Page 1

Broj 141 / novembar 2017 / Crna Gora / cijena 3eura


Bilo da se radi o povrću, ribi ili jelima sa jajima, zahvaljujući preciznim temperaturama pare i maksimalnom zasićenju parom, postižete intenzivne boje, dok se vitamini i minerali zadržavaju u namirnicama.

1 pixels

Meki fileti, hrskavi kotleti, grilovani stekovi, lagana peciva i duboko smrznuta hrana, zahvaljujući trajno vrelom vazduhu temperature do 300°C, sve se priprema ravnomjerno, hrskavo i sočno.

Kombinacija vrele i vlažne klime sprečava sušenje jela, svodi na minimun gubitke na težini i čini da se jela ravnomjerno zarumene. Vrijeme termičke obrade je znatno kraće nego kod uobičajenih uređaja za kuvanje a rezultat mnogo bolji.


il vero espresso italiano

segafredo extra strong

freddo caffe

topla čokolada

ConnectedCooking.

Konektovani sa Vašom kuhinjom.

Sa ConnectedCooking-om, ne samo da ćete uvijek znati šta se dešava u vašoj kuhinji, već ćete moći i da izvršite podešavanja iako niste prisutni na licu mjesta. Lak pristup internet konekciji olakšaće umrežavanje uređaja – jednostavno priključite i počnete.

segafredo kapsule

Zelenika bb,81000 Podgorica, Montenegro kontakt tel:+382 20 669 318; fax:+382 20 669 316 е-mail:ribnica@ribnicacommerce.com www.ribnicacommerce.com


NOVA PT SERIJA WINTERHALTER PROTOČNIH MAŠINA ZA PRANJE POSUĐA

- TOP PERFORMANCE –

MI BRINEMO ZA VAŠ SJAJAN NASTUP

Jednostavno sjajna, zbog: • promjenljivog pritiska pranja – usklađen sa posuđem i stepenom zaprljanosti • pranja kompletne površine • stalno čiste vode za pranje Zagarantovano ekonomična, zbog: • maksimalne energetske efikasnosti ma • dosljedne reciklaže energije • snižene potrošnje resursa • smanjenih pogonskih troškova Izuzetno jednostavna, zbog: • jezički neutralnog rukovanja koje je samo po sebi razumljivo • savršeno usklađenih programa pranja • poboljšane klime u kuhinji za pranje • ergonomskog dizajna

Winterhalter Gastronom Montenegro - profesionalni sistemi za pranje posuđa Industrijska zona Jaz bb, Budva / Tel/fax: +382 (0) 33 463 701 / Mob.: +382 (0) 69 238 451 www.winterhlter.me / winterhalter@t-com.me


Smells clean ...is clean Ambrosia

Acacia

Camellia

Begonia

300ml

300ml / 430ml / 310ml

300ml / 610ml

300ml / 430ml / 610ml

grapefruit

PG PAK Showroom Donja Gorica Berski put, Podgorica Tel: +382 (0) 68 880 211 E-mail: info@pg-pak.com

mango

εσπεριδοειδή

πεύκο - ευκάλυπτος

Admiration 100ml - 250ml mango

Creation 100ml - 250ml musk-homme

Devotion 100ml - 250ml πούδρα

Expression 100ml - 250ml citrus

Fusion 100ml - 250ml musk-femme

Impression 100ml - 250ml γιασεμί

Motivation 100ml - 250ml μείγμα εξωτικών λουλουδιών

Passion 100ml - 250ml τσιχλόφουσκα

Reflection 100ml - 250ml γλυκάνισος

Tradition 100ml - 250ml σανταλόξυλο

Emotion 100ml - 250ml boss home

Inspiration 100ml - 250ml No 5

Sensation 100ml - 250ml βανίλια-μάνγκο

illusion 100ml - 250ml ανανάς

Perception 100ml - 250ml black cherry


sadržaj

12

60

34 14

12 Sasvim lično: A greote kako je lijepa 14 Već prepoznatljiv Kalamper Hotel & SPA: Zadovoljan gost je naša reklama 22 Zašto treba poznavati recepcijsko poslovanje: Prvo budite gost pa onda hotelije 24 Najbolji je onaj hotel u kojem najljepše spavamo: Spavanje je najbolja meditacija 32 Caffe u trendu 34

Stranac u Crnoj Gori Kirsi Hyvaerinen stručnjak za turizam: Život koji se ne može kupiti

40 Caffe u trendu 42 Farma magaraca Martinići : Neki drugačiji svijet Naslovna strana: restoran mayka by etno selo montenegro

52

50 Caffe u trendu 52 Bogatstvo u vodi: Školjke – ta čudna bića


84

74

42 60

Mjesta koja meni znače: mr Marija - Manja Jovović, šef službe za korporativne komunikacije u CEDIS-u: Bogatstvo se mjeri živim uspomenama

68 Inovacije i trendovi transformišu hotelsku industriju: Putnici sljedeće generacije 74 Ekstremno, ekstremnije...: Winter is coming 78 Smart gym dječiji centar u The Capital Plazi u Podgorici: Pametan izbor za vašu porodicu 84 DR trade: Freestile podne obloge object carpet-a“: Kreirajte neočekivano

32

88 Four Seasons Hotel Gresham Palace Budimpešta, Mađarska: Odmor u srcu Budimpešte 100 CM klub

ČASOPIS ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

IZDAVAČ: Copy book house KONTAKT: Njegoševa 58, 81000 Podgorica, tel/fax: 020/665-155 caffe.montenegro@gmail.com

IMPRESUM

88

DIREKTOR: Danko Jokanović / PROGRAMSKI DIREKTOR: Peđa Zečević GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Sanja Golubović / Dizajn i tehnička priprema: Branka Gardašević, Marta Jovićević, Ana Đurković / FOTOGRAFIJA: Andrija Kasom, Nenad Mandić, Miodrag Marković, Dimitrije Labudović, Risto Božović / SARADNICI: Rade Samčević, Krstinja Zečević, Prof. Ana Jakić, Ilir Gojčaj, Vladimir Jokanović, Radonja Srdanović, Sandra Vahtel / MARKETING: Maja Andesilić 069 429 375 / ŠTAMPA: Merkator Bijelo Polje


Žao mi je da se o Crnoj Gori govori kao što se u davnim vremenima govorilo o siromašnoj ljepotici udavači bez prćije:” a greote, a kako je lijepa no sirotinja

A greote kako je lijepa I mi što vječito kukamo za vječitim ljetom i nije nam dosta preko 200 i kusur sunčanih dana u Podgorici, i mi smo shvatili da je ljeto pluskvamperfekat, i da jesen ide u perfekat sa sve pečenim kestenjem i kuvanim kukuruzima… Ničeg nam dosta ni ljeta ni Sunca ni ljepote koju imamo. A svega nam dosta. Čudan narod, ničim zadovoljan, i kad kažeš da ima razloga da se osjećamo bolje odmah skoče “a s čime, s čime da budem zadovoljan?!” a onda se zadovolji sa minimalcem “samo eto nek neđe mali radi”… Uz put rečeno, zna li se koliki je minimalac ođe? No to nije tema. Što je uopšte kome potaman – to je lična stvar. Kod nas je sve inače lično. Mi svakoga znamo “lično” i preko tog “lično” nastojimo da sve završimo. Kad si ti u pitanju, potrudiću se lično za to, “završeno ti je to”. Nikakav sam ekonomista ako govorimo laički i površno pa mislimo o proračunatosti. Ali ne moram biti nikakav profesionalac iz te oblasti da ne zapazim da nam standard pada… Na dan Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva objavljeni su podaci da prosječna crnogorska plata godinama unazad je dva puta manja od

14 Caffe Montenegro

vrijednosti minimalne potrošačke korpe za četvoročlano domaćinstvo. Da su rast siromaštva u Crnoj Gori zapazili 2015. godine i u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) koji je saopštio da se “siromaštvo u zemljama Zapadnog Balkana posljednjih godina povećalo, a Crna Gora uz Albaniju, navedeno je, ima najoštriji rast siromaštva od pojave globalne finansijske krize.” A iz Monstata kažu da su odustali od računanja apsolutne granice siromaštva po standardima Svjetske banke. U skladu sa pregovorima za poglavlje o Statistici, u obavezi su da uvedu metodologiju Evropske unije za praćenje siromaštva. Godine 2013. su počeli istraživanje koje traje četiri godine, tako da će krajem godine objaviti novo mjerilo, relativnu liniju siromaštva. Tako da ćemo ako ne znamo koliko smo siromašni znati na kraju ove godine. Znaćemo i bez istraživanja. Naša mala Crna Gora, prirodno obdarena, u kojoj niko osim par njih, nema para, bogata je apsurdima i nesvakidašnjim prizorima (koji se ne tiču prirodnih ljepota). Kaže statistika da je bilans ovog turističkog ljeta u plusu, X % više turista

nego u istom periodu prošle godine. To bi trebala biti tačna cifra, jer je zaživjeli fiskalizacija, ono ne 100 % i neće nikad, smanjena stopa sive ekonoimije… ali vazda će baba Mara u šupi iza ljetnje kužine kriti neke prestravljene ilegalne turiste Poljake. No, kažu da se zna koliko turista kad i đe i kod koga spava u Crnoj Gori, i pošto. I onako otprilike, i da se ne prebroje svi što je i nemoguće, opet smo u plusu u odnosu na prošlu godinu za X %. Znači li to da smo samo od turizma u plusu iako ga svim silama guramo u minus. Prvenstveno neobraćanjem pažnje na konkurenciju, i odozgo uz obalu i dolje nakon južnije granice. Susjedi ne brinu, napreduju. I Albanci iako su smješteni s nama u onu grupu brzoosiromašavajućih, ali turizam im cvjeta. I nakon ljeta. Pođite i sad u novembru, za neki vikend, eto tu do Skadra, pa ćete da sretnete više poznanika iz naše zemlje nego da ste se spustili tu neđe kod nas na primorje. A bogme možete zajedno na graničnom prelazu čekati i do dva sata koja je gužva, a nije sezona. I to je lijepo, treba se pokrenuti, a komšije naročito treba obilaziti. Ali zašto i kako je to u albanskim restoranima riba baš divlja i svježa i cijene u restoranima upola niže nego kod nas? I dok poluprazni i mnogi već zatvoreni od sredine septembra naši restorani duž obale, a i oni visočije zvrje prazni, u Skadru u restoranima stalna gužva i cirkulacija ljudi, kao kod nas u cik sezone. Sa dvije strane granice dvije stvarnosti. Komšijama svaka čast. A mislimo li mi uopšte zašto je tako? Nije odjednom i nije preko noći. Nije


onaj mladi kadar kuvarski i konobarski, zavirila sam ja i u kuhinje… rodio se sa zvanjem vrsnih kulinara i znanjem 3-4 svjetska jezika i profi stavom i ponašanjem konobara… Nema ljutnje, nijesam nas poredila sa oduvijek stabilnim turističkim Dubrovnikom pa da mi skočite sa opravdanjima. A što i da jesam. No, valjda primjer komšija utiče i na nas, da ne postanemo predgrađe turizma. Ponekad pomislim da samo dovoljno ne volimo ovu našu zemlju. Ja ovim tekstom ne hejtujem (da upotrijebim taj deformisani anglo izraz odomaćen u savremenoj konverzaciji iako mi se ne sviđa ali mi lakši nego reći mrzim) moju zemlju niti to ikad činim to je nekako i opštepoznata stvar, samo je volim, jako da mi je žao da mi na oči propada sav taj potencijal… Žao mi je da se o Crnoj Gori govori kao što se u davnim vremenima govorilo o siromašnoj ljepotici udavači bez prćije:” a greote, a kako je lijepa no sirotinja.” Nas je proslavilo bistro plavo more, čudesne planine i zelene gore… Sveti Stefan, Lovćen, Tara, Durmitor i ostale planine, Kotor i ostali stari gradovi… nekolicina izvrsnih ali samo nekolicina, restorana, par novih hotela i Porto Montenegro posljednjih godina… Ostalo je prosjek. A niko ne voli puki prosjek. I od čega se izvlači taj prosjek, upoređenjem s čim? Pa, s osnovnim potrošačkim potrebama nižih standarda. Važi ovo i za sjever i jug. Planine koliko god divne i sjever naš predivni, nijesu dovoljni ako nudimo na svim mjestima jednu te istu hranu - tek par jela, i pričamo o domaćoj hrani a kad

hoćeš da kupiš teglu meda i kilo sira na licu mjesta moraš se dati u potragu kao za skrivenim blagom koga inače nema… Moraš znati nekog “lično” da ti nađe i “učini” da kupiš. Nijesmo se polomili oko dodatnih sadržaja, nijesmo izgradili golf terene, nijesmo sazidali wellness centre. Gradi se, ali nijesmo još izgradili. Nijesmo izgradili još aerodroma pa da nam počnu dolaziti bogati zapadnjaci, i dalje se oslanjamo na kopnene puteve (kakvi su nam i oni?) i turiste sa punim gepecima konzervi i prihrane. Imamo mi nije da nemamo i bogatiju klijentelu među gostima, ali se oni ne “miješaju” sa našim prosječnim turistom, pa bi njih izostavili u ovoj priči. Oni znaju zašto đe borave i ne trebamo ih loviti kao rijetke zvjeri. A to što su nam gradovi kao lego kocke koje su đeca kad su se posvađala razbacala naokolo, nakaradne gradnje, to da ne pričam - fenomen koji mi više ne primjećujemo, uzimamo ga zdravo za gotovo, sasvim smo se saživjeli s njim. Uh, na primjer Budva naša draga – taj “arhitektonski spektakl” našeg priobalnog područja. Stvar izgleda prilično apokaliptično. A nije Budva samo Budva… ima toga na svakom koraku priobalja, recimo južnije… a šta je s Ulcinjem? U tom dijelu svijeta traje takmičenje u brzinskom dizanju nova dva sprata na kući, dva sprata koji se fino nadovezuju na nekoliko spratova od prethodne sezone. Ima tu i labudova na ulaznim kapijama, i lavova… mramora

bijelog i tek omalterisanih fasada. Ali nema veze, porasli su nam, jelte, kapaciteti, povećan je broj noćenja… Pa se uhvatimo da hvalimo jedan Perast, uredan niz sačuvanih moćnih starih dvoraca i fasada sa simpatičnom rivom, trgom, šetalištem… Jedan je Perast, a i njemu smo pogled nagrdili. Ali nije to, zapravo, najveći problem. Nije problem u toj divljoj gradnji, u svemu tome što smo napravili našoj obali, u putevima nedovoljnim… Nije problem u tome što nam priobalje sve više liči na određena prigradska naselja Sao Paola, sa sasvim jasnim detaljima stare škole divlje gradnje favela. Nije u tome fora. Prosto sam zadivljena nemoći da se stane tome na kraj godinama, decenijama… briga ikog za arhitektonsku estetiku, samouvjereno niču čudovišta na obali. Lijepa gradnja je dragocjena rijetkost i udaljenija od pogleda i ostaće za srećne i posebne - a za nju su izabrali, na primjer - nedevastirani dio Luštice… Možda da budemo pametni da ništa ne radimo više nego da ponudimo ono što stvarno drugi nemaju: vožnju brzinom od pet kilometara na sat obalom i turu – avanturu “čik pogodi šta je iza sljedeće krivine”… e to bi stvarno bio rokenrol. 

15


- Već prepoznatljiv Kalamper Hotel & SPA -

Zadovoljan je gost naša reklama

Kalamper Hotel&SPA 4 plus* vodeći računa o svakom segmentu hotelskog sadržaja pridaje veliku važnost značaju i kvalitetu kuhinje svog restorana. Ovaj velelepni hotel na meniju ima kreativnu, ukusnu hranu spravljenu od svježih namirnica provjerenog kvaliteta – specijalitete domaće i internacionalne kuhinje. Kalamper Hotel&SPA je dio HACCP sistema kvaliteta za kontrolu procesa proizvodnje prehrambenih proizvoda. fotografije: Studio Petović

16 Caffe Montenegro


Kalamper Hotel&SPA 4 plus* je luksuzni hotel na Velikom Pijesku. Smješten je na samoj obali mora, u sklopu postojećeg kompleksa Kalamper. Kalamper Hotel&SPA je prvi hotel na barskoj rivijeri koji je kategorisan sa 4 plus zvjezdice, koji je ujedno i Eko hotel, nosioc Eco Label sertifikata Evropske Unije.

Kuhinja Kalamper Hotel&SPA najveću važnost pridaje namirnicama trudeći se da sve budu organskog porijekla, najboljeg kvaliteta i pažljivo tretirane do same pripreme. Cilj svakog dobrog restorana je zadovoljan gost a mi rado prihvatamo sugestije i prijedloge koji rezultiraju unaprijeđenjem ponude.

Jela od svježe ribe i morskih plodova su specijaliteti kojima nećete odoljeti. Ljubitelji dezerta će biti zadivljeni našim izborom slatkiša. Ljubazno osoblje učiniće da osjetite čari luksuza, prijatne atmosfere i duh Mediterana objedinjeni u bajkovitu sliku našeg restorana.

Glavni kuvar

Elvir Duškić Elvir uživa u pripremi hrane a najveće zadovoljstvo mu pričinjavaju pohvale od gostiju i da im lično prezentuje jela spremljena sa emocijom. Gosti se rado vraćaju i često svoj odabir hrane prepuštaju Elviru, koga izuzetno obraduje povjerenje gostiju. Pored redovnih gostiju veliki izazov predstavlja “osvajanje” novih gostiju i stvaranje njihove navike da budu često u našem ambijentu i u našem društvu. Osoblje Kalamper Hotel&SPA se trudi da zapamti ukuse gostiju i da im udovolji kako uslugom, tako i ukusom i servisom.

Geslo hotela je: Naša najbolja reklama je zadovoljan gost!

Elvir Duškić, glavni kuvar, dobitnik je brojnih zlatnih medalja i priznanja na domaćim i svjetskim takmičenjima

Kuhinja Kalamper Hotel&SPA najveću važnost pridaje namirnicama trudeći se da sve budu organskog porijekla, najboljeg kvaliteta i pažljivo tretiran do same pripreme 17


Tatar

od svježeg brancina sa kremom od tartufa

Potaž

od celera, lososa, brancina i školjki 18 Caffe Montenegro


Hobotnica

spremljena u Mibrasi na palenti od tartufa

RiĹžoto

sa gamborima i ĹĄafranom 19


Losos stek

sa prelivom od gambora i kapra serviran sa kremom od brokolija i grilovanim aromatiÄ?nim tikvicama

Pappardelle sa gamborima, konjakom, puterom i parmezanom 20 Caffe Montenegro


Glazirana paÄ?etina u sweet chilli sosu na pireu od celera

Biftek sa prelivom od tartufa i vrganja i gurmanskim krompirom 21


Kolač od urme

sa bijelom karamelom i ledenim šumskim voćem

Osoblje hotela se trudi da zapamti ukuse gostiju i da im udovolji kako uslugom, tako i ukusom i servisom

Turistički kompleks Kalamper Adresa: Veliki pijesak, 85 000 Bar, Montenegro www.hotelkalamper.me

22 Caffe Montenegro

Rezervacije: Mob: +382 68 333 833 sales@hotelkalamper.me


- Z ašto t re b a po z navat i r e cep cij sko p oslova n j e -

Prvo budite gost pa onda hotelijer direktor Agencije HT za konsalting i menadžment iz Beograda web: www.ht.in.rs

K

od nas se recepcijsko poslovanje uglavnom uči i izučava na konvencionalan način, te se često dešava da dobijemo ovlašćenog i diplomiranog hotelskog menadžera koji savremeno recepcijsko poslovanje ne poznaje dovoljno. Zamislite profesionalnog fudbalera koji pregovara o prelasku u drugi klub ili potpisivanju ugovora sa nekom profesionalnom ekipom, a da ne poznaje tehniku trčanja ili da je nije savladao. U

24 Caffe Montenegro

Poznavanje savremenog recepcijskog poslovanja i njegovo razumijevanje od suštinskog je značaja i za sadašnje i za buduće hotelijere. To sam odavno shvatio radeći godinama u hotelima, obučavajući mlade ljude za razne pozicije, ali i pomažući starijim kolegama da unaprijede i bolje upotrijebe svoje znanje.

našem primjeru, taj fudbaler očekuje da će mu taj neki profesionalni klub ponuditi Ugovor, a da će ga nakon toga trener učiti kako da trči. Čudiće se ovaj naš fudbaler što ga niko neće, zašto ne dobija šansu, zbog čega je potpuno zapostavljen i zanemaren, iako do tančina poznaje teoriju taktičke odbrane “catanaccio” ili odbrane u rombu, prednosti i mane formacija 4-4-2 u odnosu na formaciju 4-5-1, hemijski sastav unutrašnjeg mjehura fudbalske lopte, prečnik ventila

lopte, vrijeme raspada golaut linije u uslovima eskremnih temperatura, kao i prenapregnutost prečke u odnosu na stative... To što ne zna da trči je, po njegovom mišljenju, zanemarljivo, nešto što se može preskočiti ili naučiti za samo nekoliko dana. Nažalost, njemu je potrebna motorika tijela, a trčanje i hodanje se uče u najranijoj fazi, kao i recepcijsko poslovanje, koje mora da bude osnova svakog savremenog hotelskog


menadžera i menadžmenta u cjelini. Znamo da ima mnogo različitih hotela, gradiranih po veličini, namjeni, lokaciji, profilu ciljne grupe, kao i drugih ugostiteljskih objekata koji pružaju uslugu smještaja: moteli, sobe za izdavanje, hosteli, konačišta... Svi ti objekti koji su toliko različiti, imaju nešto zajedničko, a to je recepcija, a samim tim i recepcijsko poslovanje. Upravo zato nije pretenciozno ako kažemo da je recepcijsko poslovanje zapravo osnova hotelskog poslovanja. Ako se fokusiramo na hotele, vidjećemo da su svi oni različiti. Neki su ogromni, imaju više hiljada smještajnih jedinica, ogroman broj restorana, barova, bazena, banketnih sala, kockarnica, wellness i fitness centre, aqua parkove, ski staze, heliodrome, sportske terene i još mnogo toga, dok drugi, koji se takođe nazivaju hotelima, pružaju samo uslugu noćenja i doručka. Kako je to moguće? U gotovo svim industrijama (a hotelijerstvo se smatra industrijom), postoji podjela proizvoda na osnovu određenih parametara. Primjera radi, u auto industriji imamo proizvode, odnosno automobile koji se dijele u jasno definisane podvrste na osnovu interesa ciljnih grupa. Tako se izdvajaju: gradski automobili, sportski, porodični, poslovni, dostavni itd. Iz istog razloga postoji i podjela hotela na pansionske i garni hotele, dok se s druge strane dijele na: kongresne, poslovne, porodične, sportske, wellness i spa hotele. Dakle,

Recepcija treba da bude reprezentativna: izgledom, dekoracijom, higijenom i toplinom koja zrači...

