PREDLOZI MEDIA CENTRA ZA DOPUNU NACRTA MEDIJSKIH ZAKONA

Predlozi dopuna Nacrta Zakona o medijma

U nastavku se nalaze predlozi Media centra u vezi sa Nacrtom Zakona o medijma. Ključne sugestije se odnose na nekoliko pitanja:

1. Potrebno je precizirati status medija koji se mogu regstrovati kao jedan od tri organizaciona oblika: komercijalni, neprofitini i javni a na osnovu posebnih prooisa koji uređuju osnivanje privrdnih društava, nevladinih organizacija i javnih emitera.

2. Potrebno je smanjiti mogućnost posrednog uticaja na rad samoregulatornih tjela. Zato se predlaže da se samoreguulatorna eksterna tijela ne finansiraju direktno iz Fonda već se daje mogućnost da svaki mediji iz Fonda dobije do 5% ukupnog iznosa projekta za članarinu u nekom eksternom samoregulatornom tijelu.

3. S obzirom da su u ovom trenutku (u pozitivnim propisima) internestke publikacije (portal) i štampani mediji van kontrole primjene profesionalnih sandarda, skrivenog reklamiranja itd... predlažemo da Agencija za elektronske medje (AEM) preraste u Agenciju za medije i proširi joj se opseg djelovanja. Zato predlažemo da se Zakonom o medijia uredi njen rad i način osnivanja dok bi u Zakonu o AVM uslugama bio ostavljen samo tehnički dio nadležnosti. Ukoliko se ne prihvati ovaj predlog, onda je obavezno prihvatiti naš predlog da se internetska publikaciju u vrsti i audiovizuelne medijske usluge. Jedino na taj način bi se osigurala adekvatna uloga Agencije i poboljšala primjena profesionalnih standarda na portalima.

Predlog 1:

U članu 9 Nacrta Zakona dodaju se dva nova stava:

Stav 1 mijenja se i glasi: “Mediji se upisuju u evidenciju medija (u daljem tekstu: Evidencija) u roku od 15 dana od dana registracije kod nadležnog organa.

Iza stava 10 dodaje se nov stav 11 koji glasi: „Nije dozvoljen rad medija koji nije upisan u Evidenciju.“

Obrazloženje:

U ovom predlogu propisuje se dopunom stava 1 maksimalan rok u kojem osnivač medija treba da dostavi prijavu za upis u Evidenciju koju vodi nadležno ministarstvo. Kada se medij registuje kao NVO, kao preduzeće, javni emiter ili neki drugi organizacioni oblik, dostavlja prijavu Ministarstvu nadležnom za primjenu ovog zakona. Na ovaj način Ministratsvo ima evidinciju i najbolje ostvaruije uvid u poštovanje propisa od strane medija.

Takođe, neophodno je jasno propisati da nije dozvoljen rad medija koji nije upisan u Evidenciju. Ukoliko je precizno propisana ova zabrana moguće je prekršajno kazniti odgovorno lice. Zakon o elektroničkim medijima Republike Hrvatske propisuje upravo da nije dozvoljen rad onih medija koji nisu dobili odobrenje za rad (koncesiju) pa im se može zaplijeniti oprema i preduzeti

dugi prekršajno/krivični postupci. Valja napomenuti da pomenuti propis u Hrvatskoj pod elektronskim medijima ubraja i elektronske publikacije (portale).

Predlog 2:

U članu 12 nacrta Zakona dodaju se novi stavovi 7 i 8 koji glase: „Mediji koji su osnivači i članovi samoregulatornih tijela finansiraju njihov rad.

Samoregulatorna tijela mogu biti finansirana i iz drugih izvora, pod uslovom da to ne utiče na njihovu nezavisnost.”

Obrazloženje:

U ovom amandmanu izvršene su neophodne dopune radi preciziranja načinina finansiranja samoregulatornih tijela koje mogu finansirati od samih osnivača ili drugih donatori ali ne i direktno iz javnih fondova. Time se smanjuje mogućnost uticaja javnog sektora na rad medija i samoregulaciju odnosno profesionalizaciju rada medija.

Predlog 3: Član 17 nacrta Zakona mijenja se i glasi:

,,(1) Država iz budžeta Crne Gore finansira projekte u oblasti informisanja, obezbjeđivanjem finansijskih sredstava za pružanje javnih usluga preko Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija (u daljem tekstu: Fond).''

Fond se finansira u iznosu od najmanje 0,20% tekućeg budžeta Crne Gore utvrđenog godišnjim zakonom o budžetu.

Raspodjelu sredstava iz stava 1 ovog člana vrši regulator za medije na način što se 60% sredstava usmjeravaju u podfond za komercijalne i neprofitne audio-vizuelne medije i 40% sredstava, koja se usmjeravaju u podfond za dnevne i nedeljne štampane medije i internetske publikacije.

Organ zadužen za raspodjelu podzakonskim aktima bliže uređuju postupak evaluacije odobrenih projekata.”

Obrazloženje:

Predlogom se uvodi u zakon Agencija za medije koja treba da objedini regulaciju i nadzor nad primjenom zakona nad radom svih medija (štampanih, internetskih, audio-vizuelnih). Do sada je medijskim zakonima ostao zanemaren rad štampanih medija i internestkih publikacija u dijelu koji se odnosi na primjenu profesionalnih standarda, govor mržnje, skriveno reklamiranje i sve druge stanrade koji važe i primjenjuju se u radu audio-vizuelnih medijskih servisa.

Predlog 4: Član 19 nacrta Zakona mijenja se i glasi:

“Najviše 5% sredstava dobijenih iz Fonda na konkursu medji mogu upotrijebiti za plaćanje članarine u eksternim samoregulatornim tijelima.”

Obrazloženje:

Samoregulatorna tijela treba da finansiraju osnivači odnosno mediji koji su odlučili da uspostave ovaj mehanizam jačanja profesionalnih kapaciteta. Direktno finansiranje preko Fonda može dovesti posredno do miješanja regulatora (Agencije za medije) u rad medija. Zato predlažemo da se pruži mogućnost medijima da preko Fonda dio sredstava (najviše 5% od ukupnog odobrenog iznosa) usmjere za rad eksternog samoregulatornog tijela. Svaki mediji koji konkuriše za sredstva u sklopu forme za apliciranje može navesti iznos za članarinu u samoregulatornom tijelu do predviđenog maksimalnog iznosa. Na ovaj način se mediji podstiču da se uključe u eksterna samoregulatorna tijela a smanjuje uticaj regulatora na samoregulaciju. Valja napomenuti da je jedan od kriterijuma za finansiranje projekata iz Fonda upravo članstvo u samoregulatornim tijelima pa se našim predlogom samo izbjegava direktna veza i mogući uticaj na samoregulatorna tijela. Takođe, člnaraina se odnosi samo na eksterna samoregulatorna tijela a ne i na samoregulaciju unutar jednog medija čime se podstiče udruživanje medija i resursa u smislu samoregulacije.

Predlog 5: Član 21 Zakona mijenja se i glasi:

“Savjet regulatora za medije iz člana 17 stav 3 ovog zakona vrši raspodjelu sredstava iz Fonda po pravilu jednom godišnje, na osnovu javnog konkursa.

Savjet regulatora za medije iz stava 1 ovog člana, donosi odluku o dodjeli sredstava na osnovu predloga rang liste, koju sačinjavaju samostalni procjenjivači predloga projekata.

Savjet regulatora za medije nadležan je za: -raspisivanje javnog konkursa za dodjelu sredstava; -pripremu konkursa za izbor samostalnih procjenjivači predloga projekata; -odabir samostalnih procjenjivača predloga projekata; -pregled i ocjenu validnosti predate dokumentacije na konkursu; -pripremu odluke o raspodjeli sredstava; -praćenje realizacije i uspješnosti odobrenih projekata, i -pripremu izvještaja o realizaciji dodijeljenih sredstava.

Kriterijumi za odlučivanje na javnom konkursu u odnosu na sadržaje komercijalnih medija uključuju: - dostupnost proizvedenog sadržaja kao njegov stvarni efekat (tiraž, gledanost, posjećenost i povjerenje), - socijalno-ekonomski aspekti rada medija (broj zaposlenih, iznos plaćenih poreza i doprinosa).

Pored kriterijuma iz stava 3 ovog člana regulator za medije može utvrditi i druge kriterijume za dodjelu sredstava.

Sredstva iz Fonda ne mogu se dodjeljivati za sadržaje za koje je obezbijeđeno potpuno pokrivanje troškova iz donacija, sponzorstava ili grantova od strane domaćih i stranih institucija. Na konkurs iz stava 1 ovog člana se može prijaviti:

komercijalni i neprofitni štampani, elektronski medij i internetska publikacija, koji ispunjava sljedeće uslove:

1) medij je upisan u evidenciju medija najmanje dvije godine prije raspisivanja javnog konkursa;

2) osnivač medija je dostavio i objavio podatke o vlasničkoj strukturi na kraju godine koja prethodi godini u kojoj se raspisuje konkurs, saglasno članu 11 ovog zakona;

3) osnivač medija je objavio podatke o učešću finansiranja iz budžeta Crne Gore ili budžeta jedinica lokalne samouprave, odnosno od pravnih lica koja su u državnoj svojini ili koja se, finansiraju iz javnih prihoda (oglašavanje, donacije, krediti, subvencije i dr.) u strukturi prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se raspusuje konkurs, saglasno članu 13 ovog zakona;

4) do roka za podnošenja prijava na javni konkurs izmirio je dospjele finansijske obaveze po osnovu poreza, doprinosa za socijalno osiguranje i naknada za emitovanje radijskog ili televizijskog programa; 5) nad njim nije otvoren postupak stečaja ili likvidacije; 6) nije mu blokiran račun u postupku prinudne naplate; 7) nije mu privremeno oduzeto odobrenje za emitovanje; 8) nije nenamjenski koristio ranije dodjeljena sredstva iz Fonda; 9) nije tokom prethodne kalendarske godine imao više od četiri usvojene žalbe ili prigovora od strane nadležnog samoregulatornog tijela ili nadležnog regulatornog organa 10) da najmanje 30% ukupnog programskog sadržaja čine lokalni sadržaji sa teritorije Crne Gore 11) da je uspostavio interno ili je član eksternog samoregulatornog tijela.

Samostalni procjenjivači prijedloga projekata iz stava 2 ovog člana su lica koja nisu zaposlena u državnim organima i organima lokalne samouprave i koja se biraju putem javnog konkursa na osnovu iskustva u izradi i realizaciji projekata i radu medija.

Samostalni procjenjivači vrše sledeće poslove: -ocjenjivanje prijedloga projekata -popunjavanje liste za procjenu prijedloga projekta i programa -dostavljanje rang- liste prijedloga projekata koje treba podržati nadležnom tijelu.

Samostalni procjenjivač ne može biti lice koje je angažovano (ugovorom o radu, ugovorom o djelu, volonter) u radu medija iz Crne Gore najmanje jednu godinu prije objavljivanja konkursa; koje je član organa upravljanja u mediju iz Crne Gore; koje je državni/lokalni službenik odnosno namještenik, poslanik ili odbornik.

Način izbora nezavisnih procjenjivača, dopunski kriterijumi za ocjenjivanje predloženih projekata, način bodovanja kao i druga pitanja u vezi sa postupkom raspodjele sredstava uređuju se detaljnije aktom iz člana 22 stav 1.

Obrazloženje:

Naš predlog predviđa da sam proces postupka dodjele sredstva kao i konačnu odluku o dodjeli sredstava iz Fonda donosi Savjet Agencije za medije. Ocjenu predloga projekata i rang-listu onih medija čije sadržaje treba podržati, vrše samostalni procjenivači koji nisu u sukobu interesa. Potrebno je proces učiniti što više objektivnim i smanjiti prostor za žalbe i optužbe koje prate uglavnom sve postupke raspodjele sredstava u Crnoj Gori. Ova procedura je iskustvo Evropske komisije i može smanjiti na najmanju mjeru uticaje različitih zainteresovanih strana na postupak dodjele sredstava. Predloženu proceduru primjenjuju i državni organi (ministarstva) pa je neophodno unificirati sve postupke raspodjele sredstava iz javnih fondova. Postupak treba da bude po uzoru na postupak dodjele sredstava nevladinim organizacijama u kojem učestvuju samostalni procjenjivači. Takođe, dodata su dva uslova: da medij nije imao više od 4 profesionalne greške koje su usvojene od samoregulatornog tijela ili nadležnog organa čime se podstiče profesionalizam u medijima i da medij u svojim sadržajima ima najmanje 30% tema koje se odnose na teritoriju Crne Gore kako bi se prednost dala onim medijima koji zaista doprinose medijskom pluralizmu u Crnoj Gori a ne medijima čije su centrale u državama regiona i koji minimalan dio sopstvene produkcije vezuju za teme iz Crne Gore. Takođe, ovaj amandman bliže uređuje kriterijume za izbor samostalnih procjenjivača projekata dok samu proceduru ostavlja da urede akti koje donose Ministarstvo i savjet regulatora za audiovizuelne medijske usluge.

Predlog 6:

U članu 22 stav 1 i 4 Zakona riječi “Ministarstvo i regulator za audiovizuelne medijske usluge” brišu se i dodaju riječi “Regulator za medije”.

Obrazloženje:

Ovim predlogom se samo ujednačava terminolgija sa predloženim rješenjem da nova Agencija za medije vrši raspodjelu sredstava iz Fonda.

Predlog 7:

U članu 24 nacrta Zakona u stavu 1 iza riječi “medijski sadržaj” dodaju se riječi “uključujući i sadržaj koji medij distribuira putem društvenih mreža čiji je korisnik sa svojim vizuelnim identitetom”.

U stavu 2 iza riječi “medijski sadržaj” dodaju se riječi “uključujući i sadržaj koji medij distribuira putem društvenih mreža čiji je korisnik sa svojim vizuelnim identitetom”.

U stavu 3 iza riječi “medijskog sadržaja” dodaju se riječi “uključujući i sadržaj koji medij distribuira putem društvenih mreža čiji je korisnik sa svojim vizuelnim identitetom”.

Obrazloženje:

Ovim predlogom se proširuje odgovornost osnivača, urednika i novinara i na sadržaj koji se širi putem društvenih mreža a koje medij sa svojim vizuelnim identitetom koristi za širenje. Mediji sporadično izbjegavaju obavezu uređivanja/moderiranja sadržaja tako što sadržaj prebacuju na facebook i druge društvene mreže kako bi izbjegli odgovornost i ulaganje resursa u zaštitu profesionalnih standarda. Na ovaj način se izjednačava odgovornost za kršenje profesionalnih standarda za sve sadržaje koje medij na bilo koji način objavi.

Predlog 8:

U članu 26 nacrta Zakona stav 1 mijenja se i glasi : ,,(1) Internetska publikacija je medij čiji se sadržaj širi putem interneta, a koji se smatra audiovizuelnom medijskom uslugom prema zakonu koji uređuje oblast audiovizuelnih medijskih usluga''.

U stavu 3i 5 riječi ,,od osam sati'' zamjenjuju se riječima ,,od 60 minuta''. Poslije stava 6 dodaje se novi stav koji glasi : ,,(7) Osnivač internetske publikacije ima pravo žalbe na odluku suda.''

Obrazloženje:

Ovaj predlog se odnosi na promjenu zakonskog rješenja iz nacrta da se internetska publikacija (portal) smatra djelimično audiovizuelnom medijskom uslugom (samo objavljeni audiovizuelni sadržaj ali ne i tekstualni dio adržaja) što dovod do situacije da nijedna institucija nije nadležna za primjenu profesionalnih standarda na tekstualni dio sadržaja koji se objavljuje na portalu. Ukoliko bi se zadržalo rješenje iz nacrta Zakona, AEM ili bilo koja druga institucija neće moći da odlučuje o prigovorima građana na rad portala i neće biti moguće preduzimanja sankcija u slučajevima kada portal krši profesonalne standarde (a često i šire govor mržnje u svojim tekstovima). Ukoliko se prihvati ovo rješenje iz Nacrta i isključi tekstualni dio portala iz nadležnosti AEM-a opet dolazimo do situacije da se u ključnom segmentu portala ne sprovodi nadzor nad primjenom profesionalnih standarda. Ukoliko se zadrži rješenje iz nacrta Zakona, možemo doći u situaciju da neprofesionalni tekst koji je objavljen na portalu objavi neka TV stanica koju će sankcionisati AEM, dok će sadržaj tekstualni ostati na portal bez bilo kakve sankcije regulatora. Zakon o elektroničkim medijima Republike Hrvatske propisuje da su elektroničke publikacije (portali) dio elektronskih audiovizuelnih medijskih usluga (medija) koje nadzire AEM.

