Page 1

2012./2013. BR.3 ISSN: 1848-7106

Mia Ćojbašić

Pula - Kragujevac - Hannover - Helsinki

Mladi & Uspješni Monika Popović Paulo Zgrablić Romina Legović Mateo Bernobić Nikola Hrupek

Melita Bastalec Harmonika u hrvatskom glazbenom obrazovanju do 2003. godine Vladimir Gorup

Skladanje vs. harmonika

Eho

Okud Istra

In memoriam Stanko Mihovilić

GŠ Pakrac

Mlada škola s mladim talentima

IZ SKLADATELJSKOG PERA

Saša Bastalec Helena Mostarkić Ozren Grozdanić Vladimir Gorup


SADRŽAJ 4

8

OBRAZOVANJE

Gš pakrac / „Mlada škola s mladim talentima“

Melita Bastalec / HARMONIKA U HRVATSKOM GLAZBENOM OBRAZOVANJU DO 2003. GODINE

STUDIJ U INOZEMSTVU

Mia Ćojbašić / “Pula Kragujevac - Hannover Helsinki” Vladimir Gorup / Skladanje vs. harmonika

Časopis za harmoniku, 2012./2013., br. 3

46 STRUČNI ČLANCI

52 ORKESTRI

Okud Istra / In memoriam Stanko Mihovilić

IZDAVAČ 36 Trg A. G. Matoša 3 43000 Bjelovar URL: www.harmonikaski-centar.hr Facebook stranica: Harmonikaški Centar E-mail: info@harmonikaski-centar.hr GLAVNI UREDNIK Marija Plentaj UREDNIŠTVO Anamarija Nerad, Saša Bastalec SURADNICI Krunoslav Hrupek, Romina Legović, Paulo Zgrablić, Monika Popović, Melita Bastalec, Igor Krizman, Alfreda Petani Grafina LEKTOR Svi NASLOVNICA Stanko Mihovilić - iz arhive OKUD-a Istre OBLIKOVANJE I GRAFIČKI DIZAJN Plentaj© NAKLADA Digitalni primjerak 2/

/ 2012./2013.

MLADI & USPJEŠNI

Monika Popović / Godine provedene uz harmoniku bile su divne Paulo Zgrablić / Osjećam se puno bogatiji kao osoba zbog toga što sam učenik glazbene škole Romina Legović / Jako volim glazbu i glazba je temelj mog osmi jeha Mateo bernobić / najimpresivniji izvodač ciklusa Matice hrvatske 2012. Nikola Hrupek / Nikola Hrupek, odlikaš i pol

62 IZ SKLADATELJSKOG PERA

Saša Bastalec / Suita “Dugine boje” Helena Mostarkić Gobbo / Leptirić Ozren Grozdanić / Prošaptano svjedočanstvo

77 BLITZ VIJESTI

Dragi harmonikasi, konačno je i treći broj Eha gotov i spreman za objavljivanje! Prema vašim reakcijama, vidimo da vam se časopis sviđa, a nadamo se da u njemu uživate koliko i mi koji smo ga stvarali. Već pri objavljivanju svakog novog broja krećemo s planiranjem novog broja - odabirom glazbene škole koju ćemo predstaviti, mladih glazbenika koji su otišli na usavršavanje u inozemstvo, a posebno nam je drago kad predstavimo mlade nade, učenike koji su još u osnovnoj školi, ali “obećavaju”, a i hrvatske skladatelje koji pišu za harmoniku. Ponekad nas privatne obaveze malo uspore, ali uvijek se trudimo da završimo projekt u što kraćem vremenu. U ovom broju vam predstavljamo jednu mladu pakračku glazbenu školu, jednu harmonikašicu i jednog harmonikaša koji u isto vrijeme i sklada, a oboje studiraju u inozemstvu. Riječ je o Mii Ćojbašić i Vladimiru Gorupu. Ponovno smo istaknuli i ne mali broj mlađih glazbenika, a drago nam je što možemo objaviti i stručni članak Melite Bastalec koji obrađuje temu zastupljenosti harmonike u Hrvatskoj do 2003. godine. U ovom broju naglasak smo stavili na obilježavanje smrti jednog od najutjecajnijih osoba vezanih uz harmoniku u Hrvatskoj, Stanka Mihovilića. Uz članak vezan uz njega, možete vidjeti i dragocjene članke iz novina koje datiraju iz 50-tih godina prošlog stoljeća. Što se tiče skladateljskog kutka, ovaj put smo se stvarno potrudili i za vas uspjeli pribaviti čak četiri skladbe vezane uz harmoniku solo ili u sastavu. Nadamo se da ćete ih odsvirati, a možda i odabrati kao dio programa za svoje učenike. U blitz vijestima smo se najviše potrudili i odabrali najinteresantnije vijesti vezane uz harmoniku za proteklu godinu. Nadamo se da ćete pročitati nešto što još niste znali te da ćete prepoznati naš entuzijazam vezan uz ovaj predivan instrument. Uredništvo

2012. / 2013. /

/3


OBRAZOVANJE

OGŠ Pakrac, Pakrac

„Mlada škola s mladim talentima“ PIŠE Alfreda Petani Grafina

Učenik Ivan Golub na prijemu kod bivšeg predsjednika Stjepana Mesića 4/

/ 2012./2013.

2012. / 2013. /

/5


OBRAZOVANJE vitice, Požege, Križevaca, Trsta te osvajali 1., 2. i 3. mjesta. Neki od nastupa na natjecanjima bili su i u organizaciji HDGPP-a.

Na 37. medjunarodnom susretu harmonikaša u puli, 2012. Alfreda Petani Grafina, ravnateljica

Daniela Mirt

O

snovna glazbena škola Pakrac osnovana je 01. rujna 1996. god. na inicijativu grupe roditelja, a uz potporu lokalnih i županijskih vlasti te razumijevanje Ministarstva prosvjete i sporta. Prve školske godine 1996./1997. ukupno je upisano 29 učenika. Školske godine 1998./1999. uveden je novi instrument harmonika s četiri upisana učenika u 1. razred, a čiju nastavu je stručno obavljala Veronika Špiranac, prof. iz Daruvara do 2011./2012. školske godine. Nakon nje nastavu harmonike održavao je učitelj Vinko Kukuljan, a trenutno nastavu stručno obavlja Zoran Maršić, mag.mus.. Među važnijim uspjesima harmonikaškog odjela izdvojili bi učenike/ce: Danielu Mirt, Lauru Šarčević, Marka Turčana, Ivana Goluba, Marina Martinellija i Antonija Šuberta. Marko je učenik koji je na početku svog 3. razreda tragično preminuo te je Grad uveo nagradu za najboljeg učenika škole, njemu u spomen, koja se dodjeljuje učenicima koji su zapaženi u svom radu tijekom školovanja u glazbenoj školi. Jedna od nagrađenih je i harmonikašica Stefani Majdandžić. Spomenuti učenici sudjelovali su na raznim domaćim i međunarodnim natjecanjima i smotrama - od Daruvara, Pule, Sarajeva, Slavonskog Broda, Viro-

6/

/ 2012./2013.

Zgrada OGŠ Pakrac

Ivan Berlančić

Veronika Špriranac, Ivan Golub, Daniela Mirt

Antonio Šubert

Veronika Špiranac & Marko Turčan

Laura Šarčević

Ivan Golub

Ivan Golub & Daniela Mirt 2012. / 2013. /

/7


STUDIJ U INOZEMSTVU

“Pula Kragujevac Hannover Helsinki”

Razgovarala Anamarija Nerad

M

nogim mladim harmonikašima san je otići na usavršavanje te steći nova glazbena iskustva upravo u jednom od gradova u kojima je bila i Mia. Ona nam je ovom prilikom govorila kako se svako njeno odricanje zbog odlazaka isplatio, priznaje da je bilo i teških trenutaka, ali zadovoljstvo koje je na kraju prevagnulo nadmašuje sva ona negativna sjećanja. Svakom mladom glazbeniku poručuje da ide za svojim snovima i da ustraje u namjerama k svom cilju. Mia, opiši nam svoje školovanje u Puli i reci kako si se odlučila za harmoniku? Kada sam bila mala, želja mi je bila svirati klavir. Međutim, moji roditelji su oboje bili harmonikaši pa su me nagovorili da se odlučim za taj instrument. Nikada neću zaboraviti početak mog glazbenog puta - audiciju u OKUD-u Istra. Pitala sam prof. Damira Bužletu kako da ja znam da me harmonika neće uštipnuti za nogu ako se odlučim svirati, na što je on odgovorio da uštipnem i ja nju. Eto, tako je počelo. Počela sam svirati u dobi od osam godina i dvije godine sam bila u OKUD-u Istra. Moram priznati da mi nije bilo niti na kraj pameti da će harmonika zauzimati tako bitnu ulogu u mom životu, jer me se nije baš dojmila na početku. Međutim, nakon dvije godine, odlučila sam upisati se u glazbenu školu. Promijenila sam tri nastavnika harmonike kroz osnovnu i srednju glazbenu školu, a najduže sam bila u klasi prof. Orhide Antunović. Išla sam u dvije srednje škole (glazbenu i opću gimnaziju), a o studiju harmonike sam počela intenzivno razmišljati tek od drugog razreda srednje škole. U četvrtom razredu srednje škole, na Susretu harmonikaša u Puli, nakon što

8/

/ 2012./2013.

STUDIJ U INOZEMSTVU me oduševio nastup tadašnjeg studenta kragujevačkog fakulteta Milana Lazića, odlučila sam otići studirati u Kragujevac. Opiši nam kako je bilo studirati u Kragujevcu. Nakon zahtjevnog i burnog perioda, završavanja dvije škole i odluke da odem u Kragujevac na prijemni, uslijedila je za mene jedna potpuna četverogodišnja renesansa u svakom smislu. Nakon paralelnog pohađanja dvije srednje škole, bilo mi je nevjerojatno otkriće imati po prvi put vremena za sviranje i vježbanje. Mislim da je Kragujevac točno ono što je mom krhkom samopouzdanju u dobi od 18 godina trebalo. Profesor Vojin Vasović je prije svega veliki čovjek, a onda i profesor kojem dugujem jako puno. Osim njega, puno mi je pomogao i tadašnji asistent Predrag Kostović. Studij harmonike na Filološkoumjetničkom fakultetu u Kragujevcu je na jednom jako visokom nivou i nudi veliku količinu i širinu znanja na kompletnom klasičnom glazbenom polju. Uz mog profesora i asistenta, shvatila sam da je svirati lako i da tu nema puno filozofiranja. Uz to, za sve ono što mi nije bilo jasno i za stvari koje se njima nisu sviđale u mom sviranju, oni su imali vrlo efikasna rješenja. Studentski život tamo, osim od rada, sastojao se od brojnih druženja, izlazaka, petosatnih kava… U Kragujevcu sam stekla i puno prijatelja od kojih su neki ostali za cijeli život. Iako je pitanje bilo kako je studirati u Kragujevcu, voljela bih spomenuti i moje jednogodišnje radno iskustvo na istom fakultetu. Nakon završenog studija, bila sam godinu dana suradnik u nastavi (asistent). To je jedno veliko iskustvo koje mi je otvorilo i pogled na isti fakultet iz jedne sasvim druge

perspektive. Nakon toga moje mišljenje se nije promijenilo i toplo bih preporučila fakultet svakome. Da ne ispadne da sam imala samo hvalospjeve, evo i jedne mane. Kragujevac, iako ima velik broj stanovnika (oko tristo tisuća), nije velika gradska sredina i nedostaje mu mentalitet velikog grada, kao i brojna svojstva i mogućnosti koje velike sredine nude. To ne znači da kulturnog života nema, samo znači da on nije na nivou koji je optimalan za jednog studenta glazbe. Međutim, taj problem je vrlo rješiv. Beograd je na nešto više od 60 minuta vožnje od Kragujevca, a fakultet kad god je neki bitni glazbeni događaj u Beogradu (npr. koncert Londonske filharmonije), organizira autobusni prijevoz i karte za studente po iznimno povoljnim cijenama.

“Nikada neću zaboraviti početak mog glazbenog puta - audiciju u OKUD-u Istra. Pitala sam prof. Damira Bužletu kako da ja znam da me harmonika neće uštipnuti za nogu ako se odlučim svirati, na što je on odgovorio da uštipnem i ja nju. Eto, tako je počelo.” 2012. / 2013. /

/9


STUDIJ U INOZEMSTVU Svoje daljnje školovanje nastavila si u Njemačkoj. Reci nam nešto o tom iskustvu i probaj usporediti s dotadašnjim školovanjem. Nakon jedne godine rada, odlučila sam da se želim još školovati prije nego što započnem stalni radni odnos. Bila sam radoznala da vidim kako stoje stvari u Europskoj uniji za glazbenike i htjela sam otići negdje gdje se sviranjem može zaraditi (prisjetila sam se još jedne mane u Kragujevcu - još uvijek za glazbenike ne postoji gotovo nikakva zarada, nego se očekuje da se svira pro bono). U Kragujevcu sam radila, ali u tom periodu nisam imala skoro uopće prilike baviti se onim za što sam se školovala - sviranjem. Odlučila sam se za Hannover najviše zbog toga što sam tamo imala prijatelje i poznanike od kojih sam dobila informacije da se u Njemačkoj može živjeti od nastupa. U Hannoveru sam sveukupno provela osam mjeseci, a školovanje je potpuno drugačije od onog što sam imala u Srbiji. Akcent je na glavnom predmetu (instrumentu), uz to je obavezna komorna glazba, a sve ostalo je prepušteno slobodnom izboru. Jedan student na takvom studiju ima jako puno vremena i za vježbanje i za posao, koncerte itd.. Za to kratko vrijeme koje sam bila tamo imala sam koncert s jednom violinisticom te sam bila dio jednog glazbenog projekta Klang der Stille, u kojem sam svirala zajedno sa zborom i instrumentalnim ansamblom. Sve su to za mene bila nova iskustva koja su mi se svidjela. U Hannoveru se jako cijene glazbenici i Nijemci su jako zahvalna publika. Ono što me najviše iznenadilo je veliki interes publike za modernu, suvremenu glazbu, 10 /

/ 2012./2013.

da koncerti traju minimalno 90 minuta, da publika s velikim zanimanjem i uživanjem prati koncerte te da su uvijek sva mjesta u publici zauzeta. Tvoja iskustva s inozemnim studijima se nisu zaustavila na Srbiji i Njemačkoj. Kasnije si se zaputila i u Finsku! Sibelius akademija je mjesto na koje sam željela ići nakon završenog studija u Kragujevcu, zbog toga što je prof. Mika Väyrynen bio predavač na ljetnoj školi harmonike u Kragujevcu 2009. godine i ostavio nevjerojatno jak dojam na mene i kao predavač i kao koncertist. Jako sam sretna što mi se želja ostvarila i što sam dobila priliku biti njegov student na jednoj od najprestižnijih akademija klasične glazbe u svijetu. Teško mi je opisati Helsinki ukratko, ali pokušat ću izdvojiti najbitnije. Prvo, Sibelius Akademija nije bez razloga na takvom glasu. Najkompletnije je mjesto za školovanje koje sam do sada imala prilike vidjeti. Sve je fenomenalno organizirano tako da ide na ruku studentu. To je studiranje u pravom smislu te riječi, gdje uz glavni predmet postoji ogroman broj predmeta koje student može izabrati i sa svakim izabranim predmetom sam do sada bila oduševljena. Stekla sam dojam da je svaki profesor koji je tamo dobio priliku predavati po nečemu poseban, originalan i inovativan. Sibelius akademija je mjesto koje inspirira studente da rade na sebi, napreduju i istražuju, da ne rade zato što im je to obaveza, nego zato što je to ono što je potrebno u životu. Predavači svojim primjerom pokazuju koliko kvalitetno rade svoj posao bez zabušavanja i vidi se koliko uživaju u tome.

