio ukupnog terapijskog plana ili tretman druge linije koji se češće upotrebljava kod odraslih pacijenata, a rjeđe kod djece. Kod djece mlađe od 12 godina ovu terapiju ne treba upotrebljavati! Po pravilu, fototerapija se ne upotrebljava u akutnoj fazi bolesti (sem UVA 1), a korisna je za tretiranje hroničnih, pruritičnih, lihenifikovanih formi. Ne treba je prepisivati pacijentima koji su primijetili pogoršanje pri izlaganju suncu, kao ni za promjene na skalpu i pregibima! Topijski steroidi i emolijensi mogu se prepisivati kao početak fototerapije, za smanjenje mogućeg razbuktavanja stanja, a topijske imunosupresive kao pimekrolimus i takrolimus treba izbjegavati. UV može biti kombinovana s prethodno (oralno ili topijski) datim fotosenzibilišućim agensima (psoraleni)1, no ona se ipak u posljednje vrijeme dovodi u vezu s kasnim posljedicama u vidu maligniteta kože i/ili njenog preranog starenja. Nove mogućnosti se otvaraju primjenom 308 nm monohromatskog excimer svijetla, kod pacijenata s lokalizovanim ili terapi-rezistentnim atopijskim dermatitisom. Pulsed-Dye Laser za terapiju atopijskog dermatitisa, za sada je, eksperiment!

1 PUVA terapija (fotohemoterapija)

Nastaviće se...

57


HOMEOPATIJA I PROBLEMI KOŽE LICA

Piše: dr Snežana Tomić Akne su jedan od najčešćih problema kože a nastaju kao rezultat poremećaja u radu lojnih žlijezda. Akne se najčešće manifestuju kao povratne bubuljice i komedoni (bubuljice sa crnim vrhom). Problemi kože su najčešće izrazeni u doba puberteta, kada hormoni utiču na rad žlijezda. Medjutim, dvadeset posto odraslih, uglavnom žene, pate od akni i poslije adolescentnog perioda, čak i u srednjim godinama. Čista koža, mekana na dodir, oduvijek je smatrana znakom dobrog zdravlja. Problemi kože samo su spoljni signali unutrašnjih nutritivnih i biohemijskih poremećaja. Jedan od osnovnih uzroka u nastanku akni jesu hormonski disbal-

58

ans i pogrešna ishrana. Sva "brza hrana", procesovana, pržena i masna, gazirana pića, alkohol, slatkiši, mliječni proizvodi, kao i proizvodi od bijelog brašna, aditivi, boje i pojačivači ukusa, doprinose kožnim problemima. Zato ovu hranu treba izbjegavati. Poželjno je smanijiti i konzumiranje kravljeg mlijeka i bijelog brašna zbog toga što ova hrana izaziva pojačano lučenje sluzi u organizmu, a služi i kao hrana bakterijama i podržava njihovo razmnožavanje. Hrana bogata oksalnom kisjelinom, kao što je čokolada i kafa, takođe doprinosi nastanku akni preko mehanizma inhibiranja apsorpcije kalcijuma. Kalcijum pomaže održavanju normalne kisjelosti krvi, što je osnov za zdravu kožu. Hrana koja pomaže otklanjanju problema kože je hrana koja doprinosi održavanju normalne kisjelosti organizma, njegovom čišćenju od toksičnih materija i snabdijevanju organizma antioksidantima (vitamini, minerali) koji "krpe" oksidativni stres ćelija. Svaka celija dobije oko deset hiljada hitaca oksidativnog stresa dnevno, koji mora da se zakrpi da bi ćelija nastavila normalno da funkcioniše. Ako je to ćelija tkiva kože, ukoliko oksidativni stres prevazilazi moć organizma da ga popravi, jasno je da će koža pretrpjeti oštećenja. Hrana koja nam pomaze da popravimo oštećenja ćelija je hrana bogata antioksidantima, a to je svježe, sirovo voće i povrće. Oko pedest posto naše ishrane trebalo bi biti u sirovom obliku, da bi naš organizam imao mogućnost da popravi oštećenja ćelija nastala oksidacijom. Svježe povrće bogato je i celulozom koja vezuje toksine iz crijeva i eliminiše ih. Zato naš jelovnik treba obilovati ovom hranom kao i ribom, morskim plodovima i integralnim žitaricama. Suprotan efekat ima brza ili procesovana hrana bogata mastima i aditivima koji usporavaju rad crijeva i jetre. Kao rezultat, toksične materije u krvi mogu zapušiti površinske kapilare i limfne sudove lojnih žlijezda, što vodi ka stvaranju akni i upalnih procesa kože.


Hronični zatvor i nemogucnost eliminisanja toksina iz organizma kao posljedica, često uzrokuje i pojavu bubuljica na koži, koja preuzima ulogu eliminacije nečistoća. Regulisanje probave i redovno pražnjenje crijeva usloviće i poboljšanje izgleda kože. Homeopatski pristup liječenja akni svodi se na individualno odabranoj terapiji, na osnovu iscrpnog razgovora sa pacijentom. U odabiru adekvatne terapije pristupa se traženju uzroka, korijenu problema i u obzir se uzima cjelokupno stanje pacijenta, njegov emotivno - mentalni sklop, fizičke tegobe i karakteristike, stil života… Homeopatski lijek individualno odabran za pacijenta, djeluje kao "ključ u bravi" i pomaže organizmu da dovede sebe do ravnoteže, odnosno do samoizlječenja. Akne predstavljaju samo simptom poremećaja "Vitalne sile", našeg unutšnjjeg ljekara, a homeopatskim lijekom teži se da se pomogne vitalnoj sili da se vrati u svoju ravnotežu. Svi homeopatski ljekovi su prirodnog porijekla, uglavnom biljnog i mineralnog, i zbog svoje razblaženosti ne ostavljaju toksičnost i nus pojave u tijelu. Homeopatske tkivne soli odličan su lijek za održavanje zdravlja i lijepog izgleda jer pomažu regulisanje rada organa za varenje, limfnoj drenaži i jačanju otpornosti kože na štetne činioce. Terapija vitaminima i mineralima u mnogome pomaže ublažavanju i odstranjivanju problema kože. Poznato je da je vitamin A važan činilac u očuvanju integriteta kože i sluzokože, kao i da stvara otpornost prema bakterijama. Vitamini B grupe

smanjuju masnoću kože lica i stvaranju crnih tačkica po koži. Vitamin C pomaže sintezu kolagena kože i djeluje antizapaljensk, dok vitamin D održava optimalan nivo kalcijuma u krvi i jača imuni sistem. Vitamin E pomaže kod zarastanja ožiljaka od bubuljica. Mineral cink je nezamjenljiv u liječenju akni, on inhibira rast bakterija, pomaže zarastanju ožiljaka, reguliše rad imunog sistema i lojnih žlijezda, igra ulogu u aktivaciji i regulisanju hormona. Nedostatak cinka kod adolescenata je česta pojava, jer ovaj razvojni period zahtijeva njegovu povećanu potrebu u funkciji polnih žlijezda, te se njegove rezerve brzo istroše. Koža se dobrim dijelom sastoji od masnoća, te je upotreba esencijalnih masnih kisjelina u ishrani veoma bitna za njen zdrav i lijep izgled. Riba, badem, sjemenke lana, avokado, bogat su izvor ovih sastojaka. Priroda je, naravno, prava riznica biljaka koje mogu pomoći kod kožnih problema. Kamilica drenira kožu od toksina, čini je sjajnijom i ljepšom, neven ublazava upale i zacjeljuje ranice i ožiljke. Ove biljke mogu se koristiti u obliku čajeva, tonika i krema. Pojava akni je često problem toksičnosti organizma ili nedostatka važnih nutrienata, te korisčenje kozmetičkih preparata i tretmana najčesce nije dovoljno da se ovaj problem rijesi u korijenu. Pored površinskog tretmana potrebno je uzeti u obzir i cjelokupno stanje organizma.

Unaprijeđena ćelijska terapija za mlađi izgled kože MEDITAS d.o.o. Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016


LIJEČENJE

Tabela 1. Ciljne vrijednosti glikemije i HbA1c u terapiji dijabetesa tipa 2

Piše: prof. dr sci. med. Božidar M. Bojović

Nizak N Ni iz vaskularni iz a ku as k ni rizik HbA1c H 1c

Tip 2 šećerne bolesti, ili insulin nezavisni dijabetes, daleko je rasprostranjeniji nego tip 1, ili insulin zavisni dijabetes. Poznato je da kliničko ispoljavanje ovog tipa bolesti nije ni približno dramatično kao kod insulin zavisnog dijabetesa, pa, nerijetko, liječenje počinje sa zakašnjenjem, često kada su već počele da se razvijaju hronične komplikacije. Insulin nezavisna šećerna bolest ne nastaje uvijek zbog nedovoljnog stvaranja ili lučenja insulina u beta-ćelijama Langerhansovih ostrvaca pankreasa. Ova vrsta šećerne bolesti može, takođe, nastati kao posledica insulinske rezistencije koja je u vezi sa nizom faktora. Pretjerana, nekontrolisana ishrana i gojaznost dominantni su faktori koji dovode do njenog ispoljavanja. OSNOVNI CILJEVI Osnovna svrha i cilj liječenja ove vrste šećerne bolesti sastoji se u tome da oboljeli ima osjećaj punog zdravlja i sposobnosti za životne aktivnosti, kao i da se spriječe komplikacije šećerne bolesti. Da bi se ostvarili ovi ciljevi, neophodno je da se kvalitetnim liječenjem vrijednosti glikemije kreću u normalnim, ili da budu blizu normalnim granicama, kao i da se ne ispoljavaju poremećaji u metabolizmu drugih materija, posebno masti. Postoje brojne preporuke sa različitim kriterijumima. Pored održavanja vrijednosti glikemije i HbA1c u ciljnim granicama, neophodno je da se i vrijednosti lipoproteina (masti) održavaju u normalnim granicama. Kao granice koje obezbjeđuju nizak vaskularni rizik1, preporučuje se da holesterol bude ispod 4,8 mmol/l, (LDL holesterol ispod 3,0 mmol/l, a HDL holesterol veći od 1,2) i trigliceridi manji od 1,7 mmol/l.

60

< 6, 5

Makrovaskularni k ov ula kr l rn la rizik r > 6,5

M Mi Mikrovaskularni k kr sku k la ku l rizik riz ii iz > 7,5

Glikemija G Gl mij i a u mmol/litar ij mol/ l/l l/ /l Samokontrolom moko k ko lom Prije jela P ela Poslije P e jela jel

