Page 1

5. SEPTEMBAR 2015. GODINA VII BROJ 77

www.medicalcg.me

1.00

Intervjui: Dr Dejan Mandić Sara Vujović Hipertenzija Ugradnja implanta Trudnoća i porođaj Homeopatija i ženske tegobe

Predstavljamo: Udruženje multiple skleroze Crne Gore

IV sajam

edicine

Podgorica 15–17. oktobar 2015.g. - hotel „M Nikić“


Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc Božo Vuković Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Doc. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Draženka Laketić Mr ph Ivana Gojković Dr Milica Šofranac, pedijatar Milorad Aranitović, struč. rad. terapeut Dr Miloš Radulović, stomatolog Prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Dr stom. Rade Mrdak Prof. dr Rajko Šofranac Sandra Kavarić Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Prim. mr sci dr med. Slobodan Vranješ Dr Snežana Tomić Prim. dr Vladimir Čarapić Prof. dr sci med. Zdravko N. Kadijević Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Intervju: dr Dejan Mandić 10 – 11 Frensis Oldham Kelsi Dr pharm. Nemanja Turković 12 – 14 Homeopatija i ženske tegobe Dr Snežana Tomić 20 – 21 Trudnoća i porođaj Dr Milovan Jovanović 22 – 24 Školska torba čuva kičmu Dr Sanja Čizmović 28 Hipertenzija – prof. dr Nebojša Tasić 34 - 35 Usna duplja Prim. mr sc dr Slobodan V. Radonjić 42 – 44 Retinaldehid – dr pharm. Jovana Delić 45 - 46 Ugradnja implanta Dr Aleksandra Šćepanović-Đurović 48 – 49 Intervju: Sara Vujošević 50 – 51 Poremećaji kontrole impulsa M sc Marija Šćepović, dipl. psiholog 52 – 53 Prevencija narkomanije u Crnoj Gori Ida Kolinović, master socijalnog rada 54 – 55 Predstavljamo: Udruženje multiple skleroze 56 – 58 Ujed otrovne zmije Prim. dr Sabahudin Pupović 59 Fiziotepapija sportskih povreda (III) Krsto Kovačević, spec. prim. fizioterapije 62 – 64 Medicinski turizam u Crnoj Gori Dr Boris Maslovski 66 In memorijam: Akademik dr Dušan Kosović Dr Božo Vuković 74


IV sajam

edicine

15, 16, 17. oktobar 2015. g. Hotel „M Nikić“, Podgorica

Organizator: Medical CG Informacije na: tel.:00382 20 238 841, 067 395 032 redakcija@medicalcg.me

www.medicalcg.me


MNE.CHC.15.04.01

                                                             


system Kompletna anti-aging linija koja istiÄ?e VaĹĄu prirodnu ljepotu

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo, Podgorica, tel: 020-663-067


ZANIMLJIVOSTI

“Pametni ljekovi” etička dilema

U jeku nacionalnih kvalifikacijskih testova GCSE u Velikoj Britaniji, britanski Telegraph ponovno revitalizira priču o učincima “pametnih ljekova”. Pozivajući se na reevaluaciju 24 naučna istraživanja na sveučilištima u Oxfordu i Harvardu, zaključeno je da lijek Modafinil, poznat još pod imenom Provigil (lijek koji u Crnoj Gori nije registrovan), koji se primarno propisuje pri borbi s narkolepsijom, povećava odnosno jača kongnitivne funkcije koje su najpotrebnije prilikom učenja za testove kao što su GCSE. Modafinil je pomogao prilikom rješavanja dugih i kompleksnih zadataka, a uz to pokazao se korisnim kod planiranja, donošenja odluka, učenja i pamćenja i kreativnosti. Modafinil je u Velikoj Britaniji dostupan u sistemu javnog zdravstva (NHS), a ankete su pokazale da ga je čak petina studenata koristila kako bi povećala svoj učinak prilikom učenja za ispite. Istraživači su potvrdili da je lijek doista djelotvoran u prije spomenutim situacijama, te da pritom, prema svemu sudeći, ima vrlo malo nuspojava. I tu, prema naučnicima, nastupaju problemi. Činjenica da lijek ima takav učinak postavlja vrlo važna etička pitanja o tome kako klasificirati lijek, odnosno treba li on biti klasificiran (i u koju kategoriju), prihvaćen ili zabranjen. Modafinil može i uistinu pojačava određene kognitivne funkcije. Prvi put imamo pojačivača kognicije koji naočigled nema značajnijih psihičkih, emotivnih i kognitivnih nuspojava. Sada je vrijeme da se otvori javni dijalog o tome kako integrirati i javno priznati jačanje kognitivnih funkcija. Etičke implikacije ovog otkrića su goleme i trebaju oblikovati ciljeve koje želimo u budućnosti ostvariti, a u tim razgovorima moraju sudjelovati i naučnici i političari, ali i javnost - rekao je za Telegraph Ruairidh Battleday, jedan od autora reevaluacije prethodnih studija. Anketa jednog studentskog lista na Oxfordu pokazala je da je čak 26 posto ispitanika priznalo da je koristilo lijek, a slični podaci dobiveni su i u Newcastleu, Leedsu, Sheffieldu, Nottinghamu i Manchesteru. Modifinil su koristili i američki vojni piloti kako bi ostali prisebni prilikom osobito dugih letova.

Napokon je otkriveno kako ključni gen utiče na debljanje ljudi

Pretilost utieče na više od 500 miliona ljudi širom svijeta te doprinosi mnoštvu bolesti. U SAD-u je oko trećine odraslih pretilo, a druga trećina je prekomjerne težine. Gen kojeg naučnici nazivaju FTO povezan je s pretilošću, a još od 2007. pokušavaju odgonetnuti na koji način. Sadašnjim eksperimentima došli su do spoznaje da nepravilna struktura ovog gena uzrokuje da se energija iz hrane pretvara u masno tkivo, umjesto da se sagorijeva.

08

Genetsko istraživanje na miševima i ljudskim stanicama pokazalo je da se proces može i obrnuti, čime se pojavila nada da bi se mogli razviti ljekovi ili neki drugi tretmani i za ljude, naveli su u svojem radu, objavljenom u New England medicinskom časopisu, naučnici s MIT-a i Harvarda. Odavno je poznato da smeđe masno tkivo, takozvane „dobre masnoće“, sagorijeva kalorije, dok ih, mnogo učestalije, bijelo masno tkivo - taloži. Tijelo stalno proizvodi masne stanice, a dva gena odlučuju hoće li se ono pretvoriti u smeđe ili bijelo. Ovo otkriće kosi se raširenim vjerovanjem da su pretili ljudi takvi jer je to njihov izbor, zato što su izabrali jesti previše ili su odustali od vježbanja. "Prvi put je genetika otkrila mehanizam kod pretilosti u kojeg niko prije nije sumnjao", kaže voditeljica studije Melina Claussnitzer, genska specijalistica iz Beth Israel Deaconess medicinskog centra. To otkriće pohvalili su i nezavisni stručnjaci. „Mnogi ljudi misle da je epidemija pretilosti nastala zbog previše jela, ali naše masne stanice igraju ulogu u tome kako se ta hrana iskorištava. Ovim otkrićem utemeljen je put za ljekove koji bi mogli 'natjerati' masne stanice da rade drugačije nego dosadm", kaže dr Clifford Rosen, naučnik iz Maine zdravstvenog centra i znanstvenog instituta.


IZ MEDICINE Plazma obogaćena trombocitima

“Ko se sunca krije bolje da ga nije”

Plazma obogaćena trombocitima se koristi u liječenju povreda hrskavica. Kada su u pitanju povrede hrskavica kod sportista, plazma obogaćena trombocitima može da bude veoma efikasan i siguran metod liječenja, rezultati su istraživanja koje je sprovedeno na Ortopedskom institutu u Bolonji, a predstavljeni su Ortopedskom društvu sportske medicine u Baltimoru ove godine. Ova terapija je još uvijek u domenu eksperimentalne, ali istraživanja poput ovog može da pruži veoma značajan doprinos liječenju ovih povreda. Što je posebno značajno je činjenica da ni jedan od pacijenata koji su liječeni na ovaj način nije razvio ni jednu od čestih komplikacija ovih povreda, kakve su tromboze dubokih vena, ili infekcije. Glavni istraživač ovog projekta dr Elisaveta M, naglasila je "U pitanju su veoma česte povrede u sportskoj medicini i pronalazak novih načina lijčenja je od suštinske važnosti."

Vjerovatno najukletije selo na svijetu nalazi se u Brazilu, u državi Sao Paulo, u naselju Araras, gdje živi 800 ljudi, od kojih čak 600 ima vrlo rijedak i vrlo težak poremećaj zvan Xeroderma Pigmentosum. Zbog te bolesti ne smiju na sunce jer im ono u vrlo kratkom roku doslovno sprži kožu. Zbog te bolesti već sam izgubio jedno oko, a drugo ne mogu zatvoriti. Zatvoren sam u kući. Jer, ako izađem, odmah osjetim kako mi sunce prži kožu, rekao je engleskom dnevniku Daily Mail mještanin Djalma Jardin. Zbog te užasne bolesti seljane u Brazilu zovu i vampirima jer ne smiju na sunce. Naime, mogu dobiti smrtonosni rak kože čak i ako su kraće vrijeme izloženi sunčevim zrakama. I dok se po selu šire razne teorije - od toga da se bolest prenosi spolnim putem do toga da riječ o Božjoj kazni - stručnjaci objašnjavaju kako je riječ o nasljednom genetskom poremećaju. Većina stanovnika Ararasa potječe iz tri obitelji portugalskih osvajača koji su utemeljili to selo, pa i dalje brak sklapaju ljudi koji su bliski rođaci, pa taj kobni gen ostaje dominantan u mjestu. Inače, od te bolesti u cijelom svijetu boluje oko deset hiljada ljudi. Gotovo svaki deseti je iz ukletog Ararasa.

Pretjerivanje sa bezglutenskom ishranom Čak 21 posto Amerikanaca pokušava provoditi bezglutensku ishranu, što je nevjerojatno kad znamo da svega jedan posto njih boluje od celijakije - jedinog zdravstvenog stanja koje zahtijeva izbacivanje glutena iz jelovnika. Sve više ljudi i kod nas prati trend izbacivanja glutena iz ishrane, traži bezglutenske recepte i oznake na namirnicama da su 'gluten free'. Za oboljele od celijakije, životno opasne autoimune bolesti koja uništava probavni trakt, izbjegavanje glutena znači da neće oštetiti tanko crijevo, pa je nužno izbaciti ga iz ishrane, no za sve druge to je nepotreban, pa čak i potencijalno opasan način ishrane. Ali ta činjenica nije zaustavila prehrambenu industriju da iskoristi trend, te su u 2014. godini bezglutenski proizvodi predstavljali devet milijardi vrijedno tržište u SAD-u. Hrana bez glutena, a posebno rafinirane namirnice koje se obrađuju kako bi bile bez glutena (od kojih se mnoge proizvode od krumpirovog ili rižinog skroba), navodi ljude da zaborave na mnoge zdravstvene prednosti žitarica, poput pšenice, ječma i raži, zbog čega im mogu ozbiljno nedostajati nužne hranjive materije kao što su vlakana, željezo, cink, folna kisjelina, vitamini B3, B2 i B1, kalcijum, vitamin B12 i fosfor. A za razumijevanje značaja glutena, proteina koji se nalazi u pšenici, ječmu i raži, morate znati što se nalazi u cjelovitim žitaricama. One se naime sastoje od tri dijela: mekinje, klice i unutarnjeg dijela, za razliku od rafiniranog zrna koje sadrži samo unutrašnji dio. Hranjive materije kriju se uglavnom u mekinjama i klicama. Istraživanja, provedena uglavnom na cijelim žitaricama s glutenom, otkrila su da osobe koje jedu takve proizvode, koji se sastoje od sva tri dijela, imaju manje šanse biti pretili, oboljeti od dijabetesa, srčanih bolesti, pa čak i mnogih vrsta raka, uključujući i rak debelog crijeva (što je otkrilo istraživanje objavljeno u britanskom zdravstvenom časopisu), te raka glave i vrata u slučajevima kod žena (što je objavljeno u časopisu o uzrocima karcinoma i njihovoj kontroli). Prema opširnom pregledu dosadašnjih istraživanja, objavljenom 2010. godine, cjelovite žitarice štite organizam od bolesti i starenja uzrokovanog oksidacijom. Oksidacija je pak uključena u sve veće hronične bolesti: metabolički sindrom, pretilost, dijabetes, kardiovaskularne bolesti i rak. Dijetalna vlakna u cjelovitim žitaricama poboljšavaju zdravlje crijeva (kao probiotici), a antioksidansi i protivupalna svojstva većine tih spojeva mogu spriječiti razvoj karcinoma i srčanih oboljenja.

09


Intervju: dr Dejan Mandić, direktor JZU Dom zdravlja „Dimitrije-Dika Marenić“, Danilovgrad

PRAKSA DOBROG POSLOVANJA SE NASTAVLJA Dom zdravlja „Dimitrije-Dika Marenić“ u Danilovgradu primjer je dobre organizacije poslovanja i usluga koje se pružaju pacijentima već dugi niz godina. Taj trend kvalitetnog timskog rada zaposlenih na čelu sa menadžmentom, na zadovoljstvo pacijenata i svih zaposlenih, nastaviće i trudiće se da unaprijedi novi direktor Doma zdravlja dr Dejan Mandić. S obzirom da ste nepuna dva mjeseca direktor Doma zdravlja „Dimitrije-Dika Marenić“ u Danilovgradu, kakvi su Vaši prvi utisci o ovom Domu zdravlja? Kao radnik Kliničkog centra Crne Gore, 13 godina sam kao specijalista urolog u ovom Domu zdravlja obavljao specijalističke preglede. Dom zdravlja u Danilovgradu doživljavam kao jednu dobro organizovanu jedinicu primarne zdravstvene zaštite u sistemu zdravstva Crne Gore. Ova ustanova svojim uslugama pruža maksimalnu zdravstvenu zaštitu svim građanima opštine Danilovgrad, kako sa svojim timovima izabranih ljekara, tako i sa podrškom od strane specijalista i subspecijalista koji su, kao radnici Kliničkog centra Crne Gore uključeni u rad ovog Doma zdravlja. Naglasiću da sam naslijedio hipoteku dobrog poslovanja koje je, u zadnjih desetak godina, obezbijedilo jako dobar rejting ovoj ustanovi, koja je ujedno i nosilac mnogih projekata, kao sto su projekat skrininga karcinoma dojke, debelog crijeva i prostate. Po čemu se Dom zdravlja u Danilovgradu izdvaja od ostalih domova zdravlja u Crnoj Gori? Dom zdravlja u Danilovgradu je prepoznat po tome što je menadžment znao da prepozna i brzo odreaguje na sve potrebe i zahtjeve zdravstvenog sistema Crne Gore, zahvaljujući dobrom rukovođenju i svim zaposlenima u Domu zdravlja. Bivša direk-

10

Dr Dejan Mandić

torka ove ustanove gospođa Zorica Kovačević je, nesebičnim angažmanom, menadžerskim sposobnostima i autoritetom mnogo doprinijela dobijanju ekskluziviteta ovog Doma zdravlja u mnogim projektima koji se u zadnjih osam godina rade. Prostorno, kadrovski i tehnički ova ustanova u potpunosti odgovara zahtjevima ovih projekata. Program skrininga karcinoma dojke je izuzetno dobro organizovan, kadar je posebno edukovan, tako da je veliki broj žena širom Crne Gore uključen u program prevencije i ranog otkrivanja karcinoma dojke. Samo podatak da se u prosjeku obradi 150 žena mjesečno, sa jednim spececijalistom rendgenologije i tri rendgen tehničara, govori o ozbiljnosti i radu ove ustanove. Takođe, isto važi i za projekte skrininga karcinoma debelog crijeva i prostate. U sklopu Doma zdravlja radi


Dopunski specijalistički rad u domovima zdravlja će smanjiti liste čekanja u Kliničkom centru Crne Gore Dom zdravlja u Danilovgradu je svijetli primjer dobre organizacione strukture dokazujući da rad specijalista i subspecijalista u Domu zdravlja pomaže pacijentima da brže završe pregled, jer listi čekanja nema, i da utiče na rasterećenje Kliničkog centra Crne Gore. Za proteklih šest mjeseci u Domu zdravlja u Danilovgradu obavljeno je 7 500 specijalističkih i subspecijalističkih pregleda, koji bi u suprotnom bili upućeni u Klinički centar Crne Gore. Za taj isti period specijalista kardiolog je u Domu zdravlja u Danilovgradu obradio 944 pacijanta, a endokrinolog 909, kod kojih su najduže liste čekanja u Kliničkom centru Crne Gore. Veoma značajan je i podatak da je kroz ambulante izabranih ljekara u Domu zdravlja u Danilovgradu, u junu mjesecu tekuće godine, prošlo 10 126 pacijenata, što govori o efikasnosti ove ustanove.

i služba pozivanja određenih populacionih grupa koje su obuhvaćene programom skrininga. Broj građana uključen u ovaj program je jako veliki, a benefiti mnogostruki. Svaki na vrijeme otkriveni karcinom spašava život pacijentu, sa jedne strane, a sa druge strane pravi velike uštede zdravstvu Crne Gore za troškove daljeg liječenja takvih bolesnika. Kakav je kadar, koliko kapaciteta i kakvu uslugu pacijenti mogu da očekuju u Domu zdravlja u Danilovgradu? U Domu zdravlja u Danilovgradu je zaposleno 78 osoba, od toga je preko 80% medicinski kadar, ljekari, tehnčari, patronažni tehničari, laboranti, zaposleni u rentgen kabinetu, a jedan manji broj zaposlen je u rukovodstvu i menadžmentu Doma zdravlja. Usluge koje se ovdje pružaju su usluge primarne zdravstvene zaštite, usluge izabranog ljekara među kojima ima ljekara opšte prakse i ljekara specijalista opšte medicine, dva pedijatra, ginekolog, spec. radiolog i spec. med. biohemije. Osam timova izabranih ljekara rade u našem Domu zdravlja, a od toga dva izabrana ljekara rade u ambulanti u Spužu. Dom zdravlja, takođe, posjećuju konsultanati specijalisti i subspecijalisti iz Kliničkog centra Crne Gore. To su specijalisti interne medicine, kardiolog, endokrinolog, reumatolog, urolog, fizijatar, neurolog, ORL i oftalmolog kao i ortoped, dermatolog, hematolog i pneumofiziolozi iz bolnice u Brezoviku. Oni u toku nedjelje obrade sav broj pacijenata koji je iz primarne zdravstvene zaštite u Danilovgradu upućen prema sekundarnom i tercijalnom nivou. Laboratorija u sklopu ove ustanove radi sve potrebne testove od kompletnih krvnih slika, biohemijskih analiza, hormonskih statusa i tumor markera, a imamo i dobro organizovan rendgen kabinet čije je osoblje posebno edukovano za visoko sofisticirane procedure- mamografije, EHO dojki i Dopler krvnih sudova. Koja savjetovališta rade u sklopu Doma zdravlja? Savjetovalište za reproduktivno zdravlje, Savjetovalište za mlade i Populaciono savjetovalište nalaze se u sklopu Doma zdravlja u Danilovgradu. U savjetovalištima je po sistematizaciji angažovana po jedna medicinska sestra i ljekar iz određene specijalističke oblasti, ginekologije, pedijatarije i specijalista opšte medicine. Osim savjetovališta u sklopu Doma zdravlja se nalazi i služba fizikalne medicine koja radi po uputima i predlozima specijalista fizijatara iz Kliničkog centra Crne Gore ili naših konsultanata. Veliki dio troškova i sredstava koji su potrebni za organizaciju cijele ove službe participira sam Dom zdravlja iz svojih prihoda. Moram napomenuti je Dom zdravlja u Danilovgradu izuzetno dobro kadrovski i prostorno opremljen za izdavanje ljekarskih uvjerenja i obavljanje sistematskih pregleda koji zahtijevaju vrlo odgovoran tim i adekvatnu opremu, jer

jedan sistematski pregled zahtijeva laboratorijske analize, RTG pluća, spirometriju, audiometriju, EKG, očni pregled i cijeli tim specijalista koji daju validnu i sigurnu ocjenu radne sposobnosti. Koliko seoskih ambulanti pokriva Dom zdravlja u Danilovgradu? Naši timovi izabranih ljekara jednom nedeljno obilaze osam seoskih ambulanti tako da je svaki dio opštine Danilovgrad pokriven medicinskim uslugama. Dobro je organizovana i patronažna služba koja zađe u svaki kraj danilovgradske opštine. Takođe, laboratorijska služba u kući pacijenata uzima nalaze po nalogu izabranih ljekara, tako da se može reći da je vrlo kvalitetno obezbijeđeno stanovništvo opštine Danilovgrad uslugama koje pruža ova ustanova. Koji su planovi Doma zdravlja za naredni period? Primarni cilj je edukacija timova izbranih ljekara. Edukacija i dobra organizacija konsultanata je suština rasterećenja sada preopterećenog Kliničkog centra Crne Gore. Nadam se da će Dom zdravlja u Danilovgradu biti jedan od vodećih u projektu edukacije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koja je prioritet u planovima Ministarstva zdravlja Crne Gore. Suštinski je bitno stavljanje akcenta na mnogo većoj edukaciji timova izabranih ljekara na nivou domova zdravlja i opštih bolnica u cilju dobre dijagnostike, trijaže i smanjenja upućivanja pacijenata u Klinički centar Crne Gore, koji se nedovoljno obrađeni i trijažirani svakodnevno slivaju u ambulante Kliničkog centra, preveći velike zastoje i liste čekanja. Osim toga, radiće se i na poboljšanju uslova rada u Domu zdravlja u Danilovgradu i na održivosti sistema koji je i do sada funkcionisao jako dobro. Nadam se da ćemo imatu dobru saradnju sa aktuelnim direktorom Kliničkog centra Crne Gore i da ćemo imati dobru podršku sa njegove strane što se tiče kontinuiteta pružanja specijalističkih i subspecijalističkih usluga. Takođe se nadam da će se podrška i dobra saradnja sa Ministarstvom zdravlja Crne Gore i lokalnom samoupravom opštine Danilovgrad i dalje nastaviti, i da ćemo zajedničkim snagama realizovati projekte od suštinskog značaja za zdravstveni sistem Crne Gore. Da li se susrijećete sa nekim problemima u radu? Za sada ne postoje problemi u radu Doma zdravlja u Danilovgradu. Iz onoga što sam zatekao i naslijedio dolazeći na ovu funkciju, zaključio sam da je funkcionisanje ove ustanove zaslugom dobre organizacije i dobrog i edukovanog kadra, postavljen na jake temelje koje treba održavati i truditi se unapređivati ga. Sandra Kavarić

11


Frensis Oldham Kelsi junakinja "talidomidske katastrofe"

Dr pharm. Nemanja Turković Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore Odjeljenje za farmakovigilancu

Žena koja je svojim predanim radom u Upravi za hranu i ljekove (FDA - Food and Drug administration) zaslužna što SAD nije bila pogođena "talidomidskom katastrofom" preminula je 07. avgusta 2015. godine, u 101. godini života.

Krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina prošlog vijeka jedna od najvećih katastrofa vezanih za primjenu ljekova je potresla svijet. Više od 10.000 djece je rođeno sa teškim tjelesnim manama, najčešće sa deformacijama ruku i nogu (fokomelija udovi slični onima kod foke), sasvim bez udova (amelija), kao i sa anomalijama unutrašnjih organa. Procjena je da je čak 40% njih umrlo u ranom djetinjstvu. Kao glavni "krivac" za nastanak katastrofe označena je supstanca α-N-ftalimidoglutarimid, poznatija kao talidomid.

Razvoj talidomida

Struktura talidomida

Žrtva "talidomidske katastrofe"

12

Farmaceutska kompanija Chemie Grünenthal iz Zapadne Njemačke je započela rad na talidomidu 1954. godine. U pitanju je bilo jedinjenje koje je sintetisano od strane švajcarske kompanije Ciba, a koje je zbog nezadovoljavajućeg dejstva na životinjama napušteno. Već početkom oktobra 1957. godine talidomid je pod zaštićenim nazivom Contergan® dobio dozvolu za stavljanje u promet u Njemačkoj. Lijek se koristio u terapiji nesanice, uznemirenosti i jutarnje mučnine tokom prvog trimestra trudnoće


kao "potpuno netoksičan" i "bezbjedan lijek", uprkos činjenici da nije bio adekvatno klinički ispitan. Jaka marketinška kampanja koja je uključivala postere sa zadovoljnim i spokojnim trudnicama, česte radio reklame i slogane tipa "siguran poput kocke šećera", "čudotvorno rješenje za jutarnje mučnine i nesanicu" itd. doprinijela je da talidomid bude opšteprihvaćen, kako od stručne, tako i od opšte javnosti, o čemu govori činjenica da je Contergan® bio najčešće korišteni sedativ u Zapadnoj Njemačkoj, a profit kompanije Chemie Grünenthal se mjerio desetinama miliona njemačkih maraka. Glas o "čudesnom" lijeku za trudnice se širio Evropom i ostatkom svijeta, a dozvolu za stavljanje u promet u rekordno kratkom roku talidomid je dobio u čak 46 zemalja. Međutim, već 1959. godine ljekari u Zapadnoj Njemačkoj, među kojima treba istaći dr Vidukajnd Lenca, su se suočili sa naglim porastom broja djece rođene sa anomalijama udova i oštećenja pojedinih unutrašnjih organa. Australijski ginekolog Vilijam Mekbrajd uočio je povezanost povećane učestalosti malformacija kod djece sa uzimanjem talidomida tokom trudnoće o čemu je putem pisma objavljenog u časopisu "The Lancet" obavijestio javnost (u Australiji se talidomid prometovao pod zaštićenim nazivom Distaval®).

Pismo dr Vilijam Mekbrajda objavljeno u časopisu "The Lancet"

Uloga Frensis Oldham Kelsi u sprečavanju "talidomidske katastrofe" u SAD Kompanija William S. Merrell, Inc. je krajem 1958. godine podnijela FDA zahtjev za dobijanje dozvole za lijek talidomid pod zaštićenim nazivom Kevadon®. Prema tada važećoj regulativi

u SAD procjena dokumentacije za dobijanje dozvole za lijek trajala je 60 dana. U međuvremenu, lijek bi se našao na tržištu, kako bi se procijenila njegova efikasnost i bezbjednost i kako bi se propisivači navikli na njega. Prema procjenama američke Vlade, preko 2.5 miliona tableta lijeka Kevadon® je proslijeđeno ljekarima širom SAD, pri čemu je oko 20.000 ljudi koristilo lijek, od čega čak više stotina trudnica. Zahtjev za dobijanje dozvole za lijek Kevadon® je dodijeljen farmakologu dr Frensis Oldham Kelsi (Frances Oldham Kelsey), koja je u FDA počela da radi samo nekoliko nedjelja ranije. Njen nadređeni, imajući u vidu činjenicu da je Frensis početnica, daje joj za zadatak procjenu dokumentacije za talidomid i sam misleći da sa “pilulama za spavanje”, koje se koriste širom Evrope, neće biti problema i da je u pitanju lak zadatak. Međutim, dokumentacija koju je dobila za procjenu bila je obimna ali su nedostajali ključni podaci vezani za eksperimente na životinjama, podaci o hroničnoj toksičnosti, podaci vezani za metabolizam lijeka... Dodatnu sumnju u vjerodostojnost priloženih podataka Frensis je imala kada je uvidjela da su oni potpisani od strane istih onih ljekara čiji radovi, dok je radila kao pomoćnik urednika u časopisu američkog društva ljekara, nijesu prolazili stručnu selekciju. Sumnjajući u samouvjerene tvrdnje kompanije o bezbjednosti lijeka jedino što je mogla da učini shodno svojim ovlašćenjima bilo je da maksimalno usporava davanje odobrenja za stavljanje lijeka u promet i da traži dodatnu dokumentaciju. Ona je prije isteka šezdesetodnevnog roka zatražila od podnosioca zahtjeva, kompanije Merrell, dodatnu dokumentaciju. Ujedno je svoja opažanja iznijela u izveštaju upućenom svojim nadređenima u FDA. U međuvremenu Frensis je otkrila članak u časopisu "British Medical Journal", koji se odnosio na četiri slučaja perifernog neuritisa kod pacijenata koji su duže uzimali talidomid i zamolila je predstavnike kompanije Merrell da daju komentar na navedeni članak. Kako nijesu imali adekvatan odgovor koji bi je zadovoljio, predstavnici kompanije započinju intenzivne pritiske na FDA da se odobri izlazak lijeka na tržište, pa su tokom narednih godinu dana redovno kontaktirali zvaničnike FDA, pa i samu Frensis, nazivajući je "sitničavim birokratom", direktno postavljajući isto pitanje: "Kada će lijek dobiti dozvolu za stavljanje u promet?". Ne samo da se ona nije povukla pred direktnim napadima od strane kompanije, već je čelnike optužila da su svjesno zataškivali slučaj i otkrića neželjenih dejstava. Iako je kompanija priprijetila da će tužiti i nju i FDA zbog "klevetanja", Frensis nije odustajala od svojih tvrdnji. Nastavila je da prolongira donošenje odluke o puštanju lijeka na tržište, dokle god je mogla – nevjerovatnih 19 mjeseci! Neizvjesna situacija trajala je do kraja septembra 1961. godine, kada je kompanija Merrell ipak izvijestila FDA o slučajevima deformiteta djece rođene u Evropi, čije su majke uzimale talidomid što je za posljedicu imalo da kompanija povuče zahtjev za dobijanje dozvole. Tako je Kevadon®, umjesto da bude registrovan, završio samo kao uzorak korišćen

13


Predsjednik SAD Džon Kenedi odlikuje Frensis

u kliničkim ispitivanjima i samo 17 djece u SAD je rođeno sa kongenitalnim malformacijama. Kada je tragedija počela da uzima maha u Evropi Frensis su pripale sve pohvale za predani i savjesni rad, kao i za dosljedno sprovođenje adekvatnih procedura. Predsjednik SAD Džon Kenedi je u avgustu 1962. godine odlikovao Frensis posebnom Nagradom za izuzetnu civilnu ulogu (Distinguished Federal Civilian Service Award), najvišim odlikovanjem koje jedno civilno lice u Americi može dobiti, a ona je postala tek druga žena u istoriji SAD koja je dobila ovo prestižno priznanje. Frensis je ubrzo došla na rukovodeće mjesto u novoformiranom Odeljenju za ispitivanje novih ljekova u FDA, na čijem je čelu ostala sve do 1995. godine. Nakon toga prelazi u Odjeljenje za procjenu i istraživanje gdje kao savjetnik direktora FDA ostaje sve do svoje 90. godine života, kada odlazi u penziju! Preminula je 07. avgusta 2015. godine u 101. godini u Ontariju. Još za njenog života FDA je ustanovila priznanje koje nosi ime Frensis Oldham Kelsi i dodjeljuje se zaposlenima u ovoj instituciji koji su se svojim radom, trudom i dostignućima istakli u prethodnoj godini.

