Page 1


NOVA PT SERIJA WINTERHALTER PROTOČNIH MAŠINA ZA PRANJE POSUĐA

- TOP PERFORMANCE –

MI BRINEMO ZA VAŠ SJAJAN NASTUP

Jednostavno sjajna, zbog: • promjenljivog pritiska pranja – usklađen sa posuđem i stepenom zaprljanosti • pranja kompletne površine • stalno čiste vode za pranje Zagarantovano ekonomična, zbog: • maksimalne ma energetske efikasnosti • dosljedne reciklaže energije • snižene potrošnje resursa • smanjenih pogonskih troškova Izuzetno jednostavna, zbog: • jezički neutralnog rukovanja koje je samo po sebi razumljivo • savršeno usklađenih programa pranja • poboljšane klime u kuhinji za pranje • ergonomskog dizajna

Winterhalter Gastronom Montenegro - profesionalni sistemi za pranje posuđa Industrijska zona Jaz bb, Budva / Tel/fax: +382 (0) 33 463 701 / Mob.: +382 (0) 69 238 451 www.winterhlter.me / winterhalter@t-com.me


sadržaj

14

36

20 24

10 Sasvim lično: Bili smo ljubav BUDIMO ljubav 14 Vibacom:: Revolucija u čišćenju 16 Kvalitet u turizmu: Kako prevazići očekivanja gostiju 20 Intervju: Tanja Perović, housekeeping consultant Hotelsko domaćinstvo stvara ugled hotela 24 Kurs za profesionalne somelijere održan u hotelu „Verde Complex“ O vinu s mora učiti 28

Rajko Radulović, menadžer restorana „Forest“ u Podgorici: Timski rad je preduslov za dobrog menadžera

32 Posjetite – zabilježite: U susret mimozi 36

Mjesta koja meni znače: Ivan Vukčević, Direktor za marketing, komunikacije i program Prve TV Crna Gora Podgorica je moj dom

28 Naslovna strana: Vibacom

10 Caffe Montenegro

84


88

54

44 44 Pješačka Ekološko–rekreativna staza Obod: Skoči preko Skakala 54 Edin Krnić: Njegov život su putovanja Čitav svijet na dlanu 60 Zima u gradu: Slike bijelog Cetinja 64 Putopis: Svi putevi vode u Rim 72 Novi trend u barmenstvu: Kristalno čist led

80

80 Gastor geografija: Irska, od farme do viljuške 84 Kuvano vino: Lijek i zadovoljstvo Zimski čarobni napitak 88 Whitepod Eco Luxury Hotel Švajcarski „igloi“ 96 CM klub

72 IMPRESUM ČASOPIS ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

IZDAVAČ: Media Home KONTAKT: Njegoševa 58, 81000 Podgorica, tel/fax: 020/665-155 caffe.montenegro@gmail.com

DIREKTOR Media Home: Danko Jokanović / PROGRAMSKI DIREKTOR: Peđa Zečević GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Sanja Golubović / Dizajn i tehnička priprema: Branka Gardašević, Marta Jovićević / FOTOGRAFIJA: Andrija Kasom, Nenad Mandić, Miodrag Marković, Dimitrije Labudović, Risto Božović / SARADNICI: Krstinja Zečević, Ana Đurković, Prof. Ana Jakić, Miodrag Kostić, Ilir Gojčaj, Vladimir Jokanović, Radonja Srdanović, Sandra Vahtel / MARKETING: Maja Andesilić 069 429 375 / ŠTAMPA: Merkator Bijelo Polje

11


Bili smo ljubav

BUDIMO - Sasvim l i č n o -

ljubav

“Ako si kamen, budi kamen, ako si čovjek, budi ljubav, ako si cvijet, budi mimoza” (V. Igo) piše: sanja golubović, urednica

Stiglo nam je ovo proljeće prije mimoze. Procvjetali smo prije nje, probudili se iz kolektivnog zimskog ušuškanog komfora, oglasili se i bili glasniji od detonacija, topliji od ledene zime... Iako su nas petparačkim žutoštampanim senzacijama poput haljine i grimase Melanije Tamp svakodnevno zasipali magleći nam pogled, naša pažnja bila je usmjerena samo na jednu molitvu. ProBUDILA se ljubav u nama. Dogodila nam se Selena. Dogodila nam se ljubav. Tom riječju se nikad ne igram i ne pominem je đe je nema. Ovog puta je njoj pravo mjesto u ovoj priči. Priči o ljubavi. Uvijek vjerujem u srećan kraj svakog romana, filma... u svakoj životnoj situaciji... čak i kad pročitam knjigu i odgledam film a kraj nije srećan. Vjerujem da slijedi nastavak, da će se desiti nešto i promijeniti sve... da dobro pobjeđuje zlo. I da na kraju uvijek pobijedi ljubav. Nauka nije ispitala mnogo toga, ni ljubav ni bolesti. Ali ljubav jeste pravila i pravi čuda, pa pobjeđuje i bolesti i koje ta nauka ne može da odgonetne. Ujedinjeni bez zadrške, bez zareza, bez komentara, bez čekanja... tako nama 12 Caffe Montenegro

svojstvenih, ovog puta smo iznikli kao preko noći zelena trava na pustoj poljani. Neupitna je humanost , svi je nosimo neđe u sebi valjda nas zato zovu humanom vrstom, ali imamo je koliko je osjećamo. Teško je kad bolest podsjeća na to. Teško je kad i kamen zaplače. Ali nada je prevagnula, mogućnost šanse za ŽIVOT koji je tek nastao i nevino kročio na zemlju, da nastavi da hoda i smije se i veseli i živi... Prijatelji, nijesmo mi pomogli Seleni ona je pomogla nama. Na najteži, najbolniji način za nju, najslabiju, najmanju među nama, a jaču naspram svih nas. I nije niko dao ni slao pomoć, ta riječ stvorena od rječce po i riječi MOĆ, kazuje nam sama. Slali smo MOĆ LJUBAVI da pomogne u borbi u kojoj samo ta ljubav može pomoći. I pomoći će. Ne čekajmo da nas ovako opominju... Najmanje sto možemo je uvijek najviše. Najviše je najmanje što možemo. Ko ne shvata i neće dok ne osjeti i tad se sjeti. Ne daj Bože tad shvatiti. Nikome. Davanje je primanje. Ljubav tako funkcioniše. Od pamtivjeka. Pamtimo i ne čekajmo. Draga naša Selena nemaš se ti zašto

nama zahvaljivati. HVALA TEBI, podsjetila si nas na vrijednost života, na zametnutu i zanemarenu ljubav iz koje nastajemo i koja ne da da nestanemo. Pred tobom je niz bitaka. Pobijedićeš u tom ratu. Već si. Ti ćeš biti naš pobjednik u borbi svih borbi. Život mora da pobijedi. Ljubav mora da pobijedi. Budi nam što prije zdrava i smij se dovijeka, imaj taj tvoj čudesni osmijeh nevinosti i radosti života. Smij se kao što se smiješ dok nam mašeš i iz te daleke bolnice đe se smijat najteže i dje samo životiću mali, dijete može da se smije, smij se tako narednih sto godina, rasti i raduj se ođe s nama što prije. Šaljemo ljubav i zagrljaje. Nijesi sama. Selena ne damo te. Čekamo te. Da ti kažemo DOBRODOŠLA LJUBAVI, HVALA TI.


Dragi prijatelji, Našoj trogodišnjoj kćerki Seleni Mandić dijagnostifikovan je neuroblastom, kancer koji se razvio u stomaku i metastazirao na koštanoj srži. Pred porodicom je period života sa jednim ciljem, da se bolest koja je u četvrtom stadijumu, pobijedi snagom volje, ljubavi i dobrotom ljudi spremnih da pomognu. Samo zahvaljujući dobroti jednog čovjeka otvorila su nam se vrata Dječje bolnice u Sinsinatiju, SAD, koja ima specijalni odsjek za proučavanje ove teške bolesti. Svaka pomoć pojedinca ili organizacije čini da naša nada traje duže. Puni smo nade, i već smo dirnuti mnogim dobročinstvima, ohrabreni da zatražimo pomoć. Za pokrivanje dijela troškova i podršku Seleninom liječenju koje će trajati oko osamnaest mjeseci porodici će biti potrebno 200.000 eura. Molimo vas da nam pomognete da dostignemo taj cilj. Vašim donacijama budite uz nas kroz teško vrijeme koje slijedi. Liječenje neuroblastoma u ovom stadijumu bolesti obično sadrži serije hemioterapija, operativno odstranjivanje tumora, transplataciju koštane srži i radiološku terapiju, ali mi vjerujemo da Selena može pobijediti. Vjerujemo da će se vratiti u zagrljaj svojoj sestri bliznakinji Niki. Unaprijed zahvalni, Aida Ramusović i Brano Mandić, roditelji

Pošaljite SMS sadržaja 3 na broj

14543

Cijena poruke 1 euro Novčana sredstva za podršku Seleninom liječenju možete uplatiti na žiro-račun: 565-0100100035876-65 Aida Ramusović, Lovćen banka AD Podgorica


14 Caffe Montenegro


15


click on click off punjenje

baterije

16 Caffe Montenegro


17


- Kvalitet u turizmu -

Kako

prevazići očekivanja

GOSTIJU direktor Agencije HT za konsalting i menadžment iz Beograda web: www.ht.in.rs

Realna i nerealna očekivanja Koliko puta vam se dogodilo, da kada vas prijatelji pozovu u provod, izlazak ili nešto slično, a vi baš i niste raspoloženi za to, nakon ubjeđivanja prijatelja ipak izađete, na kraju se provedete fenomenalno. Nasuprot tome, kad ste sa nestrpljenjem se pripremali za neki izlazak, imali visoka očekivanja, taj provod i nije bio nešto posebno. Jednostavno, u pitanju je opet psihologija. Naime, u prvom slučaju, imali smo niska očekivanja i realnost je bila iznad njih. U drugom slučaju, očekivanja su bila visoka, a realnost niža. Objektivnim sagledavanjem stvari, u velikom broju takvih situacija dešava se da je realnost doživljaja u drugom slučaju bila iznad realnosti prvog. To nam se često dešava kad pratimo na primjer sport, i realno tim za koji

18 Caffe Montenegro

Šta definiše kvalitet u turizmu, odnosno u hotelijerstvu? Prije nego što objasnimo teoriju, napomenuo bih nešto drugo. Jedan od ciljeva svih preduzeća koja se bave uslužnim djelatnostima, treba da bude želja da se prevaziđu očekivanja klijenata. Da bi vas neko svrstao u kvalitetan hotel, neophodno je da prevazilazite očekivanja gostiju.

navijamo igra sa daleko boljim protivnikom. Naša očekivanja su takva, da želimo da naš tim ne izgubi sa velikom razlikom, da se ne obruka, a bili bi prezadovoljni da, recimo bude neriješen rezultat. A naš tim, suprotno očekivanjima odigra tako da ostvari ubjedljivu pobedu. Ta drastična razlika između realnosti i očekivanja proizvodi takvu euforiju da navijači slave duboko u noć na ulicama grada uz neartikulisane pjesme i viku. U situaciji kad je obrnuto, kad navijači očekuju da njihov tim zabilježi laku i ubjedljivu pobjedu, a on bude poražen, tad ovi isti navijači, koji su imali očekivanja iznad realnosti, bivaju razočarani, rezignirani, bijesni i taj bijes će iskaliti paljenjem klupskih obilježja, povicima „uprava

napolje“ i mnogim drugim destruktivnim reakcijama. Dakle, što je veća razlika između realnosti i očekivanja, doći će do stvaranja jačih emocija. I kako to može da utiče na hotele i hotelijere?

Zbog (ne)ispunjenih očekivanja „lošiji“ hotel može da ispane „bolji“ Zamislite da imamo u ponudi dva hotela, jedan ćemo nazvati A, drugi B. Prvi hotel je nepoznat, manje kategorije, lošijeg stanja i sa manjom ponudom, dok je hotel B veći, luksuzniji, više kategorije i pripada nekom od velikih hotelskih lanaca. I recimo da su očekivanja gostiju za hotel

Turistička mjesta i turistički objekti moraju imati odgovarajuću zaštitu.


A bila na nivou 3, a nakon pružene usluge, gosti ga ocijene sa ocjenom 5, odnosno budu jednoglasni da su im prevaziđena očekivanja. Gosti hotela B, imaju naravno daleko veća očekivanja i ona su na nivou 9. Međutim, zbog nekih sitnih propusta, ocjena usluge je malo manja od očekivane i biće na nivou 7. Svi gosti hotela A imaće dobar osjećaj pružene usluge, dok će gosti hotela B imati loše mišljenje o svom hotelu. Dakle, bez obzira što je realno usluga hotela B (7) bila bolja od hotela A(5), gosti će se složiti sa činjenicom da je hotel A bolji, odnosno da ima bolju uslugu od hotela B. Moram da naglasim da u slučajevima kada se poklope realnost i očekivanja, osjećaj koji se stvara kod gostiju je ravnodušnost. Pitate li bilo koga, ko je imao određeni doživljaj gdje su se poklopila očekivanja i realnost, reći će vam da je bilo onako, ništa posebno, očekivano i slično. Dakle, upamtite, trudite se da uvijek prevaziđete očekivanja vaših gostiju, a naročito je to zahtjevan zadatak kod stalnih, odnosno redovnih gostiju. Iz tog razloga se koriste mnogi alati raznih

programa koji se često nazivaju guest recognition program. Postoji teorija, koja objašnjava ovu pojavu kroz navođenje očekivanja gostiju. Rezultat procesa koji pretpostavlja zadovoljstvo proizvodima i uslugama u skladu sa zahtjevima i očekivanjima potrošača po prihvatljivoj cijeni, sa naglašenim odrednicama kvaliteta. A te odrednice kvaliteta definisane su kao: • Sigurnost • Higijena • Pristupačnost • Nedvosmislenost ponude • Autentičnost ponude • Sklad turisticke aktivnosti s ljudskom i prirodnom okolinom

Osoblje zaposleno u turističkim objektima mora biti obučeno za suočavanje sa različitim problemskim i kriznim situacijama, kako bi turistima pružili sve potrebne informacije i odgovarajuću pomoć

Osnovni standard kvaliteta turističke usluge

roku. Odrednice kvaliteta ustanovljavaju minimalan nivo zaštite potrošača ispod kojeg se kvalitet ne može postići. Kada se propusti zadovoljavanje takvih smjernica, tj. ispunjavanje određenih standarda, značajno pada i kvalitet turističkog doživljaja:

Osnovni standard kvaliteta turističke usluge je zadovoljan turista, a obezbjeđivanjem satisfakcije potrošača se obezbjeđuje stabilnost prodaje i profita u dužem

Sigurnost - turistički proizvod ne smije predstavljati opasnost po život, ne smije ugrožavati život ili bilo koje vitalne interese i integritet korisnika (čak i kada govorimo o avanturističkom turizmu).

Smještajni kapaciteti moraju biti i sigurni i čisti i ne možemo se pretvarati da su takvi zahtjevi važniji višoj ekonomskoj klasi

19


Potrebno je prihvatiti standarde za sigurnost i zaštitu turističkih mjesta i objekata u cilju zaštite potrošača u turizmu i sprovoditi te standarde u pogledu: sigurnosti hrane, higijensko-sanitarnih zahtjeva, prevencije požara, zaštite okoline, prevencije ilegalnih radnji, nasilja i dr.

Higijena - smještajni kapaciteti moraju biti i sigurni i čisti i ne možemo se pretvarati da su takvi zahtjevi važniji višoj ekonomskoj klasi. Prehrambeni standardi (uglavnom ustanovljeni zakonom) moraju se poštovati i biti uobičajeni za svako ugostiteljstvo, od onog uličnog do luksuznih restorana ili pak vazduhoplovnog keteringa. Pristupačnost - ova odrednica podrazumijeva da moraju biti uklonjene fizičke, komunikacijske i uslužne prepreke, bez diskriminacije, koje bi mogle spriječiti dostupnost turističkim proizvodima bili kojoj kategoriji posjetilaca, bez obzira na njihove prirodne ili stečene različitosti, uključujući i ljude sa posebnim potrebama. Nedvosmislenost ponude - ključni element koji treba zadovoljiti u odnosu na očekivanja i zaštitu potrošača. Podrazumijeva efikasnu komunikaciju, istinite informacije o karakteristikama i sadržaju proizvoda, te njegovoj ukupnoj cijeni. To uključuje stanje i sve ono što

20 Caffe Montenegro

cijena pokriva, ali napominje i ono što nije u ponudi. Autentičnost - u komercijalnom svijetu autentičnost je odrednica najpodložnija subjektivnom gledanju i najteže ju je postići. Ona u sebi nosi i marketinšku i konkurentsku dimenziju. Autentičnost je obilježje kulture i jedan od njenih rezultata je prepoznatljivost proizvoda kojim se on izdvaja od svih drugih sličnih proizvoda. Autentičnost proizvoda mora zadovoljiti korisnikova očekivanja i ona se gubi i prestaje u trenutku kada proizvod izgubi vezu sa svojim kulturnim i prirodnim nasljeđem (u tom pogledu, pravi etno restoran nikad ne može biti do kraja autentičan na mjestu udaljenom od zemlje porijekla. To ne znači da takav restoran neće biti atrakcija i da neće biti cijenjen sa gledišta kvaliteta proizvoda, marketinga, distribucije, prodaje i usluge koju nudi). Orijentacija na potrošače obezbjeđuje preduzeću konkretne prednosti koje rezultiraju povećanjem profitabilnosti i rastom prihoda.

Osnovni standard kvaliteta turističke usluge je zadovoljan turista, a obezbjeđivanjem satisfakcije potrošača obezbjeđuje se stabilnost prodaje i profita u dužem roku.


- INTERVJ U Tanja Perović

housekeeping consultant direktorica firme “Škrinjica” iz Herceg Novog

Hotelsko domaćinstvo stvara ugled

HOTELA

Ako odabir profesije može imati genetski ili porodični preduslov – tradiciju, onda je za takvo nešto najbolji primjer profesionalna priča Tanje Perović, naše najbolje i najsposobnije hotelske domaćice. Tanja je inače unuka Vjere i Gojka Perovića, čuvenih novskih ugostitelja, vlasnika jedne od prvih kafana u Herceg Novom, (popularne „Bellaviste“), a kćerka Katice i Labuda Perovića, takođe poznatih hotelskougostiteljskih radnika. Uvijek vedrog duha i nasmijana, predodređena da radi sa ljudima, Tanja ima blistavu i jedinstvenu karijeru hotelske domaćice koja je to zanimanje kod nas izdigla i izdiže na nivo koje bi trebalo da ima kao što ga ima svuđe u svijetu. Iza nje je 26 godina rada u turizmu i hotelijerstvu, a danas je direktorica firme “Škrinjica” koja se bavi između ostalog i Housekeeping Consultingom. razgovarala: Sanja golubović fotografije: lična arhiva

22 Caffe Montenegro


Porodična tradicija za knjigu napisati Tanja je Novljanka koja posljednjih 5 godina živi u Kotoru, a inače je rođena u Dubrovniku. Osim babe i đeda čuvenih ugostitelja, imala je i roditelje u istoj branši. Uz majku koja je bila hotelska domaćica u de lux hotelu „Croatia“ u Cavtatu, kasnije u HTP „Boka“, stekla je već u djetinjstvu uvid u zanimanje koje će i njoj kasnije biti profesionalno opredjeljenje. I otac joj je bio poznati ugostitelj pa je između ostalog sa najboljima sa prostora bivše Jugoslavije izabran da radi na Olimpijadi u Sarajevu... Roditelji su joj više puta nagrađivani za njihov rad, osvajali su vodeće pozicije na takmičenjima hotelsko ugostiteljskih radnika bivše Jugoslavije, Opatija ih je nekoliko puta „okitila“ zlatnim medaljama... Sve to je nekako predodredilo Tanjin profesionalni put...

“Moja ljubav prema recepciji, hotelskom domaćinstvu, uopšte hotelu, rodila se još 1980. godine, kada sam kao djevojčica pratila mamu dok je radila u hotelu “Croatia” u Cavtatu i već tad sam znala da će moja karijera biti vezana upravo za hotel” –rekla nam je Tanja.