< 5,5 < 7,5

>5,5 > >7,5

> 6,0 > 9,0

AKTUELNE SMJERNICE U LIJEČENJU Stručni stavovi u liječenju insulin nezavisne šećerne bolesti, mijenjali su se tokom vremena i često su postajale značajne razlike među vodećim institucijama. Zabrinjavajući porast broja oboljelih širom svijeta, bolest koja poprima razmjere epidemije i postaje jedan od vodećih zdravstvenih problema čovječanstva, zahtijevali su organizovan, planski pristup stručnih institucija, posebno: Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Internacionalne dijabetološke federacije (IDF) i drugih važnih zdravstvenih organizacija, u dijagnostici, prevenciji i liječenju dijabetesa. Poslednji konsenzus u liječenju hiperglikemija kod dijabetesa tipa 2, postignut je 2006. godine između Američkog udruženja dijabetologa (ADA) i Evropskog udruženja za istraživanje dijabetesa (EASD). Uvažavajući autoritet ovih institucija i stručnjaka koji su postigli konsenzus oko ovog važnog pitanja, smatramo obavezom da se na njih ukaže i, naravno, da se preporuče kao aktuelni. Predložene smjernice sa algoritmom za uvođenje i prilagođavanje terapije utemeljene su na kliničkim istraživanjima. Ispitani su različiti modaliteti terapije tipa 2 dijabetesa kao i klinička iskustva i sudovi istaknutih stručnjaka. Imalo se u vidu


da je primarni cilj liječenja dijabetesa postizanje i održavanje nivoa glikemije, što bliže onom kod zdravih osoba. Stav je da se kvalitet glikoregulacije procjenjuje vrijednošću glikoziliranog hemoglobina (HbA1c). Postignut je konsenzus da je HbA1c veći od 7.0% znak da treba uvoditi ili mijenjati terapiju. Održavanje glikemije što bliže normalnoj, doprinosi izbjegavanju hroničnih komplikacija dijabetesa (retinopatija, neuropatija i nefropatija) kod tipa 1 dijabetesa, a pokazalo se da intenziviranje terapije ima sličan učinak i kod dijabetesa tipa 2. Preporuka je i da, pored održavanja vrijednosti glikemije u ciljnim granicama, terapijski napori treba da se usmjere i ka liječenju poremećaja metabolizma masti, povišenog krvnog pritiska, gojaznosti, insulinske rezistencije i hiperkoagulabilnosti krvi. Kod bolesnika sa ekstremnim poremećajem metabolizma u kojem dominiraju znaci katabolizma (ketoacidoza, sa ili bez poremećaja svijesti), hiperosmolarnost sa poremećajem odnosa elektrolita, potrebna je hospitalizacija tokom koje će se započeti i prilagođavati terapija. U svim ostalim slučajevima, hospitalizacija nije neophodna i liječenje se može organizovati ambulantno, odnosno u kućnim uslovima. I u jednom i u drugom slučaju treba imati na umu da je bolesnik u centru tima za regulaciju dijabetesa i od samog početka mora se obučavati da prilagodi terapiju, da se konsultuje sa zdravstvenim radnicima i, posebno, mora biti obučen da prevenira i liječi hipoglikemije. Prema algoritmu za liječenje tipa 2 dijabetesa, po preporuci ADA/EASD iz 2006. godine razlikuju se tri faze: Prva faza: Promjena stila života i metformin Druga faza: Dodatna terapija i Treća faza: Dalje prilagođavanje terapije. Prva faza: Promjena stila života Spoljašnji faktori koji povećavaju rizik od nastanka tipa 2 dijabetesa, kad postoji genetska predispozicija, jesu prekomjerna ishrana i sedentaran način života sa sljedstvenom gojaznošću. I zato, razumljivo, prva terapijska mjera kod oboljelih od tipa 2 šećerne bolesti jeste dijeta i fizička aktivnost. Promjena načina života, prvenstveno u vezi sa ishranom i fizičkom aktivnostima ne samo da smanjuje nivo glikemije, već smanjuje faktore rizika za kardiovaskularne bolesti (povišen krvni pritisak, aterogeni lipidni profil) i druge posledice gojaznosti. Ako se radi o gojaznoj osobi, nekada već samo poslije par dana pridržavanja odgovarajućeg režima ishrane i gubitka samo nekoliko kilograma, dolazi do znatnog kliničkog poboljšanja. Ovo nastaje iz razloga što insulinski receptori postaju osjetljiviji na poruke i počinju da funkcionišu daleko bolje. Zato je prvi cilj kod gojaznih bolesnika da se postepeno smanjuje i normalizuje tjelesna težina. Više puta smo ukazivali na činjenicu da povećana tjelesna težina doprinosi insulinskoj rezistenciji. Koliko gojaznost utiče

na povećanje insulinske rezistencije, može se vidjeti iz podatka da osoba koja je predisponirana da dobije šećernu bolest tipa 2, a normalne je tjelesne težine, treba da primi oko 40 jedinica insulina dnevno da bi održala normalne vrijednosti šećera u krvi. Ako je pak gojazna, potrebno joj je oko 100 jedinica insulina, znači 2,5 puta više. Višak insulina potreban je da bi se savladala insulinska rezistencija. U planiranju ishrane rukovodimo se određivanjem kalorijskih i nutritivnih potreba. Ako je u pitanju gojazna osoba, planira se dnevni kalorijski unos od 18 kalorija na kilogram idealne tjelesne težine, kako bi se, postepenim gubljenjem viška kilograma, bolesnik približio idealnoj tjelesnoj težini. Kod pothranjenih se daje 30 kalorija, a kod normalno ishranjenih 25 kalorija na kilogram idealne tjelesne težine. Broj obroka (na dan) je 5-6 (prema tipu terapije). Druga terapijska mjera u tipu 2 dijabeta i promjeni stila života jeste fizička aktivnost. Fizička aktivnost pomaže da se smanje vrijednosti šećera u krvi i da insulin bude mnogo efikasniji. Program fizičke aktivnosti usklađuje se prema starosti, zdravstvenom stanju i potrebama svake osobe. Promjenom načina života, prvenstveno novim odnosom prema ishrani i fizičkoj aktivnosti, sa smanjenjem tjelesne težine i njenim održavanjem u granicama normalne ishranjenosti, kod oko 1/3 gojaznih sa dijabetesom, postiže se i održava dobra glikoregulacija. Autori konsenzusa su primijetili da kod značajnog broja oboljelih ne može da se postigne dobra glikoregulacija. Najčešće se radi o bolesnicima koji ne mogu da smanje ili u normalnim granicama održavaju tjelesnu težinu, ili je u pitanju progresivni tok bolesti. Zato se preporučuje da se u ovoj fazi liječenja, uz promjenu stila života, u terapiju uvede neki od bigvanidskih ljekova. Druga faza: Dodatna terapija Ako se u roku od tri mjeseca ne postigne dobra glikoregulacija, sa vrijednošću HbA1c koja na to ukazuje, uvodi se dodatna terapija. Ne postoji konsenzus o tome koji lijek, uz postojeću promjenu načina života i metformin, treba da se uvede. Dileme su između insulina, preparata sulfonil-ureje ili glitazona. Ako je HbA1c iznad 8.5%, treba upotrebiti insulin srednjedugog ili dugog dejstva. Ako su vrijednosti glikoziliranog hemoglobina manje od 8,5%, drugi lijek treba da bude neki od preparata sulfonil-ureje. Treća faza: Dalje prilagođavanje terapije Ako se promjenom načina života, metforminom i drugim dodatnim lijekom ne postigne ciljana vrijednost HbA1c, preporučuje se, kao sledeći korak, uvođenje ili intenziviranje insulinske terapije (ako je insulin uveden kao dodatni lijek u drugoj fazi). Intenziviranje insulinske terapije podrazumijeva uvođenje brzodjelujućeg insulina prije obroka, kako bi se spriječile postprandijalne hiperglikemije. Kada se u terapiju uvede brzodjelujući insulin, koji se daje prije obroka, treba isključiti preparate sulfonilureje, jer između njih i insulina nema sinergičnog djelovanja. 1 Rizik od komplikacija na krvnim sudovima

61


Osim za karakter, melanholija se vjekovima vezivala za psihopatologiju. Bila je inspiracija mnogim umjetnicima, koji su na tu temu napravili remek djela. Njom su se bavili i filozofi, istoričari, ljekari, teolozi, alhemičari, astrolozi...

UM I MELANHOLIJA Piše: dr Mirko Peković Još od drevnih dana primjećeno je da sjeta, zamišljenost, tuga, melanholija, skepsa, depresija i semantički slični termini (sinonimi), označavaju posebno emocinalno stanje kod čovjeka, koje se shvatalo (shvata) kao svojevrsna psihopatologija. Od pobrojanih termina najviše je uvriježen melanholija. Termin i za neobrazovanog čovjeka predstavlja sinonim za tužno raspoloženje, kome su bez vidnog razloga sklone određene kategorije populacije. Neki misle da je melanholija privilegija dokonih filozofa (pesimista), pjesnika i drugih ljudi "bujne mašte", fantasta i slično. I za starce se kaže da su skloni melahnolliji i sanjarenju u smiraj života. Zanimljivo je da se malo zna za, reklo bi se, paradoks da je melanholija više nego ijedno drugo duševno stanje ugrađena u cjelokupnu kulturu zapadne civilizacije, pa i šire. Spisak djela koja samo u naslovu sadrže riječ melanholija skoro se ne može izbrojati, a vezana su za sve vidove ljudske djelatnosti, počev od istorije, filozofije, medicine, religije, alhemije, astrologije, literature i umjetnosti.

Melaina chole ili crna žuč U najstarijim opisima melanholije prisutan je holistički pristup o ovom duševnom fenomenu, te tezi da su duševni bol i tjelesna patnja povezani (jednota), odnosno da bolest duše

62

dolazi zato što imamo tijelo. To znači da se tjelesni problemi i poremećaji iskazuju duševnim promjenama i poremećajima. Na fonu te dijalektike još je Hipokrat, otac medicine, definisao melanholiju kao tugu i bojazan koja traje dugo i korespondira sa tjelesnom izlučevinom koju je on nazvao crna žuč (melaina chole). Ta tamna tečnost koja, kada je u suficitu ili kada joj je sastav izmijenjen, izaziva kod ljudi turobno raspoloženje, ali ih istovremeno na neki "zagonetan način čini i inteligentnijim". Na to Hipokratovo zapažanje nadovezao se Aristotel pitanjem: "Kako to da su melanholični svi oni izuzetni pojedinci, koji su izvanredni u filozofiji, politici, poeziji ili u vještinama umjetnosti, a neki od njih do te mjere da pate od tegoba koje izaziva crna žuč". Tako ispada da melanholija nije samo duševni poremećaj, temperament ili karakter, već u neku ruku privilegija, jer između nje i genijalnosti postoji neposredna veza. Hrišćanska koncepcija genezu melanholije dovela je u vezu sa grijehom. Astrološki koncept melanholiju vidi kao izraz zlokobnog uticaja Saturn - boga ili planete, pridružujući se Aristotelovoj tvrdnji o intelektualnoj supremaciji melanholika. U doba renesanse i procvata književnosti, ponovo oživljava Platonova teza o pjesničkom ludilu (melanholiji). Tako ispada da je melanholija esencijalni atribut i privilegija nekih


ličnosti, pogotovo onih sa izdašnim intelektualnim i inventivnim kapacitetitama. Melanholija na taj način postaje carski drum ka upoznavanju svijeta, tvoraštva i kreacije najviših dometa. Kao paradigma prethodnih tvrdnji navodi se tumačenja najpoznatije grafike na svijetu, "Melanholija 1 "od Direra, koju je uradio poznati teoretičar umjetnosti Ervin Panofski, za koju smatra da je izraz najviše intelektualne spoznaje čije je ishodište u melanholičnom karakteru njenog tvorca.

Bolest ili pitanje ljudske prirode? Melanholiju ne treba shvatiti jednostrano, kao tugu, već kao poriv i imaginativnu snagu, koja dolazi iz najdubljih slojeva čovjekovog mentalnog aparata. Ona ne dolazi iz tmine niti hladovine, a još manje morbidnih slojeva ličnosti, već je sublimat i kondenzant višeg reda spekulativnosti. Široka lepeza obličja melanholije koja se iskazuju kroz interesovanje umjetnika, filozofa, govori o njenoj tajanstvenosti, neuhvatljivosti i ishodištu najviših stremljenja. Ovaj entitet problematičan je za eksplikaciju sa psihijatrijskog aspekta. Ranije, neki francuski psihijatri izbjegavali su da ovaj problem kvalifikuju kao bolest, pogotovo da ga medikalizuju. Čak je predlagano da to ostane "atar" za pjesnike, filozofe, moraliste i druge. I Frojd je za ovo stanje zadržao termin melanholija. Međutim, nešto docnije ovaj termin zamijenjen je nazivom depresija koji se odomaćio u psihijatrijskoj literaturi i praksi. Možda je Frojd bio u pravu što je insitirao na terminu melanholija, dok je termin depresija rezervisao za njenu najtežu (psihijatrijsku) varijantu. Izgleda da pitanje melanholije, njene eksplikacije, predstavlja širi kontekst više problema vezanih za razumijevanje ljudske prirode. Jedno od tih čini se temeljnih pitanja je i pitanje kako melaholičko raspoloženje rasplamsa i nosi najumniji naboj u čovjeku uzdižući ga do neslućenih duhovnih visina. Možda je naivna, ali je vrijedna pažnje ranije pomenuta teza o vezi crne žuči koja, kako je tvrdio Aristotel, poput vina transformiše biće u neko drugo, koje sada ima neka osobena uzvišena personalna i ljudska svojstva koja prije toga nije imao. Ta teza bliska je učenju iz Novog zavjeta o metanoji, promjeni mišljenja, početku novog života i odvraćanju od grijeha, u neku ruku preseljenju u "novo carstvo". To psihičko stanje može da uzdigne čovjeka do najplemenitijih i najuzvišenijih sfera duhovnog života. Ono sugeriše rezon da izvor kreacije treba tražiti u personalnoj sposobnosti nekih ljudi da izađu izvan sebe, van tradicionalnih životnih "koridora" i time prevaziđu sebe i većinu drugih. Doduše, ta sposobnost nosi i veliki rizik, jer biti "van sebe", ili biti neko drugi, odnosno biti genijalan, može da znači biti u predvorju ludila, a granica između tih kategorija je tanka i porozna, tvrde neki mislioci.

