Issuu on Google+

5. JUN 2013. GODINA V BROJ 50

1.00

www.medicalcg.me

Gost: Ljiljana Raičević Alergijski rinitis kod djece Trudnoća i oralno zdravlje Varenje i ishrana odojčeta Godišnja Medikal konferencija 20. – 22. jun 2013.g. Hotel Mediteran, Bečići

56. Susreti zdravstvenih radnika Crne Gore Predstavljamo: Specijalna bolnica za psihijatriju - Kotor


Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc Božo Vuković Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Doc. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr sc Todor Baković Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Aleksandar Nikolić, kardiohirurg Anita Radanović, profesor Spec. fiz. Bojan Kraljević Dr Branko Rašović Dr Dušan Nenezić, mr sci Spec. pedag. Dragana Marković Dr. Sc Dragan Čabarkapa Dr Fehmija Fetahović, spec ginekolog Mr ph Ivana Gojković Katarina Janković Dr Lidija Rakočević, sprec. pedijatar Dr Milica Šofranac, pedijatar Milorad Aranitović, struč. rad. terapeut Dr Miloš Radulović, stomatolog Prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Prof. dr Rajko Šofranac Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psih. Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Tomić Dr Valentina Kalinić, spec endokrinolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Farmaceutska komora – stručni skup 10 – 14 Dan Instituta za javno zdravlje Crne Gore 16 – 17 56. Susreti zdravstvenih radnika Crne Gore 20 – 23 Preventiva – higijena Dr Snežana Barjaktarović-Labović 24 – 25 Alergijski rinitis kod djece Dr Sanja Čizmović 26 – 27 Varenje i ishrana odojčeta Dr Snežana Tomić 28 – 29 Trudnoća i oralno zdravlje Dr Marko Rašović 30 – 31 Zapaljenska oboljenja disajnih puteva kod djece – Dr Milica Šofranac 32 – 34 Hronika Crne Gore 38 – 41 Predstavljamo: Specijalna bolnica za psihijatriju - Kotor 42 – 44 Melatonin – Mr ph. Aleksandar Jovanov 48 Melanoma – prevencija i terapija Dr Olivera Simić-Kovačević 50 – 51 Intervju: Ljiljana Raičević 54 – 55 Šečerna bolest u starijih osoba Dr Božidar M. Bojović 58 – 60 Šečeri u ishrani – Mr ph. Ivana Gojković 62 – 64 Efektivnost kod medicinske usluge Dr sci Rajko Šofranac 72 – 74 Prevencija alkoholizma i narkomanije Dr Mirha Hasanbegović 76 – 77 Prim. dr sc Vasilije Kusovac (1929 – 2013) Dr Božo Vuković 78 - 79


GODIŠNJA

KONFERENCIJA

20. – 22. jun 2013.g. hotel „Mediteran“, Bečići“

Aktuelnosti u zdravstvu, farmaciji i medicini MINISTARSTVO ZDRAVLJA CRNE GORE FZCG

KLINIČKI CENTAR

Farmaceutska komora C r ne G o r e

Crne Gore

Podrška i učešće

program Strateški partneri:


20. jun 20,00h – Svečano otvaranje Konferencije: Ministar zdravlja Crne Gore, prof. dr Miodrag Radunović

Program predavanja 21. jun 09,00h – 11,00h

Sesija I

Moderator: Dr sci med. Majda Šahman Zaimović

- Neracionalna upotreba ljekova – sa posebnim osvrtom na antibiotike Dr sci med. Majda Šahman Zaimović, Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore - Ambicije i izazovi u regulativi ljekova i medicinskih sredstava u Srbiji Dr Saša Jaćović, Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije - Kombinovani proizvodi kao budućnost medikacije i regulative Dr Vesna Koblar, RA PHARM, Slovenija - Regulatorni okvir i iskustva u odobravanju PIL (Uputstva za pacijenta) u B i H Mr sci ph. Biljana Tubić, Agencija za ljekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine - Falsifikovani ljekovi – nadležnosti i uloga CALIMS-a Dipl. ph. Milena Adžić, Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore - Falsifikovani ljekovi David Shore, Global Security, EMEA - Pfizer

11,15h – 13,00h

Sesija II

Moderator: Dipl. ph. Željka Bešović

- Generici i biosimilari – regulativa i iskustva u CALIMS-u Dipl. ph. Željka Bešović, Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore - Biosimilarni ljekovi – evropska iskustva i vodeća uloga Sandoza Dr Matthew F. Turner, Sandoz Pharmaceuticals BP Medical General

05


- Pogled kliničara na biosimilare Prof. dr Vladimir Todorović, Hoffmann La Roche - Drug quality impact on treatment outcomes - Uticaj kvaliteta lijeka na ishod liječenja MSc Pharm Predrag Bogavac, Novartis Pharma Services Inc, BU Onco, Beograd - Orphan drugs (ljekovi siročići) – EU regulativa i modeli finansiranja terapija za rijetke bolesti Mr ph. Dušan Drenić, Genzyme – Sanofi

13,15h – 15,00h

Okrugli sto

Moderator: Dipl. ph. Jovana Popović

- Liste ljekova, - Referentne i maksimalne cijene ljekova Dr Kenan Hrapović, Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore Samo Fakin – Zavoda za zdravstveno zavarovanje Slovenije Prim. Siniša Varga, dr med. dent., Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Dr Tihomir Strizrep, konsultant Svjetske banke na temu DRG-a Dipl. ph. Olgica Knežević, Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore Dipl. ph. Jovana Popović, Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore

16,00h – 17,40h

Sesija III

Moderator: Dr sci ph. Zorica Potpara

- Uloga farmaceuta u savremenom zdravstvenom sistemu Prof. dr Branislava Miljković, Farmaceutski fakultet Beograd - Crnogorski proizvodni resursi za farmaceutsku djelatnost Dr sci ph. Zorica Potpara, Farmaceutska komora Crne Gore - Crnogorski prirodni resursi za farmaceutsku djelatnost Dr sci ph. Dragica Bojović, Farmaceutska komora Crne Gore - Godišnji izvještaj CALIMS – a o farmakovigilanci u 2012.godini Dipl. ph. Maja Stanković, Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore - Farmakovigilanca - dosadnašnja iskustva – Roche, Crna Gora Dr Aleksandra Kovačević, Hoffmann La Roche

22. jun 9,30h - 11,30h

Sesija IV

Moderatror: Doc. dr Boban Mugoša

- Evropsko istraživanje o upotrebi duvana, alkohola i droga – ESPAD, 2011 Doc. dr Boban Mugoša, Institut za javno zdravlje, Podgorica - Razvoj transplantacionog programa u Crnoj Gori Prof. dr Marina Mugoša Ratković, Klinički centar Crne Gore - Epidemiološko – kliničko terapijski aspekti karcinoma prostate u Crnoj Gori Doc. dr Petar Kavarić, Sanofi - Lata – lijek za optimalnu antidepresivnu terapiju Dr Lidija Injac Stevović, Hemofarm AD PJ Podgorica - Skrining kolorektalnog karcinoma Prim. dr Mesud Grbović, Ministarstvo zdravlja Crne Gore

06


BCS® XP System PT, aPTT, fibrinogen, trombinsko vreme, batroksobinsko vreme, faktori koagulacije: II, V, VII, VIII, IX, X, XI, XII, XIII, lupus antikoagulans, protein C, protein S, APC rezistencija, antitrombin III, heparin, α2-antiplazmin, plazminogen, C1inhibitor, PAI, D-dimer, von Willebrand-ov faktor, aktivnost komplementa, endogeni trombin potencijal

Immulite® 2000 XPI System

Hormoni, tumorski markeri, prenatalni screening, srčani markeri, alergije, parametri metabolizma kostiju, proteini akutne faze, lekovi u krvi, virusi

Dimension®RxLMax™

Opšta biohemija, enzimi, elektroliti, lekovi, toksikologija, hormoni, droge, srčani markeri, tumorski markeri, specifični proteini


ZANIMLJIVOSTI

Zabranjeno voće

Ljudsko ponašanje umnogome je određeno nekada veoma složenim psihičkim radnjama kojih najčešće nijesmo ni svjesni. Pored ovoga, u korelaciji sa sociološkim ponašanjem, nastao je i niz specifičnih efekata koji očekivano ponašanje oneobičavaju i daju mu suprotan smjer. Efekat kisjelog grožđa jedan je od rasprostranjenijih. Ovaj način socijalne interakcije odlikuje tendencija da kada nam je neki cilj teže dostupan, onda manje i želimo da ga postignemo. Privlačniji su nam ciljevi za koje znamo da možemo da ih ostvarimo. Tipičan primjer može biti situacija zaljubljivanja u osobu koja djeluje kao idealan partner. Upravo zbog ovog efekta događa se da se zaljubljena osoba odriče svog ideala, svodeći svoj izbor na, po ličnoj ocjeni, lakše ostvarljivu vezu. Ljubav time biva svjesno žrtvovana. Efekat suprotan ovome poznat je kao efekat Romea i Julije. Ukoliko je ljubav zaljubljenog para ostvarena i uzvraćena a trpi osude od strane socijalnog okruženja, dolazi do snažnijeg ispoljavanja osjećanja i jačanja strasti. Naravno, ovo su samo neki specifični vidovi ponašanja.

Kakao maslac SPF

ZZzzzzzzzzzzz Osobe koje nijesu izgradile adekvatan imunološki odgovor na ujed komaraca osobito dobro znaju koliko ljeto može biti neprijatno. U cilju zaštite, dobro je znati da je aktivnost komaraca pojačana u sumrak i pred zoru, pa se treba pripremiti za taj period dana. Posebnu opasnost predstavlja zaraza virusom Zapadnog Nila. Groznica, glavobolja, zamor, osip, otečene limfne žlijezde, bol u očima i slični simptomi mogu biti uvod u ovo stanje. Za uspjeh u terapiji najvažnije je na vrijeme se obratiti ljekaru, kako bi se spriječila pojava komplikacija. Virus Zapadnog Nila prenose komarci inficirani krvlju zaražene ptice. Ipak, oni ne mogu da prenesu virus sa jedne osobe na drugu niti inficirana osoba može da zarazi drugu osobu. Osobe starosti veće od 50 godina imaju veće šanse za razvoj simptoma ove bolesti, ali nije dokazano da odojčad i trudnice imaju veće šanse za razvoj infekcije. Virusni slučajevi najčešće se javljaju u kasno ljeto ili ranu jesen.

1944. godine u kuhinjskoj laboratoriji američkog pilota Bendžamina Grina proizvedena je prva krema za sunčanje. Trudeći se da stvori zaštitu od sunca za vojnike, Grin je patentirao kremu „Coppertone”, čiji je osnovni sastojak bio kakao maslac. Ovo je bio samo uvod u njegovu novu karijeru - farmaceutskog tehničara, ali i u do danas aktuelnu potragu za što efikasnijom zaštitom od štetnog uticaja pretjerano velike izloženosti Sunčevim zracima.

08


IZ MEDICINE Hej, ja živim u torbici ! Sudeći po preporukama američkih naučnika, antibakterijske vlažne maramice ili tečnost trebalo bi da čine nezaobilazan sadržaj ženske torbice. Taj tako dragocjen modni detalj, kažu oni, predstavlja pravo leglo bakterija. Posebno veliku zaslugu za njihovo zadržavanje, a time i umnožavanje, pripisuje se kremi za ruke. Čak i uprkos dobroj higijeni ruku, bakterije koje na ovaj način uđu u sastav raznih krema nastavljaju da ugrožavaju zdravlje kože jer se na nju prenose zajedno sa kozmetikom. U odnosu na ostale, kožne torbe predstavljaju najpoželjnije sklonište za štetne mikroorganizme. Najbolji način za zaštitu od ovakvih situacija predstavljalo bi redovno pranje torbi ili njihovo podvrgavanje hemijskom tretmanu.

Anđelina na aukciji Odluka, po mnogima, najseksipilnije žene svijeta, Anđeline Džoli, da se preventivno podvrgne dvostrukoj mastektomiji odjeknula je prošlog mjeseca svim svjetskim medijima. Iako je glavna reakcija bilo komentarisanje na stručnom ili laičkom nivou, neki su ovu vijest doživjeli kao izvor inspiracije. Samo nekoliko dana nakon njene objave, švedski umjetnik Johan Anderson naslikao je Anđelinin portret - bez grudi. Poznat kao portretista Ejmi Vajnhaus i Moamera Gadafija, Anderson je odlučio da novonastalu sliku da na dobrotvornu aukciju. Njena trenutna cijena kreće se oko nekoliko hiljada dolara.

09


Prekomjerna potrošnja ljekova u Crnoj Gori problem je na koji adekvatan odgovor moraju zajedno da nađu zdravstvene institucije, ljekari i farmaceuti. Potrošnja koja nije racionalna, adekvatna i odgovarajuća, šteti zdravlju i finansijski opterećuje zdravstveni sistem

FARMACEUTI O PREKOMJERNOJ POTROŠNJI LJEKOVA Stručni skup "Aktuelnosti u farmaceutskoj zdravstvenoj zaštiti Crne Gore", zamišljen kao doprinos pojačanom nadzoru inspekcijskih organa u vezi sa problemom prekomjerne potrošnje pojedinih grupa ljekova, koji je u našoj zemlji prepoznala i Svjetska zdravstvena organizacija, održan je 31. maja u organizaciji crnogorske Farmaceutske komore. Na skupu su prezentovana tri predavanja farmaceuta i ljekara iz Crne Gore i Srbije, u kojima je problematika velike potrošnje ljekova osvijetljena sa različitih aspekata i ukazano na moguće načine njegovog rješavanja.

Ministar otvorio skup Otvarajući skup ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović, kazao je da kvalitetan zdravstveni život u društvu može postojati "ako postoje kvalitetni zdravstveni radnici koji narod liječe na pravi način, jer je briga za zdravlje naroda briga za njegovu budućnost". - Crna Gora spada u zemlje suočene sa problemom visoke potrošnje ljekova i njihove neracionalne, neadekvatne i neodgovarajuće upotrebe. Takva potrošnja predstavlja atak na bezbjednost pacijenta i zdravlje građana, a veliki je i finansijski problem zdravstvenog sistema, jer ima negativne implikacije na njegovu održivost. Potrošnja i upotreba ljekova je najregulisanije prodručje u Evropskoj uniji, pa smo mi nastojali da usklađujemo naš regulativni okvir sa njihovim. Zato je donešeno niz podzakonskih akata kako bi se razradili Zakon o ljekovima i Zakon o medicinskim sredstvima, a napravljen je i Nacionalni plan racionalne upotrebe ljekova od 2012. do 2016. godine. Uporedna iskustva i praksa u Crnoj Gori ukazuju da su razlozi neracionalne upotrebe ljekova višestruki i ogledaju se kroz neadekvantan nivo znanja, nepostojanje objektivnih, naučno utemeljenih podataka, neograničenu dostupnost ljekova, kao i kroz neadekvatnu saradnju doktora i farmaceuta u cilju pružanja kvalitetne usluge koja mora biti usmjerena ka obezbjeđivanju pravog lijeka pacijentu, u pravo vrijeme i pravoj dozi - kazao je ministar Radunović, ocjenjujući

10

kao izuzetno značajno pružanje odgovarajuće informacije o lijeku. On je naglasio značaj kontakta pacijenta i farmaceuta, koji svojom savjetodavnom ulogom može bitno doprinijeti uspjeh u liječenja. - Brzi razvoj naučnih saznanja i tehnologija povlači visoku odgovornost svih u zdravstvenom lancu, pa je radnostručno usavršavanje i edukacija neophodna. Da su farmaceuti toga svjesni potvrđuje i organizovanje ovog skupa - rekao je ministar Radunović. Predsjednica Farmaceutske komore Crne Gore dipl. ph. Milanka Žugić, kazala je da je zajednički cilj farmaceuta i ljekara "rješavanje aktuelnih problema na dobrobit pacijenata".

Dipl. ph Milanka Žugić - Farmaceutska komora je strukovna organizacija, čiji je cilj uzdizanje naše struke na nivo koji smatramo da joj pripada. Stavljanje naših zahtjeva u normativne okvire, zadovoljilo bi nas kao struku. Mi smo u proteklom periodu inicirali izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, jer smatramo da neke elemente treba inovirati i mijenjati, pošto je to u interesu svih nas. Donošenje zakona bez njihove primjene i poštovanja je uzaludan posao. Mi, kao


savjesni zdravstveni radnici, ne želimo da zaostajemo za kolegama iz razvijenih evropskih zemalja. Poručujemo svima da želimo da obavljamo naš posao na najbolji način, aktivno slijedeći i primjenjujući nove standarde. Od proizvodnje ljekova za pojedinca, došli smo do proizvodnje u standardnim paketima u industriji. Ti ljekovi su mnogo snažniji, sofisticiraniji, ali i rizičniji, pa se sa tim promjenama mijenja i uloga farmaceuta. Znanje farmaceuta o lijeku treba iskoristiti za savjetovanje pacijenta, kao i za racionalno propisivanje ljekova. Racionalno propisivanje i uzimanje ljekova u budućnosti će biti dva neizbježna zahtjeva društva sa farmakološkog i ekonosmkog stanovišta. Da bismo odgovorili na pojavu neracionalne potrošnje, organizovali smo ovaj skup, na kome ćemo zajedno rješavati ovaj, ali i problem koji se mogu javiti u budućnosti - kazala je Žugić.

Regulativa štiti javno zdravlje Rukovodilac sektora za ljekove i medicinska sredstva u CALIMS-u, dipl. ph. Željka Bešović, kazala je da je regulativa o ljekovima u Evopi počela da se donosi šezdesetih godina, nakon događaja poslije kog je 10.000 djece rođeno sa malformacijama donjih ekstremiteta.

Dipl. ph. Željka Bešović - Tada nije postojala regulativa, ali se nakon tog događaja, poznatog kao "palidom katastrofa", počelo sa osnivanjem regulatornih organa i donošenjem legislative u Evropskoj uniji. Legislativa osigurava zaštitu javnog zdravlja tako što se obezbjeđuje da su pacijentu dostupni bezbjedni i efikasni, kao i racionalno upotrebljivi ljekovi. U centru svake dobre regulative treba da bude pacijent, a njen osnov je da svaki lijek, prije nego što bude dostupan pacijentima, mora biti ispitan, tako što će biti dokazani kvalitet i njegova bezbjednost. Danas taj okvir obezbjeđuje kompetitivnost farmaceutske industrije i podršku inovacijama, jer bez toga nema novih terapijskih opcija - kazala je Bešović, objašnjavajući da u EU postoje dva osnovna koncepta po kojima su farmaceutski proizvodi regulisani – koncept po starom i novom pristupu. Ona je istakla da treba uvesti evopske standarde jer osiguravaju visok nivo zaštite zdravlja, te napredak pravnih lica koja se bave proizvodnjom i prometom ljekova. U Evropi je u farmaceutskoj industriji zapošljeno 650.000 ljudi a ulaganja u istraživanja i razvoj kreću se oko 27,5 milijardi eura. - Naš put započeo je 2004.g. kada je u Crnoj Gori usvojen

Ljekari uvažavaju savjete farmaceuta Profesorka Miljković je navela primjer istraživanja u kome je kod 121. pacijenta nađena farmako-terapijska greška (uzorak od 64 apoteke i 616 propisanih recepata). - Bilo je 299 intervencija, od čega tri četvrtine od samih farmaceuta. Da ljekari uvažavaju intervencije farmaceuta, govori drugo istraživanje u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti, prema kojem su ljekari prihvatili 93 odsto savjeta da se promijeni doza ili lijek. Prema istraživanju u Srbiji, dominira problem neefikasnosti terapije u skoro 30 odsto slučajeva, a tu su i neželjene reakcije (20 odsto), koje se najčešće javljaju zbog visoke doze. Promijenjena uloga farmaceuta nije samo na papiru, nego se sada oni stvarno bave pacijentom, koji je postao glavni cilj i farmaceuta a ne samo ljekara. Ranije je to bio lijek. Ako farmaceut ne prepozna da se neke informacije ljekara moraju korigovati, te ako sa doktorom ne ostvari dobru saradnju pripada mu velika odgovornost kazala je Miljković. prvi Zakon o ljekovima i time započela formalizacija i usklađivanje regulative sa evropskim direktivama. Zakon je predvidio da se osnuje nadležni organ za njegovu implementaciju, a to je Agencija za ljekove. Već 2008.g. Zakon je dopunjen, a 2011. g. i donesen novi, koji predstavlja dalju harmonizaciju sa evropskim direktivama. Očekujemo da će se taj proces dovršiti sa podzakonskim aktima. Postoji još i Zakon o kontroli i prometu supstanci koje se mogu koristiti u proizvodnji opojnih droga, a koje se primjenjuju u farmaceutskoj industriji. Takođe, postoji Zakon o sprečavanju zloupotrebe droga, čime se dodatno reguliše ova oblast, jer lijekove u čijem sastavu se nalaze supstance iz grupe opojnih droga treba posebno regulisati - kaže Bešović, objašnjavajući da Zakon o ljekovima ima niz poglavlja u kojima su date odredbe o tome šta je to lijek, koje su nadležnosti institucija, uslovi ispitivanja, uslovi proizvodnje i prometa ljekova, obilježavanja, oglašavanja, odredbe vezane za farmakovigilancu i odruge bitne oblasti. U osnovnim odredbama, istakla je ona, kaže se da je proizvodnja i promet ljekova od javnog interesa, što je veoma značajno jer pravno lice koje se tim bavi ima posebne obaveze. - Crnogorska agencija za ljekove i medicinska sredstava osnovana je 2008. i ima niz zadataka koji se prvenstveno tiču registracije, odnosno stavljanja lijeka u promet, izdavanja dozvola za proizvodnju ljekova, dozvola za promet na veliko, praćenje neželjenih dejstava, odobravanje kliničkih ispitivanja, kontrolu kvaliteta, izdavanje sertifikata o dobroj praksi, davanje informacija od značaja za racionalnu upotrebu ljekova, te organizovanje stručnih skupova. Lijek se ne može staviti u promet bez dozvole CALIMS-a, a dozvola se može dobiti ako se ispune svi Zakonom predviđeni uslovi. Regulativa koja određuje klinička ispitivanja

11


na ljudima preuzeta je iz evropskih direktiva. Ispitivanje na ljudima treba da utvrdi klinička, farmakološka i farmakodinamska dejstva lijeka, identifikuje neželjene rakcije te ispita apsorpciju i metabolizam izlučivanja lijeka. Do kraja godine bi trebalo da donesemo Pravilnik o kliničkim ispitivanjuma i Smjernice dobre kliničke prakse - kazala je Bešović, dodajući da su i brojni drugi segmenti uređeni tako što su preuzeta rješenja i direktive iz EU, te da treba usvojiti još puno pravilnika, od kojih je velika većina u završnoj fazi.

Oprezno sa antibioticima

Doc. dr Nataša Duborija Kovačević Docent na Medicinskom fakultetu u Podgorici dr Nataša Duborija-Kovačević, bavila se problemom prekomjerne upotrebe

12

antibiotika u Crnoj Gori, ilustrujući ga podacima iz istraživanja koje je ranije radila u sklopu magistarskog rada. - U Crnoj Gori se 2000. godine, kada se radi o vanbolničkoj upotrebi, trošilo 18 definisanih dnevnih doza na dan na 1.000 stanovnika, što je činilo oko osam odsto ukupne potrošnje ljekova. Potrošnja antibiotika bila je na petom mjestu, ali se zato najviše recepata propisivalo upravo za antibiotike. Nešto se tu nije slagalo, ali je istina bilo i jedno i drugo. Razlog je bio vrlo prost, jer jedan recept za antibiotik sadrži količinu za terapiju od, recimo, pet dana, dok za kardiovaskulrna oboljenja jedan recept daje jednomjesečnu terapiju. Metodologija koju sam koristila omogućivala mi je upoređivanje sa drugim sredinama, gdje antibiotici nijesu bili na prvom mjestu prema broju definisanih dnevnih doza. Tada su penicilini ili njihove kombinacije činili oko 43 odsto svih propisanih antibiotika, a na drugom mjestu su bili cefalosporini sa 18 odsto -kazala je dr Duborija. Tada je, prema njenim riječima, napravljeno poređenje vanbolničke upotrebe ljekova u Crnoj Gori i Norveškoj, a u 2000. godini ta razlika nije bila toliko velika. - Međutim, ukupan udio antibiotika u svim propisanim ljekovima kod nas je bio 8 odsto, dok u Norveškoj nije bio ni dva procenta. Prema podacima iz 2005. godine, prikupljenih putem informacionog sistema Fonda za zdravstvo, najviše antibiotika se propisivalo za infekcije gornjeg respiratornog trakta - oko dvije trećine, pa za akutni bronhitis oko 14 odsto, i na trećem mjestu, bio je cistitis sa 9 odsto - kazala je dr Duborija, ističući da se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti smanjilo propisivanje antibiotika u 2010. u odnosu na 2005. godinu.


Praćenje upotrebe ljekova višestruko korisno Praćenjem upotrebe ljekova imamo i veliki broj povratnih informacija, koje se, kako je kazala dr DuborijaKovačević, odnose na stanje zdravlja, zastupljenost bolesti, farmakoterapijsku praksu ili opredeljenje ljekara za neki lijek. - Možemo doći do zaključka koji su medicinski, a koji nemedicinski faktori koji utiču na upotrebu ljekova u našoj sredini, kako su snabdjevene apoteke i kakva je zdravstvena kultura stanovništva. Na osnovu svih tih podataka procjenjujemo da li su i sami ljekari u skladu s vremenom, koliko poštuju smjernice i koliko su informisani. Ekonomski razlozi su jako važni, jer ljekovi puno koštaju - kazala je dr Duborija. Prema njenim riječima, antibiotici su se s pravom nekada opisivali kao čudo moderne nauke, a zadnjih trideset godina je usporen razvoj novih, dok je uveliko iscrpljen i mehanizam dejstva na bakterijsku ćeliju. - Danas postoji porast morbiditeta i mortaliteta uzrokovan multirezistentnim bakterijama, pa se postavlja pitanje da li smo na pragu post-antibiotske ere. Problemi koje izaziva rezistencija su porast troškova liječenja, jer se sve više koriste antibiotici sa širim spektrom dejstva, duže je trajanje terapije, kao i odsutnost sa posla. Evropa je problem prepoznala i već 1999. je započeo projekat praćenja rezistencije bakterija na antibiotike. Drugi projekat koji je pokrenut jeste praćenje potrošnje antibiotika. U EU su 2002.g. donešene Preporuke o aktivnostima za racionalizaciju potrošnje, a 2005.g. Preporuke o edukaciji najmlađih o značaju higijene, prevenciji infekcija, pravilnoj primjeni antibiotika i očuvanju korisnih bakterija - istakla je dr Duborija.

Podaci iz Agencije za ljekove, kako je istakla, ukazivali su na previsoku potrošnju ljekova. Suprotno podacima Agencije, na sajtu Inisituta za javno zdravlje, prema godišnjaku iz 2009. g.,broj pacijenata sa infekcijama gornjeg respiratornog trakta bio je smanjen. - Očigledno je neslaganje, a jedino se iz tih podatka može zaključiti da su naši pacijenti sami sebi dijagnostikovali stanje, odlazili u privatne apoteke i uzimali antibiotike, jer tada još nije bio stupio novi Zakon o ljekovima. Oni su sami sebe liječili, što je jako loše. Kada se uporede podaci o korišćenju antibiotika širokog spektra vidi se da se propisivanje sve više pomjera ka njima. Na žalost, mi nemamo nacionalni centar za praćenje rezistencije na antibiotike, a tek kada to bude, moći ćemo da kažemo da li je opravdano češće propisivanje antibiotika širokog spektra. Na institucionalnom nivou problem prevelike potrošnje antibiotika je prepoznat, što se vidi iz člana 3 Zakona o ljekovima iz 2011.g. u kome se kaže da je "zabranjeno prodavanje ljekova van apoteke, suprotno režimu izdavanja lijeka". Ministarstvo zdravlja je 2012. godine donijelo i Smjernice dobre kliničke prakse o racionalnoj primjeni antibiotika, ali još fali Nacionalni centar za praćenje rezistencije da bi se stvari zaokružile i, tek tada se može vidjeti da li je rezistenca tolika da se moraju propisivati antibiotici širokog spectra - kazala je dr Duborija.

Odgovornost farmaceuta u zdravstvenom sistemu Prof. dr Branislava Miljković, sa Katedre za farmakokinetiku i kliničku farmaciju Farmakološkog fakulteta iz Beograda, govorila je o odgovornosti farmaceuta u zdravstvenom sistemu,

Prof. dr Branislava Miljković

koja se ispoljava kroz preveniranje, identifikaciju i rješavanje farmako-terapijskih problema koji se javljaju pri primjeni ljekova. - Farmako-terapijski problem se definiše kao svaki događaj koji je u vezi sa primjenom lijeka, a koji interferira i onemogućava ostvarivanje liječenja. Izvori nastanka farmako-

13


terapijskog problema su kod propisivača, farmaceuta i pacijenta. Prema vrsti, farmako-terapiski problemi mogu biti stvarni, koji su identifikovani i manifestovani određenim posljedicama, ili potencijalni, koji se još nijesu manifestovali, ali mogu u budućnosti. Ove dvije vrste problema mogu se podijeliti na one koji se mogu, i one koji se ne mogu izbjeći, odnosno prevenirati. Sa tog aspekta, u fokusu interesovanja farmaceuta su oni problemi koji se mogu prevenirati. Dužnost farmaceuta je da prati preskripciju i da, ako uoči problem do koga može doći ako se postupi u skladu sa preskripcijom, kontaktira ljekara kako bi se ta greška otklonila.Farmako-terapijski problemi zastupljeni su u realnom zdravstvu i njihov broj se povećava, pa je, prema istraživanjima, na sto preskripcija prisutno 13 grešaka. U jednom inostranom ispitivanju koje je obuhvatilo hiljadu apoteka, dokumentovano je preko 10.500 grešaka, što prosječno iznosi 9,1 greška po apoteci u periodu od nedjelju dana. U istraživanju obavljenom na uzorku od 143 farmaceuta u primarnoj zaštiti, zabilježeno je preko tri hiljade grešaka - kazala je Miljković, ističući da se kod jednog od pet pacijenata identifikuje farmako-terapijski problem, a u odnosu na ljekove, kod jednog od 9 ljekova. Englezi su, prema podacima koje je iznijela, utvrdili da samo 16 odsto pacijenata adekvatno primjenjuje novopropisani lijek, a većina pacijenata već deset dana nakon primjene lijeka postaje nekomplijantna, odnosno, više ne prati uputstva o korišćenju lijeka. Njih 55 odsto

14

je reklo da ne shvata to da uzima lijek neadekvatno, a 45 odsto je kazalo da to čini namjerno. Da bi se nastajanje problema riješilo potrebna je kategorizacija, odnosno klasifikacija problema, a koristi se klasifikacija Engleskog udruženja za zdravstvenu zaštitu. - Svi problemi se prema toj klasifikaciji svrstavaju u tri grupe, a četvrta je za one probleme koji se nijesu mogli klasifikovati u neku od prve tri. Problemi se klasifikuju prema efikasnosti, bezbjednosti i cijeni. Problemi si šifrirani, a svaka kategorija razvrstana je u potkategorije. Klasifikacija omogućava i da se otkrije i uzrok samog problema, a ne da se on samo identifikuje. Jedan od uzroka koji dovodi do greške je izbor lijeka, koji može biti neodgovarajući u okviru iste ili različite terapijske grupe. Može biti pogrešan i izbor doze s obzirom na starost pacijenta, funkciju njegovih bubrega ili jetre. Klasifikacija grešaka nam je neophodna zbog dokumentovanja rada, pa uz pomoć nje može se pratiti farmaceutska praksa, sprovoditi istraživanja i imati sistematičan pristup farmaceutskoj profesiji - kazala je profesorka Miljković.

