Page 1

ISSN 1333-655X

časopis udruge tjelesnih invalida međimurje - prosinac 2003. - broj 6


udruga tjelesnih invalida međimurja

Riječ urednika Izdavač: Udruga tjelesnih invalida Međimurja Perivoj Zrinskih 1 40 000 Čakovec Tel./Fax: 040/391-070 e-mail: utim@hi.hinet.hr Urednik: Branko Baksa

Iza nas je europska godina osoba s invaliditetom (EGOSI) koja je, što se toplo nadamo, senzibilizirala javnost prema osobama s invaliditetom. Hoćemo li i kada ćemo vidjeti promjene na bolje tek će se pokazati. Iza nas su i izbori za Hrvatski sabor i vjerujemo da su izabrani oni za koje ste glasovali. “Pun nam je kufer” lijepih obećanja, ali moram se osvrnuti i nešto reći. Pozorno sam čitao programe stranaka i nigdje nisam primijetio da se spominju osobe s invaliditetom. Ne mogu vjerovati da i ovaj puta 9.849 invalida Međimurja, kojima možemo pridodati najmanje trojicu članova obitelji, ne zaslužuju pozornost politike i političara. A mi bismo u Europu! Možeš mislit. Želim vam ugodno čitanje Listeka i sve najbolje za predstojeće blagdane.

Lektorica: Dijana Savić

S poštovanjem, Branko Baksa

Grafička priprema: Sprud d.o.o., Čakovec Zoran Vojvodić Tisak: Tamposit, Nedelišće “Listek” je besplatan primjerak i o trošku UTIM dostavlja se na adresu članova “Listek” je tiskan uz financijsku podršku Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge “Listek” je prijavljen Uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske

Sadržaj Riječ urednika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 Mediji o nama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 Keramička radionica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 Standardna pravila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 San o ekranu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 Stručnjaci pišu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 Participacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 Svjetski dan invalida . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 Posjeti članovima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 Pristupačnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 Tolerancia u zajednici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 Odgovornost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 Ritam srca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 Čestitka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23 Loš primjer . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

•1•


udruga tjelesnih invalida međimurja

•2•


udruga tjelesnih invalida međimurja

Keramička radionica U petak, 1. kolovoza, u jutarnjim je satima proščenjarenje započelo okupljanjem i druženjem djece i mladeži na Franjevačkom trgu. Ulicom kralja Tomislava i dijelom Perivoja Zrinskih izloženi su strojevi i alati starih tradicijskih zanata, a još aktivni majstori postavili su svoje privremene veštete i demonstrirali šetačima svoje zanatske vještine. Mnogi su kupovali njihove proizvode tek da kući odnesu dašak prošlosti. U petak je bilo i vrlo napeto odmjeravanje znanja i vještina u spremanju kolača jer generalni sponzor svih zbivanja za Dana Porcijunkule, “Hypo Alpe Adria Bank”, pripremio je lijepe nagrade za najuspješnije cukor-pekarije, kao i za one sudionike Dana Porcijunkule koji su na proščenje došli u najstarijoj i najljepšoj tradicijskoj odjeći. Blagdan gospe od Anđe-

la, 2. kolovoza, bio je obilježen vjerskim svečanostima ne samo pod svodom i u hladovitom dvorištu Crkve sv. Nikole, već i procesijom na gradskim ulicama, a nakon misnih slavlja na više jezika oni koji nisu stigli upiti dojmove (i popiti dovoljno gvirca) s baš svih štandova i izložbenih kutaka imali su još cijelu subotu do kasnih večernjih sati na raspolaganju. Možda oko vara, možda je to samo dojam kojem se teško oteti, ali ovogodišnje je Porcijunkulovo proščenje u Čakovcu bilo iznimno lijepo, iznimno posjećeno. Ili je tak bilo i lani? Teško je reći, ali je lako predvidjeti - i na godinu ćemo se pitati isto. Pa nek’ tako i bude. Turistička zajednica Grada Čakovca i Poglavarstvo grada Čakovca kao organizatori “pozoviči” na čakovečko proščenje - Dani Porcijunkule -

Naš štand posjetio je i gradonačelnik Čakovca Branko Šalamon, a stručni tumač bile su Regina Vurušić i Danica Baksa

•3•

Unikatni radovi članova

doista mogu biti zadovoljni. Od četvrtka do subote u Čakovcu su ulice bile toliko pune različitih sadržaja da je mnoštvu ljudi koji su tih dana kružili centrom u klasičnom “španceranju” ponestajalo vremena kako bi vidjeli i doživjeli sve što je ove godine Porcijunkolovo obuhvaćalo. U četvrtak, 31. srpnja, Dani Porcijunkule započeli su otvorenjem izložbe fotografija Ruke - stari zanati u Centru za kulturu, koja je bila krunom široke aktivnosti Hrvatskog fotosaveza, Zajednice tehničke kulture Međimurske županije, Društva pedagoga tehničke kulture Međimurske županije i Osnovne škole Prelog usmjerenih na animaciju osnovaca da okom kamere zabilježe karakteristične proizvode i detalje iz starozanatskih radionica. Uz prigodan program u Čakovcu gostujućeg KUD-a “Sveta Klara” iz Novog Zagreba izložbu je otvorio gradonačelnik Čakovca Branko Šalamon. Svih dana trajanja Porcijunkule i naša udruga predstavila je radove keramičke radionice pred više tisuća posjetitelja koji su zadivljeno promatrali unikate. Nešto se i skromno prodalo i odmah investiralo u kupnju potrebnih materijala.