Predlog 9:

U članu 40 nacrta Zakona stav 1 mijenja se i glasi: Zaštita prava iz čl. 34 do 39 ovog zakona, kao i poštovanja profesionalnih standarda, obezbjeđuje se obezbjeđuje se pred nadležnim sudom i kod regulatora za medije.”

Obrazloženje:

Ovim se predlaže uvdođenje jedinstvene Agencije za medije koja će vršiti nadzor nad primjenom Zakona o medijima, Zakona o audivizuelnim medijskim uslugama i Zakona o javnom medijskom servisu. Ukoliko se prihvati činjenica da u ovom trenutku nijedan organ/institucija nije nadležna za regulaciju na tržištu štampanih medija i internetskih publikacija (kao ni zaštitu

poštovanja profesionalnih standarda), onda se nameće kao opravdano rješenje da se proširi opseg djelovanja postojeće Agencije za elektronske medije i otklone nedostaci u nadzoru nad primjenom zakona kod preostalih medija. Prednost ovog rješenja je što bi se izjednačio položaj svih medija, čime bi se poboljšala primjena profesionalnih standarda, što u krajnjem dovodi do većeg kvaliteta javnog informisanja. Dosadašnja praksa ukazuje na činjenicu da se tužilaštvo nije samostalno bavilo pokretanjem postupaka u vezi sa govorom mržnje zabranjenim članom 36 ovog Zakona. Najveći teret u suzbijanju govora mržnje i dugih zabranjenih neprofesionalnih ponašanja kada je u pitanju rad elektronskih medija, obavlja Agencija za elektronske medije. Istovremeno, ministarstvo ili bilo koji drugi organ ne tretira širenje govora mržnje, skriveno rekalmiranje i kršenje drugih standarda putem internetskih publikacija (portala) i štampanih medija. S obzirom na ekspertizu i postojeće kapacitete Agencije za elektronske medije, optimalno rješenje je širenje nadležnosti postojeće Agencije uz dodatno građenje kapaciteta. Ukoliko ovo pitanje ne bude riješeno, nastaviće se sa širenjem mržnje putem portala kao i urušavenje drugih profesionalnih standarda.

Predlog 10: Član 59 nacrta Zakona se mijenja i glasi:

“Regulator za medije vrši nadzor nad radom pružalaca audiovizuelnih medijskih usluga, shodno zakonu kojim se uređuje oblast audiovizuelnih medijskih usluga. Nadzor nad primjenom odredbe člana 11 st. 1 i 4 ovog zakona vrši regulator za medije. Nadzor nad primjenom odredaba čl. 13, 14, 15 i 16 ovog zakona vrši Ministarstvo.”

Obrazloženje:

Prdloženim rješenjima se uvodi nova nadležnost za novu Agenciju za medije u nadzoru nad radom štampanih medija.

Predlog 11:

Iza člana 59 Nacrta dodaju se novi članovi kojima se uređuje rad Agencije za medije

AGENCIJA ZA MEDIJE Status Agencije Član

60

Agencija je nezavisni regulatorni organ za oblast medija koji vrši javna ovlašćenja u skladu sa ovim zakonom.

Agencija djeluje u interesu javnosti.

Agencija je samostalni pravni subjekt i funkcionalno je nezavisna od bilo kog državnog organa i od svih pravnih i fizičkih lica.

Osnivač Agencije je država.

Prava osnivača u ime države vrši Savjet Agencije, u skladu sa ovim zakonom.

Agencija ima svojstvo pravnog lica i upisuje se u Centralni registar privrednih subjekata.

Na prava i obaveze iz radnog odnosa na zaposlene u Agenciji primjenjuju se opšti propisi o radu i opšti akti Agencije.

Koordinacija sa drugim regulatornim i državnim organima Član 61

Agencija i regulatorni organ nadležan za oblast elektronskih komunikacija su dužni da, u skladu sa zakonom kojim se uređuje pružanje audiovizuelnih medijskih usluga i zakonom kojim se uređuje oblast elektronskih komunikacija, međusobno sarađuju i koordiniraju rad, u dijelu koji se odnosi elektronske komunikacione mreže posredstvom kojih je moguće pružanje AVM usluga.

Agencija sarađuje sa regulatornim organom nadležnim za elektronske komunikacije i organom uprave nadležnim za zaštitu konkurencije, u dijelu koji se odnosi na analizu tržišta usluga elektronskih komunikacija koje predstavljaju uslov za pružanje i/ili pristup AVM uslugama.

Agencija može, prije donošenja odluke o izdavanju odobrenja za emitovanje, sa regulatornim organima drugih država članica Evropske unije razmijeniti informacije o pružaocima usluge ako se emitovanje radijskog ili televizijskog programa odnosi i na druge države članice Evropske unije.

Radi razmjene iskustava, unapređivanja svog rada i usklađivanja s međunarodnim iskustvima i standardima, Agencija sarađuje sa odgovarajućim regulatornim organima drugih država.

U koordinaciji sa organima državne uprave, Agencija sarađuje sa nadležnim međunarodnim organizacijama.

Nadležni organi državne uprave dužni su da, prije prihvatanja međunarodnih konvencija i drugih sporazuma koji se odnose na oblast pružanja AVM usluga, pribave mišljenje Agencije.

Nadležnost Agencije Član 62

Agencija sprovodi svoje nadležnosti nepristrasno i transparentno i u cilju ostvarivanja slobode izražavanja, medijskog pluralizma, kulturne i jezičke raznovrsnosti, zaštite potrošača, pristupačnosti sadržaja, ravnopravnosti, pravilnog funkcionisanja tržišta i promocije konkurencije. Agencija u okviru svojih nadležnosti:

1) daje saglasnost na predlog plana raspodjele radio-frekvencija, u dijelu koji se odnosi na zemaljsku radio-difuziju;

2) izdaje odobrenja za emitovanje i odobrenja za distribuciju linearnih AVM usluga posredstvom elektronskih komunikacionih mreža namijenjenih za digitalnu zemaljsku radio-difuziju;

3) vrši registraciju pružalaca usluga distribucije linearnih AVM usluga posredstvom elektronskih komunikacionih mreža bez korišćenja radio-difuznih frekvencija, pružalaca AVM usluga na zahtjev i usluga platformi za razmjenu video sadržaja;

4) utvrđuje visinu naknada koje Agenciji plaćaju fizička i pravna lica na način utvrđen ovim zakonom;

5) vodi registre pružalaca AVM usluga, distributera linearnih AVM usluga i pružalaca usluga platformi za razmjenu video sadržaja;

6) odlučuje o prigovorima fizičkih i pravnih lica u vezi sa radom pružalaca AVM usluga, distributera linearnih AVM usluga, štampanih medija i internetskih publikacija;

7) izriče upozorenja, novčane kazne, suspenzije i oduzima odobrenja za emitovanje emiterima koji postupaju suprotno odredbama ovog zakona ;

8) vodi upravni postupak i rješava u pojedinačnim upravnim stvarima, po službenoj dužnosti ili po prigovoru fizičkog ili pravnog lica na rad pružalaca AVM usluga i distributera linearnih AVM usluga;

9) podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu;

10) vrši nadzor nad primjenom ovog Zakona zakona kojim se uređuje pružanje audiovizuelnih medijskih usluga;

11) izriče upravno-nadozorne mjere u skladu sa ovim zakonom; 12) periodično, a najmanje šestomjesečno, priprema i objavljuje na internet stranici izvještaje o primjeni zakona; 13) vrši raspodjelu djela sredstava iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija (u daljem tekstu: Fond); 14) donosi i sprovodi podzakonske akte za sprovođenje ovog zakona; 15) podstiče promociju samoregulacije i upotrebu koregulacije; 16) promoviše i preduzima mjere za razvoj medijske pismenosti; 17) podstiče unapređenje dostupnosti AVM usluga osobama sa invaliditetom; 18) vrši najmanje jednom godišnje istraživanje javnog mnjenja o povjerenju, gledanosti/slušanosti emitera u Crnoj Gori i

19) obavlja i druge poslove, u skladu sa zakonom i Statutom Agencije.

Organi Agencije Član 63

Organi Agencije su: 1) Savjet Agencije; i 2) direktor Agencije.

Nadležnost Savjeta Agencije Član 64

Savjet Agencije: 1) donosi Statut Agencije; 2) daje saglasnost na planove raspodjele radio-frekvencija, koje donosi regulatorni organ za elektronske komunikacije, a odnose se na radio-frekvencijske opsege koji su planom namjene radio-frekvencijskog spektra namijenjeni radio-difuznoj službi; 3) raspisuje javni konkurs za dodjelu prava na pružanje lineranih AVM usluga posredstvom frekvencija koje su Planom raspodjele radio-frekvencija predviđene za analognu i digitalnu zemaljsku radio-difuziju; 4) donosi odluku o dodjeli prava na pružanje AVM usluga; 5) daje saglasnost za privremeno ili trajno ustupanje, iznajmljivanje ili na drugi način prenošenje odobrenja za pružanje lineranih AVM usluga i odobrenja za distribuciju linearnih AVM usluga posredstvom digitalne zemaljske radio-difuzije;

6) raspisuje javni konkurs za dodjelu prava na distribuciju linearnih AVM usluga posredstvom elektronskih komunikacionih mreža namijenjenih za digitalnu zemaljsku radio-difuziju;

7) donosi odluku o dodjeli prava na distribuciju linearnih AVM usluga posredstvom elektronskih komunikacionih mreža namijenjenih za digitalnu zemaljsku radiodifuziju;

8) donosi akt o uslovima i načinu raspodjele sredstava iz Fonda; 9) raspisuje javni konkurs za raspodjelu sredstava iz Fonda; 10) donosi odluku o raspodjeli sredstava iz Fonda;

11) donosi akt o visini, načinu utvrđivanja i plaćanja naknada koje Agenciji plaćaju fizička i pravna lica na način utvrđen ovim zakonom;

12) donosi akte o programskim standardima za pružanje AVM usluga; 13) donosi akte o sprovođenju uslova minimalnih programskih kvota za evropska audiovizuelna djela i djela nezavisnih proizvođača, u skladu sa evropskim standardima;

14) donosi akte kojim se utvrđuju uslovi i kvote za pružanje komercijalnih audiovizuelnih komunikacija, u skladu sa evropskim standardima;

15) donosi akte o visini, uslovima i načinu obezbjeđivanja učešća sopstvene produkcije i sadržaja iz drugih izvora;

16) donosi akt kojim se uređuje način preduzimanja mjera prema pružaocima AVM usluga, distrubuterima linearnih AVM usluga i pružaocima usluga platformi za razmjenu video sadržaja, kao i način odlučivanja po prigovorima u vezi sa njihovim radom;

17) odlučuje po žalbama na provostepene odluke Agencije koje se odnose na prava i obaveze pružalaca AVM usluga, distributera linearnih AVM usluga i pružalaca usluga platformi za razmjenu video sadržaja; 18) preduzima mjere radi privremenog ograničenja slobode prijema i reemitovanja AVM usluga iz drugih država u skladu sa čl. 4 i 5 ovog zakona; 19) podnosi izvještaje Evropskoj komisiji u skladu sa ovim zakonom i propisima donijetim na osnovu njega; 20) donosi Poslovnik o radu Savjeta Agencije; 21) bira predsjednika iz reda članova Savjeta Agencije; 22) imenuje i razrješava direktora Agencije; 23) na predlog direktora Agencije, donosi akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta; 24) donosi akt o metodologiji sprovođenja istraživanja javnog mnjenja o povjerenju, gledanosti/slušanosti elektronskih medija u Crnoj Gori 25) usvaja planove rada, izvještaje o radu i periodične i godišnje obračune Agencije; 26) usvaja finansijski plan za narednu i finansijski izvještaj Agencije za prethodnu godinu; 27) daje saglasnost za korišćenje viška prihoda nad rashodima; 28) angažuje nezavisnog ovlašćenog revizora godišnjih obračuna Agencije; 29) donosi i druge akte za sprovođenje ovog zakona; i 30) obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom Agencije.

Uvid javnosti u rad Agencije

Član 65

Savjet Agencije je dužan da, najkasnije do kraja juna tekuće godine, stavi na uvid javnosti, putem internet stranice Agencije:

1) izvještaj o radu Agencije za prethodnu godinu, sa posebnim osvrtom na ostvarivanje obaveza utvrđenih zakonom; i

2) izvještaj o finansijskom poslovanju Agencije za prethodnu godinu, sa izvještajem ovlašćenog revizora o finansijskom poslovanju Agencije.

Agencija je dužna da sve akte o pravima i obavezama pravnih ili fizičkih lica, sa obrazloženjem, bez odlaganja učini dostupnim javnosti.

Članovi Savjeta Agencije Član 66

Savjet Agencije ima pet članova.

Članovi Savjeta Agencije biraju se iz reda afirmisanih stručnjaka iz oblasti koje su od značaja za obavljanje djelatnosti Agencije (medijska djelatnost, zaštita potrošača, promocija i zaštita ljudskih prava, slobode izražavanja, upravni i normativni poslovi, pravo, finansijsko poslovanje).

Član Savjeta Agencije može biti lice koje je državljanin Crne Gore i ima prebivalište u Crnoj Gori, najmanje VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, najmanje deset godina radnog iskustva u VII1 nivou kvalifikacije obrazovanja u oblastima koje su relevantne za obavljanje djelatnosti Agencije. Nespojivost funkcija i sprječavanje sukoba interesa Član 67

Članovi Savjeta Agencije ne mogu biti:

1) poslanici i odbornici, za vrijeme obavljanja funkcije i najmanje tri godine od prestanka funkcije;

2) članovi Vlade Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada), predsjednik države ili opštine, u toku trajanja mandata i najmanje tri godine od prestanka funkcije;

3) lica koja bira, imenuje ili postavlja Predsjednik Crne Gore (u daljem tekstu: Predsjednik), Skupština Crne Gore (u daljem tekstu: Skupština) ili Vlada;

4) funkcioneri političkih stranaka (predsjednici stranaka, članovi predsjedništava, njihovi zamjenici, članovi izvršnih i glavnih odbora, kao i drugi stranački funkcioneri) za vrijeme obavljanja funkcije i najmanje tri godine od prestanka funkcije;

5) lica koja kao vlasnici udjela, akcionari, članovi organa upravljanja, članovi nadzornih organa, zaposleni ili lica koja su radno angažovana po drugom osnovu, lica pod ugovorom i/ili lica koja imaju pravni interes u pravnim licima, koja se bave djelatnošću pružanja AVM usluga, usluga pristupa i korišćenja platformi za razmjenu video zapisa, distribucije linearnih AVM usluga, kao i proizvodnjom audiovizuelnih sadržaja, oglašavanjem ili elektronskim komunikacijama;

6) lica koja su bila kandidati za predsjednika države ili u sastavu izborne liste za izbore za poslanike ili odbornike, najmanje tri godine od podnošenja kandidature ili izborne liste;

7) lica koja su zaposlena ili pod ugovorom u istom pravnom licu u kojem je zaposlen ili pod ugovorom član savjeta javnog emitera;

8) lica koja su pravosnažno osuđena za krivično djelo protiv službene dužnosti, krivično djelo korupcije, prevare, krađe ili drugo krivično djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje javne funkcije, bez obzira na izrečenu sankciju, ili su pravosnažno osuđena za neko drugo krivično djelo na kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, u periodu dok traju posljedice osude i

9) lica koja su supružnici lica navedenih u tač. 1 do 5 ovog stava ili se sa njima nalaze u krvnom srodstvu u pravoj i pobočnoj liniji do drugog stepena srodstva ili srodstvu po tazbini do prvog stepena srodstva, usvojilac i usvojenik, član zajedničkog domaćinstva, drugo fizičko lice sa kojim je lice u tač. 1 do 4 ovog člana uspostavilo poslovni odnos.