D. Novčić


#SJOJUFP[ESBWMKVOBinteligentanOBÇ?JO

¡ jedinstven sastav probiotika ¡ znanstveno podrŞani sojevi ¡ neťkodljivi i sigurni GR-1Ž i RC-14Ž

oralnekapsule,vaginalnFkapsule intimnisapunJgel oralne kapsule, vaginalnFkapsule intimni sapun Jgel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore tkodbakterijskFvaginozFJvaginalnFmikozF  tprevencijBgenitalnihinfekcijB

kapsuleJvrećice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore tkodatopijskoHdermatitisB  tkodHpylorJinfekcije tkodIBSJIBD 

suspenzija,kapsule,ENZIMIkapsule,pastile

Regulacija crijevne mikroflore tkodproljevB  tkodnadutostiJslabeprobave    Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067 Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu


Skromnom svečanošću obilježen Dan Instituta za javno zdravlje Crne Gore. Na Cetinju je 1922. godine osnovana prva Stalna bakteriološka stanica, koja je 1927. prerasla u Higijenski zavod. Današnji Institut za javno zdravlje baštini bogatu i važnu tradiciju tih ustanova

TRADICIJA DUGA PREKO DEVEDESET GODINA Dan Instituta za javno zdravlje, ustanovljen prošle godine na devedesetogodišnjicu Ustanove, obilježen je 31. maja, a na svečanosti su prezentirane aktivnosti sprovedene u naznačenom jednogodišnjem periodu. Prezentacija aktivnosti, kako je rečeno, imala je za cilj promociju preventivne zdravstvene aktivnosti i zdravih stilova života koji treba da doprinesu očuvanju i unapređenju zdravlja crnogorskog stanovništva. - Kako je povod današnjeg skupa, ipak, da se obilježi jubilej Instituta, podsjetiću da je prije 91 godinu na Cetinju, u maju mjesecu 1922. godine, osnovana Stalna bakteriološka stanica koja je 1927. godine prerasla u Higijenski zavod, da bi tokom vremena Zavod bio preseljen u Podgoricu i evaluirao u današnji Institut za javno zdravlje, prolazeći kroz više vidova organizacije i mijenjanja naziva. Tokom tih 91 godinu, Institut je predlagao programe, mjere i aktivnosti i učestvovao u njihovom sprovođenju, te time doprinio da se sada samo sjećamo pojedinih bolesti koje su harale Crnom Gorom - pjegavca, malarije, difterije, dječje paralize, velikih boginja, neonatalnog tetanusa. Institut je doprinio i tome da se pojedine bolesti već smatraju rijetkim, kao što su male boginje, rubela, veliki kašalj i druge. Međutim, kako u životu biva, jedno prolazi a drugo dolazi, tako se danas pred žitelje Crne Gore pojavljuju novi zdravstveni izazovi i problemi u vidu novih mikroorganizama kao što su HIV, korona virus, noro virus, virus ptičjeg gripa, te porast rezistencije mikroorganizama na antimikrobne ljekove, a tu su i bolesti modernog doba od kojih se najviše obolijeva i umire u Crnoj Gori i razvijenom svijetu: bolesti srca i krvnih sudova, tumori, povrede ili dijabetes - kazao je Mugoša, dodajući da su u Institutu svjesni novih izazova i uloge ustanove u njihovom rješavanju. Prema njegovim riječima, u Institutu je

16

Doc. dr Boban Mugoša

unaprijeđen radni prostor, modernizovana stara i uvedena nova oprema, povećan stručni i naučni kadar. - Institut sada ima 199 zaposlenih, od čega su skoro polovina visokoškolci, zdravstveni


radnici i zdravstveni saradnici, specijalizanti i specijalisti, magistri i doktori nauka. Danas je izvjesno da Institut za javno zdravlje pruža vanredno dobre uslove svima kojima je namijenjen, kako zaposlenima, tako i pacijentima, klijentima i studentima, te da benefite od njegovog rada ima cijela naša zajednica. Sve navedeno je omogućilo da Institut postane naučna i nastavna baza fakulteta zdravstvenog usmjerenja Univerziteta Crne Gore, prva akreditovana javna zdravstvena ustanova u državi u dijelu sanitarne hemije i mikrobiologije, prva naučna licencirana zdravstvena ustanova i ustanova čiji rad cijene i domaći i strani partneri. Krajem 2011. godine Vlada Crne Gore nominovala je Institut za Razvojni zdravstveni centar za nezarazne bolesti Mreže za Jugoistočnu Evropu, što predstavlja novi i veliki izazov s obzirom da danas nezarazne bolesti predstavljaju najveći javnozdravstveni problem u razvijenim zemljama. Osim Mreže, imenovanje je podržala i Svjetska zdravstvena organizacija - kazao je Mugoša, ističući da je prethodna godina bila teška i puna izazova od ekstremnih hladnoća do velikih vrućina, zbog pada standarda i daljeg produbljivanja ekonomske krize, što je sve nepovoljno uticalo na zdravlje i zdravstvenu zaštitu stanovništva. - I pored toga možemo biti zadovoljni onim što smo uradili tokom 2012, mada smo mogli i više i bolje, da je bilo više sredstava, posebno u dijelu mikrobiološke dijagnostike. Za nabavku testova i reagenasa nedostajalo je skoro 40 odsto od potreba koje iskazuju kliničari u svojim zahtjevima. No, i pored nedostatka sredstava, uz dobru organizaciju i sprovedenu štednju i racionalizaciju, uspjeli smo da obradimo 30 odsto više pacijenata nego 2011. godine, kada smo imali 56.042 usluga, a prošle godine u Institutu usluženo je 73.336 pacijenata. Uspjeli smo da sprovedemo i sve predviđene programe, dobijemo i uradimo više stručnih i naučnih projekata i obavimo više naučnih istraživanja. Pripremili smo Institutov informacioni sistem, čije podatke će moći da koriste i druge zdravstvene ustanove, a pripremili smo i predali sve

stručne materijale neophodne za donošenje zakonskih i podzakonskih akata, koji su nam traženi. Tokom prošle godine dobili smo edukovani kadar i krenuli sa obrazovanjem novog, obnovili smo i proširili i akreditaciju, te sklopili više ugovora sa trećim licima. Naplatili smo što se naplatiti može i poslovali s pozitivnim finansijskim rezultatom od 12.000 €, što nije beznačajno za jednu zdravstvenu instituciju u ovakvim prilikama - ocijenio je Mugoša. Na svečanosti kojoj su, osim ministra zdravlja prof. dr Miodraga Radunovića, prisustvovali i brojni drugi gosti iz Crne Gore, te Makedonije i Srbije, uručene su nagrade penzionisanim radnicima, a prikazano je i desetak prezentacija. D. Novčić

17


Britanski naučnici su došli do zaključka da žene koje rade noćnu smjenu više od dva puta sedmično, imaju za 40 procenata veći rizik da obole od karcinoma dojke, za razliku od ostalih žena.

Istraživanje sprovedeno u Litvaniji pokazalo je da jelo pojedeno „na brzaka” povećava rizik od nastanka dijabetesa 2.

Jedno istraživanje pokazalo je da krompir sadrži jedinstvene antibakterijske molekule koji mogu da se koriste u liječenju čira na želucu.

Koka-kola utiče na zdravlje kostiju žena jer povećava rizik za razvoj osteoporoze.

Naučnici upozoravaju da nema nikakvih potvrda za djelotvornost magneta koji se koriste za zaštitu zdravlja.

Naučnici sa Instituta u Beču sproveli su istraživanje kojim su utvrdili da je mobilni telefon jedan od glavnih uzroka nastanka tinitusa, zujanja i manifestacije šuma u uhu.

18

Osam posto muškaraca su daltonisti, dok je takvih žena samo 1%.


Pamćenje nastaje stvaranjem engrama ili mnemograma, molekula koji predstavljaju otisak draži. Smatra se da je temporalni (sljepoočni) režanj skladište engrama.

Parfemi sadrže hemikalije koje osim alergija mogu izazvati hormonske poremećaje ili čak neke vrste karcinoma.

Uzengija je najmanja kost u tijelu. Ona je jedna od tri ušne koščice i dugačka je oko 0,2 cm.

Šećer je u srednjem vijeku bio toliko dragocjena supstanca da je vrijedio 9 puta više od mlijeka.

U svijetu godišnje od žeđi umre 6 do 9 miliona ljudi.

Povećanje polnog nagona kod žena označava se kao nimfomanija, dok se ta pojava kod muškaraca naziva satirijazis. Sa druge strane, sniženje polnog nagona žene nosi naziv frigidnost, dok se kod muškaraca koristi naziv impotencija.

Uzrok većine bolova u mišićima i zglobovima jeste loše držanje tijela i način kretanja.

19


Na ulcinjskoj Velikoj plaži od 31. maja do 2. juna održani susreti zdravstvenih radnika Crne Gore, koji se tradicionalno organizuju 56. put. Zdravstveni radnici imaju bitnu i nezamjenljivu ulogu u sistemu zdravstva, koju, i pored nezavisnog statusa, obavljaju u skladu sa najvećim etičkim i profesionalnim načelima

PLEMENITOST IZNAD SVEGA

Susreti zdravstvenih radnika Crne Gore, 56. po redu, održani su od 31. maja do 2. juna, u Hotelu „Bellevue” na ulcinjskoj Velikoj plaži. U Susretima je učestvovao veliki broj sestara i medicinskih tehničara iz Crne Gore, te gosti iz Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a predstavljeno je i stotinak stručnih radova. Predsjednica Asocijacije zdravstvenih radnika Crne Gore Vesna Raosavljević kazala je da je skup, osim druženja zdravstvenih radnika, imao za cilj i njihovu edukaciju, te sticanje novih iskustava. - Najplemenitiji ciljevi određuju profesionalnu dužnost zdravstvenih radnika: borba da se spriječi nastanak bolesti, definisanje prirode bolesti, ukazivanje pomoći oboljelim i borba za njihov dug, kvalitetan i aktivan život. U naš poziv utkane su najuzvišenije etičke vrijednosti - humanizam, samopožrtvovanje i heroizam - kazala je Raosavljević. Ona je istakla da se reformom zdravstva, koja u centar stavlja pacijenta, mora „voditi računa i o zdravstvenim radnicima, njihovom usavršavanju, edukaciji, licenciranju i poboljšanju ukupnog društveno-materijalnog života”. - Promjene koje su nužne zbog

napretka društva i potrebe unapređenja zdravstvene zaštite zdravstveni radnici mogu iznijeti ako tu potrebu i sami prepoznaju. Mi moramo djelovati efikasno unutar tima i ustanove, te zalaganjem i kontinuiranim obrazovanjem osnažiti humanistički profesionalizam našeg rada. Jedino tako u praksi možemo pomoći sebi i svojim pacijentima. Položaj zdravstvenih radnika danas nije na zavidnom nivou, ali i pored toga mi polažemo ispit iz humanosti i svoje misije. Samo naoružani znanjem i edukovani iz svih uskospecijalističkih oblasti, te kroz dobro organizovana udruženja, možemo se boriti i popraviti svoj stambeni, materijalni i ukupni društveni položaj. Na tom putu nijesmo sami, jer imamo punu podršku institucija zdravstvenog sistema i njihovih čelnih ljudi - istakla je Raosavljević.

Hrapović: Etički principi u temelju svakodnevnog rada Otvarajući Susrete, direktor crnogorskog Fonda zdravstva dr Kenan Hrapović, naglasio je da se u temelju svakodnevnog

Pozdravni telegram predsjednika Vlade Mila Đukanovića U pozdravnom telegramu upućenom zdravstvenim radnicima predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović istakao je da „kvalitetan zdravstveni sistem prije svega podrazumijeva posvećen rad zaposlenih u sistemu zdravstva”. - Pozdravljam napore koje zdravstveni radnici ulažu u obavljanju svog, iznad svega, humanog i odgovornog poziva. Naš zajednički zadatak je da unapređujemo kvalitet zdravstvene zaštite, što direktno utiče na kvalitet života naših građana. Uvjeren sam da će Vlada na tom putu imati vašu punu podršku, a država će nastaviti da se, kao i do sada, odgovorno odnosi prema pružaocima zdravstvenih usluga - navedeno je u telegramu premijera Đukanovića.

20


rada zdravstvenih radnika nalaze zavidni etički principi i stepen lične odgovornosti, koji „sve nas može ispuniti ponosom i prijeko potrebnim osjećajem da je naše zdravlje u sigurnim rukama”. Svako od vas zaslužuje da bude prepoznat kao profesionalac koji svoj dio posla obavlja u skladu sa dužnostima medicinske struke i etike, posebno ako se ima u vidu da je ovo vrijeme opterećeno socijalnim, ekonomskim i drugim teškim uslovima koji predstavljaju prelaznu prepreku sveukupnog razvoja našeg društva, a samim tim i zdravstvenog sistema u kojem se štiti najvažniji resurs koji imamo - zdravlje i ljudski život. Ovaj skup ima specifičnu težinu jer u takvom kontekstu zdravstveni radnici sa nesmanjenim entuzijazmom nastavljaju da razmjenjuju znanja i unapređuju stručne vještine, težeći većem stepenu profesionalnosti i kvaliteta usluga. Uvažavajući težnju Crne Gore da bude dio Evropske unije, podržavamo sve aktivnosti koje vode snažnijem povezivanju sa udruženjima iz okruženja, s kojim nas vezuje niz sličnosti. Bez suštinske saradnje sa okruženjem, ne možemo steći neophodne kapacitete za buduću saradnju u okvirima Evropske unije. Naša je obaveza da zdravstvenim radnicima pružimo svu neophodnu institucionalnu podršku, posebno njihovim naporima za sticanje profesionalnih vještina

kroz veću saradnju sa kolegama iz drugih zemalja - kazao je Hrapović. Učesnike su pozdravili direktor Ulcinjskog doma zdravlja dr Pavle Marniković, predsjednica Udruženja zdravstvenih radnika Srbije Tanja Vujanović i dr Gordana Jevtić, predsjednica Udruženja iz Kragujevca. - Komora medicinskih sestara i zdravstvenih tehničara Srbije broji 83.000 članova, a isto toliko licenci je izdato. Njihovim posjedovanjem zdravstveni radnici stekli su pravo za samostalno obavljanje svoje profesije u javnim zdravstvenim ustanovama i privatnoj praksi. Proces kontinuirane edukacije obilježio je vrijeme iza nas, a mi zdravstveni radnici smo se uvijek sastajali i razmjenjivali znanja i vještine našeg posla, u kome smo i te kako važna karika - kazala je dr Jevtić.

Grbović: Zdravstveni radnici ključna tačka budućih aktivnosti Pomoćnik ministra zdravlja prim. dr Mensud Grbović upoznao je učesnike skupa sa budućim aktivnostima Ministarstva zdravlja, u čijim ostvarenjima će medicinski radnici imati ključnu ulogu. - Vrlo brzo ćemo startovati sa programom skrininga raka

Asocijacija zdravstvenih radnika Crne Gore dodijelila je Srebrnu povelju za izuzetan doprinos u radu i razvoju zdravstvene struke Specijalnoj bolnici za psihijatriju - Kotor, Jeleni Vukčević iz Instituta za javno zdravlje i Kseniji Đorđević iz Opšte bolnice Berane.

21


debelog crijeva, koji je u Crnoj Gori, prema podacima iz 2009. godine, na trećem mjestu kao uzročnik smrtnosti među tumorima. Najveću smrtnost uzrokuje rak dušnika i pluća 30,5 odsto, pa tumori dojke 8,2 odsto i onda rak debelog crijeva 6,3 odsto. Tumori su u Crnoj Gori drugi po redu uzročnici mortaliteta ljudi sa učešćem od 15,2 odsto, a ispred njih su kardio-vaskularna oboljenja, sa 54,9 odsto. Prema podacima iz 2011. godine, među ukupnim brojem oboljelih od tumora, rak debelog crijeva zauzima 6,3 odsto. Podatke o obolijevanju je počeo da vodi Onkološki konzilijum Kliničkog centra, a zabilježeno je da je od septembra prošle do marta tekuće godine 22 odsto onih koji su dolazili na Konzilijum imalo rak debelog crijeva. Važan podatak koji se odnosi na stadijum bolesti je da je 15,62 odsto došlo na Konzilijum kada je bolest bila u lokalnoj fazi, što znači da obično kasnimo, često i fatalno, pa je to razlog zbog kojeg se kreće sa skriningom. Prosječna starost oboljelih koji su došli na Konzilijum je 63 godine kod muškaraca, a 61 kod žena - kazao je Grbović. On je objasnio da su ciljevi programa za kontrolu raka, koji je donijela Vlada Crne Gore, unapređenje efikasnosti i kontrole raka kroz sprovođenje kontrole i nadzora, smanjenje incidence sprovođenjem mjera primarne prevencije, obezbjeđivanje rane detekcije i programa skrininga za smanjenje incidence i mortaliteta, unapređenje organizacije i usluga za dijagnostiku i tretman malignih oboljenja sa ciljem smanjenja morbiditeta i mortaliteta, poboljšanje kvaliteta života oboljelih i njihovih porodica kroz

22

uspostavljanje usluga za palijativno zbrinjavanje i rehabilitaciju, te unapređenje kvaliteta i jačanje ljudskih resursa i edukaciju. Osnovni cilj programa je smanjenje mortaliteta od raka debelog crijeva za 15 odsto, u periodu od pet godina od početka njegovog sprovođenja. Ciljevi skrininga su otkrivanje raka u ranom stadijumu bolesti, te poboljšanje mogućnosti preživljavanja i poboljšanje kvaliteta života. Rak debelog crijeva ima dugačak period latencije i potrebno je deset godina da se manifestuje kod ljudi, pa imamo dovoljno vremena da krenemo sa ranim prepoznavanjem. Jedan od ciljeva nam je da obuhvatimo najmanje 60 odsto ciljne populacije, iako smo stavili kao indikator da to bude više od 65 odsto, kakvi su savremeni evropski i svjetski standardi. Ako dođemo do 60 odsto, bićemo zadovoljni, ali vjerujući u zdravstvene radnike mislimo da ćemo postići i više od 65 odsto - kazao je Grbović, ističući da su ciljna populacija skrininga muškarci i žene starosti između 50. i 74. godine, jer je u tom dobu incidenca najučestalija, a poslije će se ta granica pomjerati u skladu sa jačanjem kapaciteta i uigranošću timova. Aktivnosti koje su morale biti odrađene da bi se krenulo sa skriningom su, prema riječima Grbovića, uspostavljanje Nacionalnog registra za rak, čija realizacija je omogućena kada je u Institutu za javno zdravlje instaliran statistički softver, a time i dobijena mogućnost da se u toj ustanovi prikupljaju podaci iz primarne zdravstvene zaštite i opštih bolnica. Morale su, kazao je on, biti donijete i nacionalne smjernice za medikamentoznu


Predstavljeno stotinak stručnih radova Na skupu medicinskih radnika predstavljeno je i stotinak stručnih radova, koji su objavljeni u zborniku. Radovi su bili grupisani oko tri tematske cjeline, a prva se odnosila na mentalno zdravlje, njegovu promociju, prevenciju i kontrolu bolesti. U sklopu prve tematske cjeline podneseno je tridesetak radova od kojih su se neki ticali stresa u radu zdravstvenih radnika, te stresa na radu uopšte. Neki radovi obradili su preventivno djelovanje u borbi protiv HIV infekcije, uticaj pušenja na zdravlje i okolinu, a bilo je i radova vezanih za faktore rizika kod hepatitisa C, te faktora zdravlja i rizika u dječjem uzrastu. Druga tematska cjelina bila je posvećena dijagnostičkim procedurama i inovacijama u terapiji, a u sklopu nje je podneseno tridesetak radova. Neke od tema bile su: Detekcija mikroorganizama i njihovih produkata u hrani, Savremena molekularna dijagnosika infektivnih bolesti u Institutu za javno zdravlje, Dijagnostički značaj sedimenta urina, Senilna makularna degeneracija, Principi uzimanja i slanja kliničkih uzoraka u bakteriološku laboratoriju. Naziv treće tematske cjeline bio je „Sestrinstvo”, a i u okviru nje predstavljeno je i štampano tridesetak radova. Akcenat je stavljen na permanentnu edukaciju medicinskih sestara, menadžersku sposobnost glavne sestre i uopšte značaj usavršavanja srednjeg medicinskog kadra. Bilo je riječi i o ulozi medicinskih sestara u tretmanu bolesnika zavisnih od alkohola, intervencija koje sestre mogu da pruže kod bola u grudima, hroničnog kašlja, njezi bolesnika sa tumorom mozga, kompleksnih rana i stoma. Nije zanemarena ni uloga medicinskih sestara u edukaciji majki kod dojenja djeteta.

prevenciju hroničnog kancerskog bola, a u Ministarstvu zdravlja je osnovana i Nacionalna komisija za kontrolu raka. - Edukacija i motivisanje doktora, medicinskih sestara i patronažnih sestara iz primarne zdravstvene zaštite je jedan od primarniih naših ciljeva: sestre će biti zadužene za slanje poziva i direktnu komunikaciju sa ljudima iz ciljne grupe, koji će biti pozvani da daju nalaz stolice kako bi se utvrdilo da li ima prisustva krvi u njoj, koja se golim okom ne može zapaziti. Ako se u tom nalazu pojave indikacije koje ukazuju na to da bi neko mogao imati rak debelog crijeva, onda će ići dalja procedura koja bi, kako smo planirali, trebalo da se završi za dva i po do tri mjeseca. Procedura koja bi u tom slučaju uslijedila je, nakon uzimanja i analize nalaza stolice, kompletna kolonoskopija, patohistološki nalaz koji bi

potvrdio dijagnozu i nakon toga operativni tretman. To je dosta zahtjevno i govori nam da je obaveza svih učesnika, a u prvom redu sestara, velika. Podizanje nivoa svijesti stanovništva je jako važno, jer bez toga nećemo moći postići željenih više od 60 odsto skrininga - naglasio je Grbović, objašnjavajući da će svi budući zdravstveni centri, čije formiranje je u toku, imati kabinete za endoskopiju, a u njima će se moći uraditi i terapijska kolonoskopija. Za sada se kolonoskopija može raditi u Kliničkom centru Crne Gore, na Cetinju, Meljinama, a vrlo brzo će to moći, kaže Grbović, i u Baru i Beranama. Dragan Novčić

23


PREVENTIVA / HIGIJENA

ZDRAVLJE ČUVA Piše: dr Snežana Barjaktarović-Labović, specijalista higijene

Za preventivnu medicinu kaže se da je bazična grana svih medicina, a higijena je baza preventivne medicine. Higijena je dobila naziv po grčkoj boginji zdravlja Higiji. Ona se bavi izučavanjem i saniranjem činilaca štetnih po zdravlje čovjeka. U okruženju, pa i u našem Nacionalnom institutu za javno zdravlje, higijena se u posljednje vrijeme naziva zdravstvena ekologija. Kako god se zvala, predmet izučavanja ove grane medicine je čovjek, grupa ljudi i sredina u kojoj čovjek živi i radi. Cilj higijene je da očuva i unaprijedi zdravlje, odnosno da na najmanju mjeru svede dejstvo štetnih faktora koji dovode do bolesti. Zadatak joj je da predloži mjere kojima se mogu spriječiti bolesti (higijenski ispravna voda za piće, voda bazena, pravilna ishrana, bezbjedna hrana, fizička aktivnost, zdrava školska sredina, djelovanje u vanrednim stanjima…). Higijena je, ukratko, nauka o zdravlju. Šta je zdravlje? Svjetska zdravstvena organizacija definiše: Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i nesposobnosti.” Zdravlje je svima važno. Kaže se: „Samo neka je ZDRAVLJA”, ali koliko stvarno vodimo računa i ulažemo u njega? Nažalost, većina počinje brigu o zdravlju tek kada je ono narušeno i posljedično se pogorša kvalitet života. Sve dok organizam funkcioniše, pa i uz signale i opomene, veoma teško se prihvataju savjeti o korekciji ponašanja kao što su prestanak pušenja, pravilna ishrana, fizička aktivnost, umjereno konzumiranje alkohola. Kada se pokušava opravdati neodgovornost za sopstveno zdravlje, mašta je beskrajna. Veoma je malo onih koji će se samoinicijativno, zbog brige o zdravlju, odreći svega onoga što će za koju godinu pokazati pravo lice kroz neku od opasnih bolesti. To je neophodno promijeniti.

24

Ulaganje u preventivu isplati se i državi, jer se svaki uložen evro višestruko vrati kroz manji broj obolijevanja. Međutim, za sada ni jedna ni druga strana ne pokazuju veći interes baš za ono što se svima isplati. Primarna prevencija, odnosno sprečavanje nastanka bolesti, potpuno je zanemarena, iako postoje primjeri kao što su skandinavske zemlje, koje su preventivne aktivnosti započele još prije dvadeset i više godina, i u kojima se do danas broj umrlih od kardiovaskularnih bolesti upola smanjio. Oni su, zahvaljujući smanjenju broja pušača, smanjili i broj oboljelih od karcinoma pluća i ostalih patoloških stanja koje provocira ova loša navika. Ipak, nije samo rak pluća posljedica pušenja - ono uzrokuje i druge vrste zloćudnih tumora, ali i kardiovaskularnih bolesti. Naime, prestanak pušenja smanjuje kardiovaskularni rizik i smrtnost za oko 30%. Mora se više raditi na preventivi, a to znači uvjeriti pacijente da moraju promijeniti i druge životne navike ako žele kvalitetan život. Upravo je to, izgleda, najteže. Hrana koja mami, pa užurbanost koja traži da se što prije stigne s jednog mjesta na drugo bez pomoći sopstvenih organa za kretanje dovode do taloženja viška kilograma. Zaboravlja se da svakodnevna umjerena fizička aktivnost smanjuje rizik od obolijevanja i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti za čak 35%, a za 40% smanjuje koncentraciju loše masnoće u krvi. Održavanje normalne tjelesne mase imperativ je prevencije. Na primjer, kada govorimo o povišenom krvnom pritisku: ako gojazni hipertoničar smanji tjelesnu masu za samo jedan kilogram, smanjiće i vrijednost krvnog pritiska za 1 mm živinog stuba. Najnovija istraživanja dokazala su da gubitak tjelesne mase od 10 kg dovodi do pada vrijednosti krvnog pritiska od 5 do 20 mmHg. Dalje, smanjenje vrijednosti krvnog pritiska za dva milimetra živinog stuba smanjiće učestalost bolesti srca za 5% i


moždanog udara za 6%. Drugim riječima, dobar odnos prema vlastitom organizmu, vraća se dobrim zdravljem. Rano otkrivanje bolesti povećava mogućnost izlječenja. Preventivne preglede trebalo bi raditi jednom godišnje. Na taj način bi se neke česte, ali i neotkrivene bolesti, kao što je šećerna bolest, otkrile dok još nisu ozbiljno narušile zdravlje većeg broja organa, pa bi i život u starijem dobu bio kvalitetniji, a to je, između ostalog, cilj kvalitetne preventive. Međutim, sve dok sami ne shvatimo da je najveći dio zdravlja u našim rukama, a da su ljekari oni koji znaju više pa ih ponekad treba poslušati za svoje dobro, više ćemo se liječiti nego bolest spriječiti, što je puno jednostavnije i lakše. Parametri dobrog zdravlja: - Indeks tjelesne mase (BMI) do 25 - Obim struka kod žena do 80 cm, a kod muškaraca do 94 cm - Ukupni holesterol manji od 5 mmola/l - Šećer u krvi manji od 6 mmola/l - Krvni pritisak 120/80. Preventivni pregledi koji bi morali biti redovni: - Žene - jednom godišnje - Papa test, kako bi se spriječio karcinom grlića materice i druge teške ginekološke bolesti - Žene starije od 50 godina - jednom u dvije godine mamografija, zbog ranog otkrivanja raka dojke

- Pregled stolice na okultno krvarenje (nevidljivo) jednom godišnje i to muškarci nakon 50. a žene nakon 55. godine - Muškarci stariji od 50 godina - PSA marker zbog raka prostate - Ultrazvučni pregled trbuha može otkriti rak bubrega - Kontrola koncentracije masnoća i šećera u krvi, krvnog pritiska, dok još nema simptoma Još nekoliko dobrih savjeta za dobro zdravlje: - Spavajte 7 do 8 časova - Doručkujte svakog jutra - Jedite više žitarica, povrća i voća, a smanjite unos masne i slane hrane - Nemojte jesti između obroka - Popijte najmanje 8 čaša vode tokom dana - Svakodnevno budite fizički aktivni - najbolje 60 minuta - Izbjegavajte cigarete i alkohol - Manje se nervirajte, izbjegavajte stres - Suncu se izlažite umjereno - Boravite u prirodi što više - Budite umjereni u svemu. UPAMTITE: Prevencija, edukacija i prihvatanje zdravih životnih navika prvi su i pravi korak na putu do zdravlja !!!

25


ALERGIJSKI RINITIS KOD DJECE: KAKO GA PREPOZNATI RODITELJI, OBRATITE PAŽNJU na simptome učestalog kijanja, curenja i zapušenosti nosa, osjećaja peckanja, svraba, crvenila nosa i suzenja očiju. Slični simptomi javljaju se i kod prehlade, bronhitisa, a ako Piše: dr Sanja Čizmović, spec. pedijatar Opšta bolnica - Nikšić

traju duže od sedam dana i javljaju se u isto doba godine, vjerovatno se radi o alergijskom rinitisu. Javite se, što prije, pedijatru, jer je alergijski rinitis

Alergijski rinitis, po definiciji, hronično je inflamatorno oboljenje sluznice nosa koje je praćeno čestim kijanjem, curenjem iz nosa (rinoreja), nazalnim svrabom, zapušenim nosem (kongestija) i/ili curenjem niz grlo (postnazalni drip). Osnovna funkcija nosa jeste priprema udahnutog atmosferskog vazduha za ulazak u pluća. NOS SLUŽI kao FILTER, OVLAŽIVAČ I GRIJAČ udahnutog vazduha. On zagrije vazduh skoro do 37ºC, vlaži ga do gotovo sto posto i odstranjuje sve veće čestice od 5-6 mikrometara. NOS OMOGUĆAVA da udahnuti vazduh postane idealan za donje disajne puteve i alveole kako bi kiseonik mogao ući u pluća, a ugljen-dioksid odstraniti iz pluća, odnosno, nos nam omogućava pravilnu razmjenu gasova neophodnu za život. Imuni sistem je zadužen da se bori protiv svih štetnih agenasa (bakterija, virusa). Kod neke djece, kada imuni sistem ne funkcioniše kako treba, desi se da se bori protiv bezopasnih supstanci - polena, buđi, grinja, kućne prašine, dovodeći do ALERGIJSKOG ODGOVORA. Kod djece koja imaju alergijski rinitis alergijski odgovor se prvenstveno dešava u nosu (a može i da se proširi na okolne sluznice) i to nekoliko minuta poslije izlaganja alergenu. To dovodi do gore navedenih simptoma koji

26

vrlo podmukla bolest koja ponekad može da da ozbiljne komplikacije, kao što su upala sinusa, stvaranje nosnih polipa, glavobolja. Komplikacije je moguće izbjeći samo ako je sprovedena adekvatna terapija.

su kod više od trećine djece praćeni i okularnim simptomima: svrabom, crvenilom i suzenjem očiju, a kod neke i čestim upalama uha. Podjela alergijskog rinitisa, u zavisnosti od vrste alergena koji ga izaziva, odnosi se na SEZONSKI I PERMANENTNI. Sezonski je prisutan u određenom dijelu godine i izazivaju ga poleni različitih biljaka (ambrozije, trave, lipe, breze, topole). Permanentni traje tokom cijele godine, a izazivaju ga buđ, grinja, kućna prašina, životinjska dlaka i duvanski dim. Alergijski rinitis može biti izazvan i NEALERGIJSKIM FAKTORIMA: razni sprejevi, iritansi, mirisi, razna sredstva za higijenu, ponekad i neki ljekovi: aspirin i brufen. Na osnovu kliničke slike, razlikujemo


BLAGI, UMJERENI, TEŠKI I VRLO TEŠKI alergijski rinitis. Nije uobičajeno da se ova alergijska reakcija javi prije druge godine života, a najveću učestalost ima u školskom uzrastu. Simptomi alergijskog rinitisa utiču na kvalitet djetetovog života, naročito kod teže kliničke slike. Ta djeca lošije spavaju, imaju glavobolje, slabije su raspoložena, žale se na svakodnevni umor, imaju slabiji uspjeh u školovanju. Dijagnoza: svaki dobro edukovan pedijatar može postaviti dijagnozu alergijskog rinitisa, kada se radi o takozvanim tipičnim slučajevima. On to vrši na osnovu kliničke slike, a nekada je potrebno uraditi alergološke testove. Ponekad je potrebno obaviti pregled od strane pedijatra alergologa i otorinolaringologa. U liječenju alergijskog rinitisa koriste se PREVENTIVNE MJERE I TERAPIJA. Preventivne mjere podrazumijevaju izbjegavanje alergena, ako je to moguće, poboljšanje uslova životne sredine, nekada i promjena sredine u kojoj živimo, treba izbjegavati nagle promjene temperature, velike fizičke napore i duvanski dim. Posebnu pažnju treba obratiti na higijenu nosa. Potrebno je obavljati svakodnevna ispiranja fiziološkim rastvorom. Terapijski postupci su primjena lijekova i imunoterapija. Najbolji način je da se djeluje etiološki (tamo gdje je sve jasno i gdje je moguće tražiti uzročnika), a ne samo simptomatski. Specifična imunoterapija (SIT) ili alergijska vakcinacija (ranije

hiposenzibilizacija) čine etiološki način djelovanja. Ona se primjenjuje kada je prisutna tzv. monosenzibilizacija. To znači da postoji preosjetljivost samo na jednu grupu polena ili na jedan permanentni alergen. Najbolji rezultati imunoterapije postižu se pri alergiji na polene trava ili na kućnu prašinu i grinje. Nakon sprovedene imunoterapije, kod većine bolesnika alergijske tegobe se smanjuju i prorjeđuju, a kod nekih gotovo nestaju. Radi se o unošenju alergena na koji je osoba preosjetljiva na drugačiji način (potkožnim injekcijama). To je ono što se inače unosi udisanjem kada nastaje alergijska reakcija. Organizam tada stvara blokirajuća antitijela, a uključuju se i drugi zaštitni mehanizmi, te je pri ponovljenom susretu s tim alergenom alergijska reakcija manja. Bolesnik razvija toleranciju na uzročnika alergije koji mu stvara tegobe. Ranije se koristio subkutani način aplikacije alergena tokom postupka imunoterapije. Danas se zna da njihova primjena ispod jezika u usnu šupljinu (sublingvalna hiposenzibilizacija) daje jednako dobre rezultate, s velikom prednošću što se na ovaj način izbjegavaju potencijalne opasne sistemske alergijske reakcije. Takođe se u svijetu intenzivno radi na razvoju ostalih načina aplikacije alergena, te je napravljena oralna imunoterapija (u tabletama), koja će se uskoro početi češće primjenjivati. Za sada postoje tablete samo za specifičnu imunoterapiju na polen trava. Od lijekova se koriste antihistaminici i kortikosteroidi, koje je, naravno, propisao vaš pedijatar.

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067


VARENJE I ISHRANA

ODOJČETA Piše: dr Snežana Tomić, homeopat

Digestivni trakt odojčadi spreman je da od rođenja procesuira bjelančevine (proteine) i masti. Njihov stomak proizvodi hlorovodoničnu kisjelinu, pepsin, dok pankreas luči tripsin, enzime za varenje proteina, kao i enzime za varenje masti. Sudeći po ovome, priroda je naumila i pripremila odojče da živi uglavnom koristeći proteine i masti, što je i osnovna struktura majčinog mlijeka. Bebe ne proizvode enzime za varenje ugljenih hidrata na rođenju i nisu sposobne da ih svare još neko vrijeme. Pankreas ne proizvodi amilazu1 u dovoljnoj

28

količini sve dok djetetu ne izađu svi zubići, što se uglavnom dešava između 2. i 3. godine života. Zbog toga hrana koja sadrži ugljene hidrate, kao što su žitarice, krekeri, cerealije, hljeb, griz i druga skrobna hrana, ne predstavlja najbolje namirnice za odojče. Interesantno je da majke u primitivnim plemenskim zajednicama često doje svoju bebu i do 3. godine života, a prvu čvrstu hranu obično predstavlja meso unutrašnjih organa ili džigerica, koju beba lakše vari jer proizvodi enzime za varenje proteina. Dojenjem do druge godine života, takođe se izbjegava konzumiranje kravljeg mlijeka koje je idealno za tele, ali ne i za bebu. Majčino mlijeko je, po svom sastavu, znatno drugačije nego kravlje. Ono je bogatije esencijalnim masnim kisjelinama važnim za razvoj mozga i nervnog sistema. Kod bebe je glava najkrupniji dio tijela. Ono ne stane odmah na noge, kao tele, već mu za to treba godinu dana. Za tele je važno da izgradi mišićnu masu i da odmah po rođenju stane na noge, što samo po sebi sugeriše na razlike u kompoziciji mlijeka i odnosu proteina i bjelančevina. Količina laktoze (mliječni šećer) u majčinom mlijeku veća je nego u bilo koje druge vrste. Ona je potrebna radi bržeg razvoja mozga koji je i najrazvijeniji kod ljudske vrste. Veća koncentracija proteina i minerala u kravljem mlijeku, s druge strane, potrebna je za razvoj veće tjelesne mase kod teleta. Laktoza se, inače, razlikuje kod majčinog mlijeka, u odnosu na kravlje mlijeko, i to i u kvalitetu i kvantitetu.