25


da bismo shvatili šta je hotel, šta je hotelijerstvo, šta su osnovne potrebe objekata za usluge noćenja, šta je to što zaposleni ali i menadžeri u hotelijerstvu treba da znaju, potrebno je da poznajemo recepcijsko poslovanje. Zato ću opet ponoviti da je recepcijsko poslovanje temelj hotelskog poslovanja bez kojeg hotel ne može biti uspješan. Sve ostale djelatnosti u hotelijerstvu su sekundarne u odnosu na recepcijsku. Neophodno je, prije svega, poznavati recepcijsko poslovanje, razumjeti ga i tek nakon toga moguće je nadograditi i unaprijediti svoje znanje, a potom napredovati u poslovnoj karijeri. Primjeri iz svijeta govore da brže i više napreduju menadžeri koji odlično poznaju recepcijsko poslovanje. Preporučujem da se obavezno upoznate sa kategorizacijom vašeg objekta ili onog u kojem želite da se zaposlite, jer ćete, između ostalog, i na taj način shvatiti šta se od vas očekuje i koje su vam osnovne dužnosti, kao i koji profil gostiju je potencijalna ciljna grupa.

Recepcijsko poslovanje je temelj hotelskog poslovanja bez kojeg hotel ne može biti uspješan 26 Caffe Montenegro


Ako želite da se uspješno bavite hotelijerstvom, pokušajte prije toga da što više i češće budete prvO hotelski gost

Stručnjaci iz oblasti hotelijerstva su zapravo gosti Radeći ovaj posao, shvatio sam da su najveći stručnjaci iz oblasti hotelijerstva zapravo gosti, naročito osobe koje redovno koriste hotelske usluge. Oni su u prilici da se upoznaju sa različitim proizvodima, ponudama, nivoima usluge... i na taj način postaju eksperti za taj posao. Zahvaljujući tome, oni donose odluku ko je dobar a ko loš. Ja se nikada

nijesam bavio fudbalom, ali znam da li neki igrač dobro igra ili ne, kao da li klub za koji navijam dobro igra ili ne, pa sebi čak dozvoljavam da komentarišem taktiku, postavku igre, igrače i slično. Shvatite da na isti način vaši gosti komentarišu i vas, odlučuju o kvalitetu vaše ponude i usluge, od čega dalje zavisi da li će se vraćati i preporučivati vas i drugima. Zato, ako želite da se uspješno bavite hotelijerstvom, pokušajte da što više koristite hotelske usluge da biste stekli osjećaj koji ima gost i kasnije se profesionalno trudili da taj osjećaj izazovete i kod svojih gostiju.

Recepcijski prostor Prostor na kome rade zaposleni recepcije, kao i nekih pratećih službi, naziva se recepcija, odnosno PRIJEMNO ODJELJENJE gostiju. Logično je da se ovaj prostor nalazi u neposrednoj blizini ulaza u objekat, da je jasno obilježen i multifunkcionalan, odnosno da je funkcionalan za goste i zaposlene koji rade na recepciji.

Jedinstvenost radnog mjesta recepcionera je u tome što se ono nalazi u tzv. „front of the house“ dijelu, odnosno u dijelu koji je namijenjen gostima. Recepcija hotela je sastavni dio hotelskog hola ili lobija, pa su zaposleni koji rade na recepciji uvijek izloženi pogledima gostiju i prosto čine dio „javnog prostora“. Zato recepcija treba da bude reprezentativna: izgledom, dekoracijom, higijenom i toplinom koja zrači – da bi je gost uočio odmah po ulasku u objekat i stekao pozitivan prvi utisak, da bi se što bolje osjećao u tom objektu, a u zaposlene na recepciji imao povjerenje. Naravno da nezaobilaznu ulogu u svemu ovome imaju i sami zaposleni na recepciji, koji treba da budu odjeveni u lijepe i kvalitetne uniforme, da izgledaju profesionalno i da imaju dobro držanje i manire o kojima se, inače, često ne vodi dovoljno računa. Zanimljivo je da se većina hotela bavi držanjem i stavom konobara, dok se onima koje svi gosti vide ili sa kojima najviše dolaze u kontakt, a to su upravo zaposleni na recepciji hotela – pridaje manje značaja.


Najbolji hotel je onaj hotel u kojem najljepše spavamo

Spavanje

meditacija

Ako postoji jedna stvar koju žele svi gosti hotela, to je dobar noćni san. A važan dio dobrog odmora jeste da imate pravi jastuk. Naizgled banalno? O ne! priredila: marta jovićević

28 Caffe Montenegro


Često su najzanimljiviji moderni hoteli, oni koji se nalaze na sjajnim stranicama magazina i koji su toliko fokusirani na što jedinstveniju ponudu, poput recimo boravka u kućici na drvetu ili spavanje u iglou, da zaboravljaju na najjednostavniju potrebu - kvalitetan noćni san.

Hotelski Meni jastuka Danas je uobičajeno da svako hotelsko domaćinstvo ima nekoliko vrsta rezervnih jastuka koje može ponuditi gostu. Naročito je važan onaj sa punjenjem za alergičare. Hoteli uveliko uvode „pillow menu“ ili meni jastuka, gdje gost može odabrati veličinu i punjenje, i naravno količinu jastuka - dovoljno je samo iz sobe pozvati recepciju i naručiti jastuk kakav želite. Za svoje VIP goste Ritz i Hilton posljednjih godina nude jastučiće sa inicijalima. Gosti mogu svoje jastučiće uzeti sa sobom kao suvenir ili ostaviti kod sobarice za svoj sljedeći dolazak. Westin hotel meni „Lijepo spavajte“

To je jedna od najvećih želja poslovnih ljudi koji često putuju. I to je ono što vam treba poslije dugog leta ili dugog radnog dana prepunog poslovnih sastanaka. Tih dana, potreban vam je udoban krevet i zvučno izolovana soba.

Pametan hotel štedi tako što se maksimalno cjenka s dobavljačima, ali ne i na kvalitetu, bar ne kad je krevet u pitanju. Potpuno logično

Nažalost, to možda nije lako postići koliko god da ste umorni. Hotelijeri su složni u tome da je odabir pravog jastuka važniji čak i od dušeka. Kao i da ne treba smetnuti sa uma činjenicu da je krevet i dalje najvažnije mjesto u hotelskoj sobi.

Zašto se genijalno naspavamo u hotelu sa 5 zvjezdica? Tajna svake dobre hotelske sobe je u njenom krevetu, a za to čak i postoji naziv “heavenly bed“. Svaki dio kreveta mora biti izvrstan, dakle dušek, jastuci različitih veličina i tvrdoće, prekrivači, čaršavi, sve mora biti od kvalitetnih, izdržljivih i finih materijala, a određeni lanci sami za sebe proizvode takve “rajske krevete” i oni su po pravilu, vrlo, vrlo skupi. U takvim krevetima imate osjećaj kao da lebdite, a taj osjećaj postiže se time što se krevet zapravo sastoji od dva odvojena dušeka. Kada malo bolje pogledate vidjećete da su svi ti ekstra

Obrok za dobar san sadrži amino kisjeline, vitamine i minerale koji pomažu kod odmora i oporavka ogranizma. Kao odgovor na sve veći broj studija koje naglašavaju prednosti dobrog noćnog sna, Westin hotel je napravio jelovnik koji pomaže gostima da se što lakše prilagode novoj vremenskoj zoni, oporavku nakon napornog dana ili pripreme za sledeći aktivan dan.

29


Zašto hoteli ostavljaju čokoladicu na jastuku? pillow menu: 1. Ortopedski jastuk; 2. Donji perjani jastuk; 3. Antialergijski jastuk

u obliku valjka za relaksaciju vrata; 4. Jastuk u obliku valjka za relaksaciju stopala; 5. Antialergijski jastuk; 6. Jastuk za trudnice i dojilje; 7. Jastuk pogodan za odmaranje i čitanje; 8. Ravni jastuk za djecu i za one koji vole spavanje na stomaku; 9. Ortopedski jastuk za vrat

udobni hotelski kreveti nešto viši od standardne visine kreveta s jednim dušekom. Pametan hotel, štedi tako što se maksimalno cjenka s dobavljačima, ali ne i na kvalitetu, bar ne kad je krevet u pitanju. Potpuno logično. Odjavljivanje gosta koji je nenaspavan i nezadovoljan boravkom u hotelu, situacija je koju bilo koji hotelski radnik i najmanje želi. Uzimajući u obzir podatke istraživanja koje pokazuje da 55 odsto putnika ocjene hotela na internetu gleda sa ciljem pronalaženja hotela sa uslovima za kvalitetan san, obezbjeđivanje udobnih mjesta za spavanje je osnova za dobar rad hotela. Iako nije lako udovoljiti svim gostima, mir i kvalitetni kreveti su minimum uslova koje bi trebalo obezbijediti.

Takođe, uz izbor najkvalitetnijih kreveta, stručnjaci savjetuju da je poželjno ostaviti mogućnost gostu za izbor bar između tanjeg i debljeg pokrivača jer samo jedan neće biti svima dovoljan.

Ako ste imali sreće da odsjednete u nekom veoma lijepom hotelu, vjerovatno ste bili prijatno iznenađeni umotanom čokoladicom na čistom jastuku po vašem dolasku. To je lijep, mali gest, i morao je početi negdje. Zapravo to i nije bilo tako davno. Negdje početkom 1950-tih čuveni glumac Cary Grant je odsjeo u Mayfair Hotelu, u Sent Louisu. Bio je čest gost i rezervisao je penthouse apartman, i imao je ženu koja ga je tamo upoznala. Ona je stigla do apartmana prije njega, i našla trag od čokoladica. Započeo je u dnevnoj sobi, prostirao se po spavaćoj sobi, preko kreveta i na jastuk, zajedno sa pismom (sadržaj pisma i identitet žene nijesu poznati). Menadžer hotela je čuo za ovaj gest, vjerovatno od osoblja koje je moralo nabaviti te čokoladice i postaviti ih, i toliko mu se svidjela ideja da je „čokoladu na jastuku“ uvrstio u standardan sadržaj hotela. Nakon toga, stotine hotela usvojilo je ovaj gest. 

tel Westin hosp avajte“ Meni „Lijepo

Kreveti u sobama Ulaganje u kvalitetne krevete i posteljinu zahtijeva veća finansijska sredstva, ali svaki hotel bi trebalo da teži ponudi koja omogućuje gostu jastuke prilagodljive za različite načine spavanja. „Pillow menu“ (meni jastuka) je najbolje rješenje jer se na ovaj način gostu omogućava izbor između nekoliko vrsta jastuka. Hoteli koji imaju „pillow menu“, u svojoj ponudi najčešće imaju klasične perjane jastuke, jastuke izrađene od memorijske pjene, antialergijske ili čak antistres jastuke.

30 Caffe Montenegro

hotel šeraton - ekskluzivni set posteljine, prekrivača i jastuka


Najbolji hotelski krevet je onaj krevet u kojem se osjećate više kao kod kuće nego u svom domu buka u hotelu Buku i zvukove u hotelu nije lako kontrolisati, ali od turista se mora očekivati da znaju da su hoteli mjesto za odmor i da se tokom boravka vodi računa o kućnom redu. Tišina i mir u hotelu su, uz krevete, dva najvažnija uslova za dobar san gosta. Upotreba zvučne izolacije, kvalitetnih vrata i prozora koji će suzbijati jačinu

Jastuk u obliku valjka ima višestruku primjenu. Korišćen ispod vratne kičme daje podršku i vratnom dijelu i lumbalnom dijelu kičme, a između koljena smanjuje bolove u lumbalnom dijelu kičme

Ukoliko u sobama postoje detektori za dim ili alarmi, bilo bi dobro da budu postavljeni na mjestima koja nijesu blizu kreveta ili, ukoliko je to neophodno, odaju minimum svjetlosti i koriste LED rasvjetu. Prilagođavanje vremenu Nažalost, putovanja sa sobom nose stres i prilagođavanje novoj sredini – prestanak rutinskog obavljanja posla, gust raspored na poslovnim putovanjima, sastanci i prilagođavanje drugim putnicima.

Unutrašnji sat čovjeka promjenu osjeća, posebno na putovanjima u različitim vremenskim zonama, a zadatak hotela je da gostu uređenom i prilagođenom sobom, omogući da tu promjenu što lakše podnese. Znak “ne uznemiravajte” na vratima hotela dobar je način da se ostali gosti hotela obavijeste i zamole za mir tokom spavanja. S druge strane, hotelima se savjetuje da goste što je više moguće u sobama kontaktiraju putem poruka, e-maila i sličnog, a ne pozivom, baš zbog različitih termina dnevnog odmora gostiju.

buke u hodnicima hotela nijesu jeftin, ali su najbolji izbor za mir u sobama. „Slumber kits“, paket koji sadrži masku za oči, čepove za uši i CD sa ambijentalnom muzikom, takođe je odlična ponuda koja bi se mogla naći u svakoj sobi. Uz to, pojedini hoteli već su uveli i televizijske kanale sa „muzikom za spavanje“. Osvjetljenje sobe Debljim zavjesama koje ne propuštaju svjetlost najlakše je stvoriti atmosferu za spavanje i tokom dana, a iako ovaj tip zavjesa košta znatno više od klasičnih, ulaganje je u potpunosti opravdano jer je rezultat koji gost dobija nemjerljiv.

hotel benjamin - konsijerž za „spavanje“ sa menijem jastuka

31


4 najbolja hotela za spavanje

Ove godine se pojavio novi trend: „Sleeping vacation“. Ne pričamo samo o luksuznim dušecima i udobnim vrstama jastuka.

Lorian hotel &

Spa

1. Lorien Hotel & Spa (Alexandria, VA) - nudi gostima „meni snova“ gdje gosti biraju između raznih vrsta jastuka, kao što je magnetski jastuk koji je dobar za nesanicu i anksioznost. Nude i maske za spavanje, iPod-ove koji su puni uspavanki, mirise jasmina i ljiljana, morske soli itd. U bilo koje doba dana i noći možete poručiti kolačiće i toplo mlijeko.

The Benjamin hotel

Mnogi hoteli imaju u ponudi pillow menu, ali Conrad je otišao korak dalje. Oni nude širok izbor od čak 75 vrsta jastuka!

2. The Benjamin Hotel (New York, NY) je ozbiljno posvećen kultu spavanja. Toliko da imaju svog „eksperta za spavanje“, koji je dostupan 24 časa. Program spavanja gostima nudi čak12 različitih vrsta jastuka. Svake noći sobe se prskaju lavandom, navlače se mračne zavjese i gosti dobijaju telefonski poziv sa molbom da isključe sve električne uređaje u sobi.

Kamalaya

Andaz hotel

3. Kamalaya (Koh Samui, Thailand) - nudi program koji uspostavlja kvalitetan san tako što se bavi problemima disbalansa u tijelu. Gostima se nude terapije kao što je naturopatija, akupunktura i tradicionalna kineska medicina.

Posebno oblikovani jastuci: Za spavače na leđima su jastuci sa srednjim punjenjem dijela za podršku vratnoj kičmi Za spavače na boku su posebno konturisani jastuci koji dobro drže vratni dio tijela Za spavače na stomaku su izuzetno mekani jastuci

• • •

32 Caffe Montenegro

4. Andaz Liverpool Street (London, England) - Gosti u Andaz hotelu mogu zatražiti pripovjedača koji će im pročitati priču. Kome treba mama kad vam pripovjedač može pročitati relaksirajuću priču za laku noć? Kladimo se da bi vas i ušuškao.

Postali smo nacija zombija, hronično nenaspavani i umorni. Ne cijenimo dobar san i tretiramo ga kao luksuz


Caffe Montenegro preporučuje

trendovi #1

Selekcija maslinovog ulja

Prije nego što je termin “superfood” zavladao svijetom postojalo je samo maslinovo ulje. Njegov nezamjenljiv ukus, miris i boja neprolazne su vrijednosti ali ipak stvari su postale mnogo komplikovanije. Tako, kao ozbiljan ugostitelj morate znati oznaku ulja - extra vergin, cold pressed, pomace, morate znati vrstu maslina od kojih je ulje dobijeno, region iz kojeg su masline i ambalažu u kojem je pakovano. Važne riječi su i “filtered” i “unfiltered”, kao i “infused” i “pure”. Ipak, ono što je uvijek najbolja opcija na meniju su ručno sakupljane masline, cijeđene na nekom od aktivnih paštrovačkih mlinova.

#2

Jesenji koktel od bundeve i vodke

Da i to postoji i veoma je ukusno! Ovaj koktel u najsažetijem je ukus prave jeseni u čaši. Pravi se jednostavno a potrebna vam je kvalitetna vodka - predlog je Finlandia (zastupnik G3 Spirits), fino blendano meso bundeve sa cimetom, neki od slatkih sirupa, malo kondenzovanog mlijeka, mjerica espresa.

#3

Ice cream rolls

Jedan od najpopularnijih globalno je tajlandski ulični desert, često nazivan Thai Ice ili Ice Cream Rolls. U pitanju je poput palačinke ili burita savijen sladoled čija je baza mliječna krema i manje više sve što možete zamisliti od voća, začina. Ako ga niste probali pođite do bulevara Svetog Petra Cetinjskog 118. ili Čarolije - tamo vas čekaju ukusne kombinacije.

#4

Zdjele

Sve je počelo sa popularnošću akai i pouk obroka a ove godine trend jedenja iz zdjelica potpuno je stavio u drugi plan prekrasne tanjire svih dizajna. Sad su tu tipične istočnjačke zdjelice, dijelom zbog dobrog izgleda, dijelom zbog zaista velike praktičnosti pri jedenju. Iz zdjele se hrana mnogo teže prosipa i mnogo lakše zahvata, pa je idealna i za dostavu hrane.

pripremila: ana đurković 34 Caffe Montenegro


35


Stranac u Crnoj Gori: Kirsi Hyvaerinen - stručnjak za turizam , direktorka PRÁTTO Consulting doo

Život koji se

ne može Kupiti

36 Caffe Montenegro


Kirsi Hyvaerinen je kao Senior Specialist za putovanja, odmor i turizam je 2003. godine prilikom procesa izrade Masterplana angažovana od strane Ministarstva turizma, što joj je i bila prva konekcija sa Crnom Gorom uživo. Od 2006. godine stalno boravi u Crnoj Gori. Odlučila je i da ostane kod nas, i to u svojoj kući na sjeveru Crne Gore, đe provodi sate u kancelariji, na Skajpu, komunicirajući sa cijelim svijetom. Tu živi autentičan seoski život, život ljubitelja prirode, njenog odanog zaštitnika, ali i svjetskog promotera. Kirsi i mi prisvajamo što je nama Crnogorcima svojstveno, a kako i ne bi kad je odabrala Crnu Goru za svoje omiljeno polazište po svijetu. A i upoznala je i zna je bolje no mnogi Crnogorci. Zaljubila se u prirodne ljepote Crne Gore na prvi pogled, a one su je i zadržale kod nas jer kaže ima ovdje sve što joj je mnogo važno – život koji se ne može kupiti. Nakon dugogodišnjeg profesionalnog angažmana za naše Ministarstvo turizma i NTO, 2013. godine je odlučila da nastavi posao kao nezavisni savjetnik, nastavljajući saradnju sa Crnom Gorom, ali i regionom, kao i internacionalno. tekst: sanja golubović

C.M: Šta Vas je dovelo kod nas? - Prva veza sa Crnom Gorom i prvi posao desili su se još 2003. godine prilikom procesa izrade Masterplana. Kao Senior Specialist za putovanja, odmor i turizam angažovana od strane KPMG Consulting-a, koji kasnije postaje BearingPoint iz Dizeldorfa u Njemačkoj, vodila sam projekat studije za Ministarstvo turizma. Osnovni zadatak bio je da se Crna Gora uporedi sa ostalih sedam država kada su u pitanju regulative za direktna strana ulaganja u turizam i da se daju smjernice kako da Crna Gora bude uspješnija.

C.M: Šta Vas je zadržalo kod nas? - Dvije, tri godine kasnije ponuđeno mi je da podržim Nacionalnu turističku organizaciju u njenim najvažnijim godinama razvoja, što je značilo profesionalizaciju na tri glavna polja: razvoj, organizovanje i funkcionisanje, razvoj proizvoda i marketing, mreže u zemlji i inostranstvu. Bio je to dio programa podrške Vlade Njemačke sa GIZ-om i CIM-om vezan za ulogu Senior advisora u NTO-u. Nakon maksimalnog perioda zajedničke saradnje - ukupno 6 godina, 2013. godine odlučila sam da nastavim posao kao nezavisni savjetnik, nastavljajući saradnju sa Crnom Gorom, ali i regionom, kao i internacionalno.

C.M: Kako ste se navikavali na naš mentalitet i da li ste preuzeli neke naše domicijalne tipične navike? Kako primjećujete taj uticaj? - Stalno ponavljam, ne postoji mjesto koje je sve 100%. Događaji i okolnosti

fotografije: lična arhiva

koje volim ovdje, djelimično mi nedostaju negdje drugo - i obrnuto. Tako da je to bilo pitanje odmjeravanja, što je stvarno bitno za mene lično a što ne. Što mogu promijeniti kod sebe i oko sebe a što ne. Mogla bih se baviti detaljima, ali možda je najveća razlika u mentalitetu, u “više-aktivnom razmišljanju” ovdje nasuprot “linearnom”, kao što je, recimo, tipično za Njemce. Oba načina imaju svoje za i protiv a bilo gdje da ste, dobro je ići u korak, ipak - ne gubeći sopstvene principe. To je ono što pokušavam da radim svakodnevno. Topla preporuka na ovu temu bila bi knjiga “When Cultures Collide: Leading Across Cultures” Ričarda D. Luisa. Ili pogledajte na: www.crossculture.com

C.M: Šta Vam nedostaje kod nas a imali ste kod kuće? Na šta nikako nijeste mogli da se naviknete i nikad se nećete navići?

Zašto sam odlučila da živim na sjeveru Crne Gore Nakon mojih posjeta preko 30 zemalja i života u Evropi u velikim gradovima i na selu, na prvi pogled sam se zaljubila u prirodne ljepote Crne Gore - a ko i ne bi? Za nekoga ko dolazi iz Finske, mnogo mi znači prostor, mir, čist vazduh, divlje vode, planine, primorje... i to u svim godišnjim dobima. Sve su to stubovi kvalitetnog života koji se ne može kupiti.

- Jednostavno, čuvanje naše zajedničke okoline čiste od sopstvenog otpada i briga o najugroženijim članovima društva. Ljudima i životinjama. Jako bih voljela da vidim iskonsku promjenu u održavanju zemlje zelenom i čistom - kao pitanja časti čovjeka ali i nacije.

C.M: Crna Gora i Finska. Naizgled neuporedivo, ali uporedite nam... - Ne bih upoređivala zemlje - ljudi koji žive u gradovima ovdje bi se dobro slagali sa urbanim ljudima tamo. A ljudi koji ovdje žive u ruralnim krajevima na milost i nemilost prirodnih sila bi naišli na razumijevanje, na primjer ljudi iz Laponije. Nije potreban zajednički jezik - životne okolnosti su ono čime je to određeno.

C.M: Ako odemo nedjelju dana u Finsku (prvi put) šta treba da obavezno doživimo? - 24 sata sunca ljeti, i 24 sata mraka zimi, sa polarnim svjetlima, aurorama. I Midnight Sun Film Festival kao događaj. A onda i prava finska sauna na drva naravno, pored jednog od 188 000 jezera. Tu je i, sad već kreativna finska gastro kultura, bazirana na tradicijama - ranije smo bili prilično dosadni po internacionalnim standardima. Sad više nijesmo.

C.M: Šta je to čime treba da se ponosimo? - Kao društvo, hajde da se ovim pitanjem bavimo za deset godina. Kao individue, svako ima nešto na što je ponosan, neki snažni lični pečat, koji služi ne samo

37


samom sebi već ljudima oko nas. Mislim da je određena socijalna odgovornost i podrška drugima u kriznim vremenima nešto što je ovdje svojstveno i što još nije izgubljeno.