udruga tjelesnih invalida međimurja

STANDARDNA PRAVILA o izjednačavanju mogućnosti za osobe s invaliditetom Pravilo 9. Obiteljski život i osobni integritet Države trebaju poticati puno sudjelovanje osoba s invaliditetom u obiteljskom životu. Trebaju promicati njihovo pravo na osobni integritet i paziti da zakoni ne diskriminiraju osobe s invaliditetom u pogledu spolnih veza, braka i roditeljstva. 1. Osobama s invaliditetom treba omogućiti da žive sa svojim obiteljima. Države trebaju poticati da se u obiteljsko savjetovanje uključe odgovarajući sadržaji koji se odnose na invaliditet i njegov utjecaj na obiteljski život. Obiteljima koje imaju člana s invaliditetom trebaju biti pružene mogućnosti prekida u radu i korištenja usluga tuđe pomoći. Države moraju ukloniti sve nepotrebne zapreke osobama koje žele biti staratelji ili usvojiti dijete ili odraslu osobu s invaliditetom. 2. Osobama s invaliditetom ne smije se uskratiti mogućnost doživljavanja spolnosti, uspostavljanja spolnih odnosa i ostvarivanja roditeljstva. Uzimajući u obzir činjenicu da bi osobe s invaliditetom mogle imati poteškoća pri stupanju u brak i zasnivanju obitelji, države trebaju podupirati stvaranje mogućnosti odgovarajućeg savjetovanja. Osobama s invaliditetom moraju biti jednako kao i ostalim građanima dostupne metode planiranja obitelji kao i informacije o spolnom funkcioniranju njihovih tijela, pružene na njima pristupačan način. 3. Države trebaj u promicati mjere za mije-

UNITED NATIONS

njanje negativnih gledanja na brak, spolnost i roditeljstvo osoba s invaliditetom, osobito djevojaka i žena, koja još uvijek prevladavaju u društvu. Treba poticati medije da odigraju važnu ulogu u uklanjanju ovakvih negativnih stavova. 4. Osobe s invaliditetom i njihove obitelji trebaju dobivati pune informacije o mjerama opreza pred spolnim i drugim oblicima zloporaba. Osobe s invaliditetom osobito su podložne zloporabi u obitelji, užoj zajednici ili u ustanovama, pa trebaju biti upućene kako zloporabu izbjeći te kako je prepoznati kada se dogodi kada takav čin treba prijaviti nadležnim organima vlasti.

Pravilo 10. Kultura Države se trebaju pobrinuti da osobe s invaliditetom budu integrirane i da mogu sudjelovati u kulturnoj djelatnosti na ravnopravnoj osnovi. 1. Države trebaju osigurati da osobe s invaliditetom imaju prilike iskoristiti svoje kreativne, umjetničke i intelektualne potencijale, ne samo za svoje vlastito dobro nego i za obogaćivanje zajednice u kojoj žive, bila ona seoska ili gradska. Primjeri takvih aktivnosti su ples, glazba, književnost, kazalište, likovne umjetnosti, fotografiranje i kiparstvo. U zemljama u razvoju posebno treba staviti naglasak na tradicionalne i suvremene umjetničke forme, kao što su lutkarstvo, recitacija i pričanje priča.

•4•


udruga tjelesnih invalida međimurja 2. Države trebaju za osobe s invaliditetom promicati pristupačnost i mogućnosti korištenja prostora za kulturne priredbe i usluge, kao što su kazališta, muzeji, kina i knjižnice. 3. Države trebaju dati poticaj za stvaranje i uporabu specijalnih tehničkih uvjeta da bi književnost, filmovi i kazališta postali pristupačni osobama s invaliditetom.

Pravilo 11. Rekreacija i sport Države će poduzeti mjere da osobe s invaliditetom imaju jednake mogućnosti za rekreaciju i sport. 1. Države trebaju uvesti mjere kako bi mjesta za rekreaciju i sport, hoteli, plaže, sportska igrališta, gimnastičke dvorane, itd. bile pristupačne osobama s invaliditetom. Takve mjere trebaju obuhvatiti pomoć djelatnicima u rekreacijskim i sportskim programim uključujući projekte za razvoj metoda pristupačnosti i participacije, te program informiranja i osposobljavanja. 2. Turistički organi, putničke agencije, hoteli, dobrovoljne organizacije i drugi koji se bave rekreacijskim djelatnostima ili putovanjima trebaju svoje usluge pružati svakome, vodeći računa o posebnim potrebama osoba si invaliditetom. Potrebno je organizirati prikladnu obuku da bi se potpomagao ovaj proces. 3. Sportske organizacije treba poticati da razvijaju mogućnosti za sudjelovanje osoba s invaliditetom u sportskim aktivnostima. U nekim slučajevima same mjere za pristupačnost mogu biti dovoljne da se pruži mogućnost sudjelovanja. U drugim slučajevima bit će potrebne posebne prilagodbe ili posebne sportske igre. Države trebaju podupirati sudjelovanje osoba s invaliditetom u nacionalnim i internacionalnim sportskim priredbama. 4. Osobama s invaliditetom koje sudjeluju u

sportskim djelatnostima treba omogućiti obuku i trening iste kvalitete kao i ostalim sudionicima. 5. Organizatori sporta i rekreacije trebaju konzultirati udruge osoba s invaliditetom kada planiraju pružanje svojih usluga osobama s invaliditetom.

Pravilo 12.

Religija

Države trebaju poticati mjere za ravnopravno sudjelovanje osoba s invaliditetom u vjerskom životu zajednice u kojoja žive. 1. Države trebaju poticati, u dogovoru s vjerskim vlastima, mjere za uklanjanje diskriminacije te učiniti vjerske djelatnosti dostupnima osobama s invaliditetom. 2. Države trebaju podupirati pružanje informacija o pitanjima invalidnosti vjerskim ustanovama i organizacijama. Države također trebaju poticati vjerske vlasti da informiranje o invalidskoj politici uključe u programe izobrazbe za vjerske profesije kao i programe pouke o vjeri. 3. Također trebaju olakšati dostupnost vjerske literature osobama s oštećenjima osjetila. 4. Države i/ili vjerske organizacije trebaju se savjetovati s organizacijama osoba s invaliditetom pri uvođenju mjera za ravnopravno sudjelovanje u vjerskim djelatnostima.