Beta-laktoza u majčinom mlijeku proizvodi probiotičke bakterije (acidofilus) veoma važne za održavanje imuniteta i varenja kod bebe. Alfa-laktoza kravljeg mlijeka nema tu sposobnost, te je dijete koje konzumira samo kravlje mlijeko lišeno ovog značajnog faktora zaštite. Laktoza se u crijevima razlaže u galaktozu koja učestvuje u izgradnji mijelinskog omotača koji obavija nerve. Laktoza je jedini izvor galaktoze, pa zato ishrana odojčeta drugom vrstom šećera (dekstroza, maltoza, med, kukuruzni slad, molasa) može odložiti ili ugroziti mijelinizaciju nerava i razvoj nervnog sistema. Majčino mlijeko sadrži uglavnom surutku (engl. whey) protein važan za razvoj nervnog sistema, dok kravlje mlijeko sadrži 85% kazeina, proteina za tjelesnu masu i samo 15% surutke. Beba samo djelimično može da iz kravljeg mlijeka iskoristi proteine, oko 50%. Preostala neapsorbovana polovina proteina opterećuje varenje i izaziva gasove, nadimanja, grčeve kod beba. Da bi dobile dovoljno proteina, djeca hranjena kravljim mlijekom moraju da konzumiraju više mlijeka, što dovodi ne samo do opterećenja organa za varenje i bubrega nego doprinosi i kasnijoj gojaznosti djece hranjene ovom vrstom mlijeka. Da bi se iz kravljeg mlijeka unijelo dovoljno aminokisjeline cisteina, mora se konzumirati 3-4 puta više proteina nego iz majčinog mlijeka. Količina esencijalnih masti veća je u majčinom mlijeku. Ono sadrži dihomo-gama-linoleičnu kisjelinu (DGLA), koje nema u kravljem mlijeku. DGLA doprinosi proizvodnji prosta-

glandina značajnih za razvoj imunog sistema, bubrega, regulisanja pritiska i koagulacije krvi. Majčino mlijeko sadži i enzime za razlaganje masti koji nedostaju u pasterizovanom mlijeku i koje proces pasterizacije kravljeg mlijeka uništava (visoka temperatura i pritisak pri pasterizaciji). Majčino mlijeko posjeduje i 10 puta veću koncentraciju vitamina E i duplo više vitamina A. Kravlje mlijeko ima sedam puta više fosfora i natrijuma nego majčino. Majčino mlijeko štiti dijete od infekcija preko imunoglobulina, laktoferina, leukocita. Nepravilna i neadekvatna ishrana odojčeta dovodi do zaostajanja u razvoju i rastu, kao i slabijeg imuniteta. Kravlje mlijeko, kao i žitarice date prerano, mogu opteretiti organizam toksinima nesvarene hrane kao i viškom nekih od nutrijenata. Ovi, pak, doprinose razvoju alergija kod djece. Dvije najčešće namirnice kojima se bebe hrane prije nego li je njihov sistem spreman da ih procesuira jesu žitarice (posebno pšenični proizvodi) i kravlje mlijeko. Alergija na pšenično brašno i kravlje mlijeko najčešći je vid alergija kod odraslih. Ono čime hranimo našu djecu stvara teren za razvoj mnogih bolesti u odrasloj dobi i može ih afektirati za života.

1 Enzim za razlaganje ugljenih hidrata

Prava Magija Zlata i Kavijara MEDITAS d.o.o. Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016


TRUDNOĆA I ORALNO ZDRAVLJE

Piše: dr Marko Rašović Ordinacija Apolonia

Trudnoća predstavlja fiziološko stanje, ali zahtijeva razmatranje nekih specifičnih zahtjeva kada je rad stomatologa u pitanju. Tu treba uzeti u obzir da se tokom iste dešavaju bitne fizičke, hormonske, fiziološke, emocionalne i metaboličke promjene. Ovdje, s obzirom na to da se bavimo stomatološkom problematikom koja je vezana sa trudnoćom, treba navesti najvažnije probleme sa kojima se susreću trudnice a i stomatolog. Najčešći problem je gingivitis u trudnoći (zapaljenje desni). Smatra se da 30 do 75% trudnica ima zapaljenje desni, u manjoj ili većoj mjeri izražen tokom trudnoće. Razlozi za to su mnogobrojni. Nažalost, kod velikog broja žena koje su prije trudnoće imale

30

primjerenu oralnu higijenu, tokom trudnoće najčešće nesvjesno opada briga o tom dijelu zdravlja. Uzroci za to mogu biti mučnine, povraćanje, slabost, osjećaj hroničnog umora, neispavanost itd., što su sve stanja koja kod trudnica skreću pažnju sa uobičajenih higijenskih radnji koje nisu primarne i vitalno važne. Takav pristup i hormonske promjene koje prate trudnoću vrlo često mogu dovesti do naizgled dramatičnih promjena u usnoj duplji. Gingivitis se može manifestovati od blagog zapaljenja desni pa do izrazitog crvenila i krvarenja praćenog bolom. Ipak, poboljšanjem oralne higijene, problemi najčešće nestaju. U rijetkim situacijama takvo stanje može da progredira u parodontitis, posebno ako je postojala nasljedna osnova, ili čak u jednu hroničnu formu, piogeni granulom. To je bezopasna, mekana izraslina crvene boje lokalizovana u međuprostoru, najčešće, prednjih zuba, koja obično nije veća od 2 cm i ne izaziva bol. Nakon porođaja povlači se sama od sebe. Ako u trudnoći postane bolna i izaziva smetnje, moguće ju je hirurški odstraniti. Nastaje kao posljedica nedovoljne oralne higijene i djelovanja estrogena i progesterona na imunološki sistem trudnice. S obzirom na to da se može u većoj ili manjoj mjeri pozitivno uticati, na trudnici je odgovornost za njeno oralno zdravlje. Sva ova stanja i promjene u usnoj duplji koje mogu pratiti trudnoću još su češće i više izražena kod žena koje puše, žena koje konzumiraju alkohol i narkotike, kod žena koje prije trudnoće nisu vodile dovoljno brige o svom oralnom zdravlju i nisu redovno posjećivale stomatologa.


Kada su u pitanju rutinske stomatoloĹĄke usluge, treba navesti da se pri pregledu trudnice prvo obavlja sanacija svih karioznih lezija i vodi raÄ?una o oralnoj higijeni. Ako je u pitanju vaÄ‘enje zuba, ova procedura se rutinski obavlja u trudnoći, u lokalnoj anesteziji. Kod ozbiljnijih, komplikovanih vaÄ‘enja i hirurĹĄkih intervencija (koje ne mogu da saÄ?ekaju za nakon trudnoće), treba se posavjetovati i sa ginekologom, pa se kroz saradnju stomatologa i ginekologa obavlja intervencija. Ĺ to se tiÄ?e anestezije, ne postoje smetnje za njihovu primjenu. Jedina kontraindikacija je primjena anestetika koji sadrĹži felipresin, jer on moĹže, kao vazokonstriktor, da izazove kontrakciju miĹĄića materice. Postavlja se, takoÄ‘e, i pitanje snimanja, tj. koriťćenje rendgenske dijagnostike u trudnoći. OpĹĄte je stanoviĹĄte da u toku trudnoće treba izbjegavati rendgenska snimanja, posebno u periodu organogeneze, u prvom trimestru. Ako je snimak obavezan, treba ga uraditi sa svim mjerama zaĹĄtite. Stomatolozi su podijeljeni po pitanju izbjeljivanja zuba u trudnoći. Stav je da se ovaj metod ne predlaĹže. Razlog za to je nedovoljna istraĹženost preparata koji se u tu svrhu koriste, mada kontraindikacije nisu joĹĄ dokazane. S druge strane, u trudnoći se predlaĹže koriťćenje tableta fluora. Iako su se pokazali kao velika pomoć u prevenciji karijesa, problem je u tome ĹĄto je teĹĄko kontrolisati unoĹĄenje fluora iz drugih namirnica. Naime, prevelika

koliÄ?ina fluora izaziva oboljenje koje se naziva fluoroza. Ishrana tokom trudnoće predstavlja vaĹžan faktor za zdravlje majke i djeteta. Ona mora biti raznovrsna, sa ĹĄto viĹĄe voća i povrća. Osim toga, poĹželjno je jesti hranu bogatu kalcijumom. Nakon petog mjeseca trudnoće, kod Ĺžena se povećava potreba za kalcijumom, jer se on poÄ?inje ugraÄ‘ivati u koĹĄtani sistem i zube fetusa. Iako se ova supstanca ne moĹže oslobaÄ‘ati iz zuba majke, moĹže se oslobaÄ‘ati iz kostiju, pa treba voditi raÄ?una da u toj fazi trudnoće ne doÄ‘e do slabljenja koĹĄtane graÄ‘e majke. Na kraju, o ljekovima i mogućnostima upotrebe u trudnoći, sa stomatoloĹĄkog aspekta. Smatra se da u trudnoći treba izbjegavati upotrebu analgetika, zbog mogućih nuspojava, posebno u trećem tromjeseÄ?ju. Ipak, ako se uzimaju neki, najbolje je posavjetovati se sa sopstvenim ljekarom ili ginekologom. TakoÄ‘e, opĹĄti je stav da se tokom trudnoće bezbjedno mogu uzimati penicilini, cefalosporini i eritromicin. Sve reÄ?eno uzeto u obzir, promjene koje u trudnoći zahvataju usnu duplju odraz su promjena koje se tokom trudnoće deĹĄavaju u organizmu Ĺžene. Redovno i pravilno sprovoÄ‘enje oralne higijene, zdrava i raznolika ishrana, posjeta stomatologu prije, tokom i nakon trudnoće najbolji su garant za oralno zdravlje majke kao i za zdrave zube djeteta.

/2$).!#)*!:!/0Æ4534/-!4/,/')*5)/2!,.5()252')*5

APOLONIA

APOLONIA P O D G O R I C A

TridesetogodiĹĄnje iskustvo i profesionalan pristup pacijentima omogućava primjenu savremenih procedura iz svih oblasti stomatologije, uz primjenu dijagnostike i materijala koji prate svjetske standarde. t03"-/")*363(*+"**.1-"/50-0(*+" t&45&54,"450."50-0(*+" t.0#*-/"*'*,4/"1305&5*," t0350%0/$*+" t,0/;&37"5*7/"450."50-0(*+" t1"30%0/50-0(*+" t%+&ĆŽ*+"450."50-0(*+" t%*(*5"-/"3"%*0(3"'*+" Kao potpuno NOVU proceduru nudimo Vam i primjenu CGF-a (Concentrate Grow Factor) kojom na licu mjesta izdvajamo derivate iz Vase krvi i aplikujemo ih direktno na mjesto intervencije Ä?ime se:  tUbrzava zarastanje tkiva  tSmanjuje mogućnost infekcije i bola  tOnemogućava pojava alergijskih reakcija

Ugradnja najpoznatijih svjetskih implantata

Mini implantati za stabilizaciju proteze

0ODGORICAs.JEGOĂ?EVAs4EL    % MAILORDAPOLONIA T COMME

Digitalni rentgen aparat


KARAKTERISTIKE ZAPALJENJSKIH OBOLJENJA DISAJNIH PUTEVA KOD DJECE PREDŠKOLSKOG UZRASTA

Piše: dr Milica Šofranac Zapaljenja disajnih puteva česta su pojava u dječijim kolektivima - bez obzira na stepen ekonomskog razvoja određenog društva. Boravak u dječijim kolektivima je sigurno povezan sa povećanom učestalosti infektivnih bolesti. Kako bi se uspostavio nadzor nad tim bolestima, koje su univerzalna pojava, valja upoznati njihove osnovne karakteristike i uzročnike. U našoj zemlji se bilježi povećana učestalost akutnih respiratornih infekcija (virusnih i bakterijskih), a u pojedinim sredinama i u određenim razdobljima teškoće stvaraju i crijevne infektivne bolesti, kožne infekcije, kao i intestinalne parazitarne bolesti. Akutne respiratorne bolesti vodeći su problem u predškolskim ustanovama, kako kod nas, tako i u svijetu, pa im treba posvetiti posebnu pažnju. Nakon što dijete počne da pohađa predškolsku ustanovu, uobičajeno se javljaju gotovo neprekidno curenje iz nosa i kašalj. Sekret može biti vodenast ili gust - bistar ili obojen. Kašalj je obično produktivan (vlažan) i javlja se zbog cijeđenja sekreta niz zadnji zid ždrijela u dušnik i bronhije. Kašalj je prirodni način odstranjivanja uzročnika koji iritiraju sluznicu disajnih puteva. Nekoliko je tipova kašlja koje možemo lako razlikovati i prema tome odrediti dalje postupke: - Povremeno produktivno zakašljavanje - Kratkotrajni kašalj uz vlažno krkljanje u ždrijelu ili

32

grudima.To je najčešći tip kašlja kod djece kojoj curi nos. Najčešće je uzrokovan iritacijom sluznice usljed zapaljenja, ali i slivanjem sekreta iz nosa u ždrijelo i dušnik. Najčešće je opšte stanje djeteta dobro. Savjetuje se čišćenje nosa i spavanje sa uzdignutim uzglavljem. - Učestali napadi suvog kašlja. Dijete pocrveni u licu, ne može doći do vazduha, ne čuju se krkljanje ili se u kašlju čuju zvižduci. Kad se javi zapaljenje sluznice bronhija, dolazi do njenog oticanja i sužavanja malih ogranaka bronha. Tada je i u naporu (i kod kašlja) znatno otežan brz protok vazduha i iskašljavanje sekreta. Kašalj se pojačava kad je dijete u ležećem položaju. Opšte stanje može biti teško poremećeno, san isprekidan, hranjenje otežano (apetit slab, povraćanje u kašlju). To je slika koja svakako zahtijeva pregled od strane pedijatra. Nerijetko, u želji da pomognu djetetu, roditelji posegnu za nekim sirupom koji se nalaze u slobodnoj prodaji. Međutim, potreban je oprez jer uzimanje sirupa koji podstiče stvaranje sekreta može pogoršati kašalj s obzirom na to da se nakupljeni sekret ne može iskašljati i ostaje zarobljen u plućima. Najvažnije je pojačano uzimanje tečnosti, čime se osigurava bolje vlaženje sluznice, i, eventualno, biljnog sirupa koji blago vlaži sluznicu i širi disajne puteve (ogranke bronhija). Odluku o primjeni određene vrste sirupa treba ostaviti pedijatru.


Uz gornje disajne puteve, infekcija djelimično zahvata i sluznicu dušnika i bronhija. Opšte stanje djeteta uglavnom je dobro, ono nema povišenu tjelesnu temperaturu, a nisu previše poremećeni ni san ni ishrana. U toj fazi bolesti riječ je o bakterijskoj infekciji gornjih disajnih puteva, a u brisu nosa ili ždrijela mogu se pronaći sljedeće bakterije: Hemofilus influence (Haemophilus influenzae), pneumokok (Streptococcus pneumoniae), Branhamela kataralis (Branchamella catarhalis) i zlatni stafilokok (Staphylococcus aureus). One se javljaju zbog nedostataka specifičnih antitijela, koja nas brane od bakterija koje imaju kapsulu. Naime, još nezreo imunološki sistem ne stvara dovoljnu količinu antitijela koja djeluju tako što se vezuju na omotač bakterije i razore je. Prosječno se tek nakon pete godine života stvara dovoljna količina antitijela koji mogu pružiti zaštitu. Upravo je to razlog zašto su sva mlađa predškolska djeca osetljiva na te bakterije, koje su neizbježne u kolektivima u kojima boravi veći broj djece istog uzrasta. Još prije desetak godina pedijatri su redovno prepo ručivali uzimanje briseva i propisivali antibiotsku terapiju kako

bi izliječili bolesnu djecu i spriječili širenje zaraze. No, vremenom se takva strategija pokazala neuspješnom. Naime, ubrzo nakon završetka antibiotske terapije dijete se u kolektivu ponovo zarazi, pa se došlo do zaključka da, bez obzira na učestalo uzimanje antibiotika, izostaje očekivani rezultat. Ne samo da je dokazana nedjelotvornost takvog pristupa, nego su zabilježene i potencijalno opasne i štetne posljedice. Uz to što djeluju na bakterije koje uzrokuju zapaljenja disajnih puteva, antibiotici, naime, remete bakterijsku floru u crijevima. U posljednje vrijeme raste svijest o važnosti normalne bakterijske flore crijeva u razvoju imunog sistema i potencijalnoj ulozi u nastanku alergijskih i autoimunih bolesti. Učestalim izlaganjem antibioticima, pojedine bakterije, pak, postaju otporne na njihovo djelovanje. Tu se posebno ističe pneumokok, koji vrlo brzo postaje otporan na sve antibiotike. Dogodi li se teže zapaljenje uzrokovano takvim sojem (gnojno zapaljenje uha, zapaljenje pluća, zapaljenje moždanih ovojnica ili sepsa), adekvatno liječenje postaje nemoguće. Za liječenje gnojnih upala nosne šupljine u praksi se često koriste antibiotske kapi za nos. Iskustvo je, pak, dokazalo da na taj način nije moguće izliječiti gnojno zapaljenje sluznice nosa i susjednih šupljina (sinusa). Kapi jednostavno ne dopiru u sve djelove nosne šupljine i najčešće

33


samo skliznu po dnu nosne šupljine ka ždrijelu. To je idealna situacija za nastanak rezistencije (otpornosti) bakterija na antibiotike. Još je gore u slučaju da se koristi kombinacija kortikosteroida i antibiotika u obliku kapi za nos. Naime, većinu ukapanog sadržaja dijete proguta (slije se u grlo), pa se može očekivati i sistemsko djelovanje kortikosteroida (smanjenje otpornosti na infekciju). Branhamela i zlatni stafilokok veoma rijetko uzrokuju teže infekcije disajnih puteva i nije ih potrebno liječiti. Kad je riječ o hemofilusu i pneumokoku, treba znati da među tim bakterijama postoje opasniji (agresivniji) sojevi koji mnogo češće izazivaju komplikacije kod djece (zapaljenje uha, zapaljenje pluća, sepsu i sl.). Protiv agresivnih sojeva hemofilusa (tzv. tip B sojevi) sva se djeca vakcinišu već u drugom mjesecu života i do 18 mjeseci starosti prime četiri doze vakcine. Otkako je ta mjera uvedena u imunoprofilaksi, nije bilo smrtonosnih infekcija uzrokovanih tim tipovima hemofilusa influence. I među pneumokokima postoje agresivni sojevi. Kod nas još nije u redovnom kalendaru vakcinacije vakcina protiv sedam najagresivnijih sojeva koje se primjenjuje po istom rasporedu kao i vakcina protiv hemofilusa influence tipa B (Hib). Za nešto stariju djecu (nakon dvije godine starosti) djelotvorna je vakcina koja štiti protiv 23 soja pneumokoka. Primjenjuje se samo u jednoj dozi i znatno je jeftinija od vakcine koja se daje odojčadi. Postoje i vakcine u obliku kapi ili praha. One sadrže razmrvljene bakterije i tako podstiču stvaranje antitijela. Problem je što je njihova djelotvornost znatno manja od vakcina koja se primjenjuju u obliku injekcija, a povoljan učinak može se očekivati tek kod trogodišnjaka (do tog uzrasta ne dovode do stvaranja dovoljnih količina antitijela). Postavlja se pitanje - kako smanjiti učestalost i težinu zapaljenja disajnih puteva? Prije svega treba osigurati optimalne uslove kako bi prirodni mehanizmi odbrane bili što efikasniji. Optimalna ishrana (zdrava i raznovrsna), fizička aktivnost i boravak na svježem vazduhu svakako će doprinijeti boljoj kontroli infekcije. Uz to, treba redovno odstranjivati gnojni sekret iz nosa (ispiranjem nosa fiziološkim rastvorom i aspiracijom istog). Taj rastvor će usporiti razmnožavanje bakterija i omogućiti organizmu uspješniji nadzor nad infekcijom. Kod djece sa alergijskim rinitisom (kijavicom) tegobe će biti manje izražene. Uz tegobe sa dugotrajnim curenjem nosa i kašljanjem, djeca u predškolskoj ustanovi dva-tri puta mjesečno dobiju povišenu tjelesnu temperaturu. Najčešće je riječ o različitim virusnim infekcijama koje „prolaze” kroz kolektiv svakih sedam do deset dana. Upravo je to razlog zašto kod djece koja pohađaju kolektiv najčešće susrećemo tzv. miješane infekcije (virusne i bakterijske). U tom slučaju dijete svakako treba odvesti pedijatru koji će procijeniti stanje djeteta. Rani polazak u jaslice povezan je sa znatno češćim obolijevanjem djece (u prosjeku i do tri puta mjesečno). Tek nakon treće godine boravka u kolektivu učestalost obolijevanja pada na nivo učestalosti obolijevanja djece koja ne pohađaju kolektiv. Nakon što trogodišnje dijete prvi put krene u vrtić, izloženo je jednoj do dvije epizode zapaljenja disajnih puteva godišnje, a nakon dvije godine učestalost opada na nivo djece koja ne pohađaju kolektiv. Djeca koja imaju starijeg brata i sestru koji pohađaju vrtić bivaju imunizovana kod kuće, pa kad dođe vrijeme za njihov polazak u vrtić, rjeđe obolijevaju i ranije razviju otpor-

34

nost prema uzročnicima koji izazivaju zapaljenje disajnih puteva. Zapaljenja disajnih puteva češće se javljaju u gradovima, što se povezuje sa većom koncentracijom djece, većim stepenom zagađenosti vazduha i prosječno dužim boravkom u zatvorenim prostorima. Uz to, djeca izložena pasivnom pušenju imaju dva-tri puta veću učestalost zapaljenja disajnih puteva. Posebno su pogođena djeca koja imaju alergijski bronhitis jer je njihova sluznica zbog alergije manje otporna na nepovoljne činioce iz okoline (dim, infekcije…). Učestalost obolijevanja od zapaljenja disajnih puteva ne smanjuje se ako dijete tokom dana boravi kraće u vrtiću. Dakle, i djeca koja posjećuju igraonicu na samo sat-dva jednako će često obolijevati kao i ona koja su na cjelodnevnom programu! Jedino u slučaju postojanja upala srednjeg uha, duži boravak u vrtiću ima za posljedicu veću učestalost, vjerovatno zato što se duže ne čisti nosna šupljina, što dovodi do nastanka zapaljenja uha. Kako spriječiti bolesti disajnih puteva? Poznato je da su najzdravija djeca ona koja se u adekvatno vrijeme igraju napolju. U čemu je tajna njihovog zdravlja? Treba obezbijediti svjež i vlažan vazduh - bolesti disajnih puteva najčešće se javljaju u jesen i zimu. Tada djeca uglavnom borave u zatvorenim, zagrijanim prostorijama. Sluznica disajnih puteva luči sluz u kojoj se nalaze zaštitna antitijela. Nakon što na sluznicu dospije bakterija, na nju se vezuju antitijela i uništavaju je. Na sluznici se, uronjene u sluzi, nalaze treplje koje je čiste gurajući sekret prema ustima. Pri prekomjernom grijanju suv vazduh isušuje sluznicu disajnih puteva: sluz se zgusne, nema antitijela, treplje koje imaju ulogu čistača sluznice slijepe se čišćenje sluznice prestaje i ona postaje suva i ranjiva. Izlaskom na svjež i hladan vazduh, sluznica reaguje i počinje pojačano da luči sekret (djeci curi nos kad je zima, suze oči). Time se pojačava efekat čišćenja. Uz to, djeca se na otvorenom više kreću. Disanje i strujanje vazduha u disajnim putevima brže je, pa se bolje odstranjuju štetne čestice sa sluznice disajnih puteva. Ovo važi za djecu koja se pravilno hrane i adekvatno odijevaju! Treba se kretati - Uz probleme koje izaziva suv i topao vazduh, boravak u zatvorenom prostoru ima za posljedicu i smanjenu fizičku aktivnost. Kretanjem (trčanje, rad) se ubrzava disanje, strujanje vazduha postaje višestruko brže, a time i čišćenje disajnih puteva. Istraživanja su pokazala i da umjerena fizička aktivnost podstiče bolji rad imunog sistema. Čistoća - Treba imati na umu da se većina zapaljenja disajnih puteva prenosi rukama! Najopasnije je ući u prostoriju u kojoj boravi osoba koja pati od prehlade. Higijenske navike vrlo su važan činitelj u nastajanju infektivnih bolesti u dječijim kolektivima! Rjeđe pranje ruku (djeteta ili staratelja) nakon brisanja nosa, mijenjanja pelena, prije hranjenja ili spremanja obroka, statistički je značajno povezano sa povećanom učestalosti respiratornih bolesti. Jednaka povezanost sa akutnim zapaljenjima disajnih puteva postoji i pri upotrebi zajedničkog peškira (umjesto papirnih ubrusa) kao i rjeđeg pranja posteljine - čaršava (manje od jedanput sedmično). Savjetuje se da svako dijete ima svoju posteljinu koja se nakon spavanja slaže tako da površina koja je bila u kontaktu sa djetetom bude okrenuta prema unutra. Na taj način izbjegava se kontakt i mogući prenos bakterija sa jedne posteljine na drugu.


Na predavanju o sekundarnom hiperparatireodizmu ukazano na brojne komplikacije koje ova bolest može da donese bolesnicima sa hroničnom bubrežnom slabošću. Kao glavni uzročnik nastanka hiperparatireodizma smatra se fosfor, odnosno njegova visoka serumska koncentracija

OŠTEĆENJA KRVNIH SUDOVA I KOSTIJU GLAVNE OPASNOSTI Sekundarni hiperparatireodizam predstavlja najteže područje u nefrologiji i strukama koje su sa njom povezane, jer izaziva renalnu osteodistrofiju, te kardiovaskularne bolesti, uzrokujući ubrzanu arterosklerozu i kalcifikaciju krvnih sudova, istaknuto je na skupu posvećenom tom oboljenju, koji je u Podgorici organizovala Farmaceutska kuća „Sanofi”. Predavači, eminentni nefrolozi iz Crne Gore prof. dr Marina Ratković i dr Branka Gledović i prof. dr Nikolina Bašić Jukić iz Hrvatske, naglasili su da to oboljenje, koje je često pratilac bolesnika sa hroničnom renalnom insuficijencijom, predstavlja problem jer je vrlo komplikovano za liječenje, malo se o njemu zna, a umnogome doprinosi smrtnosti oboljelih.

Ugrožen kardio-vaskularni sistem Prof. dr Jukić kazala je da je smrtnost dijaliziranih bolesnika daleko veća u odnosu na opštu populaciju, jer im nagomilavanje kalcijuma u krvnim sudovima izaziva kardiovaskularna oboljenja. - Ako neko krene na dijalizu sa 15 godina, on će nakon petogodišnje dijalize imati kardiovaskularni sistem kao da ima 70 godina. Nauka je pokazala da što više imamo kalcifikovanih arterija, veća je vjerovatnoća od kardio-vaskularne smrti. Ako su četiri arterije kalcifikovane, moguće je preživljenje kod svega 20 odsto oboljelih, u periodu od pet godina. Znamo da su neki od uzročnika arteroskleroze genetika i nezdravi stilovi života. Ona predstavlja diskontinuirani proces stvaranja mrlja, plakova po krvnim sudovima. Kalcifikacija je specifična za bubrežnu bolest, jer dolazi do odlaganja kalcijuma u sloj medije krvnih sudova. Sloj mediji su mišićne ćelije koje održavaju elasticitet sudova a on omogućava da se održava odgovarajuća prokrvljenost

Prof. dr Nikolina Bašić Jukić

tkiva i organa. Zbog kontinuiranog odlaganja kalcijuma u sloj medije, uremičari umjesto krvnih sudova imaju vodovodne cijevi. Kao da imate metalne cijevi, izgubile su elasticitet i zato naši bolesnici imaju ekstreme: ili hipertenziju ili hipotenziju, zavisno o srčanoj funkciji - kazala je prof.dr Jukić. Osim vaskularnih, objasnila je prof. dr Jukić, postoje i kalcifikacije na zaliscima, što je veliki problem jer utiču na tjelesnu težinu, a dolazi i do insuficijencije valvula. Najteži oblik kalcifikacije je kada dolazi do odlaganja kalcijuma u glavne krvne sudove, pa na ekstremitetima imamo radikalne promjene. - Kliničke posledice odlaganja kalcijuma u krvne sudove su jasne. Imaćemo koronarnu bolest, anginu, aritmije i ishemijski srčani

35


udar. Posledice po mozak su dijalizna demencija, nastala zbog promjena na karotidnim na krvnim sudovima samog mozga. Posledice na donjim ekstremitetima donose najviše patnje našim bolesnicima, pa i ako dugo žive većina njih, u stvari, završi sa amputacijama. Postoje i ekstraskeletne kalcifikacije, kao što su na ramenima ili kukovima, a one mogu biti ograničavajuće za pokretljivost. Uglavnom, ono što je najbitnije je da su krvni sudovi naših bolesnika u katastrofalnom stanju, pa iako ga to neće životno ugroziti mora se intenzivno liječiti - kazala je prof. dr Jukić.

Fosfor centralni pokretač sekundarnog hiperparatireoidizma Prema riječima prof. dr Jukić, postoji čitav niz različitih faktora koji se povezuju sa razvojem vaskularnih ili ekstraskeletnih kalcifikacija, a prije svega njihov se nastanak povezuje sa remećenjem metabolizma kalcijuma i fosfora. - Da bi se razvili kalcifikati, mora doći do disbalansa između inhibitora i induktora kalcifikacije, a postoji čitav niz molekula za koje se zna da su inhibitori, a još više promotora kalcifikacije. U slučaju disbalansa, ako prevagnu induktori, dolazi do kalcifikacije. Tu se zapravo

događa prevođenje glatkih mišićnih ćelija u koštane, odnosno ćelija iz mišićne prelazi u osteocit. To se može prepoznati ako se prate vrijednosti kalcijuma i fosfora. Ako su njihove vrijednosti visoke, a nizak parathormon koji se povezuje sa adinamičnom bolešću kostiju, mala je vjerovatnoća preživljavanja bolesnika. Možda svemu tome doprinosi i terapija sa previše kalcijuma, pa se, u stvari, blokira kost i ona postane adinamična. Kost je glavni puferski sistem za raznorazne procese u tijelu, pa tako i homeostazu kalcijuma i fosfora. Ako kost stoji, gubi se taj puferski mehanizam. Metabolizam kalcijuma i fosfora isključivo zavisi od paratireoide, pa je nizak parat hormon ono najgore što se može desiti našim bolesnicima na dijalizi - objasnila je dr Jukić, ističući da se veći dio fosfora izluči fecesom i mokraćom, a kada zataji bubreg gubi se mogućnost da se 800 mg fosfora ukloni iz tijela. To se na neki način mora učiniti, ali je veliko pitanje za nefrologe kako to riješiti. - Serumski fosfor počinje vrlo brzo rasti, a mnoge studije pokazuju da ni gornja normalna granica nije dobra jer se takav nivo povezuje sa povećanom kardiovaskularnom smrtnošću. Ako se pritom unosi previše kalcijuma, imamo dobitnu kombinaciju za infarkt. Zato treba izbjegavati tu svojevrsnu modu unošenja kalcijuma šumećim tabletama. Kako napreduje hronična renalna insuficijencija remete se i ostali mehanizmi, dolazi do porasta paleo hormona, te opadanja koncentracije vitamina B. Na te faktore moramo uticati. Parat hormon mora biti u nekoj srednjoj vrijednosti, tako da se mora izbjeći njegova niska i visoka vrijednost zbog posljedica po koštano tkivo. Sve se to odražava i na paratiroidne žlijezde koje pokušavaju vratiti balans produženom proizvodnjom hormona. Hormon djeluje na kost kako bi se pojačao njen metabolizam, a kalcijum i fosfor vratili u normalu. Zbog povećane produkcije paratiroidniih žlijezda, kod njih sve više dolazi do hiperplazije i stvaranja adenoma. Adenom samostalno produkuje parat hormon, bez ikakve kontrole - kazala je prof. dr Jukić.

Komplikacije odlažu transplantaciju Profesorka Ratković prezentovala je probleme dva pacijenta koji imaju žive donore bubrega, ali je mogućnost transplantacije pod velikim znakom pitanja zbog brojnih komplikacija. - Kod prvog pacijenta, koji je 1976. godište, hronični program hemodijalize započeo je 2008. godine. Od prije mjesec dana on ima bolove u oba zgloba i otežan hod. Radeći CT pregled abdomena dobijen je nusnalaz koji je pokazao osteodestruktivne promjene na ilijačnim kostima, glave femura desno, kao i pršljenskih tijela. Kod njega je značajna alkalna fosfotaza, kao znak da se razaraju kosti. Krajem marta otkrivene su mu linearne kalcifikacije na krvnim sudovima, a scintigrafija je pokazala osteolitne difuzne promjene na čitavom skeletu. Njemu prije svega treba spasiti život, a tek onda vidjeti da li će uopšte imati šanse za transplantaciju — kazala je prof. dr Ratković. Drugi pacijent je prije četiri godine imao infarkt miokarda i ugrađena su mu tri stenta, a 2011. edem pluća, dok su u aprilu ove godine nađene izražene kalcifikacije u obje renalne arterije, aorti, te ilijačnim arterijama. Ima grčeve u mišićima, bol u potkoljenicama, gušenje i intoleranciju na najmanji fizički napor. On, takođe, ima hiperkalcemiju i hiperfosfatemiju, a ima i heperplaziju paratiroidne žlijezde i neophodno mu je operativno liječenje.