Ograničenje iz stava 1 tačka 9 ovog člana ne odnosi se na lica povezana sa: 1) zaposlenima koji nemaju posebna ovlašćenja u pravnim licima (rukovođenje, zastupanje, predstavljanje,) koja se bave djelatnošću pružanja AVM usluga, usluga pristupa i korišćenja platformi za razmjenu video zapisa, distribucije linearnih AVM usluga, kao i proizvodnjom audiovizuelnih sadržaja, oglašavanjem ili elektronskim komunikacijama 2) licima koja bira, imenuje ili postavlja Predsjednik, Skupština ili Vlada, pod uslovom da nemaju posebna ovlašćenja ili da u njihovoj nadležnosti nije odlučivanje o pravima i obavezama Agencije.

Ako se član Savjeta Agencije nalazi u sukobu interesa u vezi sa odlučivanjem o određenom pitanju iz nadležnosti Savjeta Agencije, dužan je da o tome obavijesti ostale članove Savjeta Agencije radi izuzeća iz rasprave i odlučivanja o tom pitanju.

Ako je član Savjeta Agencije učestvovao u radu uz postojanje sukoba interesa, ostali članovi Savjeta Agencije su dužni da preispitaju donesene odluke koje mogu oglasiti nevažećim. Statutom Agencije se bliže uređuje pitanje sukoba interesa članova Savjeta Agencije.

Član Savjeta Agencije ne može da bude osnivač, član organa upravljanja, ovlašćeno lice, akcionar sa pravom glasa ili vlasnik udjela u pravnom licu koje je pružalac AVM usluga, usluga platformi za razmjenu video zapisa ili usluga distribucije linearnih AVM usluga, kao ni u pravnom licu koje se bavi proizvodnjom audiovizuelnih sadržaja, oglašavanjem, elektronskim komunikacijama, u roku od 12 mjeseci od prestanka mandata.

Imenovanje i razrješenje članova Savjeta Agencije Član 68

Savjet Agencije imenuje i razrješava Skupština Crne Gore, u skladu sa ovim zakonom. Ovlašćeni predlagači Član 69

Kandidate za članove Savjeta Agencije predlažu:

1) univerziteti, jednog člana;

2) nevladine organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava i sloboda, jednog člana;

3) nevladine organizacije iz oblasti medija osim udruženja emitera, jednog člana;

4) Crnogorska akademija nauka i umjetnosti i Crnogorski P.E.N. Centar, jednog člana

5) Advokatska komora, jednog člana;

Lice koje je predloženo za člana Savjeta Agencije ne mora biti iz reda ovlašćenog predlagača.

Predlagači iz stava 1 tač. 1, 2, 3 i 4 ovog člana mogu zajedno ili odvojeno predložiti kandidata za člana Savjeta Agencije.

Ako predlagači iz stava 1 tačka 4 ovog člana podnesu odvojene predloge, razmatraće se predlog predlagača prema redosljedu ovih predlagača, a ako taj predlog ne ispunjava propisane uslove, razmatraće se predlog narednog predlagača.

U slučaju iz stava 4 ovog člana, u narednom postupku imenovanja Savjeta, ovlašćeni predlagači mijenjaju mjesto.

Kandidate za članove Savjeta Agencije predlažu nadležni organi upravljanja pravnih lica iz stava 1 tačka 1, 2, 3, 4 i 5 ovog člana, u skladu sa svojim statutima.

Sadržaj predloga za imenovanje člana Savjeta Agencije Član 70

Predlog za imenovanje člana Savjeta Agencije sadrži: ime i prezime, adresu i kratku biografiju predloženog kandidata i mora biti potpisan i ovjeren od strane ovlašćenog predlagača, odnosno ovlašćenih predlagača.

Predlog kandidata za člana Savjeta Agencije podnosi se na obrascu koji utvrđuje radno tijelo Skupštine nadležno za imenovanje (u daljem tekstu: radno tijelo Skupštine ).

Uz predlog iz stava 1 ovog člana dostavlja se:

1) dokaz da je predloženi kandidat državljanin Crne Gore i da ima prebivalište u Crnoj Gori; 2) dokaz o nivou kvalifikacije obrazovanja predloženog kandidata; i 3) izjava predloženog kandidata o prihvatanju kandidature i da ne postoji smetnja iz člana 67 ovog zakona za njegovo imenovanje za člana Savjeta Agencije

Nevladine organizacije kao predlagači dužne su da, pored dokaza iz stava 3 ovog člana, dostave: 1) dokaz o upisu u registar nevladinih organizacija kod nadležnog organa državne uprave; 2) osnivački akt i statut, koji se nalazi kod organa državne uprave nadležnog za registraciju nevladinih organizacija; i 3) izvještaje o radu i finansijske izvještaje za prethodne tri godine.

Izvještaji o radu nevladinih organizacija podnose na obrascu koji utvrđuje radno tijelo Skupštine. Predlog za imenovanje člana Savjeta Agencije koji nije u skladu sa st. 1 do 5 ovog člana neće se razmatrati.

Udruženja emitera imaju pravo da imenuju ovlašćenog predstavnika koji učestvuje na sjednicama Savjeta, bez prava glasa.

Nevladina organizacija kao ovlašćeni predlagač Član 71

Nevladina organizacija može biti predlagač za imenovanje člana Savjeta Agencije, ako ispunjava sljedeće uslove:

1) da je kod nadležnog organa državne uprave registrovana najmanje tri godine prije objavljivanja javnog poziva za podnošenje predloga za imenovanje Savjeta Agencije;

2) da u osnivačkom aktu i statutu ima, kao osnovne ciljeve i zadatke djelovanja, pitanja iz oblasti koje su predviđene članom 69 stav 1 tač. 2, 3 ovog zakona i da se u prethodne tri godine kontinuirano bavi ovim pitanjima.

3) da je u prethodne tri godine prije objavljivanja javnog poziva za predlaganje kandidata za Savjet Agencijet, najmanje 3000 eura tokom jedne kalendarske godine bilo utrošeno za realizacju aktivnosti u oblasti u kojoj predlažu kandidata za člana Savjeta.

Ista nevladina organizacija može učestvovati u predlaganju kandidata za člana Savjeta samo u okviru jedne kategorije predlagača iz člana 69 stav 1 ovog zakona.

Nezavisnost člana Savjeta Agencije Član 72

Članovi Savjeta Agencije ne predstavljaju institucije ili organizacije koje su ih predložile, već svoju dužnost obavljaju samostalno, nezavisno i po sopstvenom znanju i savjesti, radi ostvarivanja interesa javnosti, u skladu sa zakonom, Statutom i drugim opštim aktima Agencije.

Niko nema pravo da na bilo koji način utiče na rad člana Savjeta Agencije, niti je član Savjeta Agencije dužan da poštuje bilo čije instrukcije u vezi sa svojim radom, osim odluka nadležnih državnih organa i nadležnog suda.

Mandat Savjeta Agencije Član 73

Mandat Savjeta Agencije počinje danom imenovanja i traje pet godina. Izuzetno od stava 1 ovog člana, prilikom imenovanja kompletnog Savjeta Agencije, tri člana Savjeta Agencije imenuju se na pet godina, a dva člana na četiri godine. Članovima sastava Savjeta Agencije iz stava 2 ovog člana, trajanje mandata utvrđuje žrijebom predsjednik Skupštine u prisustvu predstavnika ovlašćenih predlagača članova Savjeta Agencije. Isto lice može biti imenovano za člana Savjeta Agencije najviše dva puta uzastopno. Smatra se da Savjet Agencije punovažno radi i odlučuje kada su imenovana najmanje tri člana Savjeta Agencije.

Pokretanje postupka imenovanja člana Savjeta Agencije Član 74

Postupak imenovanja člana Savjeta Agencije pokreće predsjednik Skupštine objavljivanjem javnog poziva ovlašćenim predlagačima, najmanje šest mjeseci prije isteka mandata članu Savjetu Agencije.

Javni poziv Član 75

Javni poziv iz člana 74 ovog zakona objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore", na internet stranici Skupštine i najmanje u jednom dnevnom štampanom mediju koji izlazi u Crnoj Gori.

Sadržaj javnog poziva Član 76

Javni poziv sadrži:

1) ovlašćene predlagače iz člana 18 stav 1 ovog zakona i broj predloga koji mogu podnijeti; 2) uslove koje mora da ispunjava kandidat za člana Savjeta Agencije; 3) uslove koje moraju da ispunjavaju nevladine organizacije kao ovlašćeni predlagači;

4) dokumentaciju koja se obavezno dostavlja uz predlog za imenovanje;

5) naziv i adresu organa kojem se podnose predlozi za imenovanje; i 6) način podnošenja i rok za podnošenje predloga za imenovanje.

Rok za podnošenje predloga Član 77

Rok za podnošenje predloga za imenovanje člana Savjeta Agencije teče od dana objavljivanja javnog poziva u dnevnom štampanom mediju.

Predlozi za kandidate za članove Savjeta Agencije podnose se u roku od 45 dana od dana objavljivanja javnog poziva.

Lista kandidata za imenovanje članova Savjeta Agencije Član 78

Radno tijelo Skupštine dužno je da, u roku od 15 dana od dana isteka roka za podnošenje predloga, objavi listu blagovremenih i potpunih predloga kandidata za članove Savjeta Agencije, na način na koji je objavljen javni poziv.

Radno tijelo dužno je da ovlašćenim predlagačima omogući dopunu nepotpune dokumentacije u skladu sa zakonom koji uređuje upravni postupak.

Radno tijelo Skupštine dužno je da, u roku od 40 dana od isteka roka za podnošenje predloga, utvrdi predlog liste za imenovanje Savjeta Agencije po ovlašćenim predlagačima. Ako predlagači iz određene kategorije iz člana 69 stav 1 tač. 1, 2, 3 i 4 podnesu više odvojenih prijedloga, u prijedlog liste uvrstiće se kandidat koji ima podršku najvećeg broja ovlašćenih predlagača koji ispunjavaju uslove utvrđene ovim zakonom.

Izuzetno od stava 4 ovog člana, u slučaju da dva ili više kandidata imaju podršku istog broja ovlašćenih predlagača, u predlog liste uvrstiće se kandidat koji ima duže radno iskustvo, u potrebnom nivou kvalifikacije obrazovanja, iz oblasti koje su relevantne za obavljanje djelatnosti Agencije.

Predlog liste za imenovanje Savjeta, sa obrazloženjem i izvještajem o sprovedenom postupku za imenovanje Savjeta, dostavlja se Skupštini na razmatranje i odlučivanje.

Konstatovanje predloga liste kandidata

Član 79

Skupština je dužna da, u roku od 60 dana od dana dostavljanja predloga liste i izvještaja iz člana 78 stav 6 ovog zakona, donese odluku o predlogu liste za imenovanje članova Savjeta Agencije. Skupština odlučuje istovremeno o cijelom predlogu liste za imenovanje Savjeta Agencije. Obrazloženu odluku iz stava 2 ovog člana, Skupština je dužna da objavi u "Službenom listu Crne Gore" i na internet stranici Skupštine. Protiv odluke iz stava 2 ovog člana može se pokrenuti spor pred nadležnim sudom u roku od 20 dana od dana objavljivanja.

Ponavljanje postupka Član 80

Ako predlog liste za imenovanje Savjeta Agencije nije kompletan, postupak će se ponoviti za imenovanje članova Savjeta Agencije iz kategorije predlagača čiji predlozi nijesu utvrđeni.

U slučaju iz stava 1 ovog člana predsjednik Skupštine dužan je da, u roku od 15 dana od dana utvrđivanja predloga liste, objavi ponovni javni poziv ovlašćenim predlagačima čiji predlozi nijesu utvrđeni.

Mandat člana Savjeta Agencije imenovanog po ponovnom javnom pozivu utvrđuje se u skladu sa članom 73 ovog zakona.

Naknade članovima Savjeta Agencije Član 81

Član Savjeta Agencije za rad u Savjetu Agencije ima pravo na mjesečnu naknadu u u visini prosječne neto zarade zaposlenih u Agenciji u mjesecu koji prethodi isplati naknade, kao i na naknadu troškova nastalih u vezi sa vršenjem dužnosti člana Savjeta Agencije, u skladu sa pravilima koja važe za zaposlene u Agenciji.

Prestanak mandata člana Savjeta Agencije Član 82

Članu Savjeta Agencije mandat prestaje: 1) istekom vremena na koje je imenovan; 2) razrješenjem; i 3) podnošenjem pisane ostavke Skupštini Crne Gore. Član Savjeta Agencije koji podnese ostavku dužan je da o tome obavijesti Savjet Agencije i ovlašćenog predlagača u roku od osam dana od dana podnošenja ostavke.

Razrješenje člana Savjeta Agencije Član 83

Skupština će razriješiti člana Savjeta Agencije i imenovati drugog, ako: 1) se utvrdi da je prilikom imenovanja dao netačne podatke o sebi ili je propustio da iznese podatke i okolnosti koji su bitni za imenovanje; 2) ne prisustvuje sjednicama Savjeta Agencije u periodu dužem od šest mjeseci; 3) je u toku trajanja mandata nastupila neka od okolnosti iz člana 67 ovog zakona; i 4) zbog bolesti, na osnovu nalaza nadležne zdravstvene ustanove, nije u mogućnosti da obavlja dužnost člana Savjeta Agencije u periodu dužem od šest mjeseci.

Postupak razrješenja člana Savjeta Agencije Član 84

Postupak razrješenja člana Savjeta Agencije može pokrenuti Savjet Agencije. Skupština može donijeti odluku o razrješenju člana Savjeta Agencije na osnovu obrazloženog prijedloga Savjeta Agencije koji je donijet nakon sprovedenog postupka, u kome su utvrđene sve relevantne okolnosti i u kome je članu Savjeta Agencije, protiv kojeg je pokrenut postupak, omogućeno da se izjasni o svim okolnostima. Obrazloženu odluku iz stava 2 ovog člana, Skupština je dužna da objavi u "Službenom listu Crne Gore" i na internet stranici Skupštine. Protiv odluke iz stava 2 ovog člana može se pokrenuti spor pred nadležnim sudom.

Suspenzija člana Savjeta Agencije Član 85

Savjet Agencije može, dvotrećinskom većinom od ukupnog broja članova, donijeti odluku da do donošenja odluke Skupštine, suspenduje člana Savjeta Agencije protiv kojeg je podnijet zahtjev za razrješenje.

Imenovanje novog člana Savjeta Agencije Član 86

U slučaju prestanka mandata prije isteka vremena na koje je član Savjeta Agencije imenovan, predsjednik Skupštine dužan je da, u roku od 15 dana od dana prestanka mandata člana Savjeta Agencije, objavi javni poziv za predlaganje imenovanja novog člana Savjeta Agencije.

Na imenovanje člana Savjeta Agencije iz stava 1 ovog člana shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na imenovanje Savjeta Agencije. Mandat novoimenovanog člana Savjeta Agencije traje do isteka mandata člana Savjeta Agencije umjesto kojeg je imenovan.

Član Savjeta Agencije koji je, u skladu sa članom 83 stav 1 tač. 1 i 2 ovog zakona, razriješen prije isteka mandata ne može biti ponovo imenovan za člana Savjeta Agencije.

Prestanak rada Savjeta Agencije Član 87

Ako je zbog prestanka mandata pojedinih članova broj članova Savjeta Agencije manji od tri, Savjet Agencije ne može punopravno da radi i odlučuje do izbora novih članova Savjeta Agencije.

Rad Savjeta Agencije Član 88

Savjet Agencije radi na sjednicama.

Sjednice Savjeta Agencije održavaju se po potrebi, a najmanje jednom mjesečno.

Sjednica Savjeta Agencije se obavezno saziva na zahtjev najmanje tri člana Savjeta Agencije ili direktora Agencije.

Savjet Agencije odluke donosi većinom glasova od ukupnog broja članova, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Sjednice Savjeta Agencije su otvorene za javnost, osim ako Savjet Agencije većinom glasova od ukupnog broja članova drukčije ne odluči.

Sjednica Savjeta Agencije se obavezno saziva u roku od 48 časova povodom podnijete predstavke i prigovora slušalaca i gledalaca na rad emitera tokom predizborne kampanje za izbor predsjednika države, poslanika i/ili odbornika.

Direktor Agencije ima pravo da učestvuje na sjednici Savjeta Agencije, bez prava odlučivanja. Učešće drugih lica u radu Savjeta Agencije uređuje se Poslovnikom o radu Savjeta Agencije. Zapisnik sa sjednica Savjeta Agencije objavljuje se na internet stranici Agencije u roku od pet radnih dana nakon usvajanja.