•5•

UNITED NATIONS


udruga tjelesnih invalida međimurja SUSRET S POVODOM: NA IZMAKU GODINE OSOBA S INVALIDITETOM

SAN O

Koliko skromni mogu biti snovi ljudi naviklih na redukcije, toliko je raskošna toplina kojom susreću druge... U toj toplini nije sadržana samo nada, već je ona obogaćena iskrenom radošću susreta. To je rijetkost koju možemo uživati samo u domovima odanih, ako ih imamo. Moja je sreća i dar što sam iskusila radost susreta s Vladimirom Balićem, četrdesetosmogodišnjakom iz Nedelišća. Član je Udruge tjelesnih invalida Međimurja kojoj je na čelu Branko Baksa i čiji su predstavnici nedavno obišli svoje članove koji žive u težim uvjetima s težnjom da saznaju želje i pomognu koliko im mogućnosti ostavljaju prostora. Vladimir je stopostotni invalid i stradao je prije dvade-

setak godina na radu u Sloveniji. Nakon pakla u kojem mu je stroj samljeo ruku Vladimir se nije predao. Jedno vrijeme je radio na primjerenom radnom mjestu, no razdvajanjem država, ostao je bez posla. Danas živi s majkom Pavlom i uzdržava se od 400 kuna “socijale” mjesečno. Prije nekog vremena počeo se baviti uzgojem zečeva, onako iz hobija. - Volim životinje i to što se bavim uzgojem zečeva više je za razonodu i da prođe dan, nego što imam neke koristi. Nismo gladni, daleko od toga, ali ima nekih stvari koje bih želio, ali ih sebi ne mogu priuštiti. Volio bih imati televizor i video. Jako me zanimaju emisije o životinjama, a i uz film vrijeme brže prođe

- kaže Vladimir te napola u šali dodaje kako voli pročitati i novine, no pročita samo reklame koje besplatno ostavljaju u poštanskom sandučiću. Udruga tjelesnih invalida Međimurja, čiji je član, mjesto je na kojem se susreće s ljudima, razmijeni iskustva, popriča... Predsjednik Udruge Branko Baksa kaže kako Vladimir spada među članove koji su u svakom trenutku spremni pomoći. - Ovaj obilazak članova smatramo važnim jer se na licu mjesta uvjeravamo u stvarne potrebe i eventualne probleme s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svojih prava. Žao mi je što nismo financijski moćniji kako bismo mogli bez dodatnih “procedura” odraditi barem dio tih potreba. No, činjenica je da godišnje živimo od desetak tisuća kuna iz Grada te isto toliko iz Županije, a samo poštanski troškovi, i to oni svedeni na nužno, iznose šest do sedam tisuća kuna. Mislim da je taj omjer dovoljno ilustrativan kad je riječ o uvjetima unutar kojih kao udruga funkcioniramo - kaže Branko Baksa Gospođa draga, kak’ je noć duga... Toplina se zadržala i u domu obitelji Lakatoš u Čakovcu, gdje svoje noći broji sedamdesetdvogodišnji Dragutin kojemu su prije dvije godine am-

Vladimir Bahić

•6•


udruga tjelesnih invalida međimurja

EKRANU

putirane obje noge iznad koljena, zbog posljedica dijabetesa. - Gospođa draga, kak’ je noć duga... nikad kraja... Po danu još nekako vreme prejde, ali noč! - kazao mi je iznemoglim glasom sedamdesetdvogodišnjak koji je donedavno znao samo za rad i aktivnost. - I danas mi fali taj rad. Stalno sam bio u pokretu. Dolazi zima, a meni dođe da nabavim drva k’o nekad... No, sudbina je na kušnju stavila i Dragutinovu snagu, ali i snagu njegovih najbližih - supruge i sina. Treba izdržati činjenicu da više nikada neće ići po ogrjev, niti da će bez tuđe pomoći prijeći u drugu prostoriju. Treba izdržati fantomsku bol koja govori kako bole koljeno i stopalo... kojih odavno nema. - Otkada je Dragutin ostao invalid, susrela sam se sa svijetom za koji prije nisam slutila da postoji. Najviše me boli ljudska neosjetljivost - priča Dragutinova supruga Katarina (72): - Koliko su na Kirurgiji čakovečke Bolnice bili ugodni i puni podrške u vrijeme kad je suprug operiran, toliko smo neugodnosti doživjeli na Odjelu neurologije, kad je Drago imao blaži moždani udar. Prilikom prve hospitalizacije zbog moždanog udara, dr. Marčec nas je upozorio čim primijetimo simptome da se odmah javimo na odjel. To smo i učinili, međutim naletjeli smo na

šeficu Odjela koja je toliko vikala da ja na to sve nisam imala što reći. Radi se samo o ljudskosti... ni o čem drugom - priča Katarina koja je vlastite probleme sa zdravljem potisnula zbog nevolje koja je stigla njezinog supruga. - I sin, koji živi s nama, je ostao bez posla nakon raspada GK. Na burzi rada je s 48 godina života, no i da nađe posao negdje u inozemstvu, na primjer, ne mogu to zamisliti jer bez njega ne mogu brinuti o suprugu. I ja sam na injekcijama zbog dijabetesa, u visokim godinama i s drugim dijagnozama o kojima ne volim niti razmišljati jer “nemam vremena” biti bolesna. Imala sam nekakvu izraslinu na glavi, nalazi su bili loši, no rekli su mi da se metastaze zasada ne šire... želim vjerovati da je tako. S druge strane, u svakodnevici čovjek naiđe i na dobre ljude, ljude koji žele pomoći i kojima to nije teško. Sjećam se djelatnice Policijske uprave međimurske koja nam je izašla u susret kad smo rješavali dokumente. Kad je vidjela čovjeka u invalidskim kolicima, učinila je sve da procedura bude što kraća i što manje opterećujuća za Dragutina. Takva iskustva onda čovjeku daju nade i snage da nekako ode u novi dan... Katarina i Dragutin dobivaju (uz male mirovine) 400 kuna pomoći za njegu te trake za mjerenje šećera u krvi preko HZZO-a.