Značaj "talidomidske katastrofe" Upravo je prepoznavanje razmjera "talidomidske katastrofe" bilo glavni pokretač razvoja regulatornih zahtjeva vezanih za ispitivanja, odobravanje i primjenu ljekova, kao i postmarke-

14

tinškog praćenja bezbjednosti njihove primjene širom svijeta. SAD će već 1962. godine, zahvaljujući ovom slučaju, uvesti novu regulativu u oblasti ljekova, a posebno kliničkih ispitivanja, koja važi i danas. FDA se izborila za veću nadležnost u oblasti registracije ljekova i nadzora farmaceutske industrije, imala je uvid u sve faze ispitivanja novih ljekova, kao i u izvođenje odgovarajućih i potrebnih testova. Prateći primjer SAD, regulativa koja se odnosi na ljekove počinje da se mijenja u zapadnoevropskim zemljama, ali i širom svijeta. Poslije "talidomidske katastrofe" mnoge zemlje su uspostavile sistem praćenja bezbjednosti ljekova u cilju omogućavanja ranog otkrivanja i sprečavanja mogućih morbiditeta i mortaliteta povezanih sa njihovom primjenom pri čemu farmakovigilanca, kao nova naučna disciplina, dobija na značaju. "Talidomidska katastrofa" je bila povod za razvoj internacionalnog sistema nadzora, kako bi se ubuduće blagovremeno otkrile i spriječile moguće tragične posljedice primjene ljekova. Početkom 1968. godine osnovan je Program Svjetske zdravstvene organizacije za praćenje bezbjednosti ljekova, sa ciljem razvijanja međunarodne saradnje u oblasti farmakovigilance. Osnivači ovog programa su bile države zapadne Evrope, SAD, Kanada, Novi Zeland i Australija. Preko 40 godina ova međunarodna mreža prikuplja i analizira prijave neželjenih dejstava ljekova iz svih krajeva svijeta i pomaže zemljama članicama u donošenju odluka važnih za procjenu odnosa koristi i rizika primjene ljekova.


Acibadem

vodeća turska zdravstvena ustanova sada bliže Crnoj Gori Sve veći broj ljudi iz našeg regiona, u namjeri da pronađe odgovarajuće načine liječenja, opredjeljuje se za medicinski tretman u inostranstvu. Tragajući za vrhunskim stručnjacima i najsavremenijim metodama liječenja, mnogi su partnera pronašli u turskim klinikama Acibadem (Adžibadem), koje su svoje predstavništvo otvorile ove godine i u Podgorici. Građani Crne Gore će tako, zahvaljujući novootvorenom predstavništvu, biti u prilici da lakše i brže dođu do željene informacije, kao i da saznaju sve detalje o mogućnostima i uslovima liječenja u Turskoj. Kvalitet rada naših klinika prepoznao je i Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore, sa kojim je uspostavljena saradnja koja traje tri godine. Acibadem posluje već 24 godine i pruža sveobuhvatne dijagnostičke i kurativne usluge. U ovim klinikama rade zdravstveni profesionalci, školovani na prestižnim svjetskim univerzitetima, a klinike su opremljene vrhunskom medicinskom tehnologijom, naprednom infrastrukturom i akreditovane su američkim standardom JCI. Acibadem grupacija posluje u 16 kliničkih centara sa punom uslugom i 11 domova zdravlja (OPC). Acibadem tim ima uposlenih više od 2.200 ljekara, 3.500 srednjeg medicinskog kadra i 6.500 nemedicinskog kadra. Ova vodeća turska zdravstvena grupacija je referentni centar za mnoga složena liječenja koja zahtijevaju naprednu tehnologiju i iskustvo. U svom sastavu posebno su izdvojeni: pet centara za liječenje tumora (centri za hirurgiju, radioterapiju, hemoterapiju), deset za bolesti srca (pedijatriju i kardiologiju za odrasle i kardiohirurgiju), devet za liječenje neplodnosti (IVF), pet za transplantaciju (transplantacije jetre, bubrega, koštane srži i matičnih ćelija), tri za kičmu i zglobove, jedan za sportsku medicinu, šest za nuklearnu dijagnostiku i tri za robotsku hirurgiju. Centri imaju nacionalnu i svjetsku reputaciju, a neki od njih su partnerske ustanove za prestižne svjetske organizacije (npr. klinika Fulya za sportsku medicinu je FIFA centar izvrsnosti). Acibadem klinike raspolažu sa najsavremenijom radiološkom i radiohirurškom tehnologijom; izdvajamo: 3T MRI, Flash CT, PET/CT, Gamma i Cyber Knife, Truebeam Stx, Rapidarc, aparat za robotsku hirurgiju da Vinci i drugi. Acibadem svojom medicinskom tehnologijom postavlja međunarodni standard u dijagnozi i liječenju tumora, a uz pomoć znanja i iskustva svojih ljekara, smatra se svjetskim brendom. Pacijenti iz regiona bivše Jugoslavije su prije svega odlazili u Acibadem na radiohirurške zahvate (Cyberknife i Gamma knife). Radiohirurškim tretmanom se zaustavlja rast tretiranih promjena u mozgu i one se vremenom smanjuju ili nestaju, čime se postiže i izlječenje pacijenta. Zahvaljujući milimetarskoj preciznosti zračenja, djeluje se samo na bolesno tkivo, dok zdravo tkivo ostaje očuvano. Uz pomoć Gama noža i benigni tumori (meningeomi), adenomi hipofize, akustički neurinomi i maligni tumori (metastaze u mozgu, tumori glije) mozga mogu biti liječeni. Uz moždane tumore, može se koristiti i za liječenje vaskularnih malformacija mozga, kao i funkcionalnih bolesti mozga (trigeminalna neuralgija, parkinsonizam, epilepsije). Ova vrsta tretmana se izvodi već 30 godina u brojnim centrima širom svijeta. Do sada je u svijetu tom metodom liječeno više od 500.000 pacijenata, i objavljeno je više od 2.500 naučnih članaka o Gama nožu. Gama nož je prihvaćen kao zlatni standard stereotaktične radioterapije. U posljednje vrijeme pacijenti iz ex-YU republika sve češće odlaze u Acibadem na detaljne sistematske preglede, komplikovane neurohirurške, ortopedske tretmane i zahvate, kardiohirurške intervencije, transplatacije bubrega i jetre ali i druga onkološka i hematološka liječenja.

Više informacija možete dobiti u predstavništvu Acibadema u Podgorici: Adresa: Ul. 8. Marta 68, 81000 Podgorica. Kontakt telefoni: 020/662-333 ili 068/880-418; 068/880-406 www.acibadem.rs


Organizovano donatorsko veče u Baru

DONATORI POMOGLI OPŠTU BOLNICU SA 40 000 EURA Na inicijativu interniste-endokrinologa dr Valentine Kalinić, a uz pomoć menadžmenta hotela „Sidro“, u četvrtak 6. avgusta, održano je donatorsko veče namjenjeno prikupljanu sredstava za poboljšanje uslova u Opštoj bolnici u Baru. Na donatorskoj večeri, uz pomoć barskih privrednika, prikupljen je građevinski materijal, tehnički uređaji i inventar u vrijednosti od 40 000 eura. Među najvećim donatorima bila je barska firma „Top stil“ koja je donirala građevinski materijal u vrijednosti od 10 000 eura. „Ovo je, nadam se, prvi korak, jer svi smo mi potencijalni bolesnici i svi zajedno treba da vodimo računa o uslovima u kojima se liječe članovi naše porodice, naši prijatelji i sugrađani. Bolnica je institucija od društvenog interesa, stoga pacijenti i zaposleni treba da imaju optimalne uslove,“ kazao je vlasnik firme „Top stil“ Đorđije Pavićević na donatorskoj večeri. Donatorsku akciju podržala je i Opština Bar.

„Velika je čast biti u odabranom društvu, ovakvim povodom. Privrednici Bara prepoznali su važnost akcije, a zajedno sa njima i Opština koja uvijek podržava sve inicijative koje znače poboljšanje infrastrukture. Posebno mi je drago što je ovo akcija za barsku bolnicu, jer naše malo ljudima koji se liječe sigurno znači puno“, rekao je Dušan Raičević, potpredsjednik opštine Bar obraćajući se prisutnim donatorima. Direktorka Opšte bolnice Branka Milović, zahvalila je svim učesnicima ove humanitarne akcije. „Znamo da su teški uslovi tržišnog poslovanja i zadovoljstvo je što barski privrednici imaju volju i spremnost da pomognu Opštu bolnicu. Naše je da najracionalnije iskoristimo donacije koje smo dobili kako bi se postigao što bolji efekat. Krenućemo odmah sa adaptacijom Internog odjelenja. No, klimatizacija ovog dijela bolnice zbilja je primarna, zatim krečenje i promjena podova,“ kazala je direktorka Milović. Ona je takođe,

Donatori koji su se odazvali akciji su: „Bonesa“, „Gomi mont doo“, AD Luka Bar, Opština Bar, „Port of Adria“, doo „Svord“, Hamza Đenčić, Barska plovidba, „Soho grupa“, „Blank doo“, „Orhideja“, doo „A3 group“, „Kurir Eko“, „Porto sole - A3 tim“, „E-plus“, „Fero stil“, doo „Kalamper“, „Nimont doo“, „VG group“, „RTM company“, „Multiprint“, „Rapex“, „Prva banka“, „Zenšped“, GIP „Mirox“, „Tina time doo“, „Baranka – export – import – Pejanovići“, „GMG“, Savo Bošković, „ANB“, „Ordinacija Jasmina Kapa“, Sindikalna organizacija Luke Bar, TO Bar, „2. Decembar“, „Međedović company“, „Cerovo doo“, „PSP doo Bar“, „Top stil“, „Servis Stanišić“, „Servis Perović“, „Montenegro servis“ i drugi. 16


istakla da dobijena donacija obavezuje sve zaposlene da rade još bolje i da pruže najkvalitetniju njegu pacijentima. Dr Kalinić, zahvaljujući čijoj ideji je organizovano donatorsko veče, istakla je da je veoma srećna što su se barski privrednici u ovolikom broju odazvali ovoj akciji. „Prezadovoljna sam rezultatima akcije, od organizatora hotela „Sidro“, Radio Bara i drugih medija, do učesnika, donatora koji su donirali više nego što smo očekivali. Početna ideja bila je

nabavka klima uređaja, a donacije su stigle i u građevinskom materijalu, namještaju, medicinskoj opremi, građevinskim radovima, tako da ćemo uspjeti ne samo da klimatizujemo Interno odjeljenje, već i da opremimo dijelom i neka druga,“ rekla je dr Kalinić. Doprinos donatorskoj večeri dali su muzičari „Orkestar Omera Hodžića“, Rajo i Lidija Simonović, koji su veče upotpunili zabavnim programom u kome su učestvovali i novinari Milan Vujović i Vesna Šoškić.

Samo nekoliko dana nakon održavanja donatorske večeri počeli su radovi na opremanju Internog odjeljenja Opšte bolnice u Baru. „Već u subotu 8. avgusta počeli su radovi na adaptaciji Internog odjeljenja montiranjem klima uređaja. Nekoliko dana kasnije, 12. avgusta počelo je postavljanje pločica na donjem spratu Internog odjeljenja i sanacija pojedinih kupatila. Do 1. septembra završiće se kompletna adaptacija koja, pored pomenutih radova obuhvata i molerske radove, postavljanje venecijanera i rolo zavjesa, zamjenu namještaja u internim ambulantama i izradu prilaza Internom odjeljenju,“ rekla je dr Kalinić.

Sandra Kavarić

17


Rimski ljekar grčkog porijekla, Galen iz Pergama prvi je podijelio zube na sjekutiće, očnjake i kutnjake.

Svake godine u Velikoj Britaniji od posljedica pušenja umre oko 100.000 ljudi, sedam puta više nego što ih strada u saobraćajnim nesrećama.

Ljudi koji umiju da pričaju viceve i dobro ih pamte imaju visok koeficijent inteligencije, pokazuju istraživanja američkih psihologa.

18

Požar koji je 1666. godine uništio najveći dio Londona u isto vrijeme je okončao epidemiju kuge, pošto je tada izgorio najveći broj pacova, prenosioca zaraze.

Znatan broj američkih psihoanalitičara smatra da čitanje poezije, naročito Danteove „Božanstvene komedije”, blagotvorno utiče na liječenje depresije. Crna bunika (Hyoscamus niger) od davnina je poznata kao otrovna biljka ali i sveta trava; izaziva halucinacije i privremeni gubitak pamćenja, zbog čega je i postala dio narodnih izreka: „Kao da je jeo bunike”.

U srednjem vijeku bolesnike su najčešće njegovale kaluđerice, koje su se između sebe nazivale sestrama, te je taj naziv kasnije zadržan i za današnje medicinske sestre.


Kod čovjeka, svaka od sto milijardi nervnih ćelija stvara oko hiljadu veza s drugim nervnim ćelijama, tako da je ukupan broj nervnih veza oko sto hiljada milijardi.

U starom Egiptu žene su izbjeljivale kožu, a muškarci potamnjivali.

Prema jednom nedavnom američkom istraživanju, začini origano, cimet i kim ne samo da poboljšavaju ukus jela, već uništavaju i bakterije. U jednoj jabuci nalaze se skoro sve hranljive materije - vitamin C, minerali, proteini, ugljeni hidrati i vlaknaste materije.

Svaki drugi muškarac poslije 40-te godine ima benigno uvećanje prostate.

Stapedijus je najmanji mišić u ljudskom tijelu. Dugačak je samo 6,3 milimetra i omogućava pokretljivost kosti u srednjem uhu.

U tijelu odraslog čovjeka nalazi se 1 do 1,5kg kalcijuma, čiji se najveći dio nalazi u kostima (99%).

19


Homeopatija

i ženske tegobe Dr Snežana Tomić, homeopat Homeopatija je prirodni oblik liječenja koji se zasniva na principu da se njome liječi osoba a ne bolest. Dijagnoza ne znači mnogo ljekaru homeopati, jer ne postoje standardne terapije koje će se prepisivati prema dijagnozi. U praksi, najčešći slučaj je da će za istu tegobu biti prepisani različiti ljekovi kod različitih pacijenata. Da bi se došlo do individualno odabranog homeopatskog lijeka potrebno je prikupiti što više podataka o osobi. U obzir se uzima cjelokupna slika simptoma i karakteristika na svim nivoima, menatalnom, emotivnom i fizičkom. Iako se svi ti simptomi i osobine javljaju u različitim organima i na različitim nivoima, oni se u homeopatskom principu liječenja smatraju samo različitim manifestacijama, u suštini jednog centralnog poremećaja ravnoteže vitalne sile organizma, koju homeopatski lijek stimuliše da se vrati u stanje balansa. Vitalna sila, VIS VITALIS, je naš unutrašnji doktor, sila koja teži da održi zdravlje ili homeostazu organizma. Homeopatski ljekovi, svi prirodnog porijekla, pomažu joj u tom poslu. Pošto su prirodnog porijekla i u velikom razblaženju, ne ostavljaju nus pojave ni toksičnost u organizmu. U ovom članku osvrnućemo se na primjenu homeopatije

20

kod ženskih tegoba. Žene su inače većina pacijenata u homeopatskim praksama širom svijeta. Možda zbog svoje biološke i emotivno veće osjetljivosti i okrenutosti ka svome zdravlju. Žene su sklone više od muškaraca da osluškuju svoj organizam. Muškarac tradicionalno mora biti jak i izdržljiv i manje mu se prašta bilo kakva osjetljivost, pa se to reflektuje i na njegov stav o sopstvenom tijelu i zdravlju. Veliki broj mojih muških pacijenata dođe na konsultaciju uz napomenu da mu nije ništa, i da je kod mene došao na nagovor supruge, zbog mira u kući i “da je skine s vrata”. Procentualno moja praksa u Kanadi u nekih 15-tak godina iznosila je - 80 odsto žena i 20 odsto muškaraca. U Crnoj Gori taj odnos, na moje iznenađenje, je više ujednačen, mada opet žene preovlađuju. Kad sam pohvalila mušku populaciju Crne Gore za napredna shvatanja i viši nivo zdravstvene svijesti u odnosu na kanađane svom djeveru crnogorcu, on je to ovako prokomentarisao: -Ma pusti, to su ti sve hipohondri, čim kinu trče u Beograd na VMA. Šalu na stranu, mislim da je djelimično razlog tome što je kod nas prirodna i narodna medicina dublje ukorijenjena u tradiciju, pa postoji manja nepovjerljivost ka, nazovimo ih, alternativnim


oblicima liječenja. U ovom članku osvrnućemo se na homeopatske ljekove koji se u praksi najčešće sreću kada su žene u pitanju. PULSATILA tip žene je sličan samom cvijetu od kojeg je lijek napravljen. Osjetljiva, saosjećajna, emotivna, plačljiva, ranjiva, popustljiva, stidljva, ali i fiksna, tvrdoglava, emotivno djetinjasta, ljubomorna, emotivno zahtjevna, hirovita, s velikim oscilacijama u rasploženju. Tip PLAVUŠE, čak i kad je crnka, ali najčešće svijetlije kose, očiju i puti. Zbog svoje urođene osjetljivosti i krhkosti, oslanja se na druge ljude u svom životu, prvo roditelje a onda na svog supruga, često do mjere da izgubi svoje ja. To ne znači da će sve Pulsatile biti u sjenci svog partnera, ima mnogo modernih, ostvarenih, samostalnih Pulsatila, ali će se uvijek ispod površine te slike samostalnosti otkriti romantična duša koja čezne za jakim partnerom na kojeg može da se osloni. Na fizičkom nivou, sklona tegobama reproduktivnih organa, digestivnim problemima tipa nadimanja i konstipacije, poremećaju cirkulacije i venama, neurednom, promjenljivom ciklusu ili njegovom izostatku. Smeta joj vrućina, zatvorene, zagušljive prostorije, sklona nesvjesticama i vrtoglavicama u istim. Bolje se osjeća na svježem vazduhu i u pokretu, i kada dobije emotivnu podršku. SEPIA tip žene je slika moderne žene koja žonglira između uloge majke i supruge i svoje karijere i posla. To je situacija emotivno i fizički iscrpljene žene koju ubija tempo modernog zžvota, koja gubi trku pokušavajući da stigne sve. Često joj je svega dosta i rado bi napustila sve - i muža i djecu da može, a onda zbog takvih misli osjeća grižu savjesti. Posvećena je karijeri i želi da se dokaže u muškom svijetu, pa je i zbog toga grize savjest da nije dovoljno posvećena porodici. Pokušava da sve drži pod kontrolom, pa je nerviraju sitnice i lako plane. Pedantna, uredna, ponekad pretjerano opterećena čistoćom i urednošću. Perfekcionista, kritična, emotivno ravnodušna ili hladna kada je pod srtesom. Pošto je Sepia homeopatski lijek indikovan kod hormonskih problema i poremećaja, nju susrećemo često kod žena u trudnoći i menopauzi. Sepija je dragocjen lijek za povećanje plodnosti, održavanje trudnoće, protiv mučnine u trudnoći, postpartalne depresije. Indikovan kod cista jajika, neredovnog ciklusa, u menopauzalnim valunzima i promjenama raspoloženja. Pad libida poslije porođaja i u menopauzi.

NATRIUM MURIATICUM tip žene je stoičan, suzdržan, dostojanstven, zatvoren, odgovoran, ozbiljan i pouzdan. Često Katica za sve i Majka Tereza, žrtva ne samo svojoj porodici nego posvećena i svojoj familiji, za koje čini sve što može. Saosjećajna, pravična, lako uvrijedljiva, nosi dugo gorčinu u sebi i guta bijes i bol, nikom se ne jada niti žali. Zbog potisnutih emocija često ima knedlu u grlu i problem s tiroidnom žlijezdom. Indikovan kod žena koje se suočavaju s muževom preljubom i ravnodušnošću. Osjeća se poniženo i odbačeno od strane partnera. Žena koja trpi nasilje i od sramote o tome nikom ne govori, ponižena i povređena. Kod neuzvraćene ljubavi. Situacioni lijek usljed gubitka bliske osobe, kod smrti, razvoda, odvajanja od djece i voljenih osoba. Hronična tuga. Sklona problemima štitne žlijezde, gojaznosti, alergijama, neurološkim ispadima, MS, depresiji, anksioznosti, neplodnosti, navale vrućine kod menopauze, hroničnom zamoru, endokrinim problemima, hroničnom cistitisu, herpesu, hipertenziji i aritmijama. Smeta joj sunce i vrućina, voli slano, tjestenine i slatkiše kojima se tješi. Svi ovi tipovi i homeopatski ljekovi opisani su u svrhu informisanja i edukacije a ne u svrhu samo prepisivanja. Iako će se možda mnoge čitateljke prepoznati u ovim opisima, to ne znači automatski da pripadaju i tom tipu. Da bi se odredio adekvatan konstitucionalni homeopatski lijek, potrebno je konsultovati stručnog ljekara homeopatu.


POROĐAJ NIJE I NE SMIJE BITI TRAUMA Dr Milovan Jovanović, spec. ginekolog akušer Dom zdravlja Podgorica

Prekoncepciono savjetovalište

Ishrana u trudnoći

Glavni zadatak savremene perinatalne medicine je rađanje živog i zdravog potomstva. Tokom antenatalnih posjeta naročito je važno što ranije uočiti nepravilnosti toka trudnoće, koje mogu izazvati ugroženost ploda. Zato svaki prenatalni rizik valja ozbiljno analizirati i shodno tome sprovesti određene postupke da bi se spriječile teške posljedice za fetus.

Višak, kao i manjak kilograma mogu uticati na reprodukcijsku sposobnost. Pokušajte prije trudnoće ostvariti i zadržati približno idealnu težinu. Trudnoća nije vrijeme za držanje dijete. Izbjegavajte masnu hranu i hranu bogatu ugljinim hidratima ili šećerom. Umjesto toga, uživajte u svježem voću i povrću, čija će biljna vlakna posebno pomoći pri zatvoru (opstipaciji), koji je čest problem u trudnoći usljed povećanog nivoa vrijednosti progesterona (miorelaksativno dejstvo), koji takođe može uzrokovati i problem sa urinarnim sistemom. Da biste sačuvali elastičnu kožu, dobru probavu, kao i cirkulaciju, pazite na dovoljan unos tečnosti u trudnoći. Vaše opšte dobro stanje olakšat će ne samo trudnoću, nego i porođaj. Iskoristite vrijeme prije začeca za sticanje određene fizičke kondicije. Obzirom da je vaša beba potpuno upućena na vas i svu hranu prima kroz vaš krvotok, veoma je važno da se tokom trudnoće zdravo hranite. Ako ste i prije trudnoće zdravo i uravnoteženo jeli, u trudnoći nastupaju tek male promjene u ishrani. Dnevne potrebe u kalorijama rastu tek negdje iza 20. nedjelje trudnoće, i to za 200 - 300 kcal/dan. Daleko je važnije jesti dobro, nego puno. Izbjegavajte hranu bogatu mastima, šećerom i solima,

Dostupnost neinvazivnih, isplativih i pouzdanih metoda za procjenu rizika i ranu dijagnozu je vrlo važan preduslov za racionalnu selekciju ciljne populacije za preventivne intervencije za sprečavanje gestacijskih bolesti i njihove posljedice. Ovom cilju su, uz prekoncepcijsko savjetovanje, najpogodniji laboratorijski testovi biohemijskih ispitivanja bioloških tečnosti majke. I dalje, ulogu od krucijalnog znacaja ima ultrazvučna dijagnostika, koja uspješno otkriva patofiziološku pozadinu gotovo svake komplikacije u trudnoći. Kada je u pitanju praćenje trudnoće, od samog početka pa do porođaja, današnja nastojanja idu u pravcu obraćanja izabranom ginekologu. On je tu u svakom trenutku, ma gdje vi bili, ukoliko vam je potreban savjet i eventualna pomoć. Zdravo potomstvo je naš zajednicki prioritet.

22


koja ne sadrži važne prehrambene sastojke. Preporučeno povećanje težine u normalnoj trudnoći iznosi 10 - 12 (15) kilograma. Manjak ili višak kilograma može sprečavati optimalni razvitak vaše bebe i otežati trudnoću kao i porođaj. Sve trudne žene ne dobijaju jednako i ravnomjerno na težini, nemojte se uplašiti ukoliko se vaš dobitak na težini razlikuje od onoga kod vaše prijateljice. Ponekad će zadržavanje tečnosti uzrokovati porast tjelesne težine, što može ometati rad bubrega, a u težim slučajevima izazvati poremecaj rada jetre, srca ili cirkulacije (preeklampsija, HELLP sindrom i sl.). Tokom trudnoće uveliko se mijenja metabolizam ugljenih hidrata, prije svega usljed stvaranja i izlučivanja velikih količina već postojećih, (estradiol, estriol) kao i novonastalih hormona (hCG, hPL) posteljice. Da bi održavanje normalnog nivoa šećera u krvi uopšte funkcionisalo, gušterača (pankreas) mora tokom trudnoće stvarati insulin u većim količinima, jer je zajedničko svojstvo ovih hormona njihovo insulinsko antagonističko djelovanje! Ako je nivo insulina nedovoljan, povećava se vrijednost šećera u krvi, te govorimo o šećernoj bolesti (diabetesu) nastaloj u trudnoći - gestacijski diabetes. Značenje poremećene kontrole nivoa šećera u krvi tokom trudnoće je višestruko - rast djeteta je često brži, češce su anomalije razvitka, viši je broj prijevremenih porođaja, češce su komplikacije u trudnoći i porođaju. Češca je žutica, kao i smrtnost novorođenčadi. Majke su podložnije infekcijama atrudnoća se češce završava carskim rezom.

U svakom slučaju preporučuje se izbjegavanje pušenja, kao i konzumacija alkohola, te uzimanje nepotrebnih ljekova, pogotovo u prvom trimestru. Ovo se posebno odnosi na hronične bolesti (epilepsija) gdje bi potencijalno štetne ljekove trebalo još prije začeća zamijeniti s manje štetnim ili neštetnim ljekovima. Među nepotrebne ljekove svakako ne spada vitamin folna kisjelina, koji se preporučuje već od trenutka pojave želje za trudnoćom. Folna kisjelina sprječava nastanak određenih anomalija, prije svega defekata neuralne cijevi embriona! Takođe je poželjna suplementacija nakon prvog trimestra. Pušenje može biti razlog nastanka promjena na krvnim sudovima, odnosno resicama posteljice, koje ce ograničavati dotok kiseonika djetetu. Ovo može uticati na rast nerođenog djeteta, ali i uzrokovati prijevremeni porođaj ili komplikacije prilikom porođaja. Iz istog razloga se preporučuje izbjegavati čak i pasivno pušenje ili boravak u zadimljenim prostorijama. Kod trudnica sa snažnom navikom pušenja češce se javljaju krvarenja u početku trudnoće, kao i spontani pobačaji. Često se kod ovih trudnica javlja poremećaj placentarnog krvotoka i smetnje u razvitku djeteta - prije svega zaostatak u rastu (težini) bebe, zbog čega su u prosjeku bebe trudnica koje puše manje i lakše. Trudnice koje puše obično ne dobijaju na težini onoliko koliko bi trebalo, što se smatra drugim razlogom (osim manjka kiseonika usljed pušenja) za zaostatak u rastu djeteta. Djeca čije su majke pušile u trudnoci (Raucherbabys) imaju dvostruko više smetnji sa disanjem po rođenju. Takođe je učestalija iznenadna smrt novorodenčeta (SIDS - sudden infant death syndrom).

23


Trudnoća, porođaj i roditeljstvo duboko će uticati na vaše odnose u porodici, posebno s partnerom. Vrijeme prije začeca trebalo bi iskoristiti za razgovor s partnerom o promjenama koje slijede i izazovima koji se mogu pojaviti. Vrijeme je da se suočite s eventualnim suprotnim ili ambivalentnim osjećanjima: osjećajem dvoumice ili nesigurnosti. Stoga se, ukoliko ste konzument, blagovremeno odlučite za prestanak upotrebe psihoaktivnih supstanci.

Porođaj nije i ne smije biti trauma Posljednjih godina sve više trudnica odlučuje se za carski rez jer žele da izbjegnu bolove i napore koji prate prirodan porođaj. Mnoge od njih strepe od komplikacija kao što su pucanje međice, zaglavljivanje ploda u porođajnom kanalu i višečasovni bolovi, dok druge vjeruju da je carski rez najmanje traumatičan za bebu. Tehnički gledano, i ljekarima je lakše da završe operaciju za dvadesetak minuta nego da bdiju nad ženom ponekad i više od šest sati.

Prirodno je najbolje Međutim, uprkos svemu, ginekolozi se slažu da je za ženu bolje da se porodi vaginalno, a ne „carskim rezom po narudžbini“. Hirurškoj intervenciji treba pribjegavati samo kada za to postoje jaki medicinski razlozi, kao što su blizanačka trudnoća, nesrazmjera između veličine ploda i širine karlice, ili situacija kada beba kreće da izađe karlicom umjesto glavom. Akušer će se odlučiti za carski rez i kada uoči nepravilan srčani ritam i nedostatak kiseonika kod bebe, odlubljivanje posteljice i placentu koja prekriva grlić materice. U indikacije spada i patološki strah od bola, jer takva trudnica ne slijedi uputstva, remeti prirodan tok porođaja i odlaže izlazak bebe, što može loše da se završi jer trudnica mora aktivno i svjesno učestvovati u porođaju slijedeći uputstva akušera. Mora shvatiti da bol koji osjeća nije patološki već je prirodan signal koji joj ukazuje da je beba spremna da ugleda svjetlost dana. Zahvaljujuci školi trudnica koja egzistira u sklopu savjetovališta Doma zdravlja, svaka polaznica biće psihofizički spremna za iščekivani čin porođaja.

24

Carski rez Negdje oko 15% svih porođaja se danas završava carskim rezom. Radi se o hirurškom zahvatu, kada se u opštoj ili epiduralnoj anesteziji malim poprečnim rezom u donjem dijelu trbuha otvara trbušna šupljina i potom materica, te plodovi ovoji i vadi beba. Za vrijeme dok pedijatar pregleda i zbrinjava dijete, ginekolog izljušti posteljicu, te potom sašije ranu obrnutim redom: prvo matericu, potom trbušni zid i to sve po anatomskim slojevima kako slijede. Cijeli postupak traje nekih dvadesetak minuta do pola sata: beba se obično vadi već 4 - 7 minuta nakon početka zahvata, a ostatak vremena se utroši na šivenje. Carski rez je ozbiljna operacija i za potpuni oporavak trebaće vam nekoliko nedjelja. Takodje je produžen i boravak u bolnici, koji obično traje 7-10 dana. Nakon operacije ćete osjećati probleme još neko vrijeme, prilikom kašljanja ili smijanja, a možete imati i tegobe prilikom sjedjenja ili stajanja. Najznačajnije komplikacije zahvata su svakako infekcija, problem gubitka krvi kod zahvata, problem cijeljenja rane, kao i povećana intra - i postoperativna opasnost od tromboze.