Okrenutost put unutra Ima mišljenja koja melanholiju vezuju za poseban sklop osobina ličnosti koja se naziva introverzija, čije su karakteristike okrenutost put unutra, sklonost ka ruminacijama i maštanju, dok je spoljašnji svijet margina. Takođe se govori da je melanholija specifična dispozicija koja je vezana za intelekat, tj. skup saznajnih i akcionih aktivnosti čovjeka, povezan sa misaonim aktivnostima.

Direr - Melanholija 1 Prema fiziološkim aspektima, pojednostavljeno kazano, melanholija je determinisana bihemijskim procesima koji se odvijaju u posebnim moždanim strukturam i aktvnostima u segmentu tzv. neurotransmiterskog kompleksa. Melanholija izvire iz najveće dubine ljuskog bića i sva čovjekova ljudskost je u nju kondenzovana. Tu ljudskost ona uznosi u najveće visine ovaploćene kroz raznovrsne i najuzvišenije sfere duhovnog života. Melanholiju prati suza, najplemenitija tjelesna (moždana) izlučevina. Suzu proizvodi bol koji dolazi kao i melanholija iz najdubljih emocionalnih slojeva čovjekove ličnosti. Suza je sublimat spoznaje i izvjesnosti stvarnosti. Stvarnost je u principu bolna i samo je melanholik objektivno percipira. Percipirajući stvarnost, čovjek percipira svoje ishodište -smrt. Melanholija i kada bi bila forma ludila, ona bi imala opravdanje i cijenu, bar po riječima Mišela Fukoa, koji je ustvrdio daje "ludilo vid saznanja". Antipsihijatri su tvrdili da nema duševne bolesti. Bolest je mit, metafora, putovanje u sopstvenom svijetu. Jedan od tih svjetova i puteva koji prema njemu vodi je svakako i put što ga melanholik trasira. To je put genijalnosti i razumijevanja ljudske prirode, koji možda zbilja nastaje emanacijom crne žuči, ako melanholiju posmatramo iz metaforičke ravni. Melanholik najbolje osjeća gorčinu i oporost života, njegov egzistencijalni smisao (besmisao). Ta drevna i esencijalna pitanja, pitanja smisla čovjekovog postojanja, pitanje smrti i njene transcendencije najbolje dokučuje genije melanholika. Prirodno, jer su to esencijalna pitanja koja dolaze iz najviše dubine čovjekovog bića, upravo odande gdje je i melaholiji stanište. Melanholija nas prati kao sjenka, ona je naš dvojnik. Ne kaže badava pjesnik: "Čašu meda još niko ne popi, što je čašom žuči ne zagorči...." Melanholija djeluje otrežnjujuće i prosvijetljujuće.

63


Svjetski dan borbe protiv AIDS-a obilježen u Podgorici

TEŽIMO NULI Svjetski dan borbe protiv AIDS-a obilježava se svake godine 1-og decembra i podsjeća na nužnost da se svi građani svijeta moraju boriti protiv ove epidemije, i to svakog dana u godini. Ovaj datum podsjeća na obavezu da pružimo podršku onima koji žive sa HIV-om i da imamo razumijevanja za njih. Ovogodišnji dan borbe protiv AIDS-a, obilježava se pod sloganom „Težimo nuli. Nula novih infekcija. Nula diskriminacije. Nula smrtnosti od AIDS-a”. Kampanja nosi slogan koji objedinjuje smjele, zahtjevne, ali i neophodne ciljeve koje treba ostvariti u narednom periodu. U ovom globalnom projektu, učešća je uzelo i crnogorsko zdravstvo, priredivši niz manifestacija inspirisanih navedenim motom. Pored pomoćnika ministra zdravlja dr Mensuda Grbovića, o načinima borbe protiv HIV/AIDS-a govorili su i dr Alma Čičić, šefica Odsjeka za polno prenosive infekcije, dr Boban Mugoša, direktor Instituta za javno zdravlje, Mina Brajović, šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije, i Mišo Pejković, direktor CAZAS-a. Na samom početku prisutnima se obratio pomoćnik ministra zdravlja dr Mensud Grbović koji je istakao da su prije 10 godina, u Ujedinjenim nacijama, ujedinjeni državnici svih zemalja donijeli odluku da se pokrene globalna borba protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije i da se osnuje fond koji će tu borbu i finansijski da podrži. Drugu godinu zaredom od početka epidemije HIV-a bilježimo usporavanje širenja infekcije i

64

smanjenje smrtnosti. Podsjećajući na ovogodišnju devizu za dan borbe protiv AIDS-a dr Grbović je objasnio da ona pokazuje želju i težnju da živimo u svijetu u kome nema HIV/AIDS-a i diskriminacije. Ono što posebno ističe jeste da izvještaji iz svijeta za 2012. godinu pokazuju da dolazi do usporavanja epidemije, da je sve više onih koji su pod terapijom, a da se bilježi i veća posvećenost borbi protiv diskriminacije. Sve to nam daje pravo da vjerujemo i da se nadamo, ali nas i obavezuje da nastavimo sa još većom upornošću i posvećenošću, rekao je on. U Crnoj Gori je ostvaren jedan cilj, a to je nizak nivo epidemije u zemljama - na nivou 0,01 procenat. Od početka pojave epidemije HIV-a, preuzimane su adekvatne mjere u postojećim uslovima. Naša je obaveza da se borimo protiv diskriminacije, kazao je dr Grbović, kao i da se univerzalna ljudska prava ne smiju dovoditi u pitanje. Obaveza svakog od nas jeste da ih štiti. Prva strategija Crne Gore za borbu protiv ove globalne epidemije dizajnirana je kao petogodišnji opus za razvoj i implementaciju, monitoring i evaluaciju HIV/AIDS programa. Dr Mensud Grbović je ukazao da je Nacionalna strategija za borbu protiv HIV/AIDS-a, kao program za period 2005–2009. god., dala dobru podlogu za prevenciju HIV-a, sa posebnim fokusom na populaciju u najvećem riziku u pogledu krvi, te je unaprijedila dijagnozu i liječenje osoba koje žive sa HIV-om. Nova nacionalna strategija za borbu protiv HIV/AIDS-a u Crnoj Gori za period 2010. do 2014. godine razvijena je na poseban način, sa ključnim učesnicima iz vladinog i nevladinog sektora, kazao je on. Izrađen je i veliki broj nacionalnih vodiča i protokola za prevenciju HIV-a i liječenje AIDS-a. Ključne ciljne grupe dobile su informacije o prevenciji, poseban materijal i usluge liječenja, izgrađeni su kapaciteti zdravstvenih radnika, osoblja u zatvorima, vladinih i nevladinih organizacija, a osnaženi su i kapaciteti u vladinim institucijama u oblasti monitoringa i evaluacije. Dr Alma Čičić, spec. epidemiolog, šefica Odsjeka za polno prenosive infekcije, fokal point za HIV/AIDS, zadužena za vođenje nacionalnog registra za HIV/AIDS, upozorila je na činjenicu da je prvi oboljeli registrovan 1989. godine. Od tada do danas registrovano


je ukupno 140 osoba inficiranih HIV-om, a znatno veći broj registrovanih čine muškarci. Prema podacima iz Registra, u Crnoj Gori živi oko 140 osoba sa HIV-om, pa prevalencija iznosi nešto ispod 0,02 posto, što čini jednu od najnižih u svijetu. Stopa testiranja u našoj zemlji je niska, ali ona iz godine u godinu pokazuje tendenciju porasta. Ukazujući na činjenicu da je testiranje znatno unaprijeđeno otvaranjem mreže savjetovališta za dobrovoljno i povjerljivo testiranje, gdje je testirano više od 3.000 osoba, istakla je da se ono još uvijek ipak ne obavlja na zadovoljavajućem nivou. Podaci koje je iznijela pokazuju da je u 2012. godini u Crnoj Gori registrovano 12 slučajeva HIV/AIDS-a, od toga 5 slučajeva asimptomatske infekcije HIV-om i 7 slučajeva AIDS-a, a sve registrovane osobe su muškog pola. Čak 90 posto inficiranih otkriveno je u dobi između 15 i 49 godina, a vodeći način prenosa je seksualni kontakt. Poznato je da je transfer ovog virusa moguć još i putem transfuzije, kao i putem intravenskog korišćenja droga. Dr Čičić je predočila da se transmisija sa majke na dijete događa vrlo rijetko, samo u 2 posto slučajeva, a u 8 posto način transmisije je nepoznat. U primorskom regionu ima najviše registrovanih, 43 procenta, u našem glavnom gradu prijavljeno je 37 posto ovih pacijenata, a u posljednje vrijeme HIV infekcija se više otkriva u fazi asimptomatske bolesti, što je napredak u odnosu na dijagnostikovanje bolesti u AIDS stadijumu.

Raspoloživi podaci pokazuju da je od početka epidemije do danas u Crnoj Gori registro-

Mina Brajović

vano 140 osoba inficiranih HIV-om, od toga 74 osobe oboljele od AIDS-a i 66 HIV pozitivnih. Umrlih od AIDS-a je 36. Tokom 2012. godine registrovano je 12 novih slučajeva, od toga 5 HIV pozitivnih i 7 inficiranih AIDS. Jedna osoba je umrla a svi ovi slučajevi sumuškog pola. Dr Boban Mugoša je upozorio da kod nas i dalje postoji veliki nivo diskriminacije, i to se mora promijeniti. On je naveo da ni testiranje nije na najboljem nivou, što govori da smo imali 7 slučajeva otkrivenih u stadijumu AIDS-a, što znači da naši građani koji su bili u riziku da obole ne dolaze na vrijeme da se testiraju. Ukazujući da porast broja testiranja postoji, da savjetovališta rade, on navodi da se ljudi jednostavno jako teško odlučuju da odu na provjeru prisustva virusa, što predstavlja veliki problem, pa je u tom smislu rano testiranje jako važno jer bi se tako omogućilo da osobe dočekaju duboku starost. Ono što je posebno istakao jeste značaj rada centara za savjetovanje i pomoć seksualnim radnicama, homoseksualcima i intravenskim korisnicima droga, kao i da u tom području postoji veliki pomak. Dr Mugoša posebno ističe značaj koji bi u smislu osvješćivanja o ovoj bolesti mogao da ima udžbenik pod nazivom „Zdravi stilovi života”, koji se bavi seksualnim i mentalnim zdravljem. On će biti namijenjen mladim ljudima, kako bi na vrijeme i

kontinuirano dobijali sve potrebne informacije. Mina Brajović, šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije, podsjetila je da je 1. decembar dan koji nas podsjeća da svi građani svijeta moraju biti jedinstveni u borbi protiv epidemije. Nedavno objavljeni izvještaj UN-a potvrda je tvrdnje da je ostvaren značajan napredak, ali da i dalje postoje brojni izazovi. Ona ističe da se u svim zemljama u regionu više od polovine sredstava za sprovođenje nacionalnih odgovora na HIV pokriva kroz donacije, i to uglavnom od strane Globalnog fonda za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije. Za razliku od drugih zemalja u regionu, ovdje postoji skoro stoprocentna pokrivenost terapijom osoba koje žive sa HIV-om, a važnu ulogu u sprovođenju preventivnih aktivnosti, osim zdravstvenih institucija, imaju i organizacije civilnog društva, posebno nevladine organizacije koje su dale značajan doprinos pružanju usluga u prevenciji HIV-a među pripadnicima grupa u povećanom riziku, programima smanjenja štete i podršci takvim osobama. Aktivnosti planirane za naredni torgodišmji period su, uglavnom usmjerene na pružanje usluga pripadnicima identifikovanih grupa u povećanom riziku za HIV u cilju sprječavanja širenja HIV infekcije kao i drugih infekcija koje se prenose seksualnim putem i krvlju, jačanja programa za metadonsku supstitucionu terapiju, jačanje profesionalnih kapaciteta zdravstvenog osoblja u oblasti prevencije i dijagnostike HIV infekcije kao i liječenja

65


osoba sa HIV-om, ali i jačanje usluga psihosocijalne podrške osobama sa HIV-om i jačanje kapaciteta svih aktera uključenih u odgovor na HIV , kako iz vladinog tako i iz nevladinog sektora. U ime Nacionalnog tima UN-a u Crnoj Gori, ona je podsjetila da nas do sada postignuto obavezuje da nastavimo nadograđivati ostvareni napredak kako bi AIDS epidemija postala prošlost. Ističući dva činioca, saradnju nevladinog i vladinog sektora i kako i šta poslije Globalnog fonda i održivosti u nevladinom sektoru, izvršni direktor CAZAS-a Mišo Pejković istakao je da Globalni fond ima savršenu saradnju sa državnim institucijama koje uvijek izlaze u susret i pomažu da se zajedničkim snagama borimo protiv ove bolesti. Ističući prije svega borbu protiv diskriminacije koje još ima, apelovao je da uz pomoć medija suzbijemo ovu štetnu pojavu u odnosu na osobe koje žive sa HIV-om, jer su i one ljudi i treba im pomoći i izaći u susret zajedničkim snagama. Pejković je kazao da sa tim osobama možemo da se rukujemo, pričamo, jedemo i pijemo kafu, bez bojazni da ćemo dobiti HIV. Što se tiče drugog činioca, ukazao je da postoji problem kako biti samoodrživ poslije Globalnog fonda koji je prije svega jedna velika institucija koja podržava ne samo Crnu Goru nego i čitav svijet, a sada se povlači zbog nedostatka finansijskih sredstava. On je dodao da se nada da će se taj problem riješiti kako bismo svi zajedno mogli da se borimo protiv HIV/AIDS-a.