36


Dijaliza nije svemoguća Profesorka Jukić navela je podatak da se u jednom centru u Francuskoj pacijenti svakodnevno dijalizuju po osam časova, te da imaju fantastično preživljavanje. — Ako se zapitamo kakav je kvalitet života tih bolesnika, takva praksa izgleda neprihvatljiva. Osim toga, dijaliza nije svemoguća jer nakon određenog vremena nema više odstranjivanja fosfora. To ne znači da se treba dijalizirati po dva i po sata, kako bi mnogi naši pacijenti željeli. Adekvatna dijaliza, koja traje četiri sata, je vrlo bitna. Danas postoji nova skupina ljekova — kalcimimetici, koji djeluju na taj način što moduliraju kalcijum senzor, odnosno direktno protein na ćelijama paratiroidne žlijezde i tako povećavaju osjetljivost na kalcijum pa se smanjuje sinteza parat hormona. Najveća negativnost ovih lijekova je visoka cijena. U Hrvatskoj se oni propisuju pacijentima koji imaju hiperkalcemiju nakon transplantacije, kada je vrlo opasno uklanjati paratiroidne žlijezde — kazala je prof. dr Jukić.

Ne postoji šarena pilula Svi navedeni poremećaji, prema riječima prof. dr Jukić, su veoma komplikovani, a ne postoji „šarena pilula koja će ih izliječiti”. - Poremećaj je suviše složen i previše je komponenti u igri da bi se mogao liječiti samo jednim lijekom. Postoji čitav niz različitih mogućnosti za liječenjež: od prehrane, vezača fosfora, vitamina D, a zadnja opcija je hirurško odstranjenje paratiroidnih žlijezda. Najteži, ali i najvažniji segment je prehrana, ali nije lako naći optimalan balans. Najbolje pravilo je da se ne jede ništa što je lijepo, jer sve ima puno fosfora. Mora se ograničiti voće i povrće, ima puno kalijuma, takođe i riba, jer ima fosfor. Naravno, alkohol i vino se ne smiju ni okusiti jer utiče na metabolizam ljekova, unos vode se mora skroz smanjiti, so se ne smije koristiti, kao ni mlijeko. Prehrana se svede na rižu i tijesto. Tu se krije velika opasnost, koja se zove sarkopedija. To je grčka riječ koja znači manjak mesa, a nastaje zato što se ne unose proteini. Ono što dodatno komplikuje stvari je da se bjelančevine moraju unositi u većim količinama kada se počne sa dijalizom. Kako to sve izbalansirati, a izbjeći unošenje fosfora? Najbolje se ravnoteža postiže korištenjem vezača fosfora, koji se daje u jedinicama s obzirom na obrok, odnosno količina obroka zahtijeva određen broj tableta. Ovo je najbolji način liječenja, jer će se zadržati tjelesna masa i kontrolisati fosfor - kazala je prof. dr Jukić. Integrisani praktični pristup u liječenju sekundarnog hiperparatireoidizma mora biti takav, kaže dr Jukić, da se pokušava reducirati serumski fosfor svim mogućim mjerama, smanjiti opterećenje kalcijumom, izbjeći visoke doze vitamina D, pokušati izbjeći adinamičnu bolest kostiju, pa tako pokušati prevenirati progresiju paratiroidne bolesti te na taj način održavati zdravlje kostiju bolesnika.

Hiperfosfatemija 50 odsto povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti Prof. dr Marina Ratković istakla je da hiperfosfatemija kod bolesnika od hronične bubrežne insuficijencije, predstavlja jedan od ključnih faktora rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti jer izaziva ubrzanu arterosklerozu. - Rizik za razvoj kardiovaskulrnih bolesti je 50 odsto veći kod naših dijaliznih bolesnika koji imaju hiperfosfatemiju. Doprinoseći mehanizmi koji pomažu da fosfor dovede do povećanja kardiovaskularnog rizika jeste direktni učinak na pojačanu kalcifilaksu i na arteriosklerozu u miocitima i samim koronarnim sudovima. Hronična hiperkalce-

mija dovodi do ubrzane fibroze i kalcifikacije srčanih zalistaka i promjene na zidovima koronarnih arterija. Direktno je dejstvo PTH na kardiomiocite, a povećana hiperkalcemija izaziva povećanu reaktivnost i kontraktivnost miocita. Dolazi do povećanja perifernog otpora i povećanja osjetljivosti krvnih sudova na kateholamine - kazala je prof. dr Ratković, ističući da najnovija istraživanja pokazuju da je 35 odsto bolesnika sa hroničnom bubrežnom insuficijencijom umrlo od srčane smrti. Rizik se za bolesnike na dijalizi smanjuje 10 do 20 odsto u odnosu na one koji nijesu na dijalizi. U Kliničkom centru je 63 pacijenta na hemodijalizi, a kod njih 38, kaže prof. dr Ratković, zabilježene su komplikacije od kojih su 74 odsto kardiovaskularne. Iza njih slijede neurološke komplikacije. Od kardioloških komplikacija, prema njenim riječima, najčešća je generalizovana arterioskleroza zabilježena kod 40 odsto pacijenata, 15 odsto su imali akutni infarkti miokarda, 12 odsto pacijenata je liječeno kardiološki, urađen im je aortokoronarni bypass, 15 su sa implantiranim stentovima i 12 odsto ima anginu pektoris.

Uticaj dijalize na koštani metabolizam Predstavljajući podatke iz istraživanja poremećaja fosfo-kalcemičnog bilansa kod bolesnika na hroničnom programu hemodijalize obavljenog 2012. godine u Kliničkom centru Crne Gore, dr Branka Gledović kazala je da je cilj istraživanja bio da se pokaže uticaj dužine dijaliznog staža na biohemijske parametre generalnog koštanog metabolizma. - Ispitano je ukupno 67 bolesnika, a 27 njih su bili muškarci i 40 žene, prosječne starosti 57,35 godina. Povišen krvni pritisak imalo je 23 bolesnika, njih 11 je imalo policistozu, 6 bolesnika bilo je sa dijabetisom I. i II. tipa, njih 5 imalo je glomeronefritis, a 8 bolest nepoznate etiologije. Ispitujući generalni koštani metabolizam ispitivali smo parametre kalcijuma (Ca) i fosfora (P), te visinu paratiroidnih hormona. Ti parametri praćeni su tri mjeseca i kod bolesnika je utvrđena serumska vrijednost fosfora iznad referentnih (0,8-1,4), a isto je bilo i sa kalcijumom čije su referentne vrijednosti 2,13-2,63. Povećan je bio i nivo parat-hormona, pa je sve ukazivalo na sekundarni hiperparatireodizam. Vrijednosti kalcijuma zabilježile su blagi pad u trećem, a posebno u četvrtom kvartalu - kazala je dr Gledović. D. Novčić

37


Hronika 9. maj - JOŠ NEKA ISKUSTVA U LIJEČENJU BOLESTI MALIH KRVNIH SUDOVA MOZGA 9. maja, u Hotelu „Podgorica”, održan je sastanak medicinara i farmaceuta koji je imao za cilj da skrene pažnju na neke manje poznate alternativne vidove liječenja. U okviru skupa pod nazivom „Tanakan - 35 godina iskustva”, bilo je riječi o bolesti malih krvnih sudova mozga i demenciji, o čemu je govorila prof. dr Nadežda Čovičković-Šternić, sa Klinike za neurologiju Kliničkog centra Srbije, i novim iskustvima u vezi sa primjenom tanakana, osobito po PAQUID studiji, o čemu je govorila dr Mirjana Čukić, sa Klinike za neurologiju Kliničkog centra Crne Gore. Za organizaciju ovog skupa zaslužna je Farmaceutska kompanija „Pharma Swiss”. 10-12. maj - REALIZOVANA PRVA KONFERENCIJA ZDRAVSTVENOG TURIZMA CRNE GORE

opštim pojmovima i značajem zdravstvenog turizma, bilo je riječi o unapređenju poslovanja svih ustanova koje se bave nekim od oblika zdravstvenog turizma u cilju dovođenja stranih pacijenata, načinima povezivanja davalaca zdravstvenih usluga i potencijalnih stranih pacijenata, trenutnoj ponudi i mogućnostima turističko-zdravstvenih usluga Crne Gore. Predavači su bili dr sc. Ana Stranjančević, prof. dr Rade Ratković, prof. dr Miljenko Bura, prim. dr Gorana Isailović, doc. dr Jasminka Anđelić, dr Ljubinka Ivanović, prim. dr Gorana Isailović, dr sc. med. Zorica Potpara, ass. mr Vuk Marijanović, dr sc. stom. Mirjana Ðuričković, dr sc. stom. Zoran Vlahović, prof dr. Žarko Božović, mr. dr Dušan Nenezić, prim. dr Radmila Stanišić, dr Ljubinko Kaluđerović. Prijatelji Konferencije bili su Crnogorska komercijalna banka, Mineralna voda „Rada” i „Aqua Bianca”, a Naučni odbor činili su prof. dr Mileta Golubović, dr sc. stom. Zoran Vlahović i dr sc. med. Zorica Potpara. Predsjednik Organizacionog odbora bio je dr Mirko Mikić, izvršni direktor Preventivno-edukativnog centra. 12. maj - MEĐUNARODNI DAN SESTARA

Prva konferencija zdravstvenog turizma Crne Gore održana je od 10. do 12. maja, u Hotelu „Aurel” u Podgorici. Inicijator skupa bio je Preventivno-edukativni centar Podgorica, a pomoć u organizaciji pružili su i Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Nacionalna turistička organizacija, Društvo ljekara Crne Gore, Udruženje privatnih doktora stomatologije, SPA asocijacija, TA „Montenegro Tourist Service”. Medicinski magazin „Medical” bio je, takođe, jedan od aktera organizacije. U vezi sa ciljevima koji se odnose na unapređenje i promociju zdravlja i zdravstvenog sistema Crne Gore, Konferencijom se željelo, na sveobuhvatan nacin, po prvi put predstaviti Crna Gora kao značajna destinacija na mapi svjetskog zdravstvenog turizma. - Želimo da povežemo pružaoce zdravstvenih usluga iz Crne Gore sa stranim pacijentima obezbjeđujući im visokokvalitetne zdravstvene usluge uz odmor i rekreaciju dostupnu u našoj zemlji - kaže se u saopštenju o ovom događaju. Na dvodnevnoj konferenciji učesnici su upoznati sa

38

Nacionalno udruženje medicinskih sestara i babica Crne Gore i ove je godine na prigodan način obilježilo Međunarodni dan sestara - 12 maj. Centralna manifestacija održana je u Podgoričkom šoping molu „Delta City”, u periodu od 11 do 16 časova. Radno obilježavajući svoj praznik, babice su pokušale da skrenu pažnju posjetilaca na značaj mjerenja nivoa šećera u krvi, osteoporozu i primjenu biološke terapije u liječenju reumatoloških oboljenja, mjerenje krvnog pritiska i promociju zdravih stilova života u prevenciji i liječenju kardioloških oboljenja, prevenciju malignih oboljenja, dojenje kao najbolji način početka života, ali i na bolesti zavisnosti, stres, depresiju


u trudnoći, stigmu kod psihijatrijskih poremećaja, HIV, trudnoću i porođaj. Aktivno učešće u ovom događaju uzele su i predstavnice Medicinske škole u Podgorici i Visoke škole za medicinske sestre iz Berana. Ističući temu koju je Međunarodno vijeće medicinskih sestara odabralo za 2013. godinu: Zatvaranje jaza: Milenijumski ciljevi 8, 7, 6, 5, 4, 3, 2, 1, ovom prilikom je saopšteno da kao najveći dio zdravstvene struke u svijetu, medicinske sestre imaju ključnu ulogu u postizanju Milenijumskih razvojnih ciljeva.

U cilju unapređenja zdravlja i prevencije bolesti starije populacije, a u skladu sa Memorandumom o saradnji sa Udruženjem penzionera Glavnog grada, Dom zdravlja - Podgorica orga- nizovao je tribinu na temu zdravstvenog prosvećivanja penzionera gradske opštine Golubovci. Edukativni skup održan je 15. maja, u prostorijama ove gradske opštine.

13. maj - PROMOVISANI DOMETI TRADICIONALNE KINESKE MEDICINE

U saradnji sa Agencijom za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, CRA Akademija je organizovala Regionalnu konferenciju iz oblasti kliničkih ispitivanja. Događaj pod nazivom „Izazovi u kliničkim ispitivanjima ljekova, Crna Gora 2013” realizovan je 17. i 18. maja u hotelu Avala u Budvi. U okviru dvodnevnog programa prikazane su prezentacije o sprovođenju kliničkih ispitivanja u zemljama regiona a održan je i GCP kurs.

Uzevši učešća u sastanku koji je za temu imao obuku o sprovođenju tradicionalne kineske medicine, pomoćnik ministra zdravlja prim. dr Mensud Grbović i savjetnica u Ministarstvu Mirjana Đuranović razvovarali su 13. maja sa ekspertima za tradicionalnu kinesku medicinu Čao Ksijom, predstavnicom Provincijalne bolnice Gansu, kao i sa Vei Liksin, predstavnicom Kineske akademije medicinskih nauka. Boraveći od 12. do 19. maja u Crnoj Gori, gosti iz Kine su posebno bili posvećeni pružanju pomoći u obuci više od 50 naših zdravstvenih radnika u oblasti akupunkture. Sastanak je predstavljao prvi korak u realizaciji Memoranduma o razumijevanju koji su potpisali predstavnici Ministarstva zdravlja i Narodne Republike Kine.

17. 18. maj - REGIONALNA KONFERENCIJA O IZAZOVIMA U KLINIČKIM ISPITIVANJIMA LJEKOVA

24. maj - KAMION ZDRAVLJA OBIŠAO CRNOGORSKE TRGOVE

14. maj - SVEČANO OBILJEŽEN DAN DOBROVOLJNIH DAVALACA KRVI Dan dobrovoljnih davalaca krvi, 14. maj, svečano je obilježen i u Crnoj Gori. Četrnaestu godinu zaredom, od strane Ministarstva zdravlja, Crvenom krstu Crne Gore dodijeljena su odgovarajuća priznanja i simbolične nagrade za prethodnu godinu. Pomoćnica ministra zdravlja dr Mira Jovanovski-Dašić naglasila je ovom prilikom da je unapređivanje dobrovoljnog davalaštva krvi u Crnoj Gori cilj utvrđen Nacionalnom strategijom bezbjedne krvi. Predsjednik Crvenog krsta Crne Gore Vojislav Mijušković izrazio je nadu da će ovu humanu misiju slijediti i drugi građani Crne Gore i na taj način pomoći da se postignu standardi koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija u oblasti dobrovoljnog davalaštva krvi, a to je minimum 4 odsto od ukupne populacije Crne Gore. - Prema podacima iz 2012. godine, nivo davalaštva krvi je iznosio 2,51 odsto od ukupne populacije, a od toga dobrovoljno davalaštvo čini 32,25 odsto, a porodično - namjensko davalaštvo 67,75 odsto - navedeno je pored ostalog. 15. maj - EDUKACIJA NAJSTARIJIH

U okviru projekta posjete „MedUNIQA Kamiona zdravlja” građani Crne Gore bili su u prilici da se podvrgnu kompletnom pregledu koji obuhvata elektrokardiogramsko ispitivanje, ultrazvuk abdomena, spirometriju, analize krvi, pregled od strane oftalmologa, mjerenje očnog pritiska i preglede od strane interniste i dermatologa. Akcija je 18. maja započeta u Bijelom Polju, a nastavljena je u Nikšiću, Podgorici, Baru i Budvi. Tim od 11 stručnjaka - ljekara, medicinskih sestara i asistenata Kliničkog centra Crne Gore obavljao je do 24. maja brze i detaljne preventivne preglede na gradskim trgovima i prometnim lokacijama. Za realizaciju ovog projekta zaslužno je strateško parterstvo UNIQA osiguranja sa Kliničkim centrom Crne Gore. 20. maj - CRNOGORSKA DELEGACIJA UČESTVOVALA U 66. SKUPŠTINI SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE Predvodeći Delegaciju Ministarstva zdravlja, ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović boravio je u Ženevi na 66. skupštini Svjetske zdravstvene organizacije. - Skupština ima za cilj da radi na rješavanju kompleksnih izazova u zdravlju i to kroz promovisanje integrisanog političkog odgovora unutar sektorskih i resorskih ograničenja, uz inkorporaciju brige o zdravlju i

39


Naša asocijacija i sva njena društva su otvorena za zajedništvo, nove ideje, nauku i druženje - navela je ona. Prisutnima se ovom prilikom obratio i dr Mensud Grbović, pomoćnik ministra zdravlja.

ostvarenja zdravstvene jednakosti u okviru političkog razvojnog procesa u svim sektorima. Na ovaj način države imaju mogućnost da pronađu rješenje za značajne aspekte koji utiču na kvalitet života ljudskog bića i njegovu dobrobit i zdravlje, a istovremeno je to način rješavanja zdravstvene nejednakosti na sistematičan način, tako da ako je unapređeno zdravlje stanovništva, onda to može da ima koristan uticaj i na ostvarenje ciljeva u ostalim sektorima - objašnjeno je u obrazloženju ovog događaja. Delegacija Ministarstva zdravlja gostovala je na zasijedanju u periodu 20-22. maja. 24. maj - OTVORENA MEĐUNARODNA SPECIJALISTIČKA ZDRAVSTVENA ŠKOLA U KOTORU 24. maja, u Hotelu „Cattaro” u Kotoru, svečano je otvorena Međunarodna specijalistička škola „Skrining raka, kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa u nacionalnim programima zdravstvene zaštite”. Projekat u okviru Evropskog centra za mir i razvoj Univerziteta za mir Ujedinjenih nacija najavio je ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović. Prevencije hroničnih nezaraznih bolesti, osnovni vidovi prevencije kardiovaskularne bolesti i dijabetesa, te uloga zdravstvene politike i u strategiji i regulaciji u menadžmentu hroničnih nezaraznih bolesti, bile su neke od tema ovog skupa. - Cilj programa edukacije su upoznavanje učesnika sa principima, planiranjem, menadžmentom, izvođenjem, promocijom i evaluacijom skriniga raka, kardiovaskularnih bolesti ili dijabetesa - kaže se u obrazloženju dogođaja koji je trajao do 26. maja. 30. maj-2. jun - REALIZOVANI 56. SUSRETI ZDRAVSTVENIH RADNIKA 56. susreti zdravstvenih radnika ove godine su održani u trajanju od 30. maja do 2. juna, u ulcinjskom hotelu „Bellavue”. Skup kom je prisustvovao veliki broj medicinara iz zemlje i okruženja svečano je otvorio direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore dr Kenan Hrapović. U ime Udruženja zdravstvenih radnika Crne Gore, predsjednica te organizacije medicinska sestra Vesna Raosavljević istakla je uvjerenje da će i tokom ovih susreta biti prezentovani podizanje znanja na viši nivo, razmjena iskustava, usvajanje novih saznanja i vještina. - Svih ovih godina trudili smo se da našoj organizaciji damo prvenstvo u kvalitetu, stručnosti i izgradnji puta ka evropskim i svjetskim trendovima.

40

U edukativnom dijelu Susreta prikazano je više od stotinu stručnih radova koji su se ticali najraznovrsnijih tema medicine. Prezentacije i radionice realizovane su Hotelu „Olimpik”. 31. maj - PREVENTIVNO SA SREDNJOŠKOLCIMA Povodom 31. maja - Svjetskog dana borbe protiv pušenja, Dom zdravlja - Podgorica organizovao je preventivno predavanje o štetnosti duvana za zdravlje, naročito mladih. U okviru edukacije prevashodno namijenjene učenicima Srednje elektrotehničke škole „Vaso Aligrudić”, tim Savjetovališta za mlade Doma zdravlja - Podgorica gostovao je 31. maja u prostorijama ove školske ustanove. Učenicima su, pored ostalog, podijeljeni edukativni flajeri o štetnosti ove navike.


SVEČANO OBILJEŽEN DAN INSTITUTA

31. maj - ODRŽAN SKUP O AKTUELNOSTIMA U FARMACEUTSKOJ ZAŠTITI CRNE GORE Pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Crne Gore, Farmaceutska komora Crne Gore inicirala je stručni skup na temu „Aktuelnosti u farmaceutskoj zdravstvenoj zaštiti Crne Gore”. Na skupu održanom 31. maja, u Event centru „Balkan” u Podgorici, prikazana su 3 predavanja o zakonskoj regulativi o ljekovima. Predavači su bile: dipl. ph. Željka Bešović, rukovodilac sektora za ljekove i medicinska sredstva Crnogorske agencije za ljekove i medicinska sredstva, doc. dr Nataša DuborijaKovačević, farmakolog Medicinskog fakulteta Univerziteta u Podgorici, i prof. dr. Branislava Miljković, šefica Katedre za farmakokinetiku i kliničku farmaciju Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Jedan od ciljeva bilo je osvjetljavanje situacije u našoj državi u smislu pružanja odgovora na temu pojačanog nadzora inspekcijskih organa zdravstvenim ustano-

vama, zbog prepoznavanja po prekomjernoj potrošnji antibiotika i anksiolitika. Specijalni gost i promoter skupa bio je Fajzer. 31. maj - SVEČANO OBILJEŽEN DAN INSTITUTA Povodom obilježavanja Dana Instituta i 91. godine rada ove institucije, u Institutu za javno zdravlje 31. maja upriličena je prigodna svečanost. Direktor ove ustanove doc. dr Boban Mugoša imao je uvodnu riječ, a povodom 31. maja, Svjetskog dana borbe protiv pušenja, javnosti se obratila i prof. dr Agima Ljaljević, nacionalna koordinatorka za kontrolu duvana. U okviru radnog dijela skupa predstavljene su prezentacije o imunizaciji, zaraznim bolestima, HIV-u, informacionom sistemu, programima prevencije, hrani, vodi za piće i mikrobiološkoj dijagnostici.

International Health d.o.o. Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 www.internationalhealth.biz

GE132 dva puta jači antioksodant MEHANIZMI DEJSTVA GE132: SASTAV:

- Stimulacija imunog sistema - Visoko povećanje nivoa kiseonika u ćelijama

Organski germanium 100mg Matični mliječ 130mg Dupli ajkulin protein 30mg Zeleni čaj 80mg Ekstrakt koščice crvenog groždja 80mg Ekstrakt latice ruže 80mg

Prije upotrebe detaljno pročitajte uputstvo, ako vam je potrebna još neka dodatna informacija ili savjet obratite se ljekaru ili farmaceutu


ZDRAVSTVENA USTANOVA SPECIJALNA BOLNICA ZA PSIHIJATRIJU - KOTOR Od svog osnivanja, 26. maja 1953. godine, ZU Specijalna bolnica za psihijatriju u Kotoru predstavlja vodeću psihijatrijsku ustanovu u Crnoj Gori. U Bolnici se, kao zdravstvenoj ustanovi na sekundarnom nivou zdravstvene zaštite, obavlja specijalističko-konsultativna i visokospecijalizovana konzilijarnozdravstvena djelatnost i bolničko liječenje pacijenata sa mentalnim problemima, uz odgovarajuću medicinsku rehabilitaciju. Zdravstvena djelatnost ZU Specijalne bolnice za psihijatriju u Kotoru odvija se kroz rad 9 odjeljenja paviljonskog tipa, ukupnog kapaciteta 241 bolesničke postelje namijenjene bolničkom liječenju korisnika, radu u prijemnoj ambulanti, Neurofiziološkom kabinetu (EEG) i Stomatološkoj ambulanti.

42

U Specijalnoj bolnici za psihijatriju trenutno je radno angažovano 143 zaposlenih: - 11 doktora specijalista psihijatrije i neuropsihijatrije, od kojih je 1 doktor subspecijalista za liječenje bolesti zavisnosti - 1 stomatolog - 3 ljekara na specijalizaciji - 1 stomatolog pripravnik - 77 zdravstvenih radnika sa srednjom stručnom spremom - 3 zdravstvena radnika sa višom spremom - 8 zdravstvenih saradnika (2 defektologa - radno


okupaciona terapeuta, 3 psihologa i 3 socijalna radnika) - 39 nemedicinskih radnika. Specijalna bolnica u Kotoru godišnje realizuje u prosjeku oko 1.200 hospitalizacija, 3.000 prvih i kontrolnih ambulantnih pregleda i interventnih terapija, 350 pregleda dijagnostike iz oblasti neurofiziologije, 600 stomatoloških usluga za hospitalizovane pacijente. Popunjenost bolničkih kapaciteta tokom cijele godine iznosi 100%. Poseban segment liječenja, pored primjene psihofarmaka, podrazumijeva uključivanje pacijenata u neke od različitih oblika radno okupacionih aktivnosti koje za cilj imaju bolju resocijalizaciju i rehabilitaciju mentalno oboljelih lica. Savremeno opremljen prostor za rekreaciju (gym sala sa svim propratnim sadržajima - spravama za rekreaciju, stoni tenis) i otvoreno igralište (za mali fudbal, odbojku i košarku) pružaju mogućnost za bavljenje sportom i rekreacijom korisnika koji se nalaze na bolničkom liječenju. Stolarska radionica u okviru Bolnice, u čiji rad su uključeni korisnici, vrši popravke i izradu pojedinih vrsta namještaja za potrebe Ustanove (plakari, police, ormari za ljekove). Zahvaljujući donacijama iz prethodnih godina (peć za pečenje gline i mašina za oblikovanje kartonskih profila) u sklopu radno okupacionih aktivnosti korisnici učestvuju u izradi raznih suvenira od keramike i različitih kartonskih profila (kutije za suvenire, pice). Pored art terapije (crtanje na keramici, pletenje, izrada ručnih radova), korisnici su aktivno uključeni i u održavanje zelenih površina i bolničkog parka sa bujnom mediteranskom vegetacijom - na koji su posebno ponosni svi zaposleni u Ustanovi. Grupne sociorehabilitacione aktivnosti odvijaju se kroz redovne terapijske zajednice na odjeljenjima Bolnice i sedmično prikazivanje filmskih projekcija kojima prisustvuju zainteresovani korisnici sa svih odjeljenja Ustanove. Svake srijede, u intervalu od 17-19 h, organizuje se produžena socioterapijska grupa bivših zavisnika od upotrebe psihoaktivnih supstanci, koja ima za cilj pružanje podrške porodici i jačanje motivacije korisnika za održavanje postignute apstinencije i njihovu bolju rehabilitaciju i resocijalizaciju. Aktivnosti u borbi protiv stigmatizacije i diskriminacije lica sa mentalnim problemima, promociji zdravih stilova života i prevenciji mentalnih poremećaja sprovode se u kontinuitetu, kroz stalna učešća i prisutnost zaposlenih na javnim tribinama, predavanjima, medijima i lokalnim servisima. U posljednje tri godine u Bolnici su dva puta organizovani „Dani otvorenih vrata” - manifestacija sa zajedničkim učešćem u kulturno-sportskim

43


aktivnostima korisnika i lokalne zajednice, u cilju približavanja psihijatrije zajednici i rušenja duboko ukorijenjenog straha i predrasuda zajednice u odnosu na mentalno oboljela lica. Pored informativne brošure o samoj bolnici, Ustanova je izradila i više promotivnih flajera sa temama iz oblasti mentalnog zdravlja („Shizofrenija”, „Depresija”, „Alkoholizam”, „Poremećaj spavanja”, „Posttraumatski stresni poremećaj”) koji su distribuirani zajednici u cilju edukacije, prepoznavanja i blagovremenog reagovanja kod pojave prvih simptoma neke od duševnih bolesti. U saradnji sa holandskom nevladinom organizacijom GIP, Ustanova je uradila promotivni spot „Stop diskriminaciji”, promovisan na više TV servisa 10. oktobra - Međunarodnog dana mentalnog zdravlja. Naučni rad „Diferencijalno dijagnostičke nedoumice kod sumnje na PANDAS sindrom”, autora J. Đedovića, N. Duletić, A. Tomčuk, osvojio je prvu nagradu, kao najbolja usmena prezentacija 5. hrvatskih psihijatrijskih dana, održanih 2008. godine u Opatiji. U saradnji sa mrežom zemalja Jugoistočne Evrope i Jadrana za liječenje bolesti zavisnosti, Specijalna bolnica za psihijatriju - Kotor tokom 2009. godine organizovala je 1. crnogorske psihijatrijske dane sa međunarodnim učešćem, 4. jadransku konferenciju o bolestima zavisnosti i 6. SEEA simpozijum o bolestima zavisnosti, sa više od 170 učesnika iz 19 zemalja. Zaposleni iz Bolnice dali su tokom 2012. značajan doprinos organizaciji I nacionalnog kongresa Udruženja psihijatara Crne Gore, sa međunarodnim učešćem, „Psihijatrija danas principi farmako- i psihoterapije”. Kongres je održan u Bečićima u periodu 4-7.10.2012. Pored saradnje sa psihijatrijskim ustanovama u zemljama okruženja, Bolnica sarađuje i sa psihijatrijskim ustanovama Norveške i Holandije, kroz uzajamne studijske posjete, razmjenu iskustava i edukaciju iz prakse prvenstveno namijenjenu srednjem medicinskom osoblju. Specijalna bolnica za psihijatriju - Kotor bila je 2011. godine dobitnik opštinske nagrade 21. novembar - „zbog značajnog unaprijeđenja kvaliteta i humanog pristupa u liječenju lica sa mentalnim oboljenjima”. Na 56. majskim susretima zdravstvenih radnika Crne Gore koji su ovih dana održani u Ulcinju, Specijalnoj bolnici za psihijatriju - Kotor je od strane Asocijacije zdravstvenih radnika Crne Gore dodijeljena Srebrna povelja „za izuzetan doprinos u radu i razvoju zdravstvene struke”. Posebno raduje činjenica što je u godini kada Bolnica slavi svojevrsni jubilej, 60 godina postojanja i rada, struka prepoznala napore koje zaposleni ulažu u unapređivanju i očuvanju mentalnog zdravlja stanovništva Crne Gore. Bogato kliničko iskustvo i praksa zaposlenih ljekara bili su garant prepoznavanja realnih potreba i mogućnosti tokom procesa kreiranja važnih državnih dokumenata i politike una-

44

pređenja mentalnog zdravlja - Akcionog plana za unapređenje mentalnog zdravlja u Crnoj Gori 2011-2014.; Izradi paketa usluga za sekundarni i tercijarni nivo zdravstvene zaštite; Radu na izmjenama i dopunama postojećeg Zakona o zaštiti i ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica; Izradi prvih nacionalnih smjernica dobre kliničke prakse iz oblasti psihijatrije - „Shizofrenija”. Posljednjih godina znatno su unaprijeđeni uslovi liječenja i rada zaposlenih kroz više sanacija postojećih objekata zahvaljujući stredstvima Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje i brojnih donatora. Nabavkom agregata sredstvima Fonda početkom 2013. Bolnica je riješila višegodišnji problem optimalnog funkcionisanja u slučajevima ispada elektro mreže, naročito izraženim u zimskim mjesecima. Zahvaljujući donaciji Fondacije „Petrović Njegoš”, početkom godine, 40 dotrajalih drvenih prozora na sjevernoj strani najvećeg objekta Ustanove zamijenjeno je eloksiranom stolarijom, što je znatno unaprijedilo uslove boravka naših korisnika. Donacijom porodice Mitrović iz Budve, u maju 2013, izvršena je kompletna rekonstrukcija Ambulante za liječenje hroničnih pacijenata muškog pola. Bolnica ima tradicionalno dobru saradnju sa Crvenim krstom, Caritasom, Kolom srpskih sestara, hotelskim grupama sa Primorja, koji nesebično pomažu Ustanovu odjećom, krevetninom i inventarom, zbog čega su im zaposleni radnici i korisnici neizmjerno zahvalni. Priznanja koja Bolnica dobija posljednjih godina dodatni su podsticaj za još predaniji i kvalitetniji rad svih zaposlenih, uprkos teškom materijalnom položaju svih zdravstvenih radnika danas i brojnim teškoćama i izazovima sa kojima se ona susreće, a koji su dodatno usložnjeni uslovima postojeće ekonomske krize.

Direktor, dr Aleksandar Tomčuk


* MEDIUM 20 SPF SPORTS CLEAR GEL FORMULA JASNA PROZIRNA GEL FORMULA

Proziran i lak za nanošenje losion sa vitaminom E. Otporan na vodu i znojenje. Idealan za dlakava područja, kao i za kožu glave bez kose. Ne sadrži parfeme, ulja ili konzervanse. Idealan za entuzijaste svih sportova na otvorenom.

* HIGH 30 SPF SPORTS CLEAR SPRAY FORMULA JASNA PROZIRNA SPREJ FORMULA

Proziran i lak za nanošenje losion sa vitaminom E. Otporan na vodu i znojenje. Preporučuje se kod osoba alergičnih na sunce. Idealan za dlakava područja, kao i za kožu glave bez kose. Ne sadrži parfeme, ulja ili konzervanse. Idealan za entuzijaste svih sportova na otvorenom. *HIGH 50 SPF SPORTS CLEAR SPRAY FORMULA JASNA PROZIRNA SPREJ FORMULA

Proziran i lak za nanošenje losion sa vitaminom E. Otporan na vodu i znojenje. Preporučuje se kod osoba alergičnih na sunce. Idealan za dlakava područja, kao i za kožu glave bez kose. Ne sadrži parfeme, ulja ili konzervanse. Idealan za entuzijaste svih sportova na otvorenom.

Preporučljivo za muškarce i sportiste

* MEDIUM 20 SPF SENSITIVE GLIMMER BESTSELLER! SVJETLUCAVA FORMULA

Potvrdjen UVB faktor zaštite 20, odlična podnošljivost kože, nizak alergijski potencijal i nemasna formulacija. Otporna na vodu, znojenje i trenje. Preventivno djeluje protiv starenja kože koje je uzrokovano suncem.