Direktor Agencije Član 89

Direktora Agencije imenuje Savjet Agencije, na osnovu javnog konkursa. Za direktora Agencije može biti imenovano lice koje, pored opštih uslova propisanih zakonom, mora da:

1) je crnogorski državljanin i ima prebivalište u Crnoj Gori;

2) ima najmanje VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja; i

3) da ima najmanje deset godina radnog iskustva u VII1 nivou kvalifikacije obrazovanja, iz oblasti koje su relevantne za obavljanje djelatnosti Agencije. Direktor Agencije:

1) zastupa i predstavlja Agenciju;

2) organizuje i vodi poslovanje Agencije;

3) odgovoran je za svoj rad Savjetu Agencije; 4) odgovoran je za poslovanje i zakonitost rada Agencije;

5) predlaže opšti akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Agencije; 6) predlaže planove rada Agencije;

7) podnosi Savjetu Agencije izvještaj o radu i finansijski izvještaj Agencije; 8) predlaže opšti akt o minimumu procesa rada za vrijeme štrajka zaposlenih; 9) predlaže Savjetu Agencije odluke o kupovini, prodaji, i stavljanju imovine Agencije pod hipoteku, kao i uzimanju bankarskih kredita i davanju finansijskih garancija, u skladu sa zakonom i Statutom Agencije;

10) donosi akt o izdavanju i oduzimanju odobrenja za pružanje AVM usluga, u skladu sa ovim zakonom;

11) podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu i/ili izdaje prekršajne naloge; i

12) realizuje odluke i zaključke Savjeta Agencije

13) vrši druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom Agencije.

Mandat direktora Agencije traje četiri godine.

Isto lice može biti imenovano za direktora Agencije najviše dva puta uzastopno. Za direktora Agencije ne može biti imenovano lice koje prema odredbama ovog zakona ne ispunjava uslove za člana Savjeta Agencije. Protiv odluke iz stava 2 ovog člana može se pokrenuti spor pred nadležnim sudom. Sastavni dio dokumentacije koju kandidat podnosi na javni konkurs za izbor direktora Agencije je i izjava kojom pod krivičnom i materijalnom odgovornošću potvrđuje da ispunjava uslove iz člana 67 ovog zakona,odnosno da nije u sukobu interesa.

Razrješenje direktora Agencije Član 90

Savjet Agencije može razriješiti direktora Agencije prije isteka mandata ako:

1) podnese pisani zahtjev za razrješenje;

2) ne postupa po zakonu i opštim aktima Agencije;

3) ne sprovodi odluke i zaključke Savjeta Agencije;

4) ako su u toku trajanja mandata nastupile okolnosti iz člana 67 stav 1 ovog zakona;

5) se utvrdi da je prilikom imenovanja dao netačne podatke o sebi ili je propustio da iznese podatke i okolnosti koji su bitni za imenovanje

6) po sili zakona. Prije donošenja odluke o razrješenju direktoru Agencije mora se dati mogućnost da se izjasni o okolnostima za razrješenje.

Protiv odluke o razriješenju direktora, koja mora biti obrazložena, može se pokrenuti spor pred nadležnim sudom.

U slučaju razrješenja direktora Agencije, Savjet Agencije imenuje vršioca dužnosti direktora iz reda zaposlenih na period od najduže šest mjeseci, odnosno do imenovanja direktora Agencije, u skladu sa ovim zakonom.

Statut Agencije Član 91

Statut Agencije sadrži odredbe o:

1) sjedištu Agencije;

2) unutrašnjoj organizaciji Agencije;

3) načinu rada, odlučivanju i nadležnostima organa Agencije i lica sa posebnim ovlašćenjima;

4) prevenciji i sprječavanju sukoba interesa u odlučivanju članova Savjeta Agencije; 5) načinu objavljivanja akata Agencije; i 6) drugim pitanjima u skladu sa zakonom.

Finansiranje Agencije Član 92

Agencija stiče sredstva iz:

1) jednokratnih naknada za razmatranje prijava na javni konkurs za pružanje linearnih AVM usluga i distribuciju linearnih AVM usluga posredstvom radio-difuznih frekvencija (naknada za prijavu na javni konkurs za dodjelu prava na emitovanje, naknada za prijavu na javni konkurs za dodjelu prava na distribuciju linearnih AVM usluga);

2) jednokratnih naknada za razmatranje zahtjeva za izdavanje, promjenu ili produženje odobrenja za emitovanje posredstvom elektronske komunikacione mreže bez upotrebe radio-difuznih frekvencija (naknada za razmatranje zahtjeva za izdavanje odobrenja za emitovanje);

3) jednokratnih naknada za registraciju pružalaca AVM usluga, pružalaca usluga platformi za razmjenu video sadržaja i distributera linearnih AVM usluga;

4) jednokratnih naknada za prenošenje odobrenja za pružanje linearnih AVM usluga;

5) godišnjih naknada po osnovu izdatih odobrenja za emitovanje (naknade za emitovanje) i odobrenja za distribuciju linearnih AVM usluga posredstvom elektronskih komunikacionih mreža namijenjenih za digitalnu zemaljsku radio-difuziju;

6) godišnjih naknada po osnovu pružanja AVM usluga na zahtjev, usluga distribucije linearnih AVM usluga posredstvom elektronskih komunikacionih mreža bez korišćenja radio-difuznih frekvencija i usluga platformi za razmjenu video sadržaja; i

7) drugih izvora u skladu sa zakonom.

Visinu naknada iz stava 1 ovog člana utvrđuje Savjet Agencije, na osnovu godišnjeg programa rada i finansijskog plana Agencije.

Višak prihoda nad rashodima Agencija može koristiti isključivo za ispunjenje zakonskih obaveza vezanih za vršenje svoje funkcije.

Finansijski plan Agencije Član 93

Finansiranje Agencije vrši se u skladu sa finansijskim planom koji za svaku godinu donosi Savjet Agencije, najkasnije tri mjeseca prije početka finansijske godine.

Ukupni troškovi rada Agencije obuhvaćeni finansijskim planom, uključujući i rezerve za nepredviđene izdatke, odražavaju realne troškove Agencije potrebne za uspješno ostvarivanje njenih funkcija.

Agencija može koristiti finansijska sredstva isključivo za realizaciju aktivnosti kojima se sprovode obaveze utvrđene ovim zakonom.

Svi obračuni prihoda i rashoda Agencije podliježu godišnjoj reviziji od strane nezavisnog ovlašćenog revizora.

Akti Agencije Član 94

Agencija donosi opšte i pojedinačne akte kojima se bliže uređuju prava i obaveze medija, pružalaca AVM usluga, distributera linearnih AVM usluga i pružalaca usluga platformi za razmjenu video sadržaja u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona.

Agencija je dužna da u pripremi opšteg akta iz stava 1 ovog člana, tekst nacrta akta objavi na svojoj internet stranici i uputi poziv svim zainteresovanim subjektima da iznesu primjedbe, predloge i sugestije u roku koji ne može biti kraći od 15 dana.

***

Predlozi dopuna Nacrta Zakona o Javnom medijskom servisu Radio i Televizija Crne Gore

U nastavku se nalaze predlozi Media centra u vezi sa Nacrtom Zakona o Javnom medijskom servisu Radio i Televizija Crne Gore. Ključne sugestije se odnose na nekoliko pitanja:

1) Suština funkcionisanja javnog servisa ogleda se kroz nezavisnost Savjeta kao najznačajnijeg upravljačkog organa. Predložili smo da postupak razrješenja člana Savjeta može pokrenuti isključivo Savjet RTCG iz razloga propisanih ovim zakonom (a ne nekim drugim) kako bi dodatno zaštitili ovo tjelo od uticaja političkih partija. Veća samostalnost Savjeta se obezbjeđuju ukoliko se Zakonom o RTCG propiše da se članovi Savjeta mogu razriješiti samo iz razloga utvrđenih ovim zakonom i po postupku propisanim ovim zakonom. Zakon o RTCG iz 2002. godine nije predviđao da Skupština sama može pokrenuti postupka razrješenja člana Savjeta. Ta mogućnost pripadala je isključivo ovlašćenim subjektima za imenovanje. U Zakonu iz 2008. i 2020. data je mogućnost Skupštini da pokreće postupak razrješenja. U Zakonu iz 2008. godine jasno je propisano da je postupak razrješenja moguće spovesti samo u skladu sa ovim propisom i

zbog razloga utvrđenih u samom zakonu a nikako zbog razloga koji su utvrđeni u nekom drugom propisu. Time se ostvario viši stepen zaštite autonomije članova Savjeta. U važećem Zakonu iz 2020. godine brisana je ova odredba i omogućeno da se postupak razrješenja člana Savjeta može sprovesti i zbog razloga utvrđenih u drugim propisima. Time se značajano oslabila autonomija članova Savjeta RTCG i povećao prostor za uticaj političkih partija na rad javnog servisa. Upravo se samostalnost člana Savjeta štitila propisima iz 2002. i 2008. jer se nije dozvoljavala mogućnost razrješenja na osnovu drugog propisa. Dva člana Savjeta RTCG su u novembru/decembru 2017. godine razriješena na osnovu Zakona o sprečavanju korupcije potpuno suprotno normi iz Zakona o RTCG koja je štitila članove Savjeta od potencijalnih pritisaka, koji se mogu vršiti na njihov rad na osnovu drugih propisa. Cilj ovakve norme iz 2020. bila je želja prethodne vlasti da ozakoni mogućnost smjenjivanja nepodobnih članova Savjeta na osnovu drugih propisa, što je do skoro bilo nemoguće. Media centar predlaže da se izvrše izmjene Zakona i propišu norme koje su bile sadržane u prethodnom Zakonu iz 2008. godine kojima je moguće razriješiti člana Savjeta isključivo iz razloga i po postupku koje propisuje sam Zakon o NJERTCG.

2) Predlažemo širi obuhvat interesa građana koji može biti zadovoljen preko većeg broja članova/ica Savjeta koji su iz reda organizacija civilnog društva. Naš prijedlog je da se broj članova Savjeta RTCG poveća za dva člana (u odnosu na Nacrt) od kojeg bi jednog predlagala nacionalna vijeća manjinksih naroda, Advokatska komora. Predloženim izmjenama se želi ojačati samostalnost i funkcionalnost Savjeta RTCG kao ključnog upravljačkog organa u RTCG. Veća samostalnost se može osigurati ukoliko se poveća broj članova Savjeta a u novoj strukturi veću zastupljenost imaju predstavnici onih organizacja koje nisu dominantno finansirane iz budžeta Crne Gore. U Zakonu iz 2002. godine bio je zastupljen veći broj članova Savjeta iz nevladnih udruženja. U zakonu iz 2008. i 2020. godine smanjen je broj članova Savjeta sa 11 (koliko ih je bilo u zakonu iz 2002.) na 9, pri čemu je broj predstavnika NVO smanjen sa 6 (koliko ih je bilo u Zakonu iz 2002.) na najviše 4 (Zakon iz 2008 i 2020). Ovim se ne samo smanjila mogućnost veće samostalnosti ovog tijela već se smanjio i opseg predstavljanja javnog interesa u Savjetu RTCG. Uloga Savjeta jeste, između ostalog, da predstavi širok spektar interesa javnosti u odnosu na sadržaje koje treba da isporuči javni emiter. Media centar predlaže da se kroz izmjene Zakona naknade članovima Savjeta umanje za 50% u odnosu na važeće zakonsko rješenje (i da budu 50% prosječne mjesečne zarade u RTCG) čime bi se iznos ukupnih sredstava za Savjet RTCG smanjio u odnosu na sredstva koja je neophodno izdvojiti ukoliko bi se primijenio važeći Zakon.

3) Značajna oblast koja je predmet našeg interesovanja, odnosi se na finansiranje RTCG. Ponuđena rješenja idu u pravcu povećanja budžetskih dotacija i uvođenja tkz. radio-difuzne takse. Kroz već ostvareno povećanje sredstava iz postojećeg izvora (Budžet Crne Gore) i uvođenje novog izvora, osigurava se veća finansijska nezaviisnot i izdašnije finansiranje kojim će biti osigurano ostvarenje ciljeva javnog servisa. Suštinska funkcija radio-difuzne takse treba da pojača vezu građana sa RTCG i doprinese stvaranju potrebe za kontrolom javnog servisa od stane samih građana. Ponuđena rješenja vezuju naplatu radio-difuzne takse za isplatu plata zapošljenima po ugovoru o radu. Takođe, predlažemo i oslobođenja od plaćanja takse za najugroženije stanovnike Crne Gore. Ponuđena rješenja ne podrazumijevaju posrednike u naplati jer se sistem naplate preko posrednika pokazao neefikasnim i neodrživim. Fizička lica u radnom odnosu,

prema našem predlogu, treba da plaćaju radio-difuznu taksu koja je određena u iznosu od 1 euro. Obaveza direktne uplate radio-difuzne takse na račun RTCG je na poslodavcu koji uplatu vrši u momentu isplate zarada. Plaćanje radio-difuzne takse je uslov za isplatu zarada, a poreski organ (Poreska uprava) koji vrši prijem dokumentacije prilikom isplate zarada je odgovoran da obustavi isplatu (zarade) ukoliko nije istovremeno izvršena (obračunata) isplata radio-difuzne takse. Ukoliko nadležni državni organ ne poštuje Zakon i dozvoli isplatu zarada bez uplaćenih radio-difuzne takse na račun RTCG, odgovorno lice će biti kažnjeno od desetostrukog do dvadesetostrukog iznosa najniže garantovane zarade u Crnoj Gori (od 4500-9.000 eura). U našem predlogu bi od plaćanja radio-difuzne takse bili oslobođeni: osobe sa invaliditetom, korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice, penzioneri, odnosno najugroženiji slojevi društva. Dio sredstava (50%) koji bi se prikupio od radio-difuzne takse usmjeravao bi se za finansiranje lokalnih javnih emitera. Procijenjeni prihod od radio-difuzne takse na godišnjem nivou mogao bi da iznosi oko 2,4 miliona eura.

4) Predloženim izmjenama predviđa se pokretanje postupka izbora novih članova/ca Savjeta RTCG 8 dana nakon usvajanja Zakona. Ovim se ujednačava postupak sa postupkom predviđenim u Nacrtu Zakona o AVM uslugama. S obzirom da se donosi novi Zakon o RTCG kojim se povećava broj članova Savjeta, da su uvedeni novi kriterijumi u pogledu kvalifikacija/iskustva članova Savjeta, kao i da se uvode novi kriterijumi za NVO kao ovlaštene predlagače, potpuno je očekivano da se odmah nakon usvajanja Zakona započne procedura izbora novih upravljačkih organa. Ovo se odnosi i na izbor novog generalnog direktora i direktora organizacionih jedinica. Zakon propisuje nove kriterijume (duže radno iskustvo) za direktora pa je u takvim okolnostima neopravdano odlaganje izbora novih-stručnijih lica na odgovorna mjesta u upravljačkoj strukturi. Takođe, novim zakonom se predviđaju i drugačiji nazivi menadžmenta (direktori u glavni urednici). Nova zakonska rješenje koja vode većoj profesionalizaciji RTCG treba primijeniti odmah. Suština izmjena u vezi sa članovima Savjeta RTCG i menadžmeta je da se osigura veća profesionalizacija javnog medijskog servisa i smanji neprimjereni partijski uticaj. Ne postoji opravdanje za odlaganje procesa koji vodi većoj profesionalizaciju RTCG za 3 godine. Na kraju krajeva, svi sadašnji članovi Savjeta i menadžmenta se mogu prijaviti i u novim postupcima imenovanja. Ukoliko se zadrži postojeće rješenje iz Nacrta ovog zakona, može se izvući zaključak da je onima koji vrše vlast i imaju većinu u Vladi stalo da se odloži profesionalizacija RTCG i zadrži aktuelno rukovodstvo iz političkih a ne demokratskih razloga. Izbor sadašnjeg saziva Savjeta RTCG, koji su imenovani ispred NVO, je izraz poltičke volje partija koje su imale većinu nakon izbora održanih 30. avgusta 2020. godine. Većinom glasova poslanika u Administrativnom odboru u junu 2021. godine imenovani su članovi Savjeta koji nisu bili izraz volje NVO već političkih partija. Upravo zbog partijskog uticaja na izbor članova Savjeta, u procesu imenovanja članova ovog tijela nije učestvovao veći broj kredbilnih NVO jer nisu htjele da o njihovim kandidatima odlučuju partije. Takav, partijski kontrolisan Savjet je izabrao genealnog direktora suprotno zakonu i uz očigledan sukob interesa članova Savjeta prilikom odlučivanja o kandidatima za generanog direktora. Nezakonito izabrani generalni direktor izabrao je kasnije nezaknito direktoricu TVCG (sukob interesa jer je brat direktorice u trenutku njenog imenovanja bio javni funkcioner u Državnoj izbornoj komisiji i član glavnog odbora Pokreta za promjene). Ukoliko se Ministarstvo (Vlada)

odluči da u Nacrtu Zakona zadrži rješene da se odloži imenovanje novog Savjeta za 3 godine i da aktuelni menadžment do kraja mandata obavlja svoj posao, onda se prihvata na jasan način ideja partijske kontrole RTCG koju je ozakonio DPS u zakonu iz 2020. godine. Time se javnost stavlja do znanja da i aktuelna Vlada želi kontrolisani javni medijski servis. Odbijanjem da proces imenovanja novog Savjeta RTCG započne neposredno nakon usvajanja zakona, Ministarstvo kulture i medija otvara prostor za razna pitanja i spekulacije. Da li Vlada očekuje podršku RTCG u predizbornoj kampanji i sprovođenju „funkcionerske kampanje“ i pozitvno izvještavanje o aktivnostima Vlade? Ako je to namjera Vlade Crne Gore onda se može konstatovati da ona nema želju da profesionalizuje institucije već samo da preuzme kontrolu od DPS-a.