Bogata biografija – dug je put do konsultanta Tanja je diplomirala na Fakultetu za turizam u Kotoru, završila je i obuku za prve sertifikovane turističke vodiče u Crnoj Gori. Radila je u HTP „Boka“ u Herceg Novom i to punih 14 godina na raznim pozicijama: bila je recepcionerka, turistički vodič, office manager turističke agencije, glavna domaćica hotela „Plaža“, potom je radila u Hotelu „Riviera Managment & Development Resort“ . Obuku za glavnu domaćicu hotela visoke

„Današnji gost traži brend. Brend koji svojim imenom garantuje gostu kvalitet i ispunjava očekivanja“

kategorije završila je na Malti, hotel „Fortina“ 5 *. Hotel “Splendid” u Budvi je izuzetno važan u njenoj karijeri. U njemu je 2006. god. bila u timu koji je radio na Preopeningu hotela, dje je postavljena na poziciju glavne domaćice i učestvovala na postavljanju standarda u odjelu domaćinstva i edukaciji zaposlenih. “Rad na pripremi za otvaranje, pisanju standarda i pomaganje da hotel “Splendid” Bečići, kao prva, najsjajnija zvijezdica visoke kategorije u Crnoj Gori učini svoje prve korake i zaplovi punim jedrima naprijed su nešto što je jako uticalo na moj profesionalni rad i stavilo tačku na moj doprinos u radu u hotelu. Sa punim pravom ga zovem – “Moj Splendo”. Puno sam mu dala, puno mi je dao!” – priča nam Tanja. Nakon 4 godine rada u „Splendidu“, a tad već sa 19 godina radnog staža u hotelima, Tanja osniva sopstvenu firmu „Škrinjica“. Potpredsjednica je „Udruženja Hotelskih domaćica CG“, čiji osnivač je Ljubica Barba Mudrić. Udruženje je trenutno u programu reorganizacije, ali uskoro nastavlja sa radom da, putem raznih seminara okupi koleginice iz cijele regije,

23


Važnost hotelskog domaćinstva “Važnost odjela hotelskog domaćinstva nije dovoljno istaknuta, čak mislim da imamo veliki problem vezano za to. Soba je glavni proizvod hotela, a upravo hotelsko domaćinstvo obavlja pripremu tog proizvoda za prodaju. Na odjelu domaćinstva leži ugled hotela, ali se na njemu i gube poeni. To je nešto što se zaboravlja u praksi kod nas.”

odjela – odjela domaćinstva, donijela sam odluku da se ubuduće bavim Housekeeping Consultingom, prvenstveno jer u Crnoj Gori u toj oblasti imamo problem! Kad kažem problem, mislim na više segmenata većinskog dijela objekata, na koje se ne obraća pažnja pri poslovanju, a kao krajnji rezultat imamo nezadovoljnog gosta, nekonkurentan hotel, a sve to ima za posljedice pad poslovanja, kao i pad rejtinga.

C.M: Iz Vaše sfere poslovanja i dosadašnjeg iskustva, šta Vam se čini posebno važnim za uspješno poslovanje hotela?

„Jedini pravilan put za uspješno poslovanje je svakodnevno preispitivanje i mijenjanje postavljenih pravila, a sve u skladu sa tražnjom“

a sve u cilju promovisanja važnosti hotelskog domaćinstva, kao bitne karike u poslovanju svakog hotela.

C.M: Koje ste sve poslove obavljali u dosadašnjoj karijeri - Prošla sam sve stepenice u usavršavanju, radila na raznim pozicijama, osjetila kako je to raditi u “zlatnim” vremenima turizma naših prostora krajem 80-tih godina, a i u teškim vremenima koje su donijele devedesete godine. Za sadašnje vrijeme bi rekla da je neko ”treće” vrijeme, kad je ekspanzija tehnologije i modernizacija na globalnom tržištu dovela do velikih promjena u poslovanju hotelske industrije.

C.M: Zašto ste se opredijelili da se bavite Housekeeping Consultingom? - Nakon 26 godina radnog iskustva i dobrog poznavanja problematike vezane za funkcionisanje i rad kompleksnog

24 Caffe Montenegro

- Promjene u hotelskoj industriji uzrokovane su potrebama gostiju, koje se stalno mijenjaju, a upravo praćenje tih promjena i njihova implementacija u procese poboljšanja poslovanja uslov su za uspješnost. Uspješno poslovanje nije svima zagarantovano, nije dovoljno samo imati hotel, skupocijene materijale i inventar da bi se privukao gost. Naprotiv, hoteli će se morati posebno potruditi da odgovore izazovima, privuku gosta i ostanu prepoznatljivi na globalnom tržištu. Hotelijerima je od pomoći veliki broj dostupnih podataka o gostima i njihova pravilna integracija, kao i zapošljavanje i veoma važno, zadržavanje zaposlenih i pozicioniranje hotela u skladu sa promjenama na tržištu. Jedini pravilan put za uspješno poslovanje je svakodnevno preispitivanje i mijenjanje postavljenih pravila, a sve u skladu sa tražnjom.

C.M: Objasnite nam važnost profesionalnih sredstava za održavanje higijene, kao i izbor hotelske kozmetike - Iako postoje profesionalna sredstva za


održavanje higijene hotela, sa, sve više traženim Eco Label sertifikatom, i dalje imamo primjere da hoteli visoke kategorije toj činjenici ne pridavaju važnost, nego se higijena hotela održava sredstvima iz “cash&carry”-ja. Konstantno se moraju osluškivati želje i potrebe gosta. Na primjer, na globalnom tržištu, hoteli visoke kategorije unaprijed daju sliku gostu o hotelskoj kozmetici. Današnji gost traži brend. Brend koji svojim imenom garantuje gostu kvalitet i ispunjava očekivanja. Kod nas je još zastupljena hotelska kozmetika sa logom hotela, koja je odavno prošlost u standardima hotela visoke kategorije. Današnji zahtijevan gost ne zna šta se krije iza logo kozmetike i sa pravom je skeptičan. A hotelijeri, umjesto da dodatno plaćaju izradu svog loga – treba samo budžet da preusmjere na plaćanje brenda. Nijesu ni svjesni koliko im od tih “sitnica” zavisi zadovoljstvo gosta.

C.M: Sa kojom problematikom ste se susretali dok ste radili kao glavna domaćica hotela? - Zaposleni su osnova na kojoj se gradi strategija hotela, a ciljevi poslovanja kao što su proizvodnost i uslužnost upravo dolaze od zaposlenih i zavise od njihovog rada. Bojim se da ovoj činjenici takođe ne pridajemo važnost – velika je fluktuacija zaposlenih, malo se trudimo da zadržimo dobrog radnika. Malo se radi na veoma važnom segmentu, a to je edukacija, konstantan trening i motivacija zaposlenih. Oni trebaju biti uključeni u ispunjavanje poslovnih zadataka i ciljeva hotela, čime se motivišu da sa više volje i entuzijazma obavljaju svoje radne zadatke. Smanjivanje troškova poslovanja je cilj svima koji rade, međutim kad govorimo o hotelima, rijetko se misli o bitnoj stvari, a to je da snižavanjem troškova ne smiju smanjiti kvalitet! Postoji crta ispod koje se ne smije ići, ukoliko se želi zadržati prepoznatljivost, ukoliko se želi rasti na ljestvici poslovnog uspjeha. Sa navedenim problemima sam se

suočavala kao glavna domaćica hotela, kao učesnik u radu seminara hotelskih domaćica CG kod nas i u regiji, kao vlasnica firme koja se prvenstveno bavi pitanjem higijene i u svakodnevnom sam kontaktu sa našim ugostiteljima i hotelijerima, sve to je rezultiralo mojom odlukom da se počnem baviti – Housekeepung Consultingom. Jako me

„Iako postoje profesionalna sredstva za održavanje higijene hotela, sa, sve više traženim Eco Label sertifikatom, i dalje imamo primjere da hoteli visoke kategorije toj činjenici ne pridavaju važnost, nego se higijena hotela održava sredstvima iz “cash&carry”-ja“

veseli činjenica da su pojedini hotelijeri prepoznali moju viziju, cilj i radim trenutno na 2 projekta.

C.M: Koje usluge pruža “Škrinjica”? - „Škrinjica“ već 7 godina hotelskoj industriji zajedno sa partnerskom firmom “Vibacom” nudi profesionalni program opreme i sredstava za održavanje higijene (u ponudi ima 20-tak multinacionalnih brendova), vrši edukaciju zaposlenih o korištenju istih. Ekskluzivni smo zastupnici i dio tima koji je na globalnom tržištu uveo revoluciju u profesionalnom čišćenju – I Team Montenegro. Zadovoljstvo će nam biti da budete naši gosti u show roomu u Baošićima. Od 2016. godine bavim se i HOUSEKEEPING CONSULTINGOM , koji podrazumijeva pisanje standarda i operativnih procedura, kao i edukaciju zaposlenih u odjelu domaćinstva.

25


Kurs za profesionalne somelijere održan u hotelu „Verde Complex“

vinu O se mora učiti Tekst: jelena pejaković fotografije sa kursa: nenad mandić

Tim vrhunskih poznavalaca plemenitog pića - Klub somelijera Crne Gore, u prijatnom ambijentu hotela ,“Verde Complex“, od 22. do 29. januara, organizovao je kurs za somelijere i sve one koji žele da postanu eksperti u odabiru pravog vina. Pohađanjem te obuke naučilo se mnogo toga, a učesnici su iskazali neskriveno zadovoljstvo postignutim. Tome su posebno doprinijeli, vinski stručnjaci i najpoznatiji predavači iz Crne Gore i Slovenije. Polaganjem kursa, postaje se član i aktivan učesnik Kluba, čije članstvo nosi, ne samo lično zadovoljstvo zbog prevazilaženja amaterizma u prepoznavanju kvalitetnog vina, već i druge, brojne benificije. 26 Caffe Montenegro


Klub somelijera Crne Gore Grupa obožavalaca vina odlučila je da osnuje neprofitnu, nevladinu organizaciju 2006. godine i formira Klub somelijera Crne Gore. Klub je postao član ASI – a odnosno Međunarodnog udruženja somelijera, koje objedinjuje nacionalne klubove somelijera i čini najprestižniju asocijaciju u svijetu. Članovi Kluba somelijera CG bilježe brojna učešća na Svjetskim i Evropskim takmičenjima za somelijere, sprovode niz aktivnosti sa ciljem podizanja nivoa vinske kulture kod nas. Svi članovi su profesionalni somelijeri. Njihova je misija širenje znanje o vinu sa ciljem, da svi zainteresovani vinari, ugostitelji i ljubitelji vina budu dobro obučeni i sigurni u svoj istančan ukus. Vino je kompleksan proizvod i teže opipljiv u odnosu na ostala pića. Potrebno je imati znanje o tome pa titulu specijalizovanog somelijera krasi pažnja, briga i ljubav prema vinu, a najviše iskustvo i znanje jer tajne jedinstvenih ukusa, treba otkriti onima kojima je do ovog „božanskog pića“ napitka istinski stalo.

Zoran Avramović predsjednik Kluba somelijera Crne Gore

Somelijeri su dio današnjeg trenda i nezaobilazna su karika u distribuciji proizvoda

Predsjednik Kluba somelijera CG, gospodin Zoran Avramović, pojasnio je svrhu organizacije ovakvog vida seminara, istaknuvši važnost profesionalizna u oblasti somelijerstva. „Kurs je posebno namijenjen specijalizovanim ugostiteljima i ljudima koji rade u restoranima. Somelijeri su dio današnjeg trenda i nezaobilazna su karika u distribuciji proizvoda. Poželjni su u svim manjim ili većim prodajnim mrežama, lancima marketa, vinotekama, renomiranim kafićima i hotelima. Moje iskustvo na svjetskim takmičenjima u somelijerstvu, govori mi da uspješni vinari, kao i distributerske kuće prodaju svoja vina, kroz tijesnu vezu sa somelijerima jer oni upoznaju potrošače sa vinima koja se nude. Zato je edukacija o vinima važna i mi je na najbolji način, želimo prenijeti kroz ovaj kurs“ – rekao nam je Avramović. Iako, ponajviše usmjeren na profesionalne ugostitelje, ovaj događaj pratio je raznoliki profil ljudi među kojima su svakako ljubitelji vina, entuzijasti, amateri u poznavanju vina, pa čak i studenti. „Na moje iznenađenje, obuku je pohađalo više individualnih ljubitelja vina nego samih ugostitelja. To govori o činjenici da i dalje nije u dovoljnoj mjeri prepoznata svijest o važnosti somelijerstva kao profesije. Somelijeri su odlični poznavaoci hrane i vina, pa ne pospješuju samo uslužnost u restoranima, već povećavaju prihod njihovim vlasnicima, prodajući kvalitetne proizvode zainteresovanim mušterijama“ – kazao nam je Avramović.

27


Ivana boljević

Riječ učesnika Kursa za profesionalne somelijere Osmodnevna obuka, u organizaciji Kluba, protekla je u znaku pozitivnih vibracija i zajedničke šetnje kroz svijet vina. Polaznici su pored teorijskog, prošli kroz praktični dio seminara degustirajući više od 20 najboljih svjetskih vina. Jedna od polaznica kursa, Ivana Boljević, podijelila je njen utisak sa Kursa sa nama. „Ovo je veliko iskustvo za sve nas, koji nemamo priliku da se često sretnemo sa pravim profesorima iz oblasti somelijerstva. To su ljudi koji zaista imaju dugogodišnje iskustvo i od njih se može naučiti mnogo. Seminar je od koristi najviše ljudima koji žele da upoznaju strukture vina i načine njegovog opažanja. Ovdje možemo saznati o detaljima, kako

28 Caffe Montenegro

Radovan popović jedan od vlasnika restorana Per Sempre

bi napravili bolji izbor u odabiru vina.“kazala je Ivana. Još jedan, među polaznicima, Radovan Popović, jedan od vlasnika prestižnog podgoričkog restorana „Per Sempre“ smatra da je organizovana obuka besprijekorna. „Izuzetno sam zadovoljan kursom, organizacijom, sadržajem i predavačima. Preporučio bih ga svima koji vole vino, onima koji su direktno i indirektno vezano za ovo piće, promociju, prodaju i slično, ali prvenstveno ugostiteljima. Ovakve obuke su nam neophodne. Ugostiteljima i zaposlenim u ugostiteljstvu u sektoru usluge je potrebna edukacija o vinskoj kulturi koja obuhvata učenje o vinima, о najpoznatijim svjetskim vinskim regionima, о načinu konzumiranja i serviranja vina, slaganja vina i hrane, kreiranje vinske karte, čitanje vinskih etiketa, osnove o vinogradarstvu i vinarstvu, kao i

Mićo blagojević vlasnik etno sela Montenegro

prepoznavanje kvaliteta vina. Neosporno je da će polaznici nakon ovog Kursa stečena znanja moći da primijene u praksi, odnosno u poslu koji je vezan za vina ( prodaja, marketing, ugostiteljstvo, vinski turizam i sl.). Mišljenja sam da treba nastaviti sa usavršavanjem znanja i dalje jer vino je neiscrpna tema, a trendovi u vinskom svijetu se svakodnevno mijenjaju. Rado bih učestvovao i u samoj organizaciji Kursa“ - ističe Popović. Prema mišljenju Mića Blagojevića, vlasnika etno sela „Montenegro“, takođe učesnika na obuci, svaki ugostitelj bi trebao da pohađa ovaj seminar. „Vino je kao nacionalni proizvod, broj jedan u Crnoj Gori. Zato je veoma važna njegova promocija za same ugostitelje. Naša zemlja ima materijala da se napravi dobra priča o vinskom turizmu, ali za to treba puno truda i ulaganja.“ – rekao nam je Blagojević.


Vrhunski slovenački somelijeri predavači na kursu: O vinu i crnogorskom potencijalu u sferi vinskog turizma

Cesar sergij i davorin Škarabot predavači iz Slovenije

Davorin Škarabot, slovenački predavač, bio je član žirija na svim Svjetskim i Evropskim takmičenjima u somelijerstvu. „Stekao sam III nivo kvalifikacije što se tiče kursa somelijera, ali sam dobio i zvanično priznanje evropskog degustatora“ – kaže Davorin. Ističe da porast udjela vinskog turizma neke zemlje, zavisi od standarda života ljudi. „Vino i kuhinja, postali su vrlo moderna oblast svuda u svijetu. Međutim, njihova promocija i pravilna primjena, ponajviše zavise od života ljudi. Ljudi koji imaju materijalnih mogućnosti, mnogo putuju i probaju puno novog, pa su samim tim i bogatiji za vinski turizam u svojoj zemlji.“ – rekao nam je Davorin. Smatra da Crna Gora, u tome može postići mnogo. „Vaša zemlja ima mnogo zanimljivosti i bogatu istoriju. Sve to mora biti složeno sa ugostiteljskim objektima i njihovim

Priča o vinu se nastavlja... Pored načina posluženja ovog pića, polaznici Kursa su saznali puno noviteta iz sfere drugih alkoholnih pića, piva i kafe, a sve zahvaljujući živopisnim predavanjima eksperata, koji su svoje znanje dijelili harizmatičnim predavanjima, zaista živopisno i slikovito. Program kursa, završen je brojnim, uspješno položenim ispitima i stečenim diplomama priznatim od strane ASI –a (Svjetskog udruženja somelijera). Podstaknut zadovoljstvom odziva na održani seminar, Avramović najavljuje i nove događaje u organizaciji kluba: „Već na proljeće, organizovaćemo obuke za regiju primorja tačnije u Baru i Porto Montenegru. Trenutno organizujemo Kurs za somelijere nivoa I, a kada se steknu uslovi za širenje obuke i kada broj polaznika bude još veći, upriličićemo i kurseve nivoa II i III. Zbog nedostatka vremena kod zaposlenih ljudi, mi ćemo održavati i jednodnevne seminare o vinskom turizmu, kako bi uspostavili saradnju sa vinarima.“ I tako se ova priča o somelijerstvu nastavlja. Koliko još samo možemo da naučimo o vinu – živoj tečnosti poznatoj od davnina. Ona je promjenjiva i za svakoga pomalo neizvjesna. Ali tu su somelijeri, ne samo da biraju sortu već da budu i psiholozi. Oni čitaju naša očekivanja i sprovode nas kroz nevidljivi svijet različitih aroma, pa nam daju prijedloge da probamo upravo ono što nam je potrebno.

ponudama da bi gost bio zadovoljan, i pričao svojim prijateljima o crnogorskim vinima. Vizuelno, sve mora da izgleda dobro. Dobar vinar i njegova vinarija, bogata ponudom, nikada se ne zaboravlja. Turisti koji dolaze na more su znatiželjni i žele da probaju ono što je novo. Na ovom kursu, mi u skladu sa naukom obučavamo somelijere da pomognu turistima i približe im crnogorsku ponudu. Somelijerstvu, kao struci, nema kraja. Na kursevima svi učimo jedni od drugih. Mi predavači, širimo kulturu i prenosimo ono što se ne vidi, a to ljubav prema vinu. Zato nju treba osluškivati, izučavati i što bolje približiti.“ Cesar Sergij, predavač iz Slovenije, enogastronomski je savjetnik za restorane, vinoteke i privatnike. Stekao je maksimalnu kvalifikaciju u profesionalnom somelijerstvu i njegovo radno iskustvo traje već trideset godina. Pored slovenačkog, tečno govori još pet stranih jezika. Iako nije prvi put u Crnoj Gori, crnogorska vina nije upoznao puno. „Nijesam probao puno crnogorskih vina, ali smatram da je materijal za njihovu proizvodnju pod ovim podnebljem, jako dobar. Ipak treba još puno raditi na tome.“ – rekao nam je Cesar. Raduje ga to što polaznici kursa mnogo pitaju. „Na moje zadovoljstvo, ovaj seminar pokazao je veliko interesovanje za vino. Ljudi umiju da slijede ono što im kažem, puno pitaju i željni su da nauče. Gdje postoji pitanje, tu postoji i poučna priča.“ - kazao je Cesar.

Specijalisti za rezervne dijelove caffe aparata – barske opreme – horeca opreme i bijele tehnike

Matija Ramov

Export Area Manager

Tel: +385 98 927 86 68 - matija.ramov@lfspareparts.com

www.lfspareparts724.com


- R aj ko R a d u lov ić menadžer restorana „Forest“ u Podgorici

Timski rad

je preduslov za dobrog menadžera razgovarala: sanja Golubović

fotografije: Simo Lukovac

Ovogodišnja nagrada za najboljeg menadžera u ugostiteljstvu glavnog grada u godišnjoj akciji „Biramo najbolje“ Turističke organizacije Podgorice dodijeljena je Rajku Raduloviću, menadžeru restorana „Forest“. Gosti tog restorana upoznali su Rajka preko njegovog prijateljskog dočeka, vedre dobrodošlice, prijatnog osmijeha, spremnosti da se njihove želje ispune. Iako prilično mlad, dugo je u ugostiteljstvu, već 14 godina.

30 Caffe Montenegro


C.M: Kako si se i kad, opredijelio za posao u ugostiteljstvu i kako je tekao tvoj profesionalni put do sad? - Nakon završetka srednje škole 2003. godine, počeo sam da radim u podgoričkom restoranu „Leonardo“. Nijesam baš znao da će to biti moja konačna odluka o tome čime ću se baviti u daljem životu. Tu, u tad kultnom restoranu, sticao sam prve vještine u ugostiteljskom poslu, ali sam u startu naišao na razumijevanje mog početničkog neznanja, tako da me i to razumjevanje od strane vlasničke strukture motivisalo za napredovanje u poslu. Iz dana u dan shvatao sam da uživam baveći se poslom koji sam odabrao. Iskustvo sam sticao korak po korak, radeći na gotovo svim pozicijama u ugostiteljstvu. Prošao sam sve faze rada, a to je vrlo bitno za posao menadžera. Jer, samo tad menadžer može ravnopravno da razgovara sa zaposlenim na svim nivoima. Mislim da je znanje osnov autoriteta. Kao lider tima trebalo bi da imam odgovore na sva pitanja zaposlenih, stoga uvijek težim potrazi za nečim novim i neobičnim.