Indikacije za carski rez su dvojakog karaktera: - od strane majke: jako krvarenje (najčešci uzroci jakog krvarenja su placenta previja, prijevremeno odlupljivanje normalno sjedeće placente, ruptura materice), nesrazmjera/ disproporcija u veličini djeteta i obliku ili veličini karlice, bolesti majke (teška gestoza, srčane bolesti, šećerna bolest, akutna infekcija herpes genitalisom); - od strane djeteta: abnormalni položaj djeteta, višeplodne trudnoće, prijevremeni porođaj kada se očekuje težina djeteta < 1.500g, protrahirani porođaj, patološki CTG kod zatvorenog materičnog ušća, akutna bradikardija ili acidoza tokom porođaja, ispadanje pupčanika i krvarenje kod pogrešne insercije pupčane vrpce (Insertio velamentosa).

Tok porođaja tece kroz četiri faze

Carski rez se može izvoditi kao primarni i kao sekundarni carski rez. Kod primarnog carskog reza, carski rez se unaprijed planira i izvodi na hladno, prije započinjanja trudova. Sekundarni carski rez se obično izvodi nakon početka porođaja, kada su komplikacije nastupile za vrijeme trajanja porođaja.

1. Faza dilatacije (širenja): zavisi od više faktora - starosti trudnoće; zrelosti grlića; veličine ploda; postojanje vodenjaka; broja prethodnih porođaja. Dilatacija se odvija na dva načina – prvi, karakterističan za prvorotke – prvo dolazi do skraćivanja i izravnavanja, a zatim do dilatacije grlića; drugi – karakterističan za višerotke, simultano skraćivanje i dilatacija grlića. Vodenjak ima ulogu u dilataciji. Kod postojanja regularnih materičnih kontrakcija i pri dilataciji većoj od 3 cm. treba prokinuti vodenjak. 2. Faza ekspulzije – izlaska - predstavlja fazu istiskivanja ploda kroz koštani i meki porođajni kanal u spoljašnju sredinu. 3. Faza izlaska posteljice - period rađanja posteljice i plodovih ovojaka poslije njenog odlubljivanja (traje do 30 min). 4. Faza hemostaze – zaustavljanja krvarenja iz materice i njena involucija.

Nakon porođaja djeteta nastupa kratka pauza u kojoj ste vjerojatno oduševljeni prvim susretom s vašom bebom. U ovo vrijeme akušer presijeca pupčanik i zbrinjava ranu na pupku bebe. Materica se lagano kontrahuje što dovodi do odvajanja posteljice. Posteljica se zatim u nekih 10 - 15 minuta nakon rođenja djeteta porodi spontano ili blagim povlačenjem za pupčanik od strane akušera. Nakon porođaja ginekolog pregleda porođajni kanal i zbrinjava eventualno nastale povrede. U porođajnoj sali ćete ostati još nekih 2 sata, a akušeri će redovno kontrolisati vaš izgled, pritisak i intenzitet poslijeporođajnog krvarenja. Veliki dogadaj ostaje sada već iza vas, a počinju se javljati prva pitanja i dileme oko dojenja i zbrinjavanja vaše bebe. Ako ste stigli dovde - onda je vaša beba vrlo brzo u vašem naručju, a sve što vam možemo poželjeti je - srećno!


#SJOJUFP[ESBWMKVOBinteligentanOBÇ?JO

¡ jedinstven sastav probiotika ¡ znanstveno podrŞani sojevi ¡ neťkodljivi i sigurni GR-1Ž i RC-14Ž

oralnekapsule,vaginalnFkapsule intimnisapunJgel oralne kapsule, vaginalnFkapsule intimni sapun Jgel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore tkodbakterijskFvaginozFJvaginalnFmikozF  tprevencijBgenitalnihinfekcijB

kapsuleJvreÄ&#x2021;ice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore tkodatopijskoHdermatitisB  tkodHpylorJinfekcije tkodIBSJIBD 

suspenzija,kapsule,ENZIMIkapsule,pastile

Regulacija crijevne mikroflore tkodproljevB  tkodnadutostiJslabeprobave    Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067 Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu


Udruženje Roditelji obilježilo Svjetsku nedjelju dojenja Udruženje Roditelji je nizom aktivnosti obilježilo Svjetsku nedjelju dojenja koja se ove godine, prve nedjelje avgusta, proslavlja u preko 120 zemalja svijeta sa zajedničkom temom Dojenje i posao. Ove godine pažnja svjetske proslave usmjerna je na majke koje rade i doje djecu, sa ciljem podizanja svijesti kod poslodavaca i donosioca odluka o važnosti dojenja za djecu, za majke, privredna društva i cijelo društvo. Slogan proslave je Dojenje i posao – radimo na tome. Ovogodišnju Nedjelju dojenja udruženje Roditelji je dočekalo i obilježava je sa prvom grupom Vršnjačkih savjetnica za dojenje, koje su u toku proteklih godinu dana prošle obuku pedijatara, neonatoloških sestara, psihologa i komunikologa i počele sa pružanjem besplatne podrške i pomoći majkama koje doje. Njihovi savjeti i svi ostali načini konkretne podrške, na volonterskoj osnovi, dostupni su putem posebne SOS linije +382 67 000 474, na njihovoj Facebook grupi (Savjetnice za dojenje udruženja Roditelja), ali i u direktnom kontaktu kada majke iskažu potrebu za tim. Udruženje Roditelji u toku ovogodišnje proslave, između ostalog, organizovalo je izložbu fotografija beba i majki koje doje, pod nazivom Dojenje - veza za cijeli zivot!, koje je za potrebe organizacije uradila fotografkinja Aida Dizdarević. Izložba je postavljena u podgoričkom šoping molu Delta City od 01. do 07. avgusta. Tokom cijele sedmice na portalu Roditelji.me bila je aktivna anketa udruženja Roditelji, na osnovu koje se žele dobiti podaci o tome koliko su majke u Crnoj Gori infomisane o zakonskim propisima koji se tiču ove oblasti i da li koriste zagarantovana prava. U Crnoj Gori, za razliku od velikog broja zemalja u svijetu, porodiljsko odsustsvo traje do navršene prve godine djetetovog

26

života, mada tu mogućnost zbog različitih razloga, a najčešće uticaja poslodavaca, sve manje žena može da iskoristi. Za sve majke koje prekidaju porodiljsko odsustvo prije tog roka, Zakon o radu predviđa pauzu za dojenje u dužini od 90 minuta, do djetetove navršene prve godine života. Udruženje Roditelji je pripremilo i flajer u kojem se opisuju načini izdajanja i čuvanja mlijeka, u situacijama kada majka i beba moraju da se razvoje, ali i informišu majke o pauzi za dojenje koja im je zakonom zagarantovana. Savjetnice za dojenje su se posljednjeg dana obilježavanja Nedjelje dojenja, u petak, 7. avgusta od 19 sati, okupile sa zainteresovanim trudnicama i majkama koje doje, u parku ispred Dvorca Petrovića na Kruševcu u Podgorici. Za prisutine bili su obezbijeđeni i pokloni od kompanija koje su u toku prethodne godine bile prijatelji Roditeljskog i Kutka za dojenje udruženja Roditelji, među kojima su Donator i Glossarij. Voda Suza je takođe odlučila da pomogne i za majke je obezbijedila vodu, koja je veoma važna u toku dojenja. Svjetska nedjelja dojenja se u Crnoj Gori proslavlja od 2012. Godine, kada se Udruženje Roditelji prvi put pridružilo aktivnostima Svjetske alijanse za podršku i promociju dojenja (WABA). Ta globalna organizacija ove godine je pozvala na podršku ženama koje kombinuju dojenje i posao, kao i na ratifikaciju i spovođenje zakona i propisa koji štite majčinstvo, u skladu s Konvencijom MOR-183 o zaštiti majčinstva. Cilj je osnažiti i podržati sve žene, koje rade u formalnom i neformalnom sektoru da na odgovarajući način usklade posao s odgajanjem djece, posebno dojenjem. Srdačno, Kristina Mihailović


MILIJARDE SU DOBRIH RAZLOGA DA IZABERETE

LACTOCARE LACTOCARE STOP sa magnezijumom 1FSJPEJQSPEVäFOPHTUSFTB [BHBêFOBISBOBJWPEBJMJWJSVTOFJOGFLDJKFNPHVEBVOJÝUF[ESBWV DSJKFWOVNJLSPøPSVJV[SPLVKVOFQSJKBUOFTJNQUPNFQPQVUEJKBSFKF ZA BRZO DJELOVANJE KOD AKUTNE DIJAREJE t%0;*3"/+&UBCMFUFEOFWOP EBOB TBäWBLBUJJMJQSPHVUBUJV[ǏBÝVWPEF

t1SJKBUBOVLVTKBHPEFJWBOJMF t4"%3Ç"+1",07"/+"UBCMFUB

LACTOCARE PLUS sa vitaminom B2 Primjena antibiotika, često narušava normalnu crijevnu mikrofloru. Zbog toga se nerijetko javljaju neprijatne stomačne tegobe. ZA MIRAN STOMAK TOKOM PRIMJENE ANTIBIOTOKA t%0;*3"/+&LBQTVMFEOFWOP  6LPMJLPQJKFUFBOUJCJPUJL -"$50$"3&1MVTV[NJUFQPTMJKFTBUB t4"%3Ç"+1",07"/+"LBQTVMB

LACTOCARE DAILY sa cinkom 4JOESPNJSJUBCJMOPHLPMPOBKFGVOLDJPOBMOJQPSFNFǎBKDSJKFWBLPKJTFNPäFPLBSBLUFSJTBUJTJNQUPNJNB CPMBVTUPNBLV HSǏFWJNB HBTPWJNB OBEJNBOKFN EJKBSFKPNJLPOTUJQBDJKPN6[SPDJTJOESPNB JSJUBCJMOPHLPMPOBOJKFTVQP[OBUJ BMJTFǏFTUPQPWF[VKVTBOBSVÝFOPNSBWOPUFäPNCBLUFSJKTLF mikroflore. ZA USPOSTAVLJANJE RAVNOTEŽE CRIJEVNE MIKROFLORE I UBLAŽAVANJE SIMPTOMA IRITABILNOG KOLONA t%0;*3"/+&LBQTVMFEOFWOP t4"%3Ç"+1",07"/+"LBQTVMB

LACTOCARE BABY sa vitaminom D -BDUPDBSF#BCZKFVEPEBUBLJTISBOJVPCMJLVLBQJLPKFTBESäF tWJUBNJO% tCBLUFSJKFNMJKFǏOFLJTKFMJOF 7JUBNJO%KFQPUSFCBO[BOPSNBMBOSBTUJSB[WPKLPTUJKVEKFDF6[JNBKVǎJEOFWOVEP[VPEQFULBQJ 7BÝFEJKFUF EPCJKBNJMJPOBCBLUFSJKBNMJKFǏOFLJTKFMJOFJ[EWBEPCSPJTUSBäFOBTPKBCBLUFSJKBJQSFQPSVǏFOJI*+WJUBNJOB% t%0;*3"/+&LBQJEOFWOPPEPHEBOBSPêFOKBEPOBWSÝFOFQSWFHPEJOF t4"%3Ç"+1",07"/+" NM EPWPMKOP[BEBOB


Pravilan izbor školske torbe čuva kičmu Dr Sanja Čizmović, spec. pedijatar Opšta bolnica Nikšić Polaskom u školu đake prvake očekuje nošenje teške školske torbe i dugotrajno sjedenje u školskoj klupi. Sljedećih trinaest godina, ukoliko se ne napravi pravilan izbor skolske torbe i ne steknu pravilne navike vezane za nošenje i pakovanje školskog pribora, vrlo često dolazi do deformiteta kičmenog stuba, bolova u leđima, deformiteta stopala i glavobolje. U osnovnim školama prosjčna školska torba sa neophodnim sadržajem iznosi 4,5 - 6,5 kg. Ova težina se ne mijenja puno tokom godina tako da su đaci prvaci najugroženiji jer su najmanji. Oni teže od 18-30 kg, a neki i do 40 kg, pa samim tim mogu da ponesu različitu težinu torbe. Većina djece ovog uzrasta još nema dovoljno zrele mišiće, pa to doprinosi deformitetima. Roditelji moraju voditi računa o težini svake sveske, knjige i pribora i svesti ga na minimum neophodnog. Ranac se pokazao kao odličan izbor jer ga djeca nose na leđima, što dovodi do rasterećenja kičmenog stuba. Postoje i ranci sa točkićima, koji su veoma praktični i maksimalno rasterećuju nasu djecu - ima ih i kod nas na tržištu. U kupovinu obavezno pođite sa djetetom, jer veličina ranca treba da odgovara njegovoj konstituciji. Nikako ne kupujte veću torbu, dno ranca ne smije da ide ispod struka, a vrh mora da ide ispod linije ramena. Dozvoljena težina koju dijete smije da nosi je 10 do15% od njegove tjelesne težine. Na leđnoj strani torbe treba da postoji ojačanje, naramenice treba da budu široke i mekane KAKO SE NE BI USIJECALE U RAMENA. Kod usijecanja ranca u ramena, zbog težine može da dođe do usporavanja

28

normalnog protoka krvi ka mozgu, što ima za posljedicu glavobolju i lošiju koncentraciju, a sve to može da bude uzrok lošeg uspjeha u skoli. Dobro bi bilo da postoji i kaiš oko struka i tako se dobije još jedna tačka oslonca. Ranac OBAVEZNO NOSITI NA OBA RAMENA, NIKAKO PREKO JEDNOG ILI U RUCI. Pri pakovanju treba staviti na leđjnoj strani veće i teže knige, a naprijed manje i lakše. Povremeno provjerite ranac i vidite da li vaše dijete nosi stvari koje su neophodne ili dodaje i nepotrebno. Provjerite svaki dan da li je dijete izvadilo nepotrebne stvari iz torbe!!! Napravite svom detetu prijatan kutak za učenje i rad. Po mogućnosti postavite sto ispred ili pored prozora da ima dovoljno svetlosti. Radni sto treba da bude prilagođen veličini (visini) djeteta: - Treba da ima slobodnu površinu kako bi dijete moglo da raširi neophodne sveske, knjige i pribor. - Ne treba da bude preglomazan, da se dijete ne bi osjećalo neprijatno. - Stolica treba da bude prilagođena veličini djeteta i podesiva po visini a obavezno treba da ima tapacirano sjedište i naslon za leđa. Treba da ima mogućnost rotacije oko postolja kako se dijete ne bi uvrtalo.


Zdravlje je uvijek IN izaberite PROTEKTIN

Protektin, jedinstvena kombinacija vitamina A, C, E, Selena, omega 3 i omega 6 masnih kiselina. Budite pod zaštitom imuniteta! Protektin je dijetetski proizvod sa dvostrukom formulom jačanja imuniteta, razvijan i usavršen po najsavremenijoj tehnologiji. Kombinacija antioksidanata i imunoaktivnih supstanci štite vaš organizam od spoljnih i unutrašnjih štetnih uticaja. t;BKBǏBOKFJNVOJUFUBt0TPCBNBJ[MPäFOJNTUSFTVt1VÝBǏJNB

Dvostruka imunoodbrana!


TEST ZA RODITELJE Otkrijte kakav ste roditelj: - tiranin, - popustljiv, - autoritet ili - previše zaštitnički nastrojen. 1. KADA SU U PITANJU NAMJEŠTANJE KREVETA, RASPREMANJE IGRAČAKA, PRANJE I POSPREMANJE ZA SOBOM DA Ll VIČETE NA DJECU: a. Svaki dan; b. Jednom ili dva puta nedeljno; c. Samo kada to situacija stvarno zahtijeva; d. Nikada. Ne podižem glas na djecu. 2. U PRODAVNICI VAŠE DIJETE IMA NAPAD BIJESA KADA ODBIJETE DA MU KUPITE NEŠTO. VI ĆETE: a. Okrenuti se i praviti se da ga ne poznajete. U nekom trenutku će prestati sa scenom; b. Dati mu šta želi samo da vas više ne sramoti; c. Siktati na njega da prestane ili će biti kažnjen kada dođete kući; d. Vikati na njega da prestane i da se smiri. Ne tiče vas se šta ljudi oko vas misle. 3. U ŠKOLI SAZNAJETE DA JE VAŠE DIJETE NA IVICI DA PADNE GODINU. NA VAMA JE DA ODLUČITE DA Ll ĆETE GA PUSTITI DA NASTAVI SA SVOJIM VRŠNJACIMA ILI ĆE TE GA OSTAVITI DA PONAVLJA. VI RAZMIŠLJATE: a. lpak je uspjeh bio dovoljan da pređe u narednu godinu. Dijete je dalo sve od sebe i to mi je dovoljno; b. Osrednjost i provlačenje nijesu opcije. Očito ne može da ispuni zahtjeve nastave tako da mu ponavljanje godine pruža mogućnost da nadoknadi gradivo. Na duže staze to će mu pomoći; c. Ne želim da se dijete uzbuđuje oko uklapanja u novo odeljenje pa ću ga pustiti da pređe u naredni razred; d. Objasniću mu situaciju i pustiti ga da sam donese odluku. U pitanju je njegova budućnost. 4. NA POSLU JE NEŠTO HITNO I MORATE DA ODETE NA SAT VREMENA. VEČE JE I NIKO NE MOŽE DA VAM ČUVA DJECU OD 6 i 8 GODINA. VI ĆETE: a. Reći šefu da imate hitniju situaciju kod kuće i da ne možete da

30

dođete. Posao nije vrijedan napuštanja djece; b. Ostavićete ih same kod kuće- možda su mali ali su dobri i pažljivi. Biće sve u redu; c. Povešćete ih sa sobom na posao iako znate da vaš šef neće biti zadovoljan; d. Što prije ćete ih uspavati a zatim otići na posao. Nadate se da se neće probuditi pre nego što se vratite. 5. POSVAĐALI STE SE SA PARTNEROM. VAŠA DESETOGODIŠNJA ĆERKA JE PRISUSTVOVALA SVAĐI I PITA VAS ŠTA SE DOGODILO. VI ĆETE: a. Reći ćete joj da ne treba da brine i da je premala da shvati; b. Objasnićete joj situaciju. Više volite da imate otvorenu komunikaciju sa djetetom; c. Reći ćete joj da pita vašeg partnera. Do njega/nje je da li će djetetu objašnjavati svađe odraslih; d. Reći ćete joj da to nisu njena posla i da je se ne tiče. 6. DOK JE VAŠ SEDMOGODIŠNJAK NA REKREATIVNOJ, NJEGOV HRČAK UGINE. VI ĆETE: a. Zvaćete ga i saopštiti mu vijest odmah. Cijeniće što ste iskreni; b. Zamenićete hrčka. Ipak je to hrčak. Dete neće primetiti; c. Saopštićete mu vijest kada se vrati sa puta. Možda je teško ali mora da nauči da se izbori sa smrću; d. Reći ćete mu da je hrčak pobjegao. 7. IMATE DVOJE DJECE OD 7 I 10 GODINA KOJA INSISTIRAJU DA VEČERAJU RAZLIČITA JELA TAKO DA NE MOŽETE DA PRIPREMITE SAMO JEDAN OBROK. VI ĆETE: a. Skuvaćete oba jela. lpak su oni samo djeca i treba da budu srećna i zdrava; b. Skuvati samo jedno jelo a drugom djetetu reći da ćete njegovu omiljenu hranu pripremiti sjutra; c. Skuvaćete šta vi želite a nijedno od njih dvoje ne želi. Treba da jedu šta im se stavi na sto i da prestanu da budu izbirljivi; d. Reći ćete da mogu da dobiju oba jela kada nauče da ih sami pripremaju. 8. VAŠ SIN OD 7 GODINA NIKAKO DA SE POVEŽE SA SVOJIM VRŠNJACIMA I VOLI DA SE IGRA SA LUTKAMA. ŠTA ĆETE URADITI:


d. Upozorićete ga da je ovo poslednji put da mu pomažete i pozvaćete profesora sa objašnjenjem da je došlo do neke hitne porodične situacije. Na taj način ćete mu kupiti vrijeme da sam završi zadatak.

a. Pustićete ga da se igra sa čim želi on je dijete i ne treba da se osjeća postiđeno što se igra igračkama za devojčice; b. Nežno ga ohrabrivati da se igra automobilčićima, kamionima, plastičnim pištoljima i ostalim igračkama za dječake. To je bolje za njega na duže staze kako ga ne bi zadirkivali u školi; c. Upisaćete ga na neke sportske aktivnosti: fudbal ili košarka. Tako će biti zauzet i steći će drugare u timu; d. Objasnićete mu da nije u redu da se igra sa lutkama i uzećete mu ih.

10. OČEKUJETE PRINOVU I VAŠ MALIŠAN OD 4 GODINE VAS PITA ODAKLE DOLAZE BEBE. REĆIĆETE MU: a. Da dolaze iz maminog stomaka. Odgovaraćete mu na njegova pitanja precizno ali nećete mu pričati više od onoga što pita; b. Objasnićete mu osnove seksa: kako muškarac postavi seme u ženin stomak i odatle beba raste. Nikada nije prerano za seksualnu edukaciju; c. Ništa. Brzo ćete promeniti temu. Premali je da bi mu bilo šta bilo jasno; d. Kada se muškarac i žena vole, odluče da imaju bebu i ona se rodi.

9. VAŠEM KLINCU JE TEŠKO DA ZAVRŠI ZADATAK ZA SUTRA OD KOGA MU ZAVISI OCJENA. TRAŽI POMOĆ OD VAS. VI ĆETE: a. Posavjetovaćete ga ali nećete ništa uraditi; b. Ostaćete budni cijelu noć da mu pomognete. Ključ je u saradnji; c. Reći ćete mu da je to bila njegova odgovornost i da je morao bolje da se organizuje;

Pitanje

A

B

C

D

1

1

2

3

4

2

2

4

3

1

3

3

1

4

2

4

1

4

3

2

5

3

4

2

1

6

1

3

2

4

7

4

3

1

2

8

4

3

2

1

9

2

4

1

3

10

3

4

1

2

cama svojih postupaka. Objašnjavaju djeci svoje postupke kada ih disciplinuju ili im postavljaju granice. lmaju topao i blizak odnos ali dovoljno su čvrsti da djeca poštuju njihove zahtjeve. Podstiču dobro ponašanje i opraštaju loše ali nisu popustljivi. Djeci daju izbor i objašnjenje za sve što kao roditelji rade. Ovakav tip roditeljstva je često najproduktivniji. 26-33 Bodova Zaštitnik Neki roditelji žele da zaštite svoju djecu od svih zamišlivih nelagoda i neprijatnosti. lako je sasvim u redu da budemo svesni različitih izazova treba voditi računa da ne budemo previše zaštitnički nastrojeni. Ovaj tip roditelja tretira svoju djecu kao lomljive stvari koje moraju da štite sve vrijeme pri tome im ne dopuštajući da razvijaju svoju nezavisnost. Ovakav pristup u djeci budi strah i sumnju da se opasnost krije iza svakog ugla i dovodi do toga da ona ne žele da iskuse nove aktivnosti. Roditelji treba da puste djecu da uče sami i da im dopuste da se i sapletu sami pre nego što nauče nešto ili postanu uspješni.

10-17 Bodova Tiranin Ovaj tip roditelja stalno kontrolise djecu. Postavljaju stroga pravila često po cijenu topline i nježnosti. Veoma su kritički nastrojeni prema svojoj djeci zahtevajući da ispune njihova očekivanja i mjereći njihove uspjehe prema sebi. Fokusiraju se na loše ponašanje i disciplinu umjesto na ohrabrivanje dobrog ponašanja. Ponekada ovakvo roditeljstvo stvara stabilnu i samostalnu djecu ali rizik je veliki jer dijete može razviti veliki otpor prema ovakvom roditelju. Možda bi trebalo da promislite o svojim stavovima i o odnosu sa djecom- kako da uspostavite disciplinu ali da ne budete prestrogi.

34-40 Bodova Popustljiv Ovaj tip roditelja ima malo ili nimalo pravila a i to malo ograničenja koja postoje su podložna kršenju. Ne prate rutinu i ne postavljaju jasne granice. Djeci daju previše izbora bez obzira na to da li su ti izbori prikladni za njihove godine. Roditelji prihvataju ponašanje svoje djece kakvo god ono bilo - dobro ili loše. Ovaj tip roditelja oseća da ne može da promijeni svoj pristup djeci i nevoljni su da postave ograničenja a to je često zbog toga što je njihovo detinjstvo bilo puno restrikcija. Ovakvo vaspitanje utiče da djeca budu potpuno van kontrole naročito kao tinejdžeri a često i kao odrasli. Najbolje bi bilo uvesti neka ograničenja za dobrobit djece ali i roditelja.

18-25 Bodova Autoritet Ovaj tip roditelja balansira disciplinu sa udovoljavanjem djeci, ohrabrujući ih da budu odgovorni i da razmišljaju o posledi-

(Tekst je preuzet iz časopisa Psihologija, Zima 2012) Dragana Markovic, dipl. pedagog

31


Istine i zablude o ovčijim boginjama

VARIČELE

KOD DJECE I ODRASLIH Ovčije boginje ili varičele su zarazna bolest koju karakteriše osip na koži i svrab, povišena temperatura, gubitak apetita i zamor. Ovu bolest prouzrokuje virus Varicella zoster pripadnik familije herpes virusa, srodan Herpes simplex virusu (virus koji izaziva pojavu takozvane groznice na ustima). Ovaj virus inficira kožu i nervni sistem, zadržavajući se u organizmu trajno u ćelijama dorzalne ganglije (nervni centri smješteni uz kičmeni stub). Ovčije boginje su čest „gost“ u skoro svim vrtićima i vaspitnim ustanovama, a nerjetko dječica prenesu ovu bolest na roditelje koji kao mali nijesu preležali varičele. S obzirom da su epidemije ove bolesti veoma česte, postoje i brojne zablude koje je prate. Da bi vam makar malo pomogli, ukoliko se susretnete sa ovom bolešću, prenosimo vam najčešće istine i zablude o njoj. DIJETE KOJE IMA OVČIJE BOGINJE NE TREBA KUPATI DVIJE NEDJELJE ZABLUDA: Dijete koje ima varičele mora da se kupa! Razlog je lako razumljiv – boginje su pravi mali „krateri“ u koži i predstavljaju otvorena vrata za prljavštinu i bakterije. Ako se dijete ne kupa, ogromna je vjerovatnoća da će se u virusne kožne promjene useliti bakterija i nepotrebno iskomplikovari varičele. Bakterije koje normalno žive na koži mogu da naprave problem, ali to daleko lakše rade pomješane sa neopranim znojem u kombinaciji sa ustajalim puderom ili losionom (kojim se pokrivaju kožne promjene). Prljavština ometa „zarastanje“ kožnih promjena, a ako se sekundarna bakterijska infekcija desi, ožiljak na koži će biti veći i ružniji. Zato, kupajte djecu, bolje rečeno, tuširajte ih – i to svaki dan. Potom ih osušite mekim peškirom, nježno, bez trljanja da se svježe krastice prerano ne oljušte. Kupanje ne ometa zarastanje varičele, to radi prljavština. DJETETU KOJE IMA VARIČELE NE SMIJE SE PRATI KOSA ZABLUDA: Koža glave je često „napadnuta“ virusom varičele, a u kosi inače ima više bakterija nego na koži tijela. Zamislite masnu i prljavu kosu – to su milioni bakterija koje jedva čekaju da inficiraju

32


varičele na glavi. Nema dileme – kosa mora da se redovno pere, čak i češće nego prije izbijanja boginja! PONEKAD MOŽE DA SE DESI DA DIJETE DVA PUTA BOLUJE BOGINJE ZABLUDA: Varičela ostavlja trajan imunitet, tako da će prije biti da je neka druga kožna bolest pogrešno dijagnostikovana kao varičele, pa je dijete sada dobilo „prave“ ovčije boginje. Impetigo (lokalizovana infekcija kože) ponekad može da zavara, ali ne iskusnog pedijatra koji prati dijete nekoliko dana od pojave kožnih promjena. Virus varičele „čuči“ negdje u tijelu, i kod jednog broja ljudi može da se probudi više decenija poslije ovčijih boginja. Tada se javlja bolest koja se zove Herpes zoster, i izuzetno rijetko se javlja kod adolescenata. DIJETE KOJE SE BAVI SPORTOM TREBA DOBRO DA SE OPORAVI PRIJE NASTAVKA TRENIRANJA ISTINA: Ako je varičele dobilo dijete koje sa aktivno bavi sportom treba pustiti da se dijete potpuno oporavi i ojača. To znači da treba da prođu najmanje dvije nedjelje od potpunog ozdravljenja djeteta do početka ponovnog treninaranja. To praktično znači da najmanje četiri nedjelje od početka bolesti nema teških napora za dijete. Kada se dijete vrati treninzima, potrebno je postepeno povećavati nivo opterećenja, tako da trenera treba obavijestiti na vrijeme o preležanoj bolesti. TRUDNICA KOJA JE PRELEŽALA VARIČELE SMIJE DA BUDE U KONTAKTU SA OBOLJELIM DJETETOM ISTINA: Trudnice koje su preležale varičele su zaštićene, a tako i njihove nerođene bebe. Ako buduća majka nije sigurna da li je imala ovčije boginje, to se lako provjeri jednostavnom analizom krvi. Poslije dobijanja rezultata dileme više nema. VEĆ NEKOLIKO DANA NAKON IZBIJANJA BOGINJA DIJETE IH NE MOŽE PRENJETI DRUGOJ DJECI ZABLUDA: Dijete je kontagiozno (zarazno) dva dana prije pojave kožnih promjena i sve dok se sve ne osuše i pretvore u krastice (a nove ne izbijaju). Zato smatarmo da dijete širi bolest drugoj djeci bar 10 dana od početka bolesti (mada je to individualno). AKO DIJETE NIJE BOLOVALO BOGINJE TREBA GA ODVESTI KOD OBOLJELOG DJETETA DA IH ŠTO PRIJE PREBOLI ZABLUDA: Varičele nijesu obična virusna bolest. Iako su komplikacije relativno rijetke one se mogu desiti kada im se najmanje nadamo, zato ne treba izazivati bolest da bi se što prije preboljela. DJETETU KOJE IMA VARIČELE NE TREBA DAVATI LJEKOVE ZA SNIŽAVANJE TEMPERATURE ZABLUDA: Veliki broj djece nema visoku temperaturu (mnoga je uopšte nemaju), pa i ne zahtevaju terapiju antipireticima. Ali, ako temperatura skoči moraju se dati adekvatni ljekovi za njeno snižavanje. DOJENJE NE ŠTITI BEBU OD DOBIJANJA BOGINJA ISTINA: Ako je trudnica preležala varičelu, majkina antitjela prelaze kroz posteljicu u krv bebe. Zato novorođena beba ima izvjestan stepen zaštite, ali to nije ni sigurna ni trajna zaštita. Dojenje ne može da zaštiti bebu (iako pomaže djetetov imunološki sistem) jer su antitjela proteini, a proteini se razlažu (vare) u crijevima bebe. Zato, majčino mlijeko ne može da spriječi obolijevanje, ako je beba bila u kontaktu sa varičeloznim djetetom.