C.M: Šta je to đe imate najviše primjedbi i đe možemo pasti na ispitu turističke javnosti ? - Pogledajte ovogodišnju internacionalnu diskusiju na temu #overtourism (prekomjerni turizam). Taj fenomen je već ovdje. Toplo preporučujem da pročitate “7 najvažnijih koraka” nošenja sa njime koje je objavila Ana Polok na LinkedIn-u: www.linkedin.com/pulse/7-critical-first-steps-deal-overtourism-anna-pollock.

C.M: Kako najkraće opisujete Crnu Goru ljudima koji je ne poznaju? - #MontenegroWildBeauty - izguglajte i znaćete zašto. I uglavnom je još uvijek potrebno objašnjenje gdje je uopšte Crna Gora!

C.M: Koje pohvale ste slušali od posjetilaca u Crnoj Gori, a na šta su se najčešće žalili? Šta im je najčudnije kod nas? - Na stranu pohvala: “Izuzetni krajevi, topli, domaćinski nastrojeni i opušteni ljudi, najbolji smisao riječi sve u svemu, sigurno, lijepo i opuštajuće mjesto…” i u

potpunosti se slažem. Fidbek, uključujući i žalbe, se već deset godina konstantno skuplja od strane “Montenegro Customer Care” centra. Pogledajte njihove rezultate. Sigurna sam da su glavni razlozi žalbi ostali isti, a da bi stvar bila još gora - svi ih jako dobro znamo! U posljednjih nekoliko godina, sve češće slušam pitanje individualnih putnika, a njihov broj stalno raste, a to je zašto nema javnog autobuskog prevoza od aerodroma Podgorica? To je u turističkoj zemlji prilično “čudno”! I generalno, lake stvari su pretvorene u komplikovane a komplikovane u vrlo lake.

C.M: Koje razloge navodite da treba da dođu? Zvjezdice na nebu a ne na vratima? - Definitivno. Većina stvari koje je napravio čovjek su zamjenljive. A kvalitet je danas definisan aspektom autentičnosti. Moja definicija za turizam je “dizajn uspomena” a one se često povezuju sa iskustvima i susretima sa lokalnim stanovništvom.

C.M: Osnivač ste i jedna od dvije ženske liderke grupe Travel Massive za Crnu Goru. Recite nam nešto o njenim aktivnostima i o ponudi „Seoska staza“ na Pošćenju. Šta na Pošćenju mogu turisti sve da dožive?

Crnogorske planine i obala: “zen” i “bling” Citiraću finskog novinara Helsingina Sanomata (glavne dnevne novine) koji je bio ovdje prošle godine: “Planine su “zen” a obala je “bling”

- Naša grupa u Crnoj Gori ima za cilj da raste i služi kao otvorena, inovativna i inspirativna mreža za turističke stručnjake u oblasti „sharing and caring“. Saradnja u sklopu ovog kooperativnog centra omogućava nam da zajedno pomognemo unapređenju solidnog i integracionog turističkog razvoja u našoj zemlji. Naš je cilj da stvorimo više atraktivnih doživljaja za posjetioce i građane, te da na taj način obezbijedimo bolju perspektivu za mogućnosti dugotrajnog zapošljavanja u oblasti turizma. Pridruživanjem dobijate nova znanja, vještine i prilike za saradnju. Ohrabrujemo studente i mlade stručnjake da učestvuju u ovoj „globalnoj“ (globalnoj i lokalnoj) zajednici, koja sve više učestvuje u prekograničnoj saradnji i međunarodnim razmjenama. Takođe, pozivamo ljude iz

„Fascinirana sam arhaičnim ritmom i načinom života na katunima Sinjavine...“

Na Sinjavini sa Vanjom i Čarlijem

38 Caffe Montenegro


Moja keruša Vanja na Lukavici

Sa prvom ADFC biciklističkom grupom 2007

Predvečerje na Komovima 10. maj 2017. Sa Zekom i Vranicom NP Durmitor avg. 2012.

Nevjerovatni kanjon Tare

Na snimanju... TV emisija Treks in a Wild World, Tara 2008. Kotorski zaliv sa gostima iz Finske u aprilu 2010.

Do mojih omiljenijih lokacija se teško stiže Imam dosta omiljenih lokacija, ali žao mi je, ne mogu vam odati lokacije da ne bih privukla gužvu na tim mjestima. Mada se na mnoga od njih teško stiže, čak i kolima je to nemoguće, morate uzeti konja i tako ćete ih naći...

Pješačenje sa novinarkom iz Njemačke

Plodovi bašte 2016

Velika Plaža zima 2012.

Radionica na Luštici za EU IPA projekat MNE/BiH 2016 Photo: CSTI

39


„Vidite svoju postojbinu drugim očima“ Travel Massive-događaj na seoskoj stazi 24. jun 2017. Foto: My Guide Montenegro

srodnih sektora kao što su informacione tehnologije, poljoprivreda, arhitektura, „startups“, itd. da se priključe i da pomognu u stvaranju novih značajnih događaja i susreta. Naš prvi “eksperimentalni” pokazni događaj je bio „Seoska staza“ - segment turističke ponude čiji je cilj posmatrati svoju postojbinu očima turista, i to kako naučiti da se koristi „storytelling“ u turističkoj praksi, i pokaže se da se uz minimalne intervencije u prirodi turisti mogu duže zadržati kod nas.

C.M: Kako to možemo zadržati turiste uz minimalne intervencije u prirodi? - Prvo, to zahtjeva činjenice bazirane na znanju o tome što ljudima prija i što traže a šta ne. U ovogodišnjem Adventure Travel Trends Snapshot, Svjetske Asocijacije avanturizma, globalnoj anketi 336 specijalizovanih tur operatora, najviše rasta bilježi planinarenje (hiking), eko turizam, kulturne i održive ponude. Za njih nije potrebno veliko ulaganje, dovoljno je recimo održavanje onoga što već postoji, kao što su hiking i biking markacije staza, obilježja i mape! Takođe uviđam sve više zahtjeva za jednostavnim skloništem i dobro

40 Caffe Montenegro

Kad poredim Crnu Goru i svoju zemlju... ... Mogla bih se baviti detaljima, ali možda je najveća razlika u mentalitetu, u “više-aktivnom razmišljanju” ovdje nasuprot “linearnom”, kao što je recimo tipično za Njemce.

organizovanim planinskim kolibama poput one na Škrčkom jezeru u nacionalnom parku Durmitor - mjesto je dragulj, a uslovi u kolibama sramota. Sa druge strane, “najhladniji” trendovi, sa malo ili nimalo potražnje, su motorizovani sportovi i lov. Te vrste aktivnosti su zabranjene u nacionalnim parkovima u drugim zemljama, makar ne smiju biti dio turističke usluge.

C.M: Koje su privilegije života u Crnoj Gori? - Činjenica da su u samo dva ili tri sata vožnje dostupne potpuno drugačije klimatske zone i gustina naseljenosti

koja je prilično niska. Nemamo tešku industriju i možemo biti samoodrživi u pogledu proizvodnje hrane i energije. Visoka stopa uvoza hrane i vode je jako čudna.Tu je i činjenica da se solarna energija vrlo slabo koristi, čak i pored 240 sunčanih dana u godini. Još jedna prirodna privilegija koja nije iskorištena. Ali ono što je danas takmičarska prednost na turističkom tržištu je i brzi internet. On omogućava da živite i radite praktično bilo gdje. A to se može još bolje iskoristiti kako bi se smanjila stopa migracija ovdje.

C.M: Kada ste i gdje osjetili najveći udar adrenalina? - Negativan: U situaciji opasnoj po život na jezeru Komani u Albaniji prije nekoliko godina kada nam je feribot potonuo na putu do Bajram Curri-ja gdje smo trebali nastaviti hajking turu Peaks of the Balkans (Vrhovi Balkana). Niko nije poginuo ali je i to moglo da se desi. Tura je morala biti prekinuta. Pozitivan: Na pres konferenciji ITB Berlin 2008. godine, trebalo je da idemo uživo sa potpuno novim web portalom za cijelu Crnu Goru: tim NTO i svi iz LTO-a su radili naporno na konceptu i sadržaju duži niz


mjeseci zajedno sa Tiscover timom iz Austrije. Tadašnji ministar Nenezić približavao se tom uzbudljivom dijelu svog govora… a stranice su još bile oflajn, ničega još uvijek nije bilo na ekranu a sa press stola se nije moglo ništa ni preduzeti po tom pitanju. Onda, u pravom trenutku, u posljednjoj sekundi, kada sam pritisnula dugme iznenada je proradilo sve i prelijepi novi web portal je bio pred nama! Nikad nijesam bila bliža onesvješćivanju od količine adrenalina.

C.M: Šta Vas je do sad ipak najviše fasciniralo što ste vidjeli i doživjeli kod nas? - Arhaični ritam i način života na katunima Sinjavine - jednog ljeta imala sam sreće da provedem tamo 14 dana sa porodicom Mijatović. Gdje god da odete, svijetlo u ovoj zemlji ima sebi svojstven

kvalitet i svakog dana je drugačije - san svakog fotografa po mom mišljenju.

C.M: Kako izgleda Vaš “običan “ dan? - Svaki dan je drugačiji, ali ćete me dosta susresti zaokupljenu tipičnim kancelarijskim poslovima: internet komunikacije, sastanci preko Skype-a, pisanje. I nezavisno od vremenskih uslova, izvodim svoju kerušu Vanju (ili ona izvodi mene). Zavisno od projekata u koje sam uključena, dijelom kao trenerica što znači rad sa grupama, kao govornik na kongresima ili kao gost-predavač na univerzitetima - do sada u EU. I zavisno od perioda godine, na to dodajte fizički posao koji dolazi sa posjedovanjem vrta, sijena koje plastimo, drva za ogrijev itd.

C.M: Koji su za Vas “neobični” dani? - Kada sam “offline” dešavaju se ti neki

„Grupi Travel Massive je cilj da raste i služi kao otvorena, inovativna i inspirativna mreža za turističke stručnjake u oblasti “sharing and caring“ Na kraju radionice Via Dinarica MNE KOS radionica, feb. 2017. Foto: CSTI

drugačiji dani, kao na primjer što je moja šetnja po nacionalnom parku Pallas Yllas u Laponiji. Bila je to prilično neobična nedjelja ove godine (pročitajte o tome: www.linkedin.com/pulse/5-reasons-why-i-loved-hiking-pallas-yll%C3%A4s-national-park-hyvaerinen). Sastanci sa vlasnicima malih preduzeća i liderima zajednica u planinskoj regiji provincije Sečuan u Kini prošle godine bili su nešto veoma drugačije – neobični dani.

C.M: Po čemu je naša zemlja drugačija od ostalih? - Mnogi ljudi ne poznaju sopstvenu zemlju - iako su dobili pravi Bogom dan poklon o kojem bi trebalo da se brinu. Pa kako onda da očekujemo da vole i štite nešto što ne znaju tako dobro? Neko iz Herceg Novog, ko nikad nije bio na Grahovu ili neko iz Rožaja ko nikad nije vidio Plužine i Pivsko jezero?

C.M: Kako svojim gostima opisujete Crnu Goru kad ih pozivate da dođu? Gdje ih sve vodite? - Većina tih gostiju su bivše kolege i prijatelji koji su živjeli i radili u Crnoj Gori, a danas se nalaze negdje drugo po svijetu. Tako da oni već imaju motivaciju da opet dođu. Sa takvim ljudima volim da idem u šetnje po nacionalnim parkovima i drugim manje poznatim mjestima. Oni koji su prvi put u Crnoj Gori žele da vide dobro poznata mjesta u Boki Kotorskoj, Cetinje, Ulcinj, Skadarsko jezero…

C.M: Šta obavezno treba da se proba od crnogorske hrane? - Na obali treba probati - jednostavnu i svježu morsku hranu, sezonsko povrće... a na planinama, slično, takođe sve što je tipično lokalno: krompir, može u kačamaku ili kao odličan dodatak, a ovdašnji među najukusnijim na svijetu. Takođe ne treba propustiti ukus domaćeg soka od zove, te svježi, topli hljeb, naročito ako je od heljde - uvijek se njime svi oduševe. Mogla bih ovako nabrajati u beskraj…

C.M: Šta Vi volite od naše hrane? A šta mi treba da u Finskoj obavezno probamo od nacionalne kuhinje? - Povrće, masline i sir sa zelene pijace su fenomenalni. U Finskoj bih preporučila da probate sjeverne bobice, pečurke, losos sa pijace i korvapuusti - slatko pecivo sa cimetom, iz rerne – to jelo ima sopstveni nacionalni praznik.

Montenegro Webportal trening sa LTO-ima 2007

C.M: Koja je Vaša asocijacija za Crnu Bed & Bike standardi sa ADFC za Crnu Goru 2010.

Goru, da li je to Vaš „drugi dom“ ili.. - To je moje omiljeno polazište.

41


Caffe Montenegro preporučuje

trendovi #5

Puter je opet zdrav

Danas je nemoguće ići u korak sa svim člancima o zdravim i nezdravim namirnicama koji nam se plasiraju. Jedan od najnovijih - puter je opet zdrav! Ni riječi više o dobrom i lošem holesterolu, mastima i tako dalje. Ipak, kako na našim prostorima tradicionalno ne odustajemo lako od navika, srećom puter nikad nije ni dovođen u pitanje. Kremast i bogat kad se rastopi u rižotu ili pasti, neodoljiv na parčetu hrskavog hljeba, nezamjenljiv u kolačima, puter je uvijek u trendu. Ono što ga čini neodoljivim su kombinacije sa začinskim biljem - majčinom dušicom, žalfijom, bosiljkom, komoračem, bijelim lukom i tako dalje i tako dalje…

#6

Baba Ganuš drugačiji ukusi

Ne jedete meso ili vam ga je samo dosta? U Podgorici odnedavno postoji mjesto u kome možete ručati nešto drugačije, istovremeno i jako ukusno. Takvo mjesto nalazi se u City kvartu i prava je mala oaza za ljubitelje veganskog, vegetarijanskog menija. Lazanje, pite, dnevni meni i nevjerovatno ukusne i hrskave štanglice od sjemenki dio su menija ovog prijatnog i nenametljivog mjesta.

#7 Espresso za ponijeti Gedžeti su postali nezamjenljiva stvar u životima savremenih ljudi a jedan od skorašnjih dodataka paleti je i portabilni aparat za espreso. Dovoljno mali da stane u džep, ovaj aparat je toliko sofisticiran i kvalitetan da nećete primjetiti razliku između kafe koju vam posluži vrhunski barista. Minipresso je dovoljno mali da ga nosite svugdje, u njega staje 68 ml vode, 116 bari pritiska i nekoliko baterija. Sve što je potrebno je da sipate kafu u komoru za kafu, sipate vrelu vodu u termos, pritisnite dugme za pumpanje 18 puta i espresso je tu… kad god i gdje god da ste.

42 Caffe Montenegro

#8

Riba iz uzgajališta

Da dobro čujete. Divlja riba danas je postala egzotika i komoditet koji je veoma rijedak. Iako se kod nas subotom na pijaci može još uvijek naći dobar primjerak ribe sa pučine postavlja se pitanje koliko je to održivo i koliko dobro za ekosistem mora. Količina ribe nikad nije bila manja globalno. U nekim morima, riba je toliko izlovljena da se postavlja pitanje da li će se ekosistem ikada vratiti u normalu. Uprkos protivljenju šefova i znalaca ribljih specijaliteta, trend humano i kvalitetno uzgojene ribe sve je jači i vidljiviji u svijetu i ne treba ga se plašiti pod uslovom da su detalji o proizvođaču i načinu uzgoja jasni i dostupni.


GORSKA KOBASICA PRIRODNI OMOTAČ

BEZ GLUTENA

BEZ ALERGENA


Fa r m a m a g a r a c a M a r t i n i ć i

Neki drugačiji svijet

Tekst: ana đurković foto: nenad mandić i lična arhiva

44 Caffe Montenegro

U Crnoj Gori, magarci su od jedne od najčešćih domaćih životinja postali izuzetno rijetki, zaboravljeni i zanemareni. Jedna neobična farma u Martinićima, u Bjelopavlićima, čuva ih od ljudi i šalje lijepe slike o našoj maloj zemlji u svijet


B

ila je posljednja subota produženog ljeta kojeg nas je oktobar ipak udostojio a ja sam vozila starim putem ka Spužu, sa spuštenim prozorom i mislima usmjerenim ka oblacima koji su dolazili iz pravca Garača. Prošla sam Spuž, Zetu, otišla dalje ka Gradini Martinićkoj, prešla šine, izbjegla par rupa na dugoj pravini i skrenula desno, kroz lijepe travnate bašte, pored krava i konja, stogova sijena, pa naviše, gledajući na razbacane kuće Bjelopavlića. A onda, jedno malo odvajanje lijevo, kraj asfaltnog puta i cvrkut ptice poput zvonca najavio je moj dolazak u neki potpuno drugačiji svijet. Na ulazu je bila tabla - “Farma magaraca Martinići - Dobrodošli” i poznati emoji

sa porukom osmijeha, pozitivnosti i vedrine. U tom trenutku razmišljala sam kako magarca, pravog magarca, nijesam vidjela nekih dvadesetak godina, od kada više nema Muśija - babine i đedove desne ruke sa statusom osmog unučeta… Dobrodošlicu mi je poželio mali bijeli pas, pokorno mašući repom sproveo me prilaznim putem do zasjenih klupa i lijepog briježuljka za koji ću kasnije saznati da je zapravo neobičan trg za okupljanje na farmi. Ubrzo se tu stvorio i moj domaćin Darko Saveljić. Nakon par riječi dobrodošlice i rakije za dobar dan, počeli smo obilazak i priču o neobičnoj farmi magaraca.

Darko je inače ornitolog, poznato lice svima nama koji volimo prirodu, koji se trudimo živjeti u skladu sa njom i čuvati blago koje nam je dato. Brojna istraživanja o ekologiji, zaštiti životne sredine, pticama, borba za zaštitu jedinstvenog lokaliteta i prirodnog bogatstva ulcinjske Solane, ali i mnogih drugih krajeva Crne Gore, samo je dio onoga čime se Darko bavi. Farma magaraca u Martinićima je skorašnji dodatak.

45


Darko Saveljić vlasnik Farme magaraca Martinići

Magarci - nekad i sad

Za one koji ne znaju, Martinići su bogat i lijep kraj u blizini Spuža i Danilovgrada, poznat po zanimljivom kulturnom i istorijskom nasljeđu, plodnosti i lijepoj prirodi. Upravo tu, na porodičnom imanju, od aprila 2015. godine postoji farma, azil za crnogorske magarce, danas prilično nepopularnu, zaboravljenu i ugroženu životinju. Nekad, u Staroj Crnoj Gori, magarac nije imao status kakav ima danas. Bio je cijenjena i poželjna životinja koju je imala svaka kuća, pažljivo i brižno se odneseći prema članu domaćinstva bez kojeg bi život u bezzemnom i bezvodnom kršu bio nezamisliv. U kulturnoj baštini starih Crnogoraca magarac ima posebno mjesto ili bi makar tako trebalo da bude okrenemo li se na doskorašnju prošlost. Ali, poznati po kratkom pamćenju, Crnogorci su preskočili i konje, prešli na džipove i kamione pa smo tako došli u situaciju da na prostoru cijele zemlje postaje prava rijetkost uopšte vidjeti magarca. “Smatramo da u cijeloj državi nema više od 150 jedinki. Danas je u Crnoj Gori više pelikana (nekad najugroženije ptičje vrste u zemlji) nego magaraca”, priča Darko.

46 Caffe Montenegro

Na farmi danas živi tridesetak magaraca. Bosna, Svila, Biba, Đina, Boban, Drina, Azra, Srce, Sunčica, Jana, Ilija, Stoja, Đekna, Divna, Dara, Srna, Tereza, Amela, Julija, jedan mali Romeo, Karolina, Suzi, Anabekuta, Pegaz i drugi, samo su neki od magarica i magaraca koji provode prilično srećne dane na farmi. Za neke od njih, život nije uvijek bio takav. Do skora zanemarivani, mučeni, izgladnjivani, povrijeđeni, neželjeni, neki od ovih magaraca sada provode mirnu, duboku starost na farmi, dok drugi, u punoj snazi žive srećnim, porodičnim životom. Magarci potiču iz različitih krajeva zemlje, Darko ih otkupljuje od vlasnika, pružajući im novi život. Da su zaista povlašteni u odnosu na druge, postalo mi je jasno po njihovom lijepom držanju i očiglednom zadovoljstvu koje se ogleda najviše u budnom, zdravom pogledu i lijepoj dlaci životinja. Čak i najugroženije magarice Srna - koja je potpuno slijepa i Magi sa slomljenom nogom i bolovima, izgledaju bezbrižno na farmi. Ovi magarci su zaboravili na viku, ćuške, ne nose teret i ne služe za jahanje osim u izuzetnim prilikama. Oni su uglavnom slobodni, šetaju se velikim imanjem Saveljića, pasući travu,

čupkajući krošnje, uživajući u hranljivim blagodetima vinograda, dajući tako svoj doprinos školskom primjeru samoodrživosti. Neđeljom od 10 ujutru do 1 popodne, oni u svojoj štali nestrpljivo čekaju posjetioce koji će sa sobom donijeti njima slatke poklone. Ovi magarci znaju da se ulaz na farmu plaća na nešto drugačiji način i to kilogramom šargarepe, jabuka, štrucom hljeba i to kulturno čekaju, u redu, bez svađe i problema.

Najčesći su najmlađi

Posjetioci na farmi uglavnom su najmlađi, što pruža radost i nadu. Individualno ili na organizovanim školskim izletima, djeca na farmi prvenstveno uče o magarcima, životu životinja kakav bi trebao da bude, humanom tretmanu životinja uopšte, održivosti, ekologiji, reciklaži. Oni mogu pomagati u poslovima, hraniti i četkati životinje. Posebno su lijepi dječiji radovi koji se viore na vrpci duž uredne i iznenađujuće čiste štale za magarce. Inače, sama štala izgleda kao iz bajke, sagrađena od recikliranih materijala kojima je data nova namjena i drugi život. Principi samoodrživosti, reciklaže, permakulture i ekologije vidljivi su u svakom


u Staroj Crnoj Gori, magarac je bio cijenjena i poželjna životinja koju je imala svaka kuća, pažljivo i brižno se odneseći prema članu domaćinstva bez kojeg bi život u bezzemnom i bezvodnom kršu bio nezamisliv Za one koji ne znaju, Martinići su bogat kraj u blizini Spuža i Danilovgrada, poznat po zanimljivom kulturnom i istorijskom nasljeđu, plodnosti i lijepoj prirodi. Upravo tu, na porod ičnom imanju, od aprila 2015. godine postoji farma, azil za crnogorske magarce, danas prilično nepopularnu, zaboravljenu i ugroženu životin ju

47


Do skoro zanemarivani, mučeni, izgladnjivani, povrijeđeni, neželjeni, neki od ovih magaraca sada provode mirnu, duboku starost na farmi, dok drugi, u punoj snazi žive srećnim, porodićnim životom 48 Caffe Montenegro


Posjetioci na farmi najčešće su najmlađi što pruža radost i nadu detalju na farmi pa je ona zaista svojevrsna edukativna instutucija za mnoge. Djeci nije dozvoljeno jahanje životinja što je još jedan način edukacije o zaštiti i odnosu prema životinjama a jedini gosti kojima je to dozvoljeno su djeca sa autizmom kojima ova aktivnost naročito godi, kao i djeca koja imaju problem sa hodanjem kod kojih je terapijsko jahanje od izuzetnog značaja i značajno unaprijeđuje mogućnost izlječenja. Pored djece, česti gosti su stranci koji su o ovoj farmi mogli čitati u brojnim svjetskim medijima i vodičima kakav je “Lonely Planet” ali i lokalno stanovništvo željno drugačijeg iskustva. Ono što je naročito lijepo je i činjenica da na ovoj farmi ne morate biti samo posjetioci. Posla ima uvijek, od četkanja životinja, branja plodova, do čišćenja štale i sakupljanja sijena, a u svakom trenutku možete ponuditi svoju pomoć i biti dio dnevnog života na farmi. Ovo može biti i prilično ljekovit pristup životu svima onima koji pate od viška stresa, zagađenih bulevara, zagušljivih kancelarija i niskih plafona. Jedno vam garantujem, koliko god da uradite za uzvrat ćete dobiti mnogostruko više.