C.M: Trendovi u ugostiteljstvu se mijenjaju iz dana u dan. Na koji način se informišeš i pratiš zbivanja u ugostiteljstvu na globalnom nivou? - Raznovrsni meni, veliki izbor vrhunskih vina, lijepi enterijeri, osvjetljenje i drugo, u svemu su stalno novi trendovi, sve se može pratiti, ali to nije dovoljno da se održi kontinuitet u poslovanju. Potrebe gostiju neprekidno se mijenjaju, a mi moramo naći način da im se udovolji, jer svaki gost za svoj novac može da bira mjesto i uživa gdje hoće i želi. Internet i nove tehnologije danas imaju presudni značaj na razvoj turizma i ugostiteljstva i najzaslužnije su za to što su turizam i ugostiteljstvo danas jači nego ikad ranije. Uz pomoć brojnih i raznovrsnih sajtova i društvenih mreža sve najvrjednije i potrebne informacije su nam danas na dohvat ruke. Zahvaljujući firmi u kojoj sada radim prošle godine sam imao priliku da posjetim Oktobarfest, kao i sajam vina u Veroni “Vinitaly”. Takođe na tim i sličnim putovanjima obiđemo puno eminentnih restorana. Želim da se u budućnosti

Bez radnog vremena „Rad menadžera restorana zahtijeva dostupnost, prisutnost, posvećenost a ponekad i „žrtve”, ali zato pruža puno zadovoljstva ... u radnom vremenu koje ne postoji, sam ga kreiram.“

posvetim našoj gastronomiji, za koju mislim da je nepotrebno zapostavljena.

C.M: Restoran “Forest” je dio kompanije koja u svom sastavu ima još nekoliko ugostiteljsko–hotelskih objekata, a i bavi se uvozom i distribucijom raznih pića. Koliko je kompanijsko iskustvo važno i za rad ovog restorana? - U pravu ste, Comp-Comerc kome pripada “Forest“ je respektabilna grupacija jednako uspješnua u trgovini, hotelijerstvu, ugostiteljstvu i distribuciji. Osim „Foresta“ našoj grupaciji pripadaju: Ski

Moja primarna obaveza je da vodim i nadzirem radne aktivnosti osoblja.

31


centar Vučje (Nikšić), Hotel Onogošt (Nikšić), Hotel Light house (Herceg Novi), Gradska kafana (Herceg Novi), Pasend (Meljine ), Pasend Mex centar (Nikšić). Nedavno smo otvorili restoran „Forest“ u Beogradu (u Birčanonovoj 42), tako da i tamo svi naši sadašnji i budući gosti mogu da dožive neke nove ukuse i uživaju u svakom novom zalogaju. Kompanijsko iskustvo je veoma važno za rad našeg restorana, a firma NTC (takođe u istom vlasništvu kao Comp Comerc) kroz njihov uvoz i distribuciju hrane i pića premium brendova, pomaže mi u kreiranju kvalitetne restoranske ponude.

C.M: Kako izgleda jedan tvoj običan radni dan? Koje su sve tvoje obaveze i šta ti je sve u opisu posla? - Uz prvu jutarnju kafu planiram svoj novi radni dan, organizujem prioritete. Moja primarna obaveza je da vodim i nadzirem radne aktivnosti osoblja. Takođe, redovno nadgledam kvalitet nabavke, kao i to kako se pripremaju jela, pića i da li je to u skladu sa propisanim normativima o količini i kvalitetu sastojaka. Vodim računa i o ljubaznosti i uslužnosti osoblja, o sigurnosti gostiju, o ispunjavanju njihovih posebnih zahtjeva i o rješavanju pritužbi ako ih ima. U pripremi i sprovođenju godišnjih i mjesečnih planova rada pregovaram sa svim dobavljačima. Pratim administrativni dio koji je potreban za funkcionisanje jednog restorana.

C.M: Da li menadžer, teorijski mora da zna da bude i

konobar i kuvar i gost? - Dodao bih i barmen, higijeničar i itd.

C.M: Znaš li sve “fore” zaposlenih? - Sjećam se da sam im na nekom od prvih sastanaka kroz šalu rekao:“ Ljudi, ne možete da varate varalicu “.

C.M: Šta je najvažnije da bi cijela postava zaposlenih funkcionisala besprijekorno? - Dobar rukovodilac bi trebao da zna i posao svojih zaposlenih jer onda: zasigurno stiče njihovo poštovanje, smanjuje mogućnost manipulacije i pogrešnog tumačenja situacije, na osnovu nastalog problema može znati i kako i gdje je nastao problem, može bolje raspoređivati zaduženja radnika (i time uticati na produktivnost), razumijevati teškoće na određenim pozicijama i pronalaziti adekvatnija rješenja.

C.M: Restoran čine ljudi, veliki i mali, njihove energije, želje i ideje. Kako držati na okupu dobru ekipu kad se ona stvori s obzirom da je još uvijek teško kod nas doći do profesionalnog kadra u ugostiteljstvu? - Vrlo je važno da poslodavci shvate da su zadovoljni radnici, najbolji radnici. Kompanija se trudi da vodi računa o svim zaposlenim u našem restoranu, kroz zdrav odnos, konstantnu edukaciju i napredovanje u karijeri. Svi zaposleni u Forestu, a ukupno ih je 19, su iz Crne Gore. Većina njih tu radi od samog otvaranja restorana.

Iskustvo je neophodno Iskustvo sam sticao korak po korak, radeći na gotovo svim pozicijama u ugostiteljstvu. Prošao sam sve faze rada, a to je vrlo bitno za posao menadžera. Jer, samo tad menadžer može ravnopravno da razgovara sa zaposlenim na svim nivoima.

C.M: Menadžer treba da posjeduje i sklonost za brzu procjenu ljudi, kako se to postiže? - Pored iskustva i obrazovanja, gotovo za svakog ugostitelja bi bilo poželjno da bude dobar psiholog. Ljudi su različiti, i veoma je važno znati prilagoditi se. Da biste bili uspješni, neophodno je da imate viziju o timskom duhu, jer je uspjeh proizvod zajedničkog rada odabranog tima. Strpljenje i način razmišljanja stiču se s godinama i iskustvom. Danas svi misle da je najlakše biti ugostitelj, ali nažalost u većini slučajeva ljudi ne posjeduju osnovna znanja i vještine neophodne za taj posao. Za to su potrebne godine učenja, usavršavanja, uspona i padova, uspjeha i neuspjeha, pravih i pogrešnih poteza. To se zove iskustvo. Upravo rezultat takvog iskustva dovodi do šarma kontrolisanog rasula, koje bi trebalo da predstavlja ugostiteljstvo. Bez iskustva i ljubavi prema ugostiteljstvu možete da otvorite lokal koji ćete vrlo brzo zatvoriti ukoliko poslovanje

Danas svi misle da je najlakše biti ugostitelj, ali nažalost u većini slučajeva ljudi ne posjeduju osnovna znanja i vještine neophodne za taj posao

32 Caffe Montenegro


Redovno nadgledam kvalitet nabavke, kao i to kako se pripremaju jela, pića i da li je to u skladu sa propisanim normativima o količini i kvalitetu sastojaka.

ne prepuštite ljudima koji imaju već steknute reference u svom poslu.

saslušaju gosta i ako postoji mogućnost da ispune njihove zahtjeve.

C.M: Neki gosti cijene srdačnost i prisan odnos, a kod drugih, zahtjevnijih, distanca i strogo poslovni odnos umnogome pomažu da se preduprede problemi i da gost bude zadovoljan uslugom. Kako savjetujete zaposlene da znaju da prepoznaju kakav pristup gostu odgovara i kako da nađu umjerenost u odnosu prema njemu?

C.M: Šta ti je najveća satisfakcija i zadovoljstvo u poslu?

- Za svakog ugostitelja bi bilo poželjno da bude dobar psiholog i postupa u skladu sa tim osjećajem. Moji savjeti zaposlenima su da budu uslužni ali nenametljivi, da budu fleksibilni i iznad svega prijatni. Takođe je potrebno da uvijek

- Zadovoljan gost ...

C.M: Koji su to najteži momenti u tvojoj profesiji? - „Mjera uspjeha nije kada se izborite sa problemom koji imate, već da li je to isti problem koji ste imali i prošle godine.“ (Džon Foster Dul)

C.M: Koliko je menadžeru važna podrška i razumijevanje od strane vlasnika? - Samo kompanijska kultura koja se zasniva na takvom pristupu, koja dozvoljava da se menadžerima povjeri

Podrška porodice je moja snaga U životu na puno prepreka bih odustao da nisam imao podršku moje porodice. Moje dvije ćerkice su moj ponos, moja snaga, moj štit i punjač mojih baterija pozitivnom energijom.

određena odgovornost, mogućnost da samostalno donose odluke i pravo da svoje ideje pretvore u stvarnost i praksu će donijeti rezultate. Iz mog ličnog iskustva mogu reći da je taj segment izuzetno važan, jer da nijesam dobio zeleno svijetlo za moje odluke od strane vlasnika, vjerujem da bi rezultati bili znatno slabiji.

33


~ P o s j e t i t e – z a b il j e ž it e ~

~

U susret

mimozi~

Među gustom mediteranskom vegetacijom raste jedno drvo, neobične ljepote, izuzetnog cvijeta, koje skreće pažnju svojom raskoši. Zlatno-žutom bojom cvijeta budi nas iz zimskog sna, kao ranoranilac koji želi da sve počne na vrijeme. Plijeni ljepotom, najavljujući dolazak proljeća, donoseći ljubav, radost života, toplinu juga i mora. Zato je mimoza zlatno-žuta ljepotica opjevana u mnogim pjesmama. Njoj u slavu nastala je najznačajnija turistiška manifestacija u Herceg Novom koja ima korijene još u bivšoj državi. tekst: krstinja zečević fotografije: www.hercegfest.me

34 Caffe Montenegro


Februar je mjesec mimoze Davne 1969. godine Turistički savez Boke Kotorske i Skupština opštine Herceg Novi uspostavili su Dane mimoze jer su postali svjesni šta taj cvijet donosi. Od 1991. god. uspostavlja se veza sa Evropom, odnosno manifestacija postaje članica Udruženja karnevalskih gradova Evrope FEEC. Festival obično traje od kraja januara pa do marta mjeseca. Uglavnom, februar je mjesec Mimoze. “Praznik mimoza” je manifestacija u slavu cvijeta mimoze koji u Herceg Novom cvjeta baš u ono vrijeme kad je najveći dio Evrope pod sniježnim pokrivačem. Manifestacija je utemeljena na osnovu karnevalskih svečanosti koje su karakteristične za ovo mediteransko podneblje. Posebnu draž fešti daju mlade mažoretke, pleh muzika (Gradska muzika). Tu su i raznorazne pjevačke grupe i pojedinci, plesači i organizatori. Fešta od mimoze ima zaista višestruki značaj jer se u njenom okviru promovišu turistički, zabavni, kulturni, sportski, književni i mnogi drugi sadržaji. Osim lokalnog, ova manifestacija ima mnogo širi karakter. Obilaze se gradovi u Crnoj Gori, a i van granica Crne Gore. Manifestacija je stizala do Budimpešte, Berlina, Kopenhagena, Segedina i mnogih drugih. Naši ljudi svuda su prenosili dobru volju, ljepotu Boke i sklapali nova prijateljstva, okićeni buketima ovog krasnog

žutog cvijeta. Ovogodišnji 48. Praznik mimoze u Herceg Novom održaće se od 28. januara do 19. februara 2017. godine. Ovaj prvi vjesnik proljeća privlači svake godine ogroman broj građana Herceg Novog, Boke Kotorske, Crne Gore, ali to nije sve. Tu se skupi veliki broj ljudi iz okruženja i iz inostranstva. Hercegnovska rivijera se talasa od posjetilaca. A ima šta da se vidi. Elegantne mažoretke sa svojim uniformama posebno dočaruju ljepotu ove manifestacije. Tu su još i mnoge plesne grupe (ranije amaterske a sad profesionalne). Tu je i Gradska muzika, muzičke grupe kao i pojedinci, poznati pjevači svih vrsta muzike. Tu su svi zadovoljni, za svakog ima ponešto što mu ostaje u sjećanju i čini ga srećnim.

Hiljade ljudi sa raznih strana bude obalu iz zimskog sna Mnogo ljudi iz udaljenih gradova žele da stignu na otvaranje karnevala, sve se slije u nepreglednu kolonu automobila i autobusa koja obalu potpuno probudi iz sna. Baošići se posebno ističu u ovoj priči jer se hrli od Kumbora prema njima. Velika Fešta - kolona ljudi se sliva prema glavnim događajima. Duž obale gori na desetine vatri na kojima se prži riba, a toči se i vino i pivo. Vrijedne mještanke prže sardele od rane zore. Ođe su uključeni mnogi mještani iz čitave Boke.

Program 48. Praznika mimoze Zvanično otvaranje manifestacije biće 3. februara. Tom prilikom će karnevalska povorka proći od Igala do Trga Nikole Đurkovića. Tu će nastupiti Toni Cetinski kao i druge lokalne grupe. 4. februara biće fešta od Mimoze, ribe i vina, duž čitave hercegnovske rivijere od Kumbora, Đenovića do Baošića. U sklopu manifestacije održaće se maskenbal i nastupi Gradske muzike. Tu su i Dani Beograda i manifestacije kao: • otvaranje nove ulice u Igalu • najljepši cvjetni aranžmani • dječija cvjetna povorka • fešta na skveru • maskenbal - jedan, dva i tri • dječiji maskenbal • dani Francuske • miting u plivanju Montenegro mimoza kup” Devetnaesti februar rezervisan je za tradicionalno suđenje karnevalu, za sve loše što se dogodilo u gradu Herceg Novom. U 20.00h na trgu Nikole Đurkovića nastupiće i Željko Samardžić.

Mimoza je proslavila Herceg Novi i postala njegov zaštitni znak. Zlatno - žuti cvijet koji je davno ovamo stigao iz daleke Australije, obilježio je naš Herceg Novi za sva vremena

35


36 Caffe Montenegro


Ova manifestacija je utemeljena na osnovu karnevalskih svečanosti koje su karakteristične za ovo mediteransko podneblje

Mnogo se vodi računa o organizaciji, tu je i poseban žiri koj ocjenjuje Feštu u cjelini kao i njene pojedine segmente. Tačno se zna kuda prolaze učesnici programa, a mještani koji prže ribu takmičiće se ko će više i bolje ugostiti posjetioce. I za to postoje nagrade. Ali i bez nagrada treba istaći da je to velika ljubav na prvom mjestu prema ovoj manifestaciji u slavu žutog cvijeta mimoze. Radi se od ranog jutra pa do mraka. Posjetioci dolaze posebno i zbog raznovrsnog programa. Neko posebno voli otvaranje manifestacije, neko opet neke druge programe, sportske, kulturne, zabavne i sl. Maskenbali su posebna atrakcija programa. Danima se prepričavaju dani provedeni duž obale, okupani suncem, muzikom i pjesmom. Zlatno - žuti cvijet koji je davno ovamo stigao iz daleke

Australije, obilježio je naš Herceg Novi za sva vremena. Ođe nastaju nova prijateljstva, nove ljubavi, čitav februar je rezervisan za kulturno-zabavni program. Tu se održavaju književne večeri, izložbe slika, koncerti. Na svim događajima se vide ozarena i zadovoljna lica ljudi. Mimoza je proslavila Herceg Novi i postala njegov zaštitni znak.

Nježna i i krhka princeza ustvari je vrlo jaka Proizvodnjom i distribucijom mimoze se bavi veliki broj mještana. Rasađuju je i njeguju te svake godine imamo sve više stabala ovog zlatnog cvijeta. Mimoza

izgleda vrlo nježno, krhko, ali nije tako, vrlo je otporna. Ne beru je makazama ili nožem nego je obično kidaju odnosno lome. Sve što je više lome ona je sve jača i obnavlja se. Ako se za ružu kaže da je kraljica cvijeća onda za mimozu možemo reći da je princeza. Praznik cvijeta mimoze je praznik za oči i dušu. Kolone ljudi uživaju u pjesmi, igri i mediteranskoj kuhinji. A obezbijeđeno je besplatno za posjetioce na hiljade litara vina i piva, te uz ostale gastromanske manifestacije čine program potpunim. Skoro uvijek je lijepo i sunčano vrijeme. Ponekad se i umiješa kiša ali obično brzo prođe. Vrijeme ne može pokvariti radost na licu svakog posjetioca kojih na fešti bude i po nekoliko desetina hiljada.

37


- Mj e s ta koj a m e n i znače Ivan Vukčević

Direktor za marketing, komunikacije i program Prve TV Crna Gora

Podgorica

je moj dom~

~

Ivan Vukčević direktor za marketing, komunikacije i program Prve TV Crna Gora, diplomirao je novinarstvo na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, da bi se kasnije na magistarskim studijama usmjerio na komunikologiju i odnose sa javnošću. Rano je prošao rad u raznovrsnim medijima, radiju, novinama, između ostalog radio je i na organizaciji i promociji više poznatih muzičkih festivala i kulturnih manifestacija, obučavao se u velikim medijskim korporacijama u inostranstvu... No, njegova karijera ga je ipak vodila ka televiziji. Bio je najmlađi član menadžmenta medijske kuće Pro TV i Pro FM... Televizija je, čini se, njegovo opredjeljenje. Sa respektabilnim iskustvom naspram njegovih godina Ivan “čvrsto stoji na zemlji” i ima jednostavan, odmjeren, pošten, komunikativan pristup, čvrste stavove koji odražavaju jak karakter, izraženu profesionalnost i stil života koji u potpunosti sve to odražava.

razgovarala: Sanja golubović fotografije: Mirko Savović i lična arhiva

38 Caffe Montenegro


39


U LJUBLJANI U PARIZU

U KAIRU

Sa prijateljima u DUBROVNIKU

Proslava 15 godina Direct Media u BEOGRADU

ČIKAGO

PRŽNO

BJELOPAVLIĆI

Southern Soul festival ULCINJ

40 Caffe Montenegro


C.M: Koja su mjesta na mapi tvog života zaokružena “crvenom olovkom” kao najbitnija? - Mnogo ih je. Zapravo iz svakog grada i države nosim nešto sebi bitno. Bilo da je to Podgorica, Tivat, Budva, Ulcinj, Prag, Budimpešta, Bukurešt, Berlin ili bilo koja tačka na planeti. Mogu reći da je crvenom bojom označen cio svijet, a Crna Gora malo jačom crvenom bojom.

C.M: Koje su ti prve asocijacije na djetinjstvo i mladost? - VHS kasete i filmovi iz videoteke “Dream”, Nintendo, Tetris i mini pizze iz “kućica” preko puta Opštine. Gimnazija “Slobodan Škerović”, bježanje sa časova ispijanje kafe u bifeu KIC-a, Pentium II, piratski diskovi iz Mocarta i IPS-a. Djetinjstvo najviše pamtim po velikoj kolekciji VHS kaseta sa filmovima i muzičkim spotovima, koje i dan danas čuvam i bezbrižna ljeta na Kučkim Koritima, kad smo po cijeli dan igrali Monopol, Riziko i brojne kartaške igre sa djedom.

C.M: Kako sad izgleda jedan tvoj običan dan u Podgorici? - Radni dani su mi vrlo dinamični, od buđenja, prve jutarnje kafe do planiranja aktivnosti koje su vezane za Televiziju. Obično poslije buđenja palim TV okrećem Prvu da vidim da se program emituje bez problema. Jako sam zadovoljan poslovnim ambijentom, kolegama i timom sa kojim radim da mi ni jedna planirana ili ne planirana obaveza tokom radnog vremena ne pada teško. Večeri su rezervisane za Go Gym, bioskop ili popularne “sjednike” u kućnim varijantama. Vikendi su rezervisani za malo duže spavanje, ispijanje kafa i ručak sa prijateljima, trošenje para na kupovine. Volim da izlazim u noćne provode, pa se vikendima često i “zagine” do kasno.

C.M: Kako voliš da isplaniraš slobodan vikend u Crnoj Gori? - Zimi se generalno ulijenim, i volim

vikende da provodim kući, generalno u Podgorici i njenoj okolini. Kako svanu lijepi dani, nego to se više i ne može predvijeti s obzirom kakvi su nam meteorološki uslovi proteklih nekoliko godina, petak subota i nedjelja su rezervisani za morske avanture. Ljeti se završava ranije s poslom, sjeda se u kola i bira se tačka na našem primorju. Volim ljeto, i što smo stariji tako nam brže prolazi. Nema više bezbrižnih dana kao dok ste na raspustu. Posao ne staje, dan je sve kraći i treba pametno iskoristi svaki sekund ljeta i slobodnog vremena.

C.M: Imaš li neko omiljeno mjesto u Podgorici u koje imaš naviku da ideš na coffe - break? - Imam ih više. Smatram da je ispijanje kafe i pojam sastanka u kafićima način života po kojem mnogi ljudi funkcionišu. Neka najbolja prijateljstva su počela u kafiću, neki najbolji poslovi su se sklopili u kafani. Trenutno su to Štrafta, The Living Room, Elit, Štrudla. Makar nam kafića u Podgorici ne nedostaje i svaki nosi neku sitnicu ili duh koji mi prija u zavisnosti od doba dana i osobe sa kojom provodim vrijeme.