Dr Mensud Grbović

Prema podacima objavljenim u Globalnom izvještaju UNAIDS-a o AIDS epidemiji za 2012. godinu i izvještaju ECDC-a o nadzoru nad HIV epidemijom u Evropi u toku 2011. Godine u svijetu živi 34 miliona osoba sa HIV- om, od čega u Evropi živi 2 300 000 miliona. Broj novoinficiranih osoba virusom HIV-a na globalnom nivou opao je za 20% u odnosu na 2001. godinu. Ono što zabrinjava je da svi novi slučajevi nisu dijagnostikovani,

Dr Boban Mugoša

izmedju pstalog, zbog neadekvatne dostupnosti uslugama kao što je povjerljivo testiranje i savjetovanje, a naročito u populacionim grupama koje su najviše izložene riziku od infekcije i prenošenja virusa. U zemljama EURO Regiona, HIV infekciojm su najviše pogodjeni socijalno marginalizovani slojevi društva i osobe čije je ponašanje društveno stigmatizovano ili nezakonito. Program Ujedinjenih nacija za razvoj već 6 godina veoma uspješno obavlja ulogu primarnog primatelja sredstava Globalnog fonda sa rezultatima koji su prevazišli planirane i ocjenjeni su najvišom ocjenom, ali i često citirani kao primjeri dobre prakse u regionu i šire.

Mišo Pejković Katarina Janković

66


Osvrt na jednu od najznačajnijih i najkonzistentnijih svjetskih awareness kampanja ružičasta kampanja za borbu protiv karcinoma dojke

NEMOJ DA ZAKASNIŠ!

U borbi protiv najčešćeg malignog tumora koji pogađa populaciju žena, u korak sa cijelim svijetom, i naša država je ovog oktobra bila obučena u ružičasto. NVO Zdrava dona Montenegrina, uz podršku kompanije Hoffmann – La Roche, realizovala je kampanju namijenjenu podizanju svijesti javnosti o značaju prevencije u borbi protiv ove zloćudne bolesti, pod nazivom NEMOJ DA ZAKASNIŠ. Tako je ružičasti oktobar ove godine započeo simboličnim bilbordima koji su osvanuli prvog oktobtra na ulicama našeg glavnog grada. Torzo mlade žene koji opominje na neophodnost redovnih i pravovremenih pregleda privukao je veliku pažnju. U realizaciju kampanje bili su uključeni i ljekari, dajući značaj prevenciji u liječenju i krajnjem ishodu ove bolesti putem svih medija. Dr Nada Cicmil Sarić, onkolog, tom je prilikom rekla da ''borbi protiv karcinoma dojke treba posvetiti ne samo mjesec dana u godini, već svih 365 dana''. Predsjednica NVO Zdrava Dona Montenegrina, Danica Vukotić, dodala je da se bolest ne može spriječiti, ali se može otkriti i na vrijeme izliječiti, te da se redovnim kontrolama tumor ne priziva, već otkriva na vrijeme. Tradicionalna šetnja koja se svake godine održava u sklopu ove kampanje okupila je veliki broj pacijenata, građana, ljekara i studenata medicine. Ipak, centralni događaj u sklopu

U Crnoj Gori od karcinoma dojke godišnje oboli oko 250 žena. Nažalost, bolest se najčešće otkrije tek kada je u poznom satidujumu. Međutim, šansa za izlječenje rano otkrivenih tumora je iznad 85%! ove kampanje organizovan je u shopping mallu Delta City, kao izložba slika i fotografija crnogorskih autora, donatorskog karaktera, od čije će prodaje prikupljena sredstva otići u fond NVO „Zdrava dona Montenegrina“, a u cilju dalje pomoći za realizaciju njihovih dragocjenih aktivnosti. Kraj mjeseca oktobra je samo početak priče o prevenciji, koju bi trebalo širiti tokom čitave godine. Razmišljajte i razgovorajte o prevenciji i pregledajte se na vrijeme!

Karcinom dojke je najčešći maligni tumor kod žena, mada se može rijetko javiti i kod muškaraca. R.T.

67


POZNATI O ZDRAVLJU

BORBA ZA DOBAR

IMUNITET Stres, kao bolest 21-og vijeka, problem je sa kojim se suočava cijela svjetska populacija. Nosioci trendova, pa pored ostalog i promoteri zdravstvenih preporuka, slavne ličnosti, imaju značajnu ulogu u realizaciji zdravstvene politike. Bili oni pretenciozni, zabavni ili oportunistički nastrojeni, savjeti koje plasiraju publici nikada ne ostaju bez odjeka. Tokom 2009. i panikom propraćene pandemije gripa H1N1, slavni Francuz Žerar Depardje promovisao je idealan lijek koji je, naravno, privukao zavidnu pažnju javnosti. „Ne idite u školu, jedite svinjetinu i pijte puno vina” bio je recept koji je saopštio tokom satirične emisije na televiziji „Kanal plus”.

U obilju onih koji u borbi protiv stresa primjenjuju npr. meditaciju, vježbanje i sl. nerijetko se nađe i poneka slavna ličnost koja ima poseban recept. Komadić tamne čokolade način je koji u borbi protiv uticaja stresa redovno primjenjuje Mariška Hargitaj, Padma Lakšmi preporučuje tople kupke, a Rašida Džons voli da vozi automobil spuštajući prozorska stakla. Za i protiv vakcina Imunizacija, revolucionarno otkriće nauke, danas predstavlja pitanje koje ima pobornike za i protiv njene primjene.

Žerar Depardje

68


Navodeći raznovrsne argumente, i slavne ličnosti se uključuju u polemiku o tome. Neki su nosioci kampanja, neki strogi protivnici, neki zagovornici, neki skeptici... Posebno osjetljivo pitanje predstavlja odluka roditelja o imunizaciji djece. Kao zagovornica potrebe za njenim sprovođenjem javno se deklarisala Amanda Pit. Zbog izjave da su roditelji koji ne omoguće svojoj djeci vakcinaciju „paraziti”, ona je morala da se javno izvini. Unicefova aktivistkinja vakcinacije protiv tetanusa, Selma Hajek, redovno promoviše potrebu za primjenom ovih vakcina u populaciji novorođene djece. Dženifer Garner se još 2007. uključila u kampanju podrške vakcinaciji protiv gripa koju sprovodi Američko udruženje za plućne bolesti. Veoma aktivan promoter jedne ovakve kampanje bio je i Mark Entoni. Dženifer Lopez je portparolka kampanje za vakcinaciju protiv velikog kašlja, tj. zaštitu od tetanusa, difterije i acelarnog pertuzisa. Podršku ovom tipu imunizacije pružila je i Keri Rasel, tvrdeći da je i sama izvršila ovaj tip prevencije. Tvrdeći da vakcine predstavljaju čudo nauke, slavni američki milijarder Bil Gejts tokom 2010. donirao je oko 10 milijardi dolara za isporuku vakcina zemljama u razvoju, u naporu da se smanji smrtnost u toku djetinjstva. Značajan dio njegovog novca uložen je u istraživanje razvoja vakcine za bolesti poput tuberkuloze. Sasvim drugačiji pristup pokazuje npr. Dženi Mekarti, koja tvrdi da je baš vakcinacija bila uzrok autizma kod njenog sinčića Evana. U intervjuu za Hafington post ona je čak pozvala na istragu sadržaja aktuelnih vakcina ove namjene. Istu tvrdnju iznosi i Holi Robinson-Pit. Kada je u pitanju vakcinacija protiv gripa, pogotovu protiv tzv. svinjskog gripa, pojavio se cijeli niz protivnika. Bil Maher, Robert F. Kenedi, Jr. i Džim Keri, neki su od najglasnijih kada je riječ o primjeni ovog tipa imunizacije. Keri je tokom 2008. učestvovao u vašingtonskom mitingu „Green Our Vaccines”, pozivajući na uklanjanje toksina iz vakcina za koje se vjeruje da su uzrok ADHD-a, autizma i drugih neuroloških poremećaja.

Selma Hajek

Bil Gejts

Strah kao način pokore Lider slavnog benda Smešing pampkins, Bili Korgan, tokom 2009. vodio je veoma moćan front otpora vakcinaciji protiv gripa. Tvrdeći da postoje dokazi da je ovaj virus napravljen od strane čovjeka i namjerno izazvan zbog prodaje vakcina, Bili je u okviru jednog od svojih obraćanja upozorio: Ja nisam doktor, niti sam osoba koja na bilo koji način sugeriše da bi trebalo da se usvoji bilo kakav medicinski savjet od mene. Ono što činite sa svojim tijelom, ono što ste stavili u njega, to je vaš posao. Ja sam više fokusiran na vibraciju koja na sve nas sve tako snažno utiče: koliko strah utiče na naše razmišljanje, i kako u tom strahu možemo da privučemo najgore. U vezi s tim presudno je kako se ti strahovi koriste od strane drugih, u pokušaju da stvore vlast nad nama i proizvedu nelagodnost i paniku.