Što se tiče harmonike u Finskoj, posebno mi je drago što sam ove godine bila pozvana da održim predavanje na temu “Finska harmonikaška kultura i pedagogija” na Trožupanijskom stručnom vijeću učitelja harmonike u Poreču, zbog toga što je Skandinavija jedna od kolijevki današnje suvremene harmonike. Počinje se svirati u dobi od pet godina, svira se od početka na bayanu, početnica i metoda ima tridesetak, a i dalje nastaju nove u velikom broju, učenje se konstantno preispituje i mijenja ovisno o potrebama djece, sustav školovanja je prilagođen talentu te je iz tog razloga vrlo fleksibilan, klasična (suvremena) harmonika je jasno odijeljena od folklorne i mnoge druge stvari.

Duo “NotaMi”, Helsinki music centre, 2013.

Ivan Šverko & Mia Ćojbašić, 2012.

Tianjin (Kina), 2008., Večera nakon završnog koncerta

Što se tiče moje nastave harmonike s Mikom Väyrynenom, još nije bilo niti jednog jedinog sata nakon kojeg nije uslijedilo moje oduševljenje. Nekad mi je žao da ne snimam nastavu da ne zaboravim neki detalj. Akcent je na postizanju što prirodnijeg i opuštenijeg sviranja. Vezano uz Helsinki, to je grad koji ima puno različitih lica, ovisno o godišnjem dobu. Na veliku žalost nas studenata, ono što najviše vidimo je helsinška zima, koja traje otprilike sedam mjeseci. Rekla bih da je klima definitivno mana, zbog toga što nedostatak sunčeve svjetlosti zna loše djelovati na ljude. Međutim, Finci su se toliko potrudili da nas o svemu informiraju, da prije dolaska na studij, čovjek napismeno

“Studij harmonike u Kragujevcu za mene je bila potpuna renesansa u svakom smislu.”

Sofija Tomić & Mia Ćojbašić, Ližnjan, 2008. 2012. / 2013. /

/ 11


STUDIJ U INOZEMSTVU vidi otprilike sve što ga tamo čeka. Studentski društveni život sadrži upoznavanje najrazličitijih mentaliteta i ljudi, od Afrikanaca do Egipćana, preko Brazilaca, stanovnika baltičkih zemalja i drugih. O glazbi si učila na raznim mjestima. Koje od njih ti je ostavilo poseban značaj za tvoj glazbeni svijet? Kada bih trebala mjesta na kojima sam se školovala opisati jednom riječju, rekla bih sljedeće: Pula - talent, Kragujevac - samopouzdanje, Hannover - točnost, Helsinki - prirodnost. Sve što sam do sada u životu prošla ostavilo je značaj i ništa ne bih mijenjala. Naravno da je bilo loših iskustava, ali i ona služe za nešto dobro. U mom slučaju, iz svakog lošeg iskustva sam izvukla nešto dobro i sve je na kraju utjecalo pozitivno na moj glazbeni razvoj i razvoj moje osobnosti, čak i kada toga nisam bila svjesna. A i kada imamo poteškoće na našem putu, puno smo više sretniji i zadovoljni kada uslijedi željeni rezultat. Što se tiče mog iskustva u Puli, rekla bih da je ono što tamo nedostaje - samopouzdanje i sigurnost u vlastita znanja. Mislim da bi se općenito fokus s komorne glazbe i orkestra (u cjelokupnom sustavu školovanja) trebao premjestiti na glazbenika solistu. U Kragujevcu se iskorištava puni potencijal i nimalo se ne sumnja u svoje sposobnosti. Ima stvari koje bi mogle biti bolje, možda u nekim slučajevima nedostaje prirodnosti, ali to je opet sve stvar subjektivnog, osobnog dojma. Hannover je, što se tiče mog osobnog glazbenog ukusa, po 12 /

/ 2012./2013.

mnogim stvarima za svaku pohvalu. Tamo sam vidjela što znači stvarno predan, temeljit i konstantan rad glazbenika i nevjerojatna disciplina. Međutim, mom temperamentu definitivno puno više odgovara Helsinki. Taj grad je upravo idealno mjesto kao zadnja stanica (trenutno) i kruna mog glazbenog obrazovanja. Ne mogu naći niti jednu manu i stvarno bih svakom preporučila da ode studirati tamo. Rad da, točno onoliko koliko je potrebno za ostvarivanje ciljeva, sve je potpuno logično, a rezultati rada i truda su fenomenalni. Da se malo pohvalim: u srpnju 2013. je duo u kojem sviram s Ivanom Šverkom NotaMi imao dva koncerta na glazbenom festivalu ExClam kao prvi harmonikaši u novoj dvorani helsinške filharmonije. Nakon svih ovih isukstava - da li se planiraš vratiti u Hrvatsku? Još uvijek nemam planove nakon završenog studija. Ono što znam je da planiram u narednih godinu dana završiti studij i potruditi se naći posao koji će zadovoljiti moja očekivanja i uz koji ću moći nastaviti svoj umjetnički razvoj kao solist i u sklopu dua NotaMi. Teško je predviđati kako će se stvari odviti, ali svakako bih bila najsretnija kada bih sve to mogla ostvariti u Hrvatskoj, jer naposljetku, kod kuće je ipak najljepše. Poruka za one koji su u razmišljanjima o studiranju u inozemstvu. Svakako bih savjetovala budućim studentima da odu na studij u inozemstvo. Sad kad smo postali dio EU, to je i jednostavnije u svakom smislu. Nisam fan linije manjeg otpora, tako da sam uvijek za varijantu da čovjek treba

pucati na visoko, jer uvijek postoji mogućnost odustajanja ukoliko mu se nešto ne svidi. Do sada sam u životu vidjela da se svaki trud i svako odricanje isplatilo. Odlazak u inozemstvo svakako ima svojih negativnih strana i predstavlja odricanje od mnogih stvari. Treba se puno boriti, ponekad se čini da stvari izgube smisao i od stabala ne vidimo šumu, ali na kraju sve dođe na svoje mjesto i svima bih poručila da se bore za svoje snove i da ne posustaju. Uz to, da ne dozvole nikome da im “reže krila”, svaku negativnu kritiku i mišljenje treba saslušati, ali onda odbaciti od sebe i usmjeriti se na ono pozitivno i naravno, raditi na sebi, jer svaki rad se isplati.

“Odlazak u inozemstvo svakako ima svojih negativnih strana i predstavlja odricanje od mnogih stvari. Treba se puno boriti, ponekad se čini da stvari izgube smisao i od stabala ne vidimo šumu, ali na kraju sve dođe na svoje mjesto i svima bih poručila da se bore za svoje snove i da ne posustaju.”

Pula

Kragujevac

Pula

Pula

Kragujevac

Kragujevac

Sibelius akademija - Helsinki

Hannover

Helsinki

Helsinki

2012. / 2013. /

/ 13


Skladanje vs. harmonika

STUDIJ U INOZEMSTVU

14 /

/ 2012./2013.

Razgovarala Marija Plentaj

Z

a Vladimira Gorupa saznala sam prije kojih desetak godina kad mi ga je tadašnja kolegica s posla, Ana Kralj, nahvalila u jednom neobaveznom razgovoru u kojemu smo se dotakle našeg studentskog života. Govorila je s oduševljenjem o njemu te isticala kako je iznimno talentiran, a posebno za sve što je vezano uz harmoniju i kompoziciju. U isto sam se i sama uvjerila tokom ovog razgovora i iskreno mi je drago što vam mogu predstaviti ovog talentiranog i svestranog glazbenika. Studirao si harmoniku u Lovranu i Puli, upisao postdiplomski u Hannoveru, a trenutno si na zadnjem semestru studija kompozicije u istom gradu. Kako si se nakon završenog studija harmonike odlučio ponovno studirati i k tome još kompoziciju? Na kompoziciju sam se odlučio zato što sam oduvijek htio studirati kompoziciju i već sam u srednjoj muzičkoj školi dobivao izvanredne satove kompozicije, tj. kompozicija je bila moj izborni predmet. Kako te 2001. godine nisam uspio položiti prijemni ispit iz kompozicije na Zagrebačkoj akademiji, a položio sam istovremeno prijemni ispit iz harmonike na akademiji u Lovranu, odlučio sam se najprije za studij harmonike u Lovranu u klasi prof. Volodimira Balyka. I kako se kasnije pokazalo, bila je to jako dobra odluka. Tako da sam tek nakon završenog poslijediplomskog studija harmonike u klasi prof. Elsbeth Moser odlučio ponovno se iskušati na prijemnom iz kompozicije. Taj put sam ga položio. To je bilo 2008. godine. Koji su bili tvoji razlozi za odlazak baš u taj grad? Znamo da dosta harmonikaša upisuje studij upravo tamo, ali

STUDIJ U INOZEMSTVU kako tamošnji fakultet stoji sa studijem kompozicije? S kojim profesorima trenutno radiš i na kakvom su glasu u toj oblasti? Reci nam nešto o njima. Razlog je bila prof. Elsbeth Moser koju sam upoznao 2005. na ljetnoj školi harmonike, a kako sam se tada već bavio mišlju poslijediplomskog studija, prof. Moser je bila logična odluka. Što se tiče studija kompozicije, na početku studija sam (prva dva semestra) studirao u klasi prof. Johannesa Schöllhorna, a kad se on odlučio na premještaj u Kölln, gdje je dobio novu profesuru, meni je predstojala faza duge potrage za novim profesorom, jer nažalost nije postojala mogućnost mog odlaska u Köln. Zadnje dvije godina studiram kompoziciju u klasi Snežane Nešić koja je na Visokoj školi za glazbu, teatar i medije docentica za novu komornu glazbu (Neue Kammermusik). Najvažnija dodirna točka između mene i Snežane je u prvom redu činjenica da je i ona poput mene harmonikašica i skladateljica, a apsolutno se razumijemo i na umjetničkoj razini. Razna iskustva koja je ona sabrala u svojem, sada već veoma bogatom glazbenom životu i karijeri, prenijela je naravno i na mene. A druga izuzetno važna dodirna točke je činjenica da oboje gajimo veliku ljubav prema glazbenom teatru. Tako da i na tom polju mogu od nje izuzetno mnogo profitirati. U svakom slučaju je to jedna jako dobra konstelacija. Harmoniku si završio u klasi prof. Elsbeth Moser. Kako bi opisao rad s njom? Što te se najviše dojmilo? Ono što me se najprije dojmilo kod Elsbeth je njena nevjerojatna energija i volja za radom, a potom njen pristup rješavanju tehničkih i glazbenih problema koji se nisu

uvijek svodili na jednostavno korištenje harmonikaških pojmova. Mnogo puta su studenti bili inspirirani zvucima orkestralnih instrumenata pa i ljudskih glasova i na taj način naprosto bili “prisiljeni” kroz imaginaciju svirati tehnički bolje ili doći do glazbeno zanimljivijih rješenja. S druge strane, na taj način bi Elsbeth, u biti, natjerala studenta da se mentalno odmakne od određenog problema, što je ustvari prvi korak u rješavanju nekog problema prestati se njime opterećivati u prevelikoj mjeri. U svakom slučaju, veoma intenzivan način rada. I s ponosom mogu reći da i sada, s vremenskim odmakom od pet godina sam u stanju koristiti njezine umjetničke i tehničke savjete kod vježbanja ili učenja neke nove kompozicije i uvijek iznova se uvjerim da funkcioniraju. Tvoji dojmovi tog grada, života u njemu i fakulteta. U Hannoveru mi se ne sviđa vrijeme koje je veoma često hladno, maglovito, sivo i stvara loše raspoloženje. A to pogotovo primjećuju “južnjaci” poput mene. Hannover je sam po sebi prilično lijep grad, nudi puno toga na kulturnom planu. Kao mnogi drugi njemački gradovi bio je teško bombardiran u 2. svjetskom ratu, tako da je veoma malo onih tipičnih građevina, tzv. “Fachwerkhaus” - odnosno kuća s drvenom rešetkastom konstrukcijom, ostalo sačuvano. Većinom su to sada moderne zgrade, ali npr. dio grada Linden u kojem ja živim je u najmanjoj mjeri bio bombardiran, tako da se tamo još uvijek može vidjeti nešto od ljepote starog Hannovera. To naravno ima za posljedicu, da se svako malo pronađe neka zaostala bomba koju treba deaktivirati. Baš par dana prije nego sam se preselio u Linden, i ja sam imao 2012. / 2013. /

/ 15


STUDIJ U INOZEMSTVU

STUDIJ U INOZEMSTVU Pohl, moja duo partnerica, u sklopu programa Charles Baudelaire - kompozicije inspirirane njegovim tekstovima. Kao i mnoge druge njegove pjesme i “Lesbos” pripada ciklusu “Cvjetovi zla”. Praizvedba je bila u Švedskoj. A od još neizvedenih kompozicija istaknuo bi kompoziciju “Elektrina tužaljka” za sastav - blokflauta(e), trombon, udaraljke, visoki mezzosopran i dva govornika. “Tužaljka” će se izvesti i na mom diplomskom koncertu.

priliku doživjeti veliku evakuaciju dijela grada Sahlkamp gdje je pronađena jedna zaostala bomba. U tom dijelu grada sam tada živio. Što se tiče glazbenog studija, odmah na početku mi je u oči upala vrlo loša razina teoretskog znanja i znanja iz područja povijesti glazbe. To se odnosi isključivo na njemačke studente, a rezultat je jednog općenito veoma lošeg glazbeno - obrazovnog sustava u Njemačkoj koji se više i ne trudi sustavno obrazovati buduće profesionalne muzičare. Znači osnovno i srednje glazbeno obrazovanje po sustavu kakav je kod nas - šest razreda osnovne glazbene škole, četiri razreda srednje glazbene škole sa svim popratnim teoretskim predmetima, je u Njemačkoj apsolutno izgubio na vrijednosti i značenju i više ne postoji. Tako da su prvi satovi teorije glazbe na jednoj njemačkoj visokoj školi gotovo na razini osnovne glazbene škole u Hrvatskoj ili u bilo kojoj drugoj zemlji iz tog dijela Europe. S druge strane, izrazito dobra opremljenost glazbene biblioteke i fonoteke u Hannoveru omogućava studentima laku dostupnost raznim glazbenim materijalima, što uvelike olakšava studij i daljnji glazbeni razvoj. Koji program trenutno izvodiš i koje bi za tebe bilo najveće ostvarenje na harmonici do sada? Što se tiče komorne glazbe s harmonikom, najveći uspjeh mi je suradnja s Laurom Pohl, sopranisticom s kojom već pet godina imam stalan duo. To se naravno odnosi na sve programe koje sam s njom izgradio, npr. “Bach meets Piazzolla”, “Musorgski i Schubert - slike s izložbe” - kombinacija ciklusa pjesama Musorgskog “Dječja soba” i Schubertovih pjesama s promenadama iz ciklusa “Slike s izložbe”, zatim španjolski 16 /

/ 2012./2013.

već u mlađim danima instinktivno osjetio da takve kompozicije odgovaraju mojoj fizičkoj konstituciji. Nedavno mi je moja duo partnerica Laura (sopran) rekla: “Trebao bi se više pozabaviti svojim Zolotarjov - programom. Zamisli nekog wagnerijanskog pjevača koji čitav život pjeva samo Schubertove pjesme!”

guljska djela, npr. D. Buxtehude, C. Franck, a u posljednjih par godina su definitivno Zolotarjov i Piazzolla zauzeli počasno mjesto u mom repertoaru. Doduše u mom programu se nalaze i neke brze i efektne kompozicije, ali smatram da naprosto nisam tip za “tehničke bravure”.