•7•

Dragutin Lakatoš

- Ni tih trakica za mjesec dana nije dovoljno. No, toliko koliko ih dobijemo, toliko je propisano, pa se snalazim na razne načine. Ponekad sebi ne mjerim šećer u krvi kako bi ostalo dovoljno traka za Dragutina - priča Katarina Ljudi koji su nam pristali ispričati fragmente svojih iskustava iz života, koji su odavno samo patnja i borba koja je sama sebi smisao, ne očekuju ništa. Otvorili su svoja vrata i na kućnim pragovima počastili nas osmjehom koji ne pita, ne traži i ne optužuje. Počastili su nas stiskom ruke... dodirom koji smo automatizirali i koji nerijetko “odrađujemo” bez osjeta. Željka Drljić


Teuta Shahini-Latin, dr. med., spec. ortoped

udruga tjelesnih invalida međimurja PARALYSIS CEREBRALIS SPASTICA

Dječja moždana kljenut

Dječja moždana kljenut-paraliza je permanentan, ali ne i nepromjenljiv poremećaj položaja tijela i pokreta uvjetovan disfunkcijom mozga koja je nastala prije nego što je razvoj i rast mozga bio završen. Oštećenje može zahvatiti i zahvaća motornu i mentalnu sferu zbog retardacije razvoja. Motorni poremećaji iskazuju se u otežanom ispravnom držanju tijela, nemogućnosti vršenja određenih pokreta, poremećaju mišićnog tonusa -spasticitet, slabost i u kontrakturama zglobova. Mentalna retardacija ide od obične i relativne do teške. Senzorički poremećaji iskazuju se oštećenjem vida, sluha i govora. Epileptički napadi javljaju se u više slučajeva. Učestalost ove bolesti varira od 0,6-2,5promila (oboljelih na 1ooo živorođene djece). Uzroci nastanka bolesti razlikuju se s obzirom na trenutak oštećenja središnjeg živčanog sustav, mozga.

1.Prenatalni Infekcija trudne majke, osobito rubeola u prva 2-3 mjeseca, uzrokuje malformacije mozga u 25% oboljelih. Istodobno su višestruka trudnoća - blizanci, trojke…prirođene anomalije mozga te metabolički poremećaji - dijabetes (šećerna bolest) majke rizični čimbenici za razvoj dječje moždane kljenuti. 2.Natalni i perinatalni Prematurus - nedonošče, prijevremeni porod, najčešći je čimbenik dječje moždane kljenuti, u 8o% slučajeva. Porođajne ozljede, težak i

dugotrajan porod, asfiksija, hipoksija, novorođenačka žutica, čimbenici su koji mogu dovesti do razvoja bolesti. 3.Postnatalni Ovoj grupi pripadaju virusne i bakterijske infekcije u obliku meningitisa, poremećaji u moždanoj cirkulaciji, tromboza, posljedice djelovanja izravne traume djetetove glave te razne intoksikacije. KLINIČKA SLIKA Bolesnici sa spastičnom parezom ne mogu kontrolirati ni razlikovati fine voljne •8•

pokrete, a javljaju se i abnormalni pokreti. S obzirom na zahvaćenost ekstremiteta razlikujemo monoparezu zahvaća jedan ekstremitet, hemiparezu - zahvaćena ruka i noga iste strane, paraparezu - noge, diparezu - zahvaćenost sva četiri ekstremiteta. Takva djeca imaju karakterističan tkz. škarasti hod, hod sa skvrčenim i ukriženim koljenima, hod po vršcima prstiju. Gornji ekstremiteti su najčešće u kontrakturama osobito laktovi koji su savijeni i ne daju se ispružiti, šake su skvrčene, palac je u šaci i teško se može ispružiti. Zahvaćenost donjih ekstremiteta očituje se nemogućnošću da dijete u kukovima širi noge, koljena su svijena i ukrižena, često se ne mogu ispružiti - položaj škara. Stopala se nalaze u equinusu tako da nije potpuni oslonac stopala na podlogu već ta djeca hodaju po prstima. Uz to, povećan je tonus mišića lokomotornog sustava te dolazi do disbalansa određenih mišićnih skupina


udruga tjelesnih invalida međimurja i stvaranja novih deformacija. Među deformacijama kralježnice najčešća je skolioza - postranično iskrivljenje kralješnice. Pri liječenju dječje moždane kljenuti prijeko je potreban timski rad tj. rad grupe specijalista: neuropedijatara, fizijatara, ortopeda, neurologa, pedagoga, logopeda i fizioterapeuta. Ortoped ima ulogu izvršitelja kirurške intervencije na periferiji tj. ekstremitetima. LIJEČENJE može biti: 1. neoperacijsko - razne fizikalne mjere koje najčešće treba započeti odmah nakon rođenja, tj. po postavljanju dijagnoze, i to metodom po Bobathu ili Vojti. Preporučuje se kombinacija aktivnih i pasivnih vježbi - vježbi istezanja, a dolazi u obzir i primjena korektivnih udlaga za donje udove preko noći. Vježbe istezanja (pasivne vježbe za postizanje punog opsega pokreta zgloba) preporučuju se dva puta dnevno po 10-15 puta za svaki zglob. 2. operacijsko liječenje nakon nužnog i neizostavnog fizikalnog liječenja koje nije dalo rezultate poduzima se kirurški zahvat na lokomotornom sustavu oboljelih radi korekcije malpozicije odnosno deformiteta. Indika-

cije za operacijsko liječenje su iščašenje kukova, otežan hod i sjedenje, nemogućnost provođenja higijene i njege. Najranije se u spastičara počinje s operacijama u području kuka i stopala, rade se operacije na mekim tkivima - operacije opuštanja i elongacije mišića. U jednom aktu nastoji se operirati na tri nivoa istovremeno kukovi, koljena i stopala te se nakon operacije dijete opskrbljuje ortozama-udlagama koje se postavljaju na op. ekstremitete. Ukoliko je pacijent izgubio mogućnost samostalnog hoda, primjenjuju se invalidska kolica •9•

(na ručni pogon, kolica koja pokreće druga osoba, tj. pratilaca ili elektromotorna kolica).Kolica moraju osigurati stabilan, simetričan i siguran položaj i vožnju te omogućiti što veću funkcionalnost u obavljanju drugih aktivnosti. Nužan je individualan pristup u odabiru i izvedbi adaptacije kolica za svakog bolesnika, i to timskim radom pri čemu svakako treba voditi računa i poštivati želju i očekivanja bolesnika.


udruga tjelesnih invalida međimurja POSTUPAK OSLOBAĐANJA OD PLAĆANJA PARTICIPACIJE I. II.