Paulista Avenue - mjesto najboljeg provoda u gradu

Pored toga što je osnovana da zaštiti magarca od izumiranja, farma ima za cilj edukaciju građana. Više od 32 hiljade ljudi posjetilo je za svega dvije godine postojanja. Farma se našla i u najpopularnijem svjetskom turističkom vodiču Lonely planet u izdanju od ove godine. Festival Rijekom Zetom, Ostrog i „predivna farma magaraca“, kako su je nazvali u vodiču, tri su atrakcije koje je Lonely planet preporučio turistima u Danilovgradu.

49


Sa farme

Farma magaraca proizvodi i magareće mlijeko, nadaleko poznato po svojoj ljekovitosti. Skeptici će ostati razočarani jer ovo nije prikriveni, primarni cilj farme budući da se polovina mlijeka donira za bolesnike od najteže izlječivih bolesti a ostatak prodaje onoliko koliko je dovoljno da bi farma bila samoodrživa. Trenutno na farmi ima tri mladunčeta, što znači tri dojilje koje u prosjeku daju oko pola litra mlijeka i to dva mjeseca nakon porođaja. Otuda je i jasna cijena od 50 eura za litar ovog nezamjenljivog prirodnog lijeka za plućne i kožne bolesti, poboljšanje imuniteta. Magareće mlijeko inače je najbolja zamjena za majčino mlijeko. Da je mlijeko sa farme u Martinićima vanrednog kvaliteta potvrđuju redovne i javne objave analiza. “Mi smo jedini crnogorski proizvođač koji sa ponosom ističe rezultate analiza svog proizvoda. Stručnjaci Laboratorije za mljekarstvo Biotehničkog instituta Podgorica svaka tri mjeseca rade analize i podaci se objavljuju na FB. Mlijeko je svjetskih standarda sa izuzetnom higijenom muže što se može provjeriti kod ove laboratorije,” ističe Darko. Pored mlijeka, sa farme dolazi i krema “Magi”. Magi se pravi od 50% magarećeg mlijeka u kombinaciji sa organskim eteričnim uljima i maslacima sa plantaža koje nose oznaku “fair trade”. Magi je domaći proizvod, bez dodataka sitnim slovima, nije testirana na životinjama i sa tri podvarijante, smiljem, čajevcem, kakaom i pomorandžom.

Možda će neko pomisliti da je Darko prilično čudan što ne zgrne bogatstvo prodajući mlijeko, kreme, sireve i ko zna što još drugo. Drugi će vjerovatno pomisliti da je lažnjak i da tu ima neka pozadina. Treći će opet samo uporno htjeti da jašu magarce. Sve je to potpuno nevažno pred spoznajom da onog trenutka kada skrenete sa glavnog puta na makadam ka farmi, shvatite da zaista idete u drugi svijet, svijet koji je dovoljan sam sebi, u potpunosti samoodrživ a opet otvoren za sve koji u njega dođu. Zato je ova farma magaraca u Martinićima, u Crnoj Gori, veoma posebno mjesto za posjetiti.

Magi krema Od Magi krema vas neće zapeći oči jer ne sadrže hemiju niti otrovno bilje. Imaju prirodan miris koji potiče od sastojaka kreme. Izrađuju se u tri varijante kako bi odgovarale različitim tipovima kože: sa smiljem, čajevcem, kakaom i pomorandžom

Magareće mlijeko ublažava simptome astme, kašlja, bronhitisa, upale crijeva, alergija, kožnih bolesti i pojačava imunitet. Preporučuje i novorođenčadima umjesto praškastih zamjena za mlijeko ili drugih vrsta mlijeka, posebno đeci koja su alergična na mlijeko. Neprerađeno, koristi se u kozmetici za liječenje ekcema, psorijaze i za uljepšavanje, kao hladna maska za kožu.

Samoodrživi svijet

Sjedjeći na Trgu magarice Marte, prve magarice na farmi po kojoj je prilazni plato i dobio ime, nisam imala mnogo pojma o vremenu. Možda zbog prijatnih jesenih prelaza boja, možda zbog kompozicija Vivaldija koje su se čule iz magareće štale, nisam se mogla pokrenuti da se vratim u grad iako je ura bila već visoka a domaćini se spremali za porodičnu neđelju na farmi. Razmišljala sam šta je loše, šta bih promijenila ili zamjerila, šta nema svoje mjesto i namjenu. Razmišljala sam i o Crnoj Gori, turizmu sa ili bez predznaka eko i seoski, strateškim ciljevima kojima težimo, svim floskulama koje svakodnevno čujemo o investicijama, razvoju, održivosti i napretku, svim tim komplikovanim biznis planovima koje pišemo i aplikacijama koje sastavljamo. Pred bistrim očima magaraca oko mene, sve te misli brzo su postale prilično jadne.

50 Caffe Montenegro

Polovina magarećeg mlijeka sa farme se donira za bolesnike od najteže izlječivih bolesti a ostatak prodaje onoliko koliko je dovoljno da bi farma bila samoodrživa


51


Mali gastro rječnik

6i šta gastro uzrečica tacno znaace #1 Suši burger

Zamislite predivne slojeve ukusa sušija… A sada ih zamislite kao burger… I to je jedan od skorašnjih trendova, uz suširito (suši kao burito). Ukusi su i dalje isti, ono što je kod burgera hljeb ovdje je od pirinča, a drugi sastojci ređaju se kao i u tradicionalnom sušiju. Iz nekog razloga, ljudima je ovo prilično zabavno pa je ovaj koncept postao veoma popularan.

#2 Frozecco & Frose

Zaleđeni prosecco i roze poznatiji su kao frozecco i frose a njih su smislili, naravno, Amerikanci uvijek željni što hladnijeg pića. Ponekad se kombinuju sa jagodama, šećerom i ledom i kojom kapljicom vodke ili ruma. Uglavnom ih ima u pomodnim barovima i restoranima na Menhetnu ili u Los Anđelesu ali koncept postaje toliko popularan da već osvaja barove širom svijeta.

#3 Goth hrana

Goth food ili crna hrana već dvije godine izaziva mnogo pažnje. Sve je počelo od crnog pirinča i špageta sa mastilom od sipe ili trendom ugljenisanja povrća na grilu kako bi se podstakli sokovi i dubina ukusa ulja. Iako je diskutabilno koliko je crna hrana zdrava, mladi je naročito obožavaju zbog odličnog instagram odziva.

#4 Blend burgeri

Ne brinite, nisu u pitanju burgeri u tečnom stanju. U pitanju su zdrave burger kifle sa dosta skrivenog povrća koji su nastali kao ideja domaćica koje su se trudile da ubijede djecu da jedu što više povrća. Trenutno najpoznatiji blend je junetina sa 25% pečuraka a rezultat je izuzetno ukusan jer pečurke naglase ukuse mesa i daju burgeru sočnost.

#5 Cio meni jedan sastojak

U svijetu postoji mnogo restorana koji na meniju imaju jela bazirana na samo jednom sastojku. Sve je počelo od restorana koji poslužuju samo ćufte ili jaja a danas je izbor postao neograničen pa imamo restorane koji se bave samo posluživanjem avokada ili krem sira.

#6 Gastro up cycling

Termin apsajkling odnosi se na čin kuvanja sa odbačenom hranom, od povrća neuglednog izgleda do ostataka. Koncept su proslavili Masimo Botura i Den Barber kroz kampanju protiv velike količine otpada. Tako da se nemojte iznenaditi kad pročitate recimo “čips od pulpe od jabuke” (nus proizvod pravljenja soka).

52 Caffe Montenegro

pripremila: ana đurković


- Bogatstvo u vodi -

Školjke ta čudna

bića

U Jadranskom moru živi oko 240 vrsta školjki. Veliki dio njih živi uz obalu i na manjim dubinama, pričvršćene za kamenje ili zakopane u pijesku, što omogućava njihovo jednostavno sakupljanje. Većinu je moguće uloviti rukom, bez posebne opreme, i s obale i iz mora. Zbog toga su školjke svima „lak plijen“, pa se, nažalost, nekontrolisano izlovljavaju zbog svog ukusnog mesa ili privlačne ljušture, koju mnogi požele zadržati kao suvenir. Zato su neke vrste školjki strogo zaštićene, to jest zabranjen je njihov izlov i trgovina!

tekst: krstinja zečević

54 Caffe Montenegro


Mekušci u oklopu Školjke pripadaju mekušcima, građene su od dvije ljuske od krečnjaka i glave koja je nisko razvijena i te dvije ljuske drži zajedno. Žive od jedne do 300 godina. Školjke uglavnom žive u morima i to njih oko 80% dok 20% živi u slatkim vodama. Kroz svoje škrge filtriraju morsku vodu uzimajući iz nje hranu. Neke su u plićacima a neke u najvećim morskim dubinama. Neke su vrlo pokretne, a neke

su pričvršćene za određenu podlogu. Veličina im se kreće od 1-2mm do 2m. Školjke koje žive u dubljim djelovima mora imaju nešto tanju ljušturu dok ove koje žive u plićacima imaju deblju. Prednji kraj ljušture je širi dok je zadnji uži. Školjke su spojene mišićima. Dišu pomoću usnog otvora. Unutrašnja površina je prekrivena sedefastim sjajem kod određenih vrsta

oko kojeg nastaju biseri. Džinovska školjka (medvjeđa šapa ili džinovska kapica) može biti šira od 1,2m i teška preko 250kg. Ima mnogo vrsta školjki, po nekim biolozima oko 25 000, dok drugi misle da ih ima i 100000. Najpoznatije školjke su: dagnje, vongole, kamenice, lakirke, prstaci, morski tartufi (dondole), jakobove kapice, palasture.

naša najpoznatija školjka

Dagnja (mušula) Dagnja je naša najpoznatija školjka. Može biti sive, crne, plavo - crne boje i sl., različitih oblika. Među njima se ističe španska dagnja koja može narasti i do 10cm. Dagnje su ukusne školjke - odnosno imaju meso jakog ukusa. Spremaju se na razne načine u supama, kuvane, dinstane, zapečene ali se ne preporučuje konzumiranje u svježem stanju.

Priroda daje najbolje

Priroda nam daruje sve najbolje što ima a naše je da joj zahvalimo na darovima, da je poštujemo i pridržavamo se njenih savjeta, a to su prije svega: da budemo umjereni u svemu, u hrani i piću u kombinaciji sa fizičkom aktivnošću da bi održali vitalnost i dobro zdravlje. Posebnu zahvalnost dugujemo našem moru, jezerima, rijekama jer tu nalazimo najbolju hranu. Obično ih zovemo “plodovi mora” a tu spadaju ribe, rakovi, mekušci (puževi, školjke, glavonošci) pa i alge. Ljubav prema takvoj hrani traje cijeli život i predstavlja veliko zadovoljstvo.

55


Vongola Vongola je vrsta školjke, ustvari vongola ima više vrsta. Najpoznatija je Venerina kućica. Meso im je slankastog ukusa, ponekad malo gumenasto ili ukusno. Njihova veličina je 5-6 cm. Smeđe je boje, izbrazdana tamnijim prugama. Žute vongole su veličine oko 4cm. Spremaju se na razne načine, u supama, dinstane, kuvane na pari, pržene i sl.

Crnogorska kamenica Na našoj Jadranskoj obali ima više uzgajališta školjki a najpoznatije je “Školjke Boke” iz Orahovca đe se najviše gaje mušulje i ostrige. Vlasnik i osnivač dipl. ing. Nevres Đerić je započeo projekat još 2002. godine kad je radio na izučavanju mogućeg uzgoja ostrige u Bokokotorskom zalivu i višegodišnjim napornim radom, 2010. kod Zavoda za intelektualnu svojinu CG patentirao naprave za “prihvat i uzgoj ostriga”. Zvanično, 2012. godine po prvi put, Crna Gora dobija svoj novi proizvod “crnogorsku kamenicu” kao ispitan, ekološki proizvod iz mora.

Kamenice ili ostrige su poznata vrsta školjki. To je školjka kamene strukture i boje. Meso kamenice je vrlo ukusno, vrlo mekano i slankasto. Uglavnom se jedu sirove. Postoje tri osnovne vrste kamenica. Najviše se cijeni okrugla ili pljosnata kamenica. Kamenice srednje veličine su oko 10cm. Najcjenjenija je francuska kamenica. Neke imaju izduženu školjku (portugalska i japanska). Pljosnate ipak imaju višu cijenu.

56 Caffe Montenegro

Mogu se jesti i sirove, a naravno i spremljene na razne načine. Ukus kamenice je prilično delikatan i specifičan i ne trpi mnogo improvizacije. Ako želite pravu stvar na meniju malo limuna, bibera ili kap sirćeta je sve što je potrebno.


uglavnom se jedu sirove

Školjke sa stilom Kamenice nijesu ništa novo ali definitivno zaslužuju da im se posveti veća pažnja na menijima naročito uzmemo li u obzir činjenicu da su sada prilično dostupne na našem tržištu u specijalizovanim ribljim marketima poput Cogimar Exclusive ribarnice Cogi Mara u Ljutoj i Montefish radnjama.

57


Palastura

Prstac je vrlo interesantna školjka koja živi u podvodnim stijenama i podvodnom kamenju. Te stijene i kamenje su bušni i ispuštaju iz sebe hlorovodoničnu kisjelinu. Boja školjke je svijetlo smeđa. Izduženog je oblika do 12cm. Meso ove školjke je vrlo ukusno, cijenjeno jer je elastično blagog ukusa. Sprema se na mnogo načina i zbog svog kvalitetnog mesa može se jesti i sirova.

je najpoznatija i najveća školjka Mediterana, ujedno i jedna od najvećih školjaka na svijetu je (Pinna nobilis) Periska, lostura. Osim što je najveća ova vrsta je i endem Mediterana i nema je čak ni u Crnom moru. U Jadranskom moru rasprostranjena je po cijeloj obali, na pjeskovitim i muljevitim dnima nerijetko naseljenim morskim cvjetnicama od 0,5 do 40 metara dubine. Trouglastog je oblika. Na širem dijelu je blago zaobljena dok je uži dio ukopan u dno. Unutrašnjost školjke je glatka i do pola prekrivena sedefom. Palastura ima posebnu žlijezdu koja je slična mušulji i luči je u dodiru sa vodom formirajući određene končiće.

Prstaci su vrsta školjke koja je zaštićena zakonom jer je zbog pretjeranog korišćenja vrsta u nestajanju.

Ima vrlo ukusno meso ali je ne možemo naći često u ishrani jer je rijetka i zaštićena zakonom.

izuzetan delikates

Dondole su srednje velike okrugle školjke sa koncentrično izbrazdanom ljušturom. Konzumiraju se svježe a naravno i na druge načine. Mogu narasti i do 10cm, mada su u prosjeku 3-4 cm. Potrebno je čak dvije godine da dobiju tu veličinu. Meso Dondola je izuzetno ukusno, smatra se izuzetnim delikatesom

58 Caffe Montenegro


Jakobova kapica (školjka svetog Jakova) ima ljušturu sa različitim stranama. Jedna strana ljušture je pljosnata, a druga jače izbočena. Boje je bjeličaste ali je prošarana ružičasto smeđom nijansom sa 14-16 rebara, koje se trakasto šire. Koriste se školjke prečnika od 13-15 cm. Ispod 10cm ove školjke se ne smiju loviti. Vrlo su cijenjene na tržištu. Meso im je tvrdo i ukusno. Unutrašnjost školjke čine tri dijela : čvrsti, bijeli cilindrični mišić ( to je najbolji dio) zatim mekano tijelo oblika polumjeseca žute ili narandžaste boje i nekoliko resica.

Sprema se na mnogo načina, pečena, pržena, dinstana, mada se resice često odbacuju jer su pune pijeska.

U našem jadranskom moru živi preko 200 različitih vrsta školjki. Neke vrste su zakonom zaštićene.

Kamotočac živi takođe u hridima ispod vode i ne smije se koristiti u ishrani.

59


NAJBOLJA SVJETSKA ODIJELA PO NAJPOVOLJNIJIM CIJENAMA

4 JUL BR. 63. PODGORICA +382 68 001 006 / +382 68 021 407


©

Restaurant and Service Facilities Kolašin 1600 _Montenegro

STUDIO SYNTHESIS architecture & design

www.studiosynthesis.co.me Bul. Džordža Vašingtona 3/4 81 000 Podgorica, Montenegro tel. +382 20 / 228 083 fax. +382 20/ 228 081 www.studiosynthesis.co.me e-mail: info@studiosynthesis.me


- mj e s ta koj a m en i znače mr Marija - Manja Jovović, šef službe za korporativne komunikacije u CEDIS-u

Bogatstvo se mjeri

živim uspomenama Živjeti putovanja i oživljavati ih da ne budu puke uspomene već nanovo proživljeni osjećaji su moto mr Marije Jovović, šefice službe za korporativne komunikacije u CEDIS-u. Zanimljiv je njen specifičan odabir mjesta u Evropi, Americi, Aziji. A možda su ipak ta posebna mjesta nju odabrala, po njenom senzibilitetu. Definitivno su čista egzotika, pa čak i destinacije koje nose sa sobom upozorenja na opasnosti... Zato ispred Marijinog imena s punim pravom može se staviti i zvanje „svjetska putnica“, i to pasionirana. Svoj mir ovdje, kad joj potrebno da se odmori od intezivne dinamike posla, nalazi na jednom svom mjestu, u blizini Podgorice, ispod bora gdje provodi sate odmarajući od svega... A sreću i radost i u najtežim momentima daju joj osmijeh i zagrljaj djece njenog brata Nebojše. razgovarala: Sanja Golubović fotografije:Boris Šekularac i lična arhiva

62 Caffe Montenegro


C.M: Koja mjesta na mapi Vašeg života su zaokružena kao najbitnija i zašto? - Dva najbitnija mjesta su svakako Podgorica i Kona. Podgorica rodni grad u kojem sam napravila prve korake, provela prelijepo djetinjstvo, upoznala i stekla prijatelje za cio život, obrazovala se, zaradila prvi džeparac, a potom i platu, otišla na prve utakmice..., grad u kojem sve počinje. Kona, grad na Havajima, koji je moja mala oaza mira, mjesto gdje se osjećam kao svoj na svome.

C.M: Kad kažete „dom“ mislite na...?

„Bubamara je za mene talisman, koji ne simbolizuje samo sreću i blagostanje, već slobodu i beskraj“

Havaji

- Na Bulevar Svetog Petra Cetinjskog, najljepšu ulicu u kojoj sve počinje, i stan u kojem živim sa porodicom.

C.M: Koje su Vam prve asocijacijativne slike na pomen djetinjstva? - Kad se kaže djetinjstvo prvo što se pojavi pred mojim očima je slika moje babe Marije, rozaklija u njenom vinogradu, „kraljevska“ stolica u kancelariji mog tate, učionica u kojoj sam provodila vrijeme sa mamom, učiteljica Bosa Cvijović, družina Anja džanja...

C.M: Kako izgleda Vaš lični Atlas, koliko je za sada obilježenih destinacija na njemu - gdje ste sve boravili? - Ne bih mogla sa preciznošću reći koliko je obilježenih destinacija, ali svakako to su mjesta u Evropi, Americi i Aziji. Slike su moj najbolji podsjetnik, i to ne samo one u kompjuteru, telefonu, nekoj društvenoj mreži, nego one koje žive u meni. Volim u pojedinim trenucima relaksacije ili prije spavanja da oživim pojedina mjesta, koja sam posjetila čak i prije 15 godina, i šetam širokim bulevarima, obilazim istorijske znamenitosti, pozorišta, muzeje, lokalne pijace, nacionalne restorane, plaže itd. Mislim da se čovjekovo bogatstvo može mjeriti i slikama sa putovanja koje žive u njemu.

C.M: Koje su zemlje na Vas ostavile najjači utisak? - Najjači utisak na mene su ostavile SAD, posebno Havaji, i Bangladeš. Amerika obećana zemlja sa pregršt mogućnosti za život, razvoj i uspjeh. Zemlja koja pored prirodnih ljepota, svojim sadržajima pruža različite mogućnosti kako turistima, tako i onima koji se odluče da žive tamo. Kulturološka, društvena, geografska, tradicionalna, vjerska, etička različitost je karakteristična za tu zemlju, u kojoj postoje pravila ne da bi se kršila, već da bi se poštovala. I upravo se u tome ogleda njena snaga. Svakako da bi se o SAD moglo pisati sa više apsekata, ali za to treba malo više vremena i papira.

C.M: A zašto volite simbol bubamaru? - Od djetinjstva volim ovu prelijepu životinju, koja je još tada znala da sleti na mene i da te trenutke učini posebnim. Tako da je bubamara za mene talisman, koji ne simbolizuje samo sreću i blagostanje, već slobodu i beskraj. Pored vjerovanja da daruje smirenost, koja nam je svima potrebna, za mene je i izvor inspiracije, ali i snage. Zato volim da prostor u

Brat i ja

Tetkina ljubav

Nataša i ja

Luka i Vuk

Čini mi se da od svih ljubavi, ljubav tetke i djece od brata je nešto posebno, veličanstveno, magično, nešto što pokreće, motiviše, daje snagu. Jedan zagrljaj i osmijeh mojih Nataše, Luke i Vuka dovoljan je da zaboravim na sve probleme i teške trenutke.

63


Pustinja na putu za Las Vegas

Dolina smrti

Walk of Fame, Holivud

Santa Monica beach

Zašto volim Ameriku

Grad duhova

Joshua Tree, Kalifornija

Od svih zemalja u kojima sam bila, najduže sam boravila u SAD, tačnije u Los Anđelesu, i to 10 mjeseci. Za mene je to jedno veliko životno iskustvo koje me naučilo da se može živjeti i drugačije. Iskustvo koje je u meni probudilo neka nova interesovanja, uticalo da život i ljude posmatram drugačije, da promijenim neke životne stavove i navike, ali i da cijenim, neke, stvari manje ili više. Možda zbog toga posebno volim Ameriku.

Opservatorium, Los Anđeles

Rodeo Drive, Los Anđeles

Diznilend

La Quinta, Kalifornija

64 Caffe Montenegro

Ostrvo Katalina, Kalifornija


Vulkan

Kona, Havaji

kojem boravim bude ispunjen različitim predmetima u obliku bubamare ili koji na sebi imaju njen simbol, što najbolje znaju moje kolege i prijatelji.