Na toj listi su se u mojim mlađim danima nalazila i velika or

Kojim stilom bi se moglo reći da skladaš? I za koje

Da ne zaboravimo i na ovaj dio studiranja u Hrvatskoj. Kako ti je bilo surađivati s prof. Balykom? Prof. Balyk je, također slično poput Elsbeth Moser, posjedovao i posjeduje nevjerojatnu energiju. Njegova metoda koja na prvi pogled može djelovati i stroga, meni je u tom razdoblju mog muzičkog razvoja bila apsolutno neophodna. On je bio moj prvi profesor koji mi je dao zaista izvrsnu tehničku i muzičku podlogu, a pogotovo se trudio usaditi svim svojim studentima dobar ukus pri izboru solo programa. U njegovoj klasi nije nikad nitko svirao “tipičan” harmonikaški program. A osim toga, svoju veliku ljubav prema komornoj glazbi uspio je prenijeti i na mene. Moglo bi se čak reći da se gotovo 70% mog programa sastoji od djela iz područja komorne glazbe. program s djelima Albeniza, De Falle, Rodriga, Granadosa, Mompoua i Obradorsa, a u pripremi je i miješani program s djelima svih glazbenih epoha od Hildegard von Bingen do djela napisanih za naš sastav. Također i nedavna izvedba Schubertovog ciklusa “Winterreise” (Zimsko putovanje) s baritonom Danielom Schäferom.

vaka, originalnu Ispaniadu (a ne skraćenu verziju Friedricha Lipsa koja se nažalost ustalila u programima bajanista), izabrane meditacije iz ciklusa “24 meditacija” za bajan, jedno od posljednjih njegovih djela, kao i rekonstrukciju 1. Sonate koju je prema autentičnim izvorima napravio prof. Volodimir Balyk.

Što se tiče solo programa izdvojio bih program s djelima Vladislava Zolotarjova, npr. originalnu 4. Dječju suitu sa svih deset sta-

Najveći uspjeh na polju kompozicije je dosada bila genijalna izvedba kompozicije “Lesbos” za solo sopran. Pjevala ju je Laura

Primjećujem da te nekako najviše zanima taj “veći zvuk”, kompleksnije skladbe, počevši od komorne glazbe do solo programa. Za koje kompozicije osjećaš da ti najbolje odgovaraju? Mislim da sam uvijek naginjao ka kompozicijama većeg obima i velikim ciklusima, znači kompozicijama koje traže veću fizičku izdržljivost, velik dinamički i emocionalni dijapazon. Vjerojatno sam 2012. / 2013. /

/ 17


STUDIJ U INOZEMSTVU sastave ili instrumente pretežno skladaš? U današnje vrijeme je pojam glazbenog “stila” postao izuzetno relativan. To je najbolje formulirao Krzysztof Penderecki rečenicom: “Nalazimo se u vremenu u kojem nam svi glazbeni stilovi stoje na raspolaganju. Na nama je samo da odaberemo. I u tom smislu je nemoguće napraviti nešto novo”. Smatram da je stil nešto što ne možemo u potpunosti odabrati mi zapravo koristimo iskustva velikih majstora iz prošlosti kao izvor inspiracije za vlastito istraživanje kompozicijskih tehnika, jer svaki kompozitor, pa makar on pripadao ne znam kako jakoj struji ili školi, sam stvara svoj vlastiti stil. Na nama je naravno, u kojoj mjeri ćemo dozvoliti da se iskustva drugih majstora odraze na naše vlastito iskustvo. Ali isto tako smatram da je nemoguće danas napraviti nešto “novo” u smislu u kojem su to radili Schönberg ili Stravinski na početku 20. stoljeća. Nažalost ta nesmiljena tendencija koja je izuzetno jaka u Njemačkoj, rezultira većinom sa 90 % kompozicija koje nemaju apsolutno nikakvu tehničku ni sadržajnu kvalitetu. Što se tiče mojeg “stila” mogu ponoviti da se izuzetno interesiram za glazbeni teatar i rad s pjevačima. Isto tako većinom se bavim komornim djelima manjih ili većih sastava. Često sa prilično neklasičnim kombinacijama, npr. zadnje djelo “Sekstet” ima sastav - pikolo flauta, kontrabasklarinet, rog, tuba, udaraljke i violina. Veoma često koristim udaraljke. Od početka mog studija postoje samo dvije kompozicije koje u svom sastavu nemaju udaraljke. A konkretnije o mojem glazbenom jeziku ili kompozicijskim tehnikama jest da se u svakom slučaju trudim “očistiti” svoju glazbu od 18 /

/ 2012./2013.

nepotrebnih efekata i do izražaja dovesti dvije glavne sastavnice glazbenog djela - melodiju i ritam. Trenutno je ritam moje najvažnije polje glazbenog istraživanja. Primjetila sam da te dosta zanima kombinacija glasa i harmonike i da se u posljednje vrijeme dosta time baviš. Što te tu najviše fascinira, kako u toj kombinaciji tako i u formi dua. Mislim da ljudski glas općenito u zadnjih pet godina pripada najvažnijem polju mojih glazbenih interesa. I sam rado pjevam i ponekad imam satove. Prvo što sam primijetio u toj kombinaciji

je nevjerojatna sličnost u prirodi zvuka harmonike i ljudskog glasa. Kombinacija ošita (dijafragme) i glasnica je gotovo identična kombinaciji mijeha i metalnog piska s tom razlikom što ih mi imamo na stotine, a pjevači samo dvije glasnice. Mnogi pjevači su mi rekli da mnogo radije pjevaju s harmonikom nego s klavirom upravo iz razloga što harmonika ima sličan mehanizam disanja kao i ljudski glas. A u šali kažu ponekad, da svaka koncertna sala ne posjeduje klavir, a harmoniku se uvijek može staviti u kofer i ponijeti sa sobom. Samim time je harmonika instrument koji se

svojom prirodom zvuka najviše približava ljudskom glasu. Također i činjenica da je harmonika instrument koji je za vrijeme sviranja privezan za tijelo, nosimo ga u krilu, obgrljen je našim rukama - traži od harmonikaša pun udio njegove mišićne energije za dobro vođenje mijeha, da bi se proizveo dobar i kvalitetan zvuk - znači praktički je u tom momentu dio našeg tijela, slično kao što i pjevač u kombinaciji dobre tehnike disanja i udjela mišićne snage može proizvesti dobar i kvalitetan zvuk. Pritom ne govorim o “lijepom zvuku” što je po mom mišljenju veoma relativan pojam kad se približimo terminu “muziciranja”. Treću sonatu Zolotarjova je, po mom mišljenju, nemoguće odsvirati “lijepo” isto kao što je jednu lady Macbeth, ženu koja na duši nosi mnoge ljudske žrtve, nemoguće otpjevati lijepo iz prostog razloga što sadržaj takve glazbe ili ljudskog karaktera ne može biti ekvivalentan “lijepom tonu”. Također znamo i da se ljudski glas dijeli na fahove - npr. koloraturni sopran, lirski, dramski ili wagnerijanski sopran. Svaki od tih “fahova” je sposoban za točno određeni repertoar jer svaki od tih fahova ima svoje prednosti za taj određeni repertoar. Koloraturni sopran poput npr. Edite Gruberove neće nikad pjevati Brunnhildu iz Wagnerovog “Prstena Nibelunga”, jer nema tu glasovnu snagu i volumen koji je potreban za prodiranje zvuka preko tako velikog orkestralnog sastava. Isto tako jedan dramski sopran poput npr. Birgit Nillson neće nikad pjevati koloraturnu ulogu poput Zerbinette iz opere Richarda Straussa jer nema tu pokretljivost glasa, a ne može iskoristiti niti puni kapacitet glasa jer je orkestralni sastav puno manji. Premda bi bilo pretjerano takve “fahove” primjenjivati

“Smatram da je stil nešto što ne možemo u potpunosti odabrati - mi zapravo koristimo  iskustva velikih majstora iz prošlosti kao izvor inspiracije za vlastito istraživanje kompozicijskih tehnika, jer svaki kompozitor pa makar on pripadao ne znam kako jakoj struji ili školi, sam stvara svoj vlastiti stil.”

2012. / 2013. /

/ 19


STUDIJ U INOZEMSTVU je nevjerojatna sličnost u prirodi zvuka harmonike i ljudskog glasa. Kombinacija ošita (dijafragme) i glasnica je gotovo identična kombinaciji mijeha i metalnog piska s tom razlikom što ih mi imamo na stotine, a pjevači samo dvije glasnice. Mnogi pjevači su mi rekli da mnogo radije pjevaju s harmonikom nego s klavirom upravo iz razloga što harmonika ima sličan mehanizam disanja kao i ljudski glas. A u šali kažu ponekad, da svaka koncertna sala ne posjeduje klavir, a harmoniku se uvijek može staviti u kofer i ponijeti sa sobom! Samim time je harmonika instrument koji se svojom prirodom zvuka najviše približava ljudskom glasu. Također i činjenica da je harmonika instrument koji je za vrijeme sviranja privezan za tijelo, nosimo ga u krilu, obgrljen je našim rukama - traži od harmonikaša pun udio njegove mišićne energije za dobro vođenje mijeha, da bi se proizveo dobar i kvalitetan zvuk - znači praktički je u tom momentu dio našeg tijela, slično kao što i pjevač u kombinaciji dobre tehnike disanja i udjela mišićne snage može proizvesti dobar i kvalitetan zvuk. Pritom ne govorim o “lijepom zvuku”, što je po mom mišljenju veoma relativan pojam kad se približimo terminu “muziciranja”. Treću sonatu Zolotarjova je, po mom mišljenju, nemoguće odsvirati “lijepo” isto kao što je jednu lady Macbeth, ženu koja na duši nosi mnoge ljudske žrtve, nemoguće otpjevati lijepo iz prostog razloga što sadržaj takve glazbe ili ljudskog karaktera ne može biti ekvivalentan “lijepom tonu”. Također znamo i da se ljudski glas dijeli na fahove - npr. koloraturni sopran, lirski, dramski ili wagnerijanski sopran. Svaki od tih “fahova” je sposoban za točno određeni repertoar jer svaki od tih fahova ima svoje prednosti za taj 20 /

/ 2012./2013.

STUDIJ U INOZEMSTVU određeni repertoar. Koloraturni sopran poput npr. Edite Gruberove neće nikad pjevati Brunnhildu iz Wagnerovog “Prstena Nibelunga”, jer nema tu glasovnu snagu i volumen koji je potreban za prodiranje zvuka preko tako velikog orkestralnog sastava. Isto tako jedan dramski sopran, poput npr. Birgit Nillson, neće nikad pjevati koloraturnu ulogu poput Zerbinette iz opere Richarda Straussa jer nema tu pokretljivost glasa, a ne može iskoristiti niti puni kapacitet glasa jer je orkestralni sastav puno manji. Premda bi bilo pretjerano takve “fahove” primjenjivati na harmonikaše, svejedno ne možemo pobjeći od činjenice da svaki harmonikaš nema jednako brze prste za sviranje ruskih obrabotki kao što ni svaki harmonikaš nema dovoljnu snagu za sviranje kompozicija Zolotarjova u njezinim punim zvukovnim i emocionalnim zahtjevima. I smatram da bi se te činjenice trebale uvažiti kako bi se na individualnom planu mogao lakše pronaći “idealan” program. Čitavo to istraživanje mi je pomoglo da u puno većoj mjeri postanem svjestan funkcija svog tijela kod sviranja i da postanem sposoban kontrolirati ih u puno većoj mjeri. Kod harmonikaša, kao i kod pjevača, je mnogo toga povezano s osjećajem “iz trbuha”. A kod sviranja s pjevačem je to neka vrsta instinkta koji se odmah primijeti u toku izvedbe. Mnogo pjevača mi je već reklo “koliko je lakše disati s harmonikom”. Kombinacija glas/ harmonika je postala u zadnje vrijeme dosta popularna. Trenutačne preokupacije, skorašnji planovi... Trenutačne preokupacije su: završiti studij, svirati, komponirati i aktivno se uključivati u plan-

iranju novih projekata. U lipnju sljedeće godine je na redu veliki tango - projekt koji uključuje (u mom slučaju) komponiranje i aranžiranje skladbi za komorni i školski orkestar. Učenici gimnazije iz njemačkog grada Wernigerode pišu tekstove koje ja koristim kao bazu za komponiranje. Također je uključena i moja duo partnerica Laura, tango predavačica Edda Grossmann, voditelj glazbenog kursa Christian Hauf i dirigent komornog orkestra Christian Fitzner. Znači sve u svemu, jedan veliki glazbeno/plesno/literarni projekt. Također se pripremam za daljnje izvedbe Schubertovog “Zimskog putovanja” i Zolotarjovprograma.

“(...) ne možemo pobjeći od činjenice da svaki harmonikaš nema jednako brze prste za sviranje ruskih obrabotki kao što ni svaki harmonikaš nema dovoljnu snagu za sviranje kompozicija Zolotarjova u njezinim punim zvukovnim i emocionalnim zahtjevima. I smatram da bi se te činjenice trebale uvažiti kako bi se na individualnom planu mogao lakše pronaći “idealan” program. ”

Opus za harmoniku: 1) Partita- za harmoniku i flautu 2) Meditacija i kontrapunkt - za harmoniku solo ili duo harmonika 3) Varijacije II- za violončelo i harmoniku 4) Varijacije IV- za trio harmonika 5) Ples Nana- minijatura za udaraljke i harmoniku 6) Mala suita- za harmoniku solo 2012. / 2013. /

/ 21


STUDIJ U INOZEMSTVU

STUDIJ U INOZEMSTVU

22 /

2012. / 2013. /

/ 2012./2013.