Predlog 1:

U članu 4 Nacrta stav 2 dodaju se nove tačke 4 i 5 koje glase: 4) emitovanjem radio programa putem satelita; 5) emitovanjem televizijskog programa putem satelita;

Obrazloženje:

Ovim predlogom se precizira obaveza RTCG da putem satelita emituje radio i tv sadržaje dok se ostavlja i mogućnost distribucije putem drugih mreža. Ne treba ostaviti na volju Savjetu i menadžmentu da procjenjuju da li će prenositi sadržaje putem satelita. U godinama ispred nas satelitski prenos sadržaja će biti aktuelan kao dobar kanal distribucije sadržaja za našu dijasporu.

Predlog 2:

U članu 14 u stavu 2 dodaj se poslednja tačka 6 koja glasi: “6) i drugim oblicima koji se bliže uređuju Statutom RTCG.”

Obrazloženje:

Ovim predlogom se ostavlja prostor da se dodatno Statutom preciziraju mehanizmi koji doprinose većoj odgovornosti RTCG prema građanima.

Predlog 3:

U članu 17 stav 1 dodaje se tačka 1 koja glasi: „1) od radio-difuzne takse“

Obrazloženje: Kroz već ostvareno povećanje sredstava iz postojećeg izvora (Budžet Crne Gore) i uvođenje novog izvora, osigurava se veća finansijska nezavisnost i izdašnije finansiranje kojim će biti osigurano ostvarenje ciljeva javnog medijskog servisa. Radio-difuzna taksa treba da pojača vezu građana sa RTCG i doprinese stvaranju potrebe za kontrolom javnog servisa od stane samih građana.

Predlog 4: Iza člana 17 Nacrta dodaje se novi član 17a koji glasi:

Radio-difuznu taksu dužni su da plaćaju svako fizičko lice angažovano kod poslodavca ugovorom o radu.

Radio-difuzna taksa iznosi 1 euro bruto zarade za prethodni mjesec za fizička lica angažovana ugovorom o radu;

Uplata radio-difuzne takse iz stava 2 plaća se mjesečno na račun RTCG.

Radio-difuzna taksa plaća se mjesečno, jednokratno, prilikom isplate ličnog dohotka.

Uplata radio-difuzne takse je uslov za isplatu ličnog dohodka za fizičko lice.

Uplatu radio-difuzne takse vrši poslodavac u ime fizičkog lica.

Državni organ nadležan za kontrolu finansijskog poslovanja pravnih lica i preduzetnika odgovoran je za kontrolu poštovanja primjene obaveza određenih u stavu 7 ovog člana.

Iznos od 50% prikupljenih sredstava od radio-difuzne takse se uplaćuje lokalnim javnim emiterima u skladu sa opštim aktom kojeg donosi Savjet RTCG.

Proces naplate radio-difuzne takse utvrđuje se posebnim aktom koji donosi Savjet RTCG”

Obrazloženje:

Fizička lica u radnom odnosu, prema našem predlogu, treba da plaćaju radio-difuznu taksu koja je određena u iznosu od 1 euro. Obaveza direktne uplate radio-difuzne takse na račun RTCG je na poslodavcu koji uplatu vrši u momentu isplate zarada. Plaćanje radio-difuzne takse je uslov za isplatu zarada, a poreski organ (Poreska uprava) koji vrši prijem dokumentacije prilikom isplate zarada je odgovoran da obustavi isplatu ukoliko nije istovremeno izvršena (obračunata) isplata radio-difuzne takse. Ukoliko nadležni državni organ ne poštuje Zakon i dozvoli isplatu zarada bez uplaćenih radio-difuzne takse na račun RTCG, odgovorno lice će biti kažnjeno od desetostrukog do dvadesetostrukog iznosa najniže garantovane zarade u Crnoj Gori (od 45009.000 eura). U našem predlogu bi od plaćanja radio-difuzne takse bili oslobođeni: osobe sa invaliditetom, korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice, penzioneri, odnosno najugroženiji slojevi društva. Dio sredstava (50%) koji bi se prikupio od radio-difuzne takse usmjeravao bi se za finansiranje lokalnih javnih emitera. Procjenjeni prihod od radio-difuzne takse na godišnjem nivou mogao bi da iznosi oko 2,4 miliona eura.

Predlog 5:

Član 27 stav 1 mijenja se i glasi: “Savjet ima 13 članova.”

Obrazloženje:

Ovim se usaglašava norma sa predlogom da Savjet ima 13 članova kako bi se proširio obuhvat različitih interesa društva u pripremi programskih sadržaja.

Predlog 6:

U članu 29 nacrta stav 2 se mijenja i glasi:

“Ograničenje iz stava 1 tačka 9 ovog člana ne odnosi se na lica povezana sa: 1) zaposlenima koji nemaju posebna ovlašćenja u pravnim licima koja se bave djelatnošću pružanja AVM usluga, usluga pristupa i korišćenja platformi za razmjenu video zapisa,

distribucije linearnih AVM usluga, kao i proizvodnjom audiovizuelnih sadržaja, oglašavanjem ili elektronskim komunikacijama i

2) licima koja bira, imenuje ili postavlja Predsjednik, Skupština ili Vlada, pod uslovom da nemaju posebna ovlašćenja ili da u njihovoj nadležnosti nije odlučivanje o pravima i obavezama RTCG.

Obrazloženje: Ovim predlogom se pravi još jedan izuzetak od primjene tačke 9 stava 1 ovog člana kojom je propisano da lica koja su bračni, vanbračni drugovi i životni parneri lica istog pola lica navedenih u tač. 1 do 6 ovog stava ili se sa njima nalaze u krvnom srodstvu u pravoj liniji, bez obzira na stepen srodstva, u pobočnoj liniji do drugog stepena srodstva i srodstvu po tazbini, ne mogu biti članovi Savjeta.

Predlog 7:

Član 31 Nacrta mijenja se i glasi: “Kandidate za članove Savjeta predlažu:

1) univerziteti u Crnoj Gori, za jednog člana;

2) Crnogorska akademija nauka i umjetnosti i Matica crnogorska, za jednog člana;

3) nevladine organizacije iz oblasti kulture, za jednog člana;

4) Privredna komora Crne Gore i udruženje poslodavaca koje je zastupljeno u Socijalnom savjetu, za jednog člana;

5) nevladine organizacije iz oblasti medija, osim udruženja emitera, za jednog člana;

6) nevladine organizacije iz oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda, za jednog člana;

7) nevladine organizacije iz oblasti rodne ravnopravnosti, za jednog člana;

8) nevladine organizacije iz oblasti prava na zdravu životnu sredinu, za jednog člana;

9) nevladine organizacije iz oblasti zaštite prava lica sa invaliditetom ili prava na obrazovanje i socijalnu zaštitu, za jednog člana;

10)Advokatska komora, za jednog člana;

11)Nacionalni savjeti manjinskih naroda, za jednog člana;

12) sindikalne organizacije koje su zastupljene u Socijalnom savjetu, za jednog člana; 13) Crnogorski olimpijski komitet i Crnogorski paraolimpijski komitet, za jednog člana.

Zainteresovana lica za člana Savjeta RTCG iz oblasti određenih u stavu 1 tačke 3, 5, 6, 7, 8 i 9 dužni su da u roku od deset dana od dana objavljivanja poziva za imenovanje, dostave radnom tijelu Skupštine nadležno za imenovanje (u daljem tekstu: radno tijelo) izjavu o prihvatanju kandidature i biografiju.

Biografije kandidata iz stava 2 ovog člana se objavljuju na internet prezentaciji Skupštine u roku od 3 dana od dana isteka roka za dostavljanje kandidatura.

Nevladine organizacije kao ovlašteni predlagači iz stava 1 tačke 3, 5, 6, 7, 8 i 9 mogu predložiti samo kandidate čije su biografije objavljene na web sajtu Skupštine Crne Gore

Lice koje je predloženo za člana Savjeta ne mora biti iz reda ovlašćenog predlagača.

Predlagači iz stava 1 ovog člana mogu zajedno ili odvojeno predložiti po jednog kandidata za člana Savjeta.

Kandidate za članove Savjeta predlažu nadležni organi upravljanja pravnih lica iz stava 1 ovog člana, u skladu sa njihovim statutima. Ako predlagači iz stava 1 tač. 1, 3, 5, 6, 7, 8, 9 i 11 ovog člana podnesu više odvojenih akata o imenovanju, razmatraće se samo onaj koji ima podršku najvećeg broja ovlašćenih predlagača koji su ispunili uslove utvrđene ovim zakonom.

Ako predlagači iz stava 1 tač. 2, 4 i 13 ovog člana podnesu odvojene predloge, razmatraće se predlog predlagača prema redosljedu ovih predlagača, a ako taj predlog ne ispunjava propisane uslove razmatraće se predlog narednog predlagača.

Ako predlagači iz stava 1 tač. 12 ovog člana podnesu odvojene predloge, razmatraće se predlog predlagača koji u prethodnom sazivu Savjeta nije imao svog predstavnika, a ako taj predlog ne ispunjava propisane uslove razmatraće se predlog narednog predlagača.

U slučaju iz stava 9 i 10 ovog člana, u narednom postupku imenovanja Savjeta, ovlašćeni predlagači mijenjaju mjesto.”

Obrazloženje: Predlažemo širi obuhvat interesa građana koji može biti zadovoljen preko većeg broja članova/ica Savjeta koji su iz reda organizacija civilnog društva. Naš prijedlog je da se broj članova Savjeta RTCG poveća za dva člana (u odnosu na Nacrt) od kojeg bi jednog predlagala nacionalna vijeća manjinksih naroda i nevladine organizacije iz oblasti zaštite životne sredine. Predloženim izmjenama se želi ojačati samostalnost i funkcionalnost Savjeta RTCG kao ključnog upravljačkog organa u RTCG. Veća samostalnost se može osigurati ukoliko se poveća broj članova Savjeta a u novoj strukturi veću zastupljenost imaju predstavnici onih organizacja koje nisu dominantno finansirane iz budžeta Crne Gore. U Zakonu iz 2002. godine bio je zastupljen veći broj članova Savjeta iz nevladnih udruženja. U zakonu iz 2008. i 2020. godine smanjen je broj članova Savjeta sa 11 (koliko ih je bilo u zakonu iz 2002.) na 9, pri čemu je broj predstavnika NVO smanjen sa 6 (koliko ih je bilo u Zakonu iz 2002.) na najviše 4 (Zakon iz 2008 i 2020). Ovim se ne samo smanjila mogućnost veće samostalnosti ovog tijela već se smanjio i opseg predstavljanja javnog interesa u Savjetu RTCG. Uloga Savjeta jeste, između ostalog, da predstavi širok spektar interesa javnosti u odnosu na sadržaje koje treba da isporuči javni emiter. Media centar predlaže da se kroz izmjene Zakona naknade članovima Savjeta umanje za 50% u odnosu na važeće zakonsko rješenje (i da budu 50% prosječne mjesečne zarade u RTCG) čime bi se iznos ukupnih sredstava za Savjet RTCG smanjio u odnosu na sredstva koja je neophodno izdvojiti ukoliko bi se primijenio važeći Zakon. Takođe, ovaj prelog isključuje iz kategorije (tačke) 3 nacionalne institucije kulture jer se preko nacionalnih institucija kulture u Savjet RTCG može uključiti predstavnik ministarstva nadležnog za oblast kulture čime se pojačava uticaj (partijski i izvršne vlasti) na Savjet.

Ovaj predlog ima novinu u odnosu na proceduru jer predviđa da se kandidati iz reda NVO moraju prikazati široj javnosti prije nego se i započne predlaganje kandidata kako bi se postupak učinio transparentnim a i uključila javnost u razmatranje biografija kandidata. To može podstaći kredibilne aktiviste NVO da se prijave i učestvuju u procesu koji neće unaprijed biti dogovoren sa političkim partijama i u kojem će same NVO odlučiti o svojim predstavnicima a ne kao u prethodnom postupku kada su pod firmom NVO u Savjet RTCG izabrani predstavnici političkih partija koje su činile većinu u trenutku izbora aktuelnih članova Savjeta.

Predlog 8:

U članu 32 Nacrta:

U stavu 3 dodaje se nova tačka 6 koja glasi: 5) Izjava ovlaštenog lica nevladine organizacije da je u prethodne tri godine prije objavljivanja javnog poziva za predlaganje kandidata za Savjet, najmanje 3000 eura tokom jedne kalendarske godine bilo utrošeno za realizacju aktivnosti u oblasti u kojoj predlažu kandidata za člana Savjeta;

Stav 4 se mijenja i glasi: “Nakon podnošenja predloga kandidata za članove Savjeta od strane nevladinih organizacija radno tijelo prikuplja po službenoj dužnosti od nadležnih državnih organa sledeće akte: 1) dokaz o upisu u registar nevladinih organizacija kod nadležnog organa državne uprave; 2) osnivački akt i statut, u tekstu koji se nalazi kod nadležnog organa državne uprave; 3) finansijske izvještaje za prethodne tri godine koji se nalaze kod nadležnog organa državne uprave.„

Iza stava 4 dodaje se novi stav 5 koji glasi:

Pored dokumentacije iz stava 3 ovog člana nevladina organizacija dostavlja i izvještaje o radu za prethodne tri godine koji se podnosi na obrascu koji utvrđuje radno tijelo Skupštine.“

Sadašnji stav 5 postaje stav 6.“

Obrazloženje:

Nova tačka 6 u stavu 3 dodaje se jer smatramo neophodnim da predlagači iz reda NVO dostave izjavu kojom portvrđuju da su u prethodne tri godine prije objavljivanja javnog poziva za predlaganje kandidata za Savjet RTCG, najmanje 3000 eura tokom jedne kalendarske godine utrošili za realizacju aktivnosti u oblasti u kojoj predlažu kandidata za člana Savjeta. Ovo zbog činjenice da se iz finansijskih iskaza (bilans stanja i uspjeha) koji se dostavljaju Poreskoj upravi i podnose u sklopu dokumentacije za predlaganje članova Savjeta, ne nalaze podaci za koju vrstu aktivnosti su utrošena sredstva. Davanje lažne izjave je krivično djelo pa će predstavnici NVO voditi više računa o tačnosti podataka. Novina koju predlažemo kroz izmjenu u stavu 4 je što se NVO oslobađaju obaveze prikupljanja obimne dokumentacije koja je u posjedu državnih organa (Ministarstvo javne uprave, Poreska

uprava). Zakon o upravnom postupku (Službeni list CG", br. 56/2014, 20/2015, 40/2016 i 37/2017) omogućava da se dokumentacija neophodna za sprovođenje upravnog postupka (što ovaj proces zapravo jeste) prikupi po službenoj dužnosti. Ovim se NVO oslobađaju značajnih troškova za ovjeravanje dokumentacije.