C.M: Koliko poznaješ Crnu Goru? - Dovoljno, ali ipak uvijek se iznenadim nekom novom tačkom ili fotografijom koju ukačim na društvenim mrežama. Ponekad pomislim da je mnogo veća nego što mi se čini. Najviše volim kada me neko premijerno povede na određeno mjesto za koje unaprijed znam da će mi se dopasti. Još uvijek živim one dane kada prvi put vidiš Adu Bojanu, prvi put vidiš određena mjesta u Boki ili na sjeveru. Tih mjesta je ostalo pregršt koje treba još da vidim u ovako maloj zemlji, a ipak ih poznajem mnogo. To je magija naše zemlje.

„Ispijanje kafe i pojam sastanka u kafićima su način života po kojem mnogi ljudi funkcionišu. Neka najbolja prijateljstva su počela u kafiću, neki najbolji poslovi su se sklopili u kafani... sam bio do sad nosim specifične utiske. U regionu, to bi možda bio Zagreb ili Ljubljana, jer su mi neka zlatna sredina, a imaju sve što mene zanima – fenomenalne medije, kulturne i muzičke programe i koncertnu scenu. Kad je u pitanju Zapadna Evropa mogao bih sebe da vidim u Parizu ili nekom manjem gradu pored mora.

C.M: Voliš li da putuješ, iz koje zemlje nosiš posebne impresije? Šta „donosiš“ sa svojih putovanja? - Klasične stvari – suvenire i uspomene, pregršt fotografija i po neki komad odjeće. Volim da putujem, koliko mi život dozvoljava. Do sad nijesam bio ni u jednom gradu koji mi se nije dopao. Gdje god da odem bila to Rumunija, Francuska, Amerika ili Makedonija trudim se da izvučem maksimum, udahnem svaki momenat. Do sad nijesam bio ni na jednoj destinaciji na koju ne bih poželio da se vratim. Gradovi se mijenaju, pa se i uspomene moraju nadograđivati.

C.M: Kad bi birao zemlju u kojoj bi želio – mogao da živiš, osim naše, gdje bi to bilo i zašto?

C.M: Đe ti je i kad najduže zastao dah, pred kojom tvorevinom, građevinom... prizorom u svijetu?

- Teško bih mogao da se odlučim samo na jednu zemlju. Gdje god da

- Sve svjetske metropole imaju sjajne tvorevine pred kojima zastaje dah. Većinu njih smo vidjeli u udžbenicima, filmovima, turističkim vodičima. Budući da sam samo jednom do sada bio u Americi posebno bih izdvojio taj osjećaj koji sam imao u centru grada Čikaga. To je za sada najjači utisak na mene ostavilo kao prizor koji nijesam vidio ni u Beču, ni Pragu niti u bilo kojem evropskom gradu. Radujem se skorom putu u Njujork.

Podgorica Podgorica je dom, Podgorica je mjesto u kojem su mi se desile najbitnije stvari do sad u životu, u Podgorici je porodica, prijatelji, karijera, poslovni izazovi. Možda je najmanji grad, možda mu puno toga nedostaje, ali poslije svakog puta bio to kraći ili duži, poslovni ili privatni najviše se uželim desetominutne šetnje do centra, izlaska u omiljene kafiće. Podgorica nosi maksimalni potencijal koji treba otkriti, pronaći i prilagoditi svom načinu života.

41


„Ljeti osim ako ne moram, ne idem nigdje van Crne Gore, jer tu imam sve što mi treba. Zimi je to ipak neki evropski grad koji ima podnošljivu, blagu klimu ili neka destinacija gdje ima puno sunca. “

42 Caffe Montenegro


C.M: Kakva mjesta biraš za odmor? - U Crnoj Gori su to definitvno mjesta kao što je Pržno i hotel Maestral. Nijesam zimski tip, ne skijam i ne volim snijeg. Ljeti osim ako ne moram, ne idem nigdje van Crne Gore, jer tu imam sve što mi treba. Zimi je to ipak neki evropski grad koji ima podnošljivu, blagu klimu ili neka destinacija gdje ima puno sunca.

C.M: Jesi li gurman, koju kuhinju najviše voliš? - Nemam svoju omiljenu kuhinju, ali sam veliki gurman. Domaća kuhinja ima puno potencijala samo treba da imate malo mašte i spretne ruke. Beograd je jedan od najnaprednjih gastro destinacija u regionu, i svaki put se oduševim ponudom i raznovrsnošću budući da pored svih destinacija, godišnje se najviše puta se nađem tamo zbog vezanosti i prirode posla kojim se bavim.

C.M: Šta je, za poimanja nas sa ovih prostora, najegzotičnije što si probao od hrane? - Nijesam u životu puno ekspreminetisao sa hranom, valjda to zavisi i od ljudi koji sa tobom putuju i posjećuju restorane. Najegzotičnije što sam do sada probao su neka jela iz tzv. molekularne kuhinje, žablji bataci u Albaniji i gomilu ribljih jela u različitim kombinacijama šefa kuhinje u restoranu ‘’Sunda’’ u Čikagu – to je onako nešto čemu sada i ne znam tačno ime, ali što pamtim kao najsavršeniji spoj ukusa i usluge.

C.M: Na osnovu čega praviš odabir restorana u koji odlaziš po prvi put? - Isključivo po preporuci prijatelja i ljudi za koje znam da imaju ukusa. Mi kao rođeni Podgoričani uvijek volimo da podržimo otvaranje novog restorana i ugostiteljskog objekta, nekad i bez preporuke odem, vrlo rijetko, ali tada me privuče sam naziv mjesta ili enterijer.

Odsanjati cilj... Ljubav prema poslu koji radite je inicijalna kapisla, pokretač svega. Bez ljubavi prema istom nema uspjeha. Slično je i u vezi. Važno je odsanjati cilj i biti budan kada ga pređeš.

„Gdje god da odem bila to Rumunija, Francuska, Amerika ili Makedonija trudim se da izvučem maksimum, udahnem svaki momenat.“

C.M: Zašto se vraćaš nekom restoranu? A zašto se ne vraćaš u neki ugostiteljski objekat „više nikad“? - Pored osnovnog kvaliteta usluge i hrane, tu je bitan faktor i ambijent u pratnji muzičkog izbora. Nijesam imao do sada veća neprijatna iskustva, ali nikad se ne bih vratio u neki objekat ako su konobari drski i bezobrazni i ako je muzika loša. Gastro ponuda u Crnoj Gori u većini restorana je dosta šablonska, mada mi se jednom desilo da najjednostavnije jelo kao što je Cezar salata jedan restoran tako „nagrdi“ da se nije mogla jesti.

C.M: Ko za tebe najbolje kuva? - Majkina domaća kuhinja je nešto što vjerovatno većina nas voli, s razlogom jer smo se na tim receptima i jelima podigli i navikli smo se godinama. Neke stvari volimo manje, neke više, ali je svakako ona osnov našeg odabira koji kad nije nadograđujemo kroz samostalna gastro istraživanja. Mnogo mojih prijatelja, saradnika i kolega su majstori u kuhinji - izdvojiću Jelenu Pavićević koja je nedavno bila gost vašeg magazina čije sam specijalitete probao nekoliko puta. Nemam u svom okruženju mnogo prijatelja koji se bave profesionalno tim poslom, pa ovu titulu dijelim po restoranima gdje često idem.

C.M: Koje ti je omiljeno piće? - Kafa, mineralna voda, bijelo vino. Kod pića ne pravim puno izbora, standardan sam tip kad je to u pitanju. Ponekad volim dobar koktel, ljeti mogu da konzumiram i gazirana pića. Volim razne vrste čajeva, kafu - isključivo bez mlijeka.

C.M: Imaš li omiljene restorane i koji su to? - Svaki restoran koji čini sjajno osoblje, gdje je muzika prikladna uz ambijent je moj omiljeni restoran. U gradovima kojima se često vraćam imam uvijek

određenu tačku sa kojom ne mogu da omanem, ali uz pomoć Trip Advisora ili Swarma sam uvijek raspoložen da pronađem i otkrijem nešto novo.

C.M: Da li kuvaš i šta voliš da spremaš? - Moram da priznam da sam jako lijen da istražijem čari kulinarstva. Više sam u formi gledaoca jer volim da posmatram kako se razne stvari pripremaju, a nerijetko odgledam neku emisiju na TV. Ne kuvam “ozbiljna jela” već se snalazim u osnovnim stvarima tek toliko da ne ostanem gladan na putu do obližnjeg restorana (smijeh – prim. aut). Pozvaću vas na pastu sa kupovnim pesto sosem.

C.M: Kada biste nagovarali nekog stranca da posjeti Crnu Goru, koje bi ste mu argumente naveli? A gdje ti vodiš goste iz inostranstva? - Najljepša zemlja na Balkanu. Kratko i jasno. Naše putovanje bi počelo kafenisanjem u Podgorici, pa nastavilo sve preko Pržna, Porto Montenegra, Ade Bojane, Kolašina, Bjelasice, Durmitora. Znajući pojedine strance koje sam imao priliku da vodim u obilazak Crne Gore sigurno bi u nekom danu ili momentu svratili u Pečenjaru u Golubovcima.

C.M: Kako izgleda jedan od tvojih običnih radnih dana? - Buđenje, opšti poslovi prije izlaska, spremanje, dolazak u kancelariju, ispijanje kafe u kancelariji, listanje portala, pregled programske šeme, planiranje dnevnih akvinosti i sastanaka. Najviše volim dane uoči početka emitovanja novih sadržaja i programske šeme pred novu sezonu. Tad smo svi pod najvećim adrenalinom. Uživam i u selekciji filmskog programa koji nam je jedan od najkonkurentnijih u zemlji.

C.M: Šta ti je iz prethodnog profesionalnog iskustva najviše

43


„Najjača satisfakcija u poslu je i kad poslije napornog dana, pod prehladom, odete kući zadovoljni iz kancelarije, ali i kad upoznate profesionalce iz drugih zemalja koji pohvale vaše znanje i iskustvo “

pomoglo u radu u TV Prvoj? - Mnogo sam naučio radeći za Media Pro grupaciju iz Bukurešta, koji su prvi investirali u moje znanje i čije sam obuke prošao u Crnoj Gori i Bukureštu. Tu sam stekao prve korake u radu u medijskim korporacijama. Kasnije me rad u Antenna grupi sa kolegama iz drugih zemalja našeg orkuženja formirao kao poslovnu ličnost koja sam sad. Crna Gora je najmanje razvijeno medijsko tržište ikad, neelastično i nedostupno za manevrisanje, ali trudim se da u svakom danu donesem nešto novo i našoj publici i klijentima dočaram svjetski prisutnu TV stanicu.

C.M: Kako biti u dobrim odnosima sa javnošću? - Ljudi koji su u tom poslu ili njemu srodnim poslovima moraju prije svega biti odmjereni, komunikativni, spremni na izazove, stres i da su apsolutni gospodari svog vremena a da poštuju tuđe. Živimo u vremenu vječitih tranzicija, bilo da su političke, socijalne ili digitalne

44 Caffe Montenegro

i trebamo ostati trezveni kako bi pohvatali sve konce.

C.M: Kako biti u dobrim odnosima s novinarima? - Profesionalnost, pod broj jedan. Pod broj dva, trebamo zainteresovati javnost pa i novinare za ono što radimo i što smatramo da treba da ode u etar. Konkretno, televizijski proizvodi ili kako ja volim da kažem “naši šamponi” su televizijske emisije, serije i filmovi i jedan takav kreativni sistem koji se zove programska šema nosi pregršt kreativnih stvari koje nastojimo da plasiramo javnosti i klijentima. Lijepo je kad se saradnici pored brenda vezuju i za jednu osobu koja taj brend predstavlja i zastupa.

C.M: Ima li teških momenata u tvom poslu, i koje su to situacije? - Televizijski program i sve što emitiujemo uz glavni sadržaj programske šeme je 24h pod budnim okom kritike javnosti. Najčešće mi padaju treško

kritike koje su izazvane nevinim i sitnim greškama na dnevnom nivou. U mom poslu ne postoji mnogo teških momenata ali u tim momentima se držim intuicije, zdravog razuma i profesionalnog odnosa.

C.M: A koji su najljepši profesionalni momenti, koja je to najjača satisfakcija? - Svaka nova televizijska sezona donosi lijepe profesionalne momente. Najjača satisfakcija je visok share ili rejting i činjenica da smo omiljena TV kuća u ciljnoj grupi 18-49 godina. Imamo mlada TV lica koje javnost obožava. Kao dio grupe uvijek imamo profesionalnih izazova, novih momenata u menadžmentu medija, sajmove, TV kongrese gdje stičemo međunarodna iskustva i kontakte. Najjača satisfakcija je i kad poslije napornog dana, pod prehladom, odete kući zadovoljni iz kancelarije, ali i kad upoznate profesionalce iz drugih zemalja koji pohvale vaše znanje i iskustvo.


- Pješ ač k a E ko lo š ko–r e k r eat iv na sta za O bod -

Skoči preko

Skakala

Pješačka Ekološko–rekreativna staza Obod počinje sa raskrsnice u blizini doskorašnje Fabrike za preradu ribe, na ulazu u naselje Rijeka Crnojevića iz pravca Podgorice. Staza je interesantna i kao istorijsko edukativna (Riječki grad Obod , prva štamparija iz 1492. godine, ostaci starih mlinova, stara HE, riječki Pazar, kuća Sv. Petra Cetinjskog, ljetnjikovac Petrovića, spomenik NOB-a). Kad se tome dodaju i prirodne ljepote tog predjela, eto dobrih razloga da krenete na ovu lijepu i laganu pješačku turu. fotografije: Slaven vilus

46 Caffe Montenegro


Opis pješačke staze Dužina staze: 7 km Portal: Centar za posjetioce NPSJ Cilj: Obodska pećina Međucilj: Vidikovac (124 mnm) Težina staze: laka Vrijeme prolaza: 3:00h Tip staze: kružna; Podloga: makadam, kamen, zemlja Opasnosti: nema. Ipak, u slučaju da se pravi kružna tura i vrši spuštanje sa Vidikovca u korito Crnojevića rijeke, kao i njen prelazak, potreban je poseban oprez prilikom strmog spuštanja do rijeke i prelaska na drugu obalu (procijeniti visinu vodostaja ) Markacija: ima. Neophodna kondiciona spremnost: Staza je pogodna za sve uzraste i korisnike bez obzira na kondiciju.. Period godine najpovoljniji za uspon: rano proljeće, jesen, zima (u povoljnim vremenskim uslovima). Period korišćenja staze: tokom cijele godine (do Skakala)

Šta sve možete vidjeti na ovoj pješačkoj turi? Pješačku Ekološko–rekreativnu stazu Obod je 2001. godine otvorio Planinarski klub “Gorica” u saradnji sa tadašnjim Ministarstvom zaštite životne sredine. Mapa staze povezuje tačke: Novi most – skretanje za Mracelje - Riječki grad (Obod) vidikovac (k124) - Skakala (prelaz preko rijeke) – stara HE – Obodska pećina – stara HE – nova HE – skretanje za Košćele – Djevojački vir – Stari mlin – Pazar – Stari most - kuća Sv. Petra Cetinjskog – CPNP – Novi most.

Staza kreće sa raskrsnice u blizini doskorašnje Fabrike za preradu ribe, na ulazu u naselje Rijeka Crnojevića iz pravca Podgorice. Na početku staze obratiti pažnju na zgradu iznad puta sa kraja XIX vijeka - Dvorac na Ljeskovcu knjaza Nikole, kao i spomenik palim borcima NOR- a, koji zauzima centralnu poziciju na raskrsnici (naspram fabrike). Iza spomenika u pravcu jezera postoji česma sa pitkom vodom. Sa pomenute raskrsnice na uzvišenju u pravcu juga na drugoj strani jezera, vidi se Obod - Riječki grad. Staza na početku ide asfaltnim putem za Riječane (Virpazar) preko mosta Ljeskovac. Most Ljeskovac, dužine 120 m podigao je 1905. knjaz

Nikola (naziva se i “Novi most” - jer je podignut kasnije u odnosu na Danilov) i sa njega se pruža odličan pogled na Obod - Riječki grad. Prelaskom mosta staza skreće desno (lijevi krak puta produžava za Virpazar), uzanim asfaltnim putem prema Riječkom gradu. Prije uspona na uzvišenje gdje je smješten Obod, put polukružno obilazi prostranu livadu. Dužina puta od mosta Ljeskovac do Riječkog grada je oko 1,5 km. Nakon prolaska livade put se strmo penje (dvije serpentine) prema Riječkom gradu i sa te dionice je izvanredan pogled na centar Rijeke Crnojevića, Danilov most, kao i prilazni put od Pavlove strane sa rukavcem Skadarskog jezera.

47


Rijeka Crnojevića je poput mirne luke naših snova, zaustavljena u vremenu i prostoru, mala varoš naslonjena na obalu, na kojoj odmaraju ribarski čunovi i mreže... 48 Caffe Montenegro


Obodska pećina Po Pavlu Rovinskom “otvor pećine ima otprilike 15 metara u širinu, a isto toliko u visinu sa spoljne strane”. Pravo od ulaza otvara se velika rotonda ili šator, koji ima u prečniku oko 40 metara, a pri visini svoda oko 20 metara. Na dnu su samo navaljene kamene gromade.

Kroz pećinu se može ići 100-tinak metara od njenog ulaza a onda se otvara provalija kojoj se ne vidi dna, ali u kojoj se čuje huk rijeke Crnojevića. Ona izvire u Cetinjskom polju, gdje i ponire. Ispod Obodske pećine nalaze se dva njena izvora koja u zimskim danima ne mogu

primiti svu vodu rijeke, te ista počinje teći kroz samu pećinu. Njen tok je dug 13 km, a potom odlazi u Skadarsko jezero. U Obodskoj pećini je poželjno korišćenje baterijske lampe, s obzirom da je dnevna svjetlost koja ulazi kroz njen otvor slaba u dubljim djelovima.

Po Pavlu Rovinskom “otvor pećine ima otprilike 15 metara u širinu, a isto toliko u visinu sa spoljne strane” 49


Kanjon rijeke Crnojevića predstavlja izuzetno stanište male žabe (Bombina variegata)

50 Caffe Montenegro


51


Skakala ili Krakala su mjesto gdje je Crnojevića rijeka toliko plitka (osim zimi) da se može lako preći kao potočić. Tu na rijeci nema mosta, nego se na drugu obalu prelazi preskakanjem sa kamena na kamen.

Ekološko-rekreativna staza se od Obodske pećine vraća nazad istim putem, pa nakon što se ponovo prođe kroz zidine nekadašnje elektrane prelazi se na desnu obalu rijeke. Kad u zimskim danima rijeka nabuja nemoguće je pregaziti rijeku, ali proljeće to dozvoljava. Mjesta na koje je moguće preći na drugu stranu zovu se Skakala ili Krakala. Iskusni planinari kažu da je, u toplim danima, lijevu obalu rijeke bolje preći u prijepodnevnim satima s obzirom na znatan dio staze koja nije u dubokoj hladovini.

52 Caffe Montenegro


- E din K r n ić Njegov život su putovanja

Čitav

svijet na Čovjek koji je obišao 90 zemalja u posljednjih petnaest godina. Najzanimljiviji dio zemlje mu je južna polulopta, koju je obišao uzduž i poprijeko. Riječ je o Edinu Krniću iz Tuzi, za kojeg se može reći da živi za putovanja, uživa u tome i ne namjerava da se zaustavi. Ljeta provodi u Crnoj Gori, a zime širom svijeta.

razgovarala: sandra vahtel

56 Caffe Montenegro

fotografije: lična arhiva


Sa Edinom smo se sastali krajem januara, odmah nakon njegovog povratka iz Afrike. Još uvijek pod utiscima sa putovanja, pun energije podijelio je sa nama ne samo detalje sa tog putovanja, već otkrio tajne ostalih dalekih država. Do sad je u zemljama ostajao kratak period, ali u posljednje vrijeme na putovanju provede od dva do tri mjeseca. Razlog tome je, kako kaže, više slobodnog vremena sada nego prije petnaest godina. Edin je obilazio neke zemlje više puta, tako je 9 puta bio na Tajlandu, 17 puta u Sjedinjenim Američkim Državama, po 3

puta u Kolumbiji, Meksiku, Indoneziji, po 2 puta u Argentini, Brazilu i na Kubi. U Africi je bio 5 puta i do sada je obišao 15 afričkih država. Na posljednjem putovanju je za tri mjeseca prešao 27.500 kilometara i posjetio devet država. Kaže da je za njega, najljepša zemlja koju je do sad posjetio, Japan, i ta zemlja za njega predstavlja savršenstvo. Druga zemlja kojom je fasciniran je afrička država Namibija za koju, između ostalog, kaže da je pravi raj na zemlji. “Zemlja sa toliko kontrasta i prirodne ljepote. Imao sam osjećaj kao da sam na

drugoj planeti. Na jugu zemlje se nalazi Fish River Canyon drugi kanjon po veličini na svijetu, koji je na jednom mjestu širok 27 km. Obilazak nestvarno lijepih crvenih pustinja Sossusvlei i Deadvlei za mene su predstavljale iluziju nestvarnog mjesta.” Pored ove dvije zemlje, u top 5 zemalja izdvaja Gvatemalu, Boliviju i Tajland. Pripreme za putovanje, su kako kaže, za njega veoma važne. Prije polaska uvijek istraži najzanimljivije djelove zemlje, a pored turistički atraktivnih zemalja posjeti i one manje atraktivne koje se

Da bi zavolio putovanja moraš da posjetiš nešto što će ti otvoriti vidike. I kada se to desi ili ćeš zavoljeti putovanja ili ćeš se vratiti u svoju realnost. Ono što je u njemu tinjalo, buknulo je kada je posjetio karneval u Rio de Ženeiru i Kubu i od tada se ne zaustavlja.