/ 23


STUDIJ U INOZEMSTVU

STUDIJ U INOZEMSTVU

24 /

2012. / 2013. /

/ 2012./2013.

/ 25


STUDIJ U INOZEMSTVU

STUDIJ U INOZEMSTVU

26 /

2012. / 2013. /

/ 2012./2013.

/ 27


STUDIJ U INOZEMSTVU

STUDIJ U INOZEMSTVU

28 /

2012. / 2013. /

/ 2012./2013.

/ 29


STUDIJ U INOZEMSTVU

STUDIJ U INOZEMSTVU

30 /

2012. / 2013. /

/ 2012./2013.

/ 31


STUDIJ U INOZEMSTVU

STUDIJ U INOZEMSTVU

32 /

2012. / 2013. /

/ 2012./2013.

/ 33


STUDIJ U INOZEMSTVU

STUDIJ U INOZEMSTVU

34 /

2012. / 2013. /

/ 2012./2013.

/ 35


MLADI & USPJEŠNI

“Glazba me uvijek oraspoloži. Dan mi ne može proći bez glazbe.”

Z

ovem se Monika Popović. Rođena sam 8.11.1999. godine. Idem u OŠ Poreč. Harmoniku sviram od svoje osme godine kod profesorice Vilijane Šugar. Od malena sam voljela glazbu. Moji su roditelji vidjeli i osjetili tu moju ljubav prema glazbi te me odlučili upisati u glazbenu školu. Kada sam došla na upise trebala sam izabrati instrument koji ću svirati. Moj je izbor bila harmonika. Imam dva najdraža skladatelja, a to su J. S. Bach i A. Piazzolla. Obožavam svirati jer je harmonika nakon toliko godina postala dio mene. S vremenom sam naučila da se svaki trud i svaki sat koji sam vježbala isplatio.

MLADI & USPJEŠNI Pred nastup je prisutna trema, no moja profesorica je uvijek tu da mi uputi riječi koje me smiruju. Osim solističkih natjecanja i nastupa, bilo je tu i natjecanja s orkestrom. Imala sam iskustvo i s duetom te sa sigurnošću mogu reći da je predivno svirati u skupini sa svojim vršnjacima. Mislim upisati srednju glazbenu školu te se dalje kroz život baviti glazbom. Godine do sada provedene uz glazbu i uz harmoniku bile su divne i protekle su s puno novih iskustava i doživljaja.

Nastupila sam na mnogobrojnim natjecanjima. Posebno mi je u sjećanju ostalo moje prvo natjecanje u Erbezzu, 2009. godine. Na tom sam natjecanju dobila 1. nagradu s osvojenih 97 bodova. Bilo je tu još puno natjecanja: Peti međunarodni muzički festival Dani harmonika Ugljevik-Bjeljina, Hrvatsko natjecanje za harmoniku u Daruvaru, Međunarodni susreti harmonikaša u Puli, Međunarodni susreti harmonikaša u Beltincima i dr.. Na mnogo natjecanja nastupila sam više puta te isto tako osvojila puno nagrada: pet prvih, šest drugih te apsolutnu pobjedu u Erbezzu 2013. godine.

GODINE PROVEDENE UZ HARMONIKU BILE SU DIVNE

Piše: Monika Popović

36 /

/ 2012./2013.

Upoznala sam puno novih prijatelja s kojima sam u kontaktu i danas. Glazba me uvijek oraspoloži. Dan mi ne može proći bez glazbe. Volim slušati klasiku jer je to posebna vrsta glazbe koju ne voli svatko. Inače slušam i strane i domaće pjesme i sve vrste glazbe. Imam malo slobodnog vremena i teško mi je uskladiti osnovnu i glazbenu školu, no uvijek se nađe vremena za druženje s prijateljima koji me podržavaju u svemu. 2012. / 2013. /

/ 37


MLADI & USPJEŠNI

“Dok sviram u orkestru osjećam se opušteno i slobodno.”

J

a sam Paulo Zgrablić, imam 15 godina i učenik sam šestog razreda OGŠ Slavko Zlatić pri Pučkom otvorenom učilištu Poreč. Harmoniku sam počeo svirati u dobi od deset godina kada sam i počeo pohađati osnovnu glazbenu školu. Kroz čitavo vrijeme školovanja prati me isti profesor - Paolo Peruško. Smatram da je dobro što nisam mijenjao profesora instrumenta jer smo se tako ja i moj profesor dobro upoznali, što je uvijek dobro za moj napredak i školovanje.

MLADI & USPJEŠNI Koliko god mi je polazak u glazbenu školu ponekad bio naporan radi ostalih obveza i putovanja do škole, budući da živim dosta izvan Poreča, mislim tj. znam i osjećam sam puno „bogatiji“ kao osoba to što sam učenik glazbene škole. Moje daljnje glazbeno obrazovanje prestati će završetkom šestog razreda glazbene škole tj. ne namjeravam upisivati srednju glazbenu školu, ali neizmjerno sam sretan i ponosan jer mi je glazbena škola dala „ono nešto“ što je nemoguće prenijeti na papir, a biti će sa mnom zauvijek, samo moje i nikada mi to nitko neće moći oduzeti.

U glazbenoj školi stekao sam puno prijatelja i poznanika. Nastupajući samostalno i s orkestrom puno sam putovao i kroz ta putovanja upoznao puno novih i interesantnih ljudi i krajeva. Sviranje na harmonici me ispunjuje, raduje i smiruje. Uz klasiku, koju izvodim na harmonici u sklopu programa kojeg učimo u školi, doma često uzmem harmoniku i sviram zabavne pjesme i to me zabavlja. Ljubav prema harmonici kao instrumentu uspio sam prenijeti i na svoju mlađu sestru Laru koja trenutno pohađa drugi razred OGŠ.

OSJEĆAM SE PUNO BOGATIJI KAO OSOBA ZBOG TOGA ŠTO SAM UČENIK GLAZBENE ŠKOLE

Piše: Paulo Zgrablić

38 /

/ 2012./2013.

Veliko otkriće i zadovoljstvo za mene bio je školski orkestar. Kada sam počeo svirati harmoniku nisam niti mogao zamisliti da se na harmonici može izvoditi i producirati zvuk i melodije koje mi, nas cca. 25 harmonika, u orkestru izvodimo. Znamo mi roditeljima, pogotovo mamama, na našim koncertima i koju suzu izmamiti! Dok sviram u orkestru osjećam se opušteno i slobodno.

2012. / 2013. /

/ 39


MLADI & USPJEŠNI

Z

ovem se Romina Legović i imam 13 godina. Idem u 7 b razred OŠ Tar - Vabriga.

Moj hobi je trčanje i sviranje harmonike. Od malena volim harmoniku. Jedna je iskrica došla u moje srce i probudila ljubav prema glazbi. Sa sedam godina počela sam ići u glazbenu školu u Poreču. Prije mene je i brat išao u glazbenu. Učiteljica je bila iznenađena i bila je sigurna da sam talentirana za sviranje harmonike. Godine su prolazile…

MLADI & USPJEŠNI prošla sa odličnim. Inače jako volim glazbu i glazba je temelj mog osmijeha. Glazba je čarolija i dirigent srca. Veliku ljubav prema harmonici naslijedila sam slušajući sviranje brata Matea, te majke Tanje koja i sama svira harmoniku. Ja jako volim harmoniku i proživljavam najljepše trenutke u životu s njom!

“ Glazba je čarolija i dirigent srca”

Ja sam svirala sve bolje i bolje. Tada sam se spremila i za moje prvo natjecanje u Puli 2009. godine. Osvojila sam drugu nagradu. Bila sam jako sretna. Vrijeme je prolazilo pa sam išla i na druga natjecanja. U Beltincima 2009. godine osvojila sam također drugu nagradu. U Daruvaru 2010. godine osvojila sam drugu nagradu, a u Puli 2010. godine osvojila sam prvu nagradu i prvo mjesto i svoj prvi pehar. Bila sam tako ponosna na sebe! I danas čuvam taj pehar i prisjećam se kako sam ga osvojila. I danas se sjećam onog pljeska.

JAKO VOLIM GLAZBU I GLAZBA JE TEMELJ MOG OSMIJEHA

Piše: Romina Legović

40 /

/ 2012./2013.

Tako su dalje išle i nagrade: I. nagrada u Beltincima 2010. godine, I. nagrada u Erbezzu 2010. godine, I. nagrada u Daruvaru 2011. godine, III. nagrada u Erbezzu 2011. godine, II. nagrada u Križevcima 2012. godine, I. nagrada u Beltincima 2012. godine i I. nagrada u Daruvaru 2012. godine. Puno sam putovala s glazbenom. U petom razredu nisam išla na natjecanja zato što nisam vježbala i nisam stigla naučiti za natjecanje, ali zato sada u šestom razredu trudim se i ići ću na natjecanja. Dobro prolazim i u osnovnoj školi. Sve sam razrede do sada 2012. / 2013. /

/ 41


MLADI & USPJEŠNI

“(...) bila je to posebna večer u kojoj se sasvim nenadano i na neočekivanom instrumentu, uz nepodjeljenu naklonost kompletne publike predstavio Mateo Bernobić”

najimpresivniji izvodač ciklusa Matice hrvatske 2012. 42 /

/ 2012./2013.

Autor članka je Igor Koruga, novinar Nacionala koji je inače pratio nastupe mladih talenata u Matici hrvatskoj tijekom 2012. godine

I

zdašan koncertni ciklus¨Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj 2011./2012., ove godine sačinjen od dvanaest nastupa na kojima je nastupilo četrnaest potencijalnih umjetnika, bliži se svome kraju. Djevojke i mladići zacijelo bi imali volje i energije još za dvanaest (ljetnih) koncerata, no pedagozima, organizatorima i medijskim djelatnicima potrebna je stanka u kojoj se obično sabiru dojmovi, očituje trenutna izvođačka i interpretativna razina, te ustanovljuju izvjesni kriteriji za predstojeću sezonu. U ponedjeljak, 28. svibnja u 20 sati u dvorani Matice hrvatske, na predzadnjoj se koncertnoj večeri predstavilo dvoje đaka iz Osnovne glazbene škole Slavka Zlatića pri Pučkom otvorenom učilištu u Poreču; šarmantna flautistica Donata Vukadinović (1998.) i vrsni harmonikaš Mateo Bernobić (1997.). Omanji Mateo Bernobić nastavio je večer tihim, donekle šaljivim dolaskom na pozornicu s velikim i nezgrapnim Pigini instrumentom (cca. 12 kg) s kojim je, nedugo zatim, smješten na ugođenoj klavirskoj klupici i u elegantnom crnom odjevnom skladu, djelovao poput umjetnika spremnog za predodžbu najraskošnijih soničnih mogućnosti velike koncertne harmonike. Pretežno suvremeni repertoar Bernobić je započeo Sonatinom Piccolom Torbjörna Lundquista (1920.-2000.), švedskog skladatelja i dirigenta koji je ostavio, između ostalog, i bogat opus skladbi za (klasičnu) harmoniku. U prvome je stavku (Vigoroso) prezentirao većinu registara melodijskog dijela instrumenta, potom, ravnopravnije uključivši basove i akorde, impostirao dojmljivu melodiju Cantanda (II), a zahtjevni je ritamski test s lakoćom savladao u britkom, završnom Ritmicu (III).

MLADI & USPJEŠNI Guste harmonijske boje Lisztovog koralnog Adagia u Desduru, inače orguljske transkripcije četvrtog stavka šesterodijelnog pijanističkog ciklusa Consolations, zvukovno su napele ozračje nemale koncertne dvorane poput indijanskog luka koji je u svom elastičnom povratu, za koji čas, odapeo zvonke clustere hirovitog djela ¨Oluja¨ (iz Suite mjeseca Veljače) domaće harmonikašice, pijanistice i skladateljice Đeni Dekleve Radaković (Pazin, 1949.). Neobične akorde Bernobić je izvodio svim dijelovima desne šake i podlakticom, stapajući ih sa zračnim, asocijativnim huktanjem mijeha harmonike u svojstvene i jasne zvukovne progresije. Varijacije na Paganinijevu temu iz Capriccia op. 1, br. 24, u obradi glasovitih harmonikaša i skladatelja Billa Palmera i njegovog učenika Billa Hughesa, na kraju su silovitog i iznimnokvalitetnog nastupa zvučale kao početničke etide za nedvojbeno najimpresivnijeg izvođača ovogodišnjeg ciklusa u Matici hrvatskoj. I faktografski materijal koji ću u cijelosti iznijeti sugerirao je na posebnu večer u kojoj se sasvim nenadano i na neočekivanom instrumentu, uz nepodjeljenu naklonost kompletne publike predstavio Mateo Bernobić, istaknuti predvodnik mlađe generacije hrvatskih glazbenika.

1. nagrade 2008.-2012. godine. Na Međunarodnom susretu harmonikaša u Murskoj Soboti (Slovenija) primio je 2. nagradu 2008. i 3. nagradu 2009. godine. Na Međunarodnom susretu harmonikaša u Beltincima (Slovenija) osvojio je 2. nagradu 2010., a na Hrvatskom natjecanju za harmoniku u Daruvaru 2. nagradu 2010. i 1. nagradu 2011. godine. Na Međunarodnom muzičkom festivalu u Aranđelovcu (Srbija) osvojio je 1. nagrade 2010. i 2011. godine. Ove godine osvojio je 1. nagradu na Međunarodnom festivalu harmonike u Istočnom Sarajevu. Na državnom natjecanju 2008. osvojio je 2. nagradu, a 2010. i 2012. 1. nagrade. Osam je puta bio apsolutni pobjednik u svojoj kategoriji. Svojim nastupima često predstavlja glazbenu školu i Poreč: Skup predstavnika UNESCO-a, svečane sjednice grada Poreča, dodjela nagrada Laurus Nobilis i dr. U dva navrata snimao je za HRT, za ciklus emisija Majstori svirači te za NIT i Radio Istru. Kao krunu osnovnoškolskog obrazovanja očekuje nastup na Međunarodnom natjecanju u Kligenthalu (Njemačka), kao prvi hrvatski predstavnik u povijesti toga prestižnog natjecanja.

Mateo Bernobić (1997.) učenik je 6. razreda Osnovne glazbene škole Slavka Zlatića pri Pučkom otvorenom učilištu u Poreču u razredu prof. mentorice Ane Šterpin Zagoranski. Na Međunarodnom natjecanju Fisa...armonie u Trstu osvojio je 2. nagradu 2007, a na Međunarodnom natjecanju harmonikaša u Erbezzu (Italija) 1. nagrade 2008.-2010. godine. Na Međunarodnom susretu harmonikaša u Puli primio je 2. nagradu 2007. te 2012. / 2013. /

/ 43


MLADI & USPJEŠNI

“U samo tri godine pohađanja Glazbene škole, Nikola se natjecao deset puta i osvojio deset prvih nagrada.”