Nositelj osiguranja (suprug, umirovljenik, samac) podnosi zahtjev za sve članove svoje obitelji Pravo ostvaruju osiguranici: 1. invalidne osobe (čl. 2 Odluke):

a) kojima se priznaje pomoć druge osobe u obavljanju većine ili svih životnih funkcija prema posebnim propisima b) osobe koje imaju najmanje 80% tjelesnog oštećenja c) tjelesno hendikepirane osobe d) hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata čije je oštećenje organizma posljedica ranjavanja u Domovinskom ratu. DOKAZ: rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, centra za socijalnu skrb, odnosno rješenja drugog nadležnog tijela 2. Ostali osiguranici temeljem primanja po članu obitelji (čl 3. Odluke): a) 1.330,40 kn b) 1.729,52 kn osiguranik umirovljenik - samac DOKAZ: potvrde o prihodu domaćinstva i umirovljenika samca za prethodnu kalendarsku godinu i to: - potvrda ovjerena od poslodavaca o iznosu isplaćene plaće - potvrda MIO o iznosu isplaćene mirovine - potvrda poslovne banke o visini mirovine ostvarene u inozemstvu - potvrda o ostvarenom dohotku porezne uprave - o visini dohotka od obrtničke djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva, drugih samostalnih djelatnosti, dohotka od zakupnina i najamnina, iznajmljivanja postelja, soba i apartmana putnicima i turistima, dohotka od vremenski ograničenog ustupa autorskih prava, prava iz industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava, dohotka od otuđenja i davanja na korištenje nekretnina i imovinskih prava, dohotka od dividendi i kamata te dohotka po osnovi osiguranja života i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja - potvrda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o visini naknade zbog nezaposlenosti - potvrda centra za socijalni rad o visini primitaka ostvarenih prema propisima o socijalnoj skrbi - potvrda nadležnog tijela o visini drugih primitaka ostvarenih prema propisima o mirovinskom osiguranju, o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. III. Ostali potrebiti dokazi (čl. 5 Odluke) 1) zdravstvena iskaznica nositelja osiguranja 2) zdravstvena iskaznica člana obitelji nositelja osiguranja 3) izvadak iz matice vjenčanih 4) sudska odluka o razvodu braka (ako je brak razveden) 5) izvadak iz matice rođenih i umrlih.

• 10 •


udruga tjelesnih invalida međimurja

3. 12. – SVJETSKI DAN INVALIDA Povodom Svjetskog dana invalida bilo nam je zadovoljstvo odazvati se primanjima kod gradonačelnika Čakovca Branka Šalamona te župana Međimurske županije Branka Levačića. Posebno nas je razveselilo poziv predsjednika Republike Hrvatske g. Stjepana Mesića. Zahvaljujemo na čestitkama mnogim pojedincima i poduzećima

Franjo Cerovec u srdačnom razgovoru sa županom Levačićem

• 11 •


udruga tjelesnih invalida međimurja

POSJETI ČLANOVIMA Da naši članovi s težim dijagnozama, kao ni oni koji se iz raznih razloga ne mogu odazivati na naše programe i druženja, nisu zaboravljeni pokazali smo, kao i svake godine, posjetom u njihovom domu. Razgovaralo se o svemu, čuli smo s kakvim i kojim problemima svakodnevno žive, kako im mi kao udruga možemo pomoći. Iskoristivši naš posjet proveli smo malu anketu koja nam može pomoći u osmišljavanju novih inicijativa i programa. Postavili smo dva pitanja: 1. Čime ste zadovoljni u Udruzi? 2. Što treba promijeniti i novo napraviti? Evo nekih od odgovora: Valentin Domjanić (Brezje) 1. Slažem se sa svim programima. 2. Smeta me što mi se često događa da nemam prednost kod liječnika.

Đora Blagus (Hodošan) 1. Nova sam članica i još do sada nisam sudjelovala u programima Udruge. 2. Dobro bi bilo da se organizira ljetovanje članova na moru.

Rozalija Žilavec (M. Središće) 1. Veseli me čestitka za rođendan i što se posjećuju članovi. 2. Marija Knjber (M. Središće) 1. Čestitka za rođendan i naš časopis Listek. 2. Htjela bi više znati o participaciji i ostalim zakonima o osobama s invaliditetom.

Rozalija Žilavec

Antun Vraničar (M. Središće) 1. Sa svime sam zadovoljan a najviše me veseli druženje. 2. Nemam posebnih primjedbi. Ana Kontrec (G. Zebanec) 1. Čestitka za rođendan. 2. Vladek Nushol (Hodošan) 1. Češće druženje, jer je dobro da članovi upoznaju jedni druge i da se povesele. 2. Nemam posebnih primjedbi. Valentin Domjanić

• 12 •


udruga tjelesnih invalida međimurja Vladimir Balić (Nedelišće) 1. Volim pročitati Listek, a draga mi je čestitka za rođendan. 2. Podjela humanitarne pomoći i više druženja. Erika Cvek (Čakovec) 1. Sve mi se dopada. 2. Nema ništa. Stjepan Srša (Čakovec) 1. Uglavnom sam zadovoljan. 2. U Listeku očekujem više stručnih članaka i očekujem veći odaziv na druženje. Nevenka Ivanović (Čakovec) 1. Draga mi je čestitka za rođendan, posjeti i volim pročitati Listek. 2. Trebalo bi češće dijeliti humanitarnu pomoć (odjeća i obuća). Vjerujemo da će ova mini anketa pomoći Upravnom odboru Udruge, lakšem planiranju rada Udruge, a sve u korist osoba s invaliditetom.