33


HIPERTENZIJA KAKO JE SPRIJEČITI I LIJEČITI

Prof dr Nebojša Tasić, internista kardiolog Institut za KVB-Dedinje i stručni saradnik u Poliklinici “Rezidencija zdravlja Kerber” Arterijska hipertenzija (visoki krvni pritisak), njen značaj i uloga u obolijevanju i umiranju ljudi poznati su duže od jednog vijeka. Širokoj javnosti je dobro poznato da je visok krvni pritisak jedna od najrasprostranjenijih bolesti savremenog doba. Njena učestalost raste sa starosnim dobom, tako da je najčešća kod starijih osoba. Ono što se često zanemaruje je da hipertenzija u mladih osoba, čak iako se dobro toleriše tj. oboljele osobe ne osjećaju tegobe tokom godina, djeluje kao značajan faktor rizika u smislu oštećenja krvnih sudova i drugih organa, tako da ove osobe češće obolijevaju od teških oboljenja kao što su infarkt miokarda, šlog itd. Nažalost, više od 95% hipertenzija spadaju u tzv. primarnu ili esencijalnu hipertenziju, čiji uzrok nastanka nije u potpunosti razjašnjen, tj. zna se da u njenom nastanku igra ulogu više faktora. Ovi faktori kod različitih osoba učestvuju u različitim odnosima, što znatno otežava liječenje hipetenzije. Iz ovih razloga, kada se isključi mogućnost postojanja tzv. sekundarne hipertenzije (u kojoj je poznat uzrok bolesti) ljekari pristupaju liječenju hipertenzije. Pri tome se često zaboravlja na vrlo važan način liječenja hipertenzije, a to je nefarmakološka terapija. Pacijenti često ovaj vid liječenja prepoznaju na svojim ljekarskim izvještajima (terapija) kao higijensko-dijetetski režim, pri čemu ljekari u više ili manje rečenica pokušaju da bolesniku objasne način i značaj zdravog načina života u kontroli arterijske hipertenzije.

34


PREVENCIJA I NEFARMAKOLOŠKA TERAPIJA Primarna prevencija podrazumijeva održavanje vrijednosti krvnog pritiska unutar normalnih vrijednosti primjenom modifikacija u načinu života, odnosno djelovanjem na faktore rizika za nastajanje, kako hipertenzije tako i drugih kardiovaskularnih bolesti. Promjene u načinu života predstavljaju istovremeno i nefarmakološke vidove liječenja koji su efikasni kod smanjenja krvnog pritiska, smanjenja drugih faktora rizika kao i smanjenja broja i doziranja antihipertenzivnih ljekova. Smanjenje tjelesne težine Smanjenje tjelesne težine smanjuje krvni pritisak kod velikog broja gojaznih hipertenzivnih osoba, poboljšava efekat primijenjene antihipertenzivne terapije i utiče na smanjenje pratećih faktora rizika, kao što su dijabetes i dislipidemija. U gojaznih osoba sa hipertenzijom je indikovana individualna kontrolisana dijeta uz izbjegavanje većine ljekova koji smanjuju apetit (povišavaju krvni pritisak i rizik od valvularnog srčanog oboljenja i plućne hipertenzije). Ograničenje u unosu alkohola U suprotnosti sa neposrednim i kratkotrajnim vazodilatatornim efektom, hronično konzumiranje alkohola, čak i manjih količina, može dovesti do nastanka hipertenzije. Povećano unošenje alkohola povišava krvni pritisak, može da dovede do rezistencije na antihipertenzivnu terapiju i predstavlja faktor rizika od moždanog udara. Bolesnicima koji konzumiraju alkohol savjetovati dnevno ograničenje na 500 ml piva ili 300 ml vina, ili 40 ml žestokog pića. Kod žena i mršavih osoba koje slabije tolerišu alkohol ograničiti dnevni unos na 15 ml alkohola. Fizička aktivnost Redovna fizička aktivnost poboljšava ukupni zdravstveni

status, može uticati na gubitak tjelesne težine i smanjuje rizik od kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta. Umjerena intenzivna fizička aktivnost (npr. 30-45 minuta brzog hoda 4-5 puta nedjeljno) može značajno uticati na smanjenje krvnog pritiska. Unos soli Redukcija soli u ishrani, pored smanjenja krvnog pritiska kod so-osjetljivih osoba, može smanjiti potrebu za uzimanjem antihipertenzivnih ljekova, smanjiti gubitak kalijuma izazvan diureticima. Preporučuje se smanjenje unošenja natrijuma na nivo od 100 mmol i manje (6 g NaCl, 2,4 g Na) dnevno. Unošenje kalijuma, kalcijuma i magnezijuma Dokazano je da je neodgovarajući unos kalijuma povezan sa porastom krvnog pritiska, dok povećanje kalijuma u ishrani poboljšava kontrolu krvnog pritiska. Preporučuje se unos kalijuma od 50 do 90 mmol (3,5g) dnevno, po mogućnosti iz hrane (svježe voće i povrće). Povišenje unosa kalcijuma (posebno kod osoba sa rizikom od osteoporoze) i magnezijuma, takođe ima povoljan efekat na kontrolu krvnog pritiska. Preporučuje se dnevni unos od 0,4 g dnevno magnezijuma i 1 g dnevno kalcijuma. Stres

Emocionalni stres akutno povećava krvni pritisak. Konsultujte se sa svojim ljekarom oko individualnih antistres programa. Pušenje

Prestanak pušenja je neophodan radi adekvatne regulacije krvnog pritiska. Ne zaboravite da je pušenje jače od svih postojećih ljekova i da je dobra dugotrajana kontrola krvnog pritiska moguća samo potpunim prestankom pušenja.

35


Hronika 04. avgust – POSJETA AGENCIJI ZA LJEKOVE I MEDICINSKA SREDSTVA Ministar zdravlja prof. dr Budimir Šegrt i direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, dr Kenan Hrapović, sa saradanicima, u sklopu redovnog obilaska zdravstvenih ustanova, posjetili su Agenciju za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS). Direktor CALIMS-a dr Milorad Drljević i njegovi saradnici, nakon obilaska i prezentacije, istakli su da, pored brojnih nadležnosti koje su definisane Zakonom o ljekovima i Zakonom o medicinskim sredstvima, CALIMS ima značajnu ulogu u borbi protiv falsifikovanih i substandardnih ljekova i njihovog eventualnog prisustva na našem tržištu. U tom smislu, preduzeto je niz aktivnosti, koje treba da rezultiraju visokom pozicijom CALIMS-a u medjunarodnim okvirima i doprinesu da Crna Gora bude prepoznata po prisustvu kvalitetnih, bezbjednih i efikasnih ljekova. Saopšteno je da je u toku i proces formiranja laboratorije i nacionalnog tijela za borbu protiv falsifikovanih ljekova, kao i da CALIMS sve svoje poslovne aktivnosti obavlja u skladu sa usvojenim Sistemom kvaliteta i standardima propisanih za ovu oblast. Ministar Šegrt je ocijenio da je CALIMS primjer dobro organizovane zdravstvene ustanove, koja u kontinuitetu primjenjuje propisane standarde i unapređuje sistem kvaliteta u ovoj oblasti. On je naglasio da, budući da je posljednjih godina evidentan značajan porast potrošnje ljekova u Crnoj Gori, CALIMS treba da svojim kapacitetima i znanjem da da puni doprinos kako bi se smanjili troškovi za ljekove i realizovali ciljevi na nivou cjelokupnog zdravstvenog sistema.

venom sistemu sa Akcionim planom za njihovu realizaciju 20152017. godine“. Uz potpuni odziv rukovodilaca javnih zdravstvenih ustanova i aktivno učešće direktora Fonda za zdravstveno osiguranje dr Kenana Hrapovića, Instituta za javno zdravlje doc. dr Bobana Mugoše i Kliničkog centra prof. dr Ranka Lazovića, kao predstavnika oblasti, koje će biti težište realizacije akcionog plana i strukturnih reformi, date su smjernice za relizaciju definisanih strukturnih reformi. Ministar Šegrt upoznao je rukovodioce zdravstvenih ustanova sa obavezama, koje su definisane dokumentom, a koje će se realizovati isključivo kroz timski rad. Direktori u zdravstvenim ustanovama kojima rukovode, imaće konkretne zadatke i radiće po instrukcijama i poslovnoj strategiji Ministarstva zdravlja, sprovodeći mjere predviđenje Akcionim planom. U cilju boljeg funkcinisanja i koordinacije na svim nivoima zdravstvene zaštite, planira se kontinuirana edukacija medicinskog kadra, smanjenje bolničkog posteljnog fonda i smanjenje nepotrebnog upućivanja pacijenata na tercijarni nivo zdravstvene zaštite, a sve u cilju racionalizacije troškova i uštede finansijskih sredstava.

06. avgust – OBAVJEŠTENJE O SADRŽAJU KOMPLETA ZA PRVU POMOĆ U MOTORNIM VOZILIMA 05. avgust - MINISTAR ZDRAVLJA DR ŠEGRT ODRŽAO SASTANAK SA RUKOVODIOCIMA JAVNIH ZDRAVSTVENIH USTANOVA Ministar zdravlja, prof.dr Budimir Šegrt sa saradnicima održao je sastanak sa rukovodiocima svih javnih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori na temu:“ Strukturne reforme u zdravst-

36

Agencija za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS) je dobila preporuku Ministarstva zdravlja o neophodnom sadržaju kompleta za prvu pomoć u motornim vozilima. Propisan je sadržaj kako bi ovi kompleti posjedovali sve neophodne proizvode za pružanje prve pomoći unesrećenima u saobraćaju. Očekuje se da u narednom periodu Ministarstvo zdravlja, u formi Uputstva, objavi sadržaj kompleta za prvu pomoć za motorna vozila, u Službenom listu Crne Gore.


01. – 07. avgust - SVJETSKA NEDJELJA DOJENJA

Rehabilitacioni kamp za djecu starosti od 4 do 18 godina liječenu od malignih bolesti ove godine je održan na Ivanovim koritima, Lovćen. Cilj kampa je jačanje imuniteta, opšte otpornosti i psihofizičkog zdravlja djeteta nakon intezivne terapije citostaticima, kao i jačanje i ujedinjenje porodice kao cjeline nakon duge razdvojenosti tokom liječenja. Rehabilitacija je neophodna, jer djeci treba oporavak organizma od hemioterapija, zračenja i operacija. Zakonom nije predviđena rehabilitacija djece koja su se liječila od kancera, ali ove godine Ministarstvo rada i socijalnog staranja im je izašlo u susret i finansijski podržalo boravak za 20 djece i 20 roditelja. 26. avgust – MINISTAR PROSVJETE PREDRAG BOŠKOVIĆ I PROSVJENI RADNICI DALI KRV

Udruženje Roditelji je nizom aktivnosti obilježilo Svjetsku nedjelju dojenja koja se ove godine proslavlja u preko 120 zemalja svijeta sa zajedničkom temom Dojenje i posao. Ove godine pažnja je usmjerna na majke koje rade i doje djecu, sa ciljem podizanja svijesti kod poslodavaca i donosioca odluka o važnosti dojenja za djecu, za majke, privredna društva i cijelo društvo. Slogan proslave je Dojenje i posao – radimo na tome. 01 – 07. Avgust - REHABILITACIONI KAMP ZA DJECU LIJEČENU OD MALIGNIH BOLESTI I NJIHOVE PORODICE

Zahvaljujući Ministarstvu rada i socijalnog staranja Crne Gore, udruženje roditelja djece oboljele od kancera Fenix organizovalo je drugi rehabilitacioni kamp za djecu liječenu od malignih bolesti. „SAMO HRABRI MOGU SVE!“.

U akciji dobrovoljnog doniranja krvi, koju je organizovalo Ministarstva prosvjete, jutros su učestvovali ministar Predrag Bošković, zaposleni u tom resoru kao i zaposleni u vaspitno-obrazovnim ustanovama u Podgorici. Prema riječima direktorice Zavoda za transfuziju Crne Gore prim. dr Gordane Rašović, od kad je objavljen apel, početkom mjeseca, veliki broj građana se odazvao i donirao krv. “Rezerve krvi su već na zadovoljavajućem nivou, ali potreba za krvlju je svakodnevna i mi iz dana u dan nastavljamo sa kontinuiranim obezbjeđenjem krvi, jer se rezerve mijenjaju iz minuta u minut. Avgust je mjesec sezonskih nestašica krvi zbog velikog broja saobraćajnih nezgoda i velikog broja turista”, pojasnila je ona.

37


FreeStyle Precision Neo aparat za mjerenje glukoze i ketona u krvi. TAČAN: Nadmašuje kriterijume NOVIH ISO 15197:2013 standarda Jednostavan i pouzdan Rezultati za 5 s Veliki i pregledan ekran Simboli za jednostavno snalaženje Signali za hipo/hiperglikemiju

KET

Mogućnost mjerenja i ketona u krvi

Aparat za mjerenje glukoze i ketona u krvi


Novi FreeStyle Lancing Device II sa Comfort Zone tehnologijom ehnologijom smanjuje bol bez uticaja na protok krvi Dugme za otpuštanje lancete - za higijenu pacijenata

9 različitih dubina uboda

Prilagodljiv različitim potrebama pacijenata

Smanjen rizik od kontaminacije uz pojedinačno pakovane FreeStyle Precision test trake Perez-Ayala et al studija* je dala rezultat:

=

45% test-traka pakovanih u bočice bile su kontaminirane bakterijama * Perez-Ayala M et al. Prevalence of Bacterial Contamination of Glucose Test Strips in Individual Single-Use Packets versus Multi-Use Vials. J Diabetes Sci Technol 2013;7(4):854-862

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: MEDITAS d.o.o., Oktobarske revolucije 130, Podgorica tel: +382 20 625 016, mob: +382 69 024 084, e-mail: vpmeditas@t-com.me, www.meditas.me


REGION 11. avgust â&#x20AC;&#x201C; 80% PACIJENATA U MAKEDONIJI ZADOVOLJNO JE ZDRAVSTVENIM USLUGAMA Skoplje â&#x20AC;&#x201C; Najnovije istraĹživanje od strane Ministarstva zdravlja Makedonije, koje je sprovedeno u julu mjesecu, pokazalo je da je 80% pacijenata zadovoljno funkcionisanjem sistema Moj termin. PoveÄ&#x2021;an je procenat za 12,5% u odnosu na prethodno istraĹživanje. Podaci ankete pokazuju da ljekari poĹĄtuju obavezu da obavijeste pacijente o nepredviÄ&#x2018;enom odsustvu ljekara, ili greĹĄkama u ureÄ&#x2018;ajima, tako da se pacijenti telefonski obavjeĹĄtavaju da njihov termin kasni. Analiza podataka pokazala je da se i broj pacijenata koji nisu ispoĹĄtovali dolazak na zakazani pregled znaÄ?ajno smanjio, tako da su najuredniji pacijenti starosne grupe od 56 do 65 godina, odnosno, da je njih samo 7% kasnilo na zakazani pregled. 19. avgust - SPORAZUM O SARADNJI ALIMS-A I AGENCIJOM ZA LJEKOVE IZ RUMUNIJE

Beograd - Direktor Agencije za ljekove i medicinska sredstva Srbije, spec. dr med. SaĹĄa JaÄ&#x2021;oviÄ&#x2021;, i njegov kolega srodne agencije iz Rumunije, dr Marius Savu, potpisali su Sporazum o saradnji. Cilj Sporazuma je kontinuirana dostupnost kvalitetnih, efikasnih i bezbjednih ljekova i medicinskih sredstava graÄ&#x2018;anima i zdravstvenim radnicima, kao i zaĹĄtita od falsifikovanih proizvoda i dalji napredak u evropskim integracijama Republike Srbije. 20. avgust - PROJEKT HHMS U HRVATSKU DOVODI INTENZIVNU NJEGU VEÄ&#x2020; TOKOM LJETA DO BOLNICE Zagreb - Hrvatskim graÄ&#x2018;anima kojima zatreba hitna medicinska pomoÄ&#x2021; i najbrĹži moguÄ&#x2021;i transport do bolnice, od devetog mjeseca Ä&#x2021;e na raspolaganju biti dva specijalna helikoptera po prvi put uspostavljene hitne helikopterske medicinske sluĹžbe (HHMS). RijeÄ? je o pilot-projektu Ministarstva zdravlja, u potpunosti financiranom iz Svjetske banke kojim se hrvatskim pacijentima osigurava visoko kvalitetna i dostupna zdravstvena

40

usluga kakvu veÄ&#x2021; odavno imaju sve Ä?lanice Evropske unije. Helikopteri opremljeni kao manje jedinice intenzivne njege, po prvi Ä&#x2021;e put biti na raspolaganju i u Hrvatskoj, gdje se dosad medicinski helikopterski prevoz iznimno obavljao vojnim helikopterima koji mogu osigurati samo odgoÄ&#x2018;eni sanitetski prevoz. t)JUOBIFMJLPQUFSTLBNFEJDJOTLBTMVäCB[BIWBMKVKVĘŤJ PEHPWBSBKVĘŤPKNFEJDJOTLPKPQSFNJPNPHVĘŤJUĘŤFQPĘŹFUBLMJKFĘŹFOKB WFĘŤUPLPNQSFWP[BQBDJKFOBUBEPCPMOJDF  t)JUOBQPNPĘŤQPTUBKFEPTUVQOJKBJLWBMJUFUOJKB KFS)).4 IFMJLPQUFSJNPHVTMJKFUBUJJOBOFVSFĂżFOF WSMP[BIUKFWOFUFSFOFV OFQPTSFEOVCMJ[JOVVOFTSFĘŤFOPH ĘŹJNFTFQPTUJäVJ[OBĘŹBKOFVĂ?UFEF VPEOPTVOBEPTBEBĂ?OKJNFEJDJOTLJQSFWP[ Ministar zdravlja prim. dr SiniĹĄa Varga osvrnuo se na vaĹžnost ovog projekta u sveobuhvatnoj reformi zdravstvenog sustava, koju Ministarstvo intenzivno provodi. â&#x20AC;&#x17E;Hitna helikopterska medicinska sluĹžba po prvi Ä&#x2021;e put u ravnopravan poloĹžaj staviti i one naĹĄe graÄ&#x2018;ane koji Ĺžive na otocima i u prometno slabije povezanim ruralnim sredinama, jer upravo je dostupna i kvalitetna zdravstvena usluga ono ĹĄto kroz reformu Ĺželimo omoguÄ&#x2021;iti svim graÄ&#x2018;anima Republike Hrvatske. Uvjeren sam da Ä&#x2021;e pilot projekt postaviti kvalitetne temelje za trajnu uspostavu HHMS-a u Hrvatskoj, kako bismo i u ovom segmentu zdravstvene usluge bili na razini standarda zemalja EUâ&#x20AC;&#x153;, rekao je Varga. Sve zemlje EU imaju dobro razvijen sistem civilne helikopterske hitne pomoÄ&#x2021;i. Prva ju je 1970. uvela NjemaÄ?ka, Ä?ija flota danas broji 51 helikopter i 77 baza, a samo su u proĹĄloj godini imali 52.577 intervencija. 24. avgust - ZAVRĹ NA PROMOCIJA PROJEKTA â&#x20AC;&#x17E;ZDRAVO I FINOâ&#x20AC;&#x153; Zabok - Ministar zdravlja prim. dr SiniĹĄa Varga sudjelovao je na zavrĹĄnoj promociji projekta â&#x20AC;&#x17E;Zdravo i finoâ&#x20AC;&#x153; koje je organiziralo DruĹĄtvo NaĹĄa djeca Zabok. Promociji su prisustvovali


župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar i saborska zastupnica Dunja Špoljar, a sve ih je na početku pozdravila predsjednica Društva Naša djeca Zabok, Sonja Borovčak. Projekt „Zdravo i fino“ ima za cilj promovirati, odgajati i obrazovati djecu i mlade o zdravoj prehrani, sticanju zdravih prehrambenih navika i zdravih stilova života, te pružiti informacije o problemu pretilosti u djece. Ministar zdravlja pozdravio je akciju društva Naša djeca. - „Usvajanje zdravih životnih navika od najmlađe dobi ključno je za očuvanje zdravlja naših budućih generacija. Iznimno me veseli da će ova akcija pomoći i roditeljima i dječjim vrtićima da se podsjete kako najzdravije i najukusnije kuhati svojoj djeci", izjavio je ovom prigodom ministar zdravlja. Osim radionica zdravoga kuhanja, s djecom su se provodile i druge aktivnosti: obrada vlastitog eko-vrta, kreativne radionice u Osnovnoj školi K. Š. Gjalskog, s ciljem izrade slogana te štampanja seta plakata o zdravoj prehrani i zdravlju. Inovativna i originalna aktivnost bila je snimanje CD-a Zdravo i fino s dječjim pjesmama koje promoviraju zdravu prehranu, zdrave stilove života i zdravlje djece. Pjesme je izveo i snimio dječji zbor Društva Naša djeca Zabok Zabočki mališani te su na ovoj promociji izveli nekoliko pjesama s CD-a Zdravo i fino. 26. avgust 2015 - ANALIZE ZDRAVSTVENIH TEHNOLOGIJA ZA BOLJU ZDRAVSTVENU ZAŠTITU GRAĐANA Zagreb - Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske po prvi je puta provelo široku analizu i procjenu relevantnih zdravstvenih tehnologija, koja je predstavljena javnosti. Cilj aktivnog praćenja zdravstvenih tehnologija bio je dobiti tačne podatke o tome koliko ljekari izvrše pregleda tokom radnog vremena, koliko zahvata obave, kolika je iskorištenost opreme koju koriste u dijagnostičkim i terapijskim postupcima, kako bi utvrdili gdje je potrebna nabavka nove opreme, a gdje je potrebno intenzivirati rad ljekara, kako bi bio u skladu s potrebama pacijenata i evropskim standardima. Uočena su dva bitna trenda. Postoje značajne razlike u efikasnosti unutar bolnica iste kategorije, te značajne razlike među različitim odjelima unutar pojedinih bolnica. Ministar zdravlja prim. dr Siniša Varga zadovoljan je obavljenim poslom: „Rezultati analiza koje smo obavili pokazali

su nam gdje materijalno, a gdje organizacijski i u planiranju kadrova možemo učiniti više. Zbog toga smo ove godine za nabavku novih uređaja i osigurali 250 miliona kuna, za nove CT uređaje, magnetske rezonanse i ostalu opremu. Podaci koje smo prikazali predstavljeni su upraviteljima bolnica, a od danas će biti predstavljeni i voditeljima organizacijskih jedinica. Izravnom komunikacijom želimo ukazati na mogućnosti poboljšanja pružanja zdravstvenih usluga u hrvatskim bolnicama, u kojima postoje značajne razlike u količini obavljenog posla“. Doc. dr. Dragan Korolija-Marinić, pomoćnik ministra zdravlja za stacionarnu zdravstvenu zaštitu i inspekcijske poslove izjavio je prilikom predstavljanja rezultata analize kako postoje odjeli, odnosno bolnice koji jako puno rade, dok kod drugih ima prostora za poboljšanje učinkovitosti. „Samo ljekar koji radi broj postupaka dovoljan da zadrži i unaprijedi svoje vještine i znanje može pružiti kvalitetnu zdravstvenu uslugu. To je dokazano u brojnim studijama objavljenim u svjetski relevantnoj literaturi. Tako ćemo kontinuiranim praćenjem i mjerenjem iskoristivosti opreme i rada ljekarskih timova dugoročno osigurati veću dostupnost i veći kvalitet zdravstvene zaštite. To je i cilj rada ove zdravstvene administracije.“ rekao je na kraju prezentacije doc. Korolija – Marinić. U proteklih godinu dana učinjeno je sedamnaest pojedinačnih analiza po različitim djelatnostima, a procjena je multidisciplinarna, stručna, nepristrasna, objektivna i transparentna. Analiza objedinjuje načela medicine temeljene na dokazima i ekonomske procjene. U pojedinim su područjima učinjene višestruke analize, primjerice, kardiologija je analizirana po broju prvih pregleda, broju interventnih invazivnih postupaka, ultrazvučnih pregleda srca, te invazivnih elektrofizioloških postupaka. Gastroenterologija je analizirana po tri kriterija efikasnosti (kolonoskopija, gastroskopija, prvi pregled), dok su ostali postupci analizirani skladno učestalosti pretraga i postupaka, te je osobita pažnja posvećena korištenju skupe radiološke opreme, poput CT aparata, te aparata za magnetsku rezonansu. Ministarstvo zdravlja podatke je prikupilo putem upitnika koje su ispunjavale bolnice, poput podataka o količini opreme i njezinoj starosti, te broju ljekara koji radi pojedine vrste postupaka, dok je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Ministarstvu dostavio podatke o broju faktura koji pokazuju koliko je pregleda izvršeno i koliko je puta pojedini uređaj korišten.

Tel. +49 911 817 44 35 Mob. +49 163 74 67 058 Email: eb@gmcd.ae Skype: Elizabeta.Bilic www.gmcd.de

Dubai & Ujedinjeni Arapski Emirati trebaju ljekare i iz Crne Gore! Početna plata iznosi 12.000 eura + bonus. German Medical Consulting Dubai, u uskoj je poslovnoj saradnji sa brojnim kompanijama i klinikama u Dubaju i UAE. Uspješno je zaposlila brojne ljekare širom Europe (Rumunija, Bugarska, Austrija, Švajcerska, Njemačka, Grčka itd.). Rado ćemo vam dati prve potrebne informacije i upute.


USNA DUPLJA

HRANA I VARENJE Prim. mr sc. dr Slobodan V. Radonjić, spec. za oralnu hirurgiju

“Šta je čovjek?” Imanuel Kant (1724.-1804.) “Čovjek je ono što jede.” Ludvig Fojerbah (1804.-1872.)

Usna duplja (cavum oris) pripada sistemu organa za varenje i predstavlja njegov početni dio. Anatomski, ona obuhvata prostor u donjem i prednjem dijelu glave, a granice su: usne, obrazi, tvrdo i meko nepce, ušće ždrijela, pod jezika i mišići poda usne duplje. Njena fiziološka uloga sastoji se: u uzimanju hrane, žvakanju (mehaničko usitnjavanje), fizičko – hemijskoj obradi, razlaganju ugljenih hidrata, formiranju zalogaja (bolus) koji aktom gutanja biva potisnut u ždrijelo i dalje u jednjak i želudac. Od postanka ljudskog roda hrana je ne samo nasušna potreba, već predstavlja i veliko interesovanje, o čemu su ostavili pisane tragove stari narodi: Kinezi, Egipćani, Sumeri, Grci, Rimljani i dr. Takav odnos se nastavio i dalje kroz vjekove, a posebno danas, da bi to sveukupno interesovanje dostiglo toliki obim “koji je skoro jednak interesovanjima na temu ljubavi.” Put koji je čovjek prešao od starijeg kamenog doba, kada je jeo sirovu hranu, do današnje visoko razvijene kulture ishrane, bio je veoma dug, te je cilj ovoga teksta da pomene neke periode toga puta , kao i da se dotakne odnosa religije i filozofije prema hrani.