C.M: Postoje li destinacije koje su Vaši zamišljeni budući putevi destinacije na spisku pod „želim viđeti“? - Naravno da postoji. Na mojoj listi želja su Kina i Jordan. O razlozima koji me motivišu da posjetim Kinu ne treba posebno govoriti. Što se tiče Jordana to je mistična zemlja mora, pustinje i istorije, a pored toga to je zemlja u kojoj je moj brat Nebojša ispisao fudbalsku istoriju, što je za mene motiv više da se ova zemlja nađe na mojoj mapi.

C.M: Šta „donosite“ sa putovanja? - Pored lijepih uspomena, to su suveniri koji imaju simbol bubamare, potom zastavice, razglednice, olovke...

C.M: Šta je najčudnije što ste doživjeli na nekom putovanju, ili najopasnija situacija? - Ono što mi trenutno pada na pamet jeste situacija kada smo se ujna i ja zaglavile u dinama na putu za Las Vegas. Nošene željom da obiđemo što veći dio pustinje, kolima smo otišle predaleko tako da smo uspjele da se zaglavimo u pijesku. Svaki pokušaj da pokrenemo kola je bio uzaludan, jer su kola sve više šlajfovala i tonula u pijesku. U trenutku kada smo željele da pozovemo šlep službu shvatile smo da nemamo signala na telefonima. Jedino što nam je preostalo jeste da lutamo pustinjom u potrazi

Havaji

Havaji su moja oaza smirenosti i energije Havaji - mjesto kojem se uvjek sa radošću vraćam. Mjesto koje nadahnjuje, daje snagu, energiju, motiviše svojom smirenošću i živošću. Teško je objasniti da jedno mjesto može biti oaza smirenosti i energije. Tamo sve živi, cvjeta, buja, pokreće se, ali sve sa nekom lagodnošću koja ne guši, ne opterećuje. Tamo problem, čak i onaj nerješivi - nije problem, jer rješenje će se naći. Spoj vode (Pacifika), zemlje i vatre (aktivnog vulkana), ovu 50-u državu SAD-a čini posebnom. Predivne plaže, aktivni vulkan, šume, vodopadi, Sunce, kafa, sreća, duševni mir ovu zemlju čine rajem. Zato se radujem svakoj novoj posjeti, i ono što istinski želim jeste da na ovom magičnom ostrvu živim od 1. oktobra do 30. aprila, a ostatak godine u Crnoj Gori. Ko zna, možda mi se ova želja i ostvari jednog dana.

za signalom, što smo i uradile. Šetnja pustinjom u avgustu, moram vam reći, nije baš prijatna, ali u tim trenucima nijesmo osjećale koliko uistinu gori pijesak pod našim nogama. Nije nam smetalo što osjećamo svaki krvni sud u mozgu. Poprilično smo morale da se udaljimo od kola da bi uhvatile signal i pozvale pomoć. Akcija spašavanja se uspješno završila poslije 3 sata. Ono što je najbitnije jeste da smo stigle u Las Vegas na vrijeme da odgledamo jedan od najboljih šoua KA koji ostavlja bez daha.

ste probali od hrane? Da li se lako odlučujete da probate nepoznatu hranu?

C.M: Šta je, za poimanja nas sa ovih prostora, najegzotičnije što

- Nemam nekih posebnih pravila za izbor destinacije, jer koristim svaku priliku

- Definitivno to je voće: Passion fruit, Lilikoi, Longgan fruit, Sweet stargruit, Dragon fruit koje sam jela na Havajima. Volim da probam različitu hranu, koliko mi tolerancija na nju to dozvoljava.

C.M: Kako se odlučujete za neku destinaciju, dugo planirate, imate preporuke... ili Vaš senzibilitet ima neki drugi način izbora putovanja?

65


Hamburg, Njemačka

Budimpešta, Mađarska

koja mi se ukaže da otputujem negdje. Kada se informišem o nekoj destinaciji obavezno pogledam koliko je destinacija sigurna, koja mjesta treba izbjegavati, koja obavezno posjetiti, kakva je situacija sa restoranima i prevozom, i onda se pravi plan aktivnosti. Upravo ovih dana pripremam plan posjete Azurnoj obali, Monaku, Monte Karlu, Nici, San Tropeu, Kanu itd.

C.M: Gdje Vam je i kad najduže zastao dah, pred kojom tvorevinom, građevinom... prizorom u svijetu? - Definitivno prilikom obilaska Doline smrti i najaktivnijeg vulkana na svijetu Kilauea. Priroda je najbolji majstor i ono što ona stvori najviše može da ostavi bez daha i opčini svojom ljepotom i specifičnostima.

C.M: Kako ste Vi najbolje upoznavali Crnu Goru?

66 Caffe Montenegro

Stounhendž, Velika Britanija

- Crnu Goru, a posebno sjever, sam najviše upoznala kroz posao, radeći u Ministarstvu rada i socijalnog staranja i Ministarstvu prosvjete. Za ono što je čovjeku „pod rukom“ ima se vremena, i zato grabimo da upoznamo neke nove destinacije van naše lijepe domovine, nažalost.

C.M: Kako se odmarate vikendima? - Nema nekih posebnih pravila. Onda kad vikendi nijesu radni trudim se da vrijeme

Crveni Trg u Moskvi, Rusija

provodim sa porodicom ili prijateljima puneći baterije za radnu nedjelju koja predstoji.

C.M: Imate li neku svoju „bazu“, neku svoju omiljenu tačku pod crnogorskim nebom koja Vas uvijek odmara i refrešira? - Naravno da imam. Svako mjesto pored


Bangladeš - nezaboravno iskustvo Bangladeš, najnaseljenija zemlja na svijetu, u kojoj se na ulicama može vidjeti totalni haos, od prosjaka, siromašnih ljudi koji izgledaju izgladnjelo, naoružane vojske na svakom koraku, neasfaltiranih ulica u najelitnijem kvartu, vozova na kojima ljudi bukvalno vise, kartonskih naselja pored kojih se dižu luksuzni soliteri, rikši koje se utrkuju sa posljednjim modelom BMW koji se probija kroz mravinjak ljudi koje kao da bujica rijeke nosi. Jedno nezaboravno iskustvo, koje me dosta često podsjeti da čovjek treba da bude srećan i zahvalan na onome što ima.

mora za mene je posebno. Boravak od samo nekoliko minuta na plaži mi je dovoljan za refrešovanje. Sunce i voda su sve što mi treba. No, zbog prirode posla, različitih obaveza nijesam u mogućnosti da se spustim do primorja kad god bih željela. Zato imam jedno mjesto, u blizini Podgorice, gdje često idem, gdje ispod bora provodim sate odmarajući od svega. To mjesto ima posebnu draž jer „miriše“ na djetinjstvo.

vrijeme koje se moglo nazvati „kafe-meditacija“. Druga kafa, koja se ispijala u toku dana, je nes kafa sa šlagom u posebnoj čaši u Grandu. Moram priznati da nedostaje to vrijeme.

Da li je ispijanje kafe ritual, solidarisanje-društvena socijalizacija ili potreba? Rekla bih da je to naš način življenja, jer mislim da se nikad neće iz našeg jezika, nas samih, iskorijeniti poziv za

C.M: Jeste li hedonsta i kako shvatate pojam hedonizma? - Za sebe bih mogla reći da jesam hedonista na neki način, jer umijem da uživam i posvetim se sebi i svojim potrebama. Tako hedonizam i doživljavam. Onda kada uživanje i posvećenost sebi prelazi u sebičluk, gubitak empatije i povređivanje drugih ne može se govoriti o hedonizmu.

C.M: Imate li omiljeno piće?

- Naravno. Pored vode, to je liker od višanja koji pravi moja kuma Nađa.

C.M: Koju kuhinju najviše volite? Da li kuvate i u kojim prilikama? - Alergija na pojedine namirnice me „primorala“ da promijenim način ishrane, tako da ne postoji omiljena kuhinja. Ne kuvam često, ali kad to radim onda zdravu hranu spremam za sebe i dosta često izmišljam recepte. Moram priznati da sam jako srećna kada moja porodica ili prijatelji budu oduševljeni nekim mojim novim kulinarskim izumom.

C.M: Pijete li kafu i koju? Da li je kafa za Vas ritual, solidarisanje - društvena socijalizacija, ili potreba? - Sada rijetko pijem kafu i to bez kofeina, zbog čega nijesam baš srećna. Nego kad se nešto mora nije teško. Nekada je za mene ispijanje kafe bio čin opuštanja. Poslije ručka kuvala se dupla kafa turbo slatka koja se ispijala i po pola sata. U ispijanju se uživalo. To vrijeme je bilo

Mjesto gdje se refrešujem

67


Radna biografija mr Marija - Manja Jovović sada je na poziciji Šefa službe za korporativne komunikacije u CEDIS-u (Crnogorski elektrodistrubitivni sistem), a svoju profesionalnu karijeru je započela u Elektrodistribuciji Podgorica, zatim je radila u Sekretarijatu za sport - Opština Podgorica, Ministarstvu rada i socijalnog staranja (savjetnik ministra za odnose s javnošću - PR menadžer), Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (savjetnik direktora za odnose s javnošću-PR menadžer), Upravi carina Crne Gore (načelnica Službe za opšte poslove, odnose s javnošću i javne nabavke – PR menadžer), Upravi policije Crne Gore i Ministarstvu rada i socijalnog staranja.

izlazak koji glasi „hoćemo li na kafu“, što dovoljno govori o ovom napitku.

C.M: Kako izgleda Vaš „običan“ radni dan, a kako u vanrednim situacijama kad padne snijeg i dođe do kvarova na elektrodistributivnoj mreži na terenu? - Bavljenje odnosima sa javnošću je dosta izazovan, ali i zahtjevan posao. Možda se nekome čini da je ovaj posao moguće obavljati sa lakoćom, no uopšte nije tako. U ovom poslu ne postoji „običan“ dan, jer svaki donosi svoje specifičnosti. Dan počinje i završava se pregledom pres klipinga. Nakon jutarnjeg isčitavanja medijiskih objava prelazi se na realizaciju planiranih, ali i onih neplaniranih aktivnosti. Moram reći da kad imate, ali ste i dio, dobrog tima u kome se zna ko šta radi, i kad ste timski igrač ne mogu postojati problemi u funkcionisanju. Imala sam mali strah kako će sve

„Bavljenje odnosima sa javnošću je dosta izazovan, ali i zahtjevan posao u kom ne postoji „običan“ dan, jer svaki donosi svoje specifičnosti.“

funkcionisati, kad sam donijela odluku da pređem u CEDIS, tačnije Službu za korporativne komunikacije. Neke od ljudi u Službi sam znala privatno, ali ne i poslovno. Moram priznati da sam više nego zadovoljna sa ljudima koji su dio mog tima, ali i sa ljudima u čijem sam ja timu. Sinergija, timski duh, razumijevanje i poštovanje, iskustvo i stručnost, profesionalizam, kreativnosti su samo neke od riječi kojima se može opisati Služba za korporativne komunikacije CEDIS-a u kojoj su još Tanja, Bilja, Ana i Filip. Svjesni koliko je značajno za građane da budu inforamisani o neplaniranim prekidima u napajanju električnom energijom odlučili smo se, još prije početka ljetnje turističke sezone, da pitanje obavještavanja javnosti organizujemo na jedan novi način i to putem FB stranice CEDIS-a. Pored toga je formiran i tim u kojem su, pored Tanje i mene, i kolege iz Sektora za održavanje i Sektora za upravljanje

Prioritet su korisnici, ne samo nas koji se bavimo komunikacijama, već svih kolega koji obavljaju lavovski posao. Za njih ni temperatura plus 40, minus 15, olujni vjetar, nepristupačan teren i druge situacije nijesu prepreka da svoje radne zadatke završavaju samo da bi se otklonio kvar. Jako sam ponosna na sve njih i drago mi je što sam dio CEDIS porodice koju pokreće energija u srcu.

68 Caffe Montenegro

Drago i Slobo. Nas četvoro, slobodno mogu reći komuniciramo 24h pogotovo u situacijama kao što je bio slučaj početkom oktobra kada je pao snijeg na sjeveru Crne Gore. Tako smo posredstvom FB stranice iz minuta u minut obavještavali medije, ali i korisnike o radu ekipa na terenu. Pored informacija koje smo plasirali na FB stanici, stalne komunikacije sa medijima, odgovarali smo na sve upite građana koji su nam se obraćali, tokom cijelog dana, posredstvom Mesindžera i drugih kanala komunikacije. Radilo se sve do trenutka dok se nijesu otklonili kvarovi na mreži negdje oko 21h. U takvim situacijama ne postoji radno vrijeme, ne postavlja se pitanje da li je radni dan ili vikend, privatni život i obaveze se stavljaju na „off“. Prioritet su korisnici, ne samo nas koji se bavimo komunikacijama, već svih kolega koji obavljaju lavovski posao. Za njih ni tempreatura plus 40, minus 15, olujni vjetar, nepristupačan teren i druge situacije nijesu prepreka da svoje radne zadatke završavaju samo da bi se otklonio kvar. Jako sam ponosna na sve njih i drago mi je što sam dio CEDIS porodice koju pokreće energija u srcu. Obaveza nas koji se bavimo komunikacijama u kompaniji je da građanima približimo složenost, odgovornosti i značaj poslova zaposlenih u CEDIS-u, crnogorskoj kompaniji koja distribuira električnu energiju za oko 380.000 korsnika.

C.M: Šta Vam je najveća poslovna satisfakcija? - Zadovoljstvo korisnika i saradnika.


· teniski tereni · wellness&spa · spoljašnji bazen sa toplom vodom · finska sauna · tursko kupatilo · đakuzi za 6 osoba · mini teretana · soba za relaksaciju · fizioterapeutska relax masaža · kafe u staklu sa kaminom ·

Tel/Viber: +382 69 012 222 / Nalazimo se u mjestu Bandići, 9 km od Podgorice / tkchallenge.com


Inovacije i trendovi transformišu turističku industriju

Iako turistička industrija napreduje, sa rastom od preko bilion internacionalno globalnih putnika, sigurni smo da nijeste upoznali jednu osobu koja se nije požalila na neko loše iskustvo tokom putovanja. Pa s tim, kako industrija može ovo svesti na minimum negativnog iskustva? Naravno da postoje faktori koji su van domašaja industrije, kao recimo vremenske prilike, ali kao i kod drugih industrija, postoji prostor za inovacije.

70 Caffe Montenegro


priredila: marta jovićević

Potrošač 21. vijeka je veoma različit od prethodnih generacija. Tehnološki smo pismeni i očekujemo kvalitetnu uslugu i iskustvo. S obzirom da imamo neograničen pristup informacijama, znamo šta je zlatni standard, otvoreni smo za dijeljenje naših iskustava na

društvenim mrežama i raznim platformama za te namjene. Dok su mnogi ljudi svjesni nekih interesantnih inovacija koje mijenjaju način na koji putujemo, mnogi su i dalje pod radarom...

Šta moderni putnik treba da zna:

• „Šerovati“ (podijeliti)

ili ne: Najočiglednija promjena u posljednjih nekoliko godina je gostoprimstvo i ekonomija dijeljenja iskustava. Lice ovog pokreta je Airbnb, koji je sada procijenjen na 25 biliona američkih dolara, ali danas postoji još mnogo kompanija koje su u istoj igri. Iako postoje neka regulatorna pitanja u vezi sa ovim novim potrošačkim

modelom, on pruža smještaj putnicima koji inače ne bi mogli da ga priušte. • Pratite putanju vašeg prtljaga: Najveća zabrinutost kada putujemo je gubljenje prtljaga, naročito ako ste na poslovnom putovanju, pa ste primorani da u trenerci prisustvujete bitnom sastanku.

Ali nove inovacije to mijenjaju. Ako imamo pametne telefone, zašto ne bismo imali i pametne kofere? E, pa sada možemo. Drugačiji igrači rješavaju probleme na drugačiji način - aerodromi, kao što je McCarran u Las Vegasu, počeli su da ubacuju indentifikacioni čip u prtljag upravo zbog ovih problema,

dok je kompanija Bluesmart kreirala torbe i kofere koji se mogu pratiti putem aplikacije na telefonu. • Ostanimo povezani: Živimo u hiperkonektovanom svijetu, gdje je u toku leta obezbijeđen Wi-Fi signal. Iako većina avio kompanija nudi svojim putnicima

Iako su ove inovacije danas nova norma, prije deset godina one su bile nepoznate. Šta je to što nas očekuje u narednoj deceniji, koje inovacije mogu izmijeniti naš način putovanja?

71


internet, definitivno nije besplatna usluga i postoji prostor za usavršavanje. Ali imamo izbor koji nijesmo imali prije nekoliko godina. Avio kompanije takođe dodaju električne priključke tako da putnici mogu dopuniti svoje telefone tokom leta i ne dolaze na svoje odredište sa „mrtvim“ telefonom.

Kakve destinacije traži većina putnika? destinacije • Neistražene list“ destinacije (spisak želja koje želiš •da „Bucket uradiš u životu, npr. popiti čašu vina u „La Closerie des Lilas“ cafeu u Parizu i sl.) Izaći iz komfort zone Poslovna putovanja

• •

• Uradi sam: Danas kada se čekirate ili rezervišete avionsku kartu, jedva da razgovarate sa nekim od osoblja avio kompanije. Uz raspoloživu tehnologiju, sami rezervišete let online, svoj boarding pass imate na svom telefonu, čekirate se na aparatu, prolazite kroz automatizovane gejtove i čak sami čekirate svoju ulaznicu za ukrcavanje na avion. Te inovacije su učinile aerodrome mnogo efikasnijim - ako ste tehnički pismeni. Ipak, s obzirom da nam je sigurnost uvijek na umu, sigurnosni agenti i gejtovi su tu da bi osigurali putnicima besprijekorno iskustvo. • Vodič svojeg putovanja: Vodiči kao što su Lonely Planet su nekad bili putnička biblija - ali sad postaju irelevantni u moru web sajtova koji nam pružaju savjete i recenzije hotela, tura i restorana. Tradicionalne online turističke agencije pružaju alternativu. Ali i novi igrači su u igri: Peek kreira turističku turu u vašem telefonu, dok je HotelTonight booking alatka za rezervaciju hotela u posljednjem trenutku. Drugi igrači opet razmišljaju drugačije, kao recimo AnyRoad, pa tako nudi povezivanje sa nevjerovatnim vodičima ako želite izbjeći turističke agencije.

72 Caffe Montenegro

Putnici najradije biraju neistražena mjesta, bucket list destinacije itd.


Turistički trendovi u 2017. koji će voditi globalnu turističku industriju Milenijumci: oni su oficijelno najveća generacija u istoriji, čak su ispred Baby boom-ersa (generacija rođena posle Drugog svjetskog rata). Kao najmlađa generacija sa raspoloživim prihodima, oni su osigurali status lidera u putovanju i turizmu. Takođe prvi su i u donošenju

odluka. Oni pomažu u tome šta će biti glavni trendovi i ukusi u predstojećoj godini, i nijesu stidljivi da dobiju ono što žele, i kako to žele. Kada planiraju putovanje, milenijumci žele da budu u mogućnosti da istražuju i bukiraju svoja putovanja i ture preko interneta.

Većina milenijumaca traži: Potpuno kulturno utapanje kroz lokalnu gastronomiju, umreženost i aktivnosti. Izbor - od mogućnosti povezivanja putem tehničkih uređaja ili uživo, do pogodnosti

asortimana paketa; milenijumci žele opcije i fleksibilnost. Mogućnost da poslovno putovanje pretvore u zabavno putovanje (ili obrnuto)

Zašto je ovo važan trend: Milenijumci su najveća generacija do sada, i najveće tržište kad su u pitanju putovanja u 2017. godini.

putnik sljedeće generacije a. Korisnik koji često putuje, avanturističkog je duha

b. Veoma aktivan internet korisnik

c. Između 18-30 godina

d. Iznad 55 godina - ima turističke ambicije, finansijki je dovoljno stabilan da može priuštiti sebi česta putovanja

Tri ključna trenda: 1. Pametni korisnik

- Želi iskrenu, transparentnu ponudu - Kreira svoj personalizovani putnički paket - Ponude bi trebale biti drugačije i kreativne

2. Lični „istraživač“

- Smatra sebe „istraživačem“, nikad turistom - Očekuje autentično prekookeansko iskustvo - Želi prilagodljiv putni plan

3. Socijalno interaktivni korisnici

- Putnici koji vole biti cijenjeni - Konektovani su 24/7 - Povezani su sa svojim brendovima - Socijalne mreže su njihovo igralište

Aktivni i avanturistički odmori: Trend broj 2. za 2017. godinu je aktivno i avanturističko putovanje. Ova iskustva uključuju stvari kao recimo „afrički safari, plivanje sa ajkulama u Meksiku ili Australiji, ili pješačenje u švajcarskim Alpima“.

73


Žensko solo putovanje: Danas, 80% odluka o putovanjima donose žene. Bez obzira da li su vjenčane, razvedene ili same, žene krče put i putna industrija to primjećuje. Današnje žene putnici su hrabre, nezavisne i žele da istražuju nova i „sirova“ iskustva. Imaju svoje vlastite ideje o tome gdje treba odmoriti, kako doći do tamo, i mnoge se odlučuju da idu solo.

Ženske solo putnice žele da prigrle nova i sirova iskustva, ne žele hotel sa 5 zvjezdica i spa centre koje gledamo u reklamama

Putnici su sve više zainteresovani za životnu sredinu, ekonomski i socijalni status koji imaju u odnosu na destinaciju koju posjećuju

74 Caffe Montenegro

Gastro turizam: Kad je riječ o putovanju, ono se uvjek svodi na hranu u nekom trenutku, zar ne? Gastro turizam je postao trend među putnicima širom svijeta, i turistički eksperti primjećuju to. Međutim, gastro iskustva se ne ograničavaju na puko konzumiranje hrane. Ovaj trend uključuje kurseve kuvanja, obilaske

Njihov procenat raste iz godine u godinu, sve više i više žena ide na putovanje osmišljeno za njihove potrebe. I ne izgleda kao što bi se očekivalo. Žene ne traže

putovanja na osnovu rodnih stereotipa koji se često odnose na njih. Zaboravite na hotel sa 5 zvjezdica i spa ugođaje, one traže pravu avanturu.

farmi i prehrambena tržišta, koja čine 95% ovih putovanja. Dalje, ova iskustva su usko vezana za kulturu i lokaciju. Mnogi putnici ovo smatraju jednim od najboljih načina da se upozna duša mjesta gdje putujete, i funkcioniše kao vrijedan resurs za turističke kompanije. Operateri koji pružaju gastro turističku uslugu imaju koristi time što osiguravaju povezivanje proizvoda sa ljudima i tradicijom destinacije.