»Član 13 Zakona o upravnom postupku

Javnopravni organ prilikom odlučivanja u upravnom postupku, po službenoj dužnosti vrši uvid, pribavlja i obrađuje podatke iz službenih evidencija i registara, koje vodi taj javnopravni organ, odnosno drugi nadležni organ, osim ako je pristup tim podacima ograničen u skladu sa zakonom.»

Takođe, novi stav 5 predložen je jer je potrebno propisati da NVO dostaljaju izvještaje o radu za prethodne tri godine u formi koju donosu radno tijelo Skupštie jer je dosadašnja praksa pokazala da se na vrlo raznorodne načine dostavljaju izvještaji o radu sa puno nejasnih formulacija iz kojih se ne može zaključiti šta je organizacija tokom prethodne tri godine zaista realizovala u oblasti u kojoj predlažu kandidata za člana Savjeta.

Predlog 9:

U članu 33 Nacrta u stavu 1 tačka 3 se briše a tačka 4 mijenja i glasi: “da je u prethodne tri godine prije objavljivanja javnog poziva za predlaganje kandidata za Savjet, najmanje 3000 eura tokom jedne kalendarske godine bilo utrošeno za realizacju aktivnosti u oblasti u kojoj predlažu kandidata za člana Savjeta.”

Obrazloženje:

Tačka 3 i 4 u ovom stavu su veoma slične i radi jednostavnosti u tumačenju uslova predlažemo da se zadrži samo formulacija koja ukazuje da jedino NVO koja je u prethodne tri godine realizovala najmanje 3000 eura godišnje u oblasti u kojoj predlažu kandidata, može učestvovati u procesu.

Predlog 10:

U članu 34 stav 2 se mijenja i glasi:

“Niko nema pravo da na bilo koji način utiče na rad člana Savjeta, niti je član Savjeta dužan da poštuje bilo čije instrukcije u vezi sa svojim radom, osim odluka nadležnih državnih organa i nadležnog suda.”

Obrazloženje:

Sadašnje rješenje u Nacrtu ne predviđa da član/ca Savjeta treba da se pridržava odluka državnih organa u svom radu već samo da poštuje odluke suda. Ukolko se zadrži ovakvo rješenje u članu 34, znači da nijedan državni organ ne može da preispituje odluke Savjeta RTCG, što je po našem mišljenju upitno. Hipotetički, Savjet RTCG bi mogao da donese niz nezakonitih odluka, kršeći Zakon o RTCG ali i druge propise i jedino bi sudska odluka mogla da izmijeni situaciju. Hipotetički, Savjet RTCG bi mogao, primjera radi, da donese u sred COVID-19 pandemije odluku o prekidu poštovanja mjera zaštite protiv COVID-19 infekcije, a zdavstveno-sanitarna inspekcija ne bi mogla ništa da uradi do okončanja sudskog spora koji može trajati ko zna koliko godina.

U prilog našem predlogu ide i činjenica da je i do sada bilo kontrola rada RTCG i preispitivanja odluke Savjeta RTCG, preduzetih od državnih organa. Naime, 2011. godine Državna revizorska institucija (DRI) je pripremila “Izvještaj o reviziji Godišnjeg finansijskog izvještaja JP RadioTelevizija Crne Gore za 2010.godinu. Godišnji finansijski izvještaj JP Radio-Televizija Crne Gore za 2010. godinu je dokument koji je usvojio Savjet RTCG doneseći odluku o usvajanju što ukazuje da je DRI preispitivala zakonitost odluke koju je Savjet RTCG donio. Nadalje, na strani 36 ovog Izvještaja, u tački 7, navdedeno je da se ugovor (između ostalih) generalnog direktora mora usaglastiti sa Zakonom o radu čime je direktno data instrukcija Savjetu RTCG u pogledu izmjene ugovora koji je prethodno bio potpisan sa generalnim direktorom. Nakon preporuka DRI Savjet RTCG je izmijenio ugovor radu sa tadašnjim generalnim direktorom. Ukoliko ostala sadašnja formulacija iz Nacrta zakona na snazi, onda DRI ne može preispitivati rad RTCG. Napominjemo da je i u Zakonu o javnim radio-difuznim servisima Crne Gore (Sl.list RCG br. 79/08) u članu 31 bila propisana identična formulacija koju mi predlažemo.

Predlog 11:

U članu 35 Nacrta stav 3 i 4 mijenjaju se i glase: “Smatra se da je Savjet imenovan kada je imenovano najmanje devet članova Savjeta. Izuzetno od stava 1 ovog člana, prilikom imenovanja prvog sastava Savjeta, pet članova imenuju se na pet godina, pet članova na četiri godine, a tri na tri godine.”

Obrazloženje: Ovim se vrši usaglašavanje sa naim konceptom u kojem Savjet ima 13 članova.

Predlog 12:

Član 40 Nacrta mijenja se i glasi: “Radno tijelo dužno je da, u roku od 15 dana od dana isteka roka za podnošenje predloga, objavi listu blagovremenih i potpunih predloga kandidata za članove Savjeta, na način na koji je objavljen javni poziv.

Radno tijelo dužno je da ovlašćenim predlagačima omogući dopunu nepotpune dokumentacije u skladu sa zakonom koji uređuje upravni postupak.

Radno tijelo dužno je da, u roku od 40 dana od isteka roka za podnošenje predloga, utvrdi predlog liste za imenovanje Savjeta po ovlašćenim predlagačima.

Ako predlagači iz određene kategorije iz člana 31 stav 1 tač. 1, 3, 5, 6, 7, 8, 9 i 11 podnesu više odvojenih prijedloga, u prijedlog liste uvrstiće se kandidat koji ima podršku najvećeg broja ovlašćenih predlagača koji ispunjavaju uslove utvrđene ovim zakonom.

Izuzetno od stava 4 ovog člana, u slučaju da dva ili više kandidata imaju podršku istog broja ovlašćenih predlagača, u predlog liste uvrstiće se kandidat koji ima duže radno iskustvo, u potrebnom nivou kvalifikacije obrazovanja, iz oblasti koje su relevantne za obavljanje djelatnosti RTCG.

Izuzetno od stava 5 ovog člana, u slučaju da dva ili više kandidata imaju podršku istog broja ovlašćenih predlagača i isti broj godina radnog iskustva u potrebnom nivou kvalifikacije obrazovanja, radno tijelo većinom glasova donosi odluku o kandidatu koji će biti uvršten u prijedlog liste za imenovanje Savjeta.

Predlog liste za imenovanje Savjeta, sa obrazloženjem i izvještajem o sprovedenom postupku za imenovanje Savjeta, dostavlja se Skupštini na razmatranje i odlučivanje.”

Obrazloženje:

Ovm predlogom se postupak sačinjavanja liste kandidata usaglašava u potpunosti sa postupkom predviđenim u Nacrtu Zakona o AVM uslugama. Arbitriranje poslanika se svodi na najanju moguću mjeru i to da mogu glasati o kandidatima isključivo ukoliko dva ili više kandidata imaju identičnu podršku ovlaštenh predlagača i identične godine radnog iskustva u potrebnom stepenu kvalifikacije. Na ovaj način se uticaj političkih partija smanjuje na najmanju mjeru i koristi kao deblokirajući mehanizam u procesu imenovanja članova Savjeta. Napominjemo da se u članu 31 već propisuje ko se imenuje u slučajevima da ovlašteni predlagači iz COK-a, paraolimpijskog komiteta, CANU i Matice, Privredne komore i udruženje poslodavaca i sindikata predlože po dva kandidata.

Predlog 13:

U članu 43 stav 1 mijenja se i glasi: “Član Savjeta za rad u Savjetu ima pravo na mjesečnu naknadu u bruto iznosu u visini polovine prosječne bruto zarade zaposlenih u RTCG u mjesecu koji prethodi isplati naknade, kao i na naknadu troškova u vezi sa vršenjem dužnosti člana Savjeta, u skladu sa Statutom RTCG.“

Obrazloženje: Ovim predlogom s smanjuje mjesečna nadokanada za rad u savjetu na polovinu prosječne bruto zarade u RTCG jer smo predložili povećanje broja članova sa 11 na 13. Tako se ukupni troškovi neće povećati.

Predlog 14: U članu 48 stav 1 mijenja se i glasi: “Ako zbog prestanka mandata pojedinih članova, broj članova Savjeta bude manji od devet, Savjet ne može punovažno da radi i odlučuje.”

Obrazloženje: Ovim predlogm se ujednačava norma sa konceptom koji zastupamo da Savjet ima 13 članova.

Predlog 15: U članu 54 stav 1 dodaje se nova tačka 4 koja glasi: 1) po sili zakona

Obrazloženje:

Smatramo da je potrebo predvidjeti da se kao osnov za razrješenje uzme i sam zakon tj. situacija u kojoj se na osnovu odredbi ovog zakona skraćuje mandat direktoru. Svi razlozi za razrješenje predviđeni Zakonom moraju postati dio ugovora sa direktorom pa se u slučaju skraćenja mandata direktora po sili zakona ne mora plaćati obeštećenje koje se često ugovara sa direktorima.

Predlog 16:

U članu 62 stav 1 dodaju se nove tačke 9 i 10 koje glase: “9) prevenciji i sprječavanju sukoba interesa u odlučivanju članova Savjeta 10) načinu zapošljavanja, razrješenja, vođenju disciplinskih postupaka, komunikaciji i drugim pitanjima iz oblasti radnih prava”

Obrazloženje: Predloženim dopunama se imperativno nalaže Savjetu da u okviru Statuta razradi i pitanja sukoba interesa članova Savjeta prilikom odlučivanja. Od trenutka imenovanja aktuelni Savjet RTCG uporno odbija da izvrši izmjene Statuta i uredi pitanje sukoba interesa a to je bilo pogotovo zabrinjavajuće prije okončanja postupka imenovanja generalnog direktora, jer su tri člana ovog tijela bila direktono povezana sa kandidatom za generalnog direktora ali im to nije bila prepreka da glasaju za njegovo imenovanje. Takođe, neophodno je imperativno naložiti Savjetu da uredi pitanja iz oblasti radnih prava jer Zakon o radu ne uređuje detaljno pitana u vezi sa zapošljavanjem, razrješenjem, vođenju disciplinskih postupaka, komunikaciji i drugim pitanjima iz oblasti radnih prava.

Predlog 17:

Iza člana 63 dodaje se novi čan 63a koji glasi: “Novčanom kaznom od desetostrukog do dvadestostrukog iznosa najniže zarade u Crnoj Gori, kazniće se za prekršaj odgovorno lice poslodavca ako ne plati radio-difuznu taksu u propisanom roku za zapošljenog.”

Obrazloženje: Ovim se uvodi prekršajna kazna za odgovorma lica u pogledu naplate radio-difuzne takse.

Predlog 18:

U članu 67 stav 1 mjenja se glasi: “Predsjednik Skupštine dužan je da, u roku od 8 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, pokrene postupak za imenovanje članova Savjeta, u skladu sa ovim zakonom.”

Obrazloženje:

Predloženim izmjenama predviđa se pokretanje postupka izbora novih članova/ca Savjeta RTCG 8 dana nakon usvajanja Zakona. S obzirom da se donosi novi Zakon o RTCG kojim se povećava broj članova Savjeta, da su uvedni novi kriterijumi u pogledu kvalifikacija/iskustva članova Savjeta, kao i da se uvode novi kriterijumi za NVO kao ovlaštene predlagače, potpuno je očekivano da se odmah nakon usvajanja Zakona započne procedura izbora novih upravljačkih organa. Ovo se odnosi i na izbor novog generalnog direktora i direktora organizacionih jedinica. Zakon propisuje nove kriterijume (duže radno iskustvo) za direktora pa je u takvim okolnostima

neopravdano odlaganje izbora novih-stručnijih lica na odgovorna mjesta u upravljačkoj strukturi. Nema nijednog racionalnog objašnjenja da se postupak izbora novih upravljačkih organa u RTCG otpočne za 3 godine a da aktuelni menadžment ostane na svojim funkcijama do do kraja mandata. Nova zakonska rješenje koja vode većoj profesionalizaciji RTCG treba primijeniti odmah. Suština izmjena u vezi sa članovima Savjeta RTCG i menadžmeta je da se osigura veća profesionalizacija javnog medijskog servisa. Ne postoji opravdanje za odlaganje procesa koji vodi većoj profesionalizaciju RTCG za 3 godine. Na kraju krajeva, svi sadašnji članovi Savjeta i menadžmenta se mogu prijaviti i u novim postupcima imenovanja. Ukoliko se zadrži postojeće rješenje iz Nacrta ovog zakona, može se izvući zaključak da je onima koji vrše vlast i imaju većinu u Vladi stalo da se odloži profesionalizacija RTCG i zadrži aktuelno rukovodstvo iz političkih a ne demokratskih razloga. Izbor sadašnjeg saziva Savjeta RTCG je izraz političke volje partija koje su imale većinu nakon izbora održanih 30. avgusta 2020. godine. Takav, partijski kontrolisan Savjet je izabrao genealnog direktora suprotno zakonu i uz očigledan sukob interesa članova Savjeta prilikom odlučivanja o kandidatima za generanog direktora. Ukoliko se Ministarstvo (Vlada) odluči da u Nacrtu Zakona zadrži rješene da se odloži imenovanje novog Savjeta za 3 godine i da aktuelni menadžment do kraja mandata obavlja svoj posao, onda se prihvata na jasan način ideja partijske kontrole RTCG koju je ozakonio DPS u zakonu iz 2020. godine, čime se javnost stavlja do znanja da i aktuelna Vlada želi kontrolisani javni medijski servis. Odbijanjem da proces imenovanja novog Savjeta RTCG započne neposredno nakon usvajanja zakona, Ministarstvo kulture i medija otvara prostor za razna pitanja i spekulacije. Da li Vlada očekuje podršku RTCG u predizbornoj kampanji i sprovođenju „funkcionerske kampanje“ i pozitvno izvještavanje o aktivnostima Vlade? Ako je to namjera Vlade Crne Gore onda se može konstatovati da ona nema želju da profesionalizuje institucije već samo da preuzme kontrolu od DPS-a.

Predlog 19: U članu 68 Nacrta stav 1 mijenja se i glasi: „Do imenovanja Savjeta u skladu sa ovim zakonom članovi Savjeta, imenovani u skladu sa Zakonom o nacionalnom javnom emiteru RTCG (“Sužbeni list CG” br.79/08,45/12,43/16, 54/16 i 80/20) nastavljaju sa radom.

Obrazloženje: Ovim predlogom se jasno ukazuje da će mandate aktuelnog saziva Savjeta RTCG trajati do izbora novog saziva koji će se imenovati u skladu sa ovim zakonom.

Predlog 20:

Član 69 Nacrta mjenja se i glasi:

„Savjet imenovan u skladu sa ovim zakonom dužan je da u roku od osam dana od dana imenovanja pokrene postupak za imenovanje generalnog direktora RTCG, u skladu sa ovim zakonom

Generalni direktor RTCG imenovan u skladu sa ovim zakonom dužan je da u roku od osam dana od dana imenovanja pokrene postupak za imenovanje direktora Radija javnog medijskog servisa i direktora Televizije javnog medijskog servisa, u skladu sa ovim zakonom.

Do imenovanja generalnog direktora RTCG, direktora Radija javnog medijskog servisa i direktora Televizije javnog medijskog servisa, , generalni direktor RTCG, direktor Radija Crne Gore i direktor Televizije Crne Gore imenovani u skladu sa Zakonom o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizja Crne Gore ("Službeni list CG" br. 79/08, 45/12, 43/16 i 54/16 i 80/20) nastavljaju sa radom, sa nadležnostima utvrđenim ovim zakonom.”

Obrazloženje: Ovim predlogom se usaglašava postupak imenovanja menadžmenta sa novim zakonskim rješenjima. ***

Predlozi dopuna Nacrta Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama

Podgorica, 9.11.2022.

U nastavku se nalaze predlozi Media centra u vezi sa Nacrtom Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama.

Ključne sugestije se odnose na nekoliko pitanja:

1. Uključivanje internetskih publikacija (portala) u opseg nadležnosti Agencije za audiovizuelne medijske usluge. S obzirom da su u ovom trenutku (u pozitivnim propisima) internetske publikacije (portali) van kontrole primjene profesionalnih sandarda, skrivenog reklamiranja itd... predlažemo da Agencija za audiovizuelne medijske usluge proširi opseg djelovanja i obuhvati internetske publikacije. Na taj način bi se osigurala adekvatna uloga Agencije i poboljšala primjena profesionalnih standarda na portalima.