42

Istorijski, značajan je period oko trećeg milenijuma p.n.e. a odnosi se na zemlje u oblasti rijeka Tigra i Eufrata (današnji Irak), gdje je u to doba bila država Vavilonija, čiji su glavni grad Vavilon, u 24. vijeku p.n.e. sagradili doseljenici, stari narod Sumeri (od kojih potiče klinasto pismo, irigacioni sistem, doprinos astronomiji, matematici, medicini, geografiji, a stvorili su i prvu robovlasničku državu). O ishrani stanovništva država Vavilonija je vodila posebnu pažnju pa je, oko 2000 godine prije Hrista, pored snabdijevanja namirnicama, određivala veličinu i hranjivost porcija sa tačno utvrđenom listom na kojoj je precizno određena količina koja je dodjeljivana djeci do 5 godina, starijoj djeci, ženama i muškarcima. Ustvari, vršena je centralizovana raspodjela prvenstveno žitarica, a nešto što zaista fascinantno zvuči je činjenica da je ta vrsta podjele hrane stanovništvu “njena hranjiva vrijednost i njen ukupni sastav na zadivljujući način odgovarao onim uputstvima koja su u naše vrijeme preporučena od strane Ujedinjenih nacija”. U to doba je u Vavilonu prvi put počeo da se peče hleb i pravi pivo. Civilizacija antičkog doba predstavlja važno razdoblje


u razvoju kulture ishrane čovjeka. To su kulture Stare Grčke i Rima (i kulture koje su bile pod njihovim uticajem, a odnose se, uglavnom, na zemlje Sredozemlja) i obuhvata period od oko 800 g.p.n.e. do oko 500 ili 600 godine n.e. Značajne podatke o kulinarstvu u Staroj Grčkoj dao je njen veliki pjesnik Homer oko 700 g.p.n.e. u djelima „Ilijada“ i „Odiseja. “Stari Grci su voljeli da jedu dobro i kvalitetno, ali ne i obilno. Preko dana su jeli vrlo skromno, da bi se jelo u pravom smislu tek uveče. Poznate su bile njihove gozbe (simposion) koje su priređivane u mnogim grčkim porodicama. Zvanice su mogle biti samo pozvani gosti, isključivo muškarci (“muško veče”) dok su žene (što se, naravno, nije odnosilo na plesačice, sviračice i hetere-ljubavnice) i djeca bili isključeni iz tih uobičajenih večernjih zadovoljstava. Jeli su i pili smješteni na krevetima pored stola u poluležećem položaju. Prije nego što bi se tako udobno smjestili, gostima bi robovi oprali noge i namazali mirišljavim uljima. Jedini pribor za jelo su bili kašika i prsti, pa bi, često, u toku gozbe gosti prali prste u činijicama sa vodom koje su im donosili robovi. U prvom dijelu gozbe obično se jela svinjetina, riba, rakovi, jagnjeće i jareće meso. Nakon toga se prelazilo na piće, razgovor i pjevanje. Cijenjeni zabavljači bili su majstori na flauti. Grčki filozof Platon (427 -347) napisao je čuveno djelo “Gozba” na osnovu dijaloga koji su vodili na večeri – gozbi - simpozionu, (priredio je mladi pisac tragedija Agaton) poznati umovi, medju kojima su bili Fedar, filozof, Aristofan, slavni atinski komediograf, Alkibijad, uticajni plemić, Eriksimah, poznati ljekar, čuveni Sokrat i dr. ”Gozba” u kojoj Platon iznosi svoje misli o ljubavi se smatra njegovim najvećim umjetničkim

dostignućem. Negdje oko 449 do 429 g.p.n.e., kada je Atinom (grad država) vladao Perikle (“zlatno Periklovo doba“) po navodima nekih istoričara Grci su znali da peku 72 vrste hleba i veoma mnogo vrsta slatkiša. Od čuvenih grčkih kolača pomenimo gastrin, u Vizantiji zvani kopti, kasnije u Turskoj nazvan baklava. Taj grčki recept (i mnogi drugi) star oko 2500 godina i dan danas živi na zadovoljsvo brojnih sladokusaca i može se naći, kako u običnim tako i u vrhunskim poslastičarnicama širom svijeta. Grčka kultura ishrane imala je snažan uticaj i na druge stare narode, posebno Rimljane. Postojanost, kvalitet i snaga te kulture zadržala se vjekovima sve do današnjih dana, pa grčka kuhinja i danas zauzima visoko mjesto u kulinarstvu mnogih zemalja. I kulinarstvo antičkog Rima ostavilo je dubok trag na razvoj i kulturu ishrane. Stari Rimljani jeli su raznovrsnu hranu, često bili neumjereni u jelu, ali su zato uživanje i maštovitost u hrani dovodili do savršenstva. Kuvari su bili uglavnom muškarci, a prvi profesionalni kuvar došao je u Rim 190 g.p.n.e. Koliko je kulinarstvo bilo cijenjeno govori podatak da su u doba rimskog procvata, oko I vijeka n.e. robovi - vješti kulinari, prodavani najskuplje u odnosu na ostale robove, da je hrana predstavlja umjetnost, a bogataši (patriciji) su se takmičili u ekstravagantnim kulinarskim egzibicijama, pa poznati filozof Seneka (3 - 65 g.n.e.) komentarišući takve osobine svojih bogatih sunarodnika kaže da su “jeli do povraćanja, a povraćali da bi jeli.” Kod Rimljana, kao i kod Grka, večera (cena) je bila glavni obrok. Jeli su poluležeći, slično Grcima, ali zato na demokratičniji

43


način, jer su u glavnom obroku učestvovale i žene i djeca. Za vrijeme cena služili su ih robovi. U rimskoj kući trpezarija je bila centralna prostorija. Jelovnik je bio pun raznih vrsta mesa, ribe, divljači, živine, uz puno začina, povrća i voća. Glavno piće bilo je vino (oko 18 vrsta). Pili su i pivo, sokove, razblaženo sirće i medovinu. Obično bogate, cena su znale ponekad da budu i skromne, ali i raskošne, kakve su bile večere cara Nerona (37-68 g.) koji je, pored surove, despotske vladvine, trošio i veliki novac na sladak život. Poređujući antičku grčku i rimsku kulturu ishrane i njihov značajni uticaj na civilizacije, sve do današnje, ostaje konstatacija da je stara rimska kultura manje originalna i manje istaknuta. Ta svojstva su karakterističnija grčkoj kulturi. Čak i u veliko doba Rimskog Carstva, kada je Grčka bila politički beznačajna, grčka kultura je u Imperiji Rima bila dominantna. Uz ovaj prikaz antičke, grčko-rimske kulture ishrane, njene istorijske i civilizacijske uloge, neophodno je pomenuti veliki značaj i uticaj egipatske kulture na kulinarstvo u svijetu. Za doba od 2900 g.p.n.e., kada se konstituisala država Egipat, pa na dalje, istorijski izvori govore da je “egipatski sistem ishrane bio jedinstven i za ono vrijeme vrlo razvijen, te da sljedbeničke kulture grčke i rimske antike bez tog sistema ne mogu biti objašnjene.” Hrana, kao uslov života, je u direktnoj vezi s njegovim stvaranjem i nastajanjem, održavanjem i nestajanjem, pa je sasvim razumljiva povezanost religije i hrane. Na početku Biblije BogTvorac daje Adamu i Evi jasna uputstva koju hranu treba da jedu:”Evo, dao sam vam sve bilje što nosi sjeme po svoj zemlji, i sva drveta rodna koja nose sjeme; to će vam biti hrana.” (1. Mojsijeva knjiga 1.pogl.29 stih). Poredimo li ova Božja uputstva, data na početku stvaranja svijeta, sa ovovremenim naučnim saznanjima o kvalitetnoj ishrani: voće, povrće, orašasti plodovi i sl., očito je da su biblijske preporuke - kako se hraniti, i danas aktuelne, ustvari vječne. Kad pomijemo vezu religije i hrane, recimo da u tri velike monoteističke religije: judaizmu, hrišćanstvu i islamu post predstavlja poseban i izuzetno važan bogopoštovani čin. Iako se post u ovim religijama razlikuje (u dužini, vrsti…) osnovni cilj mu je isti – da vjernik zadobije Božiju milost, blagoslov i oprost. Post, kao duboko religiozni čin, podrazumijeva, izmedju ostalog, uzdržavanje i odricanje od hrane (i ne samo hrane), a po velikom hrišćanskom filozofu Tomi Akvinskom post je “uzdržavanje od zla i od grijeha”, da bi za post Sveti Jovan Zlatousti kazao da “zajedno sa molitvom čini dva krila duše čovječije pomoću kojih

44

se uzdižemo Bogu”. I kroz istoriju filozofije, od postanka pa do danas, može se vidjeti njena sprega sa kulinarstvom. Već smo pomenuli grčkog filozofa Platona i njegovu “Gozbu”, no, dodajmo još i to da su atinski mudraci na toj večeri konstatovali da je opijanje štetno iz “medicinskih razloga“ i odlučili da piju samo “iz zadovoljstva” koje je, isto tako, dovelo do opijanja. Tome činu, opijanju vinom, Platon daje filozofsku potporu koja služi za ispitivanje ljudskih i društvenih vrlina. Grčki filozof Epikur (341-270 pn.e.) je govorio: ”Porijeklo i korijen svega dobroga je zadovoljenje stomaka; jer i mudrost i tananost u vezi su sa tim.” I Imanuel Kant, njemački filozof, često je priređivao gozbe ali nije dozvoljavao da se na njima razgovara o filozofskim temama. Zanimljiva je njegova izreka o značaju ishrane: ”Ako je tilelo neuhranjeno, tada ono ne može da nosi duh; ako je tijelo pretjerano uhranjeno, tada duh ne može da podnosi tijelo.” Francuski filozof Volter (1694.-1778.) bio je česti gost na gozbama koje je priređivao pruski kralj Fridrih Drugi (1712.1786.) da bi kasnije i sam organizovao i ugošćavao prijatelje na sličnim večerama i imao specijalitet - pečenu ćurku punjenu pečurkama. Sudija pariskog Dvorskog suda Žan Antelm Brija-Savaren izrekao je zanimljivu misao: ”Kažite mi šta jedete, i ja ču vam onda reći šta ste vi”. On je gurmanstvo smatrao ne samo umjetnošću već i naukom, i zapisao: ”Otkriće nekog novog jela čini više za ljudsku radost, nego otkriće neke nove zvijezde.” Iz poštovanja prema Brija-Savarenu i njegovom doprinosu kulinarstvu baziranom na naučnoj osnovi, nekoliko poslastica nose njegovo ime, kao što su “Savarin” slatkiš, pa poznati francuski sir kao i jelovinik u duhu Brija Savaren. Za njemačkog filozofa Ničea “ Um počinje već u kuhinji.” A šta je sa varenjem hrane i organom koji to obavlja? Nedavno je objavljena zanimljiva i poučna knjiga dr Džulije Enders, mlade njemačke naučnice, pod naslovom “Ključ tijela”, posvećena organ(u)ima za varenje, s provokativnim podnaslovom “Sve o potcijenjenom organu.” Da li je, kako uvažena doktorka tvrdi, “organ za varenje potcijenjen” i da li se “u medicini maćehinski tretira ova oblast” nije moje da sudim, mada nema razloga da joj ne vjerujem, ali sa sigurnošću mogu da kažem da je usna duplja, kao početni dio “potcijenjenog organa,” u medicinskim krugovima, sasvim izvjesno, potcijenjena. A drevna mudrost kaže: ”Život ulazi na usta.”


RETINALDEHID I NJEGOVO DEJSTVO NA KOŽU Dr pharm. Jovana Delić Retinoidi su prirodni ili sintetski derivati vitamina A. Do sredine osamdesetih godina lokalni retinoidi su se uglavnom koristili za tretman akni. Danas su poznati njihovi višestruki mehanizmi djelovanja: indukcija stanjivanja epidermisa - biološka eksfolijacija, ubrzavanje diobe ćelija, redukcija produkcije sebuma, podsticanje sinteze kolagena i angiogeneze, podsticanje diferencijacije keratinocita. Shodno tome, koriste se u kozmetičkim preparatima za redukciju bora, smanjenje hiperpigmentacije, za poboljšanje izgleda fotoostarjele kože, u terapiji akni (retinaldehid!). Razlog zbog kojeg su se koristili za terapiju akni je njihovo izrazito komedolitičko djelovanje. Retinoidi stimulišu mitotsku aktivnost keratinocita, pa tako pomažu izbacivanju komedona. Osim toga, smanjuju koheziju između keratinocita i na taj način sprečavaju nastanak komedona. Dakle, retinoidi djeluju i preventivno na nastanak akni. Retinoidi značajno popravljaju kliničke znake fotostarenja (bore, lentigo, žućkastu obojenost, hiperpigmentacije). Pozitivni rezultati su brže vidljivi kada su u pitanju plitke, površinske bore, dok je za duboke bore potrebno nekoliko nedjelja do mjeseci. Pored brojnih pozitivnih, retinoidi pokazuju i neželjene efekte - retinoidni dermatitis. Retinoidni dermatitis se na koži može ispoljiti u vidu svraba, suvoće, eritema, peckanja.

45


Utvrđeno je da je retinaldehid nježniji na koži od drugih oblika i preporučljiv je za osobe sa osjetljivom kožom i osobe koje prilikom korišćenja proizvoda sa retinolom pate od njegovih neželjenih efekata. Retinaldehid je međuprodukt koji nastaje oksidacijom pri transformaciji retinola u retinoičnu kisjelinu. Aktivan je jednako kao i čista retinoična kisjelina, ali ne izaziva sistemsko dejstvo, iritaciju kože, niti fototoksičnost. Dokazano je djelovanje retinaldehida u ublažavanju oštećenja kože izazvanih UVA zračenjem. Istraživanja pokazuju da retinaldehid pokazuje neke osobine tretionina (trans-retinoične kisjeline) u pogledu bioloških osobina i korisnih efekata na fotostarenje. Retinaldehid takođe poboljšava stanje vezivnog tkiva popravljajući promjene elastičnih i kolagenih vlakana, koje su izazvane izlaganjem UVA zračenju. Pored podmlađivanja kože, retinaldehid pokazuje svoja pozitivna dejstva i u liječenju akni. Obzirom da se u tijelu konvertuje u retinoičnu kisjelinu, imaće podjednako dobro dejstvo. Kako je manje iritantan od retinoične kisjeline i retinil palmitata, lakše ga je kombinovati sa drugim potencijalnim agensima u borbi protiv akni (kao što su alfa-hidroksi kisjelina, beta-hidroksi kisjelina, benzil peroksid..). Optimalne koncentracije retinaldehida u preparatima za lokalnu primjenu su 0,05 i 0,1%. Iako je manje iritantan od direktnog djelovanja retinoida, i retinaldehid u nekim slučajevima može izazvati iritaciju kože ili prekomjerno isušivanje kod osjetljivih osoba. Primjenu preparata sa retinaldehidom treba početi sa nižim koncentracijama ili ih koristiti rjeđe (npr. svaki drugi dan), a zatim postepeno povećavati koncentraciju/frekvencu na željeni nivo.

46

Toksični neželjeni efekti koji se javljaju kod sistemske primjene i prirodnih i sistemskih retinoida, karakteristični za hipervitaminozu vitamina A, ne javljaju se kod lokalne primjene. Najviše koristi od proizvoda sa retinaldehidom imaće osobe koje su iskusile umjerene do teške neželjene efekte sa proizvodima koji sadrže čist vitamin A, ili koje imaju tanku i osjetljivu kožu, kao i osobe osjetljive na sunce. Upravo retinaldehid je jedan od glavnih aktivnih sastojaka u Avene kremama koje su namijenjene u borbi protiv akni i znakova starenja. U dermatološkim laboratorijama Avene razvijena je Cleanance linija dermokozmetičkih proizvoda, koja masnoj koži sklonoj nepravilnostima i nastanku akni pruža svakodnevnu njegu i higijenu. Linija Cleanance proizvoda za higijenu obuhvata: Cleanance gel za čišćenje, Cleanance micelarnu vodu, Cleanance HYDRA umirujuće sredstvo za čišćenje, dok su za njegu namijenjeni: Avene Cleanance EXPERT emulzija, Cleanance MAT losion, Cleanance MAT emulzija, Triacneal EXPERT emulzija, Cleanance HYDRA umirujuća krema, Cleanance emulzija za zaštitu od sunca SPF 30. Proizvodi linije Cleanance sadrže Avene termalnu vodu koja djeluje umirujuće, protivupalno, antiiritacijski, i posebno je prikladna za osjetljivu i iritiranu kožu. Svi proizvodi su nekomedogeni, ne uzrokuju nastanak akni i mitisera. Redovnom upotrebom njihova jedinstvena kombinacija sastojaka pruža vidljive i dugotrajne rezultate. Avene proizvode preporučuju dermatolozi širom svijeta uz mogućnost kombinovanja sa ljekovima i tretmanima protiv akni.


Koža sklona aknama, problem i kože odraslih …

NOVO

Triacnéal EXPERT je tretman specijalno posvećen njezi kože sklone aknama, efikasan kod kasnog početka pojavljivanja akni, posebno aktuelan dermatološki problem odraslih žena. Njegova formula sadrži savršeno ukomponovana tri aktivna principa sa komplementarnim dejstvom, čija je efikasnost neprikosnovena: patentirani sastojak* rezultat Diolényl®, Istraživačkog tima Pierre Fabre laboratorija, utiče na eliminaciju mitisera, X-PressinTM ujednačava ten i umiruje kožu, Rétinaldéhyde smanjuje vidljivost ožiljaka i obnavlja kožu vraćajući joj sjaj. Termalna voda Avène, umiruje i djeluje antiiritativno, savršeno upotpunjava formulu. Nježna i lagana tekstura čini nanošenje ugodnim i brzo se upija. Triacnéal EXPERT se nanosi uveče, podjednako na cijelo lice, da bi rezultati cjelonoćnog djelovanja bili potpuni Laboratoires Dermatologiques Avène 45, Place Abel-Gance - 92100 Boulogne. Zastupnik za Crnu Goru: NetPharm doo, Đoka Miraševića 7, Podgorica www.netpharm.me Fb page: Avene Crna Gora

Ožiljci od akni

70%

(1)

(1) dermatološka evaluacija – Realizovano na 20 odraslih žena: 1 aplikacija dnevno Triacnéal Expert, uveče, tokom 6 nedjelja


Postopertivni tretman nakon ugradnje implanta

Dr Aleksandra Šćepanović-Đurović, spec. oralne hirurgije Ordinacija Apolonia, Podgorica

Nakon ugradnje oralnih implanta, zatvaranja hirurške rane šavovima i izrade kontrolnog rendgen snimka, neophodno je pacijenta upoznati sa svim značajnim faktorima u postoperativnom periodu. Samo pridržavanje adekvatnih mjera u postoperatvnom periodu pacijentu će obezbijediti nesmetan proces zarastanja, spriječiti moguće komlikacije i obezbijediti bezbolnost. Opšte poznata situacija, a da je ne nazovemo komplikacijom nakon izvođenja intervencije u ustima, jeste pojava otoka, kao posljedica trauma mekih i koštanog tkiva. U prevenciji otoka najednostavnije je odmah otpočeti sa primjenom hladnih obloga; treba ih drzati pet do šest sati nakon intervencije. U tu svrhu preporučuje se led u zatvorenoj plastičnoj kesi umotanoj u platnenu krpu. Preporuka je da hlađenje nije kontinuirano, već da se na svakih 30 minuta pravi pauza od 15minuta. Ukoliko se planira obimna hirurska intervencija, uz veću traumatizaciju mekih i kostanih tkiva, osim hlađenja se preporučuje sistemsko ordiniranje kortikosterida. U ovakvim situacijama može se započeti ordiniranjem kortikosterida već prije

48

intervencije i produžiti narednih dva do tri dana. Sljedeća očekivana propratna pojava nakon intervencije jeste bol, koji može bit različitog intenziteta. Sam intenzitet će zavisiti od obima traumatizacije mekog i koštanog tkiva. Bol se kupira peroralnim ordiniranjem analgetika, sa čim treba otpočeti neposredno nakon hirurške intervencije. U terapiji bola ordiniraju se konvencionalni analgetici. Vrlo je bitno naglasiti pacijentu da je upotrba analgetika na bazi acetilsalicilne kisjeline kontraindikovana, jer ovi preparati utičući na agregaciju trobmocita, mogu pospješiti pojavu postoperativnog krvarenja. Posebno se preporucuje ordiniranje nesteroidnih antireumatika, koji osim analgetskog efekta djeluje i na sintezu prostaglandina, medijatora zapaljenja. U postoprativnom periodu ordiniranje antibiotika nije neophodno ali može značajno prevenirati nastanak postoperativne infekcije koja je moguca. U regularnim uslovima preporučuje se peroralno ordiniranje polusintetskog penicilina. U prevenciji infekcije u postoperativnom periodu od posebnog značaja takođe je primjena oralnih antiseptika. Preporuka


je ispiranje usta razliÄ?itim antiseptiÄ?nim rastvorima, posebno antiseptika na bazi Chlorhexydin diqluconata, sa snaĹžnim antimikrobnim ali i antiplak efektom. Daje se savjet za ispiranje dva puta dnevno u trajanju od dva minuta. U prvom postoperativnom priodu od sedam dana ne bi trebalo reĹĄavati estetske probleme uslovljne krezuboĹĄÄ&#x2021;u i bezuboĹĄÄ&#x2021;u. Svaki pritisak na hirurĹĄku ranu, posebno implantat, ugrozio bi process zarastanja, prije svega oseointegraciju. Ovo je naroÄ?ito izraĹženo kod jednofaznih imlantata, kod kojih se korica za zarastanje nalazi u nivou mukoze. Sa regularnim

odrĹžavanjem oralne higijene, uz primjenu odgovarajuÄ&#x2021;e tehnike pranja, pacijent moĹže da otpoÄ?ne petnaestog dana od intervencije. Zastupljen je stav da se u implatoloĹĄkim sluÄ?ajevima moĹže nastaviti sa redovnom primjenom oralnih antiseptika na bazi chlorchexydin diglukonata do kraja Ä?etvrte postoperativne nedjelje. Kontrolni pregledi u periodu oseointegracije zakazuju se na svakih Ä?etiri nedjelje do postavljanja suprastruktura. U prvoj godini nakon zavrsetka protetske rehabilitacije, ukoliko nema nikakvih problema, kontrolni pregledi se zakazuju na svakih ĹĄest mjeseci.

/2$).!#)*!:!/0Ă&#x2020;4534/-!4/,/')*5)/2!,.5()252')*5

APOLONIA

APOLONIA P O D G O R I C A

TridesetogodiĹĄnje iskustvo i profesionalan pristup pacijentima omoguÄ&#x2021;ava primjenu savremenih procedura iz svih oblasti stomatologije, uz primjenu dijagnostike i materijala koji prate svjetske standarde. t03"-/")*363(*+"**.1-"/50-0(*+" t&45&54,"450."50-0(*+" t.0#*-/"*'*,4/"1305&5*," t0350%0/$*+" t,0/;&37"5*7/"450."50-0(*+" t1"30%0/50-0(*+" t%+&Ć&#x17D;*+"450."50-0(*+" t%*(*5"-/"3"%*0(3"'*+" Kao potpuno NOVU proceduru nudimo Vam i primjenu CGF-a (Concentrate Grow Factor) kojom na licu mjesta izdvajamo derivate iz Vase krvi i aplikujemo ih direktno na mjesto intervencije Ä?ime se:  tUbrzava zarastanje tkiva  tSmanjuje moguÄ&#x2021;nost infekcije i bola  tOnemoguÄ&#x2021;ava pojava alergijskih reakcija

Ugradnja najpoznatijih svjetskih implantata

Mini implantati za stabilizaciju proteze

0ODGORICAs.JEGOĂ?EVAs4EL    % MAILORDAPOLONIA T COMME

Digitalni rentgen aparat


Intervju: Sara Vujošević, operska pjevačica

ARIJE ISPJEVANE

SRCEM

Svojim izuzetnim glasom i sluhom, mlada, lijepa i talentovana crnogorska operska pjevačica Sara Vujošević uvlači poštovaoce klasične muzike u jedan novi svijet satkan od nota i čarobnih melodija. Emocija kojom doživljava svaki novi ton i oživljava davno napisane operske arije ne ostavlja nikoga ravnodušnim. U svijet muzike zakoračila je veoma rano zahvaljujući podršci majke koja je prepoznala njen talenat. Svijet muzike počela sam veoma rano da spoznajem. Još kao dijete nastupala sam na raznim dječjim festivalima. Moja majka divno pjeva, od nje sam naslijedila talenat. Oduvijek me je pratila i podržavala u mom bavljenju muzikom. Ono što me posebno inspiriše za bavljenje muzikom je toplina i emocija koju neizostavno dijelite sa publikom, izvodeći djela od prije nekoliko stoljeća. Taj osjećaj je poseban, uzvišen, dragocjen za razvitak duše, inspiraciju, a i javi se želja da pozitivnošću oplemenite ljude koji su došli da vas slušaju.

Mnogi je se sjećaju sa nastupa na poznatom dječjem festivalu „Naša radost“ kada je sa velikim žarom pjevala o staroj vodenici, lovcu i medvjedu, i izvodila mnoge druge svima nama dobro poznate dječje pjesme. Priređivala je Sara i solističke koncerte na radost brojne dječice, njenih vršnjaka, koji su rado dolazili da je slušaju. Od ranog djetinjstva umjesto lastiša i igranja sa lutkicama ja znam za mikrofon, festivale, dječje solističke koncerte i klavir. To je bila moja zabava i moja igra u ranom djetinjstvu. Međutim, sve ima svoju dobru i lošu stranu, tako da ne znam koliko je bilo dobro preskočiti taj dio neizostavne igre za svako dijete, ali mislim da je upravo taj period bio presudan da zavolim

50

pjevanje i da se kasnije usko specijalizujem za operu, kao vid najsavršenijeg pjevanja, ako tako neskromno, mogu da se izrazim.

Može se reći da Sara nije birala opersko pjevanje, već je opersko pjevanje nekako našlo put do nje. Sve se dešavalo spontano. Nakon Osnovne muzičke škole upisala sam, sasvim slučajno, solo pjevanje u klasi prof. Larise Dašić Simović. Od nje sve počinje, ona me je „uzela pod svoje“ i uvela u operski svijet, u koji sam se zaljubila i na moju sreću, u njemu ostala. Iako jako mlada, brojne velike operske uloge je ostvaraila, mada uvijek postoji neka nova kojoj se teži i za kojom se žudi. Ja sam lirski sopran i sve uloge za tu vrstu glasa su mi primamljive. Već sam pjevala ulogu Sussane iz Mocartove opere „Figarova ženidba“, Laurete iz opere „Gianni Schichi“, ulogu Adine iz opere „Ljubavni napitak“, ali me sada jako privlači uloga Muzzete, iz Pučinijeve opere „Boemi“. To je tako čarobna uloga. Brojne, veoma posjećene, nastupe imala je u rodnoj Crnoj Gori ali i širom Rusije gdje je trenutno na doktorskim studijama i uporednim postspecijalističkim studijama za opersko pjevanje. Iskustva sa nastupa su brojna, a svaki novi nastup je motiv više da se dalje napreduje. Nastupi su sastavni dio profesije operskog pjevača i svaki pravi operski umjetnik neizostavno uživa na sceni dijeleći, sa svakim novim izvođenjem, i novu, drugačiju emociju. Treme ima, ali uvijek se radi o onoj pozitivnoj, adrenalinskoj, onoj što emociji u izvedbi solo pjesama starih majstora, romansi i operskih arija daje poseban oblik, život za sebe. Osjećaj ispunjenosti nakon


koncerta ili predstave me „hrani“ i daje elan za novo stvaralačko vrijeme, koje je preda mnom. Pored opere, koja je sastavni dio njenog bića, Sara u trenucima odmora voli da, prije svega, uživa u poeziji. Muzika je uglavnom „okidač“ za plemenitost u mom postojanju, ali svakako, postoje i druge stvari koje me oplemenjuju. Najčešće su to putovanja u nove gradove, upoznavanja sa novim kulturama, običajima i ljudima. Moji prijatelji me, takođe, čine jako srećnom. Međutim, poezija je nešto što me posebno zaokupljuje. Jedno vrijeme sam se čak i bavila pisanjem poezije. Ljubav prema voljenom čovjeku je nešto što me je najviše inspirisalo za pisanje poezije. Za vrijeme obije trudnoće najviše stihova je proisteklo. Ko znam, možda jednoga dana objavim sve te moje radove. Porodično okruženje i ljubav koja u njemu vlada motivišu je da ide naprijed i da daje svoj maksimum u životu. Često volim da pomenem taj preokret u mojoj glavi koji se desio kada sam postala porodična žena. Osjećaj je nevjerovatan, više niste sami, više ne odgovarate samo za svoje postupke i činiti olako određene stvari, bez dobrog razmišljanja o njima. Odgovornost je velika, ali je ljubav koja se razmjenjuje još veća. Povezanost i bliskost je nešto što treba da krasi svaku porodicu. Posao kojim se bavi iziskuje posebnu njegu zbog nošenja scenske šminke, kao i dobru kondiciju koju Sara postiže zdravim načinom života. Moram priznati da nisam previše opterećena sobom, što se fizičkog izgleda tiče. U tom smislu sam vrlo praktična žena. Volim temeljno da njegujem kožu, ali to radim kvalitetnim načinom života i najjednostavnijim preparatima. Uglavnom koristim baby ulje, neodoljive mirisne kupke, a s vremena na vrijeme uradim detaljan piling, i to je to. Jednostavnije ne može biti. Da bi žena bila uspješna, ona mora da bude zadovoljna sobom. Svaka žena treba sebi da priušti razvoj sopstvene duše, ličnosti i kapaciteta. Ženu treba da krasi dostojanstvo.To je ključno. Vedrina, veselost i životni optimizam koji krase Saru, očiti su i u njenoj poruci čitaocima „Medical“-a. Vjerujte u sebe i u ono što želite. Budite spremni na izazove, čak i na rizike. Pokušajte objektivno da gledate na ishode života i da se iznova radujete trenucima i ljudima, pravim prijateljima, koji vas oplemenjuju i čine vaš život dragocjenim i posebnim.