Senior putnici danas putuju više nego ikad. Generacija rođena između 1946. i 1964. godine je spremna da izađe i vidi svijet


Fotografija sa putovanja u digitalnom dobu: Nije iznenađenje da turisti u 2017. godini traže načine kako da dokumentuju svoja putovanja. S obzirom na sjajnu ponudu savremenih mobilnih telefona sa kamerom, prirodno je da sve više turista koriste svoje telefone kako bi zabilježili značajne trenutke sa svojih putovanja. Turoperatori mogu imati veliku korist od ovog trenda, jer će to

doprinijeti njihovom marketinškom ulaganju. To je savršena alatka i za marketing na socijalnim mrežama. Turistička kompanija koja je spoznala vrijednost ovog trenda je agencija koja ima ture kroz Antelope kanjon u Arizoni. Dok turisti obilaze kanjon turistički vodič im je omogućio nekolike prilike kako bi turisti fotkali udare groma u daljini. Čak je nudio pomoć onima koji nemaju mnogo iskustva u fotografisanju. Kad je upitan,

objasnio je da je upisao kurs fotografisanja prirode kako bi vodio što bolje ture kroz kanjon. Ova stavka je čak istaknuta na njihovoj web stranici i pomaže u vođenju turista koji nemaju možda dovoljno samopouzdanja u fotografisanju.

insta feed

Fotografija sa putovanja je perfektna za marketing na socijalnim mrežama

@Antelope Canyon Primjer dobro iskorišćenog online marketinga

@alifewortheating Instagram profil poznatog gastro putnika

Održivi eko-turizam: Globalne promjene utiču na sve nas. Sve više ljudi je svjesno svog uticaja na Planetu i kao rezultat toga, više njih se i odlučuje za održive mjere u svojim putovanjima. Globalne kampanje su osmišljene kako bi promovisale održive oblike

putovanja, a stručnjaci u industriji trebali bi očekivati promjene u razmišljanju putnika svugdje u svijetu. Oni će biti više zainteresovani za životnu sredinu, ekonomski i društveni uticaj na destinaciju koju posjećuju i vjerovatno podržati kompanije koje usvajaju ove vrijednosti.

Za savremenog putnika će vjerovatno biti mnogo promišljenih promjena, kao što je putovanje do destinacije koja je bliža njihovom domu, kako bi smanjili uticaj karbonskog otiska. Turističke kompanije sa jakom sviješću o uticaju koji doprinose će imati više koristi od svoje prakse ekoturizma.

@girlgoneabroad Profil najpopularne ženske solo putnice

75


emnije...

priredila: marta jovićević

, ekstr ekstremno

Iako je zastrašujuće, svaki istinski ljubitelj skijanja mora probati jednu od tih staza. Šta je bolje od testiranja vještina od spuštanja niz strmu planinu sa ekstremno velikim nagibom? Evo nekih naših prijedloga za vaš izazov…

76 Caffe Montenegro


Harakiri – Mayrhofen (Austrija) www.mayrhofen.at

Postoji razlog zašto je Harakiri - najstrmija padina u Austriji nazvana po japanskom ritualu samoubistva

Ta staza je već po samom imenu ušla u legendu. Sa do 78% nagiba ovaj izazov je strmiji od skijaških skakaonica i predstavlja posebno iskustvo za ambiciozne skijaše i bordere. Za sve one koji prežive ovu stazu moguće je nakon spusta i nabaviti majicu „Harakiri Survivor“. Padina je jednom riječju legendarna, većim dijelom je skroz vertikalna. Nije rijedak slučaj da se na podnožju staze skupe gledaoci prateći ekstremne

skijaše, entuzijaste, ili bolje rečeno sadiste koji se po njoj spuštaju. No, srećom, staza je duga samo 150 metara. Osim što je nastrmiji u Austriji, Harakiri je i najstrmiji spust u svijetu, a mašinerija koja stazu održava je fascinantna jednostavno morate vidjeti da biste povjerovali.

La Grave (Francuska) www.guidelagrave.com

Ovdje na skijaškom odmoru u La Grave (naziv La Grave znači grob), možete skijati prema dolini uz najnevjerovatnije staze u Europi sa neprekinutim vertikalnim padom od 2,150 metara. To zahtijeva određenu tehničku vještinu skijaša i snowboardera, ali prije svega dobru dozu straha i odgovornosti kada se suočavaju s prirodnim terenom na neuređenim stazama. Dva su primarna spusta, Vallons de Chancel i Vallond de la Meije, a na oba je spust kombinacija off piste, praškastog snijega i opakih strmina.

e z a t s e v s e z a l u e z a t s e U opasn čiji je nagib veći od 46 % 77


Lauberhorn - Wengen (Švajcarska) www.wengen.ch

Saslong Val Gardena (Italija) www.valgardena.it

Skijaška oblast Val Gardena se sastoji od dva povezana dijela, Val Gardena i Alpe di Siusi, a ski pass je jedinstven i pokriva obje oblasti. Raznolikost skijaških staza će zadovoljiti sve skijaške ukuse, od onih lakih - plavih za početnike, preko težih - crvenih za zahtjevnije skijaše, pa do najtežih crnih, od kojih je najpoznatija legendarna staza FIS Svjetskog skijaškog kupa „Saslong“. Kad se trka završi, staza ostaje na raspolaganju onima koji i dalje žude za nečim drugačijim i napetijim. Sve staze su veoma dobro uređene, a preko 85% ih je pokriveno sistemom vještačkog osnježavanja.

Spuštajući se sa visine od 2,500 metara padina Laberhorn je domaćin istoimene trke svjetskog kupa na kojoj takmičari dosežu nevjerovatne brzine od preko 160 kilometara na sat, čime je sa svojih 4,5 kilometara

VAL GARDENA Ski stAze: 11 - crne - teške staze (18km) - 10% 67 - Crvene - srednje teške (105km) - 60% 34 - Plave - lake staze (52km) - 30% 175km - Ukupno staza za alpsko skijanje 98km - Ukupno staza za skijaško trčanje

Možete se na njima skijati, ako se usuđujete Najstrmije uređene skijaške staze u Evropi – borba živaca i trnci u nogama su zagarantovani. 78 Caffe Montenegro

jedna od najdužih i najbržih staza na svijetu. Od izazova sa kojima se susreću rekreativni skijaši koji se odvaže na spust najveći je Hundschopf, skok preko stijene dug 40-tak metara, koji zahtijeva poseban oprez.

Ski liftovi i instalacije: 83 žičara, od čega: 43 - žičare; 2 - viseće gondole; 6 - gondola 32 - Ski lift Vještačko osnježavanje staza: 85% pokrivenosti 1282m - Max visinska razlika skijališta 2518m - Najviša tačka skijališta 1236m - Najniža tačka skijališta 1236m - Visina naselja


Tofana - Cortina D’Ampezzo (Italija) www.cortinadolomiti.eu

Ok, vrijeme je… Podmažete skije i udarite na obronke! Pomjerite svoje granice i prepustite se adrenalinskom putovanju u životu.

Smještena u italijanskim Dolomitima, u regiji Veneto, Cortina d’Ampezzo je jedno od najpoznatijih svjetskih skijališta. Cortina je omiljeno stjecište svjetskog jet seta koji ovdje, ako već ne skija, onda barem redovno pokazuje najnovije zimske modne kreacije. Ovo skijalište se može pohvaliti i sa nekoliko

skrivenih bisera crnih staza. Ono što domaće stanovništvo skriva jeste neoznačena crna pista koja već godinama predstavlja istorijski „memento“, oživljavajući staze i samo skijanje kakvo je nekada bilo. Nju održavaju i koriste lokalni stanovnici, a samo rijetki imaju priliku da je isprobaju.

Piculin - Kronplatz (Italija) www.kronplatz.com

Piculin na Kronplatzu je relativno nedavno iskrčena staza kojom se italijansko skijalište približilo Alta Badiji. Nagib na Piculinu je 72%, a slijede ga Canalone Miramonti u Madonni di Campiglio sa 70% nagiba, zatim Gran Risa u Alta

Badiji sa 63%. Zanimljivo je da Kronplatz, poznat prvenstveno kao porodično zimovalište, ima čak četiri staze na „crnoj“ listi. Pored Piculina, to su Erta sa 61% nagiba, Hernegg sa 60%, zatim Sylvester sa 53%.

Uzbuđenje, nalet adrenalina i snijeg u donjem vešu predstavljaju rizik osvajanja ovih opasnih staza Streif-Kitzbühel (Austrija) www.kitzbuehel.com

Kitzbuhel, stari grad u austrijskoj pokrajini Tirol, odlikuju dvije specifičnosti koje ga čine poznatim širom svijeta među skijašima i onima koji to nijesu. Prva je samo mjesto – prelijepi srednjevjekovni grad, sa živopisno obojenim fasadama i uskim ulicama u centru. Drugi zaštitni znak ovog ski centra je najpoznatija skijaška trka na svijetu – muški spust svjetskog kupa na brdu Hahnnenkamm, na čuvenoj

stazi Streif, koja je zatvorena od početka sezone do održavanja trke. Prosječan nagib Streifa je 27%, a profesionalni skijaši ovdje postižu brzinu i do 145 kilometara na sat. Staza završava sa dijelom koji se naziva Mausefalle (mišolovka), finalni skok može skijaša odbaciti i stotinak metara u dalj. Ujedno ovo je i staza na kojoj je prijavljeno najviše povreda amaterskih skijaša od svih austrijskih skijališta.

Legendarna STREIF staza se smatra najtežom i najpoznatijom strmom padinom! Kada stojite na startnoj poziciji na 1,665 metara, gledajući prema pravcu ciljne linije, pogled se usmjerava prema „mišolovci“, najstrmijem nagibu spusta sa nagibom od 85%. Pokušajte da zamislite kako je to kada dolazite do tačke gdje brzina na skijama dostiže 140 kilometara na sat. Jednostavno nevjerovatno! 79


Smart gym dječiji centar u The Capital Plazi u Podgorici

Pametan izbor za vašu porodicu Smart gym je prvi i jedini dječiji fitnes centar u Crnoj Gori, koji već 5 godina ima potpuno jedinstven koncept rada i pristupa djeci. Namijenjen je prirodnom i zdravom psiho-fizičkom razvoju djece od najranijeg uzrasta, ali je i mjesto za podršku cijeloj porodici.

80 Caffe Montenegro


Smart gym programi su raznovrsni i prilagođeni uzrastu djece, osmišljeni da djeca kroz igru i zabavu, uz stručne i iskusne trenere i vaspitače, savladavaju najrazličitije sportske poligone, njeguju svoju kreativnost i uče kroz edukativne radionice, razvijajući ne samo svoju motoriku već i mentalne i društvene vještine. Koristimo profesionalnu opremu od renomiranog njemačkog proizvođača. Prostor sadrži dvije zasebne sportske sale, kreativni centar, mušku i žensku svlačionicu, kupatila i kafić, a ispred Smart gym-a se nalazi i igraonica na otvorenom. Stručno osoblje Smart gym-a koristi trodimenzionalni pristup, kako bi djeca ravnomjerno razvila svoj potencijal. Tri osnovna aspekta Smart gym rada sa djecom su:

Sportska školica

Fizička aktivnost – usmjeravamo bezgraničnu dječju energiju na vježbe koje razvijaju fleksibilnost, snagu, balans, ritam i koordinaciju pokreta, stvarajući navike za fizički aktivan život. Mentalne sposobnosti – podstičemo osobine kao što su disciplina, koncentracija, radne navike, sposobnost slušanja i donošenja odluka. Kroz edukativne programe podstiče se i mašta, inventivnost, logičko razmišljanje i kreativnost. Društvene vještine – podstičemo dijete na socijaliza-

ciju, a ono stiče osobine dijeljenja, rada u grupi, slušanja i vođstva.

Programi su specijalno prilagođeni uzrastu dj ece

U sportskoj školici djeca rade na različitim poligonima, koji koriste elemente svih sportova, od bazičnih sportova poput atletike, gimnastike do timskih sportova sa loptom, pa čak i borilačkih vještina. Programi su specijalno prilagođeni uzrastu djece, a radom u malim grupama, postiže se individualni pristup potrebama svakog dijeteta. Djeca su podijeljena po uzrastima u grupe od 3 do 4 godine, 4 do 6 godina, 6 do 8 godina i od 8 + godina. Sva djeca na samom upisu u školicu se testiraju, kako bi

81


Cilj programa sportske školice je pravilan razvoj dj ečjeg tij ela kroz niz kreativnih i zabavnih aktivnosti

se utvrdio njihov početni nivo spretnosti i sposobnosti, koji se kasnije periodičnim testiranjima tokom godine aktivno prati i mjeri. Na taj način roditelji, kroz redovne izvještaje, dobijaju tačan uvid u to koliko je njihovo dijete napredovalo. Cilj programa sportske školice je pravilan razvoj dječjeg tijela kroz niz kreativnih i zabavnih aktivnosti i stvaranje baze za kasnije bavljenje sportom. Djeca uče osnovne motoričke vještine, ali i kako da savladaju kompleksnije prepreke i poligone, samostalno i radeći u grupi. Ovo podstiče dječju snalažljivost, bolju percepciju prilikom rješavanja problema, logičko razmišljanje, ali jača i njihove društvene vještine i fizičku sposobnost. Treninzi su dva puta nedeljno, po sat vremena, a broj djece po grupi je ograničen i sa njima uvijek rade bar 2 do 3 trenera. U zavisnosti od preferencija koja djeca pokažu vježbajući od najranijeg uzrasta, mogu da se kasnije opredijele za neki od sportova koji mogu da nastave aktivno da treniraju, a prateći njihov rad, sklonosti i napredak treneri su ti koji će dati preporuku za grupu sportova koja bi svakom djetetu najviše odgovarala. U kreativnom centru djeca provode kvalitetno vrijeme, uz stručan nadzor vaspitača, koji kroz kreativne radionice, edukativnu nastavu, usmjerene i osmišljene aktivnosti, podstiču dječiju maštu i čine boravak u našem centru nezaboravnim iskustvom.

82 Caffe Montenegro

U kreativnom centru djeca pro vode kvalitetno vrije me, uz stručan nad zor vaspitača


Organizacija rođendana Organizacija rođendana je poseban dio našeg rada i nešto što je potpuno drugačije iskustvo od standardnih proslava po dječjim igraonicama. Naše osoblje se aktivno bavi djecom tokom cijelog rođendana, osmišljavaju se kreativne i zabavne igrice i takmičenja, tematske aktivnosti i dodatna animacija po želji slavljenika. Za razliku od uobičajenih proslava rođendana, naš program je takav da djeca aktivno učestvuju u raznim osmišljenim aktivnostima i da na taj način i slavljenik i svi mali gosti, ponesu sa sobom jedno nezaboravno iskustvo. Briga o djeci je potpuno prepuštena našem osoblju, tako da roditelji i odrasli gosti mogu potpuno da se opuste i posvjete međusobnom druženju. U okviru našeg centra postoji i kafić za roditelje, u kojem možete da pratite sve aktivnosti djece na monitorima i popijete piće iz našeg bara.

„Fit i zdrava mama“ jedinstven program Ono po čemu smo zaista jedinstveni u Crnoj Gori je i program „Fit i zdrava mama“, gdje sve trudnice mogu da vježbaju uz stručni nadzor, ali i da dobiju odgovore na mnogobrojna pitanja koja se javljaju tokom svake trudnoće. Psiho-fizička priprema je zasnovana na kombinaciji vježbi prenatalne joge i pilatesa, kao i stručnom savjetovalištu. Vježbanje možete započeti sa punih 12 nedjelja trudnoće uz saglasnost ginekologa, a od 34 nedjelje pa do samog kraja trudnoće, se radi priprema za porođaj, kroz vježbe relaksacije i vođenje kroz sve faze porođaja. Savjetovalište je fokusirano na pravilnu ishranu, upoznavanje sa svim fazama trudnoće a kasnije i porođaja. Vode se razgovori o dojenju, kupanju bebe, obradi pupka i o mnogim drugim temama koje brinu buduće mame, a redovna su i gostovanja stručnjaka iz različitih oblasti koja su besplatna za naše trudnice. Program vodi Marijana Bogavac, glavna babica i sertifikovani instruktor prenatalnih vježbi. U zimskim i ljetnjim mjesecima organizujemo i kampove, jednodnevne izlete kao i školicu plivanja i skijanja, tako da tokom čitave godine djeci nudimo zabavan i nadasve koristan sadržaj, koji će im dane dijetinjstva učiniti što boljim. Naša najveća nagrada su sada već hiljade djece koja su prošla kroz naš centar i koju smo gledali kako izrastaju u zdrave i pametne mlade ljude.

Sve trudnice mogu da vježbaju uz stručni nadzor, ali i da dobiju odgovore na mnogobrojna pitanja

Posjetite nas u The Capital Plaza centru a mi ćemo vam pomoći da odaberete odgovarajući program za vas i da postanete dio Smart gym centra. Vježbajte pametno sa nama!

Više informacija na www.smartgym.me ili pozivom na 067/619-400

83


PODGORICA Watch shop TIME Trg Republike bb tel: +382 (0) 20 232 149 mob: +382 (0) 67 221 441 fax: +382 (0) 20 232 326 e/mail: timeplus@t-com.me

BUDVA Watch shop TIME Delta City, Cetinjski put bb tel: +382 (0) 20 290 090 mob: +382 (0) 67 243 383

Watch shop OLD TIME Petra Prvog 23 (Stari grad) tel: +382 (0) 33 452 880 mob: +382 (0) 67 333 334


Dr trade: FREESTILE PODNE OBLOGE OBJECT CARPET-A

Ograničenja su prošlost. Danas je tu FRREESTILE. Potpuna sloboda u slaganju polja. Bez štetnih zračenja i izrađen od reciklirajućih materijala. Dizajn oslobođen svih konvencija i sa najvećom toplinom prihvaćen širom svijeta.

86 Caffe Montenegro


Izuzetno tanak a veoma izdržljiv proizvod koji se lako postavlja i još lakše održava

S

amo ako proizvod ima kreativnu snagu da bude iznad važećih standarda može biti obilježen kao inovativan. Freestile ostavlja takav utisak već na prvi pogled. Izuzetno tanak a veoma izdrživ proizvod, koji se još i veoma lako postavlja i još lakše održava, ostavlja bez daha. Dizajneri Mark i Kathrin Patel zajedno sa Object Carpetom su napravili korak naprijed u koncepciji dizajniranja tepiha. Dizajniran je tako što je veći osmišljeni komad rezan na ploče 50x50 centimetara i mogu se slagati kako god želite.

Ispoljite svoju kreativnost 87


Raznovrsnost, estetika i emotivnost u 16 razliÄ?itih dezena 88 Caffe Montenegro


Kretivnost ne prestaje nakon prezentacije ove Object Carpet kolekcije. Ona se nastavlja pri samoj ugradnji. Dvije prostorije ili dva sprata nikad neće izgledati isto. Ovim načinom slaganja svi projekti dobijaju individualnost. Raznovrsnost, estetika i emotivnost u 16 različitih dezena su toliko karakteristični da se i sam kvalitet vidi golim okom. Svaki od 16 dezena je dostupan u 4 kombinacije boja. Mogu se koristiti u kućama, poslovnim objektima a često se koristi u hotelima, kongresnim salama i aerodromima. SAVJET ARHITEKTE Freestile kolekcija se lijepo kombinuje sa jednobojnim kolekcijama Object Carpeta (Madra, Pablito, Nyloop, Poodle...). Ove kolekcije imaju veću debljinu gazećeg sloja te su stoga prelazi nevidljivi. Napravite sami svoju kombinaciju kroz simulaciju u različitim tipovima prostora. Kreirajte neočekivano!

Adresa: Cetinjski put bb Donja Gorica, Podgorica

Tel: +382 20 261 575; +382 20 260 574 Mob: +382 69 031 071

Mail: dr@t-com.me Web: www.drtrade.me

89


90 Caffe Montenegro


-Four Seasons Hotel Gresham Palace Budimpešta, Mađarska

Odmor u srcu Budimpešte Gresham Palata je jedna od najljepših građevina u Budimpešti, pa ni ne čudi činjenica da je grupa Four Seasons izabrala baš ovo istorijsko zdanje za hotel sa 5 zvjezdica u Mađarskoj. Hotel Four Seasons Gresham Palace Budapest nalazi se na elegantnom Széchenyi István trgu, odmah ispred Lančanog mosta i nudi luksuzni hotelski boravak u svakom segmentu

priredila: SANdra vahtel

91


Grandiozno zdanje

Budimski dvorac i Crkva Sv. Matijasa udaljeni su 15 minuta hoda, a bazilika Svetog Ištvana samo 400 metara

92 Caffe Montenegro

Veličanstveno zdanje Four Seasons Gresham Palace nalazi se u istorijskom centru Budimpešte. Enterijer hotela je luksuzno opremljen: veliki stakleni atrijum, mermerni podovi, vitraž i bujno ukrasno bilje. Udobne sobe odišu elegancijom enterijera, skladno ukombinovan moderan i elegantan dekor: kristalni lusteri, starinski namještaj i slike, prozori koji nude prekrasan pogled na svjetlucave vode Dunava, Kraljevski dvor, Lančani most i živopisni pejzaž grada. Zgrada u kojem se hotel nalazi je izvanredan primjer centralnoevropske moderne arhitekture. Unutrašnjost hotela obiluje vitražima, mozaicima, zimskim vrtovima i drugim neobičnim elementima. U početku je to bila poslovna zgrada, koju je 1906. godine sagradila Britanska osiguravajuća kuća, a 2001. godine Four Seasons Hotels kupuje zgradu i od nje pravi jedan od prvih luksuznih hotela u regionu. Danas se Four Seasons Hotel Gresham Palata smatra jednim od najboljih i najskupljih hotela u Mađarskoj.


Spa raspolaže sa sedam soba za tretmane, uključujući sobe za parove, unisex saunu, odvojene parne sobe za muškarce i žene i infiniti bazen.

Wellness & Spa na vrhu hotela Jedna od najvećih briga kompanije Four Seasons bilo je kako sačuvati hiljadu godina staru mađarsku spa tradiciju. Tradicija je sačuvana tako što se Gresham spa nalazi na vrhu hotela, nudeći masaže, razne terapije, bazene i odvojene parne sobe za goste kojima je potreban “refresh”. Nalazi se na samom vrhu hotela u kojem gosti mogu da se osvježe i opušte uz masaže i tretmane u 7 privatnih soba. U centru se nalaze đakuzi, vichy tuševi, odvojene parne sobe za muškarce i žene, unisex sauna, fitnes oprema. U sklopu spa centra nalazi se i unutrašnji bazen. Na listi usluga nalazi se veliki broj tretmana, masaže, tretmani za lice i tijelo, pedikir, manikir, kao i posebni paketi za goste koji žele potpun ugođaj opuštanja.

93


Luksuzne sobe i apartmani

Raskošne spavaće sobe, luksuzni bazen i zgrada hotela u Art Nouveau stilu su stvari koje će ostaviti neizbrisiv utisak i kod najbogatijih svjetskih putnika

94 Caffe Montenegro

Hotel, koji povezuje Budim i Peštu, posjeduje 179 proporcionalno raspoređenih luksuznih soba, uključujući 17 apartmana, gostinske sobe sa svodnim plafonima i privatne balkone sa pogledima na unutrašnja dvorišta, Stari grad i Dunav. Sve sobe i prostrani apartmani tipa „suite“ uključuju priključak za iPod, TV sa satelitskim kanalima, bežični i kablovski internet i mermerno kupatilo sa velikom kadom i tuš kabinom. Apartmani Park opremljeni su u skladu sa konceptom “otvorenog prostora” sa dnevnim boravkom, trpezarijom i spavaćom sobom sa velikim prozorima i prekrasnim pogledom na grad. Tower apartman je prostrana soba neobičnog izgleda: spavaća soba nalazi se ispod kupole tornja i pet koraka iznad je dnevna soba. Ona pruža prekrasan pogled na Dunav, Lančani most i Budimski dvorac. Apartman posjeduje mermerno kupatilo sa đakuzijem, poseban tuš i veliko ogledalo i toalet u posebnom dijelu sa telefonom. Chain Bridge su dvosobni apartmani koji se sastoje od dnevnog boravka i spavaće sobe, sa pogledom na Dunav, Lančani most i Budimski dvorac.