2. Povećana uloga Agencije u analizi tržišta i dodjeli nacionalnh frekvencija za TV emitere. Prema odredbama aktuelnog Zakona ali i nacrta Zakona, Agencija nema nadležnost dasprovodi periodične analize tržišta i da u odnosu na pokazatelje iz analize vrši dodjelu frekvencija za nacionalne TV emitere. To u praksi dovodi do olakšane procedure za dobijanje nacionalne frekvencije i ulaska na crnogorsko tržište medija iz okruženja (prvenstveno Republike Srbije) koji u drugoj državi imaju centrale koje proizvode programske sadržaje koji se reemituju u Crnoj Gori. To dovodi dalje do ugrožavanje rada emitera uspostavljenh i utemeljenih u Crnoj Gori jer se ne mogu na skromnom marketinškom tržištu takmičiti sa televizijama iz okruženja koje veoma malo programskih sadržaja proizvode u Crnoj Gori pa samim tim i nemaju značajne troškove, dok sa druge strane uzimaju znatan dio novca od marketinga. Naš predlog ide u pravcu aktivnije uloge Agecije na ovom planu, izrade periodičnih analiza koje će biti osnova za dodjelu nacionalne frekvencije TV emiterima.

3. Predloženim izmjenama predviđa se pokretanje postupka izbora novih članova/ca Savjeta Agencije 8 dana nakon usvajanja Zakona. S obzirom da se donosi novi Zakon o AVM

uslugama kojim se u sastav Savjeta uvode novi ovlašteni predstavici (Advokatska komora) koji treba da doprinesu unapređenju rada ovog ključnog upravljačkog organa, da se uvede novi kriterijumi u pogledu kvalifikacija/iskustva članova Savjeta, kao i da se uvode novi kriterijumi za NVO kao ovlaštene predlagače, potpuno je očekivano da se odmah nakon usvajanja Zakona započne procedura izbora novih upravljačkih organa. Ovo se odnosi i na izbor novog direktora Agencije. Zakon propisuje nove kriterijume (duže radno iskustvo) za direktora pa je u takvim okolnostima neopravdano odlaganje izbora novih-stručnijih lica na odgovorna mjesta u upravljačkoj strukturi. Nova zakonska rješenje koja vode većoj profesionalizaciji Agencije treba primijeniti odmah. Suština izmjena u vezi sa članovima Savjeta i menadžmeta je da se osigura veća profesionalizacija Agencije za AVM usluge i smanji neprimjereni partijski uticaj. Ne postoji opravdanje za odlaganje procesa koji vodi većoj profesionalizaciju Agencije za 3 godine. Na kraju krajeva, svi sadašnji članovi Savjeta i menadžmenta se mogu prijaviti i u novim postupcima imenovanja. Ukoliko se zadrži postojeće rješenje iz Nacrta ovog zakona, može se izvući zaključak da je onima koji vrše vlast i imaju većinu u Vladi stalo da se odloži profesionalizacija Agencije za AVM usluge i zadrži aktuelno rukovodstvo iz političkih a ne demokratskih razloga.

Predlog 1:

U članu 9 Nacrta, stav 7 mijenja se i glasi:

“Na prava i obaveze iz radnog odnosa na zaposlene u Agenciji primjenjuju se opšti propisi o radu i opšti akti Agencije.”

Obrazloženje: S obzirom da opšti propisi o radu (Zakon o radu) nisu dovoljno precizni u pogledu zapošljavanja (prvenstveno oglašavanja radnih mjesta, definisanju lakših i težih povreda radnih obaveza itd…) nephodno je ostaviti mogućnost da se ova pitanja urede dodatno opštin aktima Agencije.

Predlog 2:

U članu 11 Nacrta stav 2 tačka 9 mijenja se i glasi:

1) vodi upravni postupak i rješava u pojedinačnim upravnim stvarima, po službenoj dužnosti ili po prigovoru fizičkog ili pravnog lica na rad pružalaca AVM usluga, internetskih publikacija i distributera linearnih AVM usluga;

U članu 11 dodaju se novi stavovi 3 i 4 koji glase: “Saglasnost i odbrenje iz stava 2 tačke 1 i 2 ovog člana Agencija daje na osnovu analize koju sprovodi periodčno.

Način izrade i sadržaj analize utvrđuje Agencija posebnim aktom.”

Obrazloženje:

Predlogom u vezi sa tačkm 9 u stavu 2 se širi opseg nadležnosti Agencije i na prigovore u vezi sa radom internetskih publikacija. Ovo iz razloga da ne bi ostala nejasnoća da li je Ahgencija nadležna za prigovore na rad internestkih publikacija u cjelosti a ne samo djelova koji se odnose na audio-vizuelni sadržaj koji portal objave. Novim stavovima 3 i 4 koje predlažemo želi se stvoriti osnov da se odobrenje za emitovanje, prije svaga TV emiterima koji traže nacionalnu frekvenciju, daje na osnovu analize koju periodično radi Agencija. Ovaj dokument treba da pokaže potrebe građana, pojasni uslove na tržištu i da jasan zaključak o broju nacionalnih frekvencija koje se mogu dati emiterima. U mnogo većim državama regiona (Hrvatska, Srbija) regulatorne agencije poput AEM-a daju mali broj frekvencija za nacionalne TV emitere. U pomenutim državama svega po tri TV stanice imaju nacionalne frekvencije. U Crnoj Gori u ovom trenutku imamo 5 TV stanica sa nacionalnom frekvencijom i taj broj će sigurno rasti ukoliko se ne bude pažljivo pristupilo zaštiti interesa građana i naših resursa.

Predlog 4:

U članu 13 Nacrta stav 1 tačke 12, 16 i 17 mijenjaju se i glase:

1) donosi akte o programskim standardima za pružanje AVM usluga i u internetskim publikacijama;

1) donosi akt kojim se uređuje način preduzimanja mjera prema pružaocima AVM usluga, distrubuterima linearnih AVM usluga, internetskim publikacijama i pružaocima usluga platformi za razmjenu video sadržaja, kao i način odlučivanja po prigovorima u vezi sa njihovim radom;

2) odlučuje po žalbama na provostepene odluke Agencije koje se odnose na prava i obaveze pružalaca AVM usluga, internetskih publikacija, distributera linearnih AVM usluga i pružalaca usluga platformi za razmjenu video sadržaja;

U članu 13 Nacrta stav 1 dodaje se nova tačka 30 koja glasi: “30) donosi akt o načinu izrade, sadržaju i sprovođenju analize na osnovu koje se daje saglasnost i odobrenje iz tačke 1 i 2 stava 2 člana 11 ovog Zakona;”

Obrazloženje:

Ovim predlogom se širi opseg nadležnosti Savjeta Agencije i na razamatranje prvostepenih odluka u vezi sa prigovorima na rad internetskih publikacija. Novom tačkom 30 predlažemo da Savjet Agencje ima nadležnost da donese akt kojim će urediti postupak izrade, sadržaj i procedure sprovođenja analize na osnovu koje će se u saradnji sa drugom nadležnom agencijom (Agencija za elektonske komunikcije i poštansku djelatnost) sprovesti procedura dodjele nacionalnih frekvencija zainteresovanim emiterima.

Predlog 5:

U članu 16 Nacrta stav 2 mjenja se i glasi:

“Ograničenje iz stava 1 tačka 9 ovog člana ne odnosi se na lica povezana sa:

3) zaposlenima koji nemaju posebna ovlašćenja u pravnim licima (rukovođenje, zastupanje, predstavljanje,) koja se bave djelatnošću pružanja AVM usluga, usluga pristupa i korišćenja platformi za razmjenu video zapisa, distribucije linearnih AVM usluga, kao i proizvodnjom audiovizuelnih sadržaja, oglašavanjem ili elektronskim komunikacijama 4) licima koja bira, imenuje ili postavlja Predsjednik, Skupština ili Vlada, pod uslovom da nemaju posebna ovlašćenja ili da u njihovoj nadležnosti nije odlučivanje o pravima i obavezama Agencije.

Obrazloženje: Ovim (tačkom 2 u stavu 2) se usaglašavaju rješenja o sukobu interesa sa Nacrtom Zakona o javnom medijskom servisu.

Predlog 6: U članu 18 Nacrta u stavu 6 iza broja 4 dodaje se broj 5 pa izmijenjeni stav 6 glasi: “Kandidate za članove Savjeta Agencije predlažu nadležni organi upravljanja pravnih lica iz stava 1 tačka 1, 2, 3, 4 i 5 ovog člana, u skladu sa svojim statutima.”

Obrazloženje:

Ovim se samo vrši tehnička dopuna u ovom stavu kako bi se obaveza predlaganja člana Savjeta od strane nadležnpg organa ovlaštenog predlagača proširila i na Advokatsku komoru.

Predlog 7: U članu 19 Nacrta: U stavu 3 dodaju se nove tačke 4 i 5 koje glase:

5) Izjavu ovlaštenog lica nevladine organizacije da je u prethodne tri godine prije objavljivanja javnog poziva za predlaganje kandidata za Savjet Agencije, najmanje 3000 eura tokom jedne kalendarske godine bilo utrošeno za realizacju aktivnosti u oblasti u kojoj predlažu kandidata za člana Savjeta; 6) Izvještaji o radu nevladine organizacije za prethodne tri godine koji se podnosi na obrascu koji utvrđuje radno tijelo Skupštine.

Stav 4 se mijenja i glasi: “Nakon podnošenja predloga kandidata za članove Savjeta od strane nevladinih organizacija radno tijelo Skupštine prikuplja po službenoj dužnosti od nadležnih državnih organa sledeće akte:

1) dokaz o upisu u registar nevladinih organizacija kod nadležnog organa državne uprave; 2) osnivački akt i statut, u tekstu koji se nalazi kod nadležnog organa državne uprave; 3) finansijske izvještaje za prethodne tri godine koji se nalaze kod nadležnog organa državne uprave.„

Obrazloženje:

Nova tačka 4 dodaje se jer smatramo neophodnim da predlagači iz reda NVO dostave izjavu kojom portvrđuju da su u prethodne tri godine prije objavljivanja javnog poziva za predlaganje

kandidata za Savjet Agencije, najmanje 3000 eura tokom jedne kalendarske godine utrošili za realizacju aktivnosti u oblasti u kojoj predlažu kandidata za člana Savjeta. Ovo zbog činjenice da se iz finansijskih iskaza (bilans stanja i uspjeha) koji se dostavljaju Poreskoj upravi i podnose u sklopu dokumentacije za predlaganje članova Savjeta, ne nalaze podaci za koju vrstu aktivnosti su utrošena sredstva.

Takođe, nova tačka 5 u stavu 3 predložena je jer je potrebno propisati da NVO dostavljaju izvještaj o radu za prethodne tri godine u formi koju donosu radno tijelo Skupštie jer je dosadašnja praksa pokazala da se na vrlo raznorodne načine dostavljaju izvještaji o radu sa puno nejasnih formulacija iz kojih se ne može zaključiti šta je organizacija tokom prethodne tri godine zaista realizovala u oblasti u kojoj predlažu kandidata za člana Savjeta.

Novina koju predlažemo kroz izmjenu u stavu 4 je što se NVO oslobađaju obaveze prikupljanja obimne dokumetacije koja je u posjedu državnih organa (Ministarstvo javne uprave, Poreska uprava). Zakon o upravnom postupku (Službeni list CG", br. 56/2014, 20/2015, 40/2016 i 37/2017) omogućava da se dokumentacija neophodna za sprovođenje upravnog postupka (što ovaj proces zapravo jeste) prikupi po službenoj dužnosti. Ovim se NVO oslobađaju značajnih troškova za ovjeravanje dokumentacije.

»Član 13 Zakona o upravnom postupku

Javnopravni organ prilikom odlučivanja u upravnom postupku, po službenoj dužnosti vrši uvid, pribavlja i obrađuje podatke iz službenih evidencija i registara, koje vodi taj javnopravni organ, odnosno drugi nadležni organ, osim ako je pristup tim podacima ograničen u skladu sa zakonom.»

Predlog 8:

U članu 20 Nacrta u stavu 1 tačka 2 se briše a tačka 3 koja postaje tačka 2 mijenja se i glasi:

“da je u prethodne tri godine prije objavljivanja javnog poziva za predlaganje kandidata za Savjet Agencijet, najmanje 3000 eura tokom jedne kalendarske godine bilo utrošeno za realizacju aktivnosti u oblasti u kojoj predlažu kandidata za člana Savjeta.”

Obrazloženje:

Tačka 3 i 4 u ovom stavu su veoma slične i radi jednostavnosti u tumačenju uslova predlažemo da se zadrži samo formulacija koja ukazuje da jedino NVO koja je u prethodne tri godine realizovala najmanje 3000 eura godišnje u oblasti u kojoj predlažu kandidata, može učestvovati u procesu.

Predlog 10:

U članu 21 Nacrta u stavu 2 vrši se dopuna: “Niko nema pravo da na bilo koji način utiče na rad člana Savjeta Agencije, niti je član Savjeta Agencije dužan da poštuje bilo čije instrukcije u vezi sa svojim radom, osim odluka nadležnih državnih organa i nadležnog suda.”

Obrazloženje:

Ovim predlogom se usaglašava Nacrt ovog zakona sa Nacrtom Zakona o javnom medijskom servisu. Osim odluka suda, članovi Savjeta prilikom odlučivanja treba da se pridržavaju i odluka državnih organa.

Predlog 11:

U članu 27 stav 5 se mijenja i glasi: „Izuzetno od stava 4 ovog člana, u slučaju da dva ili više kandidata imaju podršku istog broja ovlašćenih predlagača, u predlog liste uvrstiće se kandidat koji ispunjava jedan od 3 navedena kriterijuma i to po sledećem redosledu važnosti: 1) koji ima duže radno iskustvo u potrebnom nivou kvalifikacije obrazovanja, iz oblasti koje su relevantne za obavljanje djelatnosti Agencije ; 2) koji je pripadnik manje zastupljenog pola na listi kandidata za imenovanje članova Savjeta Agencije, u cilju ostvarivanja principa rodne ravnopravnosti i 3) koji je pripadnik manjinskih grupa (LGBTQ+, rasa i drugi osnovi).

Obrazloženje: Predlažemo da se dopunom ovog stave pojasni da postoji hijerarhija kriterijuma po važnosti I da u slučaju iz stava 5 kada se desi da dva ili više kandidata imaju istu podršku NVO, bude imenovan prvo onaj sa dužim radnim iskustvom u stepenu kvalifikacije a tek ukoliko i po ovom kriterijumu budu kandidati izjednačeni da se primjenjuje osnov 2 i 3.

Predlog 12:

U članu 31 u stavu 1 na kraju se dodaju riječi: “u postupku predviđenim ovim zakonom.”

Obrazloženje:

Ovim se dodatno sprečava mogućnost da se postupak razrješenja člana Savjeta sprovodi u skladu sa nekim drugim propisom a ne isključivo u skladu sa ovoim Zakonom.

Predlog 13

U članu 33 Nacrta na kraju stava 1 dodaju se riječi: “isključivo zbog razloga propisanih ovim zakonom.”

Obrazloženje:

Ovim predlogom se otklanja bilo kakva mogućnost da se postupak razrješenja člana Savjeta može pokrenuti zbog razloga utvrđenih drugim propisaima. Takvih primjera bilo je u prošlosti kada su se protivzakonito koristili drugi zakoni (npr. Zakon o sprečavanju korupcije) da bi se razriješili članovi Savjeta. Pravosnažnom presudom Višeg suda potvrđeno je da materijalni propis koji uređuje izbor i razrješenje članova Savjeta ima primat u odnosu na propis koji sistemski, na uopšten način, tretira pitanja razrješenja javnih funkcionera u slučajevima sukoba interesa.