* HIGH 30 SPF FACE ANTI-AGING ANTI-AGEING FORMULA ZA LICE

Specijalna lipozom formula sa ECTOIN-om i SOD-om (hvatač slobodnih radikala). Štiti kožu od starenja koje uzrokuju UV zraci, aktivna zaštita ćelija, bez emulgatora, parfema ili ulja čime se redukuje neprijatna, peckajuća vrućina lica. Zaštita i hidratacija, zamjena za dnevnu kremu. Formula idealna za lice, dekolte i ruke. * HIGH 50 SPF REFLEX KIDS FORMULA * HIGH 30 SPF SUPER SENSITIVE FAMILY FORMULA PORODIČNA FORMULA

Vodootporni lipozom-gel sa nevidljivim mikropigmentima i vitaminom E, za veoma osjetljivu kožu i područja sklona gorenjuopekotinama, visoko foto-stabilan, aktivno štiti i njeguje kožu. * MEDIUM 15 SPF ULTRALIP

FORMULA ZA DJECU

Djeluje na kožu kao čisti fizički blokator za sunce (bez hemijskih UV filtera). Pogodan za mladju i stariju djecu i one osobe sa ekstremno osjetljivom kožom na sunce. Vitamin B5 (Panthenol) hidratiše i umiruje kožu.

NJEGA I ZAŠTITA

Visoko kvalitetna zaštitna njega za usne sa antiinflamatornim uljem iz sjemena crne ribizle. Nudi zaštitu protiv slobodnih radikala. Efikasan na svim temperaturama, bez parfema.

* VERY HIGH 50 SPF ULTRA SENSITIVE EXTREME FORMULA * AFTER SUN REPARING FORMULA EKSTREMNA FORMULA

Formula za maksimalnu zaštitu. Za sve ljude sa . ekstremno osjetljivom kožom i za osobe sa alergijom na sunce. Sadrži provitamin B5 i SOD (hvatač slobodnih radikala).

.

FORMULA ZA OBNAVLJANJE KOŽE, HLAĐENJE I HIDRATACIJU

Sadrži biološki “faktor obnavljanja” (SOD-enzim) koji inhibira negativne efekte UV zraka, sa dugotrajnim efektom hidratacije i osvježenja. Umiruje kožu i stimuliše obnavljanje ćelija, blago parfimisana.

U Uvoznik i distrubuter za Crnu Goru: d.o.o. Meditas ul ul. Oktobarske revolucije 44, Podgorica te 020/ 625 016, mail: kcmeditas@t-com.me tel:


U Budvi sredinom maja održana konferencija posvećena izazovima u kliničkim ispitivanjima ljekova. Na dvodnevnom skupu koji su organizovali CRA Akademija iz Beograda i CALIMS, istaknut je značaj kliničkih ispitivanja i detaljno objašnjeni formalno-pravni i etički uslovi pod kojima se oni mogu izvoditi

KORIST ZA

PACIJENTE I DRUŠTVO U CJELINI Akademija za klinička ispitivanja CRA iz Beograda i Crnogorska agencija za ljekove i medicinska sredstva CALIMS organizovali su u Budvi dvodnevnu konferenciju čija je tema bila „Izazovi u kliničkim ispitivanjima ljekova”. Na Konferenciji su svoje radove predstavili ljekari i farmaceuti iz Crne Gore, BiH i Hrvatske, te predavači CRA Akademije. CRA je osnovana 2012. godine i na njoj se mogu steći znanja o dvadesetak različitih aspekata kliničkih ispitivanja, od samog otkrivanja i razvoja novih farmaceutskih proizvoda do etičkih pitanja, farmakovigilance, terapije i terapijskih postupaka. Predstavljajući Akademiju, dr Petar Turčinović i dr Zoran Aćimović kazali su da se trenutno u CRA Akademiji odvijaju dva programa - osnovni i program za istraživače, a da se nastava u njoj odvija direktnim predavanjima, onlajn i praktično. Sastavni dio nastave je i obuka za rad na računarima i kurs engleskog jezika. Mr sc. med. Snežana Mugoša, iz CALIMS-a, govorila je o nadležnostima te ustanove u sprovođenju kliničkih ispitivanja u Crnoj Gori, ističući da je to regulisano Pravilnikom o bližim uslovima za sprovođenje kliničkih ispitivanja ljekova za upotrebu u humanoj medicini. - Naručilac kliničkog ispitivanja može imati sjedište u Crnoj Gori ili ugovorom prenijeti ovlašćenja na neko ovdašnje pravno lice koje Agenciji podnosi zahtjev za sprovođenje istraživanja. Istraživač mora da prikupi svu neophodnu dokumentaciju, a CALIMS može Ministarstvu zdravlja da predloži prekid istraživanja ako tokom njega dođe do ozbiljnog neželjenog dejstva ili događaja - rekla je ona. - Ciljevi naše agencije su implementacija najviših etičkih i naučnih standarda koji se odnose na odobravanje, sprovođenje i praćenje kliničkih ispitivanja, kao i edukacija zdravstvenih radnika i stanovništva - kazala je dr Mugoša. Mr ph. sc. Maja Stanković, iz Odjeljenja za farmakovigi-

46

lancu CALIMS-a, govorila je o značaju prijavljivanja neželjenih dejstava ljekova, što može učiniti svaki pacijent koji to uoči. O sprovođenju kliničkih ispitivanja u BiH govorila je dr sc. med. Jasmina Krehić, predstavnik Agencije za ljekove, ističući da se sva klinička ispitivanja ljekova na ljudima moraju sprovoditi u skladu sa etičkim principima utvrđenim Helsinškom deklaracijom o zaštiti prava pacijenata, pravilima Dobre kliničke prakse i Pravilnikom o sprovođenju istraživanja. Ona je objasnila da bosanski Pravilnik predviđa dvostruko kodiranje podataka i uzoraka, te da se tako omogućava klinički monitoring, praćenje subjekta ili dopunjavanje podataka. - Upotrebom drugog koda osigurava se dodatno povjerenje i zaštita privatnosti subjekata, jer je potreban pristup ka oba ključa da bi se spojili bilo kakvi podaci ili uzorci s osobnim podacima o subjektu. Anonimizacija podataka sprečava reidentifikaciju subjekta. Pošto se ’anonimizirani’ uzorci i odgovarajući podaci ne mogu povezati sa subjektom, nije moguće preduzeti postupke kao što je povlačenje uzoraka ili povrat individualnihh rezultata čak i na zahtjev subjekta - objasnila je ona. - Upotreba anonimiziranih podataka i uzoraka ne omogućava klinički monitoring, praćenje subjekta ili dodavanje novih podataka. Brisanjem ključeva za kodiranje koji vežu podatke i uzorke s osobnim podacima o subjektu osigurava se dodatno povjerenje i zaštita privatnosti, jer se time sprečava reidentifikacija subjekta pomoću ključeva. Anonimni podaci i uzorci nikad nijesu obilježeni osobnim podacima, niti se stvara ključ za kodiranje. Stoga ne postoji mogućnost povezivanja genomskih podataka i uzoraka s pojedinačnim subjektima - objasnila je dr Krehić. Doc. dr sc. Aleksandar Knežević, sa Sveučilišta u Zadru, govorio je o sprovođenju kliničkih ispitivanja u Hrvatskoj, naglasivši da je „temeljni cilj etičkog pristupa u kliničkim


ispitivanjima i zadaća odgovornog etičkog povjerenstva - štititi prava, sigurnost i dobrobit ispitanika uključenih u klinička ispitivanja”. Glavno etičko povjereništvo, prema njegovim riječima, samostalno je tijelo koje se sastoji od naučnih radnika i članova nemedicinske struke, a zadatak mu je da štiti prava i dobrobit ispitanika, pored ostalog i tako što će izraziti mišljenje o planu ispitivanja, podobnosti ispitivača, opremi, metodama i dokumentima koji će se koristiti za obavještavanje ispitanika i dobijanje njihovih saglasnosti. - Etičko povjerenstvo u postupku odobrenja treba da odredi da li je rizik za ispitanike sveden na najmanju mjeru, da li je rizik razuman u odnosu na moguću korist ispita- nika, da li je odabir ispitanika bio nepristrasan, da li postoji informirani pristanak i njegovo dokumentovanje. Povjerenstvo, takođe, utvrđuje da li je osiguran odgovarajući postupak za nadzor sigurnosti, odgovarajući postupak za zaštitu privatnosti ispitanika i prikupljenih podataka, te da li je omogućeno dodatno osiguranje za zaštitu prava i dobrobiti pri uključenju ispitanika koji bi mogli biti osjetljivi na prisilu ili nedopušten uticaj - kazao je Knežević. Prof. dr Ljilja Musić, predsjednica Etičkog komiteta Kliničkog centra Crne Gore, kazala je da je to tijelo osnovano 2005. godine, te da od završenih 18 studija Komitet nije odobrio 5, a četiri su prekinute. Etički komitet KCCG-a izdao je, kazala je ona, uputstvo za aplikaciju za studije kliničkog ispitivanja ljekova i medicinskih sredstava koji se obavljaju u najvećoj crnogorskoj zdravstvenoj ustanovi. Dr Petar Turčinović, programski direktor CRA Akademije i asistent Stomatološkog fakulteta u Beogradu, kazao je da klinička istraživanja imaju korist za društvo u celini, zdravstveni sistem i pacijente, te korist za nauku i razvoj. - Sve veći broj CRO kompanija posluju u regionima Istočne Evrope, Kine, Indije, ostalim djelovima Azije i Latinskoj Americi kako bi bili konkurentniji. Prema nekim procjenama, troškovi vođenja studija u ovim područjima su za 30 do 60 odsto manji od troškova komparabilnih istraživanja u SAD-u i EU. Procjenjuje se da je u 2010. godini prihod CRO kompanija iz regiona u razvoju iznosio 6,6 biliona dolara, što predstavlja 29,6 odsto ukupnih prihoda CRO kompanija, koji iznose 23,2 biliona dolara. Očekuje se da će do 2016. cijelo CRO tržište Istočne Evrope rasti

11,4 odsto godišnje - kazao je Turčinović. Prema njegovim riječima, važni uslovi za privlačenje kliničkih istraživanja u region jesu državna strategija, dobra regulativa, percepcija društva i javnosti, obuka i edukacija svih učesnika, organizacija centara i obuka istraživača, edukacija pacijenata i uključivanje organizacije pacijenata u procese kliničkih istraživanja.

D. N.

47


MELATONIN, „DRAKULA HORMON”

Piše: mr ph. Aleksandar Jovanov

Cirkadijalni ciklus budnost/spavanje fiziološki je dio života. Riječ je o održavanju budnosti tokom dana, dok je organizam izložen svjetlosti, i spavanju tokom noći, kada je mrak. Taj ciklus pokazuje svoje specifičnosti u različitim oblicima života. Iako veoma jednostavan i poznat svima, cirkadijalni ciklus čovjeka intriga je mnogim naučnicima, odnosno odgonetka na pitanje zašto i kako to naš organizam reaguje na dnevnu svjetlost, to jest odsustvo iste. Smatra se da je glavni faktor u regulisanju cirkadijalnog ciklusa upravo dnevna svjetlost. Izlaganje dnevnoj svjetlosti dovodi do stimulisanja nervnog puta retina-hipotalamus. U hipotalamusu se nalazi specijalni centar koji se naziva suprahijazmatskim jedrom, koje se ponaša kao relej za ostale djelove mozga koji kontrolišu lučenje hormona, tjelesnu temperaturu, specifičnosti imunog sistema, digestivnog aparata i druge osobenosti koje prate spavanje ili budnost. Uprošteno govoreći, ujutru, kad se organizam izloži dnevnoj svjetlosti, suprahijazmatsko jedro počinje da daje takve impulse koji rezultiraju povećanjem tjelesne temperature i oslobođavanje stimulišućih hormona kao što je kortizol. Organizam se budi, ali sa druge strane, usporava se sinteza hormona koji se smatra da su povezani sa spavanjem, a među njima i melatonin. Pinealna žlijezda se nalazi u srednjoj liniji mozga. Veličine je zrna graška, leži iznad zadnjih komisura, blizu nivoa habenularnog kompleksa Silvijevog akvadukta (kanal spaja treću i četvrtu moždanu komoru). Njena osnovna funkcija jeste da integriše informaciju kodiranu u svjetlosti u koordinisanu sekreciju koja podliježe biološkoj ritmičnosti. Da bi dočarali njen značaj, a akcentirali mističnost, sjetićemo se Renea Dekarta koji ju je nazivao „sjedištem duše”, odnosno mjestom gdje se prepliću duša i tijelo. Melatonin, porijeklom iz pinealne žlijezde, sintetiše se iz triptofana, preko serotonina. Naziv melatonin potiče od grčke riječi melas, što u prevodu znači crno, ukazujući na taj način da se melatonin povezuje sa tamom. Melatonin je važan faktor u životu različitih vrsta. Upravo na osnovu dejstva melatonina ptice selice znaju da je vrijeme za jesenju selidbu. Ova supstanca takođe reguliše i rast dlake, lijanje i stanje hibernacije kod nekih životinja. Jaka svjetlost direktno inhibira oslobađanje melatonina i zato ga nazivaju i „Drakula hormon”. Kod čovjeka je za sada poznata funkcija melatonina da obezbijedi zdrav i okrepljujući san. Povećanjem koncentracije melatonina u krvi organizam se priprema za spavanje. Povećana koncen-

48

tracija melatonina u krvi nalazi se tokom noći, sa pikom oko ponoći, a izjutra njegova koncentracija pada. Nivo melatonina noću može da bude i do deset puta veći od nivoa tokom dana. Ova ravnoteža lako može biti poremećena, pogotovo kod ljudi koji rade noću ili često mijenjaju vremenske zone. Nažalost, danas sve više ljudi, naročito u urbanim sredinama, ima deficit melatonina. To je zato što je u gradovima vještačko osvjetljenje glavni krivac za nemogućnost ostvarivanja potpunog mraka tokom noći. Takođe, različite navike u vidu spavanja pokraj upaljenog televizora, bilo kakvog izvora svjetlosti mogu biti uzroci lošeg sna. Svjetlost koči enzime odgovorne za prevođenje serotonina u melatonin. Vrlo je važno da se očuva stvaranje i funkcija melatonina. Koncentracija melatonina zavisi i od starosti. Djeca u prosjeku imaju veću koncentraciju melatonina u odnosu na odrasle, pa se smatra da se proizvodnja melatonina smanjuje kako starimo. Ljudsko tijelo najbolje funkcioniše ukoliko postoji pravilan ciklus spavanja i budnog stanja. Pomažući pri održavanju zadovoljavajućeg sna i relaksacije, melatonin doprinosi zdravom funkcionisanju imunog sistema, krvnog pritiska i tjelesne temperature. Neke studije su pokazale da melatonin pomaže u oslobađanju ženskih reproduktivnih hormona. Isto tako pomaže da se utvrdi kada počinje menstruacija kod žena, učestalost i trajanje menstrualnog ciklusa i kraj menstruacije. Održavanje normalnog nivoa melatonina u organizmu može biti veoma korisno za odlaganje nastanka Alchajmerove i Parkinsonove bolesti, kao i ishemije mozga, odnosno moždanog udara, tako da je priča o melatoninu tek počela. Razne studije pokazale su da se može smanjiti i stepen neurodegenerativnih promjena u organizmu. Utvrđeno je da dovoljna količina ovog hormona pozitivno utiče na raspoloženje, dok njegov nedostatak dovodi do uznemirenosti, zamora i lošeg raspoloženja. Isto tako, spekuliše se i da melatonin sprečava srčani udar uzrokovan stresom, tako što smanjuje proizvodnju kortikosteroida koji mogu da oštete srčani mišić. Pri današnjem ubrzanom tempu života svima nam je zajedničko to da premalo vremena posvećujemo pravilnom odmoru. Brz tempo života neprimjetno nas uvlači u nepoželjan ritam života koji se suprotstavlja fiziološkim pravilima. Kao rezultat toga imamo poremećaje spavanja, nepripremljenost organizma za izazove koje nosi svakodnevni život. Kod ljudi koji imaju problem da utonu u san ili imaju više od 60 godina, pokazalo se djelotvornim peroralno konzumiranje ovog hormona kao lijeka. Da bi bio koristan u terapiji, melatonin bi trebalo da se uzima u odgovarajućoj dozi, u određenom periodu dana, odnosno uveče pola časa prije odlaska na spavanje. Najbolje je uvijek u isto vrijeme i uvijek uveče, pred spavanje. Sve dosadašnje studije pokazale su da ne postoji opasnost od predoziranja ili toksične reakcije. Ovaj hormon može da se izoluje iz biljnih preparata. Najviše ga ima u kalifornijskom maku (lat. Eschscholzia californica) i afričkoj grifoniji (lat. Griffonia simplicifolia).


3XVWLWHSULURGXGD9DPSRPRJQHGDYUDWLWHUDYQRWHåX SRVSMHãXMH¿]LRORãNH PHKDQL]PH]DDGDSWDFLMXQD stres SRYHüDYDPHQWDOQH SVLKLþNHNDSDFLWHWH]D DGDSWDFLMXQDVWUHV

RGUåDYDQMH¿]LRORãNRJ WRQXVDUDVSRORåHQMD RVMHüDMVPLUHQRVWL RVMHüDMUHODNVLUDQRVWL

QHVDQLFD QHRNUHSOMXMXüLVDQEXGLWH se umorni i nenaspavani MHWODJVLQGURP SRUHPHüDMLFLNOXVD EXGQRVWLLVSDYDQMD

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: NetPharm doo ĈRND0LUDãHYLüD3RGJRULFD QHWSKDUP#WFRPPH m e d i c a l s u p p l i e s - Monotipe Corsiva, 225 prored sirina


MELANOMA, PREVENCIJA I TERAPIJA - NOVA ISTRAŽIVANJA

Piše: dr Olivera Simić-Kovačević, Spec. dermatovenerolog Privatna specijalistička ordinacija za kožne i polne bolesti „Dr Kovačević”, Budva Najnovija istraživanja uticaja Sunčeve svjetlosti na osobe svijetle puti1 koja su nedavno sprovedena2 na više od milion mladih Izraelaca predvojničkog uzrasta3 jasno ukazuju kako ekspozicija suncu direktno utiče na porast rizika za povećanje incidence od melanoma. Incidenca melanoma u porastu je u svim krajevima svijeta gdje žive stanovnici svijetle puti. U USA, broj svjetloputih oboljelih od melanoma tokom posljednje dekade u porastu je za tri puta, a raste čak i u Evropi. Izraelska subtropska geografska širina ukazuje na mnogo veću solarnu radijaciju stanovništva nego u Evropi, tako da je preventivne mjere neophodno sprovoditi u najranijem djetinjstvu. Pronađeno je da je granična dob od 10 godina i da djeca koja djetinjstvo do 10. godine života provedu u Izraelu imaju dvostruko veći rizik od obolijevanja od melanoma u odnosu na one koji poslije 10. godine stignu u Izrael i dalje ovdje nastave da žive ! Rezultati istraživanja objavljeni su u Internacionalnom žurnalu za maligna oboljenja (International Journal of Cancer) od strane dr Levina i prof. Karka. Istraživači Mejo klinike (Mayo Clinic) pronašli su da pacijenti oboljeli od Kronove bolesti ili ulcerativnog kolitisa imaju veći rizik od stvaranja melanoma i to za 37 %! Istraživanje je prezentovano u Orlandu, Florida, na Konferenciji Nedjelje digestivnih bolesti, 2013. godine (Digestive Desease Week 2013 Conference). Autor predavanja, Sidarta Sing (Siddharth Singh), gastroen-

50

terolog Klinike Mejo, predlaže oštre antisolarne preventivne mjere kod oboljelih od ovih bolesti. Istraživanje je obuhvatilo 172.837 pacijenata i podrazumijevalo komparaciju sa svim istraživanjima na istu temu vršenim proteklih 70 godina. Pronađeno je 179 slučajeva melanoma kod pacijenta sa već dijagnostifikovanom Kronovom bolešću ili ulcerativnim kolitisom. Američka agencija za zaštitu okoline (U.S. Enviromental Protection Agency-EPA), Nacionalni savjet za prevenciju karcinoma kože (National Council on Skin Cancer Prevention), Uprava za hranu i lijekove (Food and Drug Administration), Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (Center for Disease Control and Prevention) praznični su Američki petak prozvali „Don’t Fry Day”, aludirajući na ostanak stanovništva kod kuće i neizlaganje Sunčevoj svjetosti. Ustanovljeno je da jedan od pet Amerikanaca dobija karcinom kože. FDA je objavila novi algoritam za obilježavanje sredstava za antisolarnu zaštitu, naglašavajući da samo 25% sredstava za zaštitu od sunca obezbjeđuje jaku i širokospektarnu zaštitu. Nova pravila obuhvataju sljedeće: 1. Sredstvo za zaštitu od Sunca može biti označeno oznakom „Broad Spectrum”, kada postoji zaštita od UVA i UVB zraka zajedno. UVA i UVB zračenje zajedno su vrlo štetni! 2. Samo sredstva označena natpisom „Broad Spectrum” i koja imaju SPF veći i jednak 15, priznata su kao sredstva koja


smanjuju rizik od nastanka kancera kože i sredstva koja utiču na fotostarenje. 3. Nova oznaka „Water Resistant” znači da sredstvo koje nosi ovu oznaku ostaje postojano 40 ili 80 minuta u uslovima izlaganja vodi ili znojenju. Preporuke za prevenciju oštećenja kože solarnom radijacijom jesu korišćenje antisolarne zaštite sa oznakom „Broad Spectrum”, pronalaženje hladovine, izbjegavanje nastanka opekotina od sunca, korišćenja solarijuma, poseban oprez na površinama koje reflektuju Sunčevu svjetlost (kao što su pijesak i voda), nošenje odjeće koja štiti od Sunčevog zračenja. Obavezna upotreba šešira širokog oboda i protektivnih naočara za sunce. Obavezno provjeriti visinu UVI (UV Index) prije izlaska u spoljašnju sredinu, kao dio meteorološke prognoze. Novim sporazumom, koji se naziva Montrealski protokol, sve zemlje svijeta dobile su stabilna uputstva o ponašanju stanovništva za vrijeme restauracije Zemljinog ozonskog omotača, a potpisalo ga je 197 zemalja. Naučnici očekuju da će se ozonski omotač restaurirati krajem ovog vijeka! Posljednjih 35 godina dolazi do porasta rizika od obolijevanja od melanoma, s godišnjim porastom od 1,9% od 2000. godine. FDA želi da povuče sa tržišta sve proizvode označene SPF-om većim od 50, zato što pacijenti dobijaju lažnu sliku da mogu da ostanu izloženi suncu mnogo više vremena od maksimalno preporučenog. Takođe se povlače i „spray” preparati, zbog moguće inhalacije štetnih materija. U Evropi su pravila još striktnija i zahtijevaju da sredstvo štiti od UVA zračenja makar u jednoj trećini od naznačenog SPF. Najnovija lista ŠTA NE UPOTREBLJAVATI pri izlaganju suncu sadrži: 1. NE sprejevima (oni ne pokrivaju u potpunosti kožu, mogu se udahnuti) 2. NE super visokom SPF-u (veći od 50) (mogu ponuditi nerealnu sliku zaštite) 3. NE vitaminu A (Retinyl palmitate) u sastavu sredstava za zaštitu od sunca (može povećati stvaranje karcinoma kože i promjena na koži izloženoj suncu)

4. NE oksibenzonu (penetrira se kroz kožu, ulazi u krvnu cirkulaciju i ima djelovanje kao estrogen, a često izaziva i alergijske reakcije). Dr Rajner Hofman-Velenhof, sa Medicinskog instituta u Gracu (Austrija), objavio je istraživanje o uticaju komponenti sredstava za zaštitu od sunca na pigmentne madeže na koži. Dermoskopijom polovine broja madeža, vršenom trećeg dana istraživanja i nanošenja antisolarnih sredstava sa djelovanjem protiv UVA i UVB zraka uočen je eritem i prominentnija pigmentna mreža na nezaštićenoj polovini u odnosu na zaštićenu. Sedmog dana uočeni su braon i crni globuli, braon tačke, plavobijeli veo, atipična mreža i uvećani krvni sudovi madeža na ispitivanju - zaštićenoj i nezaštićenoj! HMB 45 bojenje pokazuje jače bojenje u nezaštićenoj strani madeža. Došlo se do zaključka da se sve promjene u madežima ne dešavaju samo pod uticajem Sunčevog zračenja. Dr Kristina Kareras, sa Klinike iz Barselone, sa saradnicima, suregiše da i sredstva fizičke i hemijske zaštite mogu prevenirati promjene u pigmentnim madežima pod uticajem Sunca, posebno UVB zračenja. Tako je ustanovljeno da su najčešće kliničke promjene nakon 7 dana nakon ekspozicije Suncu pigmentacija, ljuštenje i eritem, a dermoskopske promjene - povećanje globula i tačaka, zamagljenje mreže, regresija i tačkasti krvni sudovi madeža pod uticajem obiju grupa zaštite. Kod pacijenata sa hemijskom zaštitom uočena je pojačana melanocitna aktivacija i regresija. Takođe, zaključeno je da se promjene dešavaju i pored hemijske i fizičke zaštite - pojedinačno, te se preporučuje istovremena i hemijska i fizička zaštita u antisolarnom sredstvu! Naučnici sa Univerziteta u Edinburgu pronašli su da se pri dodiru naše kože sa zrakom Sunca u krvne sudove otpušta materija zvana nitrat-oksid, koja pomaže smanjivanju krvnog pritiska i to za oko 50 minuta. Tako, po njima, benefiti od izlaganja Suncu u smislu smanjenja krvnog pritiska, a time i prevencije srčanog i moždanog udara, daleko prevazilaze štetno dejstvo na kožu u smislu stvaranja maligniteta kože !? Tako se do sada jedinom naučno dokazanom benefitu od izlaganja kože i tijela Suncu u vidu produkcije vitamina D pridružio i ovaj novouočeni benefit. Ljudska koža je veliki rezervoar nitrita (NO2) i nitrata (NO3). Naučnici su dokazali da je nitrat biološki inertan, a da ga akcija Sunčevog zračenja može pretvoriti (redukovati) u aktivni nitrit i nitrit-oksid. Takođe, postoji sugestija da Sunce štiti organizam od infektivnih bolesti, inaktivišući neke viruse, npr. virus varičele! Dalja ispitivanja su u toku! O najnovijim istraživanjima iz oblasti antisolarne zaštite, prevencije i terapije malignih oboljenja kože, posebno melanoma, i u sljedećem broju !

1 Fitzpatrick i Pathak, I-II 2 Studija je započeta krajem 2006. godine i objavljena 22.5.2013. godine 3 Po izraelskom zakonu, do 17. godine

51


ISTINE I ZABLUDE: Šta ne smijete zaboraviti u vezi sa njegom kože

Dobra njega kože podrazumijeva posvećenost i suptilnost. Zaštita od štetnog uticaja sunca i nježno čišćenje predstavljaju svakodnevnu obavezu a ne samo poželjnu mjeru zaštite. Ipak, za dobar izgled izgled kože važno je voditi računa o njenoj hidriranosti, a pravilna ishrana i izbjegavanje uticaja duvanskog dima važne elemente njenog zdravlja. LJETNJA ODJEĆA KOJA OTKRIVA DJELOVE TIJELA ČINI DA OSJEĆAJ TOPLOTE BUDE SMANJEN ZABLUDA: Ljeti je veoma preporučljivo nositi zaštitnu odjeću. Iako odijevanje ljetnjih majica dugih rukava ne predstavlja uobičajen način zaštite od štetnih zračenja, činjenica je da se pri izboru odjeće ne bi trebalo priklanjati dominantnom odjevnom stilu već bi korisnije bilo uzeti u obzir preporuke stručnjaka. Tkanina koja prekriva površinu kože predstavlja svakako bolju zaštitu od dejstva Sunčevih zraka nego što to čini sloj zaštitne kreme, makar on bio nanešen po svim pravilima zaštite kože. Ako nijeste znali, postoje i aditivi za pranje odjeće koji daju dodatni sloj zaštite od ultravioletnog zračenja i dovoljno ih je koristiti za jedno od nekoliko pranja. Takođe, postoji i specijalna zaštitna odjeća dizajnirana da blokira uticaj ultraljubičastih zraka. DUVANSKI DIM UTIČE NA STVARANJE BORA ISTINA: Ako Vam je više stalo do svježeg izgleda kože i što trajnijeg odlaganja nastanka bora, dobru preporuku predstavlja izbjegavanje konzumacije i izloženosti duvanskom dimu. Pušenje čini da vaša koža izgleda starije i doprinosi razvoju bora. Duvanski dim utiče na sužavanje sitnih krvnih sudova iz najudaljenijih slojeva kože, što smanjuje protok krvi. To iscrpljuje kožu i smanjuje koncentraciju kiseonika i hranljivih materija u njoj. Pušenje takođe šteti funkcionisanju kolagena i elastina vlakana koja daju snagu i elastičnost vašoj koži. Pored toga, ponavljani izrazi lica koje pravite prilikom konzumacije duvanskih proizvoda doprinose boranju kože u području oko usana i očiju. TUŠIRANJE VRELOM VODOM NIJE ZDRAVO ISTINA: Njega kože mora biti suptilna. Iako vruća voda i dugotrajno tuširanje mogu prijati kao antistresna terapija,

52


ovakav tretman može da bude veoma loš za fin izgled kože. Agresivni tuševi ili kupke utiču na uklanjanje ulja iz kože. Stoga treba izbjegavati upotrebu jakih sapuna. Umjesto toga, izaberite blaga sredstva za čišćenje. Nakon kupanja blago istapkajte kožu peškirom, tako da se vlaga zadrži na površini. ISHRANA JE VAŽNA ZA MLADOLIK IZGLED ISTINA: Za dobar izgled kože važno je da se zdravo hranite. Jedite puno voća, povrća, integralnih žitarica i prostih proteina. Neka istraživanja pokazuju da ishrana bogata vitaminom C i oskudna nezdravim mastima ima dosta uticaja na mladolikiji izgled kože. UTICAJ STRESA VIDLJIV JE NA LICU ISTINA: Nekontrolisani stres utiče da vaša koža postane osjetljivija i okidač je za razvoj akni. Kako biste učinili uslugu zdravom izgledu svoje kože, veoma je važno i da postavite razumne ciljeve, smanjite liste obaveza i s vremena na vrijeme radite stvari koje volite: bavite se sportom, šetate, odmarate. NAJBOLJA ZAŠTITA OD SUNCA JESTE - SKLONITI SE U ZATVOREN PROSTOR ISTINA: Jedna od najefikasnijih mjera koju možete da preduzmete u cilju zaštite kože od štetnog uticaja sunčanja jeste da se u periodu najintenzivnijeg zračenja - od 10h do 16h - sklonite van njegovog direktnog uticaja. Boravak u zatvorenom prostoru, nošenje zaštitnih šešira i odjeće napravljene od tamnih tkanih materijala koji apsorbuju ultraljubičasto svijetlo, pravilno nanošenje kreme za sunčanje (na 20-30 min prije izlaganja suncu i u predviđenim terminima) i strogo izbjegavanje odlaska u solarijum, samo su neke od mjera zaštite koje nikako ne bi trebalo zanemariti.

Tamo gdje se spajaju njega kože i zdravlje

Kozmetički centar • Naučno zasnovana njega kože VIRTUELNA MEZOTERAPIJA No needl (Tretman koji uz savremenu tehnologiju djeluje na kožu lica i tijela. Odabirom nekog od programa postiže se efekat umanjenja bora i crta lica, vraća čvrstina vaše kože, posvjetljuju sve stečene pigmentacije ili pak djeluje na smanjenje celulita i strija.

ostali tretmani: • Eternal - tretman „vječna mladost” sa stem ćelijama • SK Hydra filler - tretman „vlažnost koja traje” sa efikasnom korekcijom bora • Aquatherm Recovery - tretman za posebno osjetljivu kožu • Platinum SK - tretman za zatezanje kože lica • Platinum - tretman za njegu očiju i usana

“MEDITAS” • Odaberite put za lijepu i zdravu kožu

Dr • Tretman voćnim kiselinama • Tretman enzimima protiv akni i masne kože • Tretman vitaminom C • Reaktivizirajući tretman • Tretman za osjetljivu kožu i protiv crvenila • Tretman protiv celulita i strija • IP5 tretman sa Immuno Skin-Complexom NOVO!

Upoznajte se sa vašom kožom, pružite joj odgovarajuću njegu! Ul.Oktobarske revolucije 52 ”Pejton”, Podgorica, Montenegro e-mail: kcmeditas@t-com.me, Tel: +382 20 634 834 Mob: +382 69 399 904, +382 69 327 214


Intervju: Ljiljana Raičević, direktorica Sigurne ženske kuće

SAMA SEBI POSTAVLJAM

REKORDE Uoči intervjua, direktoricu Sigurne ženske kuće i jednu od vodećih aktivistkinja borbe za ljudska prava u Crnoj Gori, Ljiljanu Raičević, zatekli smo u pozorišnom ambijentu. Kao jedna od učesnica glumačkog ansambla predstave „Vaginini monolozi”, pripremala se za još jedno prikazivanje predstave ovoga puta u nikšićkom „Zahumlju”. Plijeneći istinskom energijom, Ljiljana je pored priče po kojoj se njen trenutni angažman dobro prepoznaje, prenijela i niz preporuka za zdrav život naravno, kroz lični primjer. Ovom prilikom saznali smo i nekoliko zanimljivih podataka iz njene biografije.

Sigurna ženska kuća osnovana je avgusta 1999. godine. Ovo prvo sklonište za žrtve rodne neravnopravnosti u Crnoj Gori do sada je, nažalost, bilo dom za više od 3.500 osoba - žrtava porodičnog nasilja, među kojima je bio značajan broj samohranih majki sa tek rođenom djecom. Ljiljana Raičević pokrenula je ovu značajnu akciju obezbjeđenja bezbjednog utočišta, pomoći i pružanja podrške u skloništu.

Nijesmo navikli da Vas vidimo u pozorišnoj ulozi. Kako je došlo do interesovanja za ovu vrstu umjetnosti? Sa ovom predstavom već smo nastupali u Podgorici i Kolašinu. Ja sam još za vrijeme školovanja prošla glumačku školu, i to u klasi čuvenog profesora Ščičkina. Izgleda da je Vaša generacija veoma dobro savladavala dosadu?