Amanda Pit

69


Hronika 12. decembar 2012 - GLEDANJE TELEVIZIJE PODSTIČE GOJENJE

antiretrovirusne ljekove, informacije o zaštiti javnog zdravlja, kao i kako da se osobama sa mentalnim zdravstvenim problemima obezbijedi da dobiju dobru njegu. Svjetski dan zdravlja, podsjeća se u ovom saopštenju, 2012. godine bio je posvećen obezbjeđenju zdravog starenja, a Svjetska zdravstvena skupština usvojila je i odluke o pitanjima kao što su ishrana, adolescentska trudnoća, kao i reforma ove organizacije. 16. decembar 2012 - USPJEH U BIOLOŠKOJ TERAPIJI

Djeca koja imaju mogućnost praćenja TV sadržaja u svojoj spavaćoj sobi u znatno su većem riziku od gojaznosti u odnosu na ostale vršnjake. Ukazujući na povezanost faktora povećanog obima struka i dugotrajnog gledanja televizije, stručnjaci Biomedicinskog istraživačkog centra „Penington”, u Los Anđelosu, tvrde da djeca uzrasta od 8 do 18 godina, u Sjedinjenim Američkim Državama, svakodnevno gledaju televiziju 4,5 časa, a praćenje televizije u spavaćim sobama omogućeno je kod 70% ove djece. U dvogodišnjem istraživanju učestvovalo je 369 djece i tinejdžera, koji su bili uključeni u studiju u periodu 20102011. 13. decembar 2012 - SUMIRANA GLOBALNA STUDIJA OPTEREĆENJA BOLEŠĆU Sumirajući godišnji pregled postignuća, Svjetska zdravstvena organizacija je tokom decembra 2012. skrenula pažnju javnosti na rezultate Globalne studije opterećenja bolešću, započete 2010. god. Po navedenim podacima ističe se značaj suzbijanja polio infekcije u Indiji i prijevremene realizacije milenijumskog cilja u vezi sa obezbjeđenjem pijaće vode za sve stanovnike planete. U jednom od saopštenja u vezi sa navedenim, istaknuto je i da su vlade država svijeta donijele važne odluke na planu borbe protiv nelegalne trgovine duvanskim proizvodima, praćenjem nezaraznih bolesti, kao i sprovođenjem istraživanja o H5N1 gripu, da je SZO objavila nove statističke podatke naglašavajući rastući problem visokog krvnog pritiska i dijabetesa, da se svake godine prijevremeno rodi 15 miliona beba, ali da se opšti napredak preživljavanja takve djece ubrzava. Svjetska zdravstvena organizacija je u navedenom periodu izdala i preporuke koje pokazuju kako treba koristiti

70

Istraživači Kardiološkog instituta „Cedars-Sinai”, iz Los Anđelesa, uspjeli su da reprogramiraju obične ćelije srca da postanu vjerne replike visokospecijalizovanih ćelija pejsmejkera. Ubrizgavajući gen Tbk18 u ove ćelije, oni su, kako se navodi u komentaru tog događaja na Medikal njuzu, napravili veliki korak naprijed u odnosu na deceniju duge potrage biološke terapije da ispravi nestabilan srčani ritam. Pejsmejkerske ćelije generišu električnu aktivnost koja se širi na druge ćelije srca u ispravnom obrascu stvaranja ritmičke kontrakcije mišića. Ukoliko dođe do zastoja u njihovim radu, srčana pumpa je i dalje u stanju da bar za jedan period odloži prestanak rada i izdrži do primjene odgovarajuće kardiološke intervencije. Iako je ovakvih pokušaja do sada bilo u ne tako malom broju, stručnjaci koji stoje iza rezultata ove studije tvrde da tek ovaj proces obezbjeđuje kompletnu transformaciju srčanih ćelija u biološki modifikovane pejsmejkerske ćelije. 17. decembar 2012 - TERAPIJU USMJERITI NA PROTEINE Istraživači su otkrili dokaze da kompleksna mreža proteina, uključujući i HER2, pomaže regulisanje metastaze karcinoma dojke, širenje ćelija, smrt i druge ćelijske procese. Mreža


istraživači su izvijestili da su otkrili da smrt karcinoma nastupa kada se u krvotok ubrizga virus koji putuje krvotokom i uspijeva da odoli napadima imunog sistema - piše u članku o ovom dostignuću učesnica istraživačkog tima dr Kler Luis, profesorka na Odeljenju za onkologiju Univerziteta u Šefildu. Primjena ovog vida terapije treba da otpočne 48 časova nakon hemioterapije ili radioterapije. Postoje i objašnjenja po kojima je već sada, eksperimentalno omogućeno da ovaj metod liječenja bude proširen i na sve ostale lokalizacije karcinoma. 25. decembar 2012 - STIGMA ZBOG ALERGIJE

tih proteina pomaže ćelijama karcinoma da prežive čitav niz tradicionalnih oblika borbe protiv ove bolesti. Posmatrajući procese koji se odvijaju na nivou HER2 receptora i drugih proteina ćelije karcinoma, američki naučni tim je posebno bio zainteresovan za traženje uzroka ponavljanja pojave oboljenja nakon što je ono jedanput eliminisano hirurškim putem ili primjenom neke od invazivnih terapija. U ovom slučaju, došli su do potvrdnih rezultata. Detalje njihovog zapažanja objavio je 17. decembra Medikal njuz. 24. decembar 2012 - NOVI VID ONKOLOŠKE TERAPIJE

Veoma ohrabrujuću inovaciju u onkološkom inženjeringu predstavlja novoopisani metod liječenja primjenom metode „trojanskog konja”. U najkraćem, priča se svodi na tretman koji koristi bijela krvna zrnca kao „trojanske konje”, koji nose virus namijenjen za razbijanje tumora. Prema članku o ovom ostvarenju, objavljenom 24. decembra u Kenser riserč, eksperimentalni oblik ove terapije koji je nakon hemoterapije ili radioterapije bio primijenjen na miševe, u potpunosti je eliminisao prisustvo karcinoma prostate. Istraživači se nadaju da će klinička ispitivanja u oblasti humane medicine moći da otpočnu početkom 2013. - Korišćenje imunih ćelija koje nose viruse za liječenje karcinoma nalazi se u fazi istraživanja. Tokom juna 2012,

Dječije alergije na hranu mogu biti predispozicija za njihovu podložnost maltretiranju, pokazuju rezultati studije vršene na jednoj njujorškoj klinici za ishranu i alergije. Rezultati su prikazani 25. decembra u članku Keli Ficdžerald, u Medikal njuz tudeju. Studija je obuhvatila ponašanje djece iz 251-ne njujorške porodice. Problem zbog kog je sklonost ka nutritivnim alergijama stigmazovana u američkom društvu, kako se ovdje navodi, jeste izazivanje i podmetanje alergena od strane vršnjaka iz okruženja. Maltretiranje se obično događa u školskom okruženju. Od porodica koje su ispitane, 45,5 odsto djece i 36,3 odsto njihovih roditelja potvrdilo je da je dijete zlostavljano ili mučeno zbog bilo kog razloga. Od tog broja, 24,7 odsto roditelja i 31,5 odsto djece potvrdilo je da su djeca bila zlostavljana zbog alergije na hranu. Rezultati studije pokazali su da je maltretiranje povezano sa smanjenim kvalitetom života, kao i povećanjem doživljaja stresne situacije kod roditelja i djece, bez obzira na težinu alergije. Jedan od važnijih zaključaka studije jeste da roditelji treba da sprovode monitoring nad ponašanjem njihove djece u okruženju van kuće. Nedavno objavljeni podaci Kenser riserča predviđaju da će do 2027. rizik od razvoja karcinoma porasti na razmjer od 1 : 2, što je posljedica produženosti trajanja životnog vijeka kod ljudi.

71


NOVOGODIŠNJI P R A Z N I C I Priredila: Dragana Marković, spec. predškolske pedagogije Novogodišnji praznici su čarobni zbog simbolike novog početka, euforije dočeka i porodičnog druženja. Međutim, praznični dani i običaji prilika su i za razvoj porodične tradicije darivanja i učenja djece kako da daju i prime poklon. Novogodišnji praznici su kao „šlag na tortu“ jedne godine, kada sumiramo kakva je godina iza nas... Isto važi i za mališane, koji se mjesecima raduju Djeda Mrazu i poklonima. Ljepota praznika je i u brojnim običajima koji ih prate. Ali, eto i nevolje za roditelje - da li da podstiču vjerovanje djece u Djeda Mraza? Ili Božić Batu (Svetog Nikolu, kako se gdje zove)? Da li pokloni treba da budu neka vrsta nagrade ili dio tradicije? Šta djeca žele? Kada i kako im poklon uručiti?

Nova godina Simbolika proslavljanja Nove godine seže čak do starih Vavilonaca i Kineza, dok su Rimljani obilježavanje 1. januara ustanovili još prije početka nove ere. Oni su, recimo, jedni drugima poklanjali zlatne novčiće za uspjeh, kolače i med za sreću, a svijeće kao simbol svjetlosti na životnom putu. Slavio se početak novog života i nada u ljepšu budućnost. Ovaj praznik se i danas, bez obzira na različite datume i običaje širom svijeta, svuda obilježava posebno svečano i predstavlja vrijeme poklanjanja. Šta ćete pokloniti djetetu zavisi od mnogo faktora, bitno

72

je samo da ono osjeti atmosferu darivanja, ali da i samo učestvuje u poklanjanju. Dozvolite djetetu da samo napravi poklon za ukućane, ili ga mjesecima podstičite da štedi novac kako bi kupilo poklon dragoj osobi. Da li pričate vašoj deci o Djeda Mrazu? Ako je odgovor pozitivan, i ako ga djeca svake godine željno isčekuju, pored poklona koji ih sačeka od Djeda Mraza ispod novogodišnje jelke, obradujte dječicu sa pismom koje je dekica sa bijelom bradom


i kosom, crvenim odijelom i kapom, sankama i irvasima poslao baĹĄ vaĹĄem djetetu na kuÄ&#x2021;nu adresu. Zamislite samo to oduĹĄevljenje. Djeca se uvek obraduju poklonima, naroÄ?ito ako su to igraÄ?ke i slatkiĹĄi, a psiholozi se slaĹžu u ocjeni da poklone treba Ä?uvati baĹĄ za ovakve, specijalne prilike. Da li Ä&#x2021;ete i do kada odrĹžavati â&#x20AC;&#x17E;Ä?arolijuâ&#x20AC;&#x153; verovanja u Djeda Mraza, da li Ä&#x2021;e pokloni biti dio praznika, ili nagrada za trud i lijepo ponaĹĄanje tokom cijele godine, zavisi od porodiÄ?ne dinamike i ustanovljenih odnosa. Ipak, psiholozi savetuju da ne treba zanemariti vaspitnu vrijednost poklona i priliku da djeca neĹĄto nauÄ?e iz praznika. Ako se djeci Ä?esto poklanjaju vreijdne stvari, s vremenom Ä&#x2021;e izgubiti osjeÄ&#x2021;aj zahvalnosti i neÄ&#x2021;e znati da se raduju poklonu, niti da cijene druge vrijednosti osim materijalnih kada je dar u pitanju.

Darivanje Darivanje svakako predstavlja vaĹžan dio novogodiĹĄnjih praznika. Osim ĹĄto kroz proces darivanja djeca dobiju priliku ispuniti neke od svojih velikih Ĺželja, ono ih takoÄ&#x2018;e moĹže nauÄ?iti da razmisle o tome ĹĄto moĹže razveseliti druge ljude i o tome ĹĄta je vaĹžno ljudima do kojih im je stalo. Veselje dragih ljudi prilikom

UmirujuÄ&#x2021;i balzam â&#x20AC;&#x201C; hidratantna njega za grudi VaĹĄe bebe kao pomoÄ&#x2021; u olakĹĄavanju disanja kod prehlada Aplikovati i lagano masirati. Ovaj balzam pomaĹže VaĹĄoj bebi da se osjeÄ&#x2021;a bolje i da mirnije spava Mirisi bora i ruzmarina proÄ?iĹĄÄ&#x2021;avaju i osvjeĹžavaju, pruĹžajuci komfor VaĹĄoj bebi Shea buter i ekstrakt meda njeguju i vlaĹže koĹžu, i pruĹžaju ugodan miris Ekstrakti lipe i kamilice, biljaka sa umirujuÄ&#x2021;im efektom, pomaĹžu da se VaĹĄa beba prirodno opusti i utone u miran san

otvaranja poklona u koje je dijete uloĹžilo svoj trud, svakako mu moĹže uÄ?initi praznike joĹĄ radosnijima i vrjednijim. Naravno, ne moraju se svi pokloni kupovati u trgovinama ili trgovaÄ?kim centrima. NauÄ?ite svoju djecu kako da svoje darivanje â&#x20AC;&#x17E;obojeâ&#x20AC;&#x153; pravom vrijednosti i osjeÄ&#x2021;ajima. Izrada njihovih liÄ?nih poklona moĹže im pomoÄ&#x2021;i da iskaĹžu koliko im je do odreÄ&#x2018;ene osobe stalo, te Ä?itav proces darivanja uÄ?initi joĹĄ vrjednijim i za njih same i za sretnog primaoca.  t;BKFEOPTBEKFDPNJ[SBEJUFQPLMPOF,SFJSBKUF[BKFEOJ Ä?ke foto-albume za ostale Ä?lanove porodice; izradite ili ukrasite gotove kupovne okvire za fotografije, te u njih stavite omiljene fotografije prijatelja ili dragih osoba; pomozite djeci da izrade svoje liÄ?ne kolaĹže, crteĹže, slike,... pa ih takoÄ&#x2018;e uokvirite okvirima koje su djeca sama ukrasila; izradite porodiÄ?ne ukrase ili napecite veliku koliÄ?inu domaÄ&#x2021;ih kolaÄ?a, naravno, sve u saradnji sa djetetom... MoguÄ&#x2021;nosti su nebrojene!  t6NKFTUPQPLMBOKBOKBQSFENFUB VĘ&#x160;JUFEKFDVEBQPLMBOjaju svoje vrijeme. Npr, baka bi moĹžda cijenila unukovu pomoÄ&#x2021; u pospremanju podruma, ili bi Ä&#x2018;edu bilo korisno objasniti kako da se koristi Internetom. Neka djeca izrade vlastite darovne sertifikate npr. najbolja mama, najbolji tata, najbolji Ä&#x2018;ed, najbolja CBCB OBKCPMKBUFLUB VKBL6PWPWSJKFNF[BV[FUPTUJJQPNBOKLBOKB slobodnog vremena, ovakvi pokloni mogu biti itekako vrijedni.