Predlog 14:

U članu 39 stav 1 nacrta Zakona dodaju se nove tačke 5 i 6 koje glase: 7) ne sprovodi odluke i zaključke Savjeta Agencije; 8) po sili zakona

Obrazloženje:

Naš predlog je da se proširi obim situacija kada će diretkor Agencije biti razrješen. Smatramo da je opravdano da Savjet razriješi direktora koji ne sprovodi odluke i zaključke Savjeta koji je ključni upravljački organ Agencije. Ukoliko se ne sprovode odluke i zaključci Savjeta moguće je da dođe do usporavanja realizacije planova i programa Agencije čime se može ugroziti ostvarivanje ciljeva Agencije (primjer: ukoliko direktor ne ispunjava odluku Savjeta da se određena analiza (čija je izrada predviđena zakonom ili opštim aktom ) realizuje u roku koji odredi Savjet, sasvim je opravdano da to bude osnov za razrješenje direktora). Takođe, smatramo da je potrebo predvidjeti da se kao osnov za razrješenje uzme i sam zakon tj situacija u kojoj se na osnovu odredbi ovog zakona skraćuje mandate direktoru. Svi razlozi za razrješenje predviđeni Zakonom moraju postati dio ugovora sa direktorom Agencije pa se u slučaju skraćenja mandata direktora po sili zakona ne mora plaćati obeštećenje koje se često ugovara sa direktorima.

Predlog 15:

U članu 55 Nacrta dodaje se novi stav 6 koji glasi: “Emiter je dužan da doprinosi:

1) slobodnom, istinitom, cjelovitom, nepristrasnom i blagovremenom informisanju javnosti o događajima u zemlji i inostranstvu;

2) poštovanju i promociji osnovnih ljudskih prava i sloboda, demokratskih vrijednosti, institucija i pluralizma ideja;

3) unapređenju kulture javnog dijaloga i poštovanju jezičkih standarda.”

Stavovi 6, 7, 8 i 9 u Nacrtu postaju stavovi 7, 8, 9 i 10.

Obrazloženje:

Dodavanjem novog stava 6 jasno se stavlja u nadležnost Agencije za audiovizuelne medijske usluge da vrši nadzor nad primjenom profesionalnih standarda. Formulacija koju predlažemo postoji u važećem propisu a iz Nacrta je uklonjenja sa očiglednom namjerom Agencije da izbjegne vršenje nadzora nad primjenom profesionalnih standarda u želji da se primjena profesionalnih standarda prepusti samoregulaciji. Kako je činjenica da samoregulacija kod nas nije ni na na početku razvoja, a uvažavajući i preporuke iz EU Direktive za audiovizuelne medijske usluge (član 4 stav 7), uloga regulatora na tržištu elektronskih medija ne treba da se prepusti samoregulaciji jer je samoregulacija komplementarna metoda a ne osnovni mehanizam za otklanjanje nedostataka.

Članak 4.

7. Države članice potiču sustave zajedničke regulacije i/ili samoregulacije na nacionalnoj razini u svim područjima koja usklađuje ova Direktiva u mjeri u kojoj to dozvoljavaju njihovi

pravni sustavi. Ti regulatorni sustavi su takvi da ih široko prihvaćaju glavni dioničari u obuhvaćenim državama članicama i da osiguravaju učinkovitu provedbu. Ukoliko ovim Zakonom nisu propisane osnovne profesionalne obaveze medija, onda Agencija i ne mora da vrši nadzor nad njihovom primjenom pa i ne mora da donsi Pravilnik o profesionalnim standardima u elektronskim medjima koji je u primjeni od 2011. godine. Povlačenjem regulatora (Agencije) iz nadzora nad primjenom profesionalnih standarda I prepuštanjem odgovornosti samim medijima i samoregualciji, potpuno bi postala uobičajena situacija da se svi mediji ponašaju propagandistički, bez imalo poštovanja profesionalnih standarda, da se samo na sudu mogu izreci sankcije za širenje govora mržnje nakon dugogodišnih procesa i da se ostvarenje javnog interesa u oblasti javnog informisanja potpuno uništi. Agencija ima nadležnosti da sankcioniše medije koji se ne pridržavaju zakonskih normi a to znači da ima mogućnost da novčano sankcioniše, privrmeno i trajno oduzme odobrenje za emitovanje ukoliko medij kontinuirano krši profesionalne standarde. Ukoliko bi ostalo zakonsko rješenje kao u Nacrtu i ukoliko se ne prihvati naš predlog, onda će mnogi sadržaji u medijima u zavisnosti od politike i namjere vlasnika postati slični zloglasnim “minut-dva” prilozima Pink televizije. Ako Ministasrtvo kulture i medija pristane na ovakve zahtijeve Agencije, onda će postati saučesnik u urušavanju medijske scene u Crnoj Gori.

Predlog 16:

U članu 59 stav 4 se mijenja I glasi:

“Emiter je dužan da najmanje 10% ukupnog nedjeljnog programa posveti objavljivanju vijesti i informacija iz zone pokrivanja.”

U čanu 59 nacrta dodaje se novi stav 5 koji glasi: “Bliže određenje vijesti i informacija iz zone pokrivanja iz stava 4 ovog člana uređuje se podzakonskim aktima koje donosi Agencija.”

Obrazloženje:

Izmjenom stave 4 predlažemo da se zadrži rješenje iz postojećeg Zakona koje obavezuje emitere da proizvide vijesti i informacija iz zone pokrivanja (izona pokrivanja je cijela teritorija Crne Gore ili teritorija opština u kojima rade). Neophodno je pojašnjenje formuacije “vijesti i informacija iz zone pokrivanja” odnosno šta sve podpada pod ovaj termin kakao bi Agencija mogla da prati da li emiteri na nedjlejnom nivou zaista proizvode 10% ovog sadržaja iz zone pokrivanja. Povećanjem proizvodnje vijesti i informacija iz zone pokrivaja (uz pojašnjenje značenja ovog termina) građani će dobiti priliku da na bolji način svoje potrebe za informativnim sadržajima zadovolje.

Predlog 17: Član 66 Nacrta Zakona se mijenja i glasi:

“Minimalno učešće sopstvene produkcije u ukupnom sedmičnom emitovanju televizijskog ili radijskog programa iznositi najmanje 20%.

Dozvoljena sezonska odstupanja propisuje Savjet Agencije.

Odredba stava 1 ovog člana se ne odnosi na emitera specijalizovanog televizijskog ili radijskog programa.”

Obrazloženje:

Prava i obaveze emitera e uređuju zakonom a ne podzakonskim aktima. Utvrđivanje prava i obaveza podzakonskim aktima stvara pravnu nesigurnost. Sa druge strane neopodno je zakonom utvrditi minimalnu stopu sopstvene produkcije kako bi se nedvosmisleno ostvario javni interes. Javni inters je da emiteri koji dobiju odobrenje proizvode sadržaje kojima će se odgovoriti na potrebe građana da budu informisani o društveno-političkim događajima, kulturi, obrazovanju, ali i da dobiju sadržaje za djecu, zabavne sadržaje itd…Ostavljanjem mogućnosti da Savjet Agencije utvrđuje periodično koliko je to potrebno sadržaja da bi se zadovoljile potrebe građana a koje treba da proizvedu emiteri registorvani u skladu sa ovim zakonom, je veliki rizik jer ovo tijelo u zavisnosti od njegovog sastava može smanjivati stopu sopstvene produkcije i na 1%. Slični zakoni u u državama okruženja propisuju jasne procente sosptvene produkecije za emitere. Zakon u Republici Hrvatskoj propisuje sezonske stope sopstvene produkecije (25% i 15% u zavisnosti od zimske i ljetnje sezone) dok zakon u Republici Srbiji propisuje minimalan procenat od 20% sopstvene produkcije. Trenutno rješenje u nacrtu je izraz interesa emitera koji participiraju u radnoj grupi za izradu medijskih zakona i potpuno je suprotstavljen javnom interesu jer emiteri žele što manje obaveza i troškova a što veću zaradu od marketinga. Ostaje nejasno za čije interese radi Agencija za elektronske medije koja podržava rješenje iz nacrta kojim nije minimalna procenat definisan zakonom. Da li Agencija radi za javnost ili za emitere a pogotovo za emitere iz okruženja? Rješenje iz Nacrta je suprotno i nacrtu Medijske strategije koja predviđa da se zakonom utvrdi minimaln procenazt od 25% sopstvene produkcije.

Predlog 18

U članu 78 Nacrta dodaje se novi stav 3 koji glasi: “Formu i sadržaj studije opravdanosti i eleborata o dugoročnoj održivosti lokalnog i regionalnog javnog emitera iz stava 2 tački 1 i 2 ovog člana, donosi Agencija.”

Obrazloženje: Radi unificiranja postupka i lakšeg ispunjavanja obaveza iz ovog člana ali i radi boljeg pregleda ispunjenosti uslova za osnivanje javnog emitera (lokalnog ili regionalnog) potrebna je forma koja sadrži pojašnjnje u pogledu sadržaja. Agencija treba da izradi forme i pomogne na ovaj način sprovođenje ove zakonske obaveze. U suprotnom, vjerovatno će se pojaviti potpuno različiti i neadekvatni pristupi u ispunjavanju ovih obaveza.

Predlog 19:

U članu 79 Nacrta u stavu 2 tačka 7 briše se alinea 1:

Obrazloženje:

S obzirom da se odustalo od potpisivanja ugovora između Vlade i lokalnh samouprava i javnih emitera u vezi sa korištenjem sredstava za realizaciju ciljeva javnih emitera, potrebno je brisati odredbu kojom je javni emiter dužan da objavi najkasnije u roku od15 dana “ugovor iz člana 80 ovog zakona”.

Predlog 20:

U članu 80 Nacrta u briše se stavovi 3 i 5:

Obrazloženje: S obzirom da se odustalo od potpisivanja ugovora između Vlade i lokalnih samouprava i javnih emitera u vezi sa korištenjem sredstava za realizaciju ciljeva javnih emitera, potrebno je brisati odredbe kojim se javni emiteri obavezuju na dostavlanej ugovora na uvid Agenciji.

Predlog 21:

U članu 84 u stavu 8 tačka 2 se briše a tačka 3 koja postaje tačka 2 mijenja se i glasi: “2) da je u prethodne tri godine prije objavljivanja javnog poziva za predlaganje kandidata za Savjet Agencijet, najmanje 3000 eura tokom jedne kalendarske godine bilo utrošeno za realizacju aktivnosti u oblasti u kojoj predlažu kandidata za člana Savjeta.”

Obrazloženje:

Ovim predlogom se samo usaglašava pristup koji smo predložili prilikom izbora članova Savjeta Agencije. Isti kriterijum se predlaei kod izbora članova Savjeta RTCG koji se razrađuje u posebnom Zakonu o javnom nacionalnom emiteru.

Predlog 22:

U članu 150 Nacrta u stavu 1 dodaje se tačka 5 koja glasi: “5) registar internetskih publikacija

Obrazloženje: Ovim se proširuje opseg nadležnosti Agencije i na vođenje registra internetskih publikacija.

Predlog 23: U članu 168 Nacrta stav 1 mijenja se i glasi: “Po prigovoru fizičkog ili pravnog lica na rad pružaoca AVM usluge i internestske publikacije odlučuje direktor Agencije, u roku od 30 dana od dana podnošenja prigovora.”

Obrazloženje: Ovim se proširuje opseg nadležnosti Agencije u vezi sa prigovorima i na internetske publikacije koje takođe treba da poštuju propisane standarde.

Predlog 24:

U članu 169 Nacrta stav 1 tačka 23 mijenja se i glasi: 23) u svojstvu televizijskog emitera, dnevno u periodu od 6 do 23 časa, ne emituje vijesti u trajanju od najmanje 30 minuta, od čega najmanje jednu emisiju u trajanju od najmanje 20 minuta, dominantno sa informacijama iz zone pokrivanja, od značaja za stanovništvo iz zone pokrivanja; najmanje 10% ukupnog nedjeljnog programa posveti objavljivanju vijesti i informacija iz zone pokrivanja; (član 59 st. 4 i 6);

U tački 38 brišu se riječi “obavezu iz Ugovora o pružanju javnih usluga i”.

Obrazloženje:

Ovim se u tački 23 širi obuhvat sankcije i na slučajeve kada se na nedjeljnom nivou ne emituje najmanje 10% ukupnog nedjeljnog programa posveti objavljivanju vijesti i informacija iz zone pokrivanja. S obzirom da Agencija radi monitoring i ima podatke o ispunjenosti ove obaveze, moguće je i sankcionisati one emitere koji ne ispunjavaju ovu obavezu.

Iz tačke 38 se briše Ugovor koji kao obaveza u pogledu finansiranja javnih emitera nije više predviđen.

Predlog 25:

U članu 170 Nacrta stav 4 se mijenja i glasi:

„Izuzetno od stava 1 ovog člana, emiteri su dužni da usaglase svoj rad sa članom 66 stav 1 ovog zakona u roku do 12 mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona.”

Obrazloženje:

Takođe, naš predlog u stavu 4 podrazumijeva da emiteri dosegnu predviđeni minimalni procenat sopstvene produkcije (20% kako to predlažemo da bude ovim zakonom regulisano) za 12 umjesto za 24 mjeseca. Nema racionalnog opravdanja za odlaganje primjene zakona u pogledu povećanja sopstvene proizvodnje. Jedini interes u odlaganju povećanja sopstvene prozvodnje imaju sami emiteri ali ne i građani odnosno država.

Predlog 26:

U članu 173 Nacrta mijenja se i glasi: “Predsjednik Skupštine dužan je da, u roku od osam dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, pokrene postupak za imenovanje članova Savjeta, u skladu sa ovim zakonom.

Prvu sjednicu novoizabranog Savjeta saziva predsjednik Skupštine, u roku od 15 dana od dana njegovog imenovanja.”

Obrazloženje:

Naš predlog previđa da se u postupak profesionalizacije i veće samostalnosti Agencije za AVM usluge krene odmah nakon donošenja novog zakona a ne nakon 3 godine. Sva dešavanja u prethodnim godinama koja se odnose na tolerisanje širenja govora mržnje na madijima iz okruženja ali i medijima uspostavljenim u Crnoj Gori su posledica načina izbora Savjeta Agencije. Treba podsjetiti da je na osnovu aktuelnog propisa Savjet Agencije tolerisao skandalozan rad Pink M televizije (“minut-dva”), da se u prethodne dvije godine dozvoljava neprimjeren i protivzakonit sadržaj iz okruženja uz ćutanje Savjeta i propuštanje pokretanja postupaka po službenoj dužnosti. Ovo važi i na tolerisanje kršenja profesionalnih standarda u radu crnogorskih elektronski medija. Ukoliko se odloži primjena Zakona, vjerovatnoća da se nastavi sa selektivnom primjenom propisa je velika a neprimjereni uticaj političkih partija na Agenciju će biti sve veći. Profesionalizacija i ovoj instituciji je potrebna odmah.

Predloženim izmjenama u ovom članu Nacrta predviđa se pokretanje postupka izbora novih članova/ca Savjeta Agencije 8 dana nakon usvajanja Zakona. S obzirom da se donosi novi Zakon o AVM uslugama kojim se u sastav Savjeta uvode novi ovlašteni predstavici (Advokatska komora) koji treba da doprinesu unapređenju rada ovog ključnog upravljačkog organa, da se uvede novi kriterijumi u pogledu kvalifikacija/iskustva članova Savjeta, kao i da se uvode novi kriterijumi za NVO kao ovlaštene predlagače, potpuno je očekivano da se odmah nakon usvajanja Zakona započne procedura izbora novih upravljačkih organa. Ovo se odnosi i na izbor novog direktora Agencije. Zakon propisuje nove kriterijume (duže radno iskustvo) za direktora pa je u takvim okolnostima neopravdano odlaganje izbora novih-stručnijih lica na odgovorna mjesta u upravljačkoj strukturi. Nova zakonska rješenje koja vode većoj profesionalizaciji Agencije treba primijeniti odmah. Suština izmjena u vezi sa članovima Savjeta i menadžmeta je da se osigura veća profesionalizacija Agencije za AVM usluge i smanji neprimjereni partijski uticaj. Ne postoji opravdanje za odlaganje procesa koji vodi većoj profesionalizaciju Agencije za 3 godine. Na kraju krajeva, svi sadašnji članovi Savjeta i menadžmenta se mogu prijaviti i u novim postupcima imenovanja. Ukoliko se zadrži postojeće rješenje iz Nacrta ovog zakona, može se izvući zaključak da je onima koji vrše vlast i imaju većinu u Vladi stalo da se odloži profesionalizacija Agencije za AVM usluge i zadrži aktuelno rukovodstvo iz političkih a ne demokratskih razloga.