Luksuzni apartmani za VIP goste sa pogledom na Dunav, Lančani most i Budimski dvorac.


95


KOLLÁZS restoran & bar KOLLÁZS restoran i bar evociraju ambijent iz 1820. godine. Velika pažnja je posvećena detaljima i najvećem kvalitetu materijala. Mermer iz Italije, pločice iz Marakeša, pareni drveni podovi mađarskih zanatlija korišćeni su kako bi se stvorila prefinjena elegancija. Nalazi se na listi premium restorana u Budimpešti. Gosti mogu da uživaju u inovativnim jelima ili pićima iz kojeg se pruža pogled na Lančani most i Dunav. Svako jutro služi se kontinentalni doručak. Meni za doručak je upotpunjen sa guščijom jetrom i omletom od divljih pečuraka, a može se naručiti i a la cart. Na meniju za ručak i večeru nalazi se veliki izbor mađarskih i internacionalnih jela. Takođe u restoranu postoji i roštilj za ljubitelje jela od mesa i ribe sa roštilja. Vinska karta je opsežna i na njoj se nalazi lista najboljih mađarskih i svjetskih vina.

Jedan od specijaliteta koji se služi u restoranu je čuvena tartar govedina.

96 Caffe Montenegro

Sastanak na slijepo sa šefom kuhinje Sastanak na slijepo je više od večere, ono predstavlja uživanje u lokalnim jelima i vinima. Radi se na principu baziranom na miješanju različitih pića i jela na netradicionalnom meniju. Meni uključuje od pet do osam jela, u zavisnosti od izbora šefa kuhinje i namirnica koje primi toga dana.


100 Caffe Montenegro


101


CM klub Hoteli Akvamarine, Budva +382 69 599299 Albatros, Ulcinj +382 (0) 30 423263 Aman Sveti Stefan +382 67 203444 Ambasador Podgorica +382 (0) 20 272233 Amfora, Kotor +382 (0) 32 305852 Apart Hotel Premier, Podgorica +382 (0) 20 406520 Aria, Podgorica +382 (0) 20 872570 Astoria montenegro, Aurel, Podgorica +382 (0)78 113333 Azimut, Sveti Stefan +382 (0) 33 468992 Belvi, Bečići +382 (0) 33 425100 Best western hotel Šumadija, Beograd +381 (0) 11 3514255 Best Western Premier Hotel Montenegro, Podgorica +382 (0) 20 406520 BG City hotel, Beograd +381 (0) 11 6686805 Bianca Resort&Spa, Kolašin +382(0) 20 863000 Bojatours, Podgorica +382 (0) 20 621153 Casa del Mare, Herceg Novi +382 (0) 69 700702 Crystal, Petrovac +382 (0) 33 422100 Božić, Inđija; +381 (0) 21 6420414 Brile, Kolašin; +382 (0) 20 865021 Čile, Kolašin; +382 (0) 20 865039 Danica, Petrovac +382 (0) 33 46204 Delfin, Bijela +382 (0) 31 683093 Dukley gardens, Budva +382 (0) 69 170000 Đurić, Petrovac; +382 (0) 33 461814 Durmitor, Žabljak +382 (0) 52 360206 Eminent, Podgorica +382 (0) 20 664545 Forza Lux, Kotor +382 (0) 33 333500 Franca, Bijelo Polje +382 (0) 50 433442 Franca, Bar +382 (0) 30 55 920 Franca, Pljevlja +382 (0) 77 300067 Glava Zete, Glava Zete +382 (0) 40 212666 Haus Freiburg, Ulcinj +382 (0) 30 403008 Hilton Podgorica Podgorica, +382 (0) 20 443443 Holegro, Ulcinj +382 (0) 30 423483 Hostel City Center, Beograd +381 (0) 11 2644055 Hotel Ramada, Podgorica +382 (0) 20 622623 Hotel Resort Ruža Vjetrova, Dobra Voda, Bar +382 30 306000 HP Fjord, Kotor +382 (0) 32 325233 102 Caffe Montenegro

članovi cm kluba HTP Boka, Herceg Novi +382 (0) 31 346075

Trebjesa, Nikšić +382 (0) 40 731144

HTP Budvanska rivijera, Budva +382 (0) 33 451788

Tre canne, Budva +382 (0) 69 019999

HTP Korali, Bar + 382 (0) 30 313070

Udruženje hotelijera i restoratera Crne Gore Udruženje malih hotela Vardar, Kotor +382 (0) 32 325084

HTP Primorje, Tivat +382 (0) 32671277 Imanje Knjaz, hotel restoran Podgorica +382 63 234567 Imperial, Bar +382 (0) 30 455288 Institut Simo Milošević, Igalo +382 (0) 31 658111 Kalamper, Bar + 382 (0) 30 361281 Kalamper hotel & Spa Bar + 382 (0) 68 333833 Kerber, Podgorica +382 (0) 20 405405 Kostas, Podgorica +382 (0) 20 610100 Laguna hotel & restoran, Podgorica +382 (0) 67 614777 Marshal, Nikšić +382 (0) 67 065065 MB Turist, Žabljak +382 (0) 52 361601 MD, Bar +382 (0) 30 305124 Montengro Stars Hotel Group, Budva +382 (0) 33 773777 Onogošt, Nikšić +382 (0) 40 243608 Palas, Mojkovac +382 (0) 69 031385 Palazzo Radomiri, Kotor +382 (0) 32 333172 Palmon bay, Igalo +382 (0) 31 332442 Perjanik, Danilovgrad +382 (0) 20 813130 Planinka, Žabljak +382 (0) 52 361344 Podgorica, Podgorica +382 (0) 20 402500 Princess, Bar +382 (0) 30 300100 Ramada, Podgorica +382 (0) 20 622-623 Regent Porto Montenegro Tivat 382 (67) 28 27 86 Rene, Podgorica +382 (0) 67 219 541 Rivijera, Petrovac +382 (0) 33 422100 Romanov Sveti Stefan +382 33 468 471 Šajo, Budva +382 (0) 33 460243 Savojo, Buljarica +382 (0)67 672044 Sentido Tara, Bečići +382 (0) 33 404196 Silver Moon, Kotor +382 (0) 32 330322 Sokoline, Ostrog, +382 (0) 69 011444 Splendid, Bečići Splendido, Prčanj +382 (0) 32 301700 Šumadija - Nikaljević, Prčanj +382 (0) 32 338057 Sveti Nikola apartmani, Kotor +382 (0) 69 237288 Sveti Nikola, Kotor +382 (0) 69 429109 The Queen of Montenegro, Bečići +382 (0) 33 662662

pizzeria, Kotor Bonsai fresh market&bar, Podgorica, +382 (0) 67 170681 Byblos i shisha lounge Podgorica +382 (0) 67 311 342 Caffe - caffe, Podgorica Royal, cafe bar i plaža, Bar

Vukov most, Nikšić +382 (0) 40 257131

Caffe del Mare, cafe restoran, Kotor +382 (0)32 333051

Xanadu, Zelenika +382 (0) 31 684666

Carpe Diem, cafe, Bar

Zamak Pobore, Budva +382 (0) 33 464601

Casa mia, Caffe pizeria, Nikšić + 382 (0) 60 006655

Ziya, Podgorica +382 (0) 67 229000  

Casper, Budva

Zlatibor MONA, Zlatibor +381 (0) 31 841021

Castella, snack bar pizz., Budva +382 (0) 33 454859

Zlatnik, Beograd +381 (0) 11 3167511

Castello di Boka, Stoliv +382 (0) 32 306260

Žabljak, Žabljak +382 (0) 77 400190

Castello,

Bar +382 (0) 30 350501

Ugostiteljski objekti

Ćatovića mlini, restoran, Morinj +382 (0) 32 373030

21 Mne Urban Bistro, Podgorica +382 (0) 69 888222

Cesare, café-bar, Kotor

Arte Dolce, cafe poslast., Podgorica

Club Emporio, Stari grad Budva

Ali Baba, plažni bar, Kotor

Copacabana, Ulcinj

Almara Beach Club, Oblatno, Tivat

Costa coffee, Budva i Podgorica

Al posto giusto, Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800

Cuba, cafe bar, Petrovac

Amfora, cafe, Podgorica +382 (0) 69 472658

Čarolija, poslastičarnica, Podgorica +382 (0) 67 817200

Amici, kafeterija, Nikšić

Čudna šuma, cafe bar, Žabljak

Anovi, restoran, Podgorica +382 (0)69 111000

De gustibus, rest., Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800

Ant, cafe bar, Bečići

Diamond, night club, Nikšić +382 (0) 67 399924

Ararat, restoran, Bar +382 (0) 30 318416

Dominus, cafe bar, Petrovac

Arena, cafe bar, Bečići

Donna kod Nikole, restoran, Budva

Astoria restorani

Dukley beach lounge,

Atrium, galerija rest., Kotor +382 (0) 32 322439

Durante,

Azzuro, cafe bar, Bar Badanj, restoran, Virpazar Bahus, rest. - vinoteka, Podgorica Bajova kula, Kotor Bar Bay Club, Bar +382 (0) 68 444485 Barakuda, rest., Ulcinj +382 (0) 30 458225, Barakuda, rest., Ada Bojana +382 (0) 67 817295 Bastion, restoran, Kotor BB, restoran, Bar Belvedere, Herceg Novi +382 (0) 31 346320 Black Iris cafe, Budva +382 (0)78 119530 Blanche, restoran, Pržno Blue magic, plažni bar, Budva Bonela Green Bazar, Podgorica, +382 (0) 68 024646 Bonita,

Budva +382 (0) 69 160000 Ulcinj +382 (0) 30 373701 Durmitor, rest. - motel, Žabljak +382 (0) 50 488111 Durmitor, eko selo, Trsa, Piva +382 (0) 67 839358 Dva vesla, gril bašta, Budva Đardin, restoran, Perast +382 (0) 67 221219 Eco Resort Plavnica, Golubovci +382 (0) 20 088044 Eko katun, Kolašin +382 (0) 20 860150 Ellas, restoran, Kotor +382 (0) 32 335115 Elit lounge restaurant and bar, Podgorica +382 (0) 67 866222 Emporio club, Budva Etno selo Montenegro, Brezna +382 (0) 67 209049 Evropa, poslovni centar, Berane Fili, cafe bar, Berane Fontana, hotel rest., Budva +382 (0) 33 452153 Forest, cafe restoran, Nikšić +382 (0) 40 213766 Forza,


članovi cm kluba

poslastičarnica, Kotor

Kotor

Fratello, diskoteka, Bar

Lupo di mare, rest., Podgorica +382 (0) 67 909299

Gaeta, Cetinje

MAIna, rstoran, Podgorica +382 (0) 67 504990

Galion, rest., Kotor +382 (0) 32 325054

MA-VI, cafe, Tuzi +382 (0) 67 588878

Garden, cafe - pizzeria, Budva

Mareza, rest., Podgorica +382 (0) 20 281009

Garden Restoran & pizzeria, Podgorica+382 (0) 67 265066

Maršal Restaurant & wine bar, Podgorica +382 (0) 20 246194

Giardino, pub, Herceg Novi +382 (0)69 403 933

Maruška konoba Podgorica +382 (0) 67 259833

Giardino, restoran, Reževići +382 (0) 69 019555

Maša, rest., Podgorica +382 (0) 20 224460

Grand, café - bar, Podgorica

MB Ice club, Budva

Grispolis, restoran, Bigova, Tivat +382 (0) 69 357657

Mediterraneo, konoba, Petrovac +382 (0) 33 401612

Hacijenda, latino bar, Budva

Milenijum, restoran, Rožaje

Harašo, cafe bašta, Budva

Mogren I, plaža i plažni restoran, Budva

Hemingvej, cafe bar, Nikšić

momčilov grad, restoran, Žabljak +382 (0) 67 383662

Hot Moon, cafe, Budva +382 (0) 68 033078

Monte Carlo, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 674181

Ibon, cafe pizz., Nikšić +382 (0) 40 212026

Montenegro caffe pub, Podgorica

Island, plažni bar, Kamenovo

Montenegro Pub, Nikšić

Izvor, rest., Sutomore +382 (0) 30 373821

Montefish, Tivat, +382 (0) 32 670250

Jadran - Kod Krsta, restoran, Budva

Movida beach, Tivat, +382 (0) 63 222011

Javor, nac. restoran pansion, Žabljak +382 (0) 69 014385

Mtv, picerija, Petrovac

Javorovača, rest., Žabljak +382 (0) 69 020701

MZ restoran, Podgorica, +382 (0)20 231206

Jazz club, cafe - bar, Nikšić

Nacionale, restoran, Cetinje +382 (0) 41 234 851

Jet ski, Kotor

Nautilus, café - bar, restoran, Igalo

Jezero, rest., Podgorica +382 (0) 67 619603

Nik Gold Pivnica, Budva +382 (0)33 452815

K-2, picerija Nikšić

Nova konoba Herceg Novi +382 (0) 68 859956

Kalamper, apartmani, Bar +382 (0) 69 333833

Oro di terra, restoran, Baošići, Herceg Novi +382 (0) 69 903330

Kalamper, restoran, Bar Kapetanova konoba, Rafailovići Karampana, Kotor +382 (0) 69 045223 Kiss, Petrovac Knjaževa bašta, restoran, Bar Koliba, konoba, Bogetići +382 (0) 40 200704 Konak, restoran, Cetinje +382 (0) 41 761011 Krušo, konoba, Herceg Novi Kula, konoba, Bar +382 (0) 30 341717 L’ Angolo, rest., Podgorica +382 (0)67 416511 La Esquina, cafe rest., Bar +382 (0) 68 301130 La scala, rest., Podgorica +382 (0) 68 886648 Laguna, mliječni restoran, Berane Laguna, restoran, Podgorica Les Deux Magots cafe, Nikšić Leut, rest., Herceg Novi +382 (0) 69 041054 Lobelia, cafe piceria, Herceg Novi Lugano,

Plažni bar Questo Quello, Sutomore, +382 (0)67 348007

Tag, cafe bar, Cetinje +382 (0) 67 666982

Plus, rest., Podgorica +382 (0) 20 205111

Tajson, cafe bar, Rožaje

Pod murvom, restoran, Bečići

Tani, Nikšić

Polo, pizzeria, Bar +382 (0) 30 317414

Tapas bar Las Ramblas, Bar

Port club bowling, Kotor- Radanovići +382 (0) 68 457579

The old Fishermans club, pizzeria, Budva +382 (0) 69 555347

Porto, Budva

Tramontana, cafe pizz-, Morinj +382 (0) 68 800070

Portobello, cafe - bar, Kotor

Trattoria Giardino, restoran, Podgorica

Portun, restoran Nikšić

Tri šešira, rest., Pljevlja +382 (0) 68 049686

Poslastičare Fontane, Nikšić

Troja, restoran Tuzi, +382 (0) 69 051495

Premier, café - bar, Podgorica

Trpeza, konoba, Kotor, +382 (0) 69 345290

Presto pizzeria, Podgorica +382 (67) 630-631

Turist, cafe pizz., Bar +382 (0) 67 314777

Pržionica kafe Pause, Berane

Ukus, poslast. burekdžijska radnja, Nikšić

Regina, Tivat

Velvet Cocktail klub, Podgorica

Restoran Dolce Vita i plaža Stijene, Rafailovići

Venom, pizz., Podgorica +382 (0) 20 238237

Ribar, konoba, Kostanjica +382 (0) 32 373 053

Verige 65, Kotor +382 (69) 65 65 75

Ribarsko selo, Žanjice

Vidikovac, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 345277

Ribnica, rest. Podgorica +382 (0) 20 210 600

Vila ACD, Rafailovići, Budva +382 (0) 69 397968

Ričardova glava, restoran - plaža, Budva

Vinoteka Enomanija, Budva +382 (0) 33 453003

Riječka Gostiona i apartmani Oktoih, Rijeka Crnojevića, +382 (0) 63 222008

Xaoc caffe, Podgorica

Risan, rest., Risan +382 (0) 32 371805

XXL pansion restoran, Bar +382 (0) 30 364601

Ritter, Cetinje

Zeleni gaj, cafe bar, Budva

Riverside restoran, Nikšić, +382 (0)67 9188323

Caffe Mozart, Stari grad, Budva +382 (0) 69 101789

Rocky beach, Utjeha, Bar

wasabi, Podgorica +382 (0) 20 220101; Bar +382 (0) 30 311043

Samba, restoran, Bar San Marino, restoran, Budva

O sole mio, restoran - pizzeria, Budva

San Remo, restoran picerija, Rožaje

Ocaso club, Budva

Santa Marija, Bečići

P.C. Atrijum, Nikšić

Savardak, nac. rest., Kolašin; +382 (0) 69 051264

Paladium automat club, Budva i Podgorica +382 (0)68 086086

SAVOIA, cafe rest., Bar +382 (0) 67 514 550

Panini, Petrovac

Sempre, rest., Podgorica, + 382 (0)20 665771

Papilon, cafe bar, Rafailovići

Sicilia, italij. pekara i pizzeria, Podgorica

Paradiso, restoran, Utjeha, Bar +382 (0) 67 854444

Skala Santa, konoba, Kotor

People’s Beach Bar, Igalo +382 (0) 68 249239

SKI VILLAGE, rest. & bar, Kolašin, +382 (0) 67 65900

Per Sempre, rest., Podgorica +382 (0) 20 220066

Solila, plažni komleks, Tivat

Perla, Budva +382 (0) 68 808080

Sport Club, Podgorica

Piazza, rest., Podgorica +382 (0) 69 028001

Square caffe, Podgorica +382 (0)68 512512

Picado klub, Podgorica +382 (0) 20 622226

Stara varoš, cafe bar, Žabljak

Piccoletto, fast food, Nikšić

Stari grad, konoba, Budva +382 (0) 33 454443

Pinta lounge bar, Podgorica +382 (0)20 510018

Stari Grad, restoran, Kotor +382 (0)68 322 025

Pizana, rest., Budva +382 (0)69 150150

Street, cafe bar Nikšić

Planet, cafe bar, Bar

Sv. Toma, plaža, Bečići

Plavnica +382 (0) 20 230944

Svera, konoba, Tunjevo +382 (0) 69 484442

Brendovi, proizvođači

Aleksandrović, vinarija Oplenac, Srbija Aleksandrija, Herceg Novi

Aqua viva Artcafe, Podgorica +382 (0) 67 665511 Bambi Bambi - voda “Duboka” Bamboos, Podgorica +382 (0) 69 060171 Brunocaffe, Podgorica +382 (0) 67 544688 Carlsberg Srbija Cedevita, Zagreb Don Paky, Monte Ko, Ulcinj +382 (0) 30 401688 Evian Farman Sapori (Illy cafe), Kotor +382 (0) 32 323585 Freixenet Frikom Fructal, Ajdovščina Slovenija Grazia, radionica torti i kolača, Podgorica horoz electric, Podgorica, +382 (0) 20 870145 Jastreb, pekara, Podgorica; +382 (0) 20 247304 kimbo caffe,

103


članovi cm kluba

Kamnik, Skoplje, Makedonija

Destilerija Zarić, Podgorica +382 67 175 175

Knjaz Miloš Ledo

Duwl D - Trade, Podgorica +382 (0) 20 634 901

Matuško, vinarija, Potomje, Hrvatska +385 (0) 98 428676

Eccolo, Budva +382 (0) 33 454624

Manuel caffe

Efel Motors, Podgorica +382 (0) 20 210910

Martex, Cetinje

Enigma Company, Nikšić +382 (0) 68 830803

Max corp, Podgorica, +382 (0) 67 000 505

Es System k Balkan, Podgorica, Bul. Džordža Vašingtona 98/III

Mesopromet, industrija mesa, Bijelo Polje

G3Spirits, Podgorica, +382 (0) 20 291030

musićpak, Podgorica +382 (0) 69 072 866

Horeca Expo, Beograd +381 (0) 11 3447125

Nava rent a car, Podgorica +382 (0) 67 600600

Jela komerc, Rožaje +382 (0) 51 278605

Next, Fresh&Co.