Sandra Kavarić

51


POREMEĆAJI KONTROLE IMPULSA „Dvije su situacije u životu u kojima čovjek nikada ne treba da kocka: Kada nema sopstvenog novca za to i kada kocka svoj sopstveni novac.“ Mark Twain

M.Sc.Marija Šćepović dipl. psiholog Igra je jedna zajednička i bitna aktivnost kako u ljudskom, tako i u životinjskom svijetu, i koja pored svog zabavnog karaktera omogućava socijalizaciju i učenje različitih ponašanja i uloga (brige o sebi, odbrane, očinstva, seksualne...). Takođe se zna da je čovjek praktično oduvijek osjećao privlačnost ka slučajnosti, neizvjesnosti i sreći, ka mogućnosti predviđanja budućnosti i na taj način prevazilaženja zakona slučajnosti. Igre na sreću su postojale još i u grčkoj i rimskoj civilizaciji, samo što su se učestalosti upražnjavanja istih razlikovale u zavisnosti od toga koliko je samo društvo odobravalo ovakve postupke. U današnje vrijeme one su već široko legalizovane i širom dostupne svima. Kao teškoće u odupiranju trenutnom impulsu, poriv ili iskušenje da se sprovodi aktivnost koja je štetna po osobu ili njeno

52

okruženje, tema poremećaja kontrole impulsa prvenstveno se bazira na temi patološkog kockanja, ali u ovu grupu spadaju i poremećaji kao što su kleptomanija, piromanija, trihotilomanija, poremećaj eksplozivnog reagovanja, kao i nespecifikovani poremećaj kontole impulsa. U većini poremećaja iz ove kategorije, osoba percipira osjećaj tenzije ili unutrašnje aktivacije prije nego što će izvršiti akciju, a kasnije doživljava zadovoljstvo, gratifikaciju ili oslobođenje u momentu kada to sprovede u djelo. Povodom izvršene akcije može ali i ne mora da se javi kajanje, autoakuzacije ili krivica. Faktor sreće daje jednake šanse svima. To je ono što privlači. Kada govorimo o igrama na sreću, jako rijetko se dobija, a jednom kada osoba pretjera u tome, gubici su svakog puta sve


veći, na način što igrač dobija impuls da nastavi da igra i pribjegava različitim strategijama. On pozajmljuje novac, prodaje vrijedne stvari, vrši pronevjere, kako bi mogao da „prati ulaganja“. Ovo ga zatvara u zloćudni krug, kada osoba kocka da bi mogla da se „vadi“. Takođe, kako se plaši da ne bude otkriven, često krije svoj problem. Često laže, a ovo, zajedno sa rastućim gubicima, u velikoj mjeri ugrožava porodične odnose. Igra se pretvara u nešto najvažnije u njihovom životu, i posvećuju joj najviše vremena, a takođe najviše vremena provode razmišljajući o samom kockanju i pokrivanju dugova. Lako se ljute kada im se protivrječi ili kada se ispituju, a krug prijatelja se sužava na one koji su usko vezani za ove aktivnosti (prijatelji s lotoa, prijatelji iz bara...). Nisu rijetki ni osjećaji krivice, primarno nakon velikog gubitka tokom igre, ali ovi često nestaju i budu ugušeni preko sopstvenih izgovora da će se u sljedećem izvlačenju izvući. Ako se to ne desi, u nekim slučajevima mogu podleći subdepresivnim i depresivnim stanjima, koja mogu čak dovesti i do suicida kao jedinog mogućeg izlaza iz pakla u koji se pretvorio njegov život i život njegove porodice. Patološko kockanje se, osim kao poremećaj kontrole impulsa, može smatrati i zavisnošću, ali i kompulsivnim ponašanjem. Kod poremećaja eksplozivnog reagovanja se radi o pojedinačnim epizodama agresivnog gubitka kontrole, koji su praćeni nasilničkim ponašanjem ili uništavanjem imovine. Ova manifestacija agresije nije povezana ni sa jednim prethodećim stresogenim događajem. Ovaj poremećaj je češći kod muškaraca, a od poremećaja koji se najčešće vezuju za ovaj, tu su zloupotreba alkohola, poremećaj pažnje sa hiperaktivnošću i pojedini poremećaji ličnosti (antisocijalni, granični...). Takođe može biti povezan sa organskim poremećajima, kao povrede mozga, nedostatak kiseonika pri rođenju, ali i hormonski i metabolički poremećaji. Kleptomanija se karakteriše impulsivnom krađom stvari koje su nepotrebne i lako dostupne normalnim putem, a koje se poslije bacaju, poklanjaju, vraćaju krišom ili čuvaju i kriju. Ove osobe se od lopova razlikuju po tome što nemaju objektivnih benefita od stvari koje su ukrali – kod njih je krađa više stvar nagona ili impulsa. Obično se krađe realizuju bez planiranja ili saradnje drugih i nemajući previše u vidu činjenicu da mogu biti otkriveni. Kleptomanija je ponašanje koje se ponavlja i koje se realizuje kako bi se olakšala tenzija i napetost, razumijevajući ovo kao osjećaj hitnosti i anksioznosti koji raste ukoliko se krađa ne sprovede. Kada konačno ukradu određenu stvar, tenzija pada. Češća je kao tranzitorna reakcija u situacijama stresa, kod osoba koje su jako mlade i koje doživljavaju porodične ili emocionalne probleme. U mnogim slučajevima u pitanju je i traženje uzbuđenja, zadovoljstvo kada im krađa uspije ili u sopst-venoj degradaciji i poniženju. Čak se

smatra da ovo djelo može imati i antidepresivni ishod, pa se možda zbog toga kleptomanija može povezivati i sa depresijom, anksioznošću, kompulsivnim kupovanjem, bulimijom i poremećajima ličnosti. Studije pokazuju da su među slučajevima kleptomanije između 77 i 81% - žene. Piromanija je poremećaj koji se karakteriše namjernim i svjesnim paljenjem vatre u više situacija, iz zadovoljstva, priznanja ili smanjenja tenzije. Bitno je naglasiti da se ne odvija iz ekonomskih ili političkih ideologija, niti u cilju sakrivanja neke kriminalnog akta, niti iz ljutnje i osvete. Prisutna je i fascinacija vatrom i zainteresovanost za svaki njen situacioni kontekst (upotreba vatre, posljedice njene upotrebe...). Malo je poznat poremećaj i zbog toga se smatra izuzetno rijetkim. U djetinjstvu se ovo ponašanje povezuje sa niskom frustracionom tolerancijom, slabom sposobnošću adaptacije na realnost i verbalnog izražavanja, minimalnom mogućnosti rasuđivanja, čestim laganjima i bjekstvima od kuće. Kod odraslih, više od polovine poremećaja podmetanja požara povezuje se sa poremećajima ličnosti, pogotovo graničnim poremećajem ličnosti, koja nekad može pribjegavati paljenju stvari, obično kada se osjeti osujećenom. Trihotilomanija se karakteriše neodoljivim nagonom koje određene osobe imaju da čupaju vlasi, sa značajnim i primjetnim gubitkom istih. Oblasti koje su najviše pogođene su oblast kose na glavi, obrve, trepavice i brada, mada može zahvatati i bilo koji dio sa maljama na tijelu (npr. pubičnu regiju). Efekti mogu biti manje ili više vidljivi, u zavisnosti od veličine regije koja je zahvaćena, jer ukoliko je manja obično je lakše moguće sakriti, a osobe često negiraju da čupaju dlake. Takođe, kod ovog poremećaja, često su prisutni i rituali sa iščupanim dlakama, kao što su npr. njihovo jedenje, žvakanje itd... U djetinjstvu se asocira sa grickanjem noktiju, sisanjem palca, problemima u učenju, mentalnom retardacijom, a kod odraslih, sa anksioznim poremećajima, opsesivno-kompulsivnim poremećajem, depresijom... Poremećaj je češći kod žena.

53


REZULTATI MASTER ISTRAŽIVANJA

“SOCIJALNI RAD SA PORODICOM U PREVENCIJI NARKOMANIJE U CRNOJ GORI”

Ida Kolinović, Master socijalnog rada U periodu od januara 2013. do oktobra 2014. godine na teritoriji Crne Gore realizovano je istraživanje o uticaju porodičnih faktora na prevenciju i genezu narkomanije. Istraživanje je sprovedeno za potrebe Master rada “Socijalni rad sa porodicom u prevenciji narkomanije u Crnoj Gori” koji sam odbranila na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. U istraživanju je učestvovalo 168 zavisnika/ca (158 muškog i 10 ženskog pola) koji su prolazili ili prošli programe odvikavanja od droga u JU Kakaricka Gora, NVO Preporod, NVO 4LIFE, RETO centru i Udruženju anonimnih narkomana, kao i oni koji su u navedenom periodu bili na odsluženju kazne zatvora u ZIKS-u. Kontrolnu grupu činilo je 188 građana/ki (161 muškog i 27 ženskog pola) koji nikada nisu konzumirali droge i ona je poređena sa fokusom grupom u cilju vjerodostojnijeg potvrđivanja ili opovrgavanja postavljenih hipoteza. Podaci dobijeni istraživanjem u značajnoj mjeri su rasvijetlili problematiku narkomanije, u smislu uticaja porodičnih faktora na prevenciju i genezu narkomanije u crnogorskim porodicama. Rezultati istraživanja pokazuju da zavisnici dolaze iz porodica različitog socio-ekonomskog stanja. Naime, njih 23.2% je odrastalo u lošim materijalnim uslovima, 38.7% u osrednjim, a 38.1 % dobrim životnim uslovima. Kada je riječ o tipu porodice iz kojih se regrutuju zavisnici od droga, istraživanje otkriva da skoro jedna petina njih potiče iz jednoroditeljskih porodica (18.5%), što je petostruko više u odnosu na rezultate dobijene u kontrolnoj grupi (3.7%).

54

16.1% ispitanih crnogorskih zavisnika dolazi iz porodica razvedenih roditelja, dok je taj procenat u kontrolnoj grupi trostruko niži (4.8%). Ipak se može konstatovati da najveći broj zavisnika od droga (78.3%) potiče iz potpunih porodica. Treba imati u vidu, da život u potpunoj porodici ne podrazumijeva istovremeno kvalitetniji i srećniji život za pojedinca u poređenju sa životom u jednoroditeljskoj porodici. Veliki broj savremenih autora na prvom mjestu upire prstom na „lošu porodicu”, a ne na „rasturen dom”, na procese u porodici, ne na porodičnu strukturu. Radi sticanja kompletnije i vjerodostojnije slike o porodici porijekla zavisnika, u daljem radu bavićemo se eksploracijom kvaliteta socijalne interakcije između članova porodice. Kada je riječ o percepciji roditelja od strane zavisnika od droga, 35.2% njih smatra da im otac nije posvećivao dovoljno pažnje tokom odrastanja, dok skoro polovina opaža majku kao prezaštićujuću (48.8%). U kontrolnoj grupi 14.3% ispitanika opaža oca kao nedovoljno uključenog u njihovo odrastanje, dok 21.9% njih opisuje majku kao prezaštićujuću. Prisustvo oca tokom odrastanja je naročito važno za dječake kojima je potrebno da imaju mušku figuru koja će im pomoći u formiranju stabilnog identiteta. Kada je riječ o prezaštićivanju djece, ova djeca se najčešće osjećaju inferiorno u odnosu na svoje vršnjake, koji su se izborili za više slobode i dobili “dozvolu za odrastanje”. Njima uglavnom imponuju oni vršnjaci koji su se prerano otrgli kontroli porodice, pa izgledaju samopouzdaniji i slobodniji u komunikaciji sa suprotnim polom, konzumaciji alkohola i droga, bježanju iz


škole, i slično. Kada se ova djeca nešto kasnije i izbore za svoju slobodu, lako mogu postati plijen dilera. Ako roditelji imaju neujednačen stav u vaspitavanju dijete može biti zbunjeno i u nemogućnosti da izgradi sistem vrijednosti po kome bi znalo šta je dobro, a šta loše, šta smije a šta ne smije. Dijete je tada u nemogućnosti da formira jasnu sliku o nepoželjnom ponašanju, koje može uključiti i drogiranje. Dobijeni podaci pokazuju da skoro 1/3 zavisnika (29.8%) potiče iz porodica u kojima su roditelji imali neujednačene stavove po pitanju njihovog vaspitavanja, dok je podatak u kontrolnoj grupi znatno niži 5.8%. Iz istraživanja dalje saznajemo da je 22.6% crnogorskih zavisnika bilo izloženo pretjeranim zahtjevima roditelja, dok je taj procenat u kontrolnoj grupi petostruko niži 4.3%. Postavljanje pretjeranih zahtjeva od strane morbidno ambicioznih roditelja, često dovode do frustracija, napetosti i osjećanja inferiornosti kod djeteta, koje se, u nemogućnosti da ispuni njihova očekivanja, može okrenuti drogama, kao ventilu olakšanja i pražnjenja psihičke tenzije. Zavisnici u znatno većem procentu u odnosu na osobe koji droge nisu konzumirale, potiču iz porodica u kojima su roditeljski odnosi (bili) disfunkcionalni. Razne studije su upozorile na to da osobe koje žive u porodicama u kojima su česti konflikti i koje su u djetinjstvu preživjele traume, mogu pribjeći korišćenju raznih droga kao strategiji suočavanja sa svojim problemima. Naime, 26.2% zavisnika saglasilo se sa tvrdnjom da su se roditelji često svađali tokom njihovog odrastanja, dok je samo 5.3% učesnika kontrolne grupe dalo istovjetan odgovor na ovo pitanje. Kada je riječ o čestoj tuči između roditelja, kao disfunkcionalnijem i po zdravlje i bezbjednost rizičnijem obliku malignog roditeljskog odnosa, rezultati pokazuju da je 11.3% zavisnika bilo izloženo ovakvom vidu nasilja, dok je taj procenat u kontrolnoj grupi znatno niži 2.1%. Može se pretpostaviti da je u porodicama ispitanika, koji su se opredijelili za tvrdnju „neodlučan sam”, takođe bilo prisutno roditeljsko nasilje, ali vjerovatno u manjoj mjeri. Ako uzmemo u obzir ispitanike koji su se opredijelili i za ovu opciju, može se konstatovati da je 18.5% zavisnika tokom odrastanja, bilo izloženo tuči roditelja, dok je taj procenat u kontrolnoj grupi znatno niži 3.5%. Jedna četvrtina zavisnika (25%) često je dobijala batine tokom odrastanja, dok je taj procenat u kontrolnoj grupi trostruko niži 7.4%. U porodicama zavisnika od droga očevi su naročito skloni prekomjernom konzumiranju alkohola (32.8%), dok je taj procenat u kontrolnoj grupi više nego petostruko niži (5.8%). Djeca iz alkoholičarskih porodica često su žrtve zlostavljanja, zanemarivanja i drugih porodičnih problema, zbog čega su ona podložnija zloupotrebi droga, kao obliku nošenja sa stresom i “samoliječenja”. Kada je riječ o konzumiranju droga među siblinzima ispitanika, istraživanje je pokazalo da su siblinzi zavisnika u odnosu na siblinge učesnika kontrolne grupe, u osmostruko većem riziku da se okrenu drogama (8.8% vs. 1.1%). Mlađi siblinzi često vide starije kao nekoga na koga treba da se ugledaju i ko predstavlja primjer za njih, pa kada stariji siblinzi zloupotrebljavaju droge, mlađa braća i sestre mogu preuzeti ovaj model ponašanja, prije svega iz osjećanja lojalnosti. Mnoga inostrana istraživanja su pokazala da je u porodicama zavisnika od droga prisutna visoka incidenca ranih gubitaka, vezanih za smrt ćlana porodice, što potvrđuje i naše istraživanje. Naime, 36.1% ispitanih crnogorskih zavisnika je izgubilo oca, 13.9%

majku, 12% siblinga. Do 15 godine oca je izgubilo njih 51.5%, majku 25%, siblinga 33.3%. Rani gubici do 15 godine su znatno ređi među učesnicima kontrolne grupe: oca je izgubilo 16.7%, majku 16.7%, siblinga 0%. Očevi imaju naročito važnu ulogu u periodu adolescencije, jer najčešće predstavljaju autoritet, te na efikasniji način od majke uspijevaju da postave djeci granice i kanališu načine ponašanja karakteristične za adolescente. To se uglavnom odnosi na poštovanje pravila, socijalno ponašanje, korišćenje droga, alkohola i cigareta, organizovanje slobodnog vremena, školskih obaveza i aktivnosti. Pokušaji suicida članova porodice i/ili njihovo izvršenje znatno je učestalija pojava među zavisnicima od droga, nego među učesnicima kontrolne grupe (24.9% vs. 4.8%). Kada je u pitanju roditeljski nadzor u kontekstu primarne prevencije od zloupotrebe droga, važno je istaći da su roditelji zavisnika u poređenju sa roditeljima učesnika kontrolne grupe, u značajno manjoj mjeri bili upoznati sa njihovim društvom tokom odrastanja (66.1% vs. 80.9%). Alarmantan je podatak da 60.7% roditelja zavisnika, nije bilo informisano o tome gdje im djeca provode slobodno vrijeme u večernjim satima, dok je taj procenat u kontrolnoj grupi trostruko niži 19.1%. Samo je 26% roditelja ispitanih zavisnika razgovaralo sa djecom tokom odrastanja o negativnim posljedicama korišćenja droga, dok dobijeni podatak u kontrolnoj grupi iznosi 31.7%. Neki inostrani autori istakli su čvrstu povezanost između nedostatka akademskog interesovanja, odnosno niskog školskog uspjeha i bježanja iz škole sa uključenošću djeteta u vršnjačko društvo koje konzumira droge. Dobijeni rezultati u našem istraživanju ukazuju na značajne korelacije između niskih akademskih postignuća i zloupotrebe droga. Najveći broj zavisnika ima završenu srednju školu (56,5%), zatim osnovnu (10,7%), fakultet (6,5%), višu (5,4%), dok je 20% ispitanika napustilo školu ili bilo izbačeno iz nje, što je alarmantan podatak. Najveći procenat ispitanih zavisnika od droga poslednji razred svog školovanja završio sa dobrim uspjehom (38,1%), dok je najmanje bilo odličnih (0,6%). Više od polovine zavisnika potiče iz porodica u kojima su se praktikovali zajednički ručkovi (69%) i čiji su članovi voljeli da provode slobodno vrijeme zajedno (63.1%). Kada ove rezultate uporedimo sa onim dobijenim ispitivanjem kontrolne grupe, može se vidjeti da su česti zajednički ručkovi i zajedničko organizovanje slobodnog vremena, (bili) učestaliji među porodicama iz kojih se nisu regrutovali zavisnici od droga (91%; 80.3%) Najveći broj zavisnika prvi put je probao drogu prije navršene 26 godine života. Do 15 godine droge je probalo 43.5% ispitanika, a u periodu od 16 do 25 godine života njih 49.4%, dok je eksperimentisanje sa drogama rjetkost posle navršene 26 godine života (7.1%). Zavisnici u najmanjem procentu opažaju porodične okolnosti kao značajan faktor u genezi njihove bolesti zavisnosti. Naime, oni su kao najvažniji faktor istakli radoznalost (45.9%), zatim vršnjačko društvo (27.2%), potom lične probleme (14.8%) a tek onda porodične okolnosti (9.1%).

Nastavak u sljedećem broju

55


Predstavljamo:

UDRUŽENJE MULTIPLE SKLEROZE CRNE GORE Udruženje multiple skleroze Crne Gore postoji od 15.06.2007. godine, a iste godine, decembra mjeseca, osnovano je i Opštinsko udruženje Bijelo Polje. Dvije godine kasnije osnovano je i Opštinsko udruženje Berane. Inicijativa za osnivanjem Udruženja oboljelih od skleroze multipleks proistekla je iz činjenice da u Crnoj Gori tada nije postojalo udruženje koje bi za cilj imalo zaštitu i ostvarivanje prava oboljelih od ove bolesti, te smo osnivanjem udruženja jasno odredili ciljeve i djelatnosti, a to su: 1) Unapređenje ljudskih prava i djelovanje na izjednačavanju mogućnosti osoba oboljelih od multiple skleroze i srodnih bolesti. 2) Iniciranje unapređenja istraživanja, liječenja, rehabilitacije i zaštite osoba oboljelih od multiple skleroze. 3) Iniciranje i predlaganje nadležnim tijelima mjere za unapređivanje društvenog položaja i uloge oboljelih od multiple skleroze i srodnih bolesti, te njihove pravne i materijalne zaštite. 4) Podržavanje osnivanja klubova, odnosno drugih oblika osposobljavanja oboljelih od multiple skleroze i srodnih bolesti, te organizovanog korištenja slobodnog vremena u cilju socijalizacije.

56

5) Saradnja i udruživanje u međunarodne organizacije multiple skleroze. 6) Organizovanje i podsticanje saradnje s vladinim i nevladinim udruženjima, ustanovama, sindikatima, političkim strankama, fondacijama i zakladama. 7) Uvažavanje pripravnosti na toleranciju, nesebičnost, timski rad i dogovaranje, poštovanje uvjerenja drugih ljudi i pozitivan pristup u rješavanju nastalih problema. 8) Izgrađivanje partnerskih odnosa kao temelja obostranog uvažavanja udruženih članica, sprovođenje i finansranje programa i projekata, te jasnog teritorijalnog djelovanja u smislu prikupljanja donacija i finansijskih sredstava na opštinskom, odnosno gradskom području na kojem je registrovano Udruženje, odnosno jedinice Udruženja (opštinska udruženja, vezana Statutom za nacionalno Udruženje multiple skleroze Crne Gore), kao i djelovanje nacionalnog Udruženja multiple skleroze Crne Gore iz Podgorice u onim opštinama u kojima ne postoje opštinska udruženja multiple skleroze. 9) Osnaživanje ukupne organizacione strukture, udruživanja i brige o informativnoj djelatnosti, finansiranju, zakonodavnoj regulativi, zapošljavanju i međunarodnoj saradnji.


Djelatnosti kojima Udruženje ostvaruje svoje ciljeve su: 1) Podsticanje postojećih, te osnivanje novih temeljnih društava i organizovanja aktivnosti radi unapređivanja njihovog djelovanja, 2) Organizovanje informacionog sistema i izdavačke djelatnosti iz područja problematike življenja oboljelih od multiple skleroze i srodnih bolesti, 3) Briga za osiguranje potrebnih materijalno – finansijskih sredstava i uslova za zajedničke programe, pokretanjem drugih aktivnosti u skladu sa zakonskim mogućnostima, 4) Zalaganje za stvaranje potrebnih materijalnih i finansijskih uslova za izgradnju, adaptaciju i opremanje objekata od zajedničkog interesa namijenjenih smještaju, rehabilitaciji, rekreaciji i odmoru oboljelih od multiple skleroze i srodnih bolesti, 5) Organizovanje i podsticanje saradnje sa vladinim i nevladinim udruženjima, ustanovama, sindikatima i fondacijama. Od 2007.godine do danas, ostvarili smo niz projekata finansiranih od strane Glavnog grada, Komisije od igara na sreću, Skupštine Crne Gore, te nekih opština kojima smo podnosili projektnu dokumentaciju. Posebno ističem saradnju sa farmaceutskom kompanijom „Novartis“ sa kojom smo ostvarili izuzetnu saradnju u cilju donacija vitaminskih preparata našim članovima, kao i finansijsku podršku na projektu štampanja i distribucije slikovnice MOJA MAMA IMA MS, te brošure MS u FOKUSU, uz štampanje distributivnih flajera, izradu sajta i promociju svjetskog dana multiple skleroze. Iako smo u ovih osam godina postojanja održali niz edukativnih predavanja sa ciljem psihosocijalnog osnaživanja, trudili smo se da oboljelima od multiple skleroze približimo njihovu bolest, da članove porodice upoznamo o potrebama, ali i o novim mogućnostima oboljelog. Doprinosili smo tome da svaki član prihvati sebe u novom svjetlu, jer multipla skleroza je bolest sa hiljadu lica, ali je istovremeno proces i nije stanje, i zato smo na predavanjima insistirali na porodičnim dolascima, jer porodica mora biti uključena u život pacijenta. Uvijek pominjanja krilatica da ljubav i razumijevanje pomažu kod svakog relapsa multiple skleroze, dobila je svoje posebno mjesto i u slikovnici koju smo grafički namijenili djeci, a tekstualno je prilagodili svim uzrastima i postigli da njen tekst bude porodična vodilja u prihvatanju svih specifičnosti ovog oboljenja. Sigurno smo prva NVO koja je za svoje članove još 2008.godine započela projekat personalne asistencije i fizioterapeutskog tretmana. Ovaj projekat traje u kontinuitetu sa manjim prekidima, u opštini Podgorica od 2008. i u opštini Nikšić od 2011.godine. Iako smo zahvaljujući Ministarstvu zdravlja i tadašnjem ministru prof. dr Miodragu Radunoviću kod Fonda za zdravstvo 2010.godine uspjeli promijeniti Pravilnik o načinu

odlazaka u Institut u Igalu, te oboljelima omogućili odlazak na banjsko liječenje svake godine (umjesto svake druge godine) po 21 dan, mnogi pacijenti nijesu u stanju, zbog težine svoje bolesti, da pođu na liječenje, zato im u Podgorici i Nikšiću obezbjeđen fizioterapeut koji dolazi kući, a onima koji žive sami ili sa starijim bračnim partnerom ili starijim roditeljima obezbjeđena je pomoć kroz personalnu asistenciju. Svjesni smo da broj oboljelih raste, što nam jasno ukazuje broj prijavljenih u Udruženje, i zato smo svoje aktivnosti usmjerili i na pružanju pomoći u vidu hrane i higijenskih potrepština, pa smo u saradnji sa Bankom hrane do sada imali nekoliko puta akcije u kojima je najugroženijim članovima na teritoriji Crnoj Gori dodijeljena tona hrane, a u saradnji sa Sekretarijatom Glavnog grada, najugroženijima smo podijelili 1050 kilograma hrane i sredstava za higijenu. Dva puta smo dijelili vitaminske preparate, a vrijednost svakog vitaminskog paketa je oko 8 eura. Međutim, svaka pomoć vrlo brzo bude istrošena i zato su naše aktivnosti usmjerene na dobijanje trajnijih subvencija kojima bismo olakšali život naših članova. Prvi korak za ostvarivanje subvencija bio je oblik identifikacije oboljelih od multiole skleroze , pa smo još 2008.godine započeli sa štampanjem i slanjem članskih karata svim novoučlanjenim. Danas je članska karta Udruženja, uz ličnu kartu, dokumenat za ostarivanje postignutih subvencija. U saradnji sa Vodovodom Glavnog grada uspjeli smo postići sporazum da svi naši članovi imaju 50% subvencije na utrošenu vodu. Sa članskom kartom Udruženja nači članovi imaju pravo besplatne vožnje vozom na teritoriji Crne Gore, jer

57


Na sajtu

www.udruzenjemultiplesklerozecrnegore.com mogu se dobiti korisne informacije o bolesti, kao i zanimljivi članci koji se nijesu našli u prethodna četiri zbornika radova koji su štampani i poslati svim članovima na kućnu adresu uključujući i tri brošure i edukativne flajere.

smo uticali na izmjenu Pravilnika povlaštenih voznih tarifa. Naši članovi imaju pravo besplatne vožnje sa oko dvadesetak autobuskih prevoznika i oslobođeni su plaćanja peronske karte u Podgorici, Danilovgradu, Kotoru i Ulcinju. Sa članskom kartom Udruženja svi naši članovi imaju obezbijeđene povratne avionske letove Montenegro Airlinesom, na relaciji PG-BG-PG i Tivat-BGTV za simboličnu cijenu od 35,00 eura. Osobođeni su plaćanja fiksne telefonske pretplate i imaju još 1000 besplatnih impulsa u lokalu. Godine 2010. inicirali smo molbu kod Ministarstva rada i socijalnog staranja da se svim oboljelima od skleroze multipleks u samom startu uspostavljanja dijagnoze prizna 80% tjelesnog oštećenja, kako bi ostvarili svoja prava propisana zakonom. Međutim, ova naša inicijativa nije naišla na odobravanje, te ćemo se ovom problematikom baviti i u budućnosti. U saradnji sa Zavodom za zapošljavanje smo prošle godine putem javnih radova, zaposlili dvije osobe iz grupacije teško zaposlivih osoba na odeređeno vrijeme, koje su obavljale posao personalnih asistentica, čime smo postali partner Zavoda za zapošljavanje u angažovanju nazaposlenih lica. Ne naplaćujemo članarinu našim članovima i sve dobrobiti projektnih aktivnosti usmjerene su isključivo na naše članove. Prepoznati smo u regionu i nastojimo da našim članovima podignemo kvalitet života na viši nivo. Na nedavnom četvrtom samitu MS patient održanom u Rimu 21-22.05.2015., zahvaljujući gospođi Mariji Lopičić i kompaniji Novartis, imali smo prilike da učestvujemo i da se uključimo u radne grupe ovog samita, te smo izlaganjem o radu Udruženja zavrijedili posebnu pažnju. Naše Udruženje je pridruženi član Međunarodne federacije skleroze multipleks sa sjedištem u Londonu. Saradnja sa resornim institucijama nam je od vitalnog značaja, jer bez te vreste saradnje mnogi naši projekti ne bi bili realizovani. Ministarka zdravlja i socijalnog staranja Zorica Kovačević nam je obećala pomoć pri obezbjeđivanju kancelarijskog prostora u

58

Podgorici, a opremu za kancelariju je donirala humanitarna organizacija Crkva Isusa Hrista svetaca posljednjih dana iz Podgorice. Svaka institucija sa kojom smo ostvarili projektnu aktivnost postala je naš partner u daljem djelovanju, jer ozbiljnost i profesionalnost, kao i prepoznavanje viših ciljeva u korist oboljelih su najbolja spona u saradnji nevladinog i vladinog sektora. Stoga ćemo se i dalje truditi da svojom angažovanošću budemo oslonac onima kojima smo najpotrebniji, kao i onima koji će u nama prepoznati pouzdanog partnera. Svoj rad temeljimo na postizanju ciljeva koji direktno pomažu kvalitet života oboljelih i njihovih porodica. Iako smo zadovoljni postignutim rezultatima, ipak smo u prilici da reagujemo na niz zakonskih nejasnoća ili jednostavno rečeno, na nemogućnost ostvarivanja nekih prava propisanih Zakonom. Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti ima za cilj obezbjeđenje zaštite porodice, pojedinca, djece u riziku i lica u stanju socijalne potrebe, odnosno socijalne isključenosti. Međutim, iako ove ciljeve ostvaruju i lica sa invaliditetom, problem oboljelih od skleroze multipleks jeste kategorizacija samog oboljenja, koje nije definisano ni jednim aktom. Naime, osoba sa multiplom sklerozom može imati izražen teži oblik invaliditeta, ili tek poremećaj koordinacije hoda i govora, a može biti i bez ijednog od navedenih simptoma, a ipak bolovati. Zbog svega navedenog, osobe oboljele od skleroze multipleks, uprkos teškoj dijagnozi, teško ostvaruju prava iz socijalne zaštite, jer ne mogu dokazati postojanje invaliditeta, koji se podrazumijeva ovakvom dijagnozom. Smatramo da je potrebno utvrditi jedinstveni obrazac identifikacionih dokumenata po međunarodnim standardima, kako bi svi OSI bili prepoznati, uvaženi i ispoštovani sa svojim zahtjevima i potrebama koje se ne razlikuju od potreba osoba bez invaliditeta. Mr Andrijana Nikolić, predsjednica Udruženja multiple skleroze Crne Gore


Terapijski postupak kod ujeda

otrovnih zmija  

t&LIJNP[FJIFNPSBHJĘ&#x160;LJQMJLPWJ t6NKFSFOJQBEQSJUJTLB

LIJEÄ&#x152;ENJE

Prim. dr Sabahudin PupoviÄ&#x2021;, spec. interne medicine Zavod za hitnu medicinsku pomoÄ&#x2021;, Plav Od ĹĄesnaest vrsta zmija koje se nalaze u Crnoj Gori samo su tri otrovnice i to: poskok (vipera ammodytes), ĹĄarka (vipera berus) i planinski ĹĄargan (vipera ursinii). Ujedi otrovnih zmija u Crnoj Gori su izuzetno rijetki i veoma je mali broj smrtnih ishoda.  t;NJKTLJPUSPWKFNKFĂ?BWJOBQSPUFPMJUJDLJIFO[JNBJ toksiÄ?nih proteina.  t7FDJOBVKFEBTVOFPUSPWOJVKFEJ  t1PMPWJOBVKFEBTVU[WwTVWJVKFEJwLPKJOFEPWPEFEP trovanja.  t*EFOUJÄ&#x2022;LPWBUJWSTUV[NJKFBLPKFNPHVDF Ukazati na moguÄ&#x2021;nost ujeda otrovnih zmija imajuci uvidu da je Crna Gora jedna od prvih zemalja u Evropi po broju otrovnica po m2 povrĹĄine.