Na poslednjem putovanju je za tri mjeseca prešao 27.500 kilometara i posjetio devet država

Fish river Kanjon

Kjoto Golden Pavillion, Kinkaku-ji

57


Žene u Africi strašno žele da liče na Evropljanke. Ne shvataju koliko su one ustvari lijepe, ali se i dalje trude da izblijede svoj ten, da imaju drugačiju boju kose, pa stavljaju perike. U Africi su u stanju da daju sestru, kćerku samo da bi pobjegli iz tog svijeta i živjeli u Evropi.

Afrika boravak sa plemenom Himba

međusobno graniče. Tako je dok je bio u Africi, uspio boraviti dva dana sa plemenom Himba. “Istraživao sam mnogo o plemenu Himba, pleme muškaraca i žena sa karakterističnom kosom, koji u blato crveno od zemlje lijepe kosu. U toku noći dok spavaju zemlja u kosi im ispuca, ali je ujutro sa vlažnim dlanovima vrate u „život“. To je pleme koje živi u skladu sa prirodom. Osjećao sam se jako opuštenim i dobrodošlim. Oni su veoma druželjubivi i prijatni”, objašnjava Edin. Posjeta ovom plemenu bila je jedna od misija koje je zacrtao pred put u Afriku. Kada govori o Zimbabveu, cilj koji je zamislio se ostvario, a to je da se nađe u bliskom susretu sa lavovima u nacionalnom parku. “Jednog dana sam se vozio u zaštićenom terenskom vozilu, kada smo naišli na lavove. Ja sam čvrsto odlučio da izađem iz

58 Caffe Montenegro

vozila sa dva vodiča. Nakon kratkog vremena bio sam sa lavovima, udaljen od njih na samo dva koraka. U ruci sam imao fotoaparat i štap, obični tanki štap, u slučaju da se budem morao odbraniti od njih. Na svu sreću nije došlo do toga, jer sam bio u potpunosti staložen, baš onako kako su me vodiči savjetovali”, sa uzbuđenjem


SWAZI pleme Svazilend

zarona za jedan dan sa ajkulama, dok je u Južnoj Africi tri dana za redom ronio sa ajkulama. Njega kako kaže nije strah od novih stvari, voli uzbuđenja i želi da osjeti svaki dio zemlje koju posjećuje.

priča Edin. Na kraju svoje priče o lavovima, savjetuje da je u tom trenutku najvažnije da se ne smije okretati ni bježati, već uzeti štap i pokušati udariti lava jednom po glavi, što je dovoljno da se i on sam distancira.

Susret sa lavovima u Zimbabveu

Sama pomisao na riječ ajkula, kod većine ljudi budi negativno i zastrašujuće osjećanje, ali kada govorimo o Edinu, to nije slučaj. Ovaj svjetski putnik u vremenu svog boravka u Belizeu, zemlji Centralne Amerike, prije četiri godine imao je tri

Negativnih iskustava, kaže, nije imao mnogo. Izdvaja situaciju u Kolumbiji, kada ga je napao čovjek nožem, koji je pokušao da ukrade njegov telefon u trenutku kada se pripremao da fotografiše okolinu. Dodaje da su najrizičniji gradovi u kojima je bio Johanesburg, Durban, Medeljin, Bogota, San Salvador, Manila, a dok su s druge strane najbezbjednije

Afrika sa poglavicom Ndebele plemena

59


U Južnoj Africi je tri dana za redom ronio sa ajkulama Maya narod Gvatemala

zemlje Japan, Singapur, Južna Koreja, Azerbejdžan... “Postoji veliki kriminal u velikim gradovima Afrike. Moraš da budeš oprezan i da imaš iskustva. Ukoliko ste sami u nekom velikom i opasnom gradu, treba pratiti i svoju sjenku, jer nikada ne znate ko vam može prići s leđa. Ja dok hodam pratim svoju sjenku”, dodaje on. Probao je razne vrsta jela i pića, ali ne može da izdvoji najukusnije ili neko manje ukusno. Poštuje zemlju i njen narod i voli da proba njihova nacionalna jela. Zanimljivo je da se na putovanjima, Edin nikad nije razbolio. Devedeset zemalja, devedeset različitih kultura i različitih jezika, ali njemu jezici ne predstavljaju problem. Engleski priča odlično, sem balkanskih jezika, služi se italijanskim, njemačkim, turskim, albanskim, španskim. A kad se nađe u

60 Caffe Montenegro

situaciji da poznavanje jezika i nije od neke pomoći, onda su tu, kako kaže gestikulacija i pozitivan stav. Na kraju nam se Edin požalio da njegova putovanja nijesu nimalo laka, ali ne zbog puta ili finansija već zbog crnogorske administracije i viznog režima mnogih država trećeg svijeta. Postoji veliki broj primjera, ali Edin izdvaja “najsvježiji”. Dok se na web stranici Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore nalazi informacija da je za ulazak u Svaziland za crnogorske državljane viza obavezna, Edin se uvjerio u suprotno. Službenik na granici je tu informaciju negirao i ušao je bez ikakvih problema.  “Želio bih da naša administracija povede više računa o tome i da se građani ne izlažu bespotrebnim troškovima ako im za pojedine zemlje viza nije potrebna ili se ista može izvaditi na ulasku u zemlju.

Često preživljavam stres pred ulazak u neku „novu“ državu, jer dok koračam između dvije granice ne znam da li mogu ući jednostavnom procedurom kao državljani mnogih zapadnoevropskih zemalja ili se moram vratiti nazad, a za povratak nemam više važeću vizu države iz koje sam tek izašao”, iskren je Edin i dodaje da je to jedan od razloga zašto na putovanja ide sam. Do kraja godine, Edin planira da posjeti još 10 zemalja i tako dođe do brojke 100 i možda činjenice da će biti prvi Crnogorac koji je posjetio 100 zemalja svijeta. Edin ne dozvoljava da sjećanja na daleke zemlje i događaje izblijede, pa ih sve čuva na svom web sajtu edinkrnic.me. Putopisi kategorisani po godinama i mjesecima otkrivaju sve o njegovim putovanja sa najinteresantnijim detaljima.


- Zima u gradu –

bijelog Cetinja Ove zime snijeg je u Crnoj Gori pao i đe skoro nikad ne pada, a bogme je napadao đe je vazda padati znao. Na primjer, na Cetinju. Cetinjani mu se nijesu začudili. No su po starom običaju zasukali rukave i „lopatali“. Donosi odraslima mnogo problema... ali snijeg u gradovima je najveća radost za đecu. Ona mu se vesele i nema te sile ni niske temperature da se mogu zadržati u kući. Zima na Cetinju ima posebnu čar, kad se grad umota u sniježno ćebe... svaki prizor je za fotografiju. Tekst: sanja golubović fotografije: andrija kasom

Dječija rumena lica, okna koja vire iz „kuća od snijega“, istorijske znamenitosti umotane u sniježnu tajnu, ulice kao tuneli, jedva prepoznatljivi objekti... sve to u našoj prijestonici, na sred puta ka moru... Pa i kad nestane vode, i kad se vrata od kuće ne mogu otvoriti od snijega, kad se mora na krov peti da se snijeg skida da ne sruši kuću... on je cetinjski amblem svake zime. U dolini zavlada posebna atmosfera i sve se kao što to na Cetinju biva, okrene na šalu, i na radost. Svi koji su studentske dane proveli na Cetinju pričali su mi toplo o tome kako im je bilo hladno ali prelijepo, i da su cetinjske zime posebna priča, da tad treba doživjeti taj grad... Ipak najljepši prizor za oči su đeca koja se „veru“ po snijegu kao po planini, koja ne znaju od sreće šta bi sa sobom i snijegom... I Sneško Belić, i sanke koje se vade iz podruma i garaža i bacakanje po snijegu i nikad im nije dosta radosti na snijegu - „može li još malo“ čuveno je dječije pitanje i kad odrasli više ne mogu izdržati napolju...

62 Caffe Montenegro


Uživanje u prirodnom fenomenu zime u ovom gradu ništa ne može omesti... dovoljno je pogledati ove zimske scene... Ovih dana smo u medijima i na društvenim mrežama vidjeli skijanje, sankanje pa i bordovanje kroz naše gradove, a kroz objektiv našeg fotografa Andrije Kasoma donosimo fotografije Cetinja drugačijeg od onog koji znamo, mi koji nijesmo iz tog grada i nemamo priliku da ga takvog doživimo jer je najčešće i put zatvoren prema njemu tih sniježnih dana. Odrasli nalaze mane snijegu jer im otežava svakodnevnurutinu, možda to i nije loše, da se svi usporimo i zastanemo, a i izađemo iz komforne topline stanova, kuća i kafića i budemo aktivniji, vidimo nešto pred čime ćemo (za)stati... Ali, uživanje u prirodnom fenomenu zime u ovom gradu ništa ne može omesti... dovoljno je pogledati ove zimske scene... i opet da se vratimo, rumena dječija radosna lica. Oni snijeg vide tako da je to za njih vuneni tepih na putu, šešir na krovu kuće, haljina na drvetu... prirodni plastelin za oblikovanje, njihova mašta pravi svašta... Za njih snijeg jeste bajka.

Najljepši prizor za oči su đeca koja se „veru“ po snijegu kao po planini, koja ne znaju od sreće šta bi sa sobom i snijegom... 63


Putopis Tekst prof. Ana Jakić Wilford & Richard Wilford

66 Caffe Montenegro


Svi putevi vode u

ROME, Roma ili Rim, ili pak “vječni grad”, ili kako ga već nazovete na nekom drugom jeziku, uvijek će ostati ono što je uvijek bio, centar istorije svijeta. Zar onda čudi da “svi putevi vode u Rim”. Istorija duga 2700 godina uistinu sve to potvrđuje i govori sama za sebe.

67


Kažu da je Romul osnovao Rim 753 godine prije Hrista. Rim je tada bio naseobina blizu rijeke Tibra što je opravdan razlog jer je rijeka tada značila izvor života, kao uostalom što i danas znači. Te naseobine su se kasnije udruživale ili pak razbacale po rimskim brežuljcima. Razbacan je na sedam bregova, koje oni zovu brdima, a ja se usuđujem da ih nazovem brdašcima. Pet od ukupno sedam su prepuni istorijskih spomenika, zgrada i parkova, dok je Kapitol Hill mjesto odakle se vlada, a Palatine Hill je čuveni arheološki sajt. Rim je jednostavno čaroban. To je grad palata, skulptura, pijaca, fontana, trgova, kupola, koje usitinu naliče jedna na drugu kao jaje jajetu, i nadasve grad lijepe arhitekture i uskih ali i širokih ulica popločanih kaldrmom. Ne znam da li su Rimljane boljele noge dok su pješačili uskim kaldrmama, ali mene zasigurno jesu. Rimljani su toliko sagradili da današnji stanovnici nemaju šta da grade osim da održavaju ljepote vječnog grada. Robovi su tada bili uposleni na puno radno vrijeme. Poor them! Mi obični smrtnici željni saznanja i danas plaćamo ulaznice da vidimo šta su to prethodne generacije, tj. civilizacije sagradile, pokrale ili pak borbom stekle, dok su, tada, obični, naivni i glupi ljudi jednostavno natjerivani da rade sve što je bilo potrebno zarad glorifikacije njihovih vođa. “The city of chisellers throughout the

68 Caffe Montenegro

ages” – takav smo utisak stekli o Rimu, ili kako bi to preveli sa engleskog - grad u kome su majstori skulptura dostigli vrhunac svog zanatstva, mada, chisellers - drugo značenje iste riječi, znači majstori prevare, što Italijani zasigurno jesu. U ovo drugo smo se uvjerili već prvog dana našeg boravka kada smo odlučili da prošetamo do Koloseuma, o čemu ćemo kasnije, i gdje Rimljani obučeni u rimske toge izigravaju “prave Rimljane” i pljačkaju naivne turiste tražeći od njih 10 eura za fotografiju sa njima. Čak smo se i nas dvoje “upecali” i umjesto 10 dali 5 eura, ali smo se zato sljedećeg dana raspitali u

Ako uporedim Rim sa ostalim najstarijim evropskim gradovima onda moram reći da Rim nema tako blizu savršen arhitektonski plan kakav ima Pariz, koji je geometrijski lijepo raspoređen, i koji je danas, nažalost, nekako zamrznut u prošlosti. Rim nema energiju i kosmopolitizam jednog Londona čija se stara i nova arhitektura sjajno uklapaju, ali je ipak Rim sve gore pomenuto, i nimalo ne čudi što je jedna od četiri najposjećenije turističke destinacije u svijetu.

turističkom Savezu Rima, da li je legalno ili ilegalno tražiti novac od turista, jer tzv. “Rimljani” promovišu kulturu svoje zemlje, i, pretpostavljate kakav odgovor smo dobili. Gospođi, koja je radila na šalteru, je bilo jako neprijatno kada smo joj saopštili šta se dešava ispred građevine koja je jedna od najposjećenijih u svijetu. Nije, naravno nije legalno, tako da smo se odmah vratili u najdalju prošlost i shvatiti da su i Rimljani radili isto. Otimali su jedni od drugih kao što se to uostalom i danas radi. Ništa novo nijesmo otkrili po tom pitanju. Želja za vlašću i ljudska pohlepa je kroz cijelu istoriju bila pokretački motor osvajača. Nažalost to vrijeme i dalje traje, i slika se nije nimalo promijenila. U Rim smo doputovali 9. januara i u tom gradu smo ostali 6 dana. U zimskom periodu smo jedino mogli putovati iz Rima za Malagu, na još jedan sajam obrazovanja, te je odluka da posjetimo Rim bila logično rješenje tim prije što Richard nikada ranije nije bio u Rimu. Ja jesam posjetila grad nekada davno, na jedan dan, tako da sam doživjela Rim sada na potpuno drugačiji način. Taj grad ne možete da preletite za jedan dan. Uvijek se iznerviram kad mi neko kaže da je bio u Rimu, Londonu i Parizu na dva dana i da je sve vidio za tako kratko vrijeme. Nikada ne komentarišem kada čujem takve banalnosti jer je prosto nemoguće posjetiti bilo koji od njih i


La Terme de Caracalla

vidjeti sve što oni nude i za mnogo duži period. Nas dvoje smo zaista mnooogo toga vidjeli, ali uistinu toliko je toga ostalo što nijesmo imali vremena da posjetimo, ali ... drugi put ćemo. Putovali smo Montenegro Airlines-om i let je protekao u najboljem redu osim što smo morali dugo čekati u avionu da se iskrcamo, a onda smo čekali prtljag skoro pola sata, no tako to valjda mora na prometnim aerodromima ili je problem bio druge prirode što smo pomislili da jeste. Rezervisali smo hotel sa doručkom preko booking.com koji se nalazi na samo pet minuta pješice od Koloseuma po cijeni od 217,00 eura za pet noći, što nikako ne možete uporedi sa skupoćom hotela kod nas. Cijena vozne karte od aerodroma do glavne željezničke stanice Termini je 30 eura za dvije osobe. Priznaćete prilično skupo za pola sata vožnje, ali ćete zato uštedjeti kasnije na transportu u gradu čije su cijene prihvatljive ili ćete pak, kao i mi, pješačiti i uživati dok razgledate, fotografišete... Mi smo po istoj cijeni došli minibusom do hotela što je svakako bila bolja opcija. Bilo je korisno jer smo iskoristili vozača autobusa da nam posluži kao vodič, što je on sa radošću prihvatio. “If you don’t ask, you don’t get” – to je naš moto. Odlučili smo da prvi dan, tj. cijelo popodne koje smo imali na raspolaganju provedemo u upoznavanju grada tako da smo se odmah uputili prema Koloseumu. Nažalost zakasnili smo prvog dana jer je zadnji prijem posjetilaca bio u 15.30, ali smo dobili informaciju da je kombinovana karta za posjetu Palatine Hill-u, Forumu i Koloseumu 12 eura po osobi. Nijesmo nimalo bili

deprimirani zato što nijesmo istog dana posjetili nadaleko čuveni Koloseum i odmah mijenjamo plan i odlučujemo da napravimo što više snimaka i da nakon toga prošetamo van zidina grada u pravcu La Terme de Caracalla koju smo zapazili dok smo se vozili minibusom do grada i za koju nam je naš vozač rekao da trebamo posjetiti. La Terme je otvoreno 217 AD i, pogadjate, bilo je najveće kupatilo na svijetu gdje se moglo kupati 1600 Rimljana. Da vas podsjetim da su rimska kupatila u Batu (Bath) u Engleskoj najbolje očuvana kupatila iz rimskog perioda, čak mnogo bolje nego La Terme Caracalla koja jeste impresivna građevina, u kojoj možete, ako ste daydreamer, da zamislite da ste baš na pravom mjestu. Pošto volim da zabilježim kamerom svaku arhitektonski zanimljivu

gradjevinu, (a njih je u Rimu mnogo i premnogo) po povratku u hotel, kada se noć već uveliko spuštala, uslikala sam jednu takvu, neobične boje cimeta. Woops! Čuli smo glasove preko puta ulice koji su se odmah uskomešali i dva vojnika su dotrčala sa upozorenjem da ne možemo da slikamo tu građevinu. Zašto, upitala sam, a odgovor je odmah uslijedio da je to palestinska Ambasada. So what! Vjerovatno su shvatili da smo nas dvoje potpuno bezazleni, radoznali turisti tako da nijesu tražili da izbrišemo fotografije, što bi bilo za očekivati. Sa njima smo lijepo proćaskali i nastavili svojim putem. Drugog dana našeg boravka posjetili smo Palatine Hill, Forum i Colosseum. Svaki od njih zavređuje ogromnu pažnju jer su ne samo bili jako značajna mjesta u vrijeme Rimskog carstva već su

Koloseum

69


Rimski Forum

i danas spomenici kulture i civilizacije. Palatine Hill se ponosno uzdiže pa izgleda malo veće brdo nego što uistinu jeste, ali ima razloga za to. Baš ovdje je nastalo Rimsko carstvo. Danas su ostale samo ruine i sjećanja na eru rimske imperije kada su na ovom brdu bile razasute ogromne palate. Sa vrha brda se protezao divan pogled na Rim. Vazduh je na brdu bio mnogo čistiji te su Rimski vladari uglavnom gradili svoje palate tu, tako da je Palatine Hill bio natrpan palatama. Ovdje se rodio i prvi rimski imerator Augustus. Na sjevero-zapadu se nalaze ostaci Kaliguline Palate sagrađene u 1. vijeku nove ere. To mjesto je poznato kao Farnese Garden, nazvano po kardinalu koji je tu napravio prvi botanički vrt u Evropi, a koji je bio povezan sa Rimskim Forumom. Roman Forum je bio centar Rimske imperije, mjesto gdje se politika Rima odlučivala, gdje je Senat zasjedao i to je ostao sve

70 Caffe Montenegro

do pada Rimskog carstva prije više od hiljadu godina. Sve ovo potvrđuju ogromni hramovi, bazilike i mnoge lukovi ili kapije na građevinama tog doba. Kad ste u Forumu može vam se učiniti da tu nema nikavog reda, da su Rimljani gradili nasumice, ali je to samo varka. Kad osmotite bolje vidjećete da su oni itekako

Da ste nas upitali šta nam se najviše svidjelo u Rimu nakon jednog popodneva provedenog u njemu, naš odgovor bi nedvosmisleno bio: borovi, oh, ti borovi koji se tako ponosno šepure i uzdižu posvuda u gradu i koji izgledaju kao ogromni kišobrani. Njihov oblik je takav da zaista pomislite da se redovno oblikuju u najljepše moguće ogromne pečurke.