Nevenka Ivanović

Članovi upravnog odbora analiziraju anketu

• 13 •


udruga tjelesnih invalida međimurja

Osiguranje pristupačnosti građevina osobama smanjene pokretljivosti Sukladno Operativnom planu za provedbu nacionalne strategije jedinstvene politike za osobe s invaliditetom, koju je Vlada RH usvojila 16. siječnja ove godine, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja donijelo je Pravilnik o projektima potrebnim za zaštite okoliša i prostornog uređenja Pravilnik o projektima potrebnim za osiguranje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti («Narodne novine broj 104/03). Pravilnik je stupio na snagu osam dana od dana objave u Narodnim novinama (05. srpnja 2003. godine), pa Vam skrećemo pozornost na odredbe članka 33. o obvezi pridržavanja odredbi ovog pravilnika pri projektiranju novih građevina i članak 23. o obvezi pridržavanja odredbi ovog pravilnika pri projektiranju rekonstrukcije postojeće građevine. Znači da se na svim građevinama javne namjene prilikom rekonstrukcije moraju izvesti radovi kojima se osigurava pristupačnost građevine, ne-

ovisno o tome iz kojeg se razloga rekonstrukciji pristupa. Kako bi rezultat donošenja toga pravilnika bio što bolji, Uprava za graditeljstvo Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja izradila je i izdala priručnik s uputama i komentarima za primjenu (u cijelosti na web stranicama Ministarstva), koji je namijenjen svima koji su profesionalno povezani s izgradnjom građevina, u prvom redu projektantima i osobama koje izdaju načelne, građevne i uporabne dozvole, ali i investitorima i vlasnicima ili upraviteljima građevina javne namjene koje treba prilagoditi osobama s teškoćama u kretanju i učiniti ih njima pristupačnim. Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja uputio je dopis Hrvatskom saboru, Vladi RH, svim ministarstvima, državnim upravama i zavodima, kako bi ih podsjetio da tijekom planiranja sredstava iz državnog proračuna za 2004. godinu obvezatno predvide troškove za osiguranje pristupačnosti • 14 •

MINISTARSTVO

UPRAVA

ZAŠTITE

ZA

OKOLIŠA I

GRADITELJSTVO

PROSTORNOG UREĐENJA

građevine osobama smanjene pokretljivosti te svojim primjerom potaknu potrebu građenja novih pristupačnih građevina i uklanjanje do sada nastalih arhitektonsko-urbanističkih barijera te da isto postane naša svakodnevica, a građevine poput Vlade, Sabora, ministarstava, kao i sve ostale građevine javne namjene postanu pristupačne svim osobama bez izuzeća. Na temelju Konačnog prijedloga Zakona o gradnji (u postupku donošenja) Uprava za graditeljstvo pristupila je izradi Prijedloga nacrta novog Pravilnika o pristupačnosti građevina osobama smanjene pokretljivosti. U rad povjerenstva uključeni su predstavnici udruga za osobe s invaliditetom koje su predložili njihovi savezi, a zastupljene su slijepe i slabovidne osobe, gluhe i nagluhe osobe, osobe koje se kreću u invalidskim kolicima te osobe koje koriste druga pomagala za lakše pokretanje. Isto tako Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja u suradnji s hrvat-


udruga tjelesnih invalida međimurja skim Savezom udruga tjelesnih invalida je, u okviru Europskog tjedna kretanja (16. - 22.09.), organiziralo održavanje okruglog stola pod nazivom «Pristupačnost građevina osobama smanjene pokretljivosti». Skup, na kojem su sudjelovali predstavnici nadležnih Vladinih tijela, lokalne uprave, nevladinih udruga koje okupljaju osobe s invaliditetom, novinara i obrazovnih institucija, je održan 17. rujna 2003. u dvorani HAK-a, Avenija Dubrovnik 44 u Zagrebu. Sudionici su ukazali na poteškoće, raspravili i predložili moguća rješenja te postupke za prevladavanje poteškoća vezanih uz komunikacijske i orijentacijske prepreke koje ometaju ili sprječavaju osobe smanjene pokretljivosti u samostalnom i neovisnom življenju. Priopćenja o raspravljenim temama sa zaključcima i prijedlozima upućena su na adrese institucija čija se pomoć zahtijeva s molbom da izvijeste o poduzetim aktivnostima. Raspravljene teme upućene su na znanje svim sudionicima u raspravi te svima onima koji su bili na raspravu pozvani. Šesta točka spomenutih zaključaka s okruglog stola odnosi se na udruge koje okupljaju osobe s invaliditetom. Udruge koje okupljaju

osobe s invaliditetom dobile su obvezu međusobno definirati zajedničku platformu i odrediti predstavnike koji će ih zastupati pred tijelima državne uprave i lokalne samouprave, a sve radi toga da, zbog njihove neusklađenosti, plemeniti ciljevi strategije ne budu ugroženi. Tijekom trogodišnjeg rada na problematici pristupačnosti građevina osobama smanjene pokretljivosti primijetili smo određenu neusklađenost u radu i istupanju udruga koje zastupaju osobe s invaliditetom. To svakako ne pridonosi kvalitetnom i brzom rješavanju problema, a dovodi do situacija kad se zahtijeva da se ponaosob obraćamo svakoj udruzi izvan Saveza. Stoga, u skladu s preporukom i obvezama upućenim s okruglog stola, pozivamo udruge da odrede svog zajedničkog predstavnika koji će ih zastupati u pitanjima za koja je nadležna Uprava za graditeljstvoMinistarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja te da nas izvijeste o izabranoj osobi. Ujedno upućujemo udruge da, sve dok ne odrede predstavnike, svoje prijedloge, predstavke i zahtjeve upućuju isključivo na adresu Povjerenstva Vlade RH za osobe s invaliditetom koje vodi objedinjavanje stavova • 15 •

i upućuje ih nadležnim tijelima. Adresa Povjerenstva je: Zagreb, Savska 41/111. Prema saznanjima do kojih smo došli uz pomoć Hrvatske informacijsko referalne agencije, u Hrvatskoj djeluje oko 400 udruga osoba s invaliditetom. Isto tako saznali smo da ne postoji nacionalni registar udruga te da je popis neformalan. Iz tog razloga ovaj poziv upućujemo savezima udruga, a samo ovaj put i na znanje svim udrugama s dobivenog popisa.