PROGRAM ZA ZIMU UmirujuÄ&#x2021;i balzam

+

Cold krema

Cold krema â&#x20AC;&#x201C; hrani i ĹĄtiti koĹžu Intenzivna hidratacija lica, ultra hranjiva Bogata shea buterom, krema pruĹža pravu zaĹĄtitu licu VaĹĄe bebe, naroÄ?ito onih dijelova izloĹženih spoljaĹĄnjim agresivnim uticajima.

OD ROÄ?ENJA, HIPOALERGENOâ&#x20AC;Ś Prioritet prirodni sastojci Bez parabena â&#x20AC;&#x201C; Bez ftalata â&#x20AC;&#x201C; Bez fenoksietanola

Vosak i bademovo ulje jaÄ?aju i ĹĄtite barijeru koĹže. Ceramidi - lipidi koji su prirodno prisutni u epidermu, pojaÄ?avaju zaĹĄtitnu funkciju koĹže.

MIRNA ZIMA ZA VAĹ U BEBU Garancija visoke tolerancije â&#x20AC;&#x201C; bazirano na organskim prirodnim sastojcima â&#x20AC;&#x201C; hipoalergeno Bez parabena â&#x20AC;&#x201C; bez ftalata â&#x20AC;&#x201C; bez fenoksietanola Bez terpena ( kamfor, menta, eukaliptus, koji su potencijalno neurotoksiÄ?ni i izbjegavati ih kod djece do 3 godine starosti )

Uvoznik i distributer: MEDITAS d.o.o., Oktobarske Revolucije 44-81000, Podgorica tel: 020 625 016, 069 32 72 14, e-mail: kcmeditas@t-com.me


U šoping-molu „Delta City” 10. i 11. decembra, Međunarodni klub žena u Crnoj Gori, u saradnji sa ambasadama, uz pomoć lokalne i međunarodne poslovne zajednice, kroz brojne volonterske aktivnosti, organizovao je tradicionalni dobrotvorni Božićni bazar.

„HUMANOST SPAJA SVJETOVE” Tradicionalni Božićni bazar u organizaciji Međunarodnog kluba žena okupio je u Delta Cityju stotine građana, brojne ambasadore, predstavnike diplomatskih misija i međunarodnih organizacija. Učešća u događaju uzeli su i volonteri koji su se pod jednim krovom okupili u cilju prikupljanja sredstava koja će ove godine biti namijenjena Zavodu za školovanje i profesionalnu rehabilitaciju invalidne djece i omladine. Cilj ovog šestog internacionalnog bazara jeste da se, kroz druženje i upoznavanje sa tradicijom drugih zemalja, njihovim proizvodima, suvenirima i prehrambenim proizvodima, prikupe sredstva onima kojima je to najpotrebnije. Međunarodni klub žena, u saradnji sa 21-om ambasadom i brojnim volonterima, omogućio je posjetiocima da kupe neke od autentičnih proizvoda različitih zemalja kao i da isprobaju specijalitete raznovrsnih svjetskih kuhinja. Prikupljeni prihod sa štandova država koje imaju diplomatska predstavništva u Crnoj Gori, ali i od Božićne lutrije, namijenjen je za kupovinu dijagnostičke opreme za Odjeljenje onkologije Kliničkog centra Crne Gore, kao i opreme za reanimaciju Urgentnog odjeljenja. Prihod od prošlogodišnjeg bazara bio je namijenjen za pomoć Resursnom centru za djecu i omladinu sa posebnim potrebama. Anita Kampo, predsjednica Međunarodnog kluba žena Crne Gore, otvarajući skup kazala je da joj pričinjava čast i zadovoljstvo što je ove godine Klub žena nastavio tradiciju organizovanja Božićnog bazara. Organizatorke, kaže ona, sa puno entuzijazma, volonterskim radom, pomažu onima kojima je pomoć najpotrebnija. - Novac koji ćemo prikupiti ovom akcijom namijenjen je Kliničkom centru Crne Gore, za nabavku dijagnostičke

74

aparature za Onkološku kliniku, kao i opreme za reanimaciju za Urgentni centar. Zato apelujem da svi prisutni, kupovinom nekog od izloženih proizvoda, ili igrajući Novogodišnju igru, daju svoj doprinos ovoj humanitarnoj akciji - kazala je Kampo. Ona je posebnu zahvalnost iskazala volonterima koji su svojim radom i entuzijazmom doprinijeli radu žena, ali i ministru Radunoviću, predstavnicima ambasada i drugih institucija koje su pomogle akciju. Dr Ljilja Musić, medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore, zahvalila se u ime Centra, kao i u ime pacijenata kojima je Bazar i namijenjen, i istakla da su dobra volja svih učesnika manifestacije, kao i njihovo investirano vrijeme i energija imale poseban značaj i pored materijalne vrijednosti koja je ostvarena


na ovogodišnjem bazaru. Ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović kazao je da je i kao ljekar i kao ministar ponosan što je Međunarodni klub žena u Crnoj Gori u maniru velikih, svjetskih udruženja prepoznao potrebu podrške zdravstvenom sistemu, a zadovoljstvo je veće što su i građani prepoznali akciju i u velikoj se mjeri uključili i dali doprinos nabavci novih aparata. Sve navedeno potvrđuje da ima solidarnosti u našem društvu i da smo spremni da zajednički podržimo prave projekte. - Zahvaljujući divnim damama okupljenim u Međunarodnom klubu žena, naše kuće zdravlja, Onkološka klinika i Urgentni centar Kliničkog centra, postaće bogatije za savremenu medicinsku opremu, koja će, sa jedne strane, omogućiti bolju zdravstvenu zaštitu stanovništva, a sa druge, doprinijeti unapređivanje, poboljšanje i osavremenjivanje naših zdravstvenih usluga. Ministarstvo zdravlja intenzivno radi na opremanju zdravstvenih institucija, implementirajući akcione planove koji su usvojeni u cilju standardizacije i unapređenja kvaliteta pružanja usluga kroz Projekat opremanja zdravstvenih institucija. Stremimo standardima koji postoje u razvijenim zemljama Evropske unije, a trenutno radimo i na implementaciji parametara koje traži Evropska unija, u smislu opremanja prostora, kadra i opreme - kazao je ministar Radunović. On je dalje naglasio da se nada da će i druga udruženja u Crnoj Gori prepoznati Ministarstvo zdravlja kao strateškog partnera i da će svi zajedno raditi na unapređenju zdravstvene zaštite u Crnoj Gori, jer zdravlje nema alternativu. On se nada da ćemo u najbližem mogućem roku u mnogo čemu biti u rangu sa najkvalitetnijim evropskim zdravstvenim centrima. Jedna od mogućnosti da se učestvuje u humanitarnoj akciji bila je „tiha licitacija”, za čitav niz zanimljivih proizvoda, kao i učestvovanje u Novogodišnjoj igri, gdje se pri kupovini kupona dobijala mogućnost za razne nagrade. Bazar je ranije bio događaj manjih razmjera, ali posljednje tri godine on se održavao u Delti i na taj način pružio mogućnost ogromnom broju posjetilaca da na pravi način učestvuju u manifestaciji. Posjetioce su dočekali bogato opremljeni štandovi različitih zemalja, ukrašeni tradicionalnim jelima, vinom i suvenirima. Posebnu pažnju su privukli štand BJR Makedonije, koji je nudio domaće proizvode, kao što su ajvar, vino i čajevi, ali i štand Ruske Federacije, gdje su gosti mogli da probaju čuvene ruske piroške i kupe zanimljive suvenire. Ambasador Republike Austrije u Crnoj Gori Martin Pamer sa ponosom je predstavio austrijsku čokoladu i tradicionalnu hranu, a predstavnik Bugarske Daniel Dobrev skrenuo je pažnju prisutnih na bugarsku ružu, kao sastojak koji se koristi u kozmetičkoj industriji, za proizvodnju parfema i raznih kozmetičkih preparata. On je ovom prilikom prezentovao sve proizvode od bugarske ruže - od kreme za ruke do rakije. Otkrio je još i to da će u Crnoj Gori uskoro biti otvorena prva velika privatna bolnica, a to je japanska bolnica, koja je već otvorena i u Sofiji i koja jako dobro funkcioniše. Na štandovima se moglo naći ponešto za svakoga, a predstavnici svih zemalja potrudili su se da što bolje prikažu proizvode iz svojih zemalja, prenesu dobru energiju i nauče posjetioce kako je korisno pokazati saosjećanje i učestvovati u ovakvim humanitarnim akcijama.

darko m 2

Katarina Janković

75


MEDICINSKA USLUGA KROZ PRIZMU MEĐUNARODNIH STANDARDA

Piše: prof. dr sc Rajko Šofranac

Promjene koje se zahtijevaju i sprovode u ovoj oblasti svojevrsna su evolucija transformacije kvaliteta zdravstvene usluge na globalnom nivou. Ovaj proces je, u osnovi, i po svojim konceptualnim polazištima, sveobuhvatan i aktivan. On je doslovno pokrenuo ogromnu energiju i otvorio brojna pitanja o načinima primjene. Ovaj aktuelni trend toliko je dinamičan da poprima snagu radikalnih promjena, jer je proces poboljšanja medicinske usluge u znatnoj mjeri ubrzan i prosto nametnut, bez prava da se u njemu ne učestvuje, da se nečije učešće u njemu odloži, ili, pak, da se kroz njega prođe sa izvjesnom zadrškom ili zakašnjenjem. Gdje je u tome Crna Gora? Da bi bili u trendu, a nama su puna usta kvaliteta, totalnog kvaliteta, internih provjera, eksternih provjera, akreditacije, indikatora, smjernica, protokola itd. Sve se svodi na onu Domanovićevu „držali se govori i čitale knjige o privredi, a niko nije ništa sijao”. Uozbiljimo se. Ne radi se ovo zbog ispunjenja zahtjeva EU. Na primjer, zemlje Južne i Centralne Amerike, među kojima ima i onih najsiromašnijih, akreditovale su zavidan broj zdravstvenih ustanova, da ne govorimo o razvijenim zemljama, pa i zemljama u okruženju. Na primjer, Bosna i Hercegovina ima respektabilan broj akreditovanih domova zdravlja i bolnica. Srbija isto, o Hrvatskoj da i ne govorimo.