DEJSTVO ZMIJSKOG OTROVA     

t3B[BSBOKFĘ&#x2030;FMJKB t)FNPMJ[B t1PSFNFĘ&#x2030;BKIFNPTUB[F t0Ă?UBNBMBLTBMPTU t1BSBMJ[BEJTBOKB

KLINIÄ&#x152;KI NALAZ

U svakodnevnom radu u hitnoj medicinskoj pomoci, a naroÄ?ito u ljetnim mjesecima, moguÄ&#x2021; je susret sa pacijentima koji su doĹživjeli ujed zmije.  t,MJOJĘ&#x160;LJOBMB[VQSJMPHVVKFEB[NJKF  t6KFEPUSPWOJDFQP[OBKFTFQPEWJKFVCPEOFSBOJDFOB odstojanju od 6-10 mm, koliki je razmak otrovnih zuba naĹĄih vrsta zmija.  t&LIJNP[F PUPL CPMJDSWFOJMP

t6SBEJUJLPäOPUFTUJSBOKFOBQSPUJWPUSPW VQSBLTJTFSJ jetko primijenjuje, rezultati kasni, nakon 30 min).  t"OUJIJTUBNJOJDJPENBI  t4FSVNBOUJWJQFSJOVN BOUJWFOJO VJOGV[JKJ  t6TMVĘ&#x160;BKVVHSPäFOPTUJPTOPWOJIäJWPUOJIGVOLDJKBEB vati antivenin na svakih 15 minuta u adekvatnoj dozi.  t"5[BĂ?UJUB  t1SBĘ&#x2030;FOKFLBSEJPMPäLPHJSFTQJSBUPSOPHTUBUVTB

PRIJEDLOG MJERA

 t/BKCPMKFMJKFĘ&#x160;JUJV[ESBWTUWFOPKVTUBOPWJ  t/FTUBWMKBUJQPWFTLV J[V[FUOPLBECPMFTOJLNPSBEB pjeĹĄaÄ?i viĹĄe sati, kada se popuĹĄta na svakih 20 minuta).  t/FTUBWMKBUJMFEOBNKFTUPVKFEB  t/FJTKFDBUJSBOVJOFJTUJTLBUJKF  t/FJTJTBWBUJTBESäBKVKFEB

Ĺ TA PREDUZETI?

 t*NPCJMJTBUJVHSPäFOJEJPFLTUSFNJUFUBJQPTUBWJUJVMBLP uzdignutom poloĹžaju.  t*[CKFHBWBUJÄ&#x2022;[JĘ&#x160;LJOBQPS  t%BWBOKFQSPUJWPUSPWBQSFQVTUJUJTUSVĘ&#x160;OJNMJDJNB  t6QP[PSFOKFPQBTOPTUOFTUSVĘ&#x160;OBUFSBQJKB  t/FHBUJWOFLPäOFQSPCFOJKFTVHBSBODJKBEBOFNPäF EPĘ&#x2030;JEPBOBÄ&#x2022;MBLTFOBTFSVN

ZAKLJUÄ&#x152;AK

 t.KFSFQSFEPTUSPäOPTUJTVPEWFMJLPH[OBĘ&#x160;BKB  t/PĂ?FOKFEVHJIQBOUBMPOB WJTPLJIĘ&#x160;J[BNB EPLPMKFOJDB i rukavica.  t1PWF[JQSJCPS[BBOUJTFQTVOFPQIPEOJ[BQSWVQPNPĘ&#x2030;  t*[V[FUOPVJ[PMPWBOJNQPESVĘ&#x160;KJNBUSFCBOPTJUJJTFSVN antiviperinum. U poreÄ&#x2018;enju sa drugim uzrocima povreda i nasilne smrti (saobraÄ&#x2021;ajne nesreÄ&#x2021;e, tuÄ?e i ubistva, ujedi pasa, ubodi insekata, posebno strĹĄljena i pÄ?ela) ujedi zmija su zaista zanemarljivi, kako po broju sluÄ?ajeva tako i po posljedicama koje izazivaju.

59


Odrađena dva ciklusa kampanje

“Ispravi se i vježbaj“ Ukupno je u 10 gradova (Podgorica, Bijelo Polje, Cetinje, Podgorica, Bar, Ulcinj, Budva, Berane, Herceg Novi i Kolašin) urađeno 746 pregleda đece. Prema polu – muškog 348 tj. 46,64%, ženskog 395 tj 52,94%. Podsjećam da Kampanja „Ispravi se i vježbaj!“ sadrži besplatne preglede đece i mladih od 5 do 25 godina koje sprovode fizioterapeuti (specijalisti primijenjene fizioterapije). Kampanja "Ispravi se i vježbaj!" je namijenjena da se prepozna i na vrijeme identifikuje problem sa kičmom. Fizioterapeuti (specijalisti primijenjene fizioterapije) su na osnovu pregleda popunjavali Evaluacioni list koji sadrži, pored osnovnih, sledeće podatke: Tjelesna visina, tjelesna težina, položaj glave, položaj ramena, Scapulae alatae, donji uglovi lopatica, Lorencovi trouglovi (uži), položaj savijenih laktova, linije struka, nagib karlice, kontraktura m.Iliopsoas-a, dužina nogu, sumnja na genu valgum, sumnja na genu varum, prisustvo spuštenog svo-

60

Broj pregledane đece 746 %

Znaci lošeg držanja 553 74,12

Spušteni svodovi stopala 536 71,84

Broj pregledane đece 746 %

Deformi- Razlika u tet grudi dužini donjih ekstremiteta 15 23 2,01 3,08

da stopala, valgiditet Ahilove tetive, valgiditet nožnog palca, gibozitet / napetost PVM u pretklonu, korekcija skoliotične krivine elevacijom ruke. Evaluacioni listovi su numerisani i izrađeni na indigovanom papiru tako da su jedan primjerak (original) ovog lista dobili roditelji. U dosadašnja dva ciklusa Kampanje je učestvovalo 36 fizioterapeuta iz Udruženja fizioterapeuta Crne Gore i 5 ljekara iz Udruženja sportske medicine Crne Gore. U nastavku se nalaze neki od podataka dok će detaljni podaci biti objavljeni u publikaciji nakon završetka i trećeg ciklusa koji je planiran od 06.09. do 27.09.2015.g.u Rožajama (06.09.), Žabljaku (06.09.), Danilovgradu (13.09.), Petnjici (13.09.), Pljevljima (20.09.), Plavu (20.09.), Kotoru (27.09.) i Tivtu (27.09.). Pomenuti treći ciklus je posvećen 8. Septembru – Međunarodom danu fizioterapije, tako da nije slučajno mjesec septembar određen za nastavak Kampanje.

Sumnja na skoliozu

Sumnja na kifozu

Sumnja na lordozu

Sumnja na def. koljena

122 16,35

26 3,48

36 4,82

109 14,61

Bez problema/ postura

Bez problema/ stopala

62 8,31

210 28,15

Sumnja na valgiditet Ahilove tetive 266 35,65

Sumnja na valgiditet nožnog palca 25 3,35


O uzrocima razvijanja deformiteta kičmenog stuba i stopala odavno se govori a u kontinuitetu od samog početka ove Kampanje tj. 15. marta ove godine. Najveći »krivac« je fizička neaktivnost, zatim sa njom se udružuju i neadekvatne školske torbe, klupe, stolice, nepravilna ishrana (dovoljno je pogledati što đeca jedu za pauzu u školi). Raduje me činjenica da smo skrenuli pažnju roditeljima sa ovom uspješnom Kampanjom. Slogan »Ispravi se i vježbaj!« je osmišljen da ukaže na važnost dobrog držanja kičmenog stuba i redovnog izvođenja vježbi (preventivnih ili terapijskih). Mnogo je lakše izvoditi preventivne od terapijskih vježbi. Rezultati koje smo objavili 1. Juna na konferenciji za medije u Podgorici, treba svakog pojedinca da zabrinu! Znaci lošeg držanja su prisutni kod 74% od pregledane đece dok su kod skoro 72% od pregledane đece prisutni spušteni svodovi stopala. Što nam govori da isto toliko procenata od pregledane đece ima dva problema: i sa kičmom i sa stopalima! Dok kod skoro 25% od pregledanje đece postoji sumnja na prisustvo nekog od deformiteta kičmenog stuba: skolioze, kifoze ili lordoze! Kampanja »Ispravi se i vježbaj!« je osmišljena da ukaže na problem i na rješavanje istog pa se njenom implementacijom roditelji u direktnom razgovoru sa specijalistima primijenjene fizioterapije (fizioterapeutima) upoznaju sa tim što je zapravo deformitet kičmenog stuba, znacima ovog oboljenja, kako ga prepoznati kod svog đeteta, kako preventivno djelovati i kako ostvariti uslugu fizioterapeuta u javnom zdravstvu da bi se spriječilo napredovanje ili uopšte pojavljivanje nekog od oblika deformiteta kičmenog

stuba.

Nadam se da ćemo skrenuti pažnju i nadležnim institucijama da poboljšaju kvalitet i učestalost sistematskih pregleda u školama. Roditelji trebaju da daju dobar primjer đeci i da im vazda ukazuju na bavljenje sportom ili bilo kojim oblicima fizičke aktivnosti, da li je to vožnja bicikla, plivanje, brzi hod, trčanje, vožnja rolera, rekreativno igranje raznih sportova... samo ne śeđenje u kontinuitetu i uz neprestano »druženje« sa mobilnim telefonima, kompjuterima i tv aparatom. Svega previše može naškoditi. Ne kažem da ne treba nekad i odmoriti, ali mnogo je zdravije da aktivnost postane navika a ne neaktivnost. Treći ciklus Kampanje „Ispravi se i vježbaj!“ planiran je od 06.09. do 27.09.2015.g.u Rožajama (06.09.), Žabljaku (06.09.), Danilovgradu (13.09.), Petnjici (13.09.), Pljevljima (20.09.), Plavu (20.09.), Kotoru (27.09.) i Tivtu (27.09.). Početkom jula smo se obratili lokalnim samoupravama za određivanje lokacije održavanja Kampanje u tim gradovima, većina nam se javila, međutim, čekamo i ostale pa ćemo i mjesta održavanja objaviti. Naravno, i to će biti odrađeno blagovremeno, kao i do sada. Napominjem da vrijeme realizacije planiranih aktivnosti u Kampanji ostaje isto tj od 10h do 14h i da su pregledi besplatni, što treba posebno naglasiti. Krsto Kovačević, spec. primijenjene fizioterapije Predsjednik Udruženja fizioterapeuta

61


Fizioterapija sportskih povreda usled prenaprezanja (III) Krsto Kovačević, spec. primijenjene fizioterapije

Medijalni epikondilitis Medijalni epikondilitis je mnogo rijeđi od njegovog spoljnjeg konkurenta, javlja se 7 do 20 puta rijeđe. Takođe se dešava tokom četvrte i pete decenije podjednako kod muškaraca i kod žena. Iako je termin „golferski lakat“ medijalni epikondilitis se često javlja i kod bejzbol bacača i kod bilo koga ko se bavi sportom i hobijim koji uključuju stvaranje valgus sile na lakat. Mišićno-tetivne strukture kod medijalnog epikondila uključuju polazišta za fleksore i pronatore. Idući odozgo ka dolje ovo uključuje m.pronator teres, m.flexor carpi radialis, m.palmaris longus, m.flexor digitorum superficialis i m.flexor carpi ulnaris. Mišići pronator teres i flexor carpi radialis su najčešće uključeni u medijalni epikondilitis i oboje se nalaze iznad medijalne suprakondilarne ivice. Biomehanika medijalnog lakta je najtemeljnije opisana kod mehanizma bacanja. Slaba ugaona brzina i valgus sile koje prevazilaze vučnu snagu medijalnih mišićno-tetivnih i ligamentarnih struktura koje se stvaraju tokom faze ubrzavanja koja predstavlja tačku kod koje je brzina lopte koja se primiče jednaka nuli nakon ispuštanja lopte. Razlika između valgus sile i brzine lopte je nula. Ove valgus sile se u početku projektuju kroz fleksore i pronatore kod medijalnog epikondila i poslijedično do dubokog medijalnog kolateralnog ligamenta. Mišići pronator teres i flexor carpi radialis su identifikovani kao najuobičajenija mjesta pato-

62

loških promjena. U elektromiografskoj procjeni teniskog servisa Morris i saradnici su istražili teoriju biomehanike kod bacanja bejzboj lopte. Oni su zapazili da se najveća mišićna aktivnost javlja prilikom faze ubrzavanja i to kod pronator teresa. Ukazali su da tokom ove faze m. pronator teres obezbijeđuje optimalnu poziciju podlakta tokom prenosa momentuma i sile lopti. Medijalni epikondilitis je okarakterisan bolom duž medijalnog lakta praćen pogoršanim otporom prilikom pronacije podlakta ili fleksije ručnog zgloba. Medijalni bol je često najveći na početku. Utrnulost je obično distalno i lateralno od medijalnog epikondila najčešće iznad m. pronator teres-a i m.flexor carpi radialis-a. Obim pokreta u laktu i ručnom zglobu je često kompletan. Normalna snaga i osjećaj su obično zapaženi u ekstremitetu. Ako, međutim, postoji propratna ulnarna neuropatija različitih stepena umanjenog osjećaja u domalom i malom prstu može biti prisutan Tinel-ov znak kod lakta. Prilikom pregleda sportiste kod kojeg se sumnja na medijalni epikondilitis, ključno je razmatranje nestabilnosti primarnih ligamentarnih struktura ili primarne ulnarne neuropatije. Valgus stres test sa flektiranim ručnim zglobom i podlakticom u pronaciji će izazvati bol i slabljenje ako je prisutna kolateralna nestabilnost. Maksimalna fleksija u laktu i ekstenzija u ručnom zglobu u trajanju od 3 minuta (test fleksije lakta) će izazvati bol i utrnulost ako je prisutna ulnarna neuropatija.


Osnovni principi nehirurškog tretmana kod lateralnog epikondilitisa se takođe mogu primijeniti i kod medijalnog. Prva faza se sastoji od odmora od uzročne aktivnosti za trenutno ublažavanje bola i zapaljenja. Upotreba NSAIL, galvanske stimulacije i kortikosteroidne injekcije mogu biti korisne. Druga faza uključuje poboljšanje tehnike, modifikacije opreme, mogućnost protivudarnog sprega i rehabilitacionih programa. Rehabilitacioni program počinje sa istezanjem fleksora ručnog zgloba i pronatora podlaktice i sa progresivnim izometričkim vježbama. Kako se fleksibilnost, snaga i izdržljivost poboljšavaju uključuju se uobičajene i neuobičajene vježbe sa otporom. Zatim se izvodi stimulacija sporta ili posla praćena postepenim povratkom normalne aktivnosti. Indikacije za hirurški tretman kod medijalnog epikondilitisa uključuju stalni bol kod medijalnog lakta koji ne reaguje na dobro kontrolisani neoperativni program minimum 6-12 mjeseci i nakon isključenja patoloških uzroka za bol.

Povrede ručnog zgloba uslijed prenaprezanja De Quervain-ov sindrom Stenozirajući tenosinovitis površne zadnje lože je najčešći tendinitis kod ručnog zgloba sportiste. To je rezultat mikrotrauma koje nastaju kontinuiranim klizanjem tetiva (dugi abduktor palca i kratki ekstenzor palca) ispod sloja prvog odijeljka preko stiloidnog nastavka radijusa. Aktivnosti koje zahtijevaju jako stezanje upareno sa ulnarnom devijacijom predstavljaju predispozicije kod sportiste koje dovode do ovog stanja. Ovo uključuje golf, lov leptira i određene sportove u kojima se koristi reket (skvoš i badminton). Sportisti se javljaju sa bolom u radijalnom dijelu ručnog zgloba i grčenjem prve dorzalne lože. Finkelstein-ov test nije sumnjičav u postavljanju dijagnoze: sportista flektira palac prema dlanu dok ispitivač vrši ulnarnu devijaciju ručnog zgloba i tako stvara simptome kod sportista. Liječenje je određeno sa stepenom bolesti. Odmor i imobilizacija mogu biti korisni u veoma ranim fazama (25% do 72% se izliječi odmorom i imobilizacijom); međutim, injekcije kortikosteroida u površnu dorzalnu ložu su pokazale obećavajuće rezultate. Mogu se zahtijevati naknadne injekcije ali ako ne dođe do poboljšanja mora se izvršiti hirurški zahvat prve dorzalne lože. Sportisti sa ovom bolešću imaju veliku učestalost tetive m.EPB-a koja prolazi kroz odvojene lože i ovo mora biti dekompresovano isto kao i kod APL. Tokom operacije mora se voditi briga kako bi se zaštitile površne grane radijalnog nerva koji leži dorzalno na površnu dorzalnu ložu.

Povrede koljena uslijed prenaprezanja Tendinopatija patele Tendinopatija patele je čest i značajan sindrom koji se javlja u sportskoj medicini. Oslanjajući se na kliničku sliku koja je okarakterisana sa bolom u prednjem dijelu koljena i udruženim utrnućem tetive patele, vjeruje se da je tendinopatija patele rezultat kontinuiranog preopterećenja ekstenzora koljena i najviše dominira u sportovima koji uključuju neki stil skakanja. Kako je povezana sa skakanjem tendinopatija patele je u početku opisana a i dalje se koristi termin „skakačko koljeno“. Ovaj termin nije adekvatan jer se ovo stanje srijeće u širokom krugu sportista,

čak i kod onih koji ne skaču. Još jedan tradicionalno popularni termin za opis ovog stanja je „patelarni tendinitis“. Međutim, histopatološke studije su ukazale da je patologija potkožne tendinopatije patele više degenerativna nego inflamatorna; odatle sufiks – itis, koji ukazuje na prisustvo inflamacije. Kako bi se prepoznala histopatološka slika stanja više se koristi termin tendinosis. Ovo razlikovanje je bitno zbog tačnog određivanja i razumijevanja patologije kao i zbog sprovođenja kontrole i očekivanog ishoda kod sportiste. Klasično mjesto nastanka lezija uslijed prenaprezanja tetive patele se nalazi u nižem polu patele; ove lezije se javljaju uslijed kontinuiranog preopterećenja mehanizma ekstenzora (ekstenzornog mehanizma). Češće se javlja kod sportista čiji sportovi uključuju aktivnosti naglog maksimalnog istezanja tetive mišića, kao što se dešava kod skakanja. Glavni fizikalni nalazi kod tendinopatije patele su utrnuće i otok na donjem polu patele (tuberozitas tibije) ili u tijelu tetive kada je koljeno potpuno ekstendirano a m. quadriceps opušten. Kada je koljeno u fleksiji od 90° prouzrokuje tenziju u patelatnoj tetivi i značajno smanjenje utrnuća. Glavna diferencijalna dijagnoza je patelofemoralni sindrom zajedno sa tendinopatijom patele, ova dva stanja zajedno koegzistiraju. Ultrasonografija visoke rezolucije i MRI su načini određivanja poremećaja patelarne tetive kod sportista. Takođe se koristi CT ali ne nudi nikakvu prednost nad jonizirajućom radijacijom. Konzervativni režim liječenja se bazira na subjektivnom osjećaju bola sportiste. Tretman uključuje korekciju predisponirajućih faktora, apsolutni odmor od skakačkih aktivnosti ili od sporta, zatim od istezanja i jačanja, fizikalne terapije, leda, upotrebe NSAIL i kortikosteroida jontoforezom. Operacija se izvodi kada se stanje sportiste ne poboljša poslije 3-6 mjeseci konzervativnog liječenja.

Iliotibijalni bolni sindrom - ITBS Iako je rijeđe od bola u prednjem dijelu koljena, bol u lateralnom dijelu koljena se češće javlja u sportovima u kojima je uključena kontinuirana fleksija i ekstenzija koljena kao što su maraton i biciklizam. Sindrom trenja ilitibijalne veze je najčešći uzrok.83 Sindrom trenja je rezultat trenja između ITV i lateralnog epikondila butne kosti. Najčešće je zastupljeno kod maratonaca i vojnika mada se stanje može javiti kod bilo kojih aktivnosti koje zahtijevaju kontinuiranu fleksiju i ekstenziju u koljenu. Iliotibijalni trakt polazi proksimalno od spajanja fascije m.tensor fasciae latae, m.gluteus maximus i m.gluteus medius. Proksimalno zadnji dio ITV je pričvršćen za lateralnu međumišićnu pregradu, pričvršćujući tako ITV za bijelu liniju (linea aspera) na pozadini butne kosti. Kod koljena ITV ima prednju ekspanziju, i to se naziva iliopatelarna veza, i ima zadnju ekspanziju koja se pruža prema m.biceps femoris-u. Iliopatelarna veza je pričvršćena sa ilitibijalnim traktom na prednjem dijelu patele i ponaša se kao stabilizator patele. Ilitibijalni trakt prelazi na koljeno i pripaja se na Gerdy-ev tuberkulum koji se nalazi lateralno i proksimalno od tibijalnog tuberkuluma. Funkcija ITV zavisi od položaja koljena. U fleksiji koljena manjoj od 20°, ITV leži naprijed i lateralno od lateralnog epikondila butne kosti i asistira u ekstenziji koljena. U fleksiji koljena većoj od 30° ITV leži nazad i lateralno od lateralnog epikondila butne kosti. U fleksiji koljena od 20-30° ITV žulja lateralni epikondil

63


butne kosti. Kod trkača trenje se javlja prilikom kontakta stopala sa podlogom u toku faze usporavanja, i kontinuiranih mikrouganuća u ITV mogu voditi do degenerativnih promjena ili hroničnog burzitisa. Iako nije naučno dokazano često se konstatuje da trčanje po makadamu izaziva povećanu pronaciju stopala i tako izaziva povredu. Iako je ITBS najčešći kod maratonaca takođe se javlja kod biciklista i sportista čiji sport zahtijeva kontinuiranu fleksiju u koljenu. Genu varum, pojačana pronacija sa unutrašnjom rotacijom tibije, i razlika u dužini nogu mogu povećati tenziju u ITV i stvoriti tenziju uz epikondil. Nepoznato je da li je zadebljanje ITV faktor rizika ili sekundarni fenomen. Nepravilni trening takođe može biti odgovoran za ITBS. Iskusni trkači koji naglo povećavaju njihovu nedjeljnu kilometražu imaju veću učestalost ITBS. Novija istraživanja pokazuju da slabost u abdukciji kuka vodi do ITBS. ITBS se javlja sa bolom ili žarenjem na lateralnom dijelu koljena oko 3cm proksimalno od lateralne zglobne linije. Povremeno bol se širi proksimalno duž ITV. Aktivnosti kao što su maraton ili trčanje nizbrdo mogu pogoršati simptome. U početku simptomi se za kratki period smanje poslije trčanja ali se javljaju poslije naknadne vježbe. Kako stanje napreduje simptomi mogu biti istrajni tokom dnevnih aktivnosti. Fizikalni pregled otkriva utrnuće kod lateralnog epikondila butne kosti, koje je veće kada je koljeno u fleksiji od 30°. Osjećaj žuljanja ili grčenja se može palpirati tako gdje ITV prelazi na lateralni epikondil butne kosti. U testu kompresije koljeno je u fleksiji od 90°. Pritisak se aplikuje na lateralni epikondil butne kosti i koljeno se postepeno ekstendira. Test je pozitivan ako sportista prijavi bol kada je fleksija u koljenu 30° i ako je taj bol sličan bolu dok trenira. Ukrućenje ITV bi trebalo procijeniti Ober-ovim testom. Kruta ITV je prisutna ako kuk ostane abduciran i ne padne pasivno ispod zamišljene horizontalne linije. U izolovanom ITBS ne bi trebalo da bude efuzije u koljenu, nestabilnosti ili pozitivnog McMurray testa. Većina sportista sa ITBS reaguje na neoperativne mjere, upotrebu NSAIL, istezanje i vježbe jačanja glutealnih mišića. Nakon kratkog perioda izbjegavanja trčanja i biciklizma. Vježbe jačanja i istezanja bi trebale biti nastavljene i nakon vraćanja aktivnosti. Većina simptoma kod sportista se poboljša tokom 3-6 nedjelja. Nepravilno treniranje treba da bude korigovano, i to uključuje smanjenje kilometraže, izbjegavanje brda i periodično mijenjanje pravca kada se trči na strmim površinama. Kod biciklista visina sjedišta i pozicija stopala se možda mogu promijeniti. Operaciju treba razmatrati nakon najmanje šest mjeseci neoperativnog tretmana.

Povrede Ahilove tetive

Povrede Ahilove tetive se najčešće dešavaju kod sportista i najzastupljenije su kod sportova u kojima je trčanje prioritet. Stopa povreda Ahilove tetive se javlja kod najboljih trkača i po-

64

rasla je sa 7% na 9% definisana kao „Zapaljenje Ahilove tetive“ od strane mnogih doktora jer bol u zadnjem dijelu pete zajedno sa povredom stopala i skočnog zgloba uslijed prenaprezanja koegzistira sa inflamatornom i degenerativnom etiologijom. Sistem klasifikacije koji je postavio Puddu razdvaja degenerativna stanja same tetive (tendinosis sa ili bez parcijalne rupture) od zapaljenja paratenona (paratenonitis), zapaljenja tetive na njenom hvatištu (tendinitis insercije) i zapaljenja burze koja se nalazi ispred hvatišta tetive na petnoj kosti (retrokalkanealni bursitis) i ostalih povreda uzrokovanih akutnim traumama. Pažljivo ispitivanje bi trebalo da otkrije malignitet, deformitet, otok, očiglednu asimetriju u veličini tetive, lokalno zadebljanje, eritem i bilo kakve prethodne ožiljke. Sportisti bi trebalo da prijave konture u tetivi, utrnuće, zadebljanje, opipljive čvorove, krepitaciju i toplotu. Biomehanika stopala, skočni zglob i noga bi trebalo da budu pregledani prilikom hodanja i trčanja kao i analiza pri usporenom pokretu kod sportista. Kod svakog sportiste bi se trebao potražiti dokaz nestabilnosti skočnog zgloba. Znak ”Bolni luk” može pomoći da se uvidi razlika između lezija tetive i paratetive. Iako je paratendinitis okarakterisan krepitacijom, utrnućem i otokom koji se ne mijenja prilikom pokreta tetive, hronična tendinopatija Ahilove tetive je zapažena po odsustvu krepitacije i otoka sa utrnulim čvorićima čiji se položaj mijenja kada je skočni zglob u dorzifleksiji i plantarnoj fleksiji. Ciljevi terapije Ahilove tetive su trojaki: smanjiti bol, spriječiti dalju degeneraciju i obezbijediti povratak bazičnim aktivnostima. Kod sportista postoji dodatni zahtjev – da oporavak bude što kraći. Početna konzervativna terapija cilja da ublaži simptome i ispravi faktore koji dovode do debalansa tetive i okolnih struktura. Ovo uključuje kombinaciju strategija koje kontrolišu inflamaciju i ispravljanje grešaka u treningu, povećanje fleksibilnosti i korišćenje odgovarajuće opreme prilikom bavljenja sportom. Uloga anti-inflamatorne terapije, kao što su NSAIL, ostaje još uvijek kontroverzna. Iako nijesu dokumentovani inflamatorni infiltranti, zabilježeno je da anti-inflamatorni lijekovi ublažavaju bol i ubrzavaju rehabilitaciju kod slučajeva hronične tendinopatije, retrokalkanealnog burzitisa i tendinitisa kod hvatišta tetive. Krioterapija se, takođe, pokazala korisnom kada je u pitanju kontrola inflamacije i ubrzavanje rehabilitacije kod tendinopatije. Ponekad može biti neophodan potpuni odmor za jedan kraći period od aktivnosti koja je uzrokovala simptome. Kolagena vlakna se obnavljaju i remodulišu tako što se tetiva rastereti pa samim tim se savjetuje potpuni odmor. Nedavno, Ohlberg i Alfredson su opisali uspješnu injekciju poldokanola koja je navođena ultrazvukom kako bi smanjila neovaskularizaciju i simptome kod hroničnog Ahilovog tendinosisa. Pravilne i vježbe napretka koje koriste program ekscentričnih čiji je cilj mišićna hipertrofija, brzina, snaga i izdržljivost predstavljaju zlatni standard kod rehabilitacije Ahilove tetive i pokazala se efektivno kod većine sportista. Mafi i saradnici su dokazali da je ekscentrični trening superiorniji od koncentričnog treninga kod Ahilovog tendinosisa. Korekcija biomehaničkih nepravilnosti je klinički važna iako je njihov efekat na tendinitis nepoznat. Intervencije koje poboljšavaju fleksibilnost u skočnom zglobu, fleksibilnost mišića lista, obima i brzine pronacije i mehanizma stopala i skočnog zgloba (sa ortopedskim cipelama) predstavljaju ključne stavke kod određivanja simptoma kod tendinopatije.


MEDICINSKI TURIZAM I NJEGOV POTENCIJAL U CRNOJ GORI Dr Boris Maslovski, Dom zdravlja Kotor U posljednjih par decenija, povećan broj ljudi koji medicinske tretmane traže van svoje matične zemlje, protok na tržištu rada stučnog medicinskog kadra, kao i razvoj novih medicinskih tehnologija, učinili su da se znatno promjeni način na koji se do sada zasnivala ponuda i potražnja zdravstvenih usluga u svijetu. Ovaj, slobodno nazovimo, fenomen sada se stručno naziva „medicinski turizam“. Pod medicinskim turizmom se podrazumjeva pojava gdje se osoba odlučuje da zatraži medicinski tretman van granica svoje matične zemlje. Treba takođe razlikovati medicinski od zdravstvenog turizma. Zdravstveni turizam se tradicionalno vezuje za geografske lokalitete od posebnog značaja za zdravlje (vazdušne, termalne banje i dr. ). Carrera i Bridges (2006) definišu zdravstveni turizam kao „organizovano putovanje van svog mjesta boravka u cilju održanja, poboljšanja ili restoracije duševnog i tjelesnog blagostanja“. Medicinski turizam, sa druge strane, predstavlja ciljani odlazak osobe na liječenje u drugu zemlju, u potrazi za medicinskim tretmanom koji je bolji ili (novčano) pristupačniji u odnosu na zemlju iz koje ta osoba dolazi. Medicinski turizam obuhvata skoro sve medicinske grane, ali najčešće uključuje stomatološke usluge, estetsku hirurgiju, programe vještačke oplodnje i ostale medicinske tretmane koje uglavnom ne obuhvataju osiguranja iz nacionalnih sistema zdravstvene zaštite. U svijetu je primjetan broj korisnika koji dolaze iz zapadnih bogatijih zemalja u manje razvijene zemlje, vođeni potragom za jeftinijom medicinskom uslugom, a potpomognuti su lako dostupnim izvorima informacija (prvenstveno internet) i low-cost avionskim letovima. Pored toga, tu je i „zadesna potražnja“ za zdravstvenim uslugama od strane turista koji su u potrebi da riješe svoj akutno nastali zdravstveni problem. Crna Gora, kao zemlja prirodnih bogatstava i povoljnog geografskog položaja, ima izrazit potencijal da bude regionalna, ako ne i evropska, destinacija medicinskog turizma. Veliki projekti stranih

66

investitora, uglavnom u primorskom dijelu Crne Gore, kruzingturizam pa čak i tradicionalna turistička posjeta iz regiona, dovele su brojne turiste u Crnu Goru, koji su potencijalni korisnici medicinskih usluga. Pored toga, ne zaboravimo da Crna Gora ima i brojnu dijasporu koja je takođe bitna grupa potencijalnih korisnika. Potreba za unapređenjem medicinskog turizma u Crnoj Gori je svake godine sve veća. Brojni gradovi u primorskom dijelu ne mogu adekvatno da odgovore na potrebe turista za zdravstvenom zaštitom, što treba da predstavlja motivaciju za javne zdravstvene ustanove u Crnoj Gori da, kroz javno-privatna partnerstva, riješe ovaj nedostatak koji se može i veoma valorizovati. Time bi javne zdravstvene ustanove obezbijedile potrebna sredstva za bolje funkcionisanje. Kada je u pitanju privatni sektor, evidentna je potreba da se on standardizuje u ponudi i pravno reguliše, kako bi se jasnije definisala ponuda koju bi Crna Gora imala kao destinacija medicinskog turizma. Međutim, ono sto nedostaje je infrastruktura i zakonska politika koja će urediti ovu oblast, koja se za sada samo-organizuje i odvija, a dugoročno to može voditi samo na štetu same države. Zato treba načiniti napore da se ova oblast uvede u regularne privredne tokove, bilo kroz specijalizovanu agenciju za medicinski turizam, koja bi se bavila ovom djelatnošću, ili u okviru odgovarajućeg resornog ministarstva. Iako je fenomen medicinskog turizma dobro propraćen masovnim medijima, teško se može naići na stručna istraživanja koja se bave ovom temom. Upravo je to i razlog zbog čega se ovoj temi mora prići stručno i sistematski, a potrebna je saradnja između profesionalaca iz više oblasti: medicine, turizma, ekonomije i dr. Ukoliko uzmemo u obzir i ekonomske aspekte medicinskog turizma, on je svakako veliki investicioni kapacitet za Crnu Goru i treba raditi na tome da se taj potencijal prepozna, kako od strane domaćih preduzetnika tako i od stranih investitora.