N

ikola Hrupek rođen je 07. 09. 2000. godine u Varaždinu. Sa šest je godina počeo pjevati u dječjem zboru Glazbene škole u Varaždinu, a s devet je započeo svirati harmoniku. Njegov prvi mentor je djed Pavao Hrupek koji ga je učio svirati ljestvice i lakše skladbe, a školske godine 2010./2011. upisuje Glazbenu školu u Varaždinu (harmonika u klasi pedagoga Saše Bastaleca, prof.) u kojoj završava dva razreda, prvi i drugi. U samo tri godine pohađanja Glazbene škole, Nikola se natjecao deset puta i osvojio deset prvih nagrada. Osim toga, ističe se nastupima na mnogobrojnim koncertima, revijama i ostalim priredbama koji su od iznimne važnosti za njegov razvoj. Izdvojio bih nastup na „Fashion Festival Croatia“ u Varaždinu, u lipnju mjesecu te na svečanostima povodom obilježavanja Dana Varaždinske županije, 6. rujna 2013. godine. Također, aktivno je sudjelovao u radu na seminarima harmonike u Hrvatskoj i inozemstvu. Nikola svira i u tamburaškom orkestru Osnovne škole s kojim je nastupio kao solist uz pratnju orkestra na 75. obljetnici Obrtničkog glazbenog društva u Velikoj koncertnoj dvorani Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu, 14. lipnja 2013. Ove školske godine planira nastupe i kao solist uz pratnju tamburaškog i harmonikaškog orkestra Glazbene škole te Varaždinskog komornog orkestra.

NIKOLA HRUPEK, ODLIKAŠ I POL 44 /

/ 2012./2013.

Piše: Krunoslav Hrupek

MLADI & USPJEŠNI 5. razreda Glazbene škole u Varaždinu i 7. razreda II. Osnovne škole Varaždin. Uspješan je učenik u obje škole gdje ima sve odlične ocjene te marljivo svakodnevno vježba za daljnje nastupe i natjecanja. NAGRADE:

05./2011. 2. hrvatsko natjecanje za harmoniku, Daruvar: 1. nagrada, A kategorija 04./2012. 37. međunarodni susret harmonikaša, Pula 1. nagrada (2. mjesto), B2 kategorija 05./2012. 8. međunarodni susret harmonikaša, Beltinci, Slovenija: 1. nagrada (3. mjesto), B kategorija 05./2012. 3. hrvatsko natjecanje za harmoniku, Daruvar: 1. nagrada, A kategorija 02./2013. 1. međunarodno natjecanje „Ivan Rijavec“ za harmonikaše, Idrija, Slovenija 1. nagrada (1. mjesto) i posebna nagrada za najbolje interpretiranu obaveznu skladbu, MLADI HARMONIKARJI A kategorija 04./2013. 38. međunarodni susret harmonikaša, Pula 1. nagrada, B1 kategorija 1. nagrada (1. mjesto), B2 kategorija 05./2013. 4. hrvatsko natjecanje za harmoniku, Daruvar: 1. nagrada (1. mjesto), B kategorija 05./2013. 9. međunarodni susret harmonikaša, Beltinci, Slovenija: 1. nagrada (2. mjesto), B kategorija - Zabavna glazba 1. nagrada (2. mjesto), B kategorija Klasična glazba

Već četvrtu godinu zaredom, Nikola posjećuje sestre karmelićanke iz Karmela-Brezovice u čijem samostanu je ove godine nastupio na samostalnom koncertu izvođenjem 17 duhovnih i liturgijskih skladbi te sudjelovao i u misnom slavlju. Trenutno je polaznik 2012. / 2013. /

/ 45


STRUČNI ČLANCI

STRUČNI ČLANCI

HARMONIKA U HRVATSKOM GLAZBENOM OBRAZOVANJU DO 2003. GODINE

Š

ezdesete godine dvadesetog stoljeća obilježene su opsežnom aktivnošću na reformi glazbenog školstva u Hrvatskoj. Krajem 1961. godine na temelju zaključaka savjetovanja glazbenih pedagoga Jugoslavije u Beogradu 1955. godine, te na njihovu kongresu u Zagrebu 1958. godine, donio je Sekretarijat SIV-a za prosvjetu i kulturu «Prijedlog reforme glazbenih škola nižeg i srednjeg stupnja» i uputio ga na raspravu u republike. Nakon razmatranja toga Prijedloga u nadležnim republičkim organima, školama i stručnim udruženjima, donesen je Reformirani nastavni plan i program za glazbene škole u Hrvatskoj. Pri njegovoj izradi, u odnosu na gore spomenuti Prijedlog, unesene su znatne izmjene, dopune, pa i redukcije, kako bi se on što bolje prilagodio realnim potrebama. Primjenu

reformiranog plana i programa preporučio je 1963. godine Zavod za unapređivanje školstva SR Hrvatske, a na njegovu provođenju angažirala se i Zajednica glazbenih škola Hrvatske. Među važnijim promjenama što ih je donijela reforma stoji i uvođenje tzv. popularnih instrumenata gitare i harmonike u nastavni plan i program. Od tada harmonika postaje ravnopravna s ostalim instrumentima u glazbenom obrazovanju. Među prvim glazbenim školama koja je uvela predmet harmoniku u nastavni plan i program bila je Muzička škola u Varaždinu gdje je odjel za harmoniku započeo s radom 1963. godine. Do tada se harmonika učila kao fakultativni ili izborni predmet. Najstariji zapis1 o obuci harmonike na toj školi datira iz 1945. godine., a nastavnik je bio Branko Šicar. Međutim,

Izvadak teksta iz diplomske radnje: Melita Bastalec, mag.mus. Tema diplomske radnje: Zastupljenost harmonike u hrvatskom glazbenom obrazovanju; Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet u Puli, Odsjek glazbene kulture, Pula, lipanj 2006. Tekst obradio: Saša Bastalec, mag.mus.

nastava harmonike službeno je uvedena kao novina u tadašnjoj SR Hrvatskoj već 1960. godine za učenike teoretsko-nastavničkog odgoja, odnosno, one koji će najvećim djelom biti nastavnici glazbenog odgoja u osnovnoj školi. Predmet se zvao «narodni instrumenti», a obuhvaćao je obuku u sviranju na tamburama i harmonici. Da se narodni instrumenti uvedu u nastavu osnovne glazbene škole ideja je profesora Marijana Zubera2, a time i pionirski potez Muzičke škole u Varaždinu, jedine škole u zemlji koja je pokazala interes za narodne instrumente. Argumenti koji objašnjavaju ovu odluku polaze od činjenice da je harmonika praktično sredstvo kojim se u nastavi glazbenog odgoja u osnovnoj školi služi predavač te kao sredstvo za zajedničko – skupno muziciranje3. «Da bi nastavničko-

1 Prema: Palčok, 1978: 273 2 Marijan Zuber, rođen u Lepoglavi 1913. godine. Diplomirao filozofski fakultet u Zagrebu, a muziku studirao u Zagrebu, i to, pjevanje kod različitih pedagoga, a dirigiranje kod Lovre Matačića. Od 1948. djeluje stalno na Muzičkoj školi u Varaždinu, godine 1956. postaje direktor Srednje muzičke škole u Varaždinu, osnivač je Narodne muzičke škole «Ivan Mikac» u Varaždinu i brojnih područnih škola u toj regiji. Za svoju djelatnost na području glazbene pedagogije, 1968. godine dobiva nagradu za životno djelo «Ivan Filipović» i priznanje grada Varaždina «Nagrada Osmi svibnja». Umirovljen je 1974. godine. Prema: Palčok, 1978: 212; Čolaković, 1968: 169173 3 Prema: Palčok, 1978: 60-62

46 /

/ 2012./2013.

teoretski odjel snadbio instrumentima kojima će se služiti u svojoj nastavničkoj praksi, ali koje će i učenici moći masovno upotrebljavati, u program instrumentalne obuke u Muzičkoj školi uveo je narodne instrumente tamburu i harmoniku. To je bila veoma hrabra novost za koju su tradicionalistička shvaćanja tvrdila da degradira i muziku i muzičku školu. Ali ta je novost donijela varaždinskoj Muzičkoj školi njene čuvene tamburaške i harmonikaške ansamble, s kojima je uspješno nastupila i u zemlji i u inozemstvu, dokazujući da se ozbiljnim radom i na tim instrumentima može ozbiljno, umjetnički muzicirati. Još je vrednije bilo što su se harmonikaški i tamburaški ansambli u sve većem broju javljali u školama pružajući zaista mogućnost masovnog muziciranja mladih i najmlađih. Uspjeh je bio i u činjenici da su i druge muzičke škole pošle tim putem.»4 O današnjem stanju nastave harmonike u glazbenim školama RH, odnosno, broju glazbenih škola u kojima je zastupljena nastava harmonike možemo saznati i iz programskih knjižica hrvatskog natjecanja učenika i studenata glazbe i plesa i međunarodnih susreta u Puli te prema podatcima iz knjige «50. Obljetnica hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga, ur. Tomašek Andrija, HDGPP, Zagreb, 2000.5

Prije nego što je nastava harmonike uvedena u nastavni plan i program osnovne glazbene škole 1960. godine, harmonika se učila svirati na tečajevima i mnogim drugim oblicima glazbene nastave unutar pojedinih kulturno – umjetničkih društava i narodnih sveučilišta pa je tako bila prisutna i na javnim priredbama i koncertima. Nalazimo je i na prvoj hrvatskoj glazbenoj smotri dječjih pjevačkih zborova i instrumentalnih ansambala «Republički festival dječje muzike«, koji se održao 19. svibnja 1957. godine, čiji je organizator bio Savez muzičkih društava Hrvatske i Glavni odbor Saveza društva «Naša djeca» NR Hrvatske6. Zbog boljeg uvida u stanje zastupljenosti harmonike u Hrvatskoj od 1957. – 1997. godine, donosim popis ansambala sudionika smotri u prilogu II. Iz popisa saznajemo u kojim se gradovima i selima RH u to vrijeme učila harmonika, broj harmonikaških ansambala i orkestara tih mjesta, koji su djelovali u sklopu osnovnih općeobrazovnih škola, glazbenih škola i kulturno – umjetničkih društava. Iz popisa vidimo da je aktivnost učenja harmonike bila zastupljena u cijeloj Hrvatskoj. Prema broju nastupa harmonikaških ansambala i orkestara prednjači Zagreb s njih 15, zatim Pula s 10 i Varaždin s 5 sudionika. Društva koja još uvijek aktivno

sudjeluju u raznim oblicima promoviranja i razvoja harmonike su: Kulturno-umjetničko društvo «I. G. Kovačić» Slavonski Brod, Kulturno-umjetničko društvo «I. G. Kovačić» Zagreb i Organizacija kulturno-umjetničkih djelatnosti «Istra» Pula, koja se ističe najaktivnijim i najopsežnijim radom u tom pogledu zbog čega detaljnije predstavljam njezin rad. OKUD «Istra» Pula osnovano je 15. veljače 1959. godine. Od samih početaka je u svojoj orijentaciji imalo i uspješno zadržalo tijekom svih proteklih godina osnovni cilj okupljanje djece, mladeži i građana u okviru glazbenih, glazbeno-scenskih i kulturnoumjetničkih djelatnosti, pri čemu je harmonika bila okosnica djelovanja. Zahvaljujući djelovanju OKUDa “Istra” otvaraju se u tadašnjim muzičkim školama odjeli harmonike, neupitan je također i doprinos OKUD-ovih aktivnosti otvaranju odjela za harmoniku na Filozofskom fakultetu u Puli. Pri OKUD-u “Istra” 70-tih godina organizirani su i seminari za nastavnike harmonike na kojima su tadašnji eminentni harmonikaški pedagozi prenosili svoja znanja nastavnicima harmonike koji tada nisu imali mogućnosti školovati se na tom instrumentu. Neosporna je i kvaliteta pristupa u radu s mladim i nadarenim harmonikašima uz neizostavno ime Stanka Mihovilića7. Od 1964. godine

4 Prema: Palčok, 1978: 132 5 Prilog I. Popis glazbenih škola u Hrvatskoj do 2000. godine u kojima je zastupljena nastava harmonike 6 Kao treći stalni organizator druge po redu Republičke smotre dječje muzike, i svih sljedećih smotri do 1967. godine održavanih u Zagrebu, a od 1968. godine i u Varaždinu, javlja se Udruženje muzičkih pedagoga Hrvatske. Ta je stručna udruga utemeljena u rujnu 1956. godine ujedinjenjem Udruženja muzičkih pedagoga Hrvatske i Udruženja pedagoga muzičkih škola Hrvatske. Prema: Fišer, 1997:7-8 7 Stanko Mihovilić (2. 05. 1920., Lovran – 4. 06. 1983., Pula), kao dijete učio je svirati klarinet i harmoniku. U OKUD-u «Istra» radi od 1959. godine kao nastavnik i stručni glazbeni voditelj. Dugogodišnji je voditelj i dirigent harmonikaškog orkestra s kojim uspješno sudjeluje i ostvaruje najviše rezultate na općinskim, regionalnim i republičkim smotrama i međunarodnim natjecanjima. Mnogo doprinosi i teorijskom osmišljavanju prakse pišući priručnike, priređujući zbirke kompozicija i preko stotinu aranžmana za harmonikaške orkestre zahvaljujući vrijednom muzičkom iskustvu. Stanko Mihovilić autor je literature koja je i danas sastavni dio planova i programa za harmoniku glazbenih škola Hrvatske. Tijekom svog plodnog rada S. Mihovilić odlikovan je brojnim priznanjima u zemlji i inozemstvu. Ističe se nagrada CK NOJ-a, Orden rada sa srebrnim vijencem kojim ga je odlikovao predsjednik SFRJ Josip Broz Tito, Nagrada grada Pule za 1969. godinu, te Povelja za pedagoški rad dodijeljena od Udruženja glazbenih pedagoga Jugoslavije. S. Mihovilić 1. 07. 1977. godine odlazi u mirovinu, a harmonikaški orkestar kojeg je osnovao 1959. godine i vodio ga do 1983. g. dobiva njegovo ime od 1989. godine vodi prof. Damir Bužleta.

2012. / 2013. /

/ 47


STRUČNI ČLANCI OKUD «Istra» je organizator Susreta harmonikaša, o kojima će više riječi biti na 35. strani ovoga rada, a koji 1993. godine dostiže visoku umjetničku i profesionalnu razinu i prerasta u Međunarodni susret harmonikaša, prenoseći time s ponosom ime grada Pule, Istarske županije i Hrvatske širom svijeta. OKUD «Istra» Pula od 1970. godine organizira izbor hrvatskih predstavnika za sudjelovanje na Svjetskom trofeju harmonike, a 1971. i 1978. bilo je i organizator Svjetskog trofeja harmonike u Puli, a od 1992. godine organizator je Međunarodne ljetne škole harmonike. U sklopu OKUD «Istra» djeluju dva harmonikaška orkestra: «Harmonikaški orkestar Stanko Mihovilić» i «Harmonikaški orkestar Čvrčak». Još jedna organizacija neizostavna u sveukupnom radu oko harmonike je «HDHP-Hrvatsko društvo harmonikaških pedagoga koje je osnovano 1993. godine, a danas okuplja četrdesetak članova – nastavnika harmonike iz cijele Hrvatske. Zahvaljujući dugogodišnjem predanom radu pojedinih članova, a posebno predsjednici HDHP-a prof. Vjeri Odak-Jembrih8 koja je bila glavni inicijator osnivanja Udruge, HDHP postaje punopravnom članicom CIA-e (Confederation Internationale des Accordeonistes) 2002. g. Stekavši novi status. Udruga se obvezala svake godine organizirati izborno natjecanje za predstavnike Hrvatske na Svjetskom kupu, natjecanje koje se održava od 1938. godine pod okriljem Međunarodne konfederacije harmonikaša - CIA-e.