76


Ministarstvo zdravlja usvojilo je nekoliko vaĹžnih dokumenata od kojih Ä&#x2021;emo nabrojiti neke:  t Zakon o zdravstvenoj zaĹĄtiti i njegove izmjene i dopune  t4USBUFHJKVSB[WPKB[ESBWTUWFOF[BĂ?UJUFV$SOPK(PSJ (2003),  t.BTUFSQMBOSB[WPKB[ESBWTUWFOF[BĂ?UJUFVQFSJPEV2010,  t.BTUFSQMBOSB[WPKB[ESBWTUWB$SOF(PSF[BQFSJPE 2010-2013. godine,  t4USBUFĂ?LJQMBOSB[WPKB[ESBWTUWFOPHPTJHVSBOKBEP  4WBPWBEPLVNFOUBEPCSPTVOBQJTBOB BMJWFPNBNBMP je realizovano u praksi. Kvalitet medicinske usluge na nezadovoljavajuÄ&#x2021;em je nivou, ĹĄto je pokazalo i sprovedeno istraĹživanje. Za sprovoÄ&#x2018;enje zacrtanih zakona i strateĹĄkih dokumenata treba prvo volja da se oni realizuju, pa poslije i znanje, kojeg objektivno iz ove oblasti nema mnogo. U zdravstvenim ustanovama formiraju se timovi koji treba da ocijene kvalitet odnosno zadovoljstvo korisnika, a standardi iz kojih slijede indikatori na osnovu kojih se ovo moĹže rijeĹĄiti ne postoje.  4WSIBQPTUPKBOKB[ESBWTUWFOPHTJTUFNBKFTUF[ESBWTUWFOB usluga, a izlaz iz tog procesa je zadovoljan korisnik. Ako je zdravstvena usluga svrha postojanja zdravstvenog sistema, onda je treba mnogougaono posmatrati i dekomponovati na viĹĄe djelova od kojih opet svaki ima elemente koje treba analizirati i po moguÄ&#x2021;nosti poboljĹĄavati. Preduslov za unapreÄ&#x2018;enje kvaliteta usluga u zdravstvu jeste da se prepoznaju potrebe za unapreÄ&#x2018;enje sistema i usklade sve aktivnosti i procedure sa prepoznatim potrebama. UnapreÄ&#x2018;enje kvaliteta zdravstvene zaĹĄtite duboko je povezano i sa bezbjednoĹĄÄ&#x2021;u pacijenta. Bezbjednost pacijenata je zapravo sama srĹž kvaliteta i potrebno je da postoje politike i proce-

da definiĹĄe indikatore, da zdravstveni profesionalci treba da razviju vodiÄ?e za kliniÄ?ku praksu, koje su zasnovani na nauÄ?nim dokazima itd. Kroz standardizaciju se pravima pacijenta poklanja izuzetna paĹžnja. Pod kvalitetom zdravstvene usluge podrazumijeva se obuÄ?eno osoblje, standardizovanost usluge, prevencija, smanjivanje rizika u radu, efikasnost i efektivnost u postavljanju dijagnoza i sprovoÄ&#x2018;enje terapijskih procedura, ĹĄiroka kultura i komunikacija. NajkraÄ&#x2021;e reÄ?eno, to je skup mjera kojima se rjeĹĄavaju zdravstveni problemi pacijenta. Kvalitet usluge mora se razmatrati na nivou zdravstvene ustanove (menadĹžmenta) i na nivou osoblja koje realizuje uslugu. Na Slici 1 prikazan je model procesa pruĹžanja zdravstvenih usluga. TreÄ&#x2021;i princip ISQua (International Society for Quality in Health Care) odraĹžava sljedeÄ&#x2021;ih 9 dimenzija kvaliteta usluge:  t1SJTUVQBĘ&#x160;OPTU  t1SJLMBEOPTU   t0TQPTPCMKFOPTU   t,POUJOVJUFU  t&GFLUJWOPTU   t&Ä&#x2022;LBTOPTU   t0EHPWPSOBQPUSFCFLPSJTOJLB   t4JHVSOPTUJ  t0ESäJWPTU  4WBLBPEPWJILPNQPOFOUJNPäFTFEBMKFEFLPNQPOPWBUJ i analizirati. Ispunjenjem zahtjeva koji odavde proizilaze dobiÄ&#x2021;e se kvalitetna medicinska usluga koja ispunjava standarde u mediDJOJ *40 *426B LPELPKFKFQBDJKFOULPSJTOJLVTMVHFVDFOUSV QBäOKF4UBOEBSEJJOPSNBUJWJ[ESBWTUWFOJIVTMVHBPESFĂżVKVLP  kako, gdje i u kojem vremenu, kojim materijalom, aparatom i

KONTROLNA DIJAGNOSTIKA PRIJEM AMBULANTNI HITNI BOLNICKI

DIJAGNOZA

STACIONARNO

TERAPIJA

PROMJENA ŽIVOTNIH NAVIKA

AMBULANTNO

STACIONARNO AMBULANTNO

SANACIJA ZDRA VSTVENOG

PROBLEMA POBOLJ Ĺ ANJE KONTUIRANA TERAPIJA

OPERATIVNI ZAHTJEV NESANIRANO MEDIKAMENTOZNA TERAPIJA

Slika 1. Tok aktivnosti u pruĹžanju zdravstvenih usluga

dure za smanjenje rizika od neĹželjenih dogaÄ&#x2018;aja i incidenata za korisnike, davaoce usluga i zaposlene. Ovo pitanje je tijesno povezano i sa pravima pacijenata na zdravstvenu zaĹĄtitu i moĹže imati, pored zdravstvenih, i ĹĄire pravne implikacije. Posebno treba imati u vidu da se kroz standarde tretiraju pitanja upravljanja rizikom u zdravstvenim ustanovama, da se uvodi obaveznost prijavljivanja medicinskih greĹĄaka, odnosno incidenata, da se propisuje kliniÄ?ki audit (kliniÄ?ka revizija), da menadĹžment treba

opremom treba da obavi odreÄ&#x2018;enu medicinsku proceduru. Njihovo prihvatanje i sprovoÄ&#x2018;enje predstavlja nov organizacionotehnoloĹĄki proces koji u znatnoj mjeri doprinosi efikasnosti i kvalitetu pruĹžanja zdravstvene zaĹĄtite. U narednim brojevima ovog Ä?asopisa otvorenog za aktuelne trendove biÄ&#x2021;e analizirane navedene dimenzije usluge ponaosob, kako bi struÄ?na javnost imala uvid u kompleksnost medicinske usluge i zahtjeve koje je potrebno ispuniti.

77


U novoj knjizi dr Vladimira Čarapića i sportskog novinara Mirka Jakovljevića na pristupačan i popularan način obrađeni su brojni problemi traumatologije kičme i koljena. Svako iz svog ugla, autori ukazuju na bitnost problematike povreda i njihove posljedice

MALA NEOPREZNOST, VELIKI PROBLEMI Piše: dr Božo Vuković Nadareni praktičari, ljubitelji sportske medicine i novinarstva u sportu, prim. dr Vladimir Čarapić, specijalista ortopedije i traumatologije i novinari publicista Mirko Jakovljević, udružili su znanje i objavili stručan, koristan i lako razumljiv priručnik „Savremena sportska medicina: traumatologija i gonologija”1. Među brojnima u ovoj monografiji poučan je i prikaz kako je jedna neoprezna povreda koljena fudbalera od strane suigrača, spriječila talentovanog mladića, Mojkovčanina, u postizanju vrhunskog uspjeha u sportu. Od povrede koljena, mnogo teža je povreda vratne kičme, na što je upozorio i veoma stručno, emotivno, znalački, sa velikim iskustvom i znanjem objasnio dr Čarapić. „U borilačkim sportovima, skijaškim takmičenjima, skakanju padobranom, planinarstvu motobilizmu i automobilizmu - violentne, žestoke povrede dovode do teških trauma kičme i kičmene moždine, sa posljedicama umanjenja životnih aktivnosti i sportske sposobnosti. U slučaju oštećenja kičmene moždine, može doći do teškog invaliditeta sa djelimičnim ili kompletnim paralizama nogu, pa i ruku. Nije isključen čak ni smrtni ishod.” Kod jakih, trzajnih pokreta vrata, bilo unaprijed ili unazad, često se ne uočavaju znaci, simptomi oštećenja kičmene moždine. Oni se čak i ne prikažu u okviru raznovrsnih snimanja, pa je velika opasnost da se to previdi i od ljekara koji ukazuju prvu pomoć povrijeđenom. Ovdje se radi o svjesnom i nesvjesnom nehatu, kaže Čarapić. „U prvom slučaju, ljekar je znao da ta posljedica može doći, a u drugom slučaju nije znao da do nje može doći, iako je to morao znati.” Nevidljive promjene kod povrede vratne kičme ispoljavaju se bolovima u vratu, uglavnom odmah nakon udesa ili poslije 24 časa. Bolovi su intenzivni i šire se u ramena, ruke, potiljačnu regiju, među lopatice, na prednju stranu grudnog koša, prema tjemenu, sljepoočnicama, u očnoj jabučici i iza uha. Radi se o povredama autonomnog nervnog sistema, vlakana simpatičnih živaca, koje ugrožavaju život povrijeđenog. Spasioci i rodbina mogu da podignu glavu, povuku je i time još više povrijede vlakna živaca simpatikusa. Kod trzajnih povreda vrata, iako nema uočljivih i dijagnosticiranih simptoma, povrijeđeni mora

78

biti hospitalizovan i pod kontrolom ljekara najmanje 1 čas od momenta povređivanja, jer se u tome vremenskom okviru mogu pojaviti simptomi. Ukoliko se povrijeđeni bolesnik iz prijemne ambulante vrati na kućnu njegu, učinjena je profesionalna greška. U monografiji se o povredama koljena, savremenoj dijagnostici i liječenju govori u poglavlju „Novine iz sportske gonologije”. Novija znanja koja se dijagnostikuju artroskopijom, direktnim uvidom u unutrašnjost zgloba koljena, omogućila su novi hirurški postupak u smislu parcijalne resekcije i suture meniska. Savremena dostignuća medicinske tehnologije, novi materijali i dublje poznavanje fiziologije i funkcije koljena, omogućila su primjenu vještačkih ligamenata u hirurškom liječenju zgloba.

Mladi mojkovački fudbaler Ivan Vidaković, zbog malog rasta i brzih pokreta dobio je nadimak Piksi, a to je i dio naslova druge knjige istih autora - „Piksijevo prvo poluvrijeme i šansa”. Prof. dr Milorad Krgović iz Beograda, prisustvovao je u Mojkovcu promociji knjige i napisao kratak osvrt, iz kojeg citiramo: „Čitajući ovu knjigu, ne možete a da se ne zapitate otkud to da se sretnu takva dva talenta i da svoje raskošno znanje i umijeće, svaki u svojoj oblasti, objedine, sa željom da roditeljima, sportistima, ali i svima koji odlučuju o sportu, iz stručnog i emotivnog ugla, ukažu na problematiku povreda. Pored sportista, povrede ’igraju’ odlučujuću ulogu na sportskim terenima... Nadam se da će ova knjiga ’otvoriti oči’, ne samo ljudima koji se bave sportom, već i onima koji odlučuju o pratećoj infrastrukturi, koja je ne tako često uzrok teških povreda na sportskim terenima.”

1 Složenica gonologija nastala je od grčke riječi gony, što znači koljeno (latinska riječ je genu). To je disciplina u medicini koja se bavi bolestima koljena.


U Stokholmu donijeta odluka o dodjeli Nobelove nagrade 2012.

NOBELOVA NAGRADA IDE BRITANIJI I JAPANU Osim u periodima velikih svjetskih ratova, svake godine, od 1901, svečano je uručivana nagrada Nobelove fondacije u Švedskoj. Stokholm, tamošnji glavni grad, postajao bi time važno stjecište ljudi od struke, sa svih meredijana. Na ovoj svjetski značajnoj manifestaciji tradicionalno se dodjeljuje nagrada za fiziku, hemiju, fiziologiju ili medicinu, književnost i mir.

pripala je siru Džonu B. Gardonu (1933), engleskom naučniku rodom iz Dipenhola, i Šinaji Jamanaki (1962), japanskom stručnjaku iz Osake. Praksa dodjele dvojne nagrade nije neobična kada je Nobelova fondacija u pitanju. U obrazloženju odluke o njenoj dodjeli ovim naučnicima navodi se da se to vrši zbog otkrića razvojnog procesa ćelije koji omogućava da ona postane

Nobel u medicini Alfred Nobel je pokazivao interes i za medicinu. Upravo zahvaljujući angažmanu na Institutu Karolinska, stekao je poznanstvo sa istaknutim švedskim psihologom Janom Johansonom. U saradnji sa njim bavio se istraživanjima i u oblasti medicine i psihologije.

Metodom odabira Proces dodjele Nobelove nagrade za medicinu ili fiziologiju vrši se po pozivu, nikako prijavama. Nobelov odbor pri Institutu Karolinska, koji broji 50 članova, zadužen je za odabir instanci koje biraju kandidate za nominaciju. Detalji te dokumentacije, po statutu ove organizacije, ne mogu biti objelodanjeni za narednih 50 godina. Proces ovogodišnjeg izbora kandidata započet je 1-og septembra prošle godine, kada su nominacioni formulari zvanično poslati na oko 3.000 odabranih lokacija. 6-og novembra 2012. zvanično je donešena odluka o dodjeli Nagrade, a svečano uručenje biće obavljeno u Stokholmu, tokom Sedmice Nobelove nagrade koja je predviđena za period 5-12. decembra. Ovogodišnja Nobelova nagrada za medicinu ili fiziologiju

pluripotentna. Svečano uručenje nagrade najavljeno je za 7. decembar, na Karolinskoj.