54

Svašta sam probala. To je ta generacija koja nije znala za dosadu. Mi smo stalno bili angažovani za nešto, a onda, i sami učitelji, profesori, nastavnici otkrivali su talente. Ja sam se pronašla kao atletičarka. Bila sam uspješna u trčanju na 100 metara, u skoku u vis. Nekoliko godina sam nosila rekord. Gimnaziju sam, mogu slobodno reći, provodila više iza Gimnazije, stalno na Stadionu, na vježbanju. Onda dva đira korzom i padaš mrtva od umora, ideš kući i ne pada ti na um za dosadu. Kao mlada prošla sam i sve turneje sa KUD-om „Budo Tomović”. Vježbala sam i folklor.


Svaka čast na energičnosti. Čini se da je to imalo dobar uticaj na Vaš dalji rad? Sve to je ispalo jako dobro jer sam stekla neke radne navike i ja više ne mogu bez nekog rada ili angažmana. Onda su došla djeca i nije mi teško padalo ni podizanje troje djece. Istovremeno, i muž i svekar su me podržavali da se bavim društveno-političkim radom. Ja sam se kasnije kandidovala i za predsjednicu Sindikata medicinskih radnika i bila na tom mjestu 10 godina. Vaša primarna profesija ipak je bila… Zahvaljujući sugestijama mojih gimnazijskih profesora, ja sam odlučila da studiram Istoriju i geografiju. Oni su, sudeći po mom znanju i interesovanjima za tu oblast, uspjeli da u tom smislu utiču i na mišljenje moje majke, takođe profesorice, da bi to bio pravi izbor profesije za mene. Ipak, nijesam se pronašla u tom pozivu. Čini se da zdravstveni problemi ne postoje kao kategorija kada ste Vi u pitanju? Nikada nijesam imala problema sa tjelesnom težinom. Idućeg mjeseca punim 66 godina. Nedavno sam prvi put imala problem sa istezanjem mišića noge. Zakazala sam sve preglede, da vidim kakva mi je struktura kostiju, test osteoporoze, prestala da trčim niza stepenice, jer je to opasno raditi. Ipak, mogu reći da ne umijem da polagano hodam, pa je to bio problem i sa mojim mužem koji je volio da šeta. Iako sam se trudila da prilagodim svoje hodanje njegovom, nijesam u tome uspjela jer je to mene u stvari zamaralo. Na kraju sam prestala da šetam sa njim. Ne mogu sebe da zamislim da ležim zbog povrede, jer bi to zaista remetilo sve moje obaveze. Nekad sam išla na Goricu, ali to sada, zbog mojih obaveza, nije više moguće. Ipak, idem na druge destinacije i sama sebi postavljam rekorde.

bi sada trebalo i da dođemo do pojma predsjednica države.

Podaci o broju prijavljenih slučajeva nasilja za mart 2013. godine Broj osoba koje su se obratile za pomoć - 65 ĚǍ²ƀųĸǃǐþųǍǜǍǀŶŸƎƅũǃǐǜǍŨǍŁǍƟŔǍǹĸƅþǍũǍǖǍīųĸěĸƠ ĚǍªþǷŘƎǨƎƸũǍǜǍrþƅěĸŸþƸũųũǍŨǍŗǚ ĚǍ¦ƎǷũǨũǍǍŨǍǍǚǖ ĚǍ¦ƸþǨƅũǍǀþǨųĸǐũǍŨǍŁ

Da li smatrate da su prava žena u Crnoj Gori u većoj mjeri ugrožena nego u ostalim državama svijeta ili se ta kršenja otprilike odvijaju na nekom prosječnom nivou? Ženska prava se moraju poštovati. Ona su u Crnoj Gori, nažalost, obuhvatila brojne nepravilnosti koje se u vezi sa ovim dešavaju u raznim zemljama svijeta. Znači, u pojedinim državama postoje određeni oblici kršenja prava, a kod nas je sve to ujedinjeno. Ja sam dosta uporna u tome da pođemo od toga da prvo uvedemo ono: NIJE PROFESOR, NEGO PROFESORICA i NIJE DIREKTOR, NEGO DIREKTORICA. Nažalost, žene kod nas još uvijek nijesu ni rukovodeći kadar, ali postoji jako puno poslova koje one obavljaju i to treba poštovati. Meni se čini da

ǍǍǍǍǍǍǍŨǍǐǜǹđþǍǷþǍƸþǷǨƎīǍđƸþŶþǍŨǍŁ - tužba za izdržavanje maloljetne djece - 1 - krivična prijava za neplaćanje alimentacije - 1 ĚǍXƅũěũųþŸƅƎǍǀþǨųĸǐƎǨþƅųĸǍŨǍNjŔ ĚǍƸþĞƅƎǍǀþǨųĸǐƎǨþƅųĸǍŨǍŔ ĚǍ¦ƸũųþǨĸǍƝƎŸũěũųũǍŨǍŔ

A. Radanović

55


FORMIRA SE SAVEZ UDRUŽENJA DIJABETIČARA CRNE GORE Bar - U Baru, polovinom maja pokrenuta inicijativa za formiranje Saveza udruženja dijabetičara Crne Gore, čime bi oko 8 posto crnogorskih građana, koliko se procjenjuje da boluje od šećerne bolesti, imalo mogućnost da lakše živi sa ovim oboljenjem. Cilj je i da se edukacijom smanji mogućnost nastanka komplikacija bolesti, čime bi se pomogao i zdravstveni sistem. NVO „Plavi krug” - Društvo za borbu protiv šećerne bolesti iz Bara, inicijator formiranja Saveza udruženja dijabetičara Crne Gore, organizovalo je 18. maja predavanje „Promovisanje zdravog života dijabetičara”, u Dvorcu kralja Nikole. Predavanju su, uz endokrinologe, prisustvovali i dijabetičari koji su imali priliku i da razmijene iskustva sa Ninoslavom Raškovićem, profesionalnim maratoncem, koji trči i po 30 km dnevno, ima šećernu bolest i četiri puta dnevno prima insulin. Gost je bio i Damjan Damjanović, osnivač Udruženja za borbu protiv dijabetesa grada Beograda „Plavi krug”. - Cilj edukacije je da se pokaže kako se sa dijabetesom može uspešno i kvalitetno živeti. Prevencija komplikacija se postiže permanentnom edukacijom i redovnim kontrolama. Očuvanje kvaliteta života dijabetičara suštinski se zasniva na ulozi pacijenta, a ovo predavanje organizovano je sa namerom da približimo našim sugrađanima, pomognemo da se osobe obolele od te bolesti ogranizuju u jedan savez na nivou Crne Gore - kazala je predsjednica NVO „Plavi krug”, Društva za borbu protiv šećerne bolesti iz Bara, dr Valentina Kalinić, endokrinolog. Prema njenim riječima, registracija Saveza udruženja dijabetičara Crne Gore je već u proceduri. Osnivač Udruženja „Plavi krug” iz Beograda Damjan Damjanović istakao je da će nakon formiranja Saveza u Crnoj Gori dijabetičari ostvariti više prava i lakše se suočiti sa dijabetesom. Njegova poruka osobama sa dijabetesom u Baru bila je da djeluju udruženo, budu posvećeni zdravlju, govore o problemu i osnažuju udruženja koja će biti uključena u Savez. On je sa prisutnima podijelio svoje iskustvo suočavanja sa dijabetesom, govoreći i o značaju edukacije. - Prva reakcija je bila šok i strah, pa potom negacija, bez želje da sa bilo kim govorim o tome. U bolnici sam stekao prijatelje za ceo život, a tamo se rodila i ideja za osnivanjem Udruženja ’Plavi krug’. Jednom sedmično vršimo edukaciju, organizujemo lična i grupna savetovališta, a osnovali smo i ’Plavi kružić’ - grupu podrške za roditelje dece obolele od dijabetesa.

56

Podržala nas je i grupa ’Beogradski sindikat’, projektom ’Zajedno protiv dijabetesa’, koji su čak i promenili logo, koji je sada plavi krug - kazao je Damjanović. On preporučuje da je u Crnoj Gori veoma važno organizovati psihološko savetovanje koje bi bilo posebno korisno za roditelje oboljele djece. - Udruženje realizuje i brojne sportske aktivnosti, a na jesen očekujemo i prvi regionalni


kamp, za koji će poziv dobiti i naši prijatelji iz ’Plavog kruga’ Bar - najavio je Damjanović ističući da je veliki doživljaj moći kada čovjeku promijenite život. On je kazao da od kad je obolio od dijabetesa bicikl dnevno vozi po 50 km. Dijabetes nije barijera za veselost, zdrav duh, i kvalitetan život, što svojim primjerom potvrđuje Ninoslav Rašković, koji se suočava sa ovom bolešću već 15 godina i, kako kaže, za sada nema nikakvih komplikacija. To je jasan pokazatelj da se sa dijabetesom može normalno živjeti. - Dijabetes mi je zatvorio jedna vrata, ali je otvorio druga, mnogo veća i lepša. Svih ovih godina se trudim da moju energiju prenesem i na druge i pokažem im da život sa dijabetesom može biti apsolutno normalan. Pre šest godina sam napravio sajt www.pobedi dijabetes.rs, i počeo da trčim maratone, da bih motivisao i ostale. Osmislio sam parolu DIJABETES JE MARATON, A NE SPRINT, kojom sam svima (pacijentima i doktorima) hteo da ukažem da je dijabetes bolest o kojoj svakodnevno moraju voditi računa od momenta kad je dobiju, pa do kraja života. Mnogi to zaboravljaju, a posledice svi znamo - kaže on. Predrasude su, takođe, ogroman problem na prostorima Istočne Evrope i, kako navodi Rašković, jedan dijabetičar ima puno problema što na poslu, što u društvu. Da bi se takva diskriminacija suzbila i da bi društvo prihvatilo osobe koje pate od dijabetesa, potreban je rad, prevashodno kroz medije. - Ja koristim internet jer ga omladina najviše prati, a oni su mi ciljna grupa - kazao je Rašković ističući da predrasude treba „razbijati”. - Bitno je da živite ideje koje prezentujete: ja pričam o zdravoj ishrani - tako se i hranim, pričam o sportu - istrčao sam 25 maratona. Nije mi bitno vreme za koje ću istrčati, već da ga završim, jer to je pobeda zdravlja nad bolešću, trijumf života. Trčanje sam odabrao jer je jedan od najstarijih sportova i za mene predstavlja oličenje slobode. Da bi se popeli na Mont Everest ili da biste bili dobar teniser, pored talenta, potreban vam je novac, da bi istrčali maraton potrebne su vam samo patike, volja i želja da to učinite. Svaki metar koji sam istrčao uticao je pozitivno na moje zdravlje, i zbog toga želim da i drugi naprave svoj prvi korak. Ljudi cene iskrenost i to je jedini način da steknu vaše poverenje - kaže Rašković dodajući da granice postoje samo u našim glavama. Prema njegovim riječima, ljudi obično dijabetičara doživljavaju kao čovjeka koji većinu svog vremena provodi u bolnici ili u krevetu, a ne nekoga ko diše punim plućima i u isto vri-

jeme služi zdravim pojedincima kao primjer kako bi trebalo da žive! Rašković podsjeća i na mudrost vječnog Dostojevskog: Tajna čovjekovog života nije u tome da živi, već u tome zašto živi! Farmaceutska kuća „Phizer” poklonila je ovom prilikom dijabetičarima deset aparatića za mjerenje nivoa šećera u krvi, a gosti iz Srbije podijelili su edukativne flajere sa informacijama o ishrani, samokontroli, terapiji, fizičkim aktivnostima, kao i prvi časopis na tu temu - „Dijabetes i mi”, koji u Srbiji kupuje 15.000 ljudi. Pokrovitelj edukativnog predavanja bila je farmaceutska kuća „Novo Nordisk”, dok su sponzori JP „Kulturni centar”, Turistička organizacija - Bar i Biohemijska laboratorija „Dr Zejnilović”. Podršku je dala i Nacionalna komisija za dijabetes.

Svakih pet sekundi novi slučaj obolijevanja od dijabetesa Dijabetes je u cijelom svijetu u porastu. Svakih pet sekundi kod po jedne osobe u svijetu dijagnostikuje se dijabetes, a svakih deset jedna osoba umre od posljedica dijabetesa. Svakih 30 sekundi nekoj osobi je dio tijela amputiran zbog posljedica izazvanih dijabetesom. Prema procjenama Međunarodne federacije, tu bolest ima 366 miliona ljudi u svijetu. Broj oboljelih ubrzano raste i procjenjuje se da će se za 20 godina povećati na više od 552 miliona. Najveći porast broja oboljelih očekuje se u zemljama u razvoju.

Drugi kamp za dijabetičare u septembru Prošle godine u Baru je održan prvi edukativni kamp za dijabetičare. NVO „Plavi krug”, Društvo za borbu protiv šećerne bolesti iz Bara, najavljuje održavanje drugog kapma. Mi smo spremni, a spreman je i grad Bar. Znamo, jer je svaka naša aktivnost naišla na razmevanje, podršku i institucija i građana. Novi kamp za pacijente koji se bore sa šećernom bolesti održaćemo u septembru - kazala je dr Kalinić, predsjednica ovog udruženja. B. Boljanović

57


U STARIJIH OSOBA

Piše: prof. dr sci. med. Božidar M. Bojović

Incidencija dijabetesa tipa 2, ali i tipa 1, poprima zabrinjavajuće razmjere. Nesumnjivo, najvažnija demografska promjena koja dovodi do tako visokog skoka učestalosti dijabetesa jeste porast broja osoba starijih od 65 godina života i gojaznih kod kojih se, inače, povećava učestalost ovog ozbiljnog oboljenja. Ovo je i jedan od razloga što dijabetes zauzima sve značajnije mjesto među vodećim uzrocima rane smrti. Poslije pedesetih godina života, nivo šećera u krvi postepeno se povećava kod svih osoba. Ovo povećanje je izrazitije tokom prvog ili drugog časa nakon jela nego našte i nema značajnije razlike između muškaraca i žena. Ako se nivo šećera u krvi starijih osoba značajnije poveća, onda to može biti i pravi dijabetes. Nekoliko značajnih studija pokazalo je da i kod starijih osoba koje imaju blago povećanje vrijednosti šećera u krvi, koje se ne može smatrati dijabetesom, imaju povećanu učestalost oboljenja srca i krvnih sudova. Zato se i blaga povećanja nivoa šećera u krvi starijih osoba, moraju shvatiti ozbiljno. Velika je greška ako se starijim osobama koje imaju ovakve vrijednosti glikemije, priđe neozbiljno, posebno pravdajući to razlogom da njima ne preostaje još mnogo života da bi se razvile komplikacije. Zdrave osobe starosti 70-75 godina mogu još dovoljno dugo živjeti i da im se ne razviju komplikacije. Osim toga, osobe starije od 80 godina, mogu dovoljno da brinu o sebi i manje će biti na teretu drugima ako im ne oslabi vid ili ih ne izdaju noge. Dijabetes se mora shvatati ozbiljno u svakom životnom dobu. Postoje brojni razlozi koji kod starijih osoba dovode do

58


kao i u onih oboljelih u bilo kojem životnom dobu, naravno sa izvjesnim modifikacijama prilagođenim starosti. Zadatak terapije jeste da se nivo glikemije i HbA1c održava u granicama koje su približne normalnim, naravno, koliko je god to moguće postići. Razumno je da se kao terapijski cilj postavi vrijednost glikemije našte ispod 7,8 mmol/l, a postprandijalno 11-12 mmol/l. U liječenju starijih osoba prvo je neophodno procijeniti sposobnosti i interes stare osobe. Na primjer, osoba starosti 80 godina sa slabim vidom i slabijim pamćenjem, kojoj je u terapiji potrebno davati insulin, mogla bi da ima probleme da sama sebi daje insulin i priprema dozu insulina u brizgalici. U takvim situacijama, ako je nemoguće obezbijediti davanje insulina u porodici, zdravstvenoj ustanovi ili od strane medicinskog osoblja, treba modifikovati terapijski pristup. ISHRANA

smanjene tolerancije na glukozu. Najvažniji su sledeći: - Insulin ne može biti tako efikasan zbog tzv. insulinske rezistencije, koja se mnogo češće javlja kod osoba koje imaju višak kilograma; - Starenjem se mijenja tjelesni sastav, smanjuje mišićna masa a povećava masno tkivo; - Fizička aktivnost koja je posebno važna za poboljšanje tolerancije glukoze, smanjuje se sa starenjem; - Način ishrane takođe može da ima važnu ulogu, jer starije osobe češće uzmu više hrane nego što im je potrebno (prejedu se): Šećerna bolest pospješuje proces starenja. Vezivno tkivo koje održava kožu glatkom i daje joj mladoliki izgled, ubrzano slabi kod osoba sa dijabetesom. Krvni sudovi, takođe, postaju uži i propustljiviji. To može da dovede do slabijeg snabdijevanja krvlju: srca, mozga, nogu i posebno stopala. Za postavljanje dijagnoze dijabetesa kod starijih osoba u praksi je od većeg značaja otkrivanje povišene glikemije našte (iznad 7.8 mmol/l), nego korišćenje testova oralnog opterećenja. LIJEČENJE DIJABETESA KOD STARIJIH OSOBA Mada kod starijih osoba može da se radi i o šećernoj bolesti tipa 1, češće je prisutna šećerna bolest tipa 2. Zato u liječenju može da bude primijenjena samo odgovarajuća ishrana, ali i oralni antidijabetici, a u nekim slučajevima i insulin. Kod osoba sa tipom 1 šećerne bolesti, terapija se sastoji u primjeni odgovarajuće ishrane i insulina. Zadaci u liječenju starijih osoba sa dijabetesom isti su

Uspješan program ishrane kod starijih osoba moguće je primijeniti poslije dobre obuke, koja se sprovodi sa izvjesnim specifičnim problemima. U obuku o ishrani i planiranju obroka, veoma je poželjno da bude uključen i neko od najbližih članova porodice. Program obroka treba da bude usklađen sa interesom, mogućnostima i izvorima hrane. Raspored obroka najbolje je odštampati velikim slovima, kako bi bio čitljiv i starijoj osobi slabijeg vida. U situacijama gdje nije moguća pomoć porodice, potr еbno je uključiti određene humanitarne organizacije i društva. FIZIČKA AKTIVNOST Fizička aktivnost kao terapijska mjera potrebna je oboljelim od šećerne bolesti, bez obzira na njihovu životnu dob. Naravno da neke starije osobe, posebno one sa komplikacijama bolesti, ne mogu sprovoditi odgovarajući program fizičke aktivnosti. Ipak, određeni vid fizičke aktivnosti, na primjer šetnju tri puta u toku sedmice, mogu upražnjavati mnogi stariji pacijenti. U svakom slučaju, uz savjet ljekara, treba planirati odgovarajući vid fizičke aktivnosti. TABLETE ILI INSULIN Izbor terapije vrši se prema individualnim potrebama svakog pacijenta ponaosob. Vidjeli smo da je kod nekih starijih osoba skoro nemoguće sprovesti insulinsku terapiju. Kod osoba slabog vida od pomoći može biti lupa pri punjenju brizgalice ili pena. Često, ipak, brizgalice sa dozom insulina treba da budu pripremljene od strane druge osobe. Rodbina, medicinski radnici iz kućne njege, ili neki drugi medicinski radnici, pa čak i obučeni bolesnici, mogu pomoći u tome. Zato je osobama koje ne mogu same sebi dozirati i dati insulin, potrebna dnevna posjeta medicinskih radnika iz kućne njege, ili rodbine. Kod starijih osoba koje za liječenje šećerne bolesti koriste tablete, takođe je potrebna obazrivost. Zbog zaboravnosti, treba kontrolisati da li se lijekovi uzimaju na vrijeme i u propisanoj količini. Posebno treba obratiti pažnju na to da li možda neki

59


od lijekova, propisanih zbog drugih bolesti ili stanja, može da ima štetno dejstvo ako se uzima zajedno sa oralnim antidijabeticima. Ljekar mora upozoriti na ove moguće međureakcije pri upotrebi drugih ljekova. Nema velike koristi kada se određuje glikemija u kućnim uslovima, ako se ne zna šta treba da se čini u tim situacijama i kako da se procijene rezultati. Za neke starije bolesnike, samokontrola glikemije može stvoriti konfuziju i zabune pri procjeni rezultata. Zato, za nekoga, samokontrola nivoa šećera u mokraći može da bude od veće koristi i pomoći nego samokontrola glikemije. Međutim, treba znati da: Bubrežni prag za glukozu u starosti se povećava, tako da se šećer ne nađe u mokraći i kada su mu vrijednosti u krvi visoke. Najkorisniji pokazatelj u praćenju regulacije šećerne bolesti, i kod ovih bolesnika, jeste glikozilirani hemoglobin HbA1c, koji treba određivati najmanje tri, a optimalno 4-6 puta godišnje. PREVENCIJA KOMPLIKACIJA Dužina trajanja dijabetesa koja se skoro u potpunosti poklapa sa trajanjem ljudskog života, utiče na tok i ishod bolesti. Poslije deset godina trajanja dijabetesa tip 2, sekrecija insulina toliko opada da je slična onoj u početku dijabetesa tipa 1. Uz to,

rezistencija insulina se, usljed smanjenja mišićnog tkiva i akumulacije masti, posebno intraabdominalne, toliko povećava da opada osjetljivost na insulin. Zadatak terapije kod starijih osoba jeste da se preveniraju komplikacije šećerne bolesti. Veoma je važno sagledati problem prije nego on postane ozbiljan. Posebno se preporučuju redovne kontrole očnog dna, kod očnog ljekara, i pregled stopala kod pedikira. Takođe, veoma je važno redovno praćenje, kontrola i liječenje visokog pritiska i povećanog nivoa masti (holesterola). Pušenje je posebno štetno za ove osobe. U prevenciji hroničnih komplikacija posebno je važno da se redovno kontroliše stanje srca, bubrega i krvnih sudova. Dostignuća savremene dijabetologije omogućavaju kvalitetnu terapiju kojom se produžava životni vijek oboljelog, a njegov kvalitet života ostaje daleko bolji. Uopšte, dobra samokontrola obećava starijoj osobi da živi kvalitetno i dugo. Incidencija dijabetesa tipa 2, ali i tipa 1, poprima zabrinjavajuće razmjere. Nesumnjivo, najvažnija demografska promjena koja dovodi do tako visokog skoka učestalosti dijabetesa jeste porast broja osoba starijih od 65 godina života i gojaznih kod kojih se, inače, povećava učestalost ovog ozbiljnog oboljenja. Ovo je i jedan od razloga što dijabetes zauzima sve značajnije mjesto među vodećim uzrocima rane smrti.

„Knjiga predstavlja uspješan dokaz nastojanja autora da ponudi teoretska, savremena znanja iz dijabetologije, Проф. др сци Божидар М. Бојовић

kliničke preporuke ali i vrlo precizne praktične savete koje svakodnevno od nas traže bolesnici i dijabetolozi“ (Prof. dr

СВЕ О ШЕЋЕРНОЈ БОЛЕСТИ

Predrag Đorđević, Beograd)

“Knjiga je pisana jasnim i svima razumljivim jezikom, a biće od koristi i ljekarima koji je budu čitali. Dragoceni su

ДРУГО ДОПУН ЕНО ИЗДАН Е

brojni praktični saveti, plod dugogodišnje i uspešne višegodišnje lične prakse autora u praćenju i lečenju obolelih od šećerne bolesti” (Prof. dr Slobodan Radmanović, Beograd)

Knjiga se može kupiti u knjižarama “Narodne knjige”, Novaka Miloševa 12, Podgorica, tel.: 020 232 230


ŠEĆERI U ISHRANI

Piše: mr ph. Ivana Gojković

Ugljeni hidrati su najvažniji izvor energije za naše tijelo. Podijeljeni su u dvije velike grupe: prosti ugljeni hidrati (šećeri) i složeni (skrob). Prosti ugljeni hidrati uključuju, između ostalih, poznate voćne šećere (fruktozu i glukozu), mliječni šećer (laktozu) i bijeli šećer (saharozu). Bijeli šećer, koji se najviše konzumira, dobija se iz šećerne repe ili šećerne trske. Odličan je izvor energije, ali ne daje tijelu ni jedan važan nutrijent. Prekomjerno unošenje šećera u organizam glavni je faktor rizika za stvaranje zubnog karijesa, prekomjerne tjelesne težine i pojave dijabetesa i dijareje. Poznato je da se prosti šećeri nalaze u sokovima, slatkišima, desertima. Često, šećeri su skriveni i u nekim drugim namirnicama kao što su: kečap, razne vrste pahuljica, peciva, voćni jogurti, konzervisano voće i povrće, razni gotovi umaci, prelivi i sl. Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organisation) predviđa ograničavanje unosa rafinisanog šećera na 5 do 10% od ukupnih dnevnih energetskih potreba. To znači da od preporučenog dnevnog unosa za djecu starosti 1-4 godine koji iznosi 1000 Kcal, 50 do 100 Kcal može da potiče iz prostih šećera (2-4 kafene kašičice). Hemijski sastav šećera izuzetno je važan i upravo on diktira njihovu konzumaciju. Ugljeni hidrati, u narodu poznati

62


kao ĹĄećeri, mogu se klasifikovati na: monosaharide, disaharide i polisaharide. Monosaharidi se sastoje od jednog molekula. Organizam ih moĹže neposredno i brzo apsorbovati. NajÄ?eťći monosaharidi u prirodi su glukoza (dekstroza) i fruktoza (levuloza). Oba su sastavljena od istovjetnih atoma, a razlikuju se samo po rasporedu atoma u molekulu. Glukozu i fruktozu moĹžemo pronaći u voću i medu. Disaharidi su ugljeni hidrati koji se sastoje iz dva molekula monosaharida. Da bi ih organizam upotrijebio, moraju se razloĹžiti na dva osnovna molekula. Tu funkciju obavljaju enzimi za vrijeme varenja. NajÄ?eťći disaharidi su:  t4BIBSP[B JMJĂ?FʉFSOBUSTLB 4BIBSP[VNPäFNPOBʉJVSFQJ CBOBOJ  ananasu i drugom voću. Ona nastaje spojem molekula glukoze i fruktoze, koji prilikom sjedinjenja gube molekul vode.  t .BMUP[B KF V WFMJLPN QSPDFOUV [BTUVQMKFOBVKFĘŠNVJESVHJNäJUBSJDBNB4BTUPKJ se iz dva molekula glukoze.  t-BLUP[BTFOBMB[JVNMJKFLVTJTBSB VPEOPTV od 40g/l u kravljem mlijeku, a 55g/l u majÄ?inom mlijeku. Njen molekul je rezultat kombinacije dva monosaharida: glukoze i fruktoze. Polisaharidi su sloĹženi ugljeni hidrati Ä?iji je molekul spoj mnogih monosaharida, uglavnom glukoze. Oni se mogu pronaći u zrnu Ĺžitarica (pĹĄenica, pirinaÄ?, jeÄ?am, kukuruz) i u krtolama (krompir, repa). Postoje Ä?etiri vrste polisaharida ili sloĹženih ugljenih hidrata:  t4LSPCOKFHPWNPMFLVMKFTBTUBWMKFOJ[EVHPHMBODB molekula glukoze, spojenih na poseban naÄ?in. Nalazi se u korijenu, LSUPMBNB MJĂ?ʉVJWPʉV0OKFPTOPWOJTBTUPKBLCSBĂ?OB4LSPCQSPJ[vode samo biljke. Ĺ˝ivotinje ga koriste na taj naÄ?in ĹĄto za vrijeme varenja razdvajaju razliÄ?ite molekule glukoze od kojih je sastavljen. Ovaj proces obavljaju enzimi zvani amilaze, koje luÄ?e pljuvaÄ?ne äMJKF[EF OBSPĘŠJUPQBOLSFBT4LSPCKFOBKWBäOJKBSF[FSWBFOFSHJKF biljnog svijeta.  t%FLTUSJOJEJKFMPWJNPMFLVMBTLSPCBLPKJTVQMPEEKFMPvanja amilaza. Enzimi najprije razbijaju skrob na male djelove, zatim potpuno odvajaju sve molekule glukoze od kojih je sastavljen. Zbog toga moĹžemo reći da dekstrini predstavljaju prethodno svareni skrob. U hljebu ili dekstrinizovanim Ĺžitaricama skrob iz braĹĄna podvrgnut je hemijskom djelovanju amilaza, enzima koji djelimiÄ?no razbijaju duge lance molekula glukoze. Varenje je time olakĹĄano, jer organima za varenje ostaje manje posla.  t$FMVMP[BOBKĘŠFĂ?ʉBPSHBOTLBNBUFSJKBVQSJSPEJ0WBK polisaharid je prisutan u svim biljkama, jer on obrazuje strukturu (vlakna) sjemena, korijena, liťća, voća... U sjemenu ili zrnu Ĺžitarica celuloza se nalazi na opni koja ga obavija: to su mekinje. U korijenu, listu i voću celuloza je pomijeĹĄana sa biljnom strukturom.

 $FMVMP[BTFOB[JWBCJMKOJNWMBLOPN0OBVMB[JVTBTUBW opni biljnih ćelija, odakle i potiÄ?e njeno ime. U kombinaciji sa ligninom, ona gradi drvo. Njen molekul je sastavljen iz dugog lanca molekula glukoze, spojenih na taj naÄ?in da naĹĄ digestivni trakt ne moĹže da ga koristi.  t(MJLPHFOIFNJKTLJQPETKFʉBOBTLSPC BMJHBTUWBSBKV Ĺživotinje, od glukoze osloboÄ‘ene u toku varenja i apsorbovane putem krvi. Nalazi se u jetri i sluzi kao rezerva energije koju organizam moĹže brzo da iskoristi pretvarajući ga u glukozu u sluÄ?aju potrebe (fiziÄ?ki ili intelektualni napor). Ima ga u malim koliÄ?inama u jetri i u miĹĄićima. Njegova hranljiva vrijednost skoro je ravna nuli. Ugljeni hidrĐ°ti, kĐ°o energetski hrĐ°nljivi sĐ°stojci, nePQIPEOJTVVJTISÓ?OJ.FĂżVUJN Ă?FʉFSTFVJTISÓ?OVOÓ?Ă?FHTUÓ? OPWOJĂ?UWÓ?VOPTJVWFʉJNLPMJĘŠJOÓ?NÓ?OFHPĂ?UPKFQPUSFCOP4Ó?W viĹĄĐ°k glukoze do koje se sĐ°hĐ°rozĐ° (konzumni ĹĄećer), skrob i drugi ĹĄećeri rĐ°zgrĐ°Ä‘uju, bivĐ° usklĐ°diĹĄten kĐ°o rezervĐ° energije u jetri i miĹĄićimĐ° u obliku glikogenĐ°, Đ° zĐ°tim se viĹĄĐ°k pretvĐ°rĐ° u mĐ°sti i deponuje u mĐ°snim ćelijĐ°mĐ°. Ĺ ećer se brzo vĐ°ri uz potpunu Đ°psorpciju u orgĐ°nizmu. UticĐ°j nĐ° nivo ĹĄećerĐ° u krvi jĐ°ko je visok, jer ĹĄećer koji se brzo vĐ°ri remeti rĐ°d pĐ°nkreĐ°sĐ° i nĐ°dbubreĹžnih ĹžlijezdĐ°. Pri svĐ°kom vĐ°renju nĐ°glo rĐ°ste koliÄ?inĐ° glukoze u krvi, ĹĄto izĐ°zivĐ° nĐ°glo luÄ?enje insulinĐ°, dĐ° bi se odrŞаlĐ° odreÄ‘enĐ° glikemijĐ°. Kod osjetljivih osobĐ° to moĹže dovesti do hipoglikemije Ä?iji su prĐ°teći simptomi: umor, slĐ°bost, preznojĐ°vĐ°nje, mukĐ°

63


i gаđenje. Dugogodišnjim konzumirаnjem većih količinа brzoresorbujućih materija može dovesti do intolerаncije nа šećer i do dijаbetesа. U gojаznosti unos šećerа podstiče nаgomilаvаnje mаsti, а sve to može dovesti do pojаve dijаbetesа, oboljenjа krvnih sudovа, srcа, bubregа i drugih orgаnа. Unos većih količinа šećer а i šećernih koncentrаtа može dа uzrokuje povećаnje trigliceridа u krvi. Šećer u kombinаciji sа mаsnom hrаnom dovodi do povećаnjа nivoа holesterolа u krvi. Želju za šećerom može da poveća: 1. Konzumiranje namirnica koje sadrže šećer stvara stalnu želju, pri čemu se količina povećava (osjećaj da se ne možemo zaustaviti). 2. Haotična i neredovna ishrana. 3. Nemogućnost da se nosimo sa spoljašnjim stresom. 4. Rješavanje frustracija i problema jedenjem. 5. Nedovoljno bjelančevina u ishrani. 6. Previše soli u ishrani i namirnica životinjskog porijekla. Zbog svega navedenog, unos šećera mora biti strogo kontrolisan, kako kod zdravih osoba, tako i kod dijabetičara ili osoba koje su gojazne. Kontrola unosa šećera preporuka je kompletnoj populaciji od strane svih zdravstvenih radnika, da bi se na vrijeme suprimirale neke bolesti, kao i obezbijedio boljitak kod već postojećih. Nivo unosa šećera postiže se praćenjem glikemisjkog indeksa .Glikemijski indeks (slatki indeks) predstavlja brzinu kojom raste nivo šećera u krvi poslije uzimanja iste količine određene vrste hrane. Glikemijski indeks određuje vrsta šećera, količina dijetalnih vlakana u hrani koja se konzumira i način pripreme te hrane. Što su šećeri u hrani prostiji (glukoza, saharoza) brže dižu nivo šećera u krvi. Izuzetak predstavlja frukotoza koja, iako spada u red prostih šećera, sporije diže nivo šećera u krvi. Dijabetičari treba da izbjegavaju koncentrovane šećere (med, industrijski sokovi, bijeli šećer, torte , kolači ), jer je glikemijski indeks glukoze 100, bijelog šećera 68, dok je kod fruktoze svega 23. Što je veći glikemijski indeks hrane, brže se povećava i nivo šećera u krvi. Zato je najvažnije poznavati glikemijske indekse hrane, sastav, njihove kalorijske vrijednosti, količinu dijetalnih vlakana, kako bi se mogle napravite dobre kombinacije hrane. Npr. potrebno je napraviti kombinaciju hrane velikog glikemijskog indeksa sa hranom malog glikemijskog indeksa, a dobra je i kombinacija hrane sa velikim glikemijskim indeksom i povrća, koje je jako bogato dijetalnim vlaknima. Premа preporukаmа WHO-a (Svjetska zdravstvena organizacija) dnevni unos šećerа i šećernih koncentrаtа trebа d а bude svegа 6 %, ukupne ishrane. Smanjiti potrošnju prostih, rafinisanih ugljenih hidrata (bijeli šećer). Po mogućnosti, potpuno ih treba izbaciti. Trebalo bi, dakle, obilno koristiti i na taj način uzeti samo prirodan šećer:  tÇJUBSJDF QÝFOJDB KFʊBN PWBT SBä LVLVSV[ QJSJOBʊ  proso) osnovni su izvori složenih ugljenih hidrata (skrob). Na osnovu mišljenja Svjetske zdravstvene organizacije, upotreba žitarica (posebno ovsa) ima blagotvorno dejstvo kad su u pitanju dijabetes i ostali metabolički poremećaji. Žitarice smanjuju rizik od dobijanja raka. Najveći procenat energije trebalo bi da potiče od njih. Integralne žitarice posjeduju i klicu (bogatu vitaminima B i E i esencijalnim amino-kisjelinama) i opnu zrna ili mekinje