udruga tjelesnih invalida međimurja

• 16 •


udruga tjelesnih invalida međimurja

TOLERANCIJA U ZAJEDNICI Osobe s invaliditetom u Međimurskoj županiji nisu dovoljno socijalizirane u normalnom svakodnevnom životu. Invalidi u malom broju aktivno sudjeluju u gospodarskom, društvenom i kulturnom životu. Većina njih, sputana različitim barijerama i predrasudama, živi izvan društvenih zbivanja. Da bi se ti problemi rješavali nije dovoljno upozoravati na njih, kriviti druge i ništa ne činiti, već je nužna osobna borba za “svoje mjesto pod suncem”. Pozorno prateći promjene i brigu zajednice o osobama s invaliditetom, Udruga tjelesnih invalida pokrenula je program “Tolerancija u zajednici” kojim nastoji ublažiti, često puta zbog nebrige i neznanja, netolerantan odnos prema osobama s invaliditetom. Udruga tjelesnih invalida Međimurja pripremila je naljepnice “invalide primamo preko reda” koje će dostaviti u liječničke ambulante, općine, Županiju, ban-

ke, poštu, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, ljekarne, Zavod za javno zdravstvo, Hrvatske željeznice, autobusne postaje, Policijsku upravu, Poreznu upravu, gradove, HEP, Hrvatske vode, Matični ured, Katastar, Gruntovnicu, Regos, Dom zdravlja. Udruga je da otisnuti 3.000 naljepnica. Mnoge invalidnosti ne vide se na očigled, s druge strane nisu svi ljudi svjesni potrebe puštanja in-

• 17 •

valida preko reda. Invalidi neugodnosti doživljavaju čak i u zdravstvenim ustanovama, gdje ih se ponižava uvredljivim izjavama: - Ovdje su svi invalidi, premda svi bolesni nisu invalidi, rekao je Branko Baksa, predsjednik Udruge tjelesnih invalida predstavljajući novinarima program Tolerancija u zajednici. Ili još gori primjer nerazumijevanja invalida: - kada čovjek u invalidskim kolicima čeka na red kod liječnika, kažu: - Što se buniš, ti bar sjediš! Žalosno je da tamo, gdje nije istaknuta takva naljepnica, invalidska iskaznica bilo koje udruge, a ne samo tjelesnih invalida ništa ne predstavlja. Još uvijek ljudi nisu dovoljno senzibilni prema problemima invalida, čak ni prema onima s amputiranim


udruga tjelesnih invalida međimurja ekstremitetima koji nose proteze, samo zato što se one ne uočavaju na prvi pogled, nego tek pri hodu. Branko Baksa najavio je da će ubuduće na takve primjere očite netolerancije reagirati, najprije blago, upozorenjima, a ako se takve ustanove ili pojedinci ogluše na upozorenja i javnim prozivkama. Invalidi ne traže milostinju, već samo razumijevanje, zato su naljepnice s natpisom “invalide primamo preko reda” i te kako potrebne u mnogim institucijama i ustanovama. Udruga invalida ih je dala tiskati, ali još duguju tiskaru. Nabavila je kuverte, napisala adrese, no sada im je neophodna sponzorska pomoć kako bi platili troškove poštarine radi slanja naljepnica na određene adrese. Dio troškova za rad Udruge namiču prodajom proizvoda koje izrade u keramičkoj te likovnoj radionici. U keramičkoj radionici izradili su prekrasne božićne ukrase za jelke te božićne i novogodišnje čestitke. U drugim gradovima nepisano je pravilo da se prigodni pokloni i čestitke naručuju od takvih udruga kako bi se pripomoglo njihovu radu. Svi ljudi dobre volje i senzibiliteta koji bi htjeli pomoći Udruzi kupovinom kerami-

ke ili čestitki mogu se javiti u Udrugu u Perivoj Zrinskih 1, stara trafostanica, na broj 040/391070. Premda su na prezentaciju programa Tolerancija u zajednici, koja je održana prošli utorak, bili pozvani i županijski i gradski čelnici, pozivu se nisu odazvali, a sredstva za rad Udruge invalida stalno se u županijskom proračunu smanjuju, što je Baksa ocijenio nedopustivim. Mi jesmo volonteri, ali nismo amateri, a i volonterstvo košta. Ono što je u mnogim gradovima Hrvatske jasno, da udruge i volonteri mogu

• 18 •

odraditi puno jeftinije i uz veće efekte mnoge probleme iz domene socijalne politike vaninstitucionalno, kod nas još uvijek nije doprlo do svijesti. Sredstva se udrugama dodjeljuju po principu “baci svakome malo”, da ih se makne s očiju. U drugim sredinama otišli su dalje, pa udruge uz pomoć lokalne zajednice koriste međunarodne fondove, naravno po definiranim programima.

Božena Malekoci - Oletić


udruga tjelesnih invalida međimurja

CENTAR ZA RAZVOJ NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Održivi razvoj zajednice

HGK KOMORA ZAGREB

UDRUGA TJELESNIH INVALIDA MEĐIMURJA

ODGOVORNOST SOCIJALNA / DRUŠTVENA ODGOVORNOST GOSPODARSTVA U razvijenim zemljama već duže vremena postoji praksa socijalne odgovornosti gospodarskih subjekata za sudjelovanjem u rješavanju problema u zajednici i društvu. Socijalna je odgovornost gospodarstva, ovisno o okolnostima, u novijoj povijesti imala različite oblike. U proteklih je pedesetak godina povezana s poreznim poticajima za doniranje u općekorisne svrhe te općenito uz interes poduzeća da pridonesu podmirenju različitih potreba u društvu. Praksu odgovornosti gospodarstva prema zaposlenicima, dioničarima i vlasnicima, menadžmentu, potrošačima i dobavljačima, prirodnoj okolini, zajednicama gdje oni obavljaju svoj posao ili prodaju usluge na tržištu u SAD-u najčešće se • 19 •