Nagrada po 103. put Nobelova nagrada za medicinu i fiziologiju ove godine je dodijeljena po 103. put. Prvi njen dobitnik bio je Emil Adolf von Behring (1901). Nagrada je potom dodijeljena Ronaldu Rosu, Nilsu Ribergu Finsenu, Ivanu Petroviču Pavlovu, Robertu Kohu i mnogima drugim. Prošle godine uručena je američkom imunologu i genetičaru Brusu Bjutleru, luksemburškom biologu Žilu Ofmanu i kanadskom imunologu i ćelijskom biologu Ralfu Stejnmenu. A. Radanović

79


SMIJEH JE LIJEK — Izvinite, a koliko košta vađenje zuba? — pita stomatologa pacijent sa ogromnim otokom zuba. — 20 evra — odgovori ljekar. — Šta? Pa za samo nekoliko minuta rada — tolikoooo ? ! — kaže pacijent. — Pa, mogu ja to uraditi i sporije... — spremno odgovori ljekar. — Slušajte, doktore! Već ste uklonili moju slezinu, krajnike i jedan bubreg. Samo me zanima da li ste vi uopšte u stanju da me izbavite odavde ?!! — kaže uzbuđeno pacijent. — Naravno da jesam. Samo, malo po malo — kaže ljekar. — Doktore, koji je najbrži način da izgubim desetak kilograma ? — pita punačka gospođa svog ljekara. — Hmmm, možda da vas dekapitujemo... — odgovori ljekar. — Doktore, šta kaže moj rendgen glave? — pita pacijent. — Apsolutno ništa! — odgovori ljekar. — Doktore, mislim da mi trebaju naočari — obrati se čovjek službeniku na šalteru. — Dabome da su vam potrebne... Ovo je banka — kaže bankar. Uđe žena u ordinaciju i nakon nekoliko minuta izlazi vrišteći. Začuđeni stariji ljekar ulazi kod kolege pripravnika i pita ga za dijagnozu pacijentkinje. — Trudnoća — odgovori ovaj. — Ali, pobogu... Gospođa Ana ima 63 godine, ima četvoro odrasle djece i sedmoro unučadi, a ti joj rekao da je trudna?!! — unezvijereno će stari ljekar. — Jeste li možda primijetili da joj je prestala štucavica ?!! — opet će mladi ljekar. — Doktore, molim vas, pogledajte me. Kada sam se jutros probudila, pogledala sam se u ogledalu i vidjela kosu koja je bila sva raščupana, kožu koja je sva naborana i oči koje su bile krvave. Imala sam izgled leša. Šta nije u redu sa mnom? — zabrinuto

80

pita pacijentkinja. — Hmmm.... Čini se da vam je vid sasvim u redu... — odgovori ljekar upućujući je na laboratorijske analize. Vlasnik apoteke ulazi u svoju radnju i pita mladog farmaceuta kako je proveo dan. — Pa, nije bilo previše kupaca. Jedan čovjek je tražio nešto protiv kašlja, pa sam mu u nedostatku sirupa dao laksativ... — objašnjava mladić. — Pobogu... Pa otkud laksativ u terapiji kašlja?!! — zblanjeno će poslodavac. — Vidite, on se sada sigurno boji i da pomisli na kašalj — objasni apotekar. Predavač psihologije pokušava da izvrši praktičnu provjeru prihvaćenosti nove lekcije. Svojim studentima zadaje test o mentalnom zdravlju. — Kako biste postavili dijagnozu osobi koja hoda naprijednazad, vrišteći punim plućima, a ubrzo zatim nekontrolisano plače sjedeći? — pita on. Mladić u zadnjem redu podiže ruku i odgovori: — Košarkaški trener? Čovjek ulazi u ljekarsku ordinaciju. Ima krastavac u nosu, šargarepu u lijevom uhu i bananu u svom desnom uhu. — Doktore, šta nije u redu sa mnom? — pita uzbuđeno. — Ne jedete pravilno — ravnodušno će ljekar.


Medicinski rječnik A

kantoza, lat. acanthosis, proces pri kom zbog patološkog umnožavanja ćelija nastaje zadebljanje spinoznog sloja epiderma. Specifičan oblik poremećaja predstavlja acanthosis nigricans. U pitanju je rijetko hronično oboljenje kože praćeno pigmentacijom, zadebljanjem, djelimično bradavičastim bujanjem kože na vratu, u aksilarnim naborima, ingvinalnim i kubitalnim prevojima i anogenitalnoj regiji. Postoje dokazi da ova anomalija može predstavljati uvod u teške poremećaje funkcionisanja organizma, prije svega nastanak karcinoma.

B C

lenoreja, lat. blennorrhoea, stvaranje i oticanje gnoja pri zapaljenju sluzokože organa. Ovaj vid reakcije posebno je senzitivan u vezi sa čulom vida. Postoji više njegovih diferentovanih oblika.

efalalgija, lat. cephalalgia, glavobolja. Uzroci ovog poremećaja mogu biti povezani sa pojedinačnim poremećajima ili mogu biti posljedica poremećaja sistemskog funkcionisanja. Brojni su i raznovrsni. Posebno frekventne oblike cefalgije predstavljaju migrena i histaminska glavobolja. One spadaju u primarne organske poremećaje. Specifičan oblik cefalgije predstavlja histaminska cefalgija, pri čemu su, usljed lokalnog oslobađanja histamina, nastupi glavobolje praćeni crvenilom lica i lučenjem iz nosa.

D E F G

enticija, lat. dentitio, proces razvitka zuba. Ukoliko dođe do anomalija u njegovom toku, može se govoriti o različitim tipovima denticije. Tako npr., ako se radi o prevremenom iznicanju zuba, govorimo o dentitio praecox, ako se radi o zakašnjelom iznicanju, riječ je o dentitio tarda... lektroforeza, med. electrophoresis, metoda liječenja pri kojoj se terapija u oboljela tkiva unosi primjenom jednosmjerne struje. Sinonim je jontoforeza.

isura, lat. fissura, pukotina u tkivu. Okolna koža je neelastična i suva, a naprslina koja ovom prilikom nastaje izaziva bolnu reakciju. Fisure su prateće pojave hemoroidalne bolesti, a mjesto njihovog nastanka mogu biti i vrlo osjetljiva tkiva, kao npr. oko. laukom, lat. glaucoma, oboljenje oka čije je glavno obilježje povišenje pritiska u očnoj jabučici. Krajnji ishod poremećaja može biti čak i fatalan - tj. dovesti do sljepila. Ukoliko se na vrijeme ne sanira, ovaj poremećaj redovno dovodi do morfoloških i funkcionih oštećenja očne jabučice. Popularan naziv je zelena mrena.

82

H L M N O

emeralopija, lat. hemeraiopia, poremećaj prilagođavanja čula vida na mrak. Jedan od uzroka nastanka ovog oboljenja može biti hronični nedostatak vitamina A, ali postoje i drugi razlozi razvoja sljepila u mraku: visok stepen kratkovidosti, pigmentna degeneracija mrežnjače, razni oblici horioretinitisa. eontijaza, lat. leontiasis (leoniasis). Karakteristična prateća pojava lepre koja ima za posljedicu da lice zbog poremećaja na koži dobija lavlji izgled. Riječ je o slivanju čvorastih granuloma kod lepre (leproma). Ovaj poremećaj može biti i odlika nekih promjena u razvoju koštanog sistema. onoplegija, lat. monoplegia, oduzetost jednog ekstremiteta ili jedne polovine lica. Obično je ovaj tip poremećaja povezan sa anomalijama neurološke prirode, nepravilnim funkcionisanjem sistema motorike u kori mozga, kao i pojedinih sekvenci kičmene moždine. eoartroza, lat. neoarthrosis, proces ponovnog stvaranja koštanog zgloba. Ova pojava nije prediktovana prirodnim razvojem koštanog sistema, ali razlozi za njen nastanak mogu se nalaziti u posljedicama srastanja preloma kosti ili hirurškog stvaranja nove kosti. steopetroza, lat. osteopetrosis, rijetka nasljedna bolest karakteristična po nenormalnoj čvrstoći kostiju. Zbog nerastresitosti koštanog tkiva kod takvih osoba dolazi do niza nepovoljnih pratećih reakcija od kojih je posebno zastupljena aplastička anemija. Možda engleski termin marble bones najupečatljivije govori o prirodi ove nenormalne pojave. U prevodu, on bio značio mermerne kosti.


J A R I V I T AK ! ! ! Š I SITN

„AKTIVIRAJ SITNIŠ“ je Vaša štednja, koju ostvarujete korišćenjem debitnih platnih kartica. Pri svakoj kupovini karticom, iznos sa računa koji plaćate karticom, zaokružuje se na prvi veći iznos i to na:  0.50 €, 1,00 €, 2.00 € ili 5,00 € - po Vašem izboru. Razlika između iznosa na računu i zaokruženog iznosa, automatski se uplaćuje na Vaš štedni račun i još se vremenom uvećava za kamatu. „AKTIVIRAJ SITNIŠ“ je još jedan razlog više da koristite debitne kartice Hipotekarne banke: VISA Electron, Premium ili Premium Plus.

Call Centar 19905 www.hb.co.me


VENDOKSIN KAPI cirkulacija, vene, hemoroidi Kapi ispoljavaju blagotvorno dejstvo kod gotovo svih poznatih poreme}aja u krvnim sudovima. Vendoksin otklanja ose}aj zamora i trnjenja nogu i ruku. Snabdeva tkivo kiseonikom, pobolj{avaju}i protok krvi kroz periferne krvne sudove, smanjuju mogu}nost stvaranja tromba i za{titno deluju kod dubokih venskih tromboza u periodima posebnog rizika (mirovanja u postelji, traume, stanja posle infarkta, mo`danog udara). Povoljno uti~u na otklanjanje simptoma izazvanih infarktom: dezorijentisanost, povi{ena temperatura, ose}aj zamora, glavobolja ... Povoljan uticaj imaju na funkciju jetre, detoksikaciju i metabolizam masti, smanjuju}i koncentraciju triglicerida i holesterola u krvi. Kapi deluju na hemoroide gde uti~u na njihovo zarastanje, epitelizaciju i su{enje. Povoljno uti~u kod povreda u sportu, tupih povreda i nagnje~enja posle preloma. Zbog svog blagotvornog dejstva na prokrvljenost svih organa Vendoksin kapi mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

ZODEKS ^AJ infekcije i kamenci u bubrezima i be{ici ^aj je namenjen ubla`avanju problema nastalih kao posledica infekcije urinarnog trakta i prostate ili prisustva kamena i peska u bubrezima, mokra}noj be{ici ili `u~i. Potpoma`e otapanje kamenca i deluje za{titno kod ponovne pojave kamena i peska. Deluje kroz poja~ano lu~enje mokra}ne kiseline gde dolazi do postupnog ~i{}enja bubrega i uretera od spiranog taloga mulja i peska, ubrzavaju}i proces epitelizacije o{te}enog tkiva. Ubla`ava gr~eve i bolove i uti~e na smanjenje telesne temperature izazvane upalnim procesima tako da ceo proces prolazi prili~no bezbolno. Tako|e treba napomenuti da ~aj ima blagotvoran efekat i na upalne procese mokra}nih kanala i infekcije prostate izazvane kako gram pozitivnim tako i gram negativnim bakterijama. Povoljno uti~e na smanjenje nivoa ureje i kreatinina u krvi i ima povojan efekat kod pojedina~nih cisti bubrega. Zbog svog dejstva na kompletan rad urinarnog trakta, Zodeks ~aj mogu koristiti i potpuno zdrave osobe. Proizvodi preduze}a ALTERNATIVA MEDICA izra|eni su prema principima dobre proizvo|a~ke prakse

Uvoznik za Crnu Goru: “ALTERNATIVA MEDICA MONTENEGRO d.o.o. Herceg Novi Herceg Novi, Zemunska 36

Proizvodi:

d.o.o. Loznica

Tel/fax: 031/345-773; Mob. 069/929-003, 068/666-791 Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu

Profile for medical cg

medicalcg 45  

medical casopis broj 45

medicalcg 45  

medical casopis broj 45

Profile for medicalcg
Advertisement