64

(bogate biljnim vlaknima).  t,SUPMBTUPQPWSʉF LSPNQJS TMBULJLSPNQJS JNBIVOBSLF bogati su složenim ugljenim hidratima (skrob) i takođe predstavljaju značajan izvor proteina velike biološke vrijednosti. Tradicionalna zapadna ishrana zasnovana na mesu, mlijeku i mliječnim proizvodima, u biljnim vlaknima (3-10 grama dnevno). Međutim, režim ishrane čiju osnovu čine žitarice, povrće, mahunarke i voće, obezbjeđuje neophodne dnevne količine biljnih vlakana. Upotrebu šećera, torti, bombona, slatkih pića trebalo bi što više smanjiti. Upotreba bijelog šećera obezbjeđuje nam energiju, ali nema nikakvu hranljivu vrednost. Donosi nam kalorije, ali ne i vitamine i minerale. Prema tome, bijeli šećer nas osiromašuje za te supstance. Međutim, smeđi šećer i med (prirodni proizvod), a posebno voćni šećer (fruktoza) sadrže vitamine i minerale koji omogućuju da ih organizam potpuno iskoristi. Često su u upotrebi i vještački zaslađivači, o čijoj se „štetnosti” još uvijek polemiše. Saharin i aspartam najčešće su korišćeni vještački zaslađivači, koji ne sadrže kalorije. Saharin ima čak 300 puta jači ukus u odnosu na običan šećer, dok je aspartam manje sladak, ali i dalje od 160-220 puta više u odnosu na klasičan šećer. Ipak, polemika o štetnosti pojedinih vještačkih zaslađivača koji se nalaze u mnogim proizvodima, poput aspartama, dospjela je i do poslanika Evropskog parlamenta. Nekoliko poslanika zatražilo je novu procjenu bezbjednosti aspartama, pa će studija koja je bila zakazana za 2020. godinu očigledno biti ubrzana. Šta je razlog za sumnju u bezbjednost ovog zaslađivača koji se nalazi u pojedinim žvakama, bezalkoholnim pićima, dijetetskim proizvodima, vitaminskim tabletama... To što je nekoliko studija pokazalo da njegova konzumacija nosi određene rizike, a prošlogodišnje istraživanje sprovedeno u Danskoj dovelo je u vezu dijetetske napitke u kojima se koristi aspartam sa prevremenim porođajima, dok su druge nagovijestile moguću vezu sa dobijanjem raka. Kako tvrde aktivisti za zaštitu zdravlja pod čijim pritiskom je inicijativa i dospela u Evropski parlament, aspartam izaziva zabrinutost zato što sadrži metanol koji se u tijelu razlaže u dva nervna toksina - formaldehid i mravlju kisjelinu, dok je nešto ranije italijanska fondacija Ramacini objavila istraživanje koje sugeriše da aspartam izaziva rak kod miševa. U Srbiji se, međutim, ne sprovodi vanredno istraživanje bezbjednosti korišćenja aspartama, niti drugih vještačkih zaslađivanja. U Ministarstvu zdravlja, čija je Sanitarna inspekcija, prema Zakonu o bezbjednosti hrane, između ostalog zadužena i za kontrolu ovih proizvoda, kažu da je pitanje vještačkih zaslađivača regulisano Pravilnikom o kvalitetu i uslovima upotrebe aditiva u namirnicama i o drugim zahtjevima za aditive i njihove mješavine. Danas zaista imamo puno mogućnosti. Bitno je samo da spoznamo naše prioritete. Da li treba usmjeriti energiju na izbor stvari ili jela koja nam stvaraju trenutna zadovoljstva, a narušavaju zdravlje i dugoročno nas degradiraju, ili se odreći „instant slatkih” zadovoljstava i napraviti „drugačiji” izbor. Odgovor je u nama. Važno je ono što želimo postići. Fuller je davno rekao: „Bolje spriječiti, nego liječiti”. Za početak je sasvim dovoljno da svako od nas porazmisli o vrijednosti stvari koje svakodnevno konzumira, a ostalo će se samo nametnuti.


Visoko kvalitetna linija dijetetskih suplemenata Ulaznica u svijet obnovljene harmonije

P.C. 28 COMPLEX 30 tableta po 550 mg

P.C. 28 PLUS 20 ili 50 tableta po 410 mg 3RPDĂŚHXERUEL protiv glavobolje. 3RPDĂŚHXEROMRM funkciji zglobova i doprinosi pobolj{anju fiziolo{kog otpora u stanjima stresa.

P.C. 28 GEL 125 ml

3RPDĂŚHXRĂŞXYDQMX pokretljivosti i HODVWLĂŞQRVWL]JORERYD NRGUD]OLĂŞLWLK zapaljenskih i reumatskih stanja DUWULWLVLEXU]LWLV ILEUR]LWLVVSRQGLOR]D RVWHRSRUR]D UHXPDWRLGQLDUWULWLV giht).

NOVI PR OIZVO

Pogodan kod svih bolnih stanja kostiju L]JORERYDDIRUPD gela stimuli{e protok NUYLQDQLYRXNRĂŚH

NOVI PR OIZVO

ACEROLA VitC WDEOHWD]DĂŚYDNDQMH po 1000 mg

ALERGIX PLUS 20 tableta po 650 mg

BALSAMO DI SAN ROCCO 50 ml

BILIUM 30 gel kapsula po 625 mg

Daje podr{ku imunom VLVWHPXSRPDÌXèLX borbi protiv sezonskih i virusnih infekcija. Zadovaljava dnevne potrebe vitamina C.

3RPDĂŚHXRGEUDQL organizma kod alergijskih stanja SROHQVNDNLMDYLFD DOHUJLMVNLULQLWLV bronhijalna astma; kao i kod alergijskih VWDQMDNRĂŚHHNFHP i osip.

Specijalni kompleks QDELOMQRMED]L koji trenutno daje SREROM^DQMHVXYRM dehidriranoj i veoma RVMHWOMLYRMNRĂŚL protiv dermatitisa i psorijaze.

Povoljno djeluje na RêXYDQMHIL]LROR^NRJ IXQNFLRQLVDQMDÌXêQLK SXWHYD^WLWHèLSULWRP i jetru. 3RPDÌHNRG intoksikacije jetre i KURQLêQLKSRUHPHèDMD ÌXêQLKSXWHYD

D

D

CISTYMIN 24 kapsule po 550 mg

FLORAMAX CANDID 30 kapsula po 540 mg

DIGESTINA PLUS 20 tableta po 1500 mg

Efikasno djeluje u borbi protiv cistitisa i urinarnih infekcija L]D]YDQLKH^HULKLMRP SURWHXVRP HQWHUREDNWHULMDPD stafilokokom.

6OXÌL]DSRVWL]DQMH balansa u bakterijskoj PLNURIORULNDNR GLJHVWLYQRMWDNR LYDJLQDOQRM VSUHêDYDMXèLUD]YRM kandide.

3RMDĂŞDYDRVODEOMHQX funkciju digestivnog VLVWHPDWDNR^WR stimuli{e peristaltiku i RODN^DYDSUDĂŚQMHQMH crijeva.

RELAXINA PLUS 20 ili 50 tableta po 510 mg

REGULA –kockice za regulisanje probave 10 kockica

Uspostavlja normalan biolo{ki ritam EXGQRVWVDQSRPDĂŚH NRGQHVDQLFHGHSUHVLMH i anksioznosti.

3RYHèDYDLQWHVWLQDOQX SHULVWDOWLNXLPRWLOLWHW olak{ava varenje i SUDÌQMHQMHFULMHYDNRG konstipacija i lijenih crijeva.

GINKOMIX 3REROM^DYDPRĂŚGDQX FLUNXODFLMXLQDWDMQDĂŞLQ odstranjuje simptome VWUHVDSVLKRIL]LĂŞNRJ QDSRUDNDRLSUYH znake starenja PDQMDNNRQFHQWDFLMH VODERVWQHGRVWDWDN entuzijazma).

KOLESTINA 24 kapsule po 430 mg

METEORIN 30 gel kapsula po 667 mg

PROSTABEN 30 gel kapsula po 833 mg

Povoljno djeluje na RGUĂŚDYDQMHUHIHUHQWQLK vrijednosti holesterola u krvi.

3RPDĂŚHXHOLPLQDFLML intestinalnih gasova kod QDGLPDQMDHILNDVDQ NRGOR^HJYDUHQMD opstipacije i kolika.

Koristi se kod problema sa prostatom i problema VDPRNUHQMHPLX prevenciji benignog XYHèDQMDSURVWDWH

REGULA – sjeme lana 250 g

TONIXIN 36 tableta po 1200 mg

PIXPAN 42 tablete po 400 mg

VARITON complex 20 tableta po 650 mg

VARITON dermo-gel 100 ml

Ovaj proizvod olak{ava varenje kod lijenih crijeva i kod dijeta koje VXVLURPD^QHYODNQLPD LRODN^DYDSUDĂŚQMHQMH FULMHYD'RGDWDNPOLMHĂŞQLK HQ]LPDREQDYOMDFULMHYQX PLNURIORUXQDNRQ antibiotske terapije.

Efikasno uklanja VLPSWRPHSVLKRIL]LĂŞNRJ VWUHVDSREROM^DYD PHPRULMXGRN&R 4LPDRGOLĂŞQD antioksidantna svojstva.

3RPDĂŚHXHOLPLQDFLML vi{ka vode iz organizma kod HGHPDUHXPDWL]PD JLKWDGHWRNVLNDFLMD organizma.

3RPDĂŚHNRGSUREOHPD VDFLUNXODFLMRP SUR^LUHQLKYHQD edema i slabih kapilara.

Ova forma gela SURGLUHXWNLYRNRÌH stimuli{e povr{insku PLNURFLUNXODFLMX SRYHèDYDWRQXV perifernih kapilara LSUXÌDWUHQXWQR olak{anje umornih i RWHêHQLKQRJX

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: MEDITAS d.o.o., Oktobarske revolucije 44, Podgorica tel: +382 20 625 016, mob: +382 69 024 084, e-mail: kcmeditas@t-com.me


Kognitivne disfunkcije karakteristične su za stariju populaciju, pa čak i za one kod kojih nema demencije ili neurodegenerativnih promjena na mozgu. Ozbiljan znak su razni senzitivni i motorni deficiti, kao što je starački, nesigurni hod

BOLEST MALIH KRVNIH SUDOVA MOZGA NAJČEŠĆI UZROK KOGNITIVNOG DEFICITA Farmaceutska kompanija „Pharma Swiss” organizovala je u Podgorici predavanje o kognitivnim disfunkcijama, neurološkom problemu karakterističnom za stariju populaciju, čiji je čest uzrok bolest malih krvnih sudova. Upravo o tom uzročniku kognitivne disfunkcije govorila je prof. dr Nadežda Šternić, neurolog Klinike za neurologiju iz Beograda, i dr Mirjana Čukić, neurolog Klinike za neurologiju Kliničkog centra Crne Gore. INCIDENCA RASTE SA STAROŠĆU Profesorka Šternić započela je svoje predavanje iznoseći skorašnji primjer iz kliničke prakse, kada kod 82-godišnje starice nije bilo fokalnih neuroloških znakova, niti je prethodno imala neurološku anamnezu, ali se žalila na zaboravljanje i slabljenje koncentracije. Tokom razgovora pacijentkinja je, kaže dr Šternić, ispoljavala povremenu odsutnost, ali je njen suprug rekao da ona sve obavlja normalno. - Susret sa takvim pacijentom podstiče na pitanje o čemu se tu radi. Medicina je uspjela da produži ljudski vijek, ali sa tim istovremeno dolazi i do povećanja incidence određenih bolesti, kao moždanih udara ili kognitivnih poremećaja različitog porijekla, ne samo neurodegenerativnog. Čest uzrok kognitivnih disfunkcija jeste bolest malih krvnih sudova mozga koji zahvataju male arterije, arteriole, venule i kapilare. Najčešće se to događa starijim ljudima, sa nedovoljno dobro kontrolisanom arterijskom hipertenzijom. Bolest malih krvnih sudova je prevalentni, glavni uzrok, ali nije dovoljno shvaćen značaj ove bolesti, odnosno, podcijenjen je kao uzrok kognitivno-vaskularnog oboljenja - kazala je dr Šternić, objašnjavajući da jedna četvrtina simptomatskih ishemijskih infarkta pripada grupi bolesti malih krvnih sudova koje mogu da se prikažu kao lakune, lakunarni infarkti ili leukorejoza. - Simptomatska subkortikalna ishemijska bolest malih krvnih sudova jeste najčešći uzrok kognitivnovaskularnog oštećenja. Ona ima važnu ulogu u cerebrovaskularnim bolestima i vodeći je uzrok kognitivnog opadanja, ali i gubitka funkcionalnosti starijih osoba. Obično je subkortikalna ishemijska vaskularna bolest povezana sa disegzekutivnim sindromom. Subkortikalna ishemijska bolest uključuje male infarkte, infarkte i inkompletnu ishemiju koja se prikazuje kao konfluentne

66

ishemijske promjene - leukorejoze, i zahvata bijelu masu subkorteksa i bazalne ganglije. One remete subkortikalne prefrontalne krugove i talamokortikalne funkcionalne krugove. Taj prekid subkortikalno-kortikalnih veza bijele mase jeste ključan u nastanku kognitivnog oštećenja - naglasila je profesor Šternić, objašnjavajući da kognitivno-vaskularno oštećenje podrazumijeva oštećenje kognicije, kao posljedicu nekog vaskularnog oštećenja moždanog parenhima. NEDAVNO UVEDENI TERMIN Kognitivno-vaskularno oštećenje je nedavno uvedeni termin koji podrazumijeva oštećenje kognicije svakog stepena, uzrokovano vaskularnim oštećenjem, od kojih samo neki ispunjavaju kriterijume demencije. - Kognitivno-vaskularno oštećenje podrazumijeva jedan globalni kognitivni pad, ali vrlo često uz fokalne ispade kao što su afazija, apraksija ili drugi. Mali lakunarni infarkti su jedan od oblika ispoljavanja bolesti malih krvnih sudova i čine dvadeset odsto svih infarkta. Dijagnostikuju se CT snimkom koji može da pokaže 60 odsto slučajeva. Magnetna rezonanca pokazuje 80 odsto, a najveća mogućnost dijagnostike je pomoću difuznih tehnika MR - 95 odsto. Bolest malih krvnih sudova srećemo kod onih koji su doživjeli teritorijalne infarkte, imaju neurodegenerativna oboljenja ili kod starijih zdravih osoba koje ne pate od demencije, pa čak ne moraju imati ni vaskularne faktore rizika. Zato je teško odrediti procenat prisutnosti leukorejoze u opštoj populaciji. Histološku podlogu za nastanak lakunarnih infarkta čine mikroateromi koje pogađaju nešto veće krvne sudove promjera od 300 do 700 mikrona, te lipohelinoze koje pogađaju sudove promjera od 200 mikrona - kazala je profesorka Šternić. Prema njenim riječima, prognoza lakunarnih infarkta dobra je samo ako se ljekar uključi da prati stanje pacijenta prvih mjesec do godinu, ali poslije tog perioda svaki četvrti oboljeli ima smrtan ishod, pogotovu nakon pet godina od prve lakune. Poslije 10 do 15 godina stopa smrtnosti se kreće oko 75 odsto. Lakune u talamusu su udružene sa višim kognitivnim funkcionisanjem koje se, kako je navela dr Šternić, odražava manjim skorom na mini mental skali, kao i narušenim egzekutivnim


funkcijama. - Klinički ne mora ništa da bude izraženo, ali mogu da postoje razni motorni i senzitivni deficiti, pa stariji ljudi imaju nesiguran hod. Nekad može da bude oštećena kontrola sfinktera, pa sve do pojave vaskularnog parkinsonizma i to sindroma normotenzivnog hipercefalusa, ali to su definisani sindromi - kazala je dr Šternić. NEUROPSIHOLOŠKI POREMEĆAJI UDRUŽENI SA LEUKOREJOZOM Od neuropsiholoških poremećaja koji prate leukorejozu dr Šternić spominje poremećaj pažnje, pamćenja, vizuelnoprostorne i egzekutivne funkcije, kao najvažnije, a često se razvija i depresivnost. - Smatra se da leukorejoza zahvata polovinu bolesnika koji su doživjeli moždani udar, a čak tri četvrtine dementnih imaju leukorejozu. Javlja se i kod zdrave starije populacije bez demencije, a čak i onda kada se ne vide nikakve smetnje ili ih ljudi ne prijavljuju, poput osjećaja težine i slabosti u nogama, pri čemu nema pareze. Izolovani znak može biti refleks Babinskog, bez drugog definisanog neurološkog sindroma. Faktori rizika bolesti malih krvnih sudova su uobičajeni, dobro poznati vaskularni faktori rizika, te genetika. Nezavisni prediktori kognitivnovaskularnog oštećenja jesu funkcionalni status i težina amnezije bijele mase, odnosno izraženost leukorejoze - kaže dr Šternić, ističući da je lijek koji se koristi za liječenje kognitivno-vaskularnog deficita standardizovani ekstrakt ginko bilobe, koji djeluje dinamski i metabolički, i to u retinalnoj, srčanoj, pa čak i u ishemiji perifernih tkiva. - Eksperimentalne studije na molekularnom nivou su pokazale da ekstrakt ginka bilobe može imati ulogu čistača slobodnih radikala, djeluje na arterijsku i vensku vazomotornu regulaciju, prevenira oksidativno oštećenje mitohondrijske DNK, djeluje na hipokampalnu neurogenezu. Ekstrakt interferira sa različitim mehanizmima koji su u osnovi demencije i referira sa mitohondrijskom disfunkcijom. Može da bude djelotvoran u ranoj cerebralnoj disfunkciji, kod blagih slučajeva vaskularno-

kognitivnog oštećenja, dakle ne kod razvijene vaskularne demencije. Kada se kaže blaga, misli se na pad u jednom ili dva neuropsihološka domena takvog stepena da to ne interferira sa svakodnevnim aktivnostima. Utvrđeno je da preparat ima pozitivno dejstvo na oštećenja memorije, pažnje i budnosti i pomaže starijim ljudima indirektno utičući na kvalitet života jer povećava kapacitet za nošenje sa svakodnevnim obavezama zaključila je dr Šternić. DOKAZANA VEZA IZMEDU KORIŠĆENJA TANAKANA I SMANJENJA KOGNITIVNOG PADA Dr Mirjana Čukić kazala je da je kognitivni deficit najveći izazov za istraživanja u sferi mentalnog zdravlja, te da su ispitivani efekti različitih ljekova na smanjenje kognitivne disfunkcije. U studiji objavljenoj 11. januara 2013. godine u Bordou, u Francuskoj, nude se novi dokazi o dugoročnom dejstvu tanakana. - Studija je pokazala da postoji pozitivan efekat tanakana (sadrži ginko bilobu) na kognitivni pad, posmatran u periodu od 20 godina. Utvrđena je značajna razlika na mini mental skoru između pacijenata liječenih ginko bilobom i drugih preparata. Pad kod onih koji su koristili ginko bilobu bio je manji u odnosu na grupu bez terapije. Verbalna fluentnost i vizuelno pamćenje bilo je isto kod grupe koja je koristila preparat i onih koji nijesu ništa koristili, odnosno kontrolne grupe. Pojedinačno smanjenje kognitivnih funkcija kod starijih nedementnih osoba bilo je manje kod onih koji su koristili preparat od onih koji nijesu uzimali ovaj lijek. Razlike u mini mental skoru su bile za pet poena, što je klinički jako značajno. Ovi efekti nijesu primijećeni kod primjene piracetama, što dovoljno govori da je efekat specifičan za lijek a ne samo rezultat motivacije da se očuva kognitivna funkcija. Ovi rezultati zato ukazuju na dugoročnu efikasnost lijeka - kazala je dr Čukić. D. Novčić

67


BLISTAVOST TENA - OBAVEZA SL AVNIH ? Koža koja je sjajna, zdrava, bez ružnih bubuljica, mitesera, pjegica ili, ne daj Bože, bora, ideal je svake žene. Kada su VIP ličnosti u pitanju, to ne smije biti samo ideal, to je, prosto, obaveza. Ipak, neki od njih su se, čini se, uspjeli domoći slave i uprkos, najblaže rečeno, neprivlačnom izgledu tena. KOJIMA NA LICU BLISTA SUNCE Biserno bijeli ten Nikol Kidman gotovo da vlada svim top listama koje za temu imaju izbor najljepšeg tena. Veoma često društvo joj pravi Hale Beri, za koju stručni komentatori u šali kažu i da će jednako dobro izgledati i kada joj bude 80

godina. Njena koža je bez mane. Kejt Blanš, takođe. Skoro da nema uloge koju je odigrala a da blistavost njenog tena nije bila u prvom planu. Madona, Ketrin Zita Džons, En Hatavej, Bijons, Liv Tajler, Kejt Vinslet, Selma Hajek i Dženifer Bils, samo su još neke od zvijezda ove blistave plejade. Recepti za takav izgled kože vjerovatno se kriju u dobrom spoju genetike i kozmetičkih procedura, ali koliko god izgledalo jednostavno, takvim izgledom privilegovane su samo one. Iako se prelijepa Ketrin Zita Džons svojevremeno hvalila ličnom recepturom za zdravu kožu spravljenom od meda i soli, u hand made modusu, tajna njenog izgleda, jasno je, ne krije se samo u tome. U legiji slavnih muškaraca neodoljivog tena jedan od

Nikol Kidman

68


najpopularnijih je Ešton Kučer. Ne krijući da koristi botoks i tretmane mikrodermoabrazije, kada god se pojavi na crvenom tepihu on plijeni pažnju publike.

Madona

Ketrin Zita Džons

The Worst of

Lindzi Lohan, zahvaljujući svom neujednačenom pigmentu i teksturi kože, redovno se nalazi na The Worst

Ešton Kučer

listama. Za tako loš i neprivlačan izgled i sama krivi dugotrajnu izloženost suncu, stres, pušenje, nedostatak sna i dehidrataciju. Jedan od najslavnijih glumaca svijeta Bred Pit poznat je i po tome što njegova koža ne izgleda nimalo privlačno. Izraženi ožiljci, što je posljedica tinejdžerskih akni, samo su jedan od dermatoloških problema jasno vidljivih na njegovom licu. Rene Zelveger, Mel Gibson i Teri Hačer, po ovom ne baš afirmišućem opisu, pridružuju im se u grupi slavnih lošeg izgleda kože.

Liv Tajler

69


Hronika 6. maj - DAN BEZ DIJETE uhu koje je u mogućnosti da čuje radio frekvencije koje su daleko iznad normalnih ljudskih mogućnosti. Ovo Bionic uho je potpuno funkcionalan organ, koji ne samo da replicira pravom, već proširuje njegove granice pomoću ugrađene elektronike, kaže se u objavi. - Dizajn i implementacija ovih organa i uređaja koji poboljšavaju ljudske sposobnosti, poznatih kao kibernetika, pripadaju oblasti sve većeg naučnog interesovanja. Ovo polje ima potencijal da generiše sve rezervne djelove ljudskog tijela, ili čak stvori organe koji sadrže mogućnosti koje prevazilaze ono što ljudska biologija obično daje - objašnjeno je u izjavi Majkla Mekalpajna, profesora asistenta mehaničkog i kosmičkog inženjeringa na Prinstonu. 17. maj - DOVOLJNO EFEKTIVNA JEDNOKRATNA VAKCINACIJA

Cijeli niz svjetskih kampanja organizovanih povodom 6. maja, Svjetskog dana bez dijete, sadržao je poziv za makar jednokratno prekidanje dijete u cilju osvješćivanja u vezi sa značajem pravilne ritmike ishrane. Obilježavajući praznik ustanovljen 1992. godine, inicijatorka ove ideje Britanka Meri Evans Jang saopštila je da u svijetu postoji zabrinjavajuća situacija u vezi sa poremećajima u ishrani, ali i sa diskriminacijom gojaznih osoba. Kao osoba koja se uspješno izborila sa anoreksijom, ona je upozorila na podatak da je skoro 70% osoba u svijetu podvrgnuto nekom obliku dijete. Ne treba se prejedati, ali ni imati strah od dobijanja kilograma, važna je poruka ovih akcija. 7. maj - PROIZVEDENO KIBERNETIČKO UHO

Naučnici Prinstonskog univerziteta objavili su u časopisu Sajens dejli vijest o revolucionarnom izumu - trodimenzionalnom

70

Ponovljenu vakcinaciju protiv infekcije virusom žute groznice koja je po dosadašnjim protokolima vršena po isteku desetogodišnjeg perioda od prve vakcinacije, ubuduće neće biti potrebno sprovoditi. Prema objavi izdatoj od strane eksperata Svjetske zdravstvene organizacije, u časopisu Weekly Epidemiological Record, navedeno je da je Strateška savjetodavna grupa eksperata za imunizaciju (SAGE) razmotrila najnovije dokaze i zaključila da je jedna doza vakcine dovoljna da obezbijedi doživotni imunitet protiv žute groznice. Od 1930, kada je započet ovaj proces imunizacije, identifikovano je svega 12 slučajeva pojave žute groznice nakon vakcinacije. To znači, kako se navodi u ovom tekstu, da je čak 600 miliona doza nepotrebno primijenjeno. - Ovo je izuzetno važno za zemlje u kojima je žuta groznica endemska bolest, jer će im omogućiti da preispitaju distribuciju vakcina. Takođe je važno i za putnike - kaže dr Helen Rajs, predsjednica SAGE-a.


Žuta groznica je akutna virusna bolest koja se prenosi ujedom inficiranih komaraca i endemska je u 44 zemlje svijeta, u tropskim područjima Afrike i Amerike. Procjenjuje se da od nje godišnje oboli oko 200.000 osoba u svijetu. Vakcinacija se smatra najvažnijom mjerom protiv žute groznice. Zaštitni imunitet razvija se u roku od 30 dana, za 99% ljudi koji dobijaju vakcinu.

Maj 2013 - VOZITE SAVJESNO

20-28. maj - REALIZOVANA ŠEZDESET ŠESTA SKUPŠTINA SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE U sjedištu Svjetske zdravstvene organizacije u Ženevi u toku sedmodnevnog zasijedanja 20-28. maja 2013. realizovana je Šezdeset šesta skupština ove organizacije. Godišnjoj skupštini prisustvovale su delegacije svih država članica. U mnoštvu tema i konstrukcija prezentovanih u okviru ovog događaja posebno mjesto imalo je profilisanje dalje politike rada ove organizacije, nadgledanje finansijske politike i razmatranje i usvajanje predloženog budžetskog programa. Maj 2013 - VIDLJIVI REZULTATI RESTRIKCIJE Ističući značaj pionirskih mjera sprovedenih u Australiji, u cilju suzbijanja uticaja duvana na zdravlje, Svjetska zdravstvena organizacija je tokom maja predstavila najnovije podatke o efektima sprovođenja prvog svjetskog zakona o eliminisanju konzumacije duvanskih proizvoda ustanovljenog u Australiji 1. decembra 2012. Budući da je u toj zemlji aktuelna prodaja duvanskih proizvoda u standardizovanom jednoličnom tamnobraon pakovanju, sa grafički izraženim zdravstvenim upozorenjima o štetnosti duvana, te da ne postoje logotipi duvanskih industrija, brendovi i primamljivi reklamni tekstovi, cilj koji je ovim postavila Australijska vlada jeste da se konzumacija duvanskih proizvoda svede na čak manje od 10% odraslog stanovništva.

Objavljujući aktuelni australijski trend po kom 2,8 miliona Australijanaca starosti 18 i više godina svakodnevno puši (16.3%), Svjetska zdravstvena organizacija nije propustila da ukaže na globalnu situaciju. Svake godine više od 5 miliona ljudi umre zbog toga što koriste duvan. 600.000 nepušača umire od izloženosti duvanskom dimu. U skladu sa australijskim mjerama, Novi Zeland je najavio namjeru da uvede sličan zakon, a Francuska, Indija, Južna Afrika, Velika Britanija i Evropska unija takođe razmatraju uvođenje oštrijih zakona o pakovanju duvanskih proizvoda.

Brazil, Kambodža, Kina, Egipat, Indija, Kenija, Meksiko, Turska i Vijetnam, inicirani projektom koji vode dva regiona Ruske Federacije, Lipecku i Ivanovo, već 3 godine učestvuju u realizaciji značajnog projekta o bezbjednosti saobraćaja. Osnovni cilj je da se smanji uticaj glavnih faktora rizika za nastanak povreda u drumskom saobraćaju. Projekat koji koordinira konzorcijum partnera, uključujući i Svjetsku zdravstvenu organizaciju, usmjeren je na osvješćivanje populacije u vezi sa podacima Globalnog izvještaja o stanju na putevima, objavljenog tokom maja. U svijetu se godišnje dogodi više od milion smrtnih slučajeva u saobraćaju, tačnije oko 1,24 miliona. 53% njih čine vozači automobila ili putnici, a 33% su pješaci. Savjesni vozači, koji uredno vezuju pojas, vrše kontrolu vezivanja pojasa svih svojih saputnika, dosljedno poštuju ograničenje brzine i uredno izvršavaju saobraćajne protokole, a koji su bili u prilici da ih zaustavi saobraćajni policajac koji je u vezi sa ranije opisanim projektom vršio kontrolu saobraćaja, dobijali su nagradne poslastice, najčešće u vidu čokoladica. Oni manje savjesni, morali su da se suoče sa kaznom. Dosadašnji rezultati iz Rusije pokazuju da je za prvih šest mjeseci sprovođenja kampanje broj smrtnih slučajeva smanjen za čak 18% u odnosu na isti period prošle godine. Što se tiče regulisanja brzine, ono je povećano sa 45% na 63% u Ivanovu, i sa 53% na 69% u Lipecku. Tokom 2013. oba regiona planiraju da kampanje fokusiraju na ova dva faktora rizika i da posebnu pažnju posvete bezbjednosti pješaka - koji su najugroženija grupa učesnika u saobraćaju u Ruskoj Federaciji.

71


EFEKTIVNOST: VAŽNADIMENZIJA MEDICINSKE USLUGE

Piše: prof. dr sc Rajko Šofranac

U proteklim brojevima pisali smo o četiri dimenzije kvaliteta medicinske usluge koje proističu iz trećeg principa ISQua. Nije suvišno ukratko se osvrnuti na ulogu ISQua standarda. Međunarodno udruženje za kvalitet u zdravstvu - ISQua (International Society for Quality in Health Care), pokrenulo je 1999. godine Program međunarodnog akreditiranja (IAP) pod akronimom ALPHA. Ovaj program je nacionalnim tijelima za akreditaciju u zdravstvu dao preporuke za procjenu postojećeg rada i organizacijsku kontrolu, da bi kasnije proširio svoj program akreditacije na druga tijela za eksternu procjenu i uspostavljanje standarda u zdravstvu. ISQua je neprofitna, nezavisna organizacija u čijem sastavu je više od 70 zemalja članica. ISQua daje preporuke zdravstvenim profesionalcima, davaocima usluga, istraživačima, agencijama i korisnicima, kako bi postigli izvrsnost u pružanju zdravstvene zaštite i kako bi unapređivali kvalitet i sigurnost usluge. ISQua standardi daju preporuke koje je potrebno postići kako bi se pružile kvalitetne usluge procjene. Oni počivaju na kriterijumima koji su mjerljive komponente standarda. Kriterijumi ukazuju na ključne strukture, procese i rezultate koji su neophodni za efikasnu primjenu standarda.

72


VQPNFOVUJIosamQPTFCOJIISQuaNFÿVOBSPEOJITUBOEBSEB 5SFʉJQSJODJQ ISQuaTUBOEBSEBTWFPCVIWBUBOKF JPESBäBWBEFWFUEJNFO[JKBLWBMJUFUBVTMVHF NFÿV LPKJNBKFOBQFUPNNKFTUVefektivnost. Efektivnost[ESBWTUWFOF[BÝUJUFPEOPTJTFOB TUFQFOTBLPKJNTVQSPDFTJLPKJTFPEWJKBKVV[ESBWTU WFOPK[BÝUJUJ MJKFʊFOKF JOUFSWFODJKF EPTFHMJäFMKFOF J[MB[F Efektivnost jeTQPTPCOPTUEBTFPTUWBSJOBKWFʉF NPHVʉFQPCPMKÝBOKFV[ESBWTUWVV[OBKOJäFUSPÝLPWF "OBMJ[PN[BIUKFWBTUBOEBSEBJQSJODJQB FGFLUJWOPTU VTMVHBNPäFTFEFLPNQPOPWBUJOBTMKFEFʉFFMFNFOUF

EFEKTIVNOST 1 2

MJERENJE ISHODA

ANALIZA INDIKATORA

t.KFSFOKFäFMKFOJIJTIPEB  t,MKVʬOJJOEJLBUPSJBOBMJ[BSBEJQPCPMKÝBOKB 4WBLJPEPWJIFMFNFOBUBTBESäJPESFÿFOJCSPKJOEJLBUPSB  %FLPNQP[JDJKBFGFLUJWOPTUJOBFMFNFOUFQSJLB[BOBKF OBSlici 1.