Pilex

ÂŽ

T A B L E T E

3DNRYDQMHWEO'R]LUDQMH[WEOGQHYQR OlakĹĄavaju tegobe kod spoljaĹĄnjih i unutraĹĄnjih hemoroida koji ne zahtijevaju hirurĹĄku intervenciju. 'RSULQRVHMDĂžDQMXYHQVNRJ]LGDLVPDQMXMXNUYDUHQMD3RPDĂĽXXVSUHĂžDYDQMXUD]YRMDXSDOQRJ SURFHVDXEODĂĽDYDMXĂźLEROLVYUDE2PHNĂŁDYDMXFULMHYQLVDGUĂĽDMDWLPHLODNĂŁHSUDĂĽQMHQMHFULMHYD 'RGDFLLVKUDQLQLVX]DPMHQD]DXUDYQRWHĂĽHQXUD]QRYUVQXLVKUDQXL]GUDYQDĂžLQĂĽLYRWD

Â&#x2021;8YR]QLNLGLVWULEXWHU]D&UQX*RUXÂ&#x2021;8ULRQGRRÂ&#x2021;8O3HUDâRĂźD &LW\NYDUW Â&#x2021;3RGJRULFD&UQD*RUDÂ&#x2021; Â&#x2021;7HOÂ&#x2021;)D[Â&#x2021;RIÂżFH#XULRQPHÂ&#x2021;ZZZXULRQPHÂ&#x2021;


SLAVNI BLIZANCI

TERET SL AVE L AKŠI JE U DVOJE Iako je daleko više onih koji nijesu krenuli stazama svog poznatog brata ili sestre, blizanci sve češće dijele svoju slavu i popularnost. Kako kod nas, tako i u svijetu, oni su svojim izgledom uvijek izazivali posebnu pažnju. Kada je riječ o svjetskoj sceni, možda su najpoznatije sestre Kejt – Olsen, Ešli i Meri. Rođene su 1986. godine u Kaliforniji, a već s devet mjeseci započele su glumačku karijeru

u seriji Full House. Sa četiri godine postale su vlasnice modne linije za djevojčice, a danas stoje iza modnog brenda The Row i važe za najuspješnije bliznakinje u svijetu slavnih. Nijesu svi blizanci podjednako uspješni, jer su mnoge od njih po svojoj slavi i popularnosti zasijenili braća ili sestre. Ljepotica koju je proslavila uloga u filmu Izgubljeni u prevodu, Skarlet Johanson, ima tri minuta mlađeg brata Hantera

Skarlet Johanson i Hanter Johanson

68


koji se oprobao u političkim vodama kao savjetnik u predizbornoj kampanji aktuelnog predsjednika SAD Baraka Obame. Jedan od omiljenih holivudskih zavodnika Ešton Kučer ima brata Majkla, kome je još kao djetetu dijagnostikovana cerebralna paraliza, pa je sa samo 13 godina imao transplantaciju srca. Kako Majkl tvrdi, brat je uvijek bio uz njega i njegov uspjeh u glumi bio mu je podstrek više da se bori u životu, pa je odlučio da pomaže onima kojima je to potrebno. Eštonov kolega Vin Dizel takođe ima brata blizanca, Pola Vinsenta. Mada su obojica u filmskom poslu, Vin kao glumac, a njegov brat kao montažer, ipak još nijesu sarađivali. Patrisija Bundšen možda nije toliko poznata i uspešna kao njena sedam minuta starija sestra Žizel, ali je podjednako lijepa i seksepilna. I ona se oprobala u modelingu, ali sada radi kao menadžer svoje bliznakinje. Žizel ima pet sestara, a kao mala zavidjela je na ljepoti samo Patrisiji. Ni Vejd Moriset, brat blizanac Alanis Moriset, nije prosječan dečko sa običnim poslom jer radi kao instruktor joge i pjevač kirtana. Kirtan je sanskritsko pojanje čije svete vibracije treba da smire i usredsrede osobu na sličan način kao što to rade joga i meditacija. Pjevačica i njen brat podijelili su strast prema muzici, ali svako na svoj način. Među najpoznatijim blizancima u Srbiji jesu braća Saša i Dejan Matić koji su rođeni 26. aprila 1978. u Drvaru kao zdravi, ali prijevremeno rođeni i nejaki dječaci. Zbog toga su majka Dragica i otac Zoran morali da ih smjeste u zagrebačko porodilište u inkubatore. Iz neutvrđenih razloga, obije bebe su oslijepile samo nekoliko dana po rođenju, a taj nedostatak sudbina im je nadomjestila izvanrednim muzičkim talentom, zahvaljujući kojem su već nekoliko godina među najpopularnijim pjevačima u bivšoj Jugoslaviji. Poznata braća često se šale na svoj račun, i važe za velike šaljivdžije na estradi. Jedne od najljepših bliznakinja na našim prostorima, voditeljke i manekenke Bojana Janković i Ivana Škorić, otkako su se pojavile na javnoj sceni mame muške uzdahe. „Mama je insistirala da ne budemo obučene isto kako bi nas razlikovali. Rekla bih da je imala na umu i to da smo nas dvije, iako fizički identične, ipak različite ličnosti, što se trudila da istakne odjevanjem. Čini mi se da imamo sličan ukus za oblačenje, što potvrđuje i to da ni Ivana ni ja nemamo ništa od garderobe što se onoj drugoj ne bi dopalo,“ rekla je Bojana koja je udata za TV producenta i člana benda Beogradski sindikat Ognjena Jankovića, s kojim ima Zoju (5) i Iskru (2). Ivana se 2009. godine razvela od bivšeg odbojkaša Edina Škorića, s kojim ima ćerku Andreu (10) i sina Aleksu (7). Ipak, ne prate svi blizanci puteve svoje braće ili sestara koji su odabrali javnu profesiji. Stazama svjetski poznatog manekena Andrije Bikića nije krenuo njegov brat Ivan, jer nikada nijesu bili previše slični. „Oduvjek smo bili dijametralno suprotne osobe. Skoro sve što je Ivan volio ja nisam, i obrnuto. I danas imamo različita interesovanja, način života, prijatelje, ali se mnogo volimo, pomažemo i brinemo jedan o drugome,“ kazao je Andrija, koji je tokom svoje više od 10 godina duge karijere radio za modne kuće: Dolce&Gabbana, Bottega Veneta, Carlo Pignatelli, Strellson, Bugatti, Boggi, Perry Ellis, Smalto, Sephora i mnoge druge, a snimao je i TV reklame za Garnier i L’Oreal.

Patrisija i Žizel Bundšen

Saša i Dejan Matić

Bojana Janković i Ivana Škorić

69


Hronika 01. avgust - NIGERIJA ISKORIJENILA DJEČJU PARALIZU Nigerija je ostvarila veliki uspjeh. Prošlo je godinu dana od kako niko u zemlji nije dobio dječju paralizu (poliomijelitis ili skraćeno polio), izuzetno zaraznu degenerativnu bolest, koja može da ima kobne posljedice. Iako je potrebno još dosta posla, to dostignuće za Nigeriju ima veliki uticaj na cijelu Afriku i ostatak svijeta. Nigerija je posljednja u nizu zemalja koje su se oslobodile velike nesreće po imenu dječja paraliza. „Mislim da je to postao osećaj nacionalnog ponosa”, rekao je Elin Ogden, iz Agencije za razvoj SAD. Nacionalni ponos, ali takođe i pritisak međunarodne zajednice i rukovodstva u oblasti zdravstva, naveli su vladu da se obaveže da će iskorijeniti dječju paralizu. Vakcinisati svu djecu u Nigeriji bio je veliki izazov. U to su bile uključene Vlada Nigerije, hiljade volontera uz pomoć Svjetske zdravstvene organizacije, UNICEF-a, Fondacije Bila i Melinde Gejts, Rotari Internešnala i mnogih drugih grupa. „Ljudi, kada shvate šta treba da se uradi, oni će zapravo to i da urade”, ističe Ojevali Tomori iz Nigerijske akademije nauka. Volonteri su pratili nomadska plemena, imunizovali djecu u zonama konflikta tokom primirja, radili sa liderima koji su se protivili vakcinaciji zbog političkih ili vjerskih uverenja i zbog drugih razloga. Međutim, treba biti još oprezniji, rekla je Kerol Pandak iz Rotari Internešnala. „I dalje je potreban nadzor i imunizacija. I dalje treba da pretražujemo, za svaki slučaj,“ rekla je Pandak. To je zato što virus može da se sakrije kod osobe koja se ne razboli, ali može da prenese bolest na druge. Djeci je potrebno šest doza oralne vakcine kako bi do kraja života bila zaštićena od polija. 17. avgust - SIJERA LEONE SMANJILA BROJ OBOLJELIH OD EBOLE Korišćenje brzih timova za odgovor kao i snažno učešće zajednice u dijagnostikovanju Ebola virusa kod oboljelih daje rezultate u Sijera Leoneu. Ova nedjelja se završila bez novih slučajeva Ebole, po prvi put od početka izbijanja epidemije. „Ovo je vrlo dobra vijest, ali moramo nastaviti intenzivnu saradnju sa zajednicom kako bismo na samom startu identifikovali potencijalne nove slučajeve i brzo zaustavili svako širenje virusa Ebole,“ rekao je dr Anders Nordstrom, predstavnik Svjetske zdravstene organizacije u Sijera Leoneu. Odgovor na Ebolu je prešao na „fazu 3“, koja se fokusira na praćenje svih pojedinačnih lanaca prenosa virusa Ebole i

70

zatvaranje postojećih lanaca što je brže moguće. Trenutno opada pojedinačni lanac prenosa u Sijera Leoneu, koji je započeo u Fritaunu, ali je izazvao grupu slučajeva u Tonkolili, sjevernom regionu zemlje. Efikasno praćenje lanaca prenosa podrazumijeva pronalaženje svake osobe koja je bila u kontaktu sa osobom za koju je potvrđeno da je inficirana Ebolom, neposredno posmatranje simptoma tokom 21 dana i brzi transfer do medicinskog centra ukoliko dođe do razvoja simptoma virusa. 18. avgust - NEODLUČNOST NA VAKCINACIJU JE RASTUĆI PROBLEM PROGRAMA IMUNIZACIJE Osobe koje odlažu ili odbijaju vakcinaciju sebe ili svoje djece predstavljaju rastući izazov za zemlje koje nastoje da riješe imunizacioni problem. Globalno posmatrano, jedno od petoro djece još uvijek nije primilo rutinsku imunizaciju za zaštitu života, a procjenjuje se da 1,5 miliona djece i dalje umire svake godine od bolesti koje mogu biti spriječene vakcinama koje već postoje. U posebnom izdanju žurnala Vakcina, koji je pripremila i objavila SZO, razmatrani su pogledi eksperata na ulogu odbojnosti prema vakcinaciji u ograničenoj pokrivenosti vakcinom, a i istraživane su strategije za prevazilaženje ovog problema. Odbojnost prema vakcinaciji se reflektuje u odlaganju prihvatanja ili odbijanja sigurne vakcinacije, uprkos dostupnosti vakcinacionih servisa. Ovo je kompleksan problem specifičnog sadržaja, koji varira u zavisnosti od vremena, mjesta i vakcine. On je uzrokovan faktorima kao što su neiformisanost i nepovjerenje. „Vakcinacija može samo da unaprijedi zdravlje i spriječi smrtnost, a imunizacioni programi moraju biti sposobni da ostvare i održe visok nivo razumijevanja potrebe za vakcinacijom. Odbojnost prema vakcinaciji je sve veći problem za državne programe imunizacije,“ rekao je dr Filip Dukos, stariji savjetnik za imunizaciju Svjetske zdravstvene organizacije u Odjeljenju za vakcine i biologiju, i gost urednik specijalnog izdanja Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije u vezi sa oklijevanjem vakcinacije. 20. avgust - DA LI AGRESIVNI TRETMANI POMAŽU KOD RAKA DOJKE? Rezultati jedne nove studije dovode u pitanje efikasnost rane hirurške intervencije i agresivnih tretmana raka dojke kod žena kojima je uspostavljena dijagnoza „nultog stadijuma“.


Kod čak 60 hiljada žena se svake godine pronađu predkancerogene ćelije, zbog čega im se predlaže da se podvrgnu agresivnom tretmanu poput masektomije i radijacije kako bi se spriječio rak. Studija Američkog medicinskog udruženja onkologa, koja je obuhvatila 100 hiljada žena u periodu od 20 godina pokazala je međutim, da su te bolne i ponekad rizične procedure možda nepotrebne jer je samo 3,3 odsto žena sa predkancerogenim ćelijama umrlo od raka dojke. U studiji je takođe potvrđeno da su neke Afroamerikanke sa predkancerogenim ćelijama i dalje pod većim rizikom od kancera. 21. avgust - NAJAVA IX KONGRESA EVROPSKE FEDERACIJE ZA BOL (EFIC) Evropske federacije za bol (EFIC), u periodu od 2. do 5. septembra održaće u Beču, Austrija, IX Kongres na kome se očekuje učešće više od 4.000 stručnjaka iz cijelog svijeta. Tema ovogodišnjeg EFIC kongresa je „Prevođenje dokaza u praksu“, koja u potpunosti odražava glavnu namjeru kongresa, a to je prenos rezultata ispitivanja i istraživanja u kliničku praksu. Ova tema EFIC kongresa je od izuzetnog značaja ne samo u smislu medicine i zdravstvene zaštite, već i u pogledu napora za unapređenje javnog zdravlja, jer više od 20% odraslih Evropljana pati od hroničnog bola. Gubitak produktivnosti i radne snage u Evropskoj uniji zbog hroničnog bola iznosi oko 34 milijarde eura. Neki od najznačajnijih učesnika konferencije su: dr Kris Vels, predsjednik Evropske federacije za bol (EFIC) koji će govoriti na temu: „Činjenice i brojke o bolu u Evropi – potcjenjivanje neuropatskog bola i Evropska godina borbe protiv neuropatskog bola“, zatim prof. Kristofer Eklston, predsjednik Naučnog odbora kongresa koji će govoriti o tome kako hronični bol mijenja naše razmišljanje i ponašanje, prof. Bart Morlion, novoizabrani pred-

sjednik Evropske federacije za bol, govoriće o prednostima i rizicima opijata i njihovom racionalnom morišćenju u Evropi, a dr Endrju Mur iz Oksforda govoriće o najnovijim naučnim otkrićima u vezi sa terapijom za bol. 22. avgust - BORBA PROTIV ALCHAJMEROVE BOLESTI Rat protiv jedne od najtežih bolesti modernog vremena - Alchajmerove bolesti – vodi se bez prestanka. Uprkos činjenici da još nije poznato šta tačno uzrokuje Alchajmerovu bolest, naučnici su napredovali na nekoliko različitih frontova. Alchajmerova bolest je neuro-degenerativna bolest koja pogađa više od 30 miliona ljudi godišnje, polako im oduzima memoriju, smanjuje njihove tjelesne funkcije i na kraju izaziva smrt. Redovne provjere mozga pacijenta pokazuju da bolest polako uništava mrežu neurona, koja je toliko komplikovana, da i dalje nije poznato koje hemijske supstance su odgovorne za to. Prema jednoj teoriji, određeni protein pod nazivom tau postaje defektan i ometa normalne funkcije neurona. Naučnici u Slovačkoj tvrde da su razvili vakcinu koja pokreće imunološki sistem da proizvodi antitjela, koja uspješno sprečavaju uništavanje tau proteina. „U našim probama na životinjama, koje sadrže gene drugih vrsta, uočili smo da se 95% lošeg tau proteina uklanja u kratkom vremenskom periodu. To je bio veoma ohrabrujući rezultat”, rekao je Mikal Novak, naučnik kompanije „Akson Neuroscience“. Naučnici iz kompanije „Ilaj Lili“ isprobali su drugačiji pristup, zasnovan na teoriji da Alchajmerovu bolest uzrokuju abnormalne naslage hemijskog jedinjenja nazvanog amiloid beta. Njihov novi lijek dokazao je da je djelotvoran kod pacijenata sa blagim simptomima. „Nije bilo dodatnih sporednih efekata. To je veoma važno, jer pokazuje neprekidnu djelotvornost lijeka tako da ljekovi nijesu prolazni, niti privremeni”, kazao je Vilijem Tiz iz Udruženja za borbu protiv Alchajmera. Rezultati kliničkih ispitivanja oba lijeka predstavljeni su na nedavnom simpozijumu u Vašingtonu.

International Health d.o.o. Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 www.internationalhealth.biz

GE132 dva puta jači antioksodant MEHANIZMI DEJSTVA GE132: SASTAV:

- Stimulacija imunog sistema - Visoko povećanje nivoa kiseonika u ćelijama

Organski germanium 100mg Matični mliječ 130mg Dupli ajkulin protein 30mg Zeleni čaj 80mg Ekstrakt koščice crvenog groždja 80mg Ekstrakt latice ruže 80mg

Prije upotrebe detaljno pročitajte uputstvo, ako vam je potrebna još neka dodatna informacija ili savjet obratite se ljekaru ili farmaceutu


MERS?

Smrtonosni respiratorni virus, poznat kao MERS ili respiratorni sindrom Bliskog istoka, ovih dana hara gradovima Bliskog istoka, tako da se broj oboljelih i umrlih stalno povećava. Međutim, niko nije zaštićen, pa je sve veći broj oboljelih i u nekim zemljama Afrike, Azije, Evrope i Sjeverne Amerike. Svjetska zdravstvena organizacija je već održala hitne sastanke da bi se spriječilo širenje virusa i smanjio broj smrtnih slučajeva. Stručnjake zabrinjava predstojeća ljetnja turistička se-

72

zona, kada će doći do velike fluktuacije stanovništva, što može da doprinese još bržem širenju epidemije. Ovaj virus se prvi put pojavio u Saudijskoj Arabiji 2012. godine, a oboljeli su uglavnom posljednjih godina bili sa prostora Bliskog istoka. Virus MERS je sličan smrtonosnom virusu pod nazivom SARS, od kog je 2003. godine oboljelo oko 8.000 ljudi širom svijeta, a umrlo 774.


MERS ODNIO PRVU ŽRTVU U EVROPI U Nemačkoj je registrovan prvi smrtni slučaj pacijenta koji je bio inficiran koronavirusom Bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS). Od komplikacija od infekcije MERS-om u gradu na zapadu Ostercapeln 6. juna od pluća preminuo 65-godišnji Njemac, koji se vratio sa godišnjeg odmora provedenog na Arabijskom poluostrvu u februaru. Pacijent iz Severne Rajne - Vestfalije virusom se zarazio prilikom posjete Abu-Dabiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Šta je MERS?

Odakle ovaj virus dolazi?

MERS je uzrokovan virusom pod nazivom „korona“. Koronavirusi su globalni virusi i postoji pet različitih tipova od kojih mogu da obole ljudi, a mogu se zaraziti i životinje (zabilježeni su kod slijepih miševa i kamila). Iako neki koronavirusi izazvaju blaga do umjerena oboljenja gornjih disajnih puteva – MERS i SARS mogu izazvati ozbiljne posljedice po zdravlje, pa i smrt.

Javni zdravstveni zvaničnici vjeruju da se virus mutiranjem prenio sa životinja, ali i dalje se rade istraživanja. Virus je pronađen kod nekih kamila u Kataru, Egiptu i Saudijskoj Arabiji, kao i kod šišmiša u Saudijskoj Arabiji. Zvaničnici ne mogu da tvrde sa sigurnošću da li su kamile izvor virusa. Prema raspoloživim podacima, smatra se da kamile, slijepi miševi i ostale životinje mogu da igraju ulogu u stvaranju virusa i njegovom širenju.

Koji su simptomi? Najčešći simptomi MERS-a su groznica, kašalj i kratak dah. Bolest počinje kao običan grip i u početku izgleda bezazleno. Kada se simptomi razviju, bolest liči na upalu pluća. Ako nastupe komplikacije, dolazi do poremećaja rada bubrega, pa čak i do njihovog otkazivanja.

Koliko je čest ovaj virus? Ovaj virus je otkriven u jesen 2012. godine. Nije poznato zašto je ove godine došlo do naglog širenja virusa. Za dvije godine od pojavljivanja zabilježeno je oko 536 oboljelih slučajeva u 12 zemalja. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, od ukupnog broja oboljelih, 145 ljudi je preminulo.

Kako se liječi? Za sada ne postoji lijek za MERS, niti vakcina, mada se rade istraživanja. Ipak, mogu da se ublaže simptomi pacijenata mirovanjem, utopljavanjem i ljekovima, kako bi se pojačao imunitet i spriječile komplikacije. Najugroženija populacija su stariji ljudi i hronični bolesnici.

Koliko je MERS zarazan? Zvaničnici kažu da se virus najčešće širi među ljudima bliskim kontaktom. Sa zaraženih pacijenata se virus širio i na zdravstvene radnike. Virus se ne širi lako među ljudima na javnim mjestima, kao što su tržni centri. Direktor Američke organizacije za zdravstvo i ljudske resurse (CDC) Tom Friden, izjavio je da je rizik za javnost izuzetno nizak.

Da li je neko više osjetljiv na virus? Virus je opasniji za osobe sa prethodno postojećim uslovima ili osobe koje već imaju probleme sa imunim sistemom.

Šta putnici mogu da urade? Stručnjaci ipak smatraju da ne treba promijeniti svoje planove putovanja zbog MERS-a. Osobe koje putuju u zemlje gdje ima više oboljelih, treba da vode računa o svom zdravlju, peru često ruke i izbjegavaju kontakte sa bolesnim osobama. Odrasli treba da pomažu djeci da temeljno peru ruke. Dezinfekcija ruku mini sprejom ili koncentrovanim sredstvima, dobra je zamjena za sapun i vodu, ako nisu pri ruci. Putnici koji su nedavno došli iz zemalja sa epidemijom MERS-a treba da kontrolišu svoje zdravlje kada se vrate. Tipični simptomi na koje treba obratiti pažnju jesu: kašalj, otežano disanje i groznica. Ako se simptomi pojave u roku od 14 dana poslije povratka iz zemalja u kojima postoji virus, treba se obratiti ljekaru.

Šta rade zdravstveni radnici da bi sprečili širenje MERS-a? Pojačana je kampanja u svijetu kako bi se ljudi informisali o postojanju virusa, simptomima infekcije i mogućnostima da se zaraza prenese kontaktom sa oboljelim pacijentima. U nekim zemljama su na aerodromima postavljene „karantin stanice“ radi provjere zdravstvenog stanja prispjelih putnika ili eventualnih ljekarskih pregleda. Sandra Kavarić

73


Akademik dr Dušan Kosović, neuropsihijatar i psihoanalitičar (Trepča, Nikšić 1926.- Herceg Novi 2015.) Doc. dr sci med. Božo Vuković Akademik dr Dušan Kosović, pionir pojmova, tumači ljudske strasti, strasti, moral, crnogorske i uglednik američke psihijatrije rođen karakter, vaspitanje, ljudsku glupost, piše o ženi, u Trepči kod Nikšića, gimnaziju je završio u Nikšiću demokratiji, završavajući sa pojmom čovjek. “Mene a medicinski fakultet u Beogradu. Poslije završeje uvijek kod čovjeka fasciniralo veliko srce i čvrst nih studija bio je u Americi na specijalizaciji dvije karakter” govori on. godine, poslije čega se vratio u Nikšić i zaposlio Sjećam se das am iz Kolašina vodio bolesnika kao prvi i jedini neuropsihijatar. U Podgorici 1960. kod dr Kosovića, kome sam, pošto je on napisao godine osniva prvo Odjeljenje neuropsihijatrije sa recept, pomenuo da sam isti lijek već davao bo25 postelja. lesniku, pa očekujem neki efikasniji. Na to on uz U Leksikonu crnogorske kulture, Nikola osmjeh odgovori da ga ni ja ne razumijem kao ni Akademik Racković piše da je dr Kosović bio direktor psihirukovodioci koji mu ne pružaju bolje uslove za dr Dušan Kosović jatrijske bolnice i profesor psihijatrije na Univerrad. “Ne djeluje lijek iz tvoje ruke kao iz moje, vazitetu “Albert Ajnštajn” u Njujorku, kao i da je na engleskom jeziku žno je povjerenje”. objavio više naučnih radova, posebno iz oblasti stresa i psihoanalize. Dr Kosović uživao je veliko povjerenje kod naroda jer je Zatim kaže da je bio član Američke akademije za psihoanalizu, bio skroman, pravi narodni ljekar. Zanimljivo je njegovo tumačenje član Njujorške akademije nauka i umjetnosti (1933.). Dopisni je pojma vlast. – Za psihoanalitičko tumačenje pojma vlast, pomogao član CANU (Crnogorska akademija nauka i umjetnosti – 1993.). mi je zapis Meše Selimovića. Prisjećao sam se hiljade meditacija Iz intervjua Nade Radović (Pobjeda 21. jun 2008.) saznajemo da o vlasti, ali nijedno mišljenje nije mi bilo toliko blisko koliko je dr Kosović postao član Američke akademije za unapređenje anpogledi Meše Selimovića, iznijeti u njegovoj briljantnoj Tvrđavi. tiejdžing medicine – medicine za usporavanje starenja. Iz intervjua Tamo čitamo: “Poštene i mudre vlasti nema jer je želja za moći Darka Šukovića saznajemo da je bio “jedan od petorice jugoslovena bezgranična. Čovjeka na vlasti podstiču kukavice, bodre laskavci, čije se ime nalazi u publikaciji Ko je ko u Americi”. podržavaju lupeži, pa je njegova predstava o sebi uvijek ljepša od U monografiji “Stres” dr Kosović, na početku članka Upoistine. Niko na vlasti nije dovoljno pametan jer i pametni ubrzo znati sebe citira misao Lao-Tse “Onaj koji poznaje druge – mudar izgube razbor, i niko trpeljiv jer vlast mrzi promjenu”. Zato Selimović je. Onaj koji poznaje samog sebe – prosvijetljen je”. i kaže da “svi srljaju na vlast kao leptir na plamen svijeće”. Razumio U Medicinskim zapisima, časopisu Društva ljekara Crne sam Mešu Selimovića što je vlast doživio kao bolest. Nevolja je u Gore, u periodu od 1962- 1966. godine dr Kosović je objavio nekotome što za tu bolest nema sigurnog lijeka – kaže dr Kosović. liko stručni radova, tako da se iz teksta “O mentalno-higijenskom Univerzitetska riječ iz Nikšića, kao izdavač, objavila je knjii psihološkom aspektu tuberkuloznih bolesnika” po prvi put na ge “Stres” (1987) i “Optimistička psihoanaliza” (1989) dr Kosovića, našim prostorima ističe potreba sve bolnice i sanatorijumi moraju a treće, dopunjeno izdanje knjige Dođe mi da poludim štampano imati psihijatre i kliničke psihologe radi individualne i grupne psihoje u Beogradu 1998. godine. terapije, kao i mentalno-higijenskim problemima, a socijalni radnik Knjige psihoanalitičara dr Dušana Kosovića, njegove trebalo bi da bude spona između ljekara, bolesnika, njegovove postudije o Frojdu, Adleru, Jungu, Rejhu, Fromu, a posebno njegovo rodice i državnih institucija. obimno istraživanje psihoanalize u djelima Karen Hornaja, napisane U knjizi “Dođe mi da poludim” dr Kosović obrađuje 100 su za psihijatre i psihologe kao teoretska razmatranja.

74


U apotekama

Prirodno je najbolje!!! 10 Organski sirup JUNIOR

Je kombinacija prirodnih VDVWRMDND]DSRYHĂžDQMHRWSRUQRVWL kod djece, posebno one koja su sklona prehladama. U tom smislu, kombinacija propolisa LPDWLÄ&#x20AC;QHPOLMHÄ&#x20AC;LLPDRGOLÄ&#x20AC;QR imunostimulativno dejstvo, pri Ä&#x20AC;HPXSURSROLVYUĂĽLLGH]LQIHNFLMX sluznice usne ĹĄupljine i gornjih disajnih puteva.

TRANQUIL sirup za smirenje djece

'REDUVDQMHRGNOMXÄ&#x20AC;QH YDçQRVWL]DGREURELWRUJDQL]PD i svakodnevnu produktivnost. ArkoRoyal sirup za smirenje djece kombinacija je melise, lipe i lavande koje su tradicionalno i odavno SR]QDWHNDRELOMNHNRMHSRWLÄ&#x20AC;X relaksaciju i miran san.

Gelee Royale Bio 500 mg

Ampula 15ml

)RUPXOD]DGMHFXPJPDWLÄ&#x20AC;QHPOLMHÄ&#x20AC;LX]GRGDWDNPHGDL SULURGQHDURPHMDJRGH-DÄ&#x20AC;DLĂĽWLWLLPXQRORĂĽNLVLVWHPNRGGMHFH 10 ampula u pakovanju sa sigurnom upotrebom za djecu iznad 3 godine.

$5.252<$/6(=$-('126$3Ăż(/$5,0$

=$/$Ì(=$=$ä7,78,2ÿ89$1-(3ÿ(/$

uz podrĹĄku akcijama naĹĄeg partnera

Â&#x2021;8YR]QLNLGLVWULEXWHU]D&UQX*RUXÂ&#x2021;8ULRQGRRÂ&#x2021; Â&#x2021;8O3HUDâRĂźD &LW\NYDUW Â&#x2021;3RGJRULFD&UQD*RUDÂ&#x2021; Â&#x2021;7HOÂ&#x2021;)D[Â&#x2021;RIÂżFH#XULRQPHÂ&#x2021;ZZZXULRQPHÂ&#x2021; 'RGDFLLVKUDQLQLVX]DPMHQD]DXUDYQRWHĂĽHQXUD]QRYUVQXLVKUDQXL]GUDYQDĂžLQĂĽLYRWD


Profile for medical cg

Broj77  

Broj77  

Profile for medicalcg
Advertisement