STRUČNI ČLANCI HARMONIKA NA VISOKOŠKOLSKIM USTANOVAMA Velika zastupljenost harmonike u osnovnom i srednjem glazbenom obrazovanju rezultirala je potrebom otvaranja fakulteta, pa tako u Hrvatskoj djeluje Filozofski fakultet u Puli - Odsjek glazbene kulture i harmonike (danas Sveučilište Jurja dobrile u Puli - Odjel za glazbu) od 1993. godine, a do 2005.9 i Visoka škola za glazbenu umjetnost «Ino Mirković» u Lovranu, koja je bila je prva privatna visokoškolska ustanova s pravom javnosti u Hrvatskoj osnovana 1991. godine, s ciljem da dovede vrhunske stručnjake i umjetnike iz inozemstva u Hrvatsku, kako mladi glazbenici ne bi morali odlaziti na školovanje u inozemstvo. «Dovesti znanje u Hrvatsku, a ne odlaziti po znanje izvan Hrvatske» bio je osnovni moto ove ustanove. Temeljna struktura visoke škole vrlo je slična danas još vodećoj svjetskoj visokoškolskoj glazbenoj ustanovi, Ruskom državnom konzervatoriju «Petar Iljič Čajkovski» u Moskvi, odakle je dolazila većina profesorskog kadra, a cjelokupni nastavni plan i program bili su zaštićeni licencom Moskovskog konzervatorija. Visoka škola verificirana je 1995. godine od Ministarstva znanosti i tehnologije RH i uvrštena je u popis visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj. Odjel harmonike na Visokoj školi za glazbenu umjetnost «I. Mirković» otvoren je 1993. godine. Kao profesor harmonike djelovao je Marjan Krajna, a od 1995. do 1997. godine Vitalij Arsenjevič Muntjan. Nakon njega dolazi mr. art. Vladimir Balyk koji

je obavljao dužnost profesora harmonike i prodekana za nastavu. ZASTUPLJENOST HARMONIKE U HRVATSKOM GLAZBENOM OBRAZOVANJU DO 2003. GODINE Da bi smo dobili uvid u realnu situaciju stanja harmonike u hrvatskom glazbenom obrazovanju do 2003., odlučili smo se na provođenje kratkog upitnika u čijoj je realizaciji sudjelovalo osam harmonikaških odjela glazbenih škola diljem Hrvatske. Kako Upitnik čini okosnicu rada «Zastupljenost harmonike u hrvatskom glazbenom obrazovanju», na temelju dobivenih podataka možemo dati kratak zaključak presjekom svih osamnaest pitanja redoslijedom postavljenih u upitniku, pa tako: više od 50% glazbenih škola10 otvorilo je harmonikaški odjel 1960-ih i 1970-ih godina; 63% glazbenih škola ima otvoren odjel harmonike i na srednjoj školi najviše otvaran 1970-ih godina i nakon 2000., a najmanje 1990-ih godina; broj učenika harmonikaškog odjela na osnovnoj školi je najčešće 30, a na srednjoj 4 do 7; na harmonikaškom odjelu zaposlena su uglavnom trojica učitelja ili nastavnika; najveći porast upisa na harmonikaški odjel bio je 1970ih godina zahvaljujući popularnosti instrumenta, dok je najveći pad upisa bio 1990-ih godina i to zbog ratnih zbivanja i podcijenjenosti instrumenta; na čak 75% glazbenih škola zastupljeni su svi oblici nastave; pridržavanje plana i programa za harmoniku je djelomično te čak svi nastavnici harmonikaških odjela smatraju da ga treba mijenjati, a od toga 62%

8 Prof. Vjera Odak-Jembrih radi kao predavač harmonike na Glazbenom učilištu ‘Elly Bašić’ u Zagrebu. Autorica je zbirke knjiga za učenje sviranja harmonike ‘Čudesni svijet harmonike 1-6’, koji su službeni udžbenici u Republici Hrvatskoj i Republici Sloveniji, te zbirke ‘Ljestvice za harmoniku’. 9 Početkom 2005. godine prestaje s radom, a studenti se prebacuju s nastavkom studija na Muzičku akademiju u Zagrebu i Filozofski fakultet u Puli. 10 Svi navedeni postotci dobiveni su na temelju odgovora 8 glazbenih škola koje su sudjelovale u realizaciji Upitnika.

48 /

/ 2012./2013.

njih smatra da ga treba mijenjati u cijelosti; 67% škola je opskrbljeno odgovarajućim instrumentima i radnim prostorom, a samo 33% njih literaturom; sve škole sudjeluju na državnim i raznim međunarodnim natjecanjima iako ih 15% nema dobro mišljenje o natjecanjima; sudjelovanja na seminarima i tečajevima vezanim uz harmoniku su rijetka; literatura i metode rada najveći su problem/nedostatak u nastavi harmonike; ugrubo, možemo reći da su mišljenja učenika i ravnatelja spram harmonike uglavnom pozitivna, dok će mišljenja roditelja i ostalih nastavnika škole ovisiti o samim nastavnicima pojedinih harmonikaških odjela; i na kraju, odgovori nastavnika harmonikaških odjela izražavaju pozitivno viđenje stanja harmonike u hrvatskom glazbenom obrazovanju i vjeru u njezinu bolju budućnost. PRILOG I. POPIS GLAZBENIH ŠKOLA U HRVATSKOJ DO 2000. GODINE U KOJIMA JE ZASTUPLJENA NASTAVA HARMONIKE 1. OGŠ Biograd na moru 2. GŠ Vatroslava Lisinskog, Bjelovar 3. Područna OGŠ Bol 4. Osnovna umjetnička škola, Čakovec 5. OGŠ Brune Bjelinskog, Daruvar 6. OGŠ Ive Tijardovića, Delnice 7. OGŠ Donji Miholjac 8. OGŠ Krste Odaka, Drniš 9. OGŠ pri OŠ Ivan Goran Kovačić, Đakovo 10. OGŠ Mladena Pozajića, Garešnica 11. Područna OGŠ Hvar 12. OGŠ Dr. Fra Ivana Glibotića pri Narodnom sveučilištu, Imotski 13. OGŠ Milke Trnine, Ivanić Grad 14. Područna OGŠ Stari Grad-Jelsa 15. GŠ Karlovac 16. OGŠ Fortunat Pintarić, Koprivnica 17. OGŠ pri OŠ Augusta Cesarca, Krapina 18. GŠ Alberta Štrige, Križevci 19. OGŠ Borisa Papandopula, Kutina

20. OGŠ Matke Brajše-Rašana pri Otvorenom učilištu Labin 21. Područni odjel Osnovne glazbene škole u Lepoglavi 20. OGŠ pri Pučkom otvorenom učilištu Dragutin Novak, Ludbreg 21. OGŠ Makarska 22. OGŠ Josipa Kašmana pri Pučkom otvorenom učilištu Mali Lošinj 23. SGŠ Mirković, Lovran 23. OGŠ pri OŠ Stjepana Radića, Metković 24. OGŠ Dore Pejačević, Našice 25. GŠ Pučkog otvorenog učilišta Matija Antun Reljković, Nova Gradiška 26. OGŠ Ivana Padovca, Novi Marof 27. OGŠ Ivana Mažuranića, Novi Vinodolski 28. GŠ Novska 29. GŠ Lovre pl. Matačića, Omiš 30. OGŠ pri OŠ Opuzen 31. GŠ Franje Kuhača, Osijek 32. OGŠ pri Pučkom otvorenom učilištu Pakrac 33. OGŠ pri Pučkom otvorenom učilištu Pazin 34. OGŠ Pićan 34. OGŠ Slavko Zlatić pri Pučkom otvorenom učilištu Poreč 35. Područna OGŠ Postira 36. GŠ Požega 37. GŠ Ivana Matetića Ronjgova, Pula 39. GŠ Ivana Matetića Ronjgova, Rijeka 40. OGŠ Aleksandra Jug-Matić, Rijeka 41. OGŠ Vladimira Nazora, Rovinj 41. GŠ Ferde Livadića, Samobor 42. OGŠ Vjenceslava Novaka, Senj 43. OGŠ Zlatka Grgoševića, Sesvete 44. OGŠ Jakova Gotovca, Sinj 45. GŠ Frana Lhotke, Sisak 46. OGŠ Slatina 47. OGŠ Ivana Zajca, Slavonski Brod 48. GŠ Josipa Hatzea, Split 49. OGŠ Borisa Papandopula, Split 50. Područna OGŠ Supetar 51. GŠ Ivana Lukačića, Šibenik 52. Područna OGŠ Trogir 53. OGŠ pri POU «Ante Babić», Umag 54. GŠ u Varaždinu 55. UŠ Franje Lučića, Velika Gorica 56. OGŠ Josipa Runjanina, Vinkovci 57. OGŠ Jan Vlašimsky, Virovitica 58. Područna OGŠ Vis-Komiža 59. OGŠ pri Pučkom otvorenom učilištu Vrbovec 60. GŠ pri II. OŠ Vukovar

61. OGŠ Zabok 62. GŠ Blagoja Berse, Zadar 63. GŠ Pavla Markovca, Zagreb 64. GŠ Zlatka Balokovića, Zagreb 65. OGŠ Rudolfa Matza, Zagreb 66. OGŠ Ivana Zajca, Zagreb 67. GŠ Blagoja Berse, Zagreb 68. GU Elly Bašić, Zagreb 69. GŠ Vatroslava Lisinskog, Zagreb 70. OGŠ Srećka Albinija, Županja

PRILOG II. POPIS ANSAMBALA SUDIONIKA GLAZBENIH SMOTRI HRVATSKE MLADEŽI OD 1957. DO 1997. GODINE BUDINŠĆINA - Harmonikaški sastav Osnovne škole «Vladimir Nazor» 1971. IVANEC - Harmonikaški orkestar Područnog odjeljenja Muzičke škole Varaždin - 1970. - Dječji harmonikaški orkestar - 1971. KARLOVAC - Mali harmonikaši KPD «Slovenski dom - Triglav» - 1957., 1958. - Omladinski harmonikaški orkestar ŽKUD «Josip Kraš» - 1968. - Orkestar harmonika Slovenskog doma «Triglav» - 1962., 63., 73., 74., 75., 76., 77., 79.(2). KOPRIVNICA - Harmonikaški orkestar III. Osnovne škole odjeljenja osnovnog muzičkog obrazovanja 1978. - Harmonikaški orkestar Osnovne muzičke škole - 1977. - Harmonikaški orkestar Muzičke škole - 1976. NOVIGRAD KRAJ ZADRA Harmonikaški orkestar Osnovne škole - 1974. OSIJEK - Dječji harmonikaški orkestar KPD «Lipa» - 1969. - Orkestar melodika i harmonika Osnovne škole «Bratstvo-Jedinstvo» - 1978., 1979. PETRIJANEC - Harmonikaški oktet Osnovne škole - 1968. PITOMAČA - Harmonikaški orkestar Osnovne škole «P. Preradović» 1973. PULA - Duo harmonika Muzičke škole «I. Matetić-Ronjgov» - 1979. - Harmonika solo - Ljiljana Završnik, član OKUD «Istra»- 1962. - Harmonikaški orkestar OKUD «Istra» - 1962., 63., 65., 66., 67., 68.,

2012. / 2013. /

/ 49


STRUČNI ČLANCI 69., 70., 72., 73., 74., 75., 76.(2), 78., 79., 80., 81. - Harmonikaški orkestar Osnovne muzičke škole OKUD «Istra» - 1973. - Kvartet elektroniuma Muzičkog centra OKUD «Istra» - 1966. - Kvartet elektroniuma OKUD «Istra» - 1966., 78., 79., 80. - Kvartet harmonika OKUD «Istra» 1962., 1980. - Mali harmonikaški orkestar Muzičke škole «I. Matetića-Ronjgova» - 1974. - Pionirski harmonikaški orkestar OKUD «Istra» - 1969., 1970. - Septet harmonika Muzičke škole «I. Matetića-Ronjgova» - 1974. RIJEKA - Pionirski harmonikaški orkestar Pionirskog doma «Ivo Lola Ribar» - 1957. ROVINJ - Harmonikaški orkestar pri Osnovnoj školi «V. Nazor» - 1992. - Kvartet harmonika Muzičke škole 1981. SAMOBOR - Harmonikaški orkestar TD «F. Livadić» - 1992. - Omladinsko harmonikaško društvo «F. Livadić» - 1973. SENJ - Harmonikaški orkestar Osnovne muzičke škole - 1973. SESVETE - Harmonikaški orkestar Osnovne škole «Luka» - 1978. SISAK - Orkestar harmonika Muzičke škole «F. Lhotka» - 1978. - Pjevački zbor i harmonikaški sastav Osnovne škole - 1961. SLAVONSKA POŽEGA Harmonikaški orkestar Narodne muzičke škole - 1968. - Harmonikaški orkestar Osnovne muzičke škole «K. Baranović» 1975., 77., 78. SLAVONSKI BROD - Brodski harmonikaški orkestar - 1992. - Harmonikaški orkestar Osnovne škole «I. Zajc» - 1974. - Omladinski harmonikaški orkestar RKUD «Đ. Salaj» - 1974.(2), 75.(2), 76.(2), 77., 78., SRAĆINEC - Harmonikaški orkestar Osnovne škole»8. maj» - 1971. VARAŽDIN - Harmonikaški orkestar «I. Mikac» - 1972. - Harmonikaški orkestar Glazbene škole - 1972., 73., 75., 76., 77., 92. - Komorni sastav harmonika Osnovne škole «B. Slukan» - 1980. - Orkestar harmonika i gitara RKUD-a «V. Jurec» - 1980. - Pionirski harmonikaški orkestar Glazbene škole - 1973.

50 /

/ 2012./2013.