Slika 1 Glavni pravci djelovanja ISQua su:



 t4JHVSOPTUQBDJKFOBUBJ[ESBWTUWFOF[BÝUJUF   t.FOBEäNFOUSJ[JLB   t.PUJWBDJKB[ESBWTUWFOPHLBESBVPCF[CKFÿJWBOKVLWB MJUFUOJKFOKFHF  t;BEPWPMKTUWPQBDJKFOUBLBPFWBMVBDJPOPPSVÿFVPDKFOJ VTQKFÝOPTUJBLSFEJUBDJKF  t3B[WPKJVOBQSFÿFOKFJOEJLBUPSBVTWJNPCMBTUJNBJ  t"LSFEJUBDJKB[ESBWTUWFOJIVTUBOPWB Postoji osam ISQua standarda i pet principaLPKJTV     

t+BTOJ QPʊJWBKVOBKBTOJNMPHJʊLJNPTOPWBNB  t.KFSMKJWJ t4QFDJĕʊOJ t;BTOPWBOJOBTBWSFNFOJNJTUSBäJWBOKJNBLWBMJUFUBJ t0CVIWBUBKV[BIUKFWF[BSB[WPKTUBOEBSEBLPKJTVTBESäBOJ

&GFLUJWOPTUTFNPäFQSFETUBWJUJTMKFEFʉPNKFEOBʊJOPN

1Qt&F Qt&F 

Gdje su:  Q Q‰QPOEFSJ[OBʬBKOPTUJ  &F &F‰FMFNFOUJFGFLUJWOPTUJ PTPCJOFLWBMJUFUB   1SFUQPTUBWJNPEBKFTQSPWFEFOBBOBMJ[BTUBOKBVUSJ [ESBWTUWFOFPSHBOJ[BDJKFLBLPCJTFQSJCMJäOPPESFEJMBFGFLUJWOPTU VTMVHFJJEFOUJĕLPWBMBEJTQSPQPSDJKBJ[NFÿVQPTUPKFʉFHJOFLPH äFMKFOPHTUBOKBLPKFCJEPWFMPEPQPCPMKÝBOKBLWBMJUFUB[ESBWTUWFOF VTMVHFQSFLPEJNFO[JKFFGFLUJWOPTUJ7BäOPKFOBHMBTJUJEBUFTUJSBOF [ESBWTUWFOFPSHBOJ[BDJKFOJKFTVQPʊFMFTBJNQMFNFOUBDJKPN TUBOEBSEBLWBMJUFUB  /BPTOPWVJTLVTUWBVEPTBEBÝOKFNSBEV PESFÿVKFTF WSJKFEOPTUQPOEFSB EPLTFOBPTOPWVQSFUQPTUBWMKFOFBOBMJ[F QPTUPKFʉFHTUBOKBFGFLUJWOPTUJVTMVHBPDKFOKVKVPTPCJOFFMFNFOBUB VSBTQPOVPE6OPTFʉJPWFWSJKFEOPTUJVKFEOBʊJOV  EPCJKB TFCSPKʊBOBWSJKFEOPTU[BFĕLBTOPTU[ESBWTUWFOFVTMVHF

5BCFMB Vrijednosti elemenata „Efektivnosti” za analizirane zdravstvene organizacije

0.5

5

2.5

6

3,0

6

3,0

0.5

4

2,0

4

2,0

5

2,5

4.5

5,0

ZO-C

Vrijednost

ZO-B

1,0

Vrijednost

Vrijednost

Mjerenje željenih ishoda Ključni indikatori — analiza radi poboljšanja UKUPNO

ZO-A

Ponder

EFEKTIVNOST USLUGA

5,5 73


Iz Tabele 1 uoÄ?ava se da dobijene vrijednosti nijesu na zadovoljavajućem nivou. Da bi se povećale vrijednosti elemenata, kako pojedinaÄ?no, tako i zbirno, neophodno je sprovesti sljedeće aktivnosti u elementima efektivnosti usluga:

Mjerenje Ĺželjenih ishoda  t.PSBKVTFEFÄ•OJTBUJNFIBOJ[NJ[BVUWSĂżJWBOKFJNKF renje Ĺželjenog ishoda i uspjeha tretmana,  t"OBMJ[JSBUJEPLB[JPVTQKFĂ?OPTUJJTIPEBSBEJFWFOUVBMOJI izmjena u pruĹžanju usluga,  t4QSPWFTUJQSJNKFOBLMJOJĘŠLFSFWJ[JKFJNKFSFOKBJTIPEB na osnovu vodiÄ?a,  t.PSBQPTUPKBUJTJTUFN[BQSJLVQMKBOKFJOGPSNBDJKBP FÄ•LBTOPKQSBLTJVEPNV[ESBWMKBJQSJQBEBKVʉJNTMVäCBNB  t0CF[CJKFEJUJFÄ•LBTBOUSFUNBOOBPTOPWVTUBOEBSEB  kliniÄ?kih vodiÄ?a i kliniÄ?ke revizije,  t,POBĘŠOFJTIPEFUSFUNBOBQBDJKFOUB LBLPLSBULPSPĘŠOF (tamo gdje je moguće) tako i dugoroÄ?ne, permanentno provjera vati,  t1PQPUSFCJ OBPTOPWVJTIPEB TQSPWPEJUJLPSFLUJWOF BLDJKFVLMJOJĘŠLPKQSBLTJ

KljuÄ?ni indikatori - analiza radi poboljĹĄanja  t.FOBEäNFOU[ESBWTUWFOFVTUBOPWFPESFĂżVKFTUSVL UVSOF QSPDFTOFJJTIPEOFJOEJLBUPSFLBPNKFSFJ[WSĂ?FOKBVEPNFOV menadĹžmenta i pruĹžanja zdravstvenih usluga;

 t.PSBQPTUPKBUJTJTUFNBUTLJQSJTUVQJOEJLBUPSJNB  t.PSBTFWPEJUJFWJEFODJKBPOFQMBOJSBOJNQPOPWOJN QSJKFNJNBVCPMOJDJ  t&WJEFOUJSBUJVʊFTUBMPTUJ[HVCMKFOJIMBCPSBUPSJKTLJISF[VM tata;  t&WJEFOUJSBUJVʊFTUBMPTUUFIOJʊLJOFJTQSBWOJI35(TOJ maka;  t&WJEFOUJSBUJTUPQBOFQMBOJSBOJIQPOPWMKFOJIPQFSBUJWOJI [BIWBUB[CPHQPTUPQFSBUJWOJILPNQMJLBDJKB  t&WJEFOUJSBUJTUPQBTNSUOPTUJVSBOPNEKFUJOKTUWV  t&WJEFOUJSBUJTUPQBTBNPVCJTUBWB  t*UE  *OGPSNBDJPOJ TJTUFNJ NPHV CJUOP EB QPCPMK�BKV FGFLUJWOPTU[ESBWTUWFOF[B�UJUFJLWBMJUFU[ESBWTUWFOJIVTMVHB B PNPHVʉBWBKVJQPWFʉBOKFFĕLBTOPTUJJQSPEVLUJWOPTUJV[ESBWTUWV *OUFHSJTBOBJLPNQMFUOBSF�FOKBTBQPESVʊKB[ESBWTUWBVOPTF LWBMJUFU[BQBDJKFOUFVQSPDFTVMJKFʊFOKB V�UFEVVWSFNFOVJ BOHBäPWBOJNĕOBOTJKTLJNTSFETUWJNB;ESBWTUWFOFJOTUJUVDJKFJ OKJIPWPPTPCMKFNPHV OFTBNPEBTFFĕLBTOPQPTWFUFQBDJKFOUJNB JPCF[CJKFEFWJ�JOJWPLWBMJUFUBMJKFʊFOKB WFʉJEBWS�FFĕLBTBO OBE[PSPQUJNBMOPHLPSJ�ʉFOKBTWJISFTVSTBOBNJKFOKFOJIUPN QSPDFTV Napomena: 0TOPWB[BPWBKUFLTUKFSBEŠofranac, R.; Šofranac, M., i dr. „Efektivnost - vaŞna dimenzija kvaliteta medicinske usluge�, OBDJPOBMOBLPOGFSFODJKBPLWBMJUFUVäJWPUB  4SCJKB .B�JOTLJGBLVMUFU ,SBHVKFWBD KVO

020 / 237-383

mob.tel.

069 - 517 - 727

Nudi usluge za implementaciju Evropskih standarda: ISO 9000, dobre apotekarske (DAP) i proizvoÄ‘aÄ?ke (GMP) prakse za:  tBQPUFLFLPKFTFCBWFQSPEBKPNJWFMFQSPEBKPNMKFLPWB  tBQPUFLFLPKFTFQPSFEQSPEBKFCBWFJQSPJ[WPEOKPNHBMFOTLJIJNBHJTUSBMOJIMKFLPWB  tVWP[JQSPEBKVNFEJDJOTLFPQSFNF *40 *40

 tNFEJDJOTLFMBCPSBUPSJKF *40 *40 *40

Usaglaťenost Vaťeg poslovanja sa ovim standardima omogućava:      

tJOUFHSBUJWOFQSPDFTFVOVUBSVTUBOPWF tBĂśSNBDJKVEPCSFBQPUFLBSTLFQSBLTF %"1

tBĂśSNBDJKVEPCSFQSPJ[WPĂŞBÇ?LFQSBLTF(.1 (PPENBOVGBDUVSJOHQSBDUJDF  tVTQPTUBWMKFONFIBOJ[BN[BEFĂśOJTBOKFLPSJTOJLPWJIJTLB[BOJIQPUSFCBVDJMKVOKFHPWPHQPUQVOPH[BEPWPMKTUWB kvalitetom usluge - proizvoda tQPCPMKĂ?BOKFLPMFLUJWOFäFMKB[BVOBQSFĂŞFOKFLWBMJUFUBVTWJNTFHNFOUJNBQPTMPWBOKB tJNQFSBUJWEBQMBOJSBOKFJTUBMOPQPCPMKĂ?BOKFLWBMJUFUBNPSBKVQPTUBUJKPĂ?WJĂ?FEJPQPTMPWOPHTUJMBVTUBOPWF

Uspjeťno realizovani projekti u proteklom periodu, prve knjige i reťenja iz ove oblasti u Crnoj (PSJJ�JSFEBKVOBN[BQSBWPEBLBäFNP

POKLONITE NAM VAĹ E POVJERENJE, JER MI SMO AGENCIJA KOJOJ SE VJERUJE


PREVENCIJA ALKOHOLIZMA I N A R KO M A N I J E

Piše: dr med. Mirha Hasanbegović, Dom zdravlja - Pljevlja

Tačna je postavka da su bolesti zavisnosti prije svega društveni, a tek potom medicinski problem. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (Investing in Mental Health, WHO, Geneva) ove maligne sociopatološke pojave se ogledaju u 76,3 miliona osoba oboljelih od alkoholizma i više od 15 miliona zavisnika o drogama, pri čemu je najviše zastupljena zavisnost o opijatima (heroin). Zdravstvena služba, iako ograničenu, ima i istaknutu ulogu u predstavljanju koncepta zdravog življenja, odakle i stav da domovi zdravlja, kao referentni centri primarne zdravstvene zaštite, ne bi trebalo da ograniče svoje preventivne aktivnosti u ovoj oblasti na one koje se realizuju samo u okviru centara za mentalno zdravlje. Vodeći se time, „izlaskom na teren”, tako i prilazeći ovoj problematici na sveobuhvatniji način, u periodu od početka marta do kraja maja 2013. godine, Dom zdravlja - Pljevlja realizovao je projekat pod nazivom „Prevencija alkoholizma i narkomanije među osnovcima u Pljevljima”, podržan od strane Komisije za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću. Projektom je rukovodio dr Ilhan Tursumović, direktor Doma zdravlja - Pljevlja.

76


Predavanjima su obuhvaćene sve gradske i seoske osnovne škole, ukupno 14, gdje su ciljnu populaciju činila djeca starosti od 10 do 15 godina života, za koju smo vjerovali da jeste odgovarajuća za realizovanje istih, ali i njihovo istinsko prihvatanje („zdravo jezgro”). Prezentacije su bile usmjerene na sljedeće tipove prevencije: sticanje informacija o alkoholu i drogama, efektima njihove konzumacije, edukaciju o sistemu vrijednosti koja uključuje rad na samopoštovanju i prihvatanju normi ponašanja za grupe i pojedince, obuku o socijalnim vještinama za odupiranje pritisku okoline i donošenje odluke u pogledu zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, te iznalaženju i podsticanju alternativnih vannastavnih aktivnosti u školi. Nije se pri tome izostavilo ni podsjećanje na značaj prihvatanja i inkorporiranja u svakodnevnicu adolescenata zdravih stilova života, zdravog i cjeloživotnog učenja, ali i altruističkih oblika njihovog društvenog angažovanja. Predavanja nisu obuhvatala sadržaj zastrašujućeg karaktera, dajući pritom djeci mogućnost i slobodu da, na osnovu izloženih informacija, sama budu donosioci odluke: život ili destrukcija istog. Ljekari Doma zdravlja - Pljevlja, Roksanda Pejović, Mirha Hasanbegović, Anka Stanić, Dobrila Kečina, Dragica Gačević, Ernes Gadžo, Tarik Kujundžić i Miloje Jestrović održali su prezentacije na časovima biologije, gdje je auditorijum činio razred od ne više od 30-ak đaka, čime se u projektu postavio zahtjevniji zadatak pred pedavače, ali što je za rezultat imalo i uspostavljanje željene interakcije sa osnovcima, njih oko 1.600. Slogan projekta, istaknut na pratećem materijalu u vidu postera i flajera, glasio je: „Želim od života mnogo više, alkoholu i drogama se loše piše! Biram da znam. S osmijehom kažem: NE, HVALA!” Realizacija predavanja, na radost djece i ljekara, bila je prilika za neposrednu razmjenu stavova, slobodniju komunikaciju, i odbacivanje uvriježenih „istina” ili „neistina” o fizičkom i psihičkom razvoju, konzumaciji alkohola kao dokazu odraslosti, „rekreativnim drogama”...

U narednom periodu Dom zdravlja - Pljevlja će nastaviti sa sličnim aktivnostima.

77


Zaštita žene u Crnoj Gori

PRIMARIJUS DR SC. VASILIJE KUSOVAC Piše: doc. dr Božo Vuković

Riječ human potiče od latinske riječi home, humanus čovjek, i znači čovjekoljublje, čovječije dostojanstvo, plemenitost, milosrđe i ljubav prema ljudima. Dr Kusovac je bio skroman i human čovjek, o čemu govori i podatak da je, po svojoj želji, sahranjen u krugu porodice. Posao ginekologa radio je stručno i savjesno. Nije imao želju da se obogati nego da pomogne porodiljama da rode zdravu djecu i da liječeći ih pomogne oboljelim ženama. O doktoru Kusovcu, kao doajenu zdravstva i humanisti, pisao je gosp. Predrag Sekulić, povodom objavljivanja njegove

„Suština je u tome da sam ja [dr Kusovac, prim. aut.] samo odužio svoj dug, radeći po savjesti, rukovodeći se čovjekoljubljem i željom da se približim i pomognem pacijentu [...] Čovjek mora poštovati neke postulate hrišćanstva - nikada se ne smije uraditi drugome ono što čovjek ne bi želio da njemu neko uradi, a poštujući starije od sebe, doživjeće poštovanje od mlađih. Uvijek sam govorio mojim đacima i saradnicima: ’Kad vam dođe pacijent, doživite ga kao da je neko vaš’. Prilikom dileme šta u određenim slučajevima uradim, pored mobilizacije vlastite savjesti i znanja, upitao bih se šta bih uradio da mi je taj pacijent žena, kćerka ili sestra i tako bih postupio. U ljekarskom pristupu pacijentu mora se prevashodno razvijati ljekarski faktor, znanje i iskustvo, jer se samo uz pomoć tehnike ne može ući u dušu čovjeka i ne može se najbolje pomoći bolesniku”.

78

knjige „Zdravstvena zaštita žene u Crnoj Gori”1. Misli doktora Kusovca kao čovjeka i ljekara objavio je gosp. Andrija Raković („Pobjeda”, 6. novembar 1998. godine). Prilog zdravstvu i nauci doktora Kusovca Vasilije Kusovac rođen je na Cetinju 1929. godine. Studije medicine započeo je u Sarajevu 1948. godine, a za vrijeme Informbiroa, isključen je sa Fakulteta. Studije je nastavio u Beogradu i diplomirao 1956. godine. Nakon diplomiranja započeo je specijalizaciju ginekologije u Bolnici „Danilo I” na Cetinju, kod dr Rajka Đurišića, načelnika Ginekološko-akušerske službe na Cetinju.

Dr Rajko Đurišić (1917-1974), specijalizirao je ginekološko-akušersku službu u Zagrebu i Osijeku, a bio je 6 mjeseci na usavršavanju u Parizu i 1 mjesec u Čehoslovačkoj. Dr Đurišić, intenzivno se na Cetinju bavio ispitivanjem i liječenjem ženskog steriliteta. Tu je tradiciju nastavio dr Kusovac, a ona je krunisana 2006. godine, otvaranjem Odjeljenja za humanu reprodukciju i vantjelesnu oplodnju, čija je načelnica mr sc. Tatjana Motrenko-Simić a embriolozi Slavica Knežević i Biljana Gligorović.

Dr Kusovac, odbranio je doktorsku tezu u Novom Sadu 1982. godine. Tema je bila „Razvoj zdravstvene zaštite žena u Crnoj Gori - stanje i perspektive”. Doktorska disertacija štampana


Zaštita žene u Crnoj Gori

mu je 1994. godine, na 333 strane, sa 460 referenci. U ovoj monografiji nalaze se opširni podaci o razvoju zdravstvene zaštite žena u Crnoj Gori, sa imenima ljekara, prvih ginekologa u Crnoj Gori. Ovdje su navedeni podaci o nasilnim pobačajima, ali i o prvim školovanim babicama u Zadru, Beogradu, a kasnije i na Cetinju i u Podgorici. Ruski ljekari - emigranti u Crnoj Gori Vrijedno je pomena i divljenja koliko je dr Kusovac uložio truda tražeći podatke u Arhivu Crne Gore o ljekarima, ruskim emigrantima koji su širom Crne Gore, od Andrijevice, Rožaja do Pljevalja, Šavnika do Ulcinja i Grahova, unapređivali zdravstvenu zaštitu. Rezultate ovoga istraživanja Kusovac je saopštio na naučnom skupu održanom na Cetinju 4. decembra 1998. godine, posvećenom 125-oj godišnjici izgradnje bolnice „Danilo I” na Cetinju. Taj referat nosi naslov „Ruski emigranti - ljekari u Crnoj Gori, sa posebnim osvrtom na njihov doprinos u radu Bolnice ’Danilo I’ između I i II svjetskog rata”. Na početku referata Kusovac sa emotivnom notom kaže: „Ovaj rad povodom 125 godina Bolnice ’Danilo I’, na Cetinju, posvećujem kolegama - izbjeglicama iz strahote, patnje i krvi građanskog rata u Rusiji, koje u lutanju za hljebom, krovom i izgubljenom domovinom put donese u Crnu Goru, da daju svoje medicinsko obrazovanje i znanje stečeno diljem velike Rusije - građanima prethodnim ratovima izmučene i poratno, hvala Bogu, samo privremeno izgubljene Crne Gore. Poseban pijetet i sjećanje iskazujem liku i djelu prof. dr Vsevolda Novikova, koji hiruršku slavu Bolnice prenese širom stručne javnosti evropskih zemalja”. Kusovac uz ime i prezime 45 ruskih ljekara, daje podatke o tome gdje su rođeni, kada su i gdje završili studije, na kojem su medicinskom fakultetu diplomirali. Referat o ruskim ljekarima, emigrantima, objavljen je u „Zborniku radova iz istorije crnogorskog saniteta” Cetinje, 1998. Kusovac završava riječima: „Ruski emigranti ljekari u Crnoj Gori, došavši putevima svoje nesreće - dali su značajni doprinos razvoju zdravstvene kuture i medicine, i, umjesto zaključka, neka ostane zapisano još jedno veliko HVALA”.

Osvrt na monografiju dr Kusovca o zaštiti žene u Crnoj Gori može da posluži kao podsticaj da se uporedi život žene u Crnoj Gori u prošlosti sa ponašanjem ženi u sadašnjosti, bilo u porodici, ili na radnom mjestu i u društvu. Različite su procjene u opisima društvenog položaja žene u Crnoj Gori. Njegoš je razliku u postupcima prema Muslimankama u odnosu na Crnogorke istakao u stihovima Gorskog vijenca. Žena u uslovima ratnog življenja, piše Kusovac, bila je „nosilac ekonomskih funkcija porodice, radila je najgrublje poslove na njivi, u vinogradu, oko stoke, a u određenim ’tranzitnim’ krajevima nosila teške tovare za novac […] I pored takvog položaja, žena u Crnoj Gori se smatrala vrlo zaštićenom. Još je Vialla de Sommieres (guverner Boke kotorske za vrijeme francuske okupacije) u svojim „Voyage historique et politique au Montenegro” istakao geslo Crnogoraca: „hrabro braniti od despota i njegovih saveznika svoju slobodu, svoju vjeru, ženu i imanje” i njegovu spremnost da bi „se osvetili zbog i najmanje uvrede i strogopoštuju tuđe žene”. I Danilo Lekić u svojoj interpretaciji „Francuzi u Cetinju” sa zadovoljstvom navodi mišljenje Šarla Iriarte, „naučnika, istoričara, publiciste i umjetnika”, koji je o crnogorskoj ženi rekao sljedeće: „I kao kći i kao sestra, supruga ili majka, Crnogorka je bolje zaštićena od Francuskinje ili Engleskinje, znači i od svih drugih žena u evropskim zemljama. A kralj Nikola I Petrović u svojem književnom djelu „Balkanska carica” položaj crnogorske žene oslikao je sljedećim stihovima: „Ali vama ko se može Odužiti Crnogorke ... Bose, gladne, trudne, nage za nama se potucate po granicama domovine da nam skromni tain date ... Vi nijeste od nas manje, Kad nastupe žive muke, Vode, praha i olova Dodaju nam vaše ruke...” Dr Kusovac, kao ginekolog i dugogodišnji načelnik Ginekološko-akušerskog odjeljenja u Bolnici na Cetinju, prisustvovao je rođenju više od 20. 000 beba. Kusovac je dobitnik Trinaestojulske nagrade i najvećeg priznanja za rad u zdravstvu Plakete dr Petra Miljanića. Etički stav, kao ljekar, istakao je riječima: „Ja sam pacijentima uvijek bio dužan, jer ako je neko vezao svoje zdravlje za moju ljekarsku intervenciju, to mi je predstavljalo veliku čast. Radeći svoj posao po savjesti, nastojao sam da odužim taj dug. Uvijek sam smatrao da mi je nafačno, da me veseli kad vidim trudnicu, ili dvoje mladih koji se vole”.

1 Studija o razvoju kroz vjekove do današnjih dana. „Pobjeda”, 11. decembar 1984. godine.

79


Medicinski rječnik A B D E F I K

depst, mast. Ovo je posebna grupa jedinjenja koja se koristi kao dodatak u različitim farmaceutskim pripravcima. Jedno od popularnijih jedinjenja ove vrste predstavlja Adepst Benzoatus . U pitanju je Benzojeva mast u kojoj adepst predstavlja svinjska mast, a sredstvo je konfigurisano uz pomoć Benzojeve smole. Služi kao podloga za spravljanje drugih farmaceutika. amulus, lat. Ovaj latinski naziv uobičajio se za imenovanje anatomskih nastavaka koji imaju izgled kukice. Bamulus ossis hamati, lat., samo je jedan u nizu naziva iz ove grupe. Označava kukicu kukaste kosti. akron, lat. dacron. Sintetička tkanina koja se koristi u protetici. Pomoću nje se konstruišu proteze krvnih sudova, kojim se nadoknađuju oboljeli ili traumatski razoreni krvni sudovi.

fervete, šumeće tablete koje imaju oblik većih tableta, a proizvode se komprimiranjem osnovne supstance s pomoćnim elementima koji u kontaktu sa vodom imaju sposobnost oslobađanja plina ugljen-dioksida. Pripremaju se rastapanjem u čaši vode. ango, med. fango. U širem smislu, ovim pojmom se nazivaju ljekovita mineralna blata. Inače, naziv potiče od mineralnog mulja vulkanskog porijekla koje se nataložilo u području slanog izvora u Bataliji kod Padove (Italija). Fango može da se upotrebljava ne samo na licu mjesta, već i da se izvozi u vidu koncentrovanog supstrata. ncizija, lat. incisio. Ovaj pojam se koristi za imenovanje hirurških intervencija koje u osnovi imaju otvaranje tkivne skrukture u vidu zarezivanja, pravljenja reza.

ondilom, lat. condyloma. Vrlo infektivne promjene koje se lokalizuju u regiji oko čmara (anusa) i polnih organa. U osnovi nastanka ovog izraštaja nalazi se bujanje krzna kože. Razlikuju se dvije osnovne vrste: nevenerični kondilomi, ili papilomi, i široki venerični kondilomi - hipertrofičke vlažne sifilisne papule lokalizovane u perigenitalnim predjelima.

M

iastenija gravis, lat. myasthenia gravis. Oboljenje karakterisano pojačanom zamorljivošću, do potpune prolazne oduzetosti mišića. To se obično lokalizuje na mjestu na kome se motorni živac završava u mišiću. Mišići, naročito oni inervisani bulbarnim

80

živcima, izjutra su još normalno pokretljivi da bi, kako dan odmiče, bili potpuno oduzeti. Ovo je veoma opasna pojava jer može obuhvatiti pokretače očnih jabučica, podizače očnih kapaka, mekog nepca, govorne mišiće. Patofiziološki uzrok ove pojave sastoji se u pretjerano velikom višku holin-esteraze koja isuviše brzo razara acetil-holin, koji je važan za kontrakciju mišića. Bolest se odvija u epizodama. Žene dvaput češće obolijevaju od muškaraca.

T

rihoskopija, metoda epiluminiscentne mikroskopije kojom se povećanjem od 20 do 30 puta analizira ukupan rast kose i zastupljenost faza rasta kose. Njena primjena je kratkotrajna i bezbolna. Vrši se tako da se dio kosmatog područja obrije, te da se nakon tri dana obrijano područje boji i digitalno snima uz uvećanje 20-30 puta. Ovo je važno za kontrolu učinka terapije, te mogućnost dobijanja fotodokumentacije i dokumentacije u digitalnom obliku, što omogućuje objektivniju kontrolu i praćenje rasta kose.

Ž

eludačna gripa. Ovaj tip gastroenteritisa mogu uzrokovati mnoge vrste virusa, ali su najčešći vrlo zarazni rotavirus, Norvalkov virus i neki serotipovi adenovirusa. Stoga se i razlikuju virusni gastroenteritis, Norvalkova viroza, infekcija rotavirusom, rotaviroza, enterična adenoviroza, „crijevna gripa”, crijevna viroza. Ova upala želuca i crijeva praćena je povraćanjem, vodenastom dijarejom i grčevima u trbuhu. Nije tako atipična kao što se obično misli. Ona, po zastupljenosti u obolijevanju populacije, zauzima drugo mjesto nakon infekcija gornjeg respiratornog trakta. Rotavirus je vodeći uzročnik jake dijareje kod djece (sa najvećom učestalošću kod djece starosti 3-15 mjeseci), a može se javiti i kod odraslih koji su u bliskom kontaktu sa zaraženim djetetom (obično s blažim simptomima). Transfer infekcije moguć je i kapljično. Rotavirusne infekcije najčešće se javljaju zimi, u područjima s umjerenom klimom. Viruse uzročnike često nalazimo u zagađenoj hrani ili u vodi za piće. Simptomi se pojavljuju u roku od jednog do tri dana nakon uzimanja zagađene hrane ili vode.


SMIJEH JE LIJEK — Da li ste se već šišali u našem salonu? — uslužno pita frizer mušteriju. — A, ne, nisam. Uho sam izgubio nakon saobraćajne nezgode. — Doktore, kašljem i teško dišem — žali se pacijent. — Pa, je l’ pušite cigarete? — pita ljekar. — Pušim, al’ ne pomaže... Četiri studenta medicine bila na zabavi i nisu spremili test iz anatomije koji je trebalo da se održi sljedećeg dana. Ujutro su isplanirali: zaprljali su se što su bolje mogli, takvi su otišli do profesora i rekli mu da su prošle noći bili na vjenčanju, a na povratku im je pukla guma na automobilu pa su ga morali gurati natrag i zbog toga nisu u stanju da polažu test. Profesor ljubazno dozvoli da se polaganje odloži za 3 dana. Trećeg dana studenti odoše na test. Profesor objasni da im je pripremio poseban test i da će svako od njih pisati u posebnoj prostoriji. Svi se složiše. Test se sastojao od jednog pitanja za 100 bodova. Pitanje: — Koja je guma pukla? Doktor savjetuje pacijenta: — Više ne smijete uzimati masnu i jako začinjenu hranu. Na cigarete i alkohol zaboravite! — A seks, doktore? — Može, ali samo sa svojom ženom: da se ne biste previše uzbuđivali! Hitna pomoć dovozi muzikanta u bolnicu poslije saobraćajke. Unose ga na nosilima, a on ugruvan, otečen, sa krvnim podlivima, polomljeno mu nekoliko prednjih zuba… Ljekar ga pregleda i, dok pere ruke, užurbano govori asistentu da odmah spremi SALU, a sestri da spremi INSTRUMENTE. Na to će polusvjesni pacijent: — A, bre, doktore, gdje ti je srce? Treba li i ovakav da ti sviram?! Oženio se Mujo i poslije 3 mjeseca dobije sina. Gleda on sumnjičavo Fatu pa kaže: — Kako, bre, dijete

82

poslije 3 mjeseca braka ?! — Pa je l’ ima 3 mjeseca kako sam se udala? — pita Fata. — Ima. — Pa je l’ ima 3 mjeseca kako si se oženio? — Ima. — Pa je l’ ima 3 mjeseca kako nosim? — Ima. — Pa kol’ko je tri puta tri? — 9. Ju, već 9, odo’ ja u kafanu da častim! Pacijent se žali uglednom sredovječnom psihijatru: — Doktore, moj život više nema smisla. Žena me je napustila, tašta i tast mi više ne dolaze… Psihijatar ga prekide: — Šalite se? Kako Vam je to uspjelo !? Policajac se iz noćne smjene vraća kući u 2 h umjesto u 6 ujutru. Polako skida uniformu i uvlači se u krevet. Žena nije spavala. — Dragi, užasno me boli glava. Nisam spavala cijele noći. Da li bi bio tako dobar da skokneš do dežurne apoteke i doneseš mi aspirin? — Naravno, draga! — napipa policajac odjeću, obuče se i ode. U apoteci, apotekar ga u čudu pogleda i upita: — Jeste li to Vi, Marko? Policajac iz komšiluka? — Ja sam. — Pa što ste u uniformi vatrogasca? Pregleda ljekar pacijenta i kaže da mu se njegova bolest ne sviđa. — Žao mi je, doktore. Ja nemam bolju — ravnodušno će pacijent.


VENDOKSIN KAPI cirkulacija, vene, hemoroidi Kapi ispoljavaju blagotvorno dejstvo kod gotovo svih poznatih poreme}aja u krvnim sudovima. Vendoksin otklanja ose}aj zamora i trnjenja nogu i ruku. Snabdeva tkivo kiseonikom, pobolj{avaju}i protok krvi kroz periferne krvne sudove, smanjuju mogu}nost stvaranja tromba i za{titno deluju kod dubokih venskih tromboza u periodima posebnog rizika (mirovanja u postelji, traume, stanja posle infarkta, mo`danog udara). Povoljno uti~u na otklanjanje simptoma izazvanih infarktom: dezorijentisanost, povi{ena temperatura, ose}aj zamora, glavobolja ... Povoljan uticaj imaju na funkciju jetre, detoksikaciju i metabolizam masti, smanjuju}i koncentraciju triglicerida i holesterola u krvi. Kapi deluju na hemoroide gde uti~u na njihovo zarastanje, epitelizaciju i su{enje. Povoljno uti~u kod povreda u sportu, tupih povreda i nagnje~enja posle preloma. Zbog svog blagotvornog dejstva na prokrvljenost svih organa Vendoksin kapi mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

ZODEKS ^AJ infekcije i kamenci u bubrezima i be{ici ^aj je namenjen ubla`avanju problema nastalih kao posledica infekcije urinarnog trakta i prostate ili prisustva kamena i peska u bubrezima, mokra}noj be{ici ili `u~i. Potpoma`e otapanje kamenca i deluje za{titno kod ponovne pojave kamena i peska. Deluje kroz poja~ano lu~enje mokra}ne kiseline gde dolazi do postupnog ~i{}enja bubrega i uretera od spiranog taloga mulja i peska, ubrzavaju}i proces epitelizacije o{te}enog tkiva. Ubla`ava gr~eve i bolove i uti~e na smanjenje telesne temperature izazvane upalnim procesima tako da ceo proces prolazi prili~no bezbolno. Tako|e treba napomenuti da ~aj ima blagotvoran efekat i na upalne procese mokra}nih kanala i infekcije prostate izazvane kako gram pozitivnim tako i gram negativnim bakterijama. Povoljno uti~e na smanjenje nivoa ureje i kreatinina u krvi i ima povojan efekat kod pojedina~nih cisti bubrega. Zbog svog dejstva na kompletan rad urinarnog trakta, Zodeks ~aj mogu koristiti i potpuno zdrave osobe. Proizvodi preduze}a ALTERNATIVA MEDICA izra|eni su prema principima dobre proizvo|a~ke prakse

Uvoznik za Crnu Goru: “ALTERNATIVA MEDICA MONTENEGRO d.o.o. Herceg Novi Herceg Novi, Zemunska 36

Proizvodi:

d.o.o. Loznica

Tel/fax: 031/345-773; Mob. 069/929-003, 068/666-791 Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu


Medical broj 50