gradili i gradili, tj. robovi su gradili, ali je to ipak neko morao da zamisli i sprovede u djelo. Dakle, ovo je mjesto hramova, bazilika i trijumfalnih kapija. Ostali smo nešto više od pet sati u Paletine Hill i u Rimskom Forumu, a onda smo otišli da posjetimo Koloseum (Colosseum) koji je u blizini. To je jednostavno najimpresivnija građevina koju su Rimljani napravili. Zanimljivo je napomenuti da je pravo ime ove velelepne tvrđave Flavijan Amfiteatar i u to vrijeme je bila najveća građevina na svijetu. Iako je južna strana Koloseuma otpala u zemljotresu koji se desio 847. ti djelovi su se kasnije iskoristili prilikom gradnje katedrale Sv. Petra. I tako okrnjen i danas izgleda impozantno. Ogromni amfiteatar je sagrađen na mjestu gdje je nekada bilo vještačko jezero, a koje je pripadalo Neronu zajedno sa ogromnim parkom baš u centru Rima. Kolosalna Neronova statua je bila okidač po kojoj


je Koloseum dobio ime. Čak tada je primao 55,000 posjetilaca koji su mogli ući na, ni manje ni više nego, 80 ulaza. Koloseum je bio mjesto igara i zabave što je silno zabavljalo imperatore koji su tako pokazivali svoju moć i prestiž i tako dobijali na svojoj popularnosti. Igre bi obično započinjale nekim komičnim gegovima, a zatim bi se prikazivale različite egzotične životinje. Ovo je sve bio uvod u najsuroviju igru koja je slijedila do smrti, u krvoločnim borbama gladijatora sa životinjama ili pak samih gladijatora. Imperatori su uživali posmatrajući robove, robijaše i kriminalce, a pokadkad bi i sami Rimljani uzimali udjela u borbama. Sljedeći dan smo poranili u uputili se ka Kapitol Hilu (Capitoline Hill) koji je prosto ‘must’ visit. U samom centru Rima, na padini brda nalazi se ogromni spomenik Viktoru Emanuelu II, prvom italijanskom kralju. Iako je ovo brdo najmanje ono je uvijek bilo politička moć Rima i predstavljao epicentar Rimske moći tokom njihove hiljadugodišnje vladavine. U samoj blizini, tj. između dva brda se nalazi Piazza del Campidoglio, još jedan u nizu Mikelandjelovih remek djela koji je i jedan od ljepših trgova u Rimu. Znali smo da nam za posjetu Vatikanu treba cijeli dan. Mi smo to podijelili u dva dana tako da smo, nakon posjete Kapitol Hilu, krenuli prema Vatikanu, (Vatican City), najmanjoj državici na svijetu, koju okružuje grad Rim i koji je ne samo centar katoličanstva, već je i magnet za mnogobrojne turiste koji su željni da posjete mjesta kakva su katedrala Sv.Petra (St. Peter’s Basilica), Vatican

Piazza del Campidoglio

Bazilika Sv. Petra

Muzej i Sistin Kapela (Sistine Chapel). Posjeta najvažnijoj i najljepšoj katedrali na svijetu je sama po sebi doživljaj. Čuveni trg u obliku elipse je dobro i nadaleko čuveni prilaz katedrali i datira iz 17. vijeka. Na trgu se nalaze fontane i egipatski obelisk koji je prenijet u Rim 37 godine. Ono što je maestralno na katedrali jeste kupola koju je dizajnirao Mikelanđelo. Oko pet stotina stepenica će vas dovesti do vrha kupole odakle se pruža prelijep pogled na grad. Postoji

Sistinska kapela (lijevo) Vatican Muzej (desno)

lift, ali smo mi odlučili da pješačimo po navici jer katedrala Sv. Pavla u Londonu ima skoro isti broj stepenica do vrha, a nema lift. Obilazak čuvenog Panteona (Pantheon) je svakako bio na našoj listi “must see places”. Fenomenalnu građevinu je sagradio Hadrian prije više od 1800 godina i ponosno stoji kao dokaz velikog Rimskog carstva. Ovaj hram, koji je bio i utočište paganskih bogova, 13 vjekova je imao najveću kupolu na svijetu koja, na samom vrhu, ima veliki otvor koji je jedini izvor svjetlosti hrama. U Panteonu je sahranjen čuveni slikar Rafael I nekoliko italijanskih kraljeva. Mene je najviše oduševio mermerni pod čiji dizajn je napravljen od geometriskih paterna ili djelova i koji je original iz Rimskog doba. Zastrašujuće lijep! Posjetivši Panteon naletjeli smo na Trg Rotonda koji se graniči sa čuvenim hramom. Trg je uvijek pun ljudi jer se nalazi u centru istorijskog Rima. Fontana je sagradjena u 18. vijeku. Peti dan naše posjete vječnom gradu ostavili smo za dalje posjete čuvenim fontanama i trgovima i relaksiranoj šetnji kroz Bordži park. Čuli smo da je trg Navona (Piazza Navona) jedan od najljepših u Rimu i bili su u pravu. Jeste,

71


Fontana di Trevi

Španski Trg (Piazza di Spagna) je najprometnije mjesto u gradu. To je meeting point. 137 elegantnih stepenica su uvijek pretrpane ljudima.

zaista. Trg ovalnog oblika nalazi se nedaleko od Panteona, dakle u centru grada. Na trgu se nalaze tri prelijepe fontane sagrađene tokom 16. i 17. vijeka To je zasigurno mjesto koje koje živi od ranog jutra do kasne večeri ili pak sljedećeg jutra,mjesto koje zuji od ogromnog broja

ljudi. Ima mnogo kafića, restorana... Tu smo sjeli, oslušnuli grad, posmatrali prolaznike. Naravno das mo prošetali do najčuvenije fontane na svijetu Fontana di Trevi, ali je, nažalost, nijesmo mogli vidjeti u punom sjaju jer je rekonstrukcija fontane bila u toku koja će trajati do

septembra 2015. godine. Iako su iscrpili vodu iz fontane, ostali su novčići i dalje kao podsjećanje na one koji su zamislili želju prije toga. Španski Trg (Piazza di Spagna) je najprometnije mjesto u gradu. Ovo je meeting point. Kad se osvrnete oko sebe vidjećete da je ovo mjesto zaista nestvarno lijepo i nimalo ne čudi što ljudi vole da se okupljaju i sastaju ovdje. Sva ta kombinacija, španske stepenice, obelisk i prelijepa francuska crkva i izgledaju “picture postcard”. Zanimljivo je napomenuti da je ovaj proctor nekada, u 17.vijeku, smatran španskom teritorijom jer je i dobio ime po Španskoj Ambasadi. 137 elegantnih stepenica su uvijek pretrpane ljudima. Sjeverno od Španskih stepenica šetnja nas je odvela do najvećeg parka u Rimu Villa Borghese. Tu smo pobjegli od silne vreve i užurbanosti grada jer park pruža jednako mnogo. Tu se nalazi jezero, hramovi, fontane, muzeji. U 17. vijeku Kardinal Borži je pretvorio vinograd u park. I uradio je pravu stvar. A poslije svega viđenog i ovdje pomenutog ostalo je još mnooogo toga da se vidi neki sljedeći put...

Villa Borghese

72 Caffe Montenegro


- Novi trend u barmenstvu -

Kristalno

ČIST tekst: ana đurković

Danas postoji mnogo toga što treba da uzmete u obzir kada naručujete piće u baru, počevši od godine berbe, bureta, tehnike priprema, čaše, do toga da li vam se čini da je barmen dovoljno iskusan... I naručivanje pića zahtijeva određeno znanje. Sve popularniji novi trend širom svijeta o kojem biste trebali nešto da znate sad je i - kristalno čist led

74 Caffe Montenegro


“Artisan ice” Danas postoji više opcija za gotovo sve oko nas a treba samo biti informisan i odlučiti se. Trendovi smjenjuju jedan drugi, neki postaju standard, a neki prođu brže nego li su nastali. U svijetu ugostiteljstva posljednjih godina pratimo mnogo noviteta na koje gosti reaguju uglavnom fanatično. Neki od omiljenih trendova, koji polako postaju standard, su specijalno pravljeni blednovi kafe kontrolisanog i poznatog porijekla i uzgoja, pravljenje domaćeg piva ili vina, čajeva sa različitim dodacima sa tačno određenom namjenom ili aromatizovane vode koja bi trebalo da vas smiri, opusti, da energiju ili inspiriše. Među svim tim trendovima, polako se probija još jedan a to je “artisan ice” ili specijalno napravljen, lomljen i serviran led u koktelima i kratkim pićima. Svaki novitet zahtjeva svog majstora pa tako danas postoji još jedno novo zanimanje u svijetu ugostiteljstva ice chef ili šef za led. Ako vam ovo zvuči malo šašavo i glupo razmislite dva puta. Ako ste ljubitelj dobrog viskija onda znate koliko je truda, znanja i vremena potrebno da se dobije savršen miris, ukus i boja tog pića. Ako ipak više volite koktele, onda znate da cijenite spretnost i maštovitost barmena koji tačno zna omjer i ukus svojih pića potrebnih da bi vam poslužio savršen koktel. Njihova filozofija je jednostavna, ako koriste vrhunski viski ili prave prvoklasni koktel, zašto bi rizikovali da loš led pokvari užitak gostima. Tada se kvalitetan led nameće kao neophodan.

Šta je dobar led? Danas je život bez ledenog pića, leda i frižidera nezamisliv. Ali do prije nekih 150 godina stvari nisu bile tako jednostavne. Frižideri nisu postojali a ljudi su se snalazili kako su znali i umjeli da očuvaju svoju hranu. U Americi je na početku 19. vijeka biznis sa ledom uveliko cvjetao, led se dopremao do svih većih gradova i jedan od najznamenitijih trgovaca Frederik Tjudor poznatiji kao “kralj leda” bio je prvi koji je započeo isporuke leda širom svijeta. Sante leda putovale su do i iz Evrope i Indije i tada manje više počinje američka opsesija ledom. Danas je ona poprimila neki drugačiji izgled. Danas se biznis vrti oko struganja, lomljenja i rezbarenja leda, pravljenja

75


Šef za led Gosti su poludjeli za savršeno oblikovanim oblicima, neobičnim formama ali i drugačijem ukusu koje imaju pića sa kristalno čistim ledom. Svaki novitet zahtjeva svog majstora pa tako danas postoji još jedno novo zanimanje u svijetu ugostiteljstva - ice chef ili šef za led.

kristalno čistih blokova. Od skora, prvenstveno u Americi i Japanu, buja još jedan biznis koji se zapravo više klasifikuje kao vještina a to je proizvodnja vrhunski čistog leda. Led koji danas koriste barmeni u najpopularnijim barovima i restoranima mjeri se stepenom čistoće, gustine, veličine i obrade. Svi ti segmenti bitno utiču na kvalitet i estetiku onoga što oni nude. Zvuči pomalo kao da govorimo o vrhunskim juvelirima zar ne? Dobar komad leda prepoznaćete odmah po njegovom kristalno čistom izgledu i površini. Proces proizvodnje ovakvog leda je komplikovan i prilično skup pa takav led u vašoj čaši danas dodaje cijeli dolar na cijenu pića u restoranu ili baru.

76 Caffe Montenegro

Da bi ga dobili potrebno je znatno usporiti proces zamrzavanja kako bi se vazdušni džepovi digli na površinu ili grupisali sa strana. Rezultat takvog procesa je izuzetno čist i gust led. Pored savršenog izgleda ono što je barmenima ipak najvažnija osobina koja proizilazi iz ovakvog procesa proizvodnje je veća čvrstina leda i činjenica da je on hladniji od tipičnih kockica leda.

Led kuće Igranje sa ovakvim ledom ipak nije za svakoga. Zahtijeva određeno znanje o ponašanju leda, temperaturi i alatima za obradu ali i maštovitost i vješte ruke za obradu i posluživanje. U tome je čar ovog

Logika iza ovog trenda je jednostavna: ako poslužujete vrhunski viski ili spremate prvoklasni koktel, zašto bi rizikovali da loš led pokvari užitak gostima


Atrakcija i zabava Naročito je atraktivno kada barmen iznese veliki blok leda i počne ga obrađivati i lomiti pred gostima što je postao neizostavan dio zabave u barovima koji garantuje veliki pazar na kraju dana.

77


temperaturu leda mjere Toplomjerom ili termometrom Mlaka pića nisu nešto što vam se može desiti u Interval Baru u San Francisku. Za to se brine menadžerka Dženifer Kolio koja ništa ne prepušta slučaju kada su u pitanju rashlađivanje ili razblaživanje pića. Barmeni iz nenog tima koriste toplomjere kako bi kokteli uvijek bili na propisanoj, prefrektnoj temperaturi. Neka pića se poslužuju tako da izgledaju gotovo zamrznuto, poput neke velike kocke leda dok neka imaju ogromne, robusne pojedinačne kocke. Kolio kaže da je oduševljena mogućnostima i beskrajnom zabavom koju pruža obrada i serviranje leda.

skupog i neobičnog trenda. Jedan od prvih barmena u Americi koji se počeo baviti vještinom obrade vrhunskog leda je Endru Borer. On je zaslužan za današnje rezanje i oblikovanje leda u koktelima širom Zapadne obale. Za Endrua je sve počelo kada je posmatrao japanskog barmena kako pretvara blok leda u savršenu sfernu površinu i to za par minuta, što je atrakcija koju japanski barmeni često izvode u poznatim restoranima i barovima pred gostima. Ideja se rodila i Endru je već poručio svoju prvu testeru i dlijeta i počeo usavršavanje. Gosti su poludjeli za savršeno oblikovanim oblicima, neobičnim formama ali i drugačijem ukusu koje imaju pića sa kristalno čistim ledom. Malo po malo, na scenu su stupali novi ljudi i barovi tako da danas gotovo svaki ugledniji bar na Zapadnoj obali ima “led kuće”.

“On the rocks” Led u barove stiže u ogromnim blokovima koje je potrebno obraditi u manje porcije. Postoji bezbroj tehnika i opcija ali neki od zlatnih standarda su krupni komadi nepravilnog oblika,

ogromne kocke ili sfere ili tradicionalne male kocke. Iako led dozvoljava igru pa možete napraviti različite neobične oblike jako je bitno imati na umu faktor koji je najvažniji a to je da njegova čistoća, veličina i oblik znatno utiču na ukus pića pa je cilj u svakom trenutku tačno kontrolisati njegovo rastvaranje u piću. Čist led, bez zarobljenog vazduha je gušći što znači da bolje rashlađuje piće a da ga pritom mnogo manje razblažuje. U koktelima ovaj led pomaže teksturu i zaokružuje cjelokupnu mješavinu ukusa. U kraćim koktelima, veliki komad ovog leda topi se znatno duže pa se i ukus koktela duže zadržava. Možda i najukusniji ostaju ljetnji, lagani kokteli i to sa mnogo manjih komada tog leda kada koktelima daju potpuno drugačiju teksturu. Ipak, omiljena primjena svih barmena, najelegantnija i savršeno uklopljena je veliki, neobrađeni, robusni komad leda i mjerica vrhunskog viskija preko. Barmeni kažu da ima nešto neobjašnjivo privlačno u prelivanju mirišljavog viskija preko komada kristalnog leda zbog čega gosti ne mare da plate izuzetno visoke cijene za to zadovoljstvo.

Ima nešto neobjašnjivo privlačno u prelivanju mirišljavog viskija preko komada kristalnog leda zbog čega gosti ne mare da plate izuzetno visoke cijene za to zadovoljstvo

78 Caffe Montenegro


80 Caffe Montenegro


81


82 Caffe Montenegro


83


84 Caffe Montenegro


*

* Stara škola meksiko tel/fax: +382 (0) 30 34 61 36 mob: +382 (0) 69 33 22 69 mail: angliancentar@t-com.me www.angliancentar.com

*** PO MJERI IZRAĐUJEMO

ZA VAS


- Kuvano vino: Lijek i zadovoljstvo -

Zimski napitak Kuvano vino se pravi u mnogim zemljama – Italijani ga zovu vin brulé, Holanđani bisschopswijn, Francuzi vin chaud, Njemci i Austrijanci glühwein, Englezi mulled wine, a mi kuvano vino. Kako god da ga zovete, teško ćete mu odoljeti.

PRIREDILA: SANDRA VAHTEL

86 Caffe Montenegro


Obožavaju ga u cijelom svijetu, a vrlo je zdravo kada ga konzumirate umjereno – štiti vaše srce, sprječava nastanak ugrušaka i začepljenja krvnih sudova, smanjuje rizik od srčanog udara i razvoja raka prostate i debelog crijeva. Uz to povećava nivo dobrog holesterola, a dobro je za pamćenje, posebno kod starijih žena.

Poznato po svom specifičnom ukusu cijenjeno je u čitavom svijetu i kao takvo često se priprema. U pitanju je drevno piće čiji se nastanak može pripisati monasima kao poznavaocima bilja i začina. U manastirima se velika pažnja posvećivala pripremi vina. Još od srednjeg vijeka, kuvano vino se koristi za prehladu, kao prirodan i ukusan lijek. Kuvanje vina se pripisuje još Hipokratu, po kome je takvo vino i nazvano hipokris. Ovakvo vino je smatrano za izrazito zdrav napitak, posebno zato što u prošlosti voda baš nije ispunjavala najviše sanitarne standarde. Zimsku čaroliju predstavlja magična kombinacija crvenog vina i začina uz dodatak šećera i citrusa. Kuvano vino se služi uvijek toplo. Izuzetno je okrepljujuće i kao takvo ostaje ne samo prijatno zimsko piće već i najbolji prirodni lijek za prehladu. Ljekoviti efekti svoju potvrdu nalaze u anti-inflamatornim

svojstvima crnog vina i visokom sadržaju antiseptika i antioksidanata prisutnih kod karanfilića i cimeta. Tokom vjekova recepti su se promijenili u bezbroj varijacija. Međutim, sama priprema je i dalje jednostavna i brza. U ponudi mnogih supermarketa nalaze se pakovanja začina spremna za upotrebu prilikom kuvanja vina. Međutim, nije ih teško „iskombinovati“ i kod kuće u skladu sa samo vašim ličnim ukusom.

Priprema kuvanog vina

Izaberite kvalitetno crno vino čiji će ukus dodatno poboljšati aromatični začini. Kuvano vino sa cimetom uz dodatak karanfilića osnova su ovog daleko poznatog recepta. Naravno, ukus možete uvijek dodatno „pojačati“ koristeći i druge začine. „Mariniranje“ je najvažniji dio svakog

kuvanog vina. Svoj doprinos jedinstvenom ukusu pored cimeta i karanfilčića mogu dati i zvjezdasti anis, muskatni oraščić, štapić vanile, lovorov list. Takođe, jedan od nezaboravnih dodataka začinima su i voćni sastojci. Tu se prije svega misli na limun ili pomorandžu. Možete ih isjeći na kriške ili izrendati njihovu koru (prethodno ih dobro operite). Dodajte jabuke koje se ukusom vrlo lijepo kombinuju sa zvjezdastim anisom. Zasladite ga po ukusu, koristeći šećer ili med. Fenomenalni mirisi ispuniće vaš dom. Svaki sastojak morate dozirati vrlo pažljivo. To se posebno odnosi na šećer. Određivanje pravog stepena slatkoće ovdje se navodi kao najbitniji zadatak. Tako pripremljena mješavina kuva se lagano, uz često miješanje kako bi se šećer u potpunosti rastopio. Nakon toga vino procijedite i služite toplo. Servirajte toplo piće i ukrasite štapićem cimeta i kolutićem limuna ili pomorandže.

87


Dodavanje vode vinu nije potrebno, ljudi to rade samo da bi povećali količinu, ali ako je vino dobrog kvaliteta dodavanje vode može samo da umanji intenzitet ukusa.

Kuvano vino na engleski način Sastojci:

1 flaša crnog vina (0,75 l) 60 g šećera, Pomorandža (prepolovljena) 1 štapić cimeta 1 narendani oraščić 1 lovorov list 60 ml džina Priprema:

Kuvano bijelo vino

U šerpu sipajte vino, dodajte šećer, pomorandžu, cimet, oraščić i lovorov list. Zagrijevajte polako dok se šećer ne istopi. Ako želite da bude slađe vino, možete dodati još šećera. Skinite sa vatre i sipajte džin. Sipajte u čaše i odmah poslužite. Sporije kuvanje pomaže začinima da budu intenzivnijeg ukusa dok brzo kuvanje ima suprotan efekat. Za povećavanje količine preporučuje se malo voćnog soka. Za jači i intenzivniji ukus možemo dodati rum, rakiju ili neko sušeno voće, kao što je grožđe, borovnica, smokva, šljiva, višnja ili jabuka. Prije serviranja obavezno filtrirajte kuvano vino kako bi odstranili komade karanfilića i drugih začina. Bitno je da se kuvano vino pije u vrućem obliku. Za ukras na šolji može se koristiti sušena jabuka, limun, kriške čilija ili svježe isjeckan đumbir.

Recepct Jamie Olivera Sastojci:

2 mandarine 1 limun 1 limeta 200 g šećera 6 karanfilića 1 štapić cimeta 3 lista lovora 1 štapić vanile 2 zvjezdasta anisa 2 flaše crnog vina Priprema:

Oljuštite mandarinu, limetu i limun i isjeckajte ih na male komade. U veliki lonac stavite šećer i uz lagano miješanje pustite da se otapa na srednjoj temperaturi, potom dodajte koru citrusa, pa sve zalijte sokom od mandarine. Dodajte karanfilić, štapić cimeta i lovor. Štapić vanile isjecite uzdužno i dodajte ga u lonac, kratko promiješajte i prelijte vinom tek toliko da prekrije sve sastojke. Ostavite na laganoj vatri da se smjesa kuva oko 5 minuta dok se šećer u potpunosti ne rastopi nakon čega ćete dobiti gusti sirup. Dobijeni sirup baza je za savršeno ukusno kuvano vino iz kojeg ostatak alkohola naknadno pomiješan na ovaj način neće izvjetriti. Kada je vaš sirup poprimio kremastu strukturu, smanjite vatru i u lonac dodajte anis i nalijte ostatak vina. Lagano sve zagrijevajte oko pet minuta, pazeći da ne provri, potom vino natočite u čaše i poslužite.

88 Caffe Montenegro

Velika greška u pripremi kuvanog vina je upravo kuvanje. Na temperaturi višoj od 80°C gubi se nivo alkohola u vinu, te je preporučljivo lagano zagrijevanje i potrebno ga je skinuti sa vatre prije nego što provri.