STRUČNI ČLANCI VELIKA GORICA - Kvintet harmonika Osnovne muzičke škole Narodnog sveučilišta «J. Kokot» - 1980. ZADAR - Harmonikaški orkestar Osnovne škole «K. Ljubičić» - 1977., 78. - Orkestar harmonikaša Pedagoške jedinice muzičkog usmjerenja Školskog usmjerenja «J. Baraković» - 1978. ZAGREB - Harmonikaški orkestar GKUD «O. Prica» - 1957., 62., 63., 66., 71., 73., 74., 75., 76., 77., 78., 80. - Harmonikaški orkestar Glazbenih škola - 1992. - Harmonikaški orkestar KPD «Slovenski dom» - 1978., 80., 81. - Harmonikaški orkestar KUD Željezničara «V. Jeđut» - 1972., 73., 74., 75., 79. - Harmonikaški orkestar Muzičke škole «Z. Baloković» - 1976. - Harmonikaški orkestar OKUD «K. Rakić» - 1979. - Harmonikaški orkestar Osnovne muzičke škole «I. Zajc» - 1977., 78., 79. - Harmonikaški orkestar Osnovne muzičke škole «J. Slavenski» Malog kazališta Trešnjevka - 1972., 73., 74., 75., 76., 77. - Harmonikaški orkestar Osnovne škole «8. maj» - 1971., 72., 76. - Harmonikaški orkestar Osnovne škole «K. Rakić» - 1979.(2), 81. - Harmonikaški orkestar Osnovne škole «Dubrava» - 1969. - Harmonikaški, tamburaški i pjevački zbor Osnovne škole Petrova ulica 1961. - Omladinski harmonikaški orkestar RKUD «V. Nazor» - 1963. - Orkestar harmonika Osnovne škole «K. Rakić» - 1971. - Pjevački zbor i harmonikaški orkestar Osnovne škole Trnsko - 1966., 67. ŽUPANJA - Harmonikaški orkestar Osnovne muzičke škole - 1973.

LITERATURA I KORIŠTENA GRAĐA: Adamić, Tomislav, Muzičkopedagoške priredbe kod nas u i svijetu, Smotra učeničkih zborova i instrumentalnih ansambala u Zagrebu, Muzika i škola, Glasilo muzičkih pedagoga, Zagreb, VII/3, 1962.,

92-93 Andreis, Josip, Harmonika, u: Muzička enciklopedija, II, (ur. K. Kovačević), Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod, 1974., 81-82 Ardley, Neil, Upoznajmo svijet glazbala (pr.), Zagreb: Mladost, 1991. Brošure za upis na Visoku školu za glazbenu umjetnost «Ino Mirković», Lovran, 2000/01. Ceribašić, Neila, Harmonika kao (ne) narodno glazbalo: O njezinoj recepciji u Hrvatskoj od 1930-ih do 1990-ih, u: Istarski etnomuzikološki susreti 2000.-2001., (ur. N. Ceribašić i I. Greblo), Roč: KUD «Istarski željezničar», 2002., 145-155 Curl, Ivan, Četiri značajne muzičke manifestacije 1968. godine u Hrvatskoj, Muzika-Škola-Društvo, časopis Udruženja muzičkih pedagoga Hrvatske i Saveza muzičkih društava i organizacija Hrvatske, Zagreb, XIII/1, 1968., 17-21 Čolaković, Stella, Muzički centrimuzička pokrajina, Muzika i škola, Glasilo muzičkih pedagoga, Zagreb, XI/3, 1966., 89-98 Čolaković, Stella, Nova izdanja Muzičke naklade, Muzika i škola, Glasilo muzičkih pedagoga, VIII/3, 1963., 112-114 Čolaković, Stela, Zaslužni muzički pedagozi, Muzika-škola-društvo, Časopis Udruženja muzičkih pedagoga Hrvatske i Saveza muzičkih društava i organizacija Hrvatske, Zagreb, XIII/4, 1968., 132-136 Domović, Ž., Anić, Š., Klaić, N., Rječnik stranih riječi, Zagreb: Saniplus, 2002. Davey, Laura, Dean, Geoffrey, The illustrated encyclopedia of musical instruments, From all eras and regions of the world (pr.), Belgija: Könemann, 2000. Despić, Dejan, Muzički instrumenti, Beograd: Univerzitet umetnosti u Beogradu, 1986. Filić, Krešimir, Glazbeni život Varaždina, Varaždin: Muzička škola Varaždin, 1972. Filipović, R. i dr., Englesko-hrvatski rječnik, dvadeset četvrto izdanje Zagreb: Školska knjiga, 1999. Fišer, Ernest, Glazbene svečanosti hrvatske mladeži 1957.-1997., Varaždin: Županija Varaždinska, 1997. Furić, Ivo, Dva korisna seminara, Muzika i škola, Glasilo muzičkih

pedagoga, Zagreb, XI/1, 1966., 28-30 «Glazbena škola Ivana MatetićaRonjgova Rijeka 1820.-2000.», Rijeka: GŠ Ivana Matetića-Ronjgova Rijeka, 2000. Gortan, Milan, Deveta republička smotra mladih u Zagrebu, Muzika i škola, Glasilo muzičkih pedagoga, Zagreb, XI/3, 1966., 121-122 Gortan, M., Treći susret Harmonikaša u Puli, Muzika i škola, Glasilo muzičkih pedagoga, Zagreb, XI/2, 1966., 73-74 Gortan, Milan, Četiri republička muzička festivala u Hrvatskoj, Muzika-škola-društvo, Časopis Udruženja muzičkih pedagoga Hrvatske i Saveza muzičkih društava i organizacija Hrvatske, Zagreb, XIII/4, 1968., 132-136 Janković, Slavko, Muzička škola u Varaždinu, Muzika i škola, Glasilo muzičkih pedagoga, Zagreb, VI/1-2, 1961., 21-22 Kuntarić, Marija, Muzički tečajevi u gradu Zagrebu, Muzika i škola, Glasilo muzičkih pedagoga, Zagreb, V/1-2, 1960., 11-12 Košmerl, Dražen, 57. svjetski kup harmonike u Francuskoj, Tonovi, Časopis glazbenih i plesnih pedagoga, Zagreb, br. 44, 2004., 155 Krpan, Erika, Izvještaj: Djelatnost Hrvatskog društva skladatelja 1998./99., Glazbene tribine, Cantus, Glasilo hrvatskog društva skladatelja, Zagreb, 101/1999., 46 Krpan, E., Najave: 37. Međunarodna glazbena tribina, Pula, 8.-11. studenog 2000., Cantus, Glasilo hrvatskog društva skladatelja, Zagreb, 106/2000., 39 Krpan, E., Vijesti-Praizvedbe: Svijet otkriva mladog hrvatskog skladatelja, Cantus, Glasilo hrvatskog društva skladatelja, Zagreb, 119/2003., 8 Krpan, E., Vijesti-Posebno najavljujemo, 41. Međunarodna glazbena tribina, Pula, 4.-7. studenoga 2004., Cantus, Glasilo hrvatskog društva skladatelja, Zagreb, 129/2004., 14-15 Katalog Pigini, «Pigini – Sound, Tradition, the Hand of Man», 9, 11 Lips, Friedrich, The Art of Bayan Playing (pr.), Kamen: Karthause – Schmülling Verlagsgesellschaft, 2000. Maričić, Nataša, Glazbena škola u Varaždinu 170 godina djelovanja, Varaždin: Glazbena škola Varaždin, 1998.

Marošević, Grozdana, Guci i harmonika u središnjoj Hrvatskoj, u: : Istarski etnomuzikološki susreti 2000.-2001., (ur. N. Ceribašić i I. Greblo), Roč: KUD «Istarski željezničar», 2002., 107-121 Marušić, Dario, Piskaj sona sopi: Svijet istarskih glazbala - Universo degli strumenti musicali istriani, Pula: Castropola d. o. o., 1995. Mirek, Alfred, Reference book, scientific and historical explanation to the scheme of the history and classification of the harmonicas, Moskva: Alfred Mirek, 1992. Nastavni plan i program osnovne muzičke škole, Harmonika, Vjesnik Republičkog komiteta za prosvjetu, kulturu, fizičku i tehničku kulturu SR Hrvatske, br. 12, Zagreb, 1985., 7-9 Odak-Jembrih, Vjera, Čudesni svijet harmonike 1, Zagreb, 1992., 9 Odak-Jembrih, Vjera, Čudesni svijet harmonike 3, III, 2. izmjenjeno izdanje, Zagreb: vl. naklada, 2000., 66 Odak, Krsto, Poznavanje glazbenih instrumenata, 2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje (dopunu i stručnu korekturu izvršio je Ružđak Marko), Zagreb: Školska knjiga, 1997. Pettan, Hubert dr., Pregled rješenja o rangu muzičkih škola i tečajeva, Muzika i škola, Glasilo muzičkih pedagoga, Zagreb, VII/4, 1962., 139 Palčok, Zoran, Omladinska muzička smotra u Zagrebu o Danu mladosti 1963., Muzika i škola, Glasilo muzičkih pedagoga, Zagreb, VIII/3, 1963., 98-103 Palčok, Zoran, O značenju i problemima muzičkog amaterizma, Muzika i škola, Glasilo muzičkih pedagoga, Zagreb, VIII/4, 1963., 126-130 Palčok, Zoran, Spomenica Muzičke škole Varaždin 1828-1978, Varaždin: Muzička škola Varaždin, 1978. Programske knjižice Susreta harmonikaša od 1964.do 2005. godine Programske knjižice hrvatskog natjecanja učenika i studenata glazbe i plesa: 1978., 1980., 1982., 1994., 1996., 1998., 2002., 2004. godine Petrović, Tihomir, Nauk o glazbi, 2. dopunjeno i promijenjeno izdanje, Zagreb: Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara, 2005. Raunikar, Bruno, Osnovne glasbene akustike in informatike, Ljubljana: DZS [ Državna založba Slovenije], 1999.

Rojko, Pavel, In memoriam, Josip Matanović (1945-2004), Tonovi, Časopis glazbenih i plesnih pedagoga, Zagreb, br. 44, 2004., 140-141 Romani, G., i Ivor Beynon, Accordion, u: The New Grove Dictionary of Musical Instruments, sv. 1, (ur.S. Sadie), London: Macmillan, 1984a., 38-41 Romani, G., i Ivor Beynon, Concertina, u: The New Grove Dictionsry of Musical Instruments, sv. 1, (ur. S. Sadie), London: Macmillan, 1984b., 625-626 Sadie, Stanley, The New Groove, Dictionary of Music and Musicians, London: Macmillan Publishers Limited, 1980. Tomašek, Andrija, Smotra i-mnogo više, Muzika, Časopis Udruženja muzičkih pedagoga Hrvatske, Zagreb, XVII/1-2, 1972., 31-32 Travinić, Rudolf, Reforma muzičkih škola, Kratki izvod iz nacrta prijedloga za reformu muzičkih škola-Izrađen po komisiji Sekretarijata za prosvjetu i kulturu SIV-a, Muzika i škola, Glasilo muzičkih pedagoga, Zagreb, VI/1-2, 1961., 2-8 Tomašek, Andrija, Zlatna 50. obljetnica Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga, Zagreb: Hrvatsko društvo glazbenih i plesnih pedagoga, 2000. Vuković-Terzić, Vojislava, Problemi u nastavi harmonike, Muzika i škola, Glasilo muzičkih pedagoga, Zagreb, IX/1, 1964., 18-24 Zuber, Marijan, Gdje učiti muziku-što su to opće muzičke škole?, Muzika i škola, Glasilo muzičkih pedagoga, Zagreb, VII/1-2, 1962., 15-16 Zorić, Blaženka, Uspjesi u sjeni problema, Uz osmo natjecanje učenika muzičkih škola SR Hrvatske, Muzika, Časopis Udruženja muzičkih pedagoga Hrvatske, Zagreb, XVII/1-2, 1972., 23-25

2012. / 2013. /

/ 51


ORKESTRI

M “Mihovilić je kroz OKUD promovirao harmoniku kao klasičan instrument, a koju su dotad smatrali narodnim instrumentom. Bio je dugogodišnji dirigent harmonikaškog orkestra koji je pored odgojnog, kulturnog i obrazovnog rada i angažmana kao i priređivanja za harmonikaški orkestar najviše zaslužan za afirmaciju harmonike kao ravnopravnog instrumenta sa svim drugim glazbenim instrumentima.”

ORKESTRI ihovilić Stanko (Šanto), Lovran, 1.05.1920. – Pula, 4.06.1983.

Već od rane mladosti učio je svirati klarinet i harmoniku kod privatnih učitelja u Opatiji i Rijeci. Početkom 1947. članom je Vojnoga orkestra pomorske sjeverne komande Jadrana u Puli, i to najprije kao klarinetist i harmonikaš zatim voditelj manjih ansambala pri tadašnjem Domu JNA u Puli. Djeluje u orkestru Istarskoga narodnoga kazališta u Puli od 1953.–59. godine. Dolaskom Stanka Mihovilića 1959. godine u OKUD „Istra“ započinje s radom i sekcija harmonikaša. Mihovilić je kroz OKUD promovirao harmoniku kao klasičan instrument, a koju su dotad smatrali narodnim instrumentom. Bio je dugogodišnji dirigent harmonikaškog orkestra koji je pored odgojnog, kulturnog

i obrazovnog rada i angažmana kao i priređivanja za harmonikaški orkestar najviše zaslužan za afirmaciju harmonike kao ravnopravnog instrumenta sa svim drugim glazbenim instrumentima. Svojom upornošću doprinio je da se u Puli osnuje studij harmonike, jedini u Hrvatskoj. Zahvaljujući stručnom upornošću i radu, zaljubljenika u harmoniku sekcija harmonikaša postaje poznati i priznati brend kultuno umjetničkog društva „Istra“, koji se nastavlja do dan danas. Za velike stvaralačke rezultate, uspjehe u muziciranju harmonikom kao i pedagoškim radom s mladim naraštajima Stanku Mihoviliću su u znak zahvalnosti uz domaća i svjetska priznanja (Paolo Soprani, Begnamino Gigli, Farfisai dr.) dodijeljena i Nagrada grada Pule 1969. godine.   Napisao je mnoge priručnike i

aranžmane za harmoniku (J. Gotovac, Simfonijsko kolo; B. Smetana, Vltava; S. Zlatić, Istarski ples i dr.), pridonio harmonikaškoj literaturi i širenju kulture sviranja na tom glazbalu. Bio je dugogodišnji voditelj i dirigent harmonikaškog orkestra OKUD „ISTRA“ do njegove smrti 1983. Nakon njegove smrti harmonikaški orkestar ponosno nosi njegovo ime i tijekom godina njeguje tradiciju kojom se nastavlja visoki doseg orkestralnog harmonikaškog muziciranja. U omladinskom kulturnoumjetničkom društvu „Istra“ bio je nastavnik i glazbeni voditelj, a od 1971.–77. ravnatelj Osnovne glazbene škole u toj ustanovi. Stanko Mihovilić bio je jedan od pokretača i dugogodišnji aktivista i organizator Međunarodnih susreta harmonikaša za soliste, komorne sastave i orkestre.

Napisao Igor Krizman & arhiva Okuda Istre

IN MEMORIAM STANKO MIHOVILIĆ

52 /

/ 2012./2013.