Jela plus, Dubrovnik +385 (0) 20 456220

Nivea Orbis pekara Žitko, +382 (0) 33 451554 Pantomarket, mesna industrija, Herceg Novi +382 (0) 31 682000

Lamex commerce, Podgorica +382 (0) 20 247308 Lipovac vinarija, Cetinje +382 (0) 67 216766

Pernod Ricard

Maprenat, Tivat +382 (0) 32 684510

Pirella, Podgorica +382 (0) 20 883350

Monte Jewelry & Watches, Podgorica +382 (0) 20 665131

Pivara Trebjesa d.0.0., Nikšić

Montecco inc, Danilovgrad +382 (0) 20 883459

Plantaže, Podgorica +382 (0) 20 658111

Montefino Wine DOO, Bar +382 (0) 69 236008

Plenković, vinarija Hvar, Hrvatska +385 (0) 21 745709

M-G Trade Podgorica 382 (67) 33 35 40

Podravka d.o.o., Podgorica +382 (0) 20 872188

Musić Pak, Podgorica+382 (0) 67 642081

Podostroško vino, Ostrog +382 (0) 67 898000

Office centar, Podgorica +382 (0) 20 626451

Podrum Castelo Stevan, Sotonići; +382 (0) 30 374240

Orbico doo, Cetinje +382 (0) 41 232164

Podrum vina Aleksandrović, Vinča +382 (0) 33 452686

Pg Pak, Podgorica 382 (0) 68 880211

RB Global, Stara Sokolova, Užice +381 (0) 31 516751

Rokšped, Podgorica +382 (0) 20 656 777

Rosa Simčič, vinarija Ceglo, Slovenija +386 5 39 59 200

Rustorg Montenegro Doo, Bar +382 (0) 67 363585

Slatka tajna, rad. kolača, Podgorica +382 (0) 69 341080 Sony Ericsson Srna, mljekara, Nikšić +382 (0) 40 258160 Sun ice creams (DonZe d.o.o), Podgorica +382 (0) 20 625791 Tuborg Uljara Abazović, Bar +382 (0) 30 361133 vero moda, Podgorica +382 (0) 68 001006 voda voda, Vlado Beuaty bar, vinarija velimirović Danilovgrad +382 (0) 69 077180 Zvonko Bogdan vinarija, Srbija www.vinarijazvonkobogdan.com

Distributeri, Zastupnici

Atlas Marine, +382 (0)69 753663

Balević trade, Budva +382 (0) 33 452686 Bar kod, Podgorica baristta kafa, Nikšić +382 (0) 68 261207

Sao cafe, Nikšić +382 (0) 67 270333 Tažex, Herceg Novi +382 (0) 31 678225 Time Jewelry & Watches, Podgorica +382 (0) 20 664864 Vitis d.o.o, Podgorica +382 (0) 67 494583 VOLI Motors, Podgorica, +382 (0) 20 445065

Preduzeća

A.D. Marine, Bar +382 (0) 30 313906 ABN Trade Crna Gora +382 (0) 31 322205 AD Centro Jadran, Bar +382 (0) 30 346341 Alo taxi, Podgorica 19700 Amica, Budva +382 (0) 67 447712 Amon, rent a car, Budva Aqua Ski, Bečići +382 (0) 69 331585 Arte dolce, Budva +382 (0) 33 459259

City moda, Podgorica +382 (0) 20 451972

Australian, Made in Italy +382 (0) 69 886564 Austrian Airlines Avalon, rent a car, Tivat +382 (0) 67 245959

dar kozmetika, Beograd +381 (64) 646148198

Balloon, Kotor +382 (0) 32 323030

Di bar, Budva +382 (0) 33 454104

Bonesa,

CG Ex Mirage, Petrovac

104 Caffe Montenegro

Bar +382 (0) 30 346250 Capital plaza, Podgorica +382 (0) 67 023223 Cer Style, Podgorica, +382 (0) 68 834834 Cerovo, Bar +382 (0) 30 550500 Cogimar, Ljuta-Kotor Comp - comerc, Nikšić +382 (0) 40 218746 Company “Vigo”, Kotor +382 (0) 67 544933 Concordia commerce, Ulcinj +382 (0) 30 411206 Congresexpo, Beograd; +381 (0) 11 2686024 cosmetics market Podgorica +382 69 301126

Kamini Dragović, Radanovići, Kotor +382 (0) 69 308545 Kapilogos, Budva +382 (0) 69 219 403 K&M sistem, Nikšić +382 (0) 77 272 722 K2, rafting klub, Nikšić +382 (0) 40 213431 Kings, Podgorica +382 (0) 20 624625 Klub Champion, Bar +382 (0) 30 315791 Kolor press, Lapovo +381 (0) 34 850170 Lada, salon ljepote Cetinje +382 (0) 41 231280 Loading rent a car, Kotor +382 (0) 32 323111

Crnogorski Telekom, Podgorica 1500

Lf Spa , Italija +39 0547 341257 Hrvatska +385 98 9278668

CS/Sales TNT Express, Podgorica +382 (0) 20 606450

Luk-trade, Bar +382 (0) 30 316710

Delta city, Podgorica +382 (0) 68 878637

Lukoil Montenegro, Podgorica +382 (0) 20 219415

Direct Market Conculting, Podgorica +382 (0) 69 066270

Luštica bay, www.lusticabay.com

Display, Bar +382 (0) 30 316710

Ljetopis Automotive doo (Mercedes-Benz), Podgorica +382 (0) 67 660660

Doro Bambino, Bar +382 (0) 69 228220

Maesto Line, Podgorica +382 (0) 67 660660

DS Security, Nikšić +382 (0) 40 221048

Mall of montenegro, Podgorica +382 (0) 20 625314

Đurković Company, Nikšić +382 (0) 40 252015

Marina Sv. Nikola, Bar +382 (0) 30 313911

Džemo, Bar +382 (0) 69 427010

Marina torte, Podgorica +382 (0) 69 021557

ELA market, Kotor +382 (0) 32 304229

MBD komerc, auto centar, Podgorica +382 (0) 20 662450

Elektroprivreda Crne Gore, Podgorica 19100

Mercator-CG, Podgorica +382 (0) 80 080 080

Estera, Bar +382 (0) 30 340523

Merkator International, Bijelo Polje +382 (0) 50 431072

Exponat, Kotor +382 (0) 32 302584

Metropolis, Podgorica

Fani Marić, Herceg Novi +382 (0) 31 353404

MG trade, Tuzi, Podgorica; +382 (0) 67 333540

FIBA, Novi Sad +381 (0) 21 493325

Milunović diskont, Kotor +382 (0) 32 302436

Foto Boni, Podgorica +382 (0) 20 667505

Mirax group +382 (0) 67 211000

Foto Riva, Podgorica +382 (0) 20 667620

Minimalic Trnava, Slovačka +421 918 780 552

Gardašević prevoz, Nikšić +382 (0) 40 214382

Mixer, Italy

Golden Sun Casino, Dubrovnik; +385 (0) 20 638588 goranović industrija mesa, Nikšić, +382 (0) 77 400001 Grafički Centar Mercator, Bijelo Polje +382 (0) 50 430444 Granulati, Bar +382 (0) 30 312601 Gruppo Palazzetti, Itally +39 0434 922922 Guardian, Budva +382 (0) 33 456040 Habitat, Podgorica +382 (0) 20 228009 Illusion Montenegro Interesta, Podgorica +382 (0) 20 227484 Intersport Nikšić, +382 (0) 40 449610 Podgorica +382 (0) 20 449627 Institut za istraživanja i projektovanja u privredi Beograd +381 11 6300751 ITP, Podgorica +382 (0) 20 625912 Jadranski sajam, +382 (0) 33 410410

Montefish, Tivat +382 (0) 32 675250 Monte Swiss, Bar +382 (0) 69 531447 Montenegro Airlens, Podgorica +382 (0) 20 664433 Montenegro Business Alliance +382 (0) 20 622728 M tel, Kralja Nikole 27-a, Podgorica Muzički centar Crne Gore, Podgorica +382 (0) 68 535362 MX d.o.o., Podgorica +382 (0) 67 454545 Nike shop, Ulcinj +382 (0) 30 422255 Niška mlekara, Niš +301 (0) 18 265619 Octopus doo, Bar +382 (0) 69 622243 Oftalens, Podgorica +382 (0) 20 601905 Olio Prom, Bar +382 (0) 30 342304 Optika MN, Podgorica +382 (0) 68 579 579 Opus 3, Podgorica +382 (0) 20 642144


članovi cm kluba

Padella, Tivat +382 (0) 32 673560

Asti, fabrika namj., Beograd, +382 (0)20 230 118

Mi-Rai, Nikšić +382 (0) 40 256123

Winterhalter Gastronom, Budva, +382 (0) 69 238451

Paco Monte, Danilovgrad +382 (0) 20 810050

Atena Bohor, Budva +382 (0) 33 456280

Migo, Vršac +381 (0) 13 800137

Wizard, Ruma +381 (0) 63 504930

Pak Centar, Bijelo Polje, +382 (0) 69 166066

Audio Dream, Podgorica +382 (0)67 824782

Parah, Budva

AV oprema, Kotor +382 (0) 68 042157

Perfect Group, Podgorica +382 (0) 20 205065 Pingvin, Kotor +382 (0) 69 050529 Porto Montenegro, Tivat +382 (0) 32 674660 Princ - Mont, Ulcinj +382 (0) 30 413202 Privredna mreža Balkana, Beograd +382 (60) 30 45 600 Reklam, Herceg Novi Renault Alliance, Cetinjski put bb, Podgorica Roksport, Herceg Novi +382 (0) 31 350280 Royal studio, Podgorica +382 (0) 20 240286 Ruski Centar, Bar +382 (0) 30 315448 Si&Si, Kotor +382 (0) 32 322060 Škorpion, Herceg Novi +382 (0) 31 335115 Smart gym-dječiji fitnes centar, Podgorica +382 (0) 63 843001 Smrčak, Podgorica +382 (0) 20 280719 Societe Generale Montenegro, Podgorica, +382 (0) 67 252123 Star taxi, Bar +382 (0) 30 316710 Sten, Podgorica +382 (0) 20 206696 T-com, Podgorica + 382 (0) 67 421321 Studio Synthesis, Podgorica + 382 (0) 20 228083 Techocooling, Bolonja, Italija + 385 (0) 91 941 0807 Telenor, Podgorica 1188 Tim Kop, Podgorica +382 (0) 20 606450 Vapor, Podgorica +382 (0) 20 262107 Veterinum, vet. klinika, Ulcinj +382 (0) 30 401412 VOLI trade, Podgorica +382 (0) 20 445000 Vuk Petrol, Radanovići - Kotor; +382 (0) 32 331600 Womens world, Podgorica, +382 (0) 69 868797 YC Yug, Bar +382 (0 )69 062709 Veneta plamen, Podgorica, +382 (0) 69 661140 Zlatara Baltez, Bar +382 (0) 67 540552 Zlatara Mikel F, Podgorica +382 (0) 20 230097 Zlatara Onyx, Budva Zlatara vera, Niksic +382 (0) 67 890880

Opremanje

Al gallery, Podgorica +382 (0) 20 225776 Antiques Stanković, Kotor +382 (0) 69 071819 Aragana, Bar +382 (0) 30 340055 Arti home centar, Bar

BC Inženjering, Nikšić, +382 (0) 40 252266 cercamp doo, Ul Marka Radovića 14. Podgorica Čikom, Podgorica +382 (0) 20 227114 Ćilimara, Podgorica +382 (0) 69 549892 Čisto, Podgorica +382 (0) 67 660077 ClimaCane Mobili, Beograd +381 (0) 11 3445625 Company DJAPA 8, Beograd +381 (0) 11 3110770 Cubico, Podgorica +382 (0) 20 228181 Cungu & CO, Ulcinj +382 (0) 30 401064 Dakom, Podgorica DD Welness Solutions, Novi Beograd; +381 (0)11 3148717 Dr Trade, Podgorica +382 (0) 20 261072 Ekoplant, Podgorica +382 (0) 20 281010 Ent - Ext, Podgorica, +382 (0) 20 260831 Fadis, Bar +382 (0) 30 341703 Gastro group, Podgorica, +382 (0) 69 871841 Gitanes Les, Nikšić +382 (0) 40 253222 Glass dizajn, Nikšić +382 (0) 40 217508 Glass service, Nikšić +382 (0) 40 214330 Gorenje, Podgorica +382 (0) 20 251152 Higijena, Podgorica +382 (0) 20 272405 Horoz electric, Podgorica, Tivat, Budva, Ulcinj +382 (0) 20 870145 Icecom, Podgorica +382 (0) 20 290402 Italia ferrari, Podgorica +382 (0) 68 111115 IVNIK, Podgorica +382 (0) 20 613873 Kompakt MG, Smederevo +381 (0) 26 224227 Konstancia, Beograd +381 (0) 11 3231863 Koving-M, Podgorica + 382 (0)20 510504 Kraft, Podgorica +382 (0) 20 212150 Kuzmić PRO, Čakovec, Hrvatska +385 (0) 40 395315 La dorica, Bar; +382 (0) 30 314135 La mia casa, Podgorica +382 (0) 69 333100 Lumar, Podgorica +382 (0) 20 218447 M.Č. Atelje, Nikšić +382 (0) 40 247745 Majstorija Marković, Podgorica +382 (0) 20 269128 Manjola Gift & Souvenir Shop, Podgorica +382 (0) 20 664415 Metrico Mont Centar, Kotor +382 (0) 32 331515

Mirmont, Nikšić +382 (0) 40 212620 Montex Elektronika, Podgorica +382 (0) 20 255900 Montora Software, Podgorica +382 (0) 20 620003 Namještaj Đurović, Podgorica +382 (0) 69 054000 Nino dizajn +382 (0) 67 519080 Nolina, cvjećara +382 (0) 67 875874 Objekta, Tivat +382 (0) 67 600603 Oktel oprema, Budva +382 (0) 69 024917 Omnipromet, Bar +382 (0) 30 314340 Pejkom, Beograd +381 (0) 11 2424279 Plava Devetka, Herceg Novi +382 (0) 31 335999 Player Int., Beograd +381 (0)11 3347442 Poly Dec, Beograd +381 (0) 11 3540650 Progres and Co., Nikšić +382 (0) 40 251011 Promadura floors, Bar +382 (0) 30 316136 Promotive, Podgorica +382 (0)20 886185 Propergo comfort & luxury, Beograd, +381 (0) 63 320344 Pierre Cardin – Home, Podgorica, +381 (0) 20 260064 Rakočević radinost, Bijelo Polje +382 (0) 50 433596 Rapex, Bar +382 (0) 30 341244 Ribnica Commerce, Podgorica +382 (0) 20 623814 Rocky & Pistolato, Podgorica +382 (0) 20 642367 Saniteko d.o.o., Podgorica; +382 (0) 20 643301 Semper, Nikšić +382 (0) 40 234 804 Shollex, Podgorica +382 (0) 20 206100 Spa medica, Podgorica+382 (0) 67 835 565 Stefani Mobili, Smederevo +381 (0) 26 224 742 Stiropak +381 (0) 18 803335 Storks, Podgorica +382 (0) 20 891670 Surfmont, Kotor +382 (0) 32 322256 Tehnobar, Podgorica +382 (0) 20 262091 Telemont, Podgorica +382 (0) 20 511700 Termiko, Herceg Novi +382 (0) 31 342535 TMG, Veternik +381 (0) 21 823167 Union drvo, Beograd +381 (0)11 3281879 Velux, Beograd www.velux.rs Vg group, Bar +382 (0) 30 341733 Vibacom, Herceg Novi +382 (0) 67 629747

Turističke agencije

Forza Cattaro, Kotor +382( 0) 32 304068

Itas travel agency, Nikšić +382 (0) 40 242202 London bridge nvo, Nikšić; +382 (0)40/ 242 083, Magelan, Novi Sad +381 (0) 21 420680 Montenegro Holidays, Budva +382 (0) 33 402522 My travel, Nikšić +382 (0) 40 220021 nevidio canyoning, Nikšić +382 (0) 69 041213 Planet tours, Podgorica +382 (0) 20 231008 Talasturs, Bar +382 (0) 30 312182 Udruženje turističkih agencija Crne Gore

Turističke organizacije i organi uprave

Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća, +382 (0) 20 406301

Atlas tours doo Podgorica +382 (0) 69 014 259 Barska Plovidba AD, Bar +382 (0) 30 311300 Direkcija za izgradnju puteva Crne Gore +382 (0) 20 224493 Nacionalana turistička organizacija +382 (0) 77 100001 Opština Budva +382 (0) 33 451451 Opština Ulcinj +382 (0) 30 412413 TO Bar, +382 (0) 30 311633 TO Berane, +382 (0) 51 236 664 TO Bijelo polje, +382 (0) 69 326877 TO Budva +382 (0) 33 402814 TO Cetinje +382 (0) 41 230 250 TO danilovgrad +382 (0) 20 816015 TO Herceg Novi +382 (0) 31 350820 TO kolašin +382 (0) 20 864254 TO kotor +382 (0) 32 322886 TO mojkovac +382 (0) 50 472428 TO nikšić +382 (0) 40 213262 TO Pljevlja +382 (0) 52 300148 TO Podgorica +382 (0) 20 667536 TO rožaje +382 (0) 51 270158 TO tivat +382 (0) 32 671324 TO Ulcinj +382 (0) 30 412333 Uprava pomorske sigurnosti, Bar +382 (0) 30 313240 TO žabljak +382 (0) 52 361802

Volcano kladionice 105


KIC

novembar 2017. KIC

Ambasada Irana u Beogradu i KIC

1 - 7. novembar

DANI IRANSKE KULTURE U PODGORICI

1.

Bazen za crtanje / Houz-e Nakāshi

(2013)

srijeda

Režija Mazijar Miri / Uloge: Šahab Hoseini, Negar Džavaherijan, Ferešte Sadre Orafaij

Pomahnitali top / Rokh-e Divāneh

(2014)

četvrtak

Režija Abolhasan Davudi / Uloge: Tanaz Tabatabai, Nazanin Bajati, Saber Aber

Gdje su mi cipele / Kafsh-hāyam Ku?

(2016)

petak

Režija Kiumars Purhamad / Uloge: Reza Kianian, Roja Nonahali, Madžid Mozafari

Ljubeći mjesecoliko lice / Busidan-e Ruj-e Māh Režija Homajun Asadijan / Uloge: Saber Abar, Širin Jazdanbahš, Lida Abasi

Ovdje, bez mene / Injā Bedun-e Man

(2012)

subota

(2011)

neđelja

Režija Bahram Tavakoli / Uloge: Hamed Sabet, Negar Džavaherijan,

Danas / Emrooz

(2013)

poneđeljak

Režija Reza Mirkarimi / Uloge: Parviz Parastui, Soheila Golestani,

Slatki ukus mašte / Tam-e Shirin-e Khiāl

Režija Kamal Tabrizi / Uloge: Šahab Hoseini, Nazanin Bajati, Nader Falah

Slobodanka Bobana Dabović

Izložbeni hol - 19:30

Izložba minijaturiste srijeda Mahmuda Farščiana (Mahmoud Farshchian) Velika i Multimedijalna sala - 20h Revija iranskog filma

(2014)

utorak

Velika sala - 20h

Mlade crnogorske kompozitorke

srijeda

Biće izvedena djela za sastave standardnog i nestandardnog tipa.

Muzeji i galerije Podgorice - 20h

1. 16. 2. 3. 4. 5. 17. 6. 7.

KIC

Mlade crnogorske kompozitorke

Nina Perović

četvrtak

Na programu su djela za solo violinu, gudački kvartet, vokalni ansambl, kao i za solo sopran, gudački kvartet i elektroniku.

Međunarodna nedjelja obrazovanja "Uspješna karijera i školovanje u inostranstvu"

American Corner - 16h

Predavač Marijana Mirčuk (Marianna Mirchuk), direktorica Minerva koledža za Evropu i Izrael.

Sala DODEST - 20h

petak

NVO Mladiinfo Montenegro i KIC

petak

Predstava

Tekst Marija Rakočević / Režija Đorđije Tatić / Uloge: Jelena Pajović, Dragana Vujisić, Bojana Tomović, Danilo Stefanović, Ivana Čađenović, Marija Jeknić… NVO Alternativna teatarska aktivna kompanija (ATAK) i KIC

Sala DODEST - 20h

Monodrama

Pometnje pitomca Terlesa Monodrama je nastala po istoimenom romanu autora Roberta Muzila, a u režiji Zorana Rakočevića. Glumi mladi crnogorski glumac Marko Todorović.

2.

S glavom u torbi

Društvo za očuvanje crnogorske duhovne baštine (DOB) i KIC

Serijal predavanja

Multimedijalna sala - 18h

Njegoš naš nasušni svakog poneđeljka

NVO Alternativna teatarska aktivna kompanija (ATAK), Taurus production i KIC

Velika sala - 20h

6.

srijeda

Francuski institut, Ministarstvo kulture, Ministarstvo za Evropu i spoljne poslove u Francuskoj, Teatroskop i KIC

8.

Plesna trupa

TORDRE KIC

Velika sala - 20h

petak

10.

Ambasada SR Njemačke u Crnoj Gori i KIC

autor Zoran Poleksić

Velika sala - 20h

24.

Ponovo na sceni KIC-a klavirski duo „Pianotainment“ koji je svjetski poznat po repertoarskoj raznovrsnosti i akrobatskom virtuozitetu njegovih članova i osnivača Stefana Veha i Marsela Dorna.

SONRISA KIC

Kišni čovjek / Rain Man

(1988)

poneđeljak

Režija Bari Levinson / Uloge: Dastin Hofman, Tom Kruz, Valerija Golino

Kramer protiv Kramera / Kramer vs. Kramer

(1979) Režija Robert Benton / Uloge: Dastin Hofman, Meril Strip, Džejn Aleksandar

utorak

Ponoćni kauboj / Midnight Cowboy

(1969) Režija Džon Šlesinger / Uloge: Dastin Hofman, Džon Vojt, Silvija Majls

srijeda

Diplomac / The Graduate

(1967) Režija Majk Nikols / Uloge: Dastin Hofman, En Benkroft, Ketrin Ros

četvrtak

Autorsko veče pjesnikinje Gordane Sarić sa prijateljima American Corner - 16h

utorak

INFO - 020 664 237

e-mail: kicpress@gmail.com

Global UGRAD program razmjene studenata za 2018.godinu

www.kicpodgorica.me

13. 14. 15. 16.

Multimedijalna sala - 19h

poneđeljak

Učesnici programa Anja Abramović i Željko Gazivoda. BILETARNICA 9 - 20h

autor Srđan Srdić

Vikendom dva sata prije programa

facebook: KICPodgorica

13.

Multimedijalna sala - 20h

Uživaj dok si dijete

Muzika Danijel Alibabić / Tekst Sanja Perić Aranžman Predrag Peđa Nedeljković

subota

Sala DODEST - 20h

Ambasada Izraela u Beogradu i KIC

DANI IZRAELSKOG FILMA

Vatrene ptice / Fire Birds

(2015)

Režija Amir I. Wolf / Uloge: Oded Teomi, Gila Almagor, Devora Keidar

Otac / Our father

(2016)

Režija Meni Yaesh / Uloge: Moris Cohen, Rotem Zisman - Cohen, Haim Znati

Gospodin Gaga / Mr. Gaga

(2016)

Režija Tomer Heymann / Uloge: Ohad Naharin, Tzofia Naharin, Avi Belleli

Velika sala - 20h

Rezervacija karata traje tri dana

24.

mlade muzičke zvijezde Katarine Radulović

Na repertoaru su kompozicije klasične, evergrin, starogradske i narodne muzike.

29.

petak

Promocija spota

Sala DODEST - 18h

Sala DODEST - 20h

Filmski asovi

22.

Gala koncert plesnog ansambla

petak

Koncert gradskog tamburaškog orkestra - Pljevlja

DASTIN HOFMAN

srijeda

Plesni klub Sonrisa

Srebrna magla pada

25.

Koncert klavirskog dua

subota

Velika sala - 19h

Globalni gospodin Golbal

Velika sala - 20h

PIANOTAINMENT

14.

Režija Rocco Papaleo / Uloge: Alessandro Gassman, Paolo Briguglia, Max Gazzè

Promocija romana

Podgorička publika uživaće u evergrin hitovima grupe “Generacija 5” poput „Najjači ostaju“, „Dolazim za 5 minuta“, „Povedi me u noć”, „Umoran od svega“ koji su obilježili ex-yu rok scenu, kao i u hitovima novijeg izdanja benda “Death Saw” sa popularnim Đorđem Davidom.

KIC

Bazilikata od obale do obale / Basilicata coast to coast (2010)

Koreografija Rašid Uramdan (Nacionalni koreografski centar Grenobl). Program se realizuje u okviru FranceDanse Orient-Express-a.

Đorđe David & DEATH SAW

11.

Druga sedmica italijanske kuhinje u svijetu Film

utorak

Multimedijalna sala - 19h

Lirika kao sudbina

srijeda

20.

Ambasada Italije u Crnoj Gori i KIC

Promocija knjige

Promocija knjige

Velika sala - 20h

Sala DODEST - 19h

Tekst Dragana Tripković / Režija Stevan Bodroža Uloge: Marko Todorović, Omar Bajramspahić, Pavle Popović

poneđeljak

poneđeljak

Tekst Dragan Koprivica / Režija Adriana Žolja Bošković Uloge: Nikoleta Radević, Nađa Labudović, Nemanja Vojvodić, Talija Vukčević

21.

Predstava

Mlijeko u prahu

autorka Mirjana Aleksandrova Rajković

8.

6.

poneđeljak

18.

Sala DODEST - 20h

NVO Studentski teatar

Premijera predstave

Dobro veče, Montenegro

autorka Jovana Bojović

četvrtak

subota

Grupna izložba slika članova Nevladinog udruženja likovnih stvaralaca “Amfora” Cetinje poneđeljak

KIC Promocija knjige

Multimedijalna sala - 20h

17.

Pozdravi nekoga

Izložbeni hol - 19h

20.

15.

Veče partizanskih pjesama

Bez dileme - ANTIFAŠIZAM KIC POP HOR

srijeda

instagram: kic_budotomovic

dirigent prof. Saša Barjaktarović Repriza koncerta 30. novembra od 20h. - KIC premijere

KIC zadržava pravo izmjene programa

Sala DODEST - 20h

poneđeljak

27.

28 -30. novembar

utorak srijeda četvrtak

28. 29. 30.


107


Novo vino na tržištu

Zastupnik i distributer za Crnu Goru

ZR Galot Vojvode Mišića 127 26320 Banatski Karlovac

VITIS Tel: +382 (0) 67 494 583 E-mail: vitiscg@gmail.com Ulica Pljevaljska 24 Podgorica

d.o.o.

Profile for Casopisi Caffe Montenegro i Prostor

Caffe Montenegro br. 141  

Caffe Montenegro br. 141