- Whitepod Eco Luxury Hotel Valais, Švajcarska

Švajcarski Na samo sat vremena vožnje od aerodroma u Ženevi nalazi se jedinstveno odmaralište veoma specifičnog izgleda – „Whitepod Eco Luxury Hotel”. Ono što je svakako interesantno jeste spoljašnji izgled apartmana kružnog oblika koji se savršeno uklapaju uz prirodni ambijent švajcarskih Alpa. Sa svim svojim pogodnostima ovo zimsko odmaralište predstavlja odličan primjer sve popularnijeg eko-turizma. priredila: sandra vahtel

90 Caffe Montenegro

igloi


U glavnom objektu se nalaze restoran i spa

Prijatan ambijent u bungalovima

Raj za ekološki nastrojene turiste nalazi se u srcu švajcarskih Alpa na 1700m visine, blizu sela Les Cerniers, u planinskoj oblasti Dents du Midi. Smještaj nudi i sopstvenu ski stazu. Različiti

paketi koji se mogu uplatiti nude i jogu, masaže, zdravu ishranu, čak i posebno organizovane ski trke za svoje goste. Gosti su smješteni u 15 geodezijskih šatorastih struktura kupolastog oblika koje funkcionišu kao skloništa utopljena u prirodni planinski pejzaž. Gosti mogu da ostanu u planinarskom

domu ili mogu iznajmiti jedan od bijelih bungalova. Bungalovi koji su usidreni na drvenim platformama i poređani oko planinarskog doma na prostoru od 1800 metara, zagrijevaju se efikasnim malim pećima na drva. Platforme imaju lakši uticaj na životnu sredinu na čistom planinskom okruženju nego više stalnih struktura postavljenih na temeljima. Svaki bungalov je povezan za drvenu platformu, stvarajući mogućnost da se sa drvetom obložene terase upijaju prizori okolnog pejzaža. Standardne sobe sadrže king-size krevete, potpuno opremljena kupatila (tuš/wc), peć na drva, ketler, ali i nivo mezanina koji možete iskoristiti za dodavanje još jednog ležaja. Opremljeni su tradicionalnim namještajem i visokom izolacijom što zajedno sa jednostavnom peći omogućava topao

Hotel liči na neobičnu mješavinu kupole, igloa i šatora, a unutrašnjost je opremljena prirodnim materijalima.

91


Opremljeni su tradicionalnim namještajem i visokom izolacijom što zajedno sa jednostavnom peći omogućava topao ambijent zimi, a osvježavajući ljeti

92 Caffe Montenegro


Bungalov koji mijenja boju Spoljašnji prekrivač objekata napravljen je od specijalnih materijala koji čuvaju energiju i mijenjaju boju, pa je zimi bijele, a ljeti zelene boje. Ovi futuristički bungalovi opremljeni su luksuznim namještajem u savremenom alpskom stilu, koji uključuju mini saunu, đakuzi i vodene krevete.

ambijent zimi, a osvježavajući ljeti. U njima postoji dovoljno komfora za smještaj dvije ili čak četiri osobe. Veliki otvori na strani ka terasi omogućavaju prelivanje velike količine sunčevih zraka po cijelom enterijeru, obezbjeđujući dramatičnu

panoramsku sliku – prirodni kontekst iz neposrednog okruženja. Ekološki luksuzne bijele kugle svojim položajem nude svim posjetiocima mogućnost da učestvuju u raznovrsnim aktivnostima tokom boravka, jer pružaju pravu

ravnotežu – balans kamperskih i aktivnosti koje vezujemo za pojam odmarališta. Iako porodične sobe nude iste pogodnosti, mezanin ispod tih pet kupola ima prostorni kapacitet za dva dodatna ležaja, namijenjena djeci mlađeg uzrasta.

Daleko od urbanih centara rizort je slobodan od gradskog zagađenja i ima blisku vezu sa prirodom 93


U bungalovima postoji dovoljno komfora za smještaj dvije ili čak četiri osobe

94 Caffe Montenegro


Gosti mogu istraĹživati planine i okolinu, diviti se i uĹživati u svim vrstama snjeĹžnih avantura. Aktivnosti kao ĹĄto su spust, snoubording, kros-kantri skijanje, hodanje po snijegu ili sankanje su takoÄ‘e dostupni. Ovaj rizort nije zanimljiv samo zbog neobiÄ?nog dizajna. To je takoÄ‘e odrĹživ centar koji koristi obnovljive izvore energije. Tokom zime, on se uklapa u okolinu i postaje jedno sa pejzaĹžom. Cjelokupan koncept osvojio je i nagradu na MeÄ‘unarodnom sajmu turizma na kom je istaknuto koriťćenje obnovljivih izvora kao i za minimalnu potroĹĄnju energije i vode. Pored toga, rizort ograniÄ?ava njegov uticaj na Ĺživotnu sredinu kroz smanjenje svoje vode i upotrebe struje, smanjenje proizvodnje otpada gdje god je to moguće. Daleko od urbanih centara rizort je slobodan od gradskog zagaÄ‘enja i ima blisku vezu sa prirodom. Whitepod nastoji da stvori ili osvjeĹži vezu meÄ‘usobnog poĹĄtovanja izmeÄ‘u Ä?ovjeka i prirode. Otvoren je preko Ä?itave godine i ima veliki broj ponuda kako zimi tako i ljeti. Posjeduje privatnu ureÄ‘enu stazu dugu 700m, dok su zimi na raspolaganju dugaÄ?ke staze koje se mogu istraĹžiti ili pjeĹĄice ili na zimskim Ä?izmama. Hotel posjeduje i ski opremu koja je na raspolaganju za iznajmljivanje.

Tradicionalna jela i domaća vina

Kada ogladnite, dobijate svjeĹž i ukusan obrok u restoranu u obliĹžnjem naselju. Hotel posjeduje izvanredan restoran, koji se nalazi na vrhu recepcijskog prostora, 15 minuta uz polje. Naziv restorana je Les Cerniers i u njemu se sluĹže ukusna tradicionalna jela od kojih se izdvajaju topljeni sir i suĹĄeno meso, kao i odliÄ?an meni za „a la kart“. Politika restorana je u potpunosti u skladu sa filozofijom hotela. Koriste se lokalni proizvodi, domaća vina i sezonski proizvodi – lokalni distributeri su na prvom mjestu, pa nakon njih evropski, ukoliko je to zaista neophodno.

Kongresni turizam Jedinstveno okruĹženje, infrastruktura i bogat program u hotelu predstavlja pravo mjesto za organizaciju korporativnih aktivnosti, seminara i grupnih izleta.

PLANETTOURS-ME

ĉÄ?ĆŽ



ĄćĊĹ? + takse

----------------

 

ĄĉĆĹ? sa taksama

----------------

 

ĄĄĉĹ? sa taksama

----------------

 ĆŽ ĆŽ  

Ä‚ÄƒÄ Ĺ?

3 dana

-----------------------------------------

Uspostavljena veza izmeÄ‘u Ä?ovjeka i prirode

 ĆŽ

ĆŽ

ćĊĹ?

vikend aranĹžman 8. i 9 .03.

sa ulaznicom za KONCERT OLIVER I GIBONNI

----------------

 ÄŤ 

ĂĂĆĹ?

5 dana

----------------

   ćĊĹ?

4 dana

(09. - 12.03)

----------------

ĆŽÄŤĆŽ/'./ dana Ä‚Ä‡Ä Ĺ? 5(13.-17.04)

Mogućnost plaćanja na rate u agenciji – ili na rate preko NLB, CKB, Atlas i Hipotekarne banke

Ä ÄƒÄ ÄŤÄƒÄ„Ä‚ÄŤÄ Ä Ä‰ĆŽĆŽÄąĆŽĆŽÄ Ä‡ÄŠÄŤÄ„Ä…Ä‚ÄŤÄŠÄŠÄ‚


CM klub Hoteli Akvamarine, Budva +382 69 599299 Albatros, Ulcinj +382 (0) 30 423263 Aman Sveti Stefan +382 67 203444 Ambasador Podgorica +382 (0) 20 272233 Amfora, Kotor +382 (0) 32 305852 Apart Hotel Premier, Podgorica +382 (0) 20 406520 Aria, Podgorica +382 (0) 20 872570 Astoria montenegro, Azimut, Sveti Stefan +382 (0) 33 468992 Belvi, Bečići +382 (0) 33 425100 Best western hotel Šumadija, Beograd +381 (0) 11 3514255 Best Western Premier Hotel Montenegro, Podgorica +382 (0) 20 406520

članovi cm kluba HTP Budvanska rivijera, Budva +382 (0) 33 451788 HTP Korali, Bar + 382 (0) 30 313070 HTP Primorje, Tivat +382 (0) 32671277 Imanje Knjaz, hotel restoran Podgorica +382 63 234567 Imperial, Bar +382 (0) 30 455288 Institut Simo Milošević, Igalo +382 (0) 31 658111 Kalamper, Bar + 382 (0) 30 361281 Kerber, Podgorica +382 (0) 20 405405 Kostas, Podgorica +382 (0) 20 610100 Marshal, Nikšić +382 (0) 67 065065 MB Turist, Žabljak +382 (0) 52 361601 MD, Bar +382 (0) 30 305124 Mimoza, Tivat +382 (0) 32 671305

BG City hotel, Beograd +381 (0) 11 6686805

Montengro Stars Hotel Group, Budva +382 (0) 33 773777

Bianca Resort&Spa, Kolašin +382(0) 20 863000

Onogošt, Nikšić +382 (0) 40 243608

Bojatours, Podgorica +382 (0) 20 621153

Palas, Mojkovac +382 (0) 69 031385

Casa del Mare, Herceg Novi +382 (0) 69 700702

Palazzo Radomiri, Kotor +382 (0) 32 333172

Crystal, Petrovac +382 (0) 33 422100

Palmon bay, Igalo +382 (0) 31 332442

Božić, Inđija; +381 (0) 21 6420414

Perjanik, Danilovgrad +382 (0) 20 813130

Brile, Kolašin; +382 (0) 20 865021

Planinka, Žabljak +382 (0) 52 361344

Čile, Kolašin; +382 (0) 20 865039

Podgorica, Podgorica +382 (0) 20 402500

Danica, Petrovac +382 (0) 33 46204

Princess, Bar +382 (0) 30 300100

Delfin, Bijela +382 (0) 31 683093

Ramada, Podgorica +382 (0) 20 622-623

Dukley gardens, Budva +382 (0) 69 170000

Rene, Podgorica +382 (0) 67 219 541

Đurić, Petrovac; +382 (0) 33 461814

Rivijera, Petrovac +382 (0) 33 422100

Durmitor, Žabljak +382 (0) 52 360206

Romanov Sveti Stefan +382 33 468 471

Eminent, Podgorica +382 (0) 20 664545

Šajo, Budva +382 (0) 33 460243

Forza Lux, Kotor +382 (0) 33 333500

Savojo, Buljarica +382 (0)67 672044

Franca, Bijelo Polje +382 (0) 50 433442

Sentido Tara, Bečići +382 (0) 33 404196

Franca, Bar +382 (0) 30 55 920

Silver Moon, Kotor +382 (0) 32 330322

Franca, Pljevlja +382 (0) 77 300067

Sokoline, Ostrog, +382 (0) 69 011444

Glava Zete, Glava Zete +382 (0) 40 212666

Splendid, Bečići

Haus Freiburg, Ulcinj +382 (0) 30 403008

Splendido, Prčanj +382 (0) 32 301700

Holegro, Ulcinj +382 (0) 30 423483

Šumadija - Nikaljević, Prčanj +382 (0) 32 338057

Hostel City Center, Beograd +381 (0) 11 2644055

Sveti Nikola apartmani, Kotor +382 (0) 69 237288

Hotel Ramada, Podgorica +382 (0) 20 622623

Sveti Nikola, Kotor +382 (0) 69 429109

Hotel Resort Ruža Vjetrova, Dobra Voda, Bar +382 30 306000

The Queen of Montenegro, Bečići +382 (0) 33 662662

HP Fjord, Kotor +382 (0) 32 325233

Trebjesa, Nikšić +382 (0) 40 731144

HTP Boka, Herceg Novi +382 (0) 31 346075

Tre canne, Budva +382 (0) 69 019999

98 Caffe Montenegro

Udruženje hotelijera i restoratera Crne Gore Udruženje malih hotela Vardar, Kotor +382 (0) 32 325084 Vukov most, Nikšić +382 (0) 40 257131 Xanadu, Zelenika +382 (0) 31 684666 Zamak Pobore, Budva +382 (0) 33 464601 Ziya, Podgorica +382 (0) 20 230690    Zlatibor MONA, Zlatibor +381 (0) 31 841021 Zlatnik, Beograd +381 (0) 11 3167511 Žabljak, Žabljak +382 (0) 77 400190

Ugostiteljski objekti

21 Mne Urban Bistro, Podgorica +382 (0) 69 888222 Arte Dolce, cafe poslast., Podgorica Ali Baba, plažni bar, Kotor Almara Beach Club, Oblatno, Tivat

Al posto giusto, Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800 Amfora, cafe, Podgorica +382 (0) 69 472658 Amici, kafeterija, Nikšić Anovi, restoran, Podgorica +382 (0)69 111000 Ant, cafe bar, Bečići Ararat, restoran, Bar +382 (0) 30 318416 Arena, cafe bar, Bečići Astoria restorani Atrium, galerija rest., Kotor +382 (0) 32 322439 Azzuro, cafe bar, Bar Badanj, restoran, Virpazar Bahus, rest. - vinoteka, Podgorica Bajova kula, Kotor Bar Bay Club, Bar +382 (0) 68 444485 Barakuda, rest., Ulcinj +382 (0) 30 458225, Barakuda, rest., Ada Bojana +382 (0) 67 817295 Bastion, restoran, Kotor BB, restoran, Bar Belvedere, Herceg Novi +382 (0) 31 346320 Black Iris cafe, Budva +382 (0)78 119530 Blanche, restoran, Pržno Blue magic, plažni bar, Budva Bonela Green Bazar, Podgorica, +382 (0) 68 024646 Bonita, pizzeria, Kotor Bonsai fresh market&bar, Podgorica, +382 (0) 67 170681

Caffe - caffe, Podgorica Royal, cafe bar i plaža, Bar Caffe del Mare, cafe restoran, Kotor +382 (0)32 333051 Carpe Diem, cafe, Bar Casa mia, Caffe pizeria, Nikšić + 382 (0) 60 006655 Casper, Budva Castella, snack bar pizz., Budva +382 (0) 33 454859 Castello di Boka, Stoliv +382 (0) 32 306260

Castello,

Bar +382 (0) 30 350501 Ćatovića mlini, restoran, Morinj +382 (0) 32 373030 Cesare, café-bar, Kotor Club Emporio, Stari grad Budva Copacabana, Ulcinj Costa coffee, Budva i Podgorica Cuba, cafe bar, Petrovac Čarolija, poslastičarnica, Podgorica +382 (0) 67 817200 Čudna šuma, cafe bar, Žabljak Dali, rest., Podgorica +382 (0) 69 234567 De gustibus, rest., Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800 Diamond, night club, Nikšić +382 (0) 67 399924 Dominus, cafe bar, Petrovac Donna kod Nikole, restoran, Budva

Dukley beach lounge,

Budva +382 (0) 69 160000

Durante,

Ulcinj +382 (0) 30 373701 Durmitor, rest. - motel, Žabljak +382 (0) 50 488111 Durmitor, eko selo, Trsa, Piva +382 (0) 67 839358 Dva vesla, gril bašta, Budva Đardin, restoran, Perast +382 (0) 67 221219 Eco Resort Plavnica, Golubovci +382 (0) 20 088044 Eko katun, Kolašin +382 (0) 20 860150 Ellas, restoran, Kotor +382 (0) 32 335115 Elit lounge restaurant and bar, Podgorica +382 (0) 67 866222 Emporio club, Budva Etno selo Montenegro, Brezna +382 (0) 67 209049 Evropa, poslovni centar, Berane Fili, cafe bar, Berane Fontana, hotel rest., Budva +382 (0) 33 452153 Forest, cafe restoran, Nikšić +382 (0) 40 213766 Forza, poslastičarnica, Kotor


članovi cm kluba

Fratello, diskoteka, Bar

Lugano, Kotor

Gaeta, Cetinje

Lupo di mare, rest., Podgorica +382 (0) 67 909299

Galion, rest., Kotor +382 (0) 32 325054

MAIna, rstoran, Podgorica +382 (0) 67 504990

Garden, cafe - pizzeria, Budva

MA-VI, cafe, Tuzi +382 (0) 67 588878

Garden Restoran & pizzeria, Podgorica+382 (0) 67 265066

Mareza, rest., Podgorica +382 (0) 20 281009

Giardino, restoran, Reževići +382 (0) 69 019555

Maršal Restaurant & wine bar, Podgorica +382 (0) 20 246194

Grand, café - bar, Podgorica

Maruška konoba Podgorica +382 (0) 67 259833

Grispolis, restoran, Bigova, Tivat +382 (0) 69 357657

Maša, rest., Podgorica +382 (0) 20 224460

Hacijenda, latino bar, Budva

MB Ice club, Budva

Harašo, cafe bašta, Budva

Mediterraneo, konoba, Petrovac +382 (0) 33 401612

Hemingvej, cafe bar, Nikšić

Milenijum, restoran, Rožaje

Hot Moon, cafe, Budva +382 (0) 68 033078

Mogren I, plaža i plažni restoran, Budva

Ibon, cafe pizz., Nikšić +382 (0) 40 212026

momčilov grad, restoran, Žabljak +382 (0) 67 383662

Ipad caffe 1 i 2, Podgorica +382 (0) 20 621850

Monte Carlo, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 674181

Island, plažni bar, Kamenovo

Montenegro caffe pub, Podgorica

Izvor, rest., Sutomore +382 (0) 30 373821

Montenegro Pub, Nikšić

Jadran - Kod Krsta, restoran, Budva

Montefish, Tivat, +382 (0) 32 670250

Javor, nac. restoran pansion, Žabljak +382 (0) 69 014385

Movida beach, Tivat, +382 (0) 63 222011

Javorovača, rest., Žabljak +382 (0) 69 020701

Mtv, picerija, Petrovac

Jazz club, cafe - bar, Nikšić

MZ restoran, Podgorica, +382 (0)20 231206

Jet ski, Kotor

Nacionale, restoran, Cetinje +382 (0) 41 234 851

Jezero, rest., Podgorica +382 (0) 67 619603

Nautilus, café - bar, restoran, Igalo

K-2, picerija Nikšić

Nik Gold Pivnica, Budva +382 (0)33 452815

Kalamper, apartmani, Bar +382 (0) 69 333833

Nova konoba Herceg Novi +382 (0) 68 859956

Kalamper, restoran, Bar

Oro di terra, restoran, Baošići, Herceg Novi +382 (0) 69 903330

Kapetanova konoba, Rafailovići Karampana, Kotor +382 (0) 69 045223 Kiss, Petrovac Knjaževa bašta, restoran, Bar Koliba, konoba, Bogetići +382 (0) 40 200704 Konak, restoran, Cetinje +382 (0) 41 761011 Krušo, konoba, Herceg Novi Kula, konoba, Bar +382 (0) 30 341717 L’ Angolo, rest., Podgorica +382 (0)67 416511 La Esquina, cafe rest., Bar +382 (0) 68 301130 La scala, rest., Podgorica +382 (0) 68 886648 Laguna, mliječni restoran, Berane Laguna, restoran, Podgorica Les Deux Magots cafe, Nikšić Leut, rest., Herceg Novi +382 (0) 69 041054 Lobelia, cafe piceria, Herceg Novi