2012. / 2013. /

/ 53


ORKESTRI

ORKESTRI

O STANKU MIHOVILIĆU POVODOM 30-TE OBLJETNICE NJEGOVE SMRTI U nastavnku se nalaze dva novinska članka koje smo dobili od njegove obitelji. Jedan je članak iz 1958., a drugi iz 2010. godine. Nažalost, članak iz 1958.g. je malo teže čitljiv radi slabije kvalitete scana. Članak iz 2010. je vrlo pregledan i zapravo najbolji izvor informacija za ovaj članak, a potpisuju ga njegove kćeri Kristina Mihovilić i Ljiljana Šverko. Naveo bih još nekoliko podataka koje smatram važnima, a nisu navedeni u ostalim materijalima. 1964.g. je prva generacija harmonikaša upisala srednju glazbenu školu I. M. Ronjgov u Puli (Stankovi učenici). Neki od Stankovih učenika i danas rade u glazbenoj školi i među najuspješnijim su harmonikaškim pedagozima u Hrvatskoj i šire. 1964.g. Stanko Mihovilić pokreće Susret harmonikaša u Puli, danas ugledno međunarodno harmonikaško natjecanje, koje svake godine dovodi harmonikašku elitu iz cijeloga svijeta u Pulu. Ove godine, 2013., Susret harmonikaša je imao svoje 38. izdanje. Na početku se Susret odvijao svake godine, pa onda u jednom periodu bienalno, a od 2007. godine ponovno se održava svake godine.  1993.g. je otvoren studij klasične harmonike u Puli. Jedini u Hrvatskoj. Otvaranje studija harmonike u Puli rezultat je duge i bogate harmonikaške tradicije koju je u Puli započeo graditi upravo Stanko Mihovilić, a vrlo uspješno nastavili su je razvijati njegovi učenici koji su naposljetku svojim dugogodišnjim zalaganjem uspjeli realizirati i tu viziju pokojnog Stanka. 54 /

/ 2012./2013.

ORKESTAR S. MIHOVILIĆ Orkestar je 1959. godine osnovao Stanko Mihovilić i vodi ga do 1983. godine od kada orkestar nosi naziv svog dugogodišnjeg dirigenta i osnivača. Od 1989. do 2009. godine orkestar je vodio prof. Damir Bužleta. Voditeljstvo i dirigentsku palicu od 2010. godine preuzima prof. Tatjana Lajić. Orkestar je amaterski. Čine ga glazbenici raznih dobi i obrazovanja, od učenika srednje škole,

studenata, do službenika, profesora, ekonomista i mnogih drugih. Orkestar na brojnim nastupima, koncertnim turnejama i natjecanjima osvaja brojne nagrade, priznanja i nepodijeljene simpatije prosudbenih tijela i publike, promičući grad Pulu, Istru i Hrvatsku diljem Europe i Amerike. Svojim nastupima orkestar promovira djelatnost kojom se bavi, doprinoseći jačanju kulturnog identiteta našega grada i Hrvatske diljem svijeta. Načinom djelovanja pridonosi kvalitetno drukčijem shvaćanju harmonike kao glazbe-

nog instrumenta. Trenutačno broji 28 aktivnih članova i preko deset stalnih suradnika ovisno o programu tijekom godine. Orkestar formiraju glazbenici raznih dobi i obrazovanja od učenika srednje glazbene škole, studenata Filozofskog fakulteta u Puli, profesora glazbene kulture, ekonomista, inženjera. Glazbeni repertoar orkestra obuhvaća razna povijesna razdoblja, do glazbe suvremenih domaćih i stranih skladatelja. Priznanja, pokali i diplome osvo-

jeni na međunarodnim i svjetskim natjecanjima potvrđuju glazbenu kvalitetu. Kao najstariji, a po osvojenim nagradama i priznanjima u zemlji i inozemstvu najkvalitetniji je orkestar u Hrvatskoj, bio je i ostao rasadnikom kadrova što sada djeluju diljem Istre, Hrvatske i šire. Orkestar održava probe dva puta tjedno, a prije natjecanja ili nastupa i vanredne probe po potrebi. Najveći uspjeh je svakako uspostavljeni i održavani ljudski, umjetnički i poslovni kontakti koji obvezuju i traže održavanje

dostignute umjetničke razine. Orkestar je održao koncerte je diljem Hrvatske, Italije, Njemačke,Češke te u USA i Kanadi. U tom su razdoblju orkestrom dirigirali, koncertirali, pa čak i pjevali mnogi eminentni gosti, dirigenti i solisti iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, Italije, USA, Rusije i Ukrajine. Orkestar često snima za radio i televiziju, a izrađena su i dva CD-a. 2012. / 2013. /

/ 55


56 /

/ 2012./2013.

2012. / 2013. /

/ 57


58 /

/ 2012./2013.

2012. / 2013. /

/ 59


ORKESTRI

60 /

/ 2012./2013.

2012. / 2013. /

/ 61


IZ SKLADATELJSKOG PERA

IZ SKLADATELJSKOG PERA 2

Suita "Dugine boje'' 1. ŽUTA

˙

-˙ ˙˙

˙

Œ

œ.

simile

˙˙ ˙

˙

Œ

˙

˙˙ ˙

˙

simile

˙

œ. fi œœœ

œ œ œ œ œœœœœ œ œœœœœœœœ œœœœœ Œ & ˙

& ?

gl iss .

13

˙

˙˙ ˙

œ.

˙

Œ

˙˙ ˙

˙

˙˙ ˙

gl iss .

?

mp

˙ ˙

œ.

˙˙ ˙

˙

Œ

] ` ] ` œ œ œ œ

˙˙ ˙

˙

Œ

>¿

&

?

air button

™ >G

Œ U Œ

mp

œ-

œœ. œ

œ.

f

*2) Caricatured theme of children's nursery rhymes (synonym for childhood)

62 /

/ 2012./2013.

˙˙ ˙

Œ Œ

>˙ Ó

œfi œ œ

glis

˙

>¿ >¿ >¿ >¿ >¿

s.

> œ.

œ >. >œ. œœ œ

3 j & 4 œfi œ œ œ.

Œ

œ.

sfz

?3 4 4

Œ

˙˙ ˙

˙

œ œœ œœ œœœ œœœ œœœ œœ œ œ

Œ

œ.

strikes on bellows

*1)

poco accel.

œ.

Allegro scherzando

Œ

˙˙ ˙

˙

˙

] ` ] ` ] œœœœ˙

f

˙

poco cresc.

Ó

Œ

*1)

˙˙ ˙

˙

œ.

˙

˙˙ ˙

˙

*2)

Œ

œ. fi œœœ

gli ss.

œ.

˙

Œ

™™ ¸

Saša Bastalec

gli ss.

˙-

Œ

white keys

-˙ ˙˙

mf

˙

s s.

?4 4˙ S.B. 7

œ. fi œœœ

gli ss.

œ. fi œœœ

gli

& 44

*1) ossia: button accordion

gli ss.

¸™

Allegretto

& 44

2. NARANýASTA

gli ss.

za harmoniku solo

Œ

Ó

Œ

Ó

fi œœœ

p

œ. J

Œ

Ÿ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ U ˙ ™ gliss.

Œ

a tempo

8

& œ œ œ œ bœ mf œœ œœ ? bœ œ œ œ

œœœœ œœœœ œœœœ œœœœ œœœœ œœœœ >. . >. . >. . >œ

œœœœ œœœœ œœœœ œœœœ œœœœ œœœœ >. . . >. . .

bœ >

œ œ œ œ œ

œ

bœ.

œ œ. œ œ b œ &

œ. œ œ œ œ

œœ œœ œ œ œ

œœ œœ œ œ œ

12

Ÿ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ ˙™ gliss

16

& ˙™ ? œ -

.

œ-

œ bœ

œ

bœ.

œ-

œ n>œ œ

œ-

œ >

>œ œ

œ.

œ-

œœ. œ

œœ. œ

œœ. œ

œ-

œ-

œ

œ.

œœ. œ

œœ. œ

œœ. œ

œœ. œ

<n> œœœœ œœœœ œœœœ œœœœ œœœœ œœœœ . . . >. . . f> œ >

œœœœ œœœœ œœœœ œœœœ œœœœ œœœœ >. . >. . >. . >œ

œ œ >

œ-

œœ œœ œ œ œ

Ó

Œ

Œ

& œœœ œœœ œœœ œœœ œœœ œœœ œ. œ. œ. œ. œ. œ. > > f ? bœ œ œ œ > >

? Œ

. fi œ œœœ J

œœ. œ

œœœœ œœœœ œœœœ œœœœ œœœœ œœœœ >. . >. . >. . >œ œ œ > > 2012. / 2013. /

/ 63


IZ SKLADATELJSKOG PERA

IZ SKLADATELJSKOG PERA 3

20

& ?

œœœœ œœœœ œœœœ œœœœ œœœœ œœœœ >. . . >. . . œ >œ œ

œ >

4

œœœœ œœœœ œœœœ œœœœ œœœœ œœœœ œ œ. œ. œ. œ. œ. œ. œ. >œ. œ. >œ. œ. > > >. . >. . >. . mp >. œ >

œ >œ

24

œ œ œ œ >œ œ

œ >œ

œ >œ

3. CRVENA

Moderato ™

Ÿ~~~~~~~~ ¸™ 4 & 4 Œ œ-. ˙

œ >œ

?4 4

simile

& œ. œ œ œ œ > . . >. . œ. >œ. œ. œ. œ. œ. œ. œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ > > cresc. ? œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ> œ >œ œ œ> œ> œ> œ œ œ œ œ œ œ

? 4 4

-œ. Ÿ˙~~~~~~~~ Œ

Ó

mp

∑ ∑

S.B.

ossia: B.B.

˙

˙

˙

˙

˙™

˙

˙

˙

˙

˙™

Œ œŒ Œ

&

28

& œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œœ. œœ œœ. œœ œœ. œœ œœ. œœ œœ. œœ œœ. œœ > > mf ? œ œ œ œ œ œ œ bœ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ > >

32

œœœœ œœœœ œœœœ œœœœ œœœœ œœœœ >. . >. . >. . >œ

simile

& œœœ œœœ œœœ œœœ œœœ œœœ œœœ œœœ œœœ œœœ œœœ œœœ œœœ œœœ œœœ œœœ œœœ œœœ œœœ œœœ œœœ œœœ œœœ œœœ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ ?

bœ >

œ œ œ >

bœ >

œ œ œ >

36

œ

œ œ

œ

œ

œ

j œ œ Œ ∑ & œ. œ ‰ Œ > f+c+g > > > > > f œœœœœ. œœœœœ. œœœœœ. œœœœœ. œœœœœ. ? Œ œœ œœ œœ œœ œœ ‰ Œ J

bœœœ œœœ œœœ œœœ œœœ œœœ >. . . >. . .

ff

64 /

/ 2012./2013.

. ‰ Œ fi bœ œœœ J

fi œœœ

œ. ‰ J

fi œœœ

b œ. J ‰ Œ

p

Œ

œœœœ œœœœ œœœœ œœœœ œœœœ œœœœ >. . >. . >. .

mf

40

& œœœœ œœœœ œœœœ œœœœ œœœœ œœœœ œœœœ œœœœ œœœœ œœœœ œœœœ œœœœ ? bœ

&

œ

œ #œ

œ

œ

œ

œ

œ

˙

Ÿ~~~~~~~~~~~ ˙ ˙

w w ? #w

w w w

w #w w

w w w

& #w w

w w

#w w

w w

Œ

œ-

sp poco a poco cresc.

œ >

6

Ó

10

&

Πric. 3

bœw

sfz

œ

œ #œ

œ

œ

œ

œ

œ

Œ

w w ? #w

w w w

w #w w

& #w w w

w w w

w #w w

œ-.

Ÿ~~~~~~~~~~~~ ˙ ˙™ ˙™ ?

˙™

2012. / 2013. /

Œ œœ/ 65


IZ SKLADATELJSKOG PERA 14

& ? œ #œ ? œ

œ

? œ #œ ? œ

œ œ

œ

œ #œ

mf

? ˙

˙ #˙˙

? ˙

#˙˙

&

26

&

œ

œ #œ

? ˙

˙ #˙˙

? ˙

#˙˙

Ó

∑ œ œ

œ

œ

œ

œ

œ

œ

œ

œ

œ

œ

œ

œ

œ

œ

œ ˙ ˙

œ

œ

6

4. LJUBIýASTA

™™ ¸ œ 6 &8

˙˙

Œ

œ

˙ ˙

#˙˙

Œ

˙

œ

œ

œ

œ

˙˙ ˙

œ

œ

œ

œ

˙˙

œ

œ

œ

œ

Πw w

?

˙˙

˙

œ

&

œ. -

Ÿ~~~~~~~~~~ ˙

œ œ J

legato

œœ œœ œ œ

œ

œ J œœ œœ œ œ

Ϫ

œ #œ œ œ œ œœ œ

œ

œœ œ

œ

œœ œœ œ œ

œ™ #œ œ œ œ œ œ œ œœ œ œ #œœ œœ

œœ œ œ

S.B.

4

Ó

˙˙ ˙

poco rit.

œ

?6 8œ

œ

Ó

Ÿ~~~~~~~~~~~~ ˙ ˙™ ˙ #˙˙

mp

œ-

œ #œ

œ œ

˙

œ

˙˙ ˙

œ

œ

w

œ

œ

˙

/ 2012./2013.

5

œ-

˙™

w

œ

œ

˙™

w

œ

Œ

œ

˙

œ

-œ.

Œ

w

œ

∑ œ

Ÿ~~~~~~~~~~~ Ó ˙

Con moto (q. = 60)

&

66 /

œ

18

22

IZ SKLADATELJSKOG PERA

œ œ

#œ œ œ b œ J œœœ œœœ

œ

œ œ #œœ œœ

nœ œ œ œ #œ œ mf

œ

œœ œœ œ œ

œ œ #mœ œ # œ œ œ œ œ™ & œ™

7

œ

œœ™™

œ œ œ #œ œ œ

œ œ #œœ œœ

œ

œœ ™™

œœ œœ œ œ

œœ™™

œ

œ œ #œœ œœ

œœ ™™

œ œ œœ œœ œœ œœ œœ œœ œœ œœ œœ œœ œœ œœ œ œ œ œ ? œœœ œœœ #œœ œœ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ f

œœ ™™ œœ™™ œ œœ™™ œœ ™™ J œ œ œœ œœ œ œ œœ œœ œœ œœ œœ œœ œœ œœ œœ œœ œ œ œ œ #œœ œœ ? #œœ œœ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ

11

& œ™ œ#œ œ œ œ œ #œ œ œ

2012. / 2013. /

/ 67


IZ SKLADATELJSKOG PERA 15

& Ϫ ?

œ

œ #œœ

18

22

&

œ

œœ œœ œ œ

œ

n œœ ™™

œ

œ

œœ œ

j œ œ

& œ ?

œ #œ

œœ œ

œ

IZ SKLADATELJSKOG PERA

œ œœ œ

œœ œœ œ œ

œ

?

œ

28

& Ϫ ?

68 /

mp

œ

œœ œ

œ #œ œœ œ

œœ œ

mp

Ϫ

œ

œ

œ #œ

œœ ™™ œ

œ

#œœ ™™

œœ œœ œ œ

œ œ

/ 2012./2013.

œœœ

œœ™™

œœ œœ œœ œœ œ œ œ œ œ œ

Ϫ

œ

œ œ œœ œœ œ œ œœ œœ œ œ #œœ œœ œ œ œ #œœ œœ œ œ œ

œœ œœ œ œ

œœ™™

œ œ œ œ ? œ