udruga tjelesnih invalida međimurja

• 20 •


udruga tjelesnih invalida međimurja naziva korporacijska filantropija (corporate philanthrophy), u britanskoj tradiciji ona se opisuje pojmom corporate citizenship, dok je europskom kontinentu bliži pojam socijalna odgovornost gospodarstva (corporate social responsibility). U dokumentu Promicanje i europski okvir socijalne odgovornosti gospodarstva Europska je unija zauzeta socijalnom odgovornošću gospodarstva jer to može biti pozitivan doprinos strateškom cilju..” da postane najkompetitivnije i dinamično gospodarstvo na bazi znanja (knowledge-based economy) u svijetu, sposobna za održivi gospodarski rast s više boljih poslova te većom socijalnom kohezijom (European Commission. 2001: 4)”. Ovo se okretanje prema socijalnoj odgovornosti gospodarstva rukovodi: • novim brigama i očekivanjima građana, potrošača, javnih ustanova i investitora u kontekstu globalizacije te velikih promjena u industriji; • socijalnim kriterijima koji sve više utječu na donošenje odluka o investicijama pojedinaca i institucija u oba slučaja kao potrošača ili investitora • porastom zabrinutosti zbog

gospodarskih aktivnosti koje uništavaju okoliš • transparentnošću poslovnih aktivnosti kroz medije, moderne informacijske i komunikacijske tehnologije˝ (European Commission, 2001: 5). Prema ovom dokumentu, socijalna odgovornost poduzeća ima unutarnju i vanjsku dimenziju. Unutarnja dimenzija obuhvaća upravljanje ljudskim resursima, zdravljem i sigurnošću na poslu, prilagođavanjem promjeni te upravljanjem utjecajima iz okoliša i prirodnim resursima. Vanjska se dimenzija odnosi na lokalnu zajednicu, partnere u poslu, opskrbljivače i potrošače, na ljudska prava te na globalnu brigu o okolišu. Ovom dokumentu prethodila su brojna nacionalna iskustva i programi socijalne odgovornosti gospodarstva. Uveden je standard socijalno odgovornih investicija koje vode računa o utjecaju novih tehnologija na nezaposlenost, socijalno raslojavanje i okoliš. U europskim zemljama prakse socijalne odgovornosti gospodarstva i dalje će se razlikovati te će uvelike biti usporedive s tipom socijalnog režima u pojedinoj zemlji. Očito je da će i dalje ostati značajna razlika • 21 •

između američke i europske prakse socijalne odgovornosti gospodarstva. Prema rezultatima istraživanja, socijalnoj odgovornosti gospodarstva u Hrvatskoj ne idu na ruku: • visina porezne presije i gospodarska kriza • tip socijalne države koji je u razvoju • država u socijalno odgovornom gospodarstvu teško prepoznaje partnera • ne postoji kvalitetna potražnja za socijalno odgovornim gospodarstvom • manji je broj gospodarskih subjekata na putu izgradnje vlastitog koncepta socijalne odgovornosti posredovanog problemom društvene legitimacije poduzetnika i menadžmenta • nejasnoće okotoga što gospodarski subjekti dobivaju za račun doniranja


udruga tjelesnih invalida međimurja U BELICI ODRŽAN HUMANITARNI KONCERT ZA TEŠKO OBOLJELOG STJEPANA HORVATA

Ritam srca U nedjelju su Beličani pokazali da nisu hladni na patnje svog susjeda Stjepana Horvata, za kojeg je Općina te Udruga tjelesnih invalida Međimurja priredila dobrotvornu priredbu u mjesnom društvenom domu. Stjepan Željko Pokupec – Šero Izvođači OŠ Belica Horvat naišao je na administrativnu barijeru zbog krajnjeg nerazumije- Branko Baksa te načelnik Općine Belica vanja nadležnih instanci te mu nisu odobrena Dragutin Petrić predali pomagala nabavljesredstva za invalidska kolica. Bez tog poma- na sredstvima ove humanitarne akcije. Radi gala Stjepanova svakodnevica je pakao jer se o invalidskim kolicima te ortopedskom bez tuđe pomoći nije u stanju napraviti niti stolcu, pomagalima koja će Stjepanu olakšati jedan korak. No, propisi lišeni logike u ovom sumornu svakodnevicu. slučaju nisu za Stjepana značili i poraz… jer nije sam. Uz njega je tu nedjelju bila puna dvorana njegovih susjeda i poznanika, čelnici Općine Belica i Udruge tjelesnih invalida Međimurja te izvođači: članovi Limene glazbe Belica, tamburaši Gardruže iz Gardinovca, Marijan Peršak - Čos, Nikola Lepen - Lovrek, Franjo Mesarić - Frenki, KUD Belica, Vladimir Košir - Tonka, Ivica Dobranić, Emina i Željko Grahovec, Gusti Draksar, Međimurski vrući kaj, članice Vivone i Željko Pokupec - Šero. U ritmu srca za Stjepana je prilozima posjetitelja priredbe prikupljeno 8.060 kuna, a iz Općine Belica je osigurano dodatnih 1.000 kuna. Ovo je novi život - Ovo je za mene novi život i duboko sam zahvalan svima koji su mi pomogli. Iako je bolno živjeti s invalidskim kolicima, za mene je ova pomoć neprocjenjiva – kazao je Beličanin Stjepan Horvat kojemu su predsjednik Udruge tjelesnih invalida Međimurja

Stjepan Horvat odsada je mobilan bez tuđe pomoći

• 22 •


udruga tjelesnih invalida međimurja

Blagoslovljen Božić i 2004. godina

SRETAN BOŽIĆ I GODINA NOVA DOLAZI BOŽIĆ, SRETAN VAM SVIMA, MALIMA I VELIKIMA, ZDRAVIMA I BOLESNIMA. RODI SE ISUS I ŽIVI ZA NAS, DA UTJEHU NAM PRUŽA I DUŠI DA SPAS. GODINA STARA UMORNO VEĆ KLIMA, POLAKO SE OPRAŠTA S NAMA SVIMA. ALI DOLAZI NOVA, RADOSTI NAM NOSI DA BOLESTI I JADU S NAMA PRKOSI. DANICA VABEC

• 23 •


udruga tjelesnih invalida međimurja U prošlom broju Listeka imali smo nagradno pitanje tko je, u Europskoj godini invalida, ovako nesavjesno parkirao automobil i time onemogućio izlazak naših članova. Točan odgovor nismo imali, ali vam ga mi dajemo.

LOŠ PRIMJER

Zora Jurišaga prof. predsjednica Saveza udruga tjelesnih invalida Međimurske županije

• 24 •


Listek br. 6  

Listek je časopis Udruge tjelesnih invalida Međimurja

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you