cafe bar, Bar

plaža, Bečići

Plavnica +382 (0) 20 230944

Svera, konoba, Tunjevo +382 (0) 69 484442

Plažni bar Questo Quello, Sutomore, +382 (0)67 348007

Tag, cafe bar, Cetinje +382 (0) 67 666982

Plus, rest., Podgorica +382 (0) 20 205111

Tajson, cafe bar, Rožaje

Pod murvom, restoran, Bečići

Tani, Nikšić

Polo, pizzeria, Bar +382 (0) 30 317414

Tapas bar Las Ramblas, Bar

Port club bowling, Kotor- Radanovići +382 (0) 68 457579

The old Fishermans club, pizzeria, Budva +382 (0) 69 555347

Porto, Budva

Tramontana, cafe pizz-, Morinj +382 (0) 68 800070

Portobello, cafe - bar, Kotor

Trattoria Giardino, restoran, Podgorica

Portun, restoran Nikšić

Tri šešira, rest., Pljevlja +382 (0) 68 049686

Poslastičare Fontane, Nikšić

Troja, restoran Tuzi, +382 (0) 69 051495

Premier, café - bar, Podgorica

Trpeza, konoba, Kotor, +382 (0) 69 345290

Pržionica kafe Pause, Berane

Turist, cafe pizz., Bar +382 (0) 67 314777

Regina, Tivat

Ukus, poslast. burekdžijska radnja, Nikšić

Restoran Dolce Vita i plaža Stijene, Rafailovići

Velvet Cocktail klub, Podgorica

Ribar, konoba, Kostanjica +382 (0) 32 373 053

Venom, pizz., Podgorica +382 (0) 20 238237

Ribarsko selo, Žanjice

Vidikovac, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 345277

Ribnica, rest. Podgorica +382 (0) 20 210 600

Vila ACD, Rafailovići, Budva +382 (0) 69 397968

Ričardova glava, restoran - plaža, Budva

Vinoteka Enomanija, Budva +382 (0) 33 453003

Riječka Gostiona i apartmani Oktoih, Rijeka Crnojevića, +382 (0) 63 222008

Xaoc caffe, Podgorica

Risan, rest., Risan +382 (0) 32 371805

XXL pansion restoran, Bar +382 (0) 30 364601

Ritter, Cetinje

Zeleni gaj, cafe bar, Budva

Riverside restoran, Nikšić, +382 (0)67 9188323

Caffe Mozart, Stari grad, Budva +382 (0) 69 101789

Rocky beach, Utjeha, Bar

wasabi, Podgorica +382 (0) 20 220101; Bar +382 (0) 30 311043

Samba, restoran, Bar San Marino, restoran, Budva

O sole mio, restoran - pizzeria, Budva

San Remo, restoran picerija, Rožaje

Ocaso club, Budva

Santa Marija, Bečići

P.C. Atrijum, Nikšić

Savardak, nac. rest., Kolašin; +382 (0) 69 051264

Paladium automat club, Budva i Podgorica +382 (0)68 086086

SAVOIA, cafe rest., Bar +382 (0) 67 514 550

Panini, Petrovac

Sempre, rest., Podgorica, + 382 (0)20 665771

Papilon, cafe bar, Rafailovići

Sicilia, italij. pekara i pizzeria, Podgorica

Paradiso, restoran, Utjeha, Bar +382 (0) 67 854444

Skala Santa, konoba, Kotor

People’s Beach Bar, Igalo +382 (0) 68 249239

SKI VILLAGE, rest. & bar, Kolašin, +382 (0) 67 65900

Per Sempre, rest., Podgorica +382 (0) 20 220066

Solila, plažni komleks, Tivat

Perla, Budva +382 (0) 68 808080

Sport Club, Podgorica

Piazza, rest., Podgorica +382 (0) 69 028001

Square caffe, Podgorica +382 (0)68 512512

Picado klub, Podgorica +382 (0) 20 622226

Stara varoš, cafe bar, Žabljak

Piccoletto, fast food, Nikšić

Stari grad, konoba, Budva +382 (0) 33 454443

Pinta lounge bar, Podgorica +382 (0)20 510018

Stari Grad, restoran, Kotor +382 (0)68 322 025

Pizana, rest., Budva +382 (0)69 150150

Street, cafe bar Nikšić

Planet,

Sv. Toma,

Brendovi, proizvođači

Aleksandrović, vinarija Oplenac, Srbija Aleksandrija, Herceg Novi

Aqua viva Artcafe, Podgorica +382 (0) 67 665511 Bambi Bambi - voda “Duboka” Bamboos, Podgorica +382 (0) 69 060171 Brunocaffe, Podgorica +382 (0) 67 544688 Carlsberg Srbija Cedevita, Zagreb Don Paky, Monte Ko, Ulcinj +382 (0) 30 401688 Evian Farman Sapori (Illy cafe), Kotor +382 (0) 32 323585 Freixenet Frikom Fructal, Ajdovščina Slovenija Grazia, radionica torti i kolača, Podgorica horoz electric, Podgorica, +382 (0) 20 870145 Jastreb, pekara, Podgorica; +382 (0) 20 247304 99


članovi cm kluba

Podgorica +382 (0) 20 634 901

Ljuta-Kotor

Eccolo, Budva +382 (0) 33 454624

Comp - comerc, Nikšić +382 (0) 40 218746

Efel Motors, Podgorica +382 (0) 20 210910

Company “Vigo”, Kotor +382 (0) 67 544933

Enigma Company, Nikšić +382 (0) 68 830803

Concordia commerce, Ulcinj +382 (0) 30 411206

Lf Spa , Italija +39 0547 341257 Hrvatska +385 98 9278668

Manuel caffe

Es System k Balkan, Podgorica, Bul. Džordža Vašingtona 98/III

Congresexpo, Beograd; +381 (0) 11 2686024

Luk-trade, Bar +382 (0) 30 316710

Martex, Cetinje

G3Spirits, Podgorica, +382 (0) 20 291030

Crnogorski Telekom, Podgorica 1500

Lukoil Montenegro, Podgorica +382 (0) 20 219415

Max corp, Podgorica, +382 (0) 67 000 505

Horeca Expo, Beograd +381 (0) 11 3447125

CS/Sales TNT Express, Podgorica +382 (0) 20 606450

Luštica bay, www.lusticabay.com

Mesopromet, industrija mesa, Bijelo Polje

Jela komerc, Rožaje +382 (0) 51 278605

Delta city, Podgorica +382 (0) 68 878637

Maesto Line, Podgorica +382 (0) 20 662072

musićpak, Podgorica +382 (0) 69 072 866

Jela plus, Dubrovnik +385 (0) 20 456220

Direct Market Conculting, Podgorica +382 (0) 69 066270

Mall of montenegro, Podgorica +382 (0) 20 625314

Nava rent a car, Podgorica +382 (0) 67 600600

Lamex commerce, Podgorica +382 (0) 20 247308

Display, Bar +382 (0) 30 316710

Marina Sv. Nikola, Bar +382 (0) 30 313911

Next, Fresh&Co.

Lipovac vinarija, Cetinje +382 (0) 67 216766

Doro Bambino, Bar +382 (0) 69 228220

Marina torte, Podgorica +382 (0) 69 021557

Maprenat, Tivat +382 (0) 32 684510

DS Security, Nikšić +382 (0) 40 221048

MBD komerc, auto centar, Podgorica +382 (0) 20 662450

Monte Jewelry & Watches, Podgorica +382 (0) 20 665131

Đurković Company, Nikšić +382 (0) 40 252015

MERCATOR MEX, Podgorica +382 (0) 20 658 110

Pernod Ricard

Montecco inc, Danilovgrad +382 (0) 20 883459

Džemo, Bar +382 (0) 69 427010

Merkator International, Bijelo Polje +382 (0) 50 431072

Pirella, Podgorica +382 (0) 20 883350

Montefino Wine DOO, Bar +382 (0) 69 236008

ELA market, Kotor +382 (0) 32 304229

Metropolis, Podgorica

Pivara Trebjesa d.0.0., Nikšić

Musić Pak, Podgorica+382 (0) 67 642081

Elektroprivreda Crne Gore, Podgorica 19100

MG trade, Tuzi, Podgorica; +382 (0) 67 333540

Plantaže, Podgorica +382 (0) 20 658111

Office centar, Podgorica +382 (0) 20 626451

Estera, Bar +382 (0) 30 340523

Milunović diskont, Kotor +382 (0) 32 302436

Plenković, vinarija Hvar, Hrvatska +385 (0) 21 745709

Rokšped, Podgorica +382 (0) 20 656 777

Exponat, Kotor +382 (0) 32 302584

Mirax group +382 (0) 67 211000

Podravka d.o.o., Podgorica +382 (0) 20 872188

Rustorg Montenegro Doo, Bar +382 (0) 67 363585

Fani Marić, Herceg Novi +382 (0) 31 353404

Minimalic Trnava, Slovačka +421 918 780 552

Podostroško vino, Ostrog +382 (0) 67 898000

Sao cafe, Nikšić +382 (0) 67 270333

FIBA, Novi Sad +381 (0) 21 493325

Mixer, Italy

Podrum Castelo Stevan, Sotonići; +382 (0) 30 374240

Tažex, Herceg Novi +382 (0) 31 678225

Foto Boni, Podgorica +382 (0) 20 667505

Podrum vina Aleksandrović, Vinča +382 (0) 33 452686

Time Jewelry & Watches, Podgorica +382 (0) 20 664864

Foto Riva, Podgorica +382 (0) 20 667620

RB Global, Stara Sokolova, Užice +381 (0) 31 516751

Vitis d.o.o, Podgorica +382 (0) 67 494583

Gardašević prevoz, Nikšić +382 (0) 40 214382

Rosa Simčič, vinarija Ceglo, Slovenija +386 5 39 59 200

VOLI Motors, Podgorica, +382 (0) 20 445065

Golden Sun Casino, Dubrovnik; +385 (0) 20 638588

kimbo caffe, Kamnik, Skoplje, Makedonija Knjaz Miloš Ledo Matuško, vinarija, Potomje, Hrvatska +385 (0) 98 428676

Nivea Orbis pekara Žitko, +382 (0) 33 451554 Pantomarket, mesna industrija, Herceg Novi +382 (0) 31 682000

Slatka tajna, rad. kolača, Podgorica +382 (0) 69 341080 Sony Ericsson Srna, mljekara, Nikšić +382 (0) 40 258160 Sun ice creams (DonZe d.o.o), Podgorica +382 (0) 20 625791 Tuborg Uljara Abazović, Bar +382 (0) 30 361133 vero moda, Podgorica +382 (0) 68 001006

Preduzeća

goranović industrija mesa, Nikšić, +382 (0) 77 400001

A.D. Marine, Bar +382 (0) 30 313906

Grafički Centar Mercator, Bijelo Polje +382 (0) 50 430444

ABN Trade Crna Gora +382 (0) 31 322205

Granulati, Bar +382 (0) 30 312601

AD Centro Jadran, Bar +382 (0) 30 346341

Guardian, Budva +382 (0) 33 456040

Alo taxi, Podgorica 19700

Habitat, Podgorica +382 (0) 20 228009

Amica, Budva +382 (0) 67 447712

Illusion Montenegro Interesta, Podgorica +382 (0) 20 227484

Amon, rent a car, Budva Aqua Ski, Bečići +382 (0) 69 331585

Intersport Nikšić, +382 (0) 40 449610 Podgorica +382 (0) 20 449627

Arte dolce, Budva +382 (0) 33 459259

ITP, Podgorica +382 (0) 20 625912 Jadranski sajam +382 (0) 33 410410

Balević trade, Budva +382 (0) 33 452686

Australian, Made in Italy +382 (0) 69 886564 Austrian Airlines Avalon, rent a car, Tivat +382 (0) 67 245959

Bar kod, Podgorica

Balloon, Kotor +382 (0) 32 323030

baristta kafa, Nikšić +382 (0) 68 261207

Bonesa, Bar +382 (0) 30 346250

CG Ex Mirage, Petrovac

Capital plaza, Podgorica +382 (0) 67 023223

City moda, Podgorica +382 (0) 20 451972

Cer Style, Podgorica, +382 (0) 68 834834

Di bar, Budva +382 (0) 33 454104

Cerovo, Bar +382 (0) 30 550500

Duwl D - Trade,

Cogimar,

voda voda, Vlado Beuaty bar, Zvonko Bogdan vinarija, Srbija www.vinarijazvonkobogdan.com

Distributeri, Zastupnici

Atlas Marine, +382 (0)69 753663

100 Caffe Montenegro

Kamini Dragović, Radanovići, Kotor +382 (0) 69 308545 Kapilogos, Budva +382 (0) 69 219 403 K&M sistem, Nikšić +382 (0) 77 272 722 K2, rafting klub, Nikšić +382 (0) 40 213431 Kings, Podgorica +382 (0) 20 624625 Klub Champion, Bar +382 (0) 30 315791 Kolor press, Lapovo +381 (0) 34 850170

Lada, salon ljepote Cetinje +382 (0) 41 231280 Loading rent a car, Kotor +382 (0) 32 323111

Montefish, Tivat +382 (0) 32 675250 Monte Swiss, Bar +382 (0) 69 531447 Montenegro Airlens, Podgorica +382 (0) 20 664433 Montenegro Business Alliance +382 (0) 20 622728 M tel Kralja Nikole 27-a, Podgorica Muzički centar Crne Gore, Podgorica +382 (0) 68 535362 MX d.o.o., Podgorica +382 (0) 67 454545 Nike shop, Ulcinj +382 (0) 30 422255 Niška mlekara, Niš +301 (0) 18 265619 Oftalens, Podgorica +382 (0) 20 601905 Olio Prom, Bar +382 (0) 30 342304 Optika MN, Podgorica +382 (0) 68 579 579 Opus 3, Podgorica +382 (0) 20 642144 Padella, Tivat +382 (0) 32 673560 Paco Monte, Danilovgrad +382 (0) 20 810050 Pak Centar, Bijelo Polje, +382 (0) 69 166066 Parah, Budva Perfect Group, Podgorica +382 (0) 20 205065 Pingvin, Kotor +382 (0) 69 050529 Porto Montenegro, Tivat +382 (0) 32 674660 Princ - Mont, Ulcinj +382 (0) 30 413202 Reklam,


članovi cm kluba

Herceg Novi

Cubico, Podgorica +382 (0) 20 228181

Omnipromet, Bar +382 (0) 30 314340

Planet tours, Podgorica +382 (0) 20 231008

Cungu & CO, Ulcinj +382 (0) 30 401064

Pejkom, Beograd +381 (0) 11 2424279

Talasturs, Bar +382 (0) 30 312182

Dakom, Podgorica

Plava Devetka, Herceg Novi +382 (0) 31 335999

Udruženje turističkih agencija Crne Gore

DD Welness Solutions, Novi Beograd; +381 (0)11 3148717

Player Int., Beograd +381 (0)11 3347442

Dr Trade, Podgorica +382 (0) 20 261072

Poly Dec, Beograd +381 (0) 11 3540650

Ekoplant, Podgorica +382 (0) 20 281010

Progres and Co., Nikšić +382 (0) 40 251011

Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća, +382 (0) 20 406301

Ent - Ext, Podgorica, +382 (0) 20 260831

Promadura floors, Bar +382 (0) 30 316136

Barska Plovidba AD, Bar +382 (0) 30 311300

Fadis, Bar +382 (0) 30 341703

Promotive, Podgorica +382 (0)20 886185

Direkcija za izgradnju puteva Crne Gore +382 (0) 20 224493

Gastro group, Podgorica, +382 (0) 69 871841

Propergo comfort & luxury, Beograd, +381 (0) 63 320344

Nacionalana turistička organizacija +382 (0) 77 100001

Gitanes Les, Nikšić +382 (0) 40 253222

Pierre Cardin – Home, Podgorica, +381 (0) 20 260064

Opština Budva +382 (0) 33 451451

Glass dizajn, Nikšić +382 (0) 40 217508

Rakočević radinost, Bijelo Polje +382 (0) 50 433596

Opština Ulcinj +382 (0) 30 412413

Glass service, Nikšić +382 (0) 40 214330

Rapex, Bar +382 (0) 30 341244

TO Bar, +382 (0) 30 311633

Gorenje, Podgorica +382 (0) 20 251152

Ribnica Commerce, Podgorica +382 (0) 20 623814

TO Berane, +382 (0) 51 236 664

Higijena, Podgorica +382 (0) 20 272405

Rocky & Pistolato, Podgorica +382 (0) 20 642367

TO Bijelo polje, +382 (0) 69 326877

Vapor, Podgorica +382 (0) 20 262107

Horoz electric, Podgorica, Tivat, Budva, Ulcinj +382 (0) 20 870145

Saniteko d.o.o., Podgorica; +382 (0) 20 643301

TO Budva +382 (0) 33 402814

Veterinum, vet. klinika, Ulcinj +382 (0) 30 401412

Icecom, Podgorica +382 (0) 20 290402

Semper, Nikšić +382 (0) 40 234 804

TO Cetinje +382 (0) 41 230 250

VOLI trade, Podgorica +382 (0) 20 445000

Italia ferrari, Podgorica +382 (0) 68 111115

Shollex, Podgorica +382 (0) 20 206100

TO danilovgrad +382 (0) 20 816015

Vuk Petrol, Radanovići - Kotor; +382 (0) 32 331600

IVNIK, Podgorica +382 (0) 20 613873

Spa medica, Podgorica+382 (0) 20 662198

TO Herceg Novi +382 (0) 31 350820

Womens world, Podgorica, +382 (0) 69 868797

Kompakt MG, Smederevo +381 (0) 26 224227

Stefani Mobili, Smederevo +381 (0) 26 224 742

TO kolašin +382 (0) 20 864254

YC Yug, Bar +382 (0 )69 062709

Konstancia, Beograd +381 (0) 11 3231863

Stiropak +381 (0) 18 803335

TO kotor +382 (0) 32 322886

Zlatara Baltez, Bar +382 (0) 67 540552

Koving-M, Podgorica + 382 (0)20 510504

Storks, Podgorica +382 (0) 20 891670

TO mojkovac +382 (0) 50 472428

Zlatara Mikel F, Podgorica +382 (0) 20 230097

Kraft, Podgorica +382 (0) 20 212150

Surfmont, Kotor +382 (0) 32 322256

TO nikšić +382 (0) 40 213262

Zlatara Onyx, Budva

Kuzmić PRO, Čakovec, Hrvatska +385 (0) 40 395315

Tehnobar, Podgorica +382 (0) 20 262091

TO Pljevlja +382 (0) 52 300148

Zlatara vera, Niksic +382 (0) 67 890880

La dorica, Bar; +382 (0) 30 314135

Telemont, Podgorica +382 (0) 20 511700

TO Podgorica +382 (0) 20 667536

Termiko, Herceg Novi +382 (0) 31 342535

TO rožaje +382 (0) 51 270158

TMG, Veternik +381 (0) 21 823167

TO tivat +382 (0) 32 671324

Union drvo, Beograd +381 (0)11 3281879

TO Ulcinj +382 (0) 30 412333

Velux, Beograd www.velux.rs

Uprava pomorske sigurnosti, Bar +382 (0) 30 313240

Vg group, Bar +382 (0) 30 341733

TO žabljak +382 (0) 52 361802

Renault Alliance, Cetinjski put bb, Podgorica Roksport, Herceg Novi +382 (0) 31 350280 Royal studio, Podgorica +382 (0) 20 240286 Ruski Centar, Bar +382 (0) 30 315448 Si&Si, Kotor +382 (0) 32 322060 Škorpion, Herceg Novi +382 (0) 31 335115 Smrčak, Podgorica +382 (0) 20 280719 Societe Generale Montenegro, Podgorica, +382 (0) 67 252123 Star taxi, Bar +382 (0) 30 316710 Sten, Podgorica +382 (0) 20 206696 T-com, Podgorica + 382 (0) 67 421321 Techocooling, Bolonja, Italija + 385 (0) 91 941 0807 Telenor, Podgorica 1188 Tim Kop, Podgorica +382 (0) 20 606450

Opremanje

La mia casa, Podgorica +382 (0) 69 333100

Al gallery, Podgorica +382 (0) 20 225776

Lumar, Podgorica +382 (0) 20 218447

Antiques Stanković, Kotor +382 (0) 69 071819

M.Č. Atelje, Nikšić +382 (0) 40 247745

Aragana, Bar +382 (0) 30 340055

Majstorija Marković, Podgorica +382 (0) 20 269128

Arti home centar, Bar

Manjola Gift & Souvenir Shop, Podgorica +382 (0) 20 664415

Asti, fabrika namj., Beograd, +382 (0)20 230 118

Metrico Mont Centar, Kotor +382 (0) 32 331515

Atena Bohor, Budva +382 (0) 33 456280

Mi-Rai, Nikšić +382 (0) 40 256123

Audio Dream, Podgorica +382 (0)67 824782

Migo, Vršac +381 (0) 13 800137

AV oprema, Kotor +382 (0) 68 042157

Mirmont, Nikšić +382 (0) 40 212620

BC Inženjering, Nikšić, +382 (0) 40 252266

Montex Elektronika, Podgorica +382 (0) 20 255900

cercamp doo, Ul Marka Radovića 14. Podgorica

Montora Software, Podgorica +382 (0) 20 620003

Čikom, Podgorica +382 (0) 20 227114 Ćilimara, Podgorica +382 (0) 69 549892 Čisto, Podgorica +382 (0) 67 660077 ClimaCane Mobili, Beograd +381 (0) 11 3445625 Company DJAPA 8, Beograd +381 (0) 11 3110770

Turističke organizacije i organi uprave

Vibacom, Herceg Novi +382 (0) 67 629747 Volcano kladionice Winterhalter Gastronom, Budva, +382 (0) 69 238451 Wizard, Ruma +381 (0) 63 504930

Turističke agencije

Forza Cattaro, Kotor +382( 0) 32 304068

Itas travel agency, Nikšić +382 (0) 40 242202

Namještaj Đurović, Podgorica +382 (0) 69 054000

London bridge nvo, Nikšić; +382 (0)40/ 242 083,

Nino dizajn +382 (0) 67 519080

Magelan, Novi Sad +381 (0) 21 420680

Nolina, cvjećara +382 (0) 67 875874

Montenegro Holidays, Budva +382 (0) 33 402522

Objekta, Tivat +382 (0) 67 600603

My travel, Nikšić +382 (0) 40 220021

Oktel oprema, Budva +382 (0) 69 024917

nevidio canyoning, Nikšić +382 (0) 69 041213 101


102 Caffe Montenegro


103


NAJBOLJA SVJETSKA ODIJELA PO NAJPOVOLJNIJIM CIJENAMA

4 JUL BR. 63. PODGORICA +382 68 001 006 / +382 68 021 407

Profile for Casopisi Caffe Montenegro i Prostor

Caffe Montenegro br. 132  

Caffe Montenegro br. 132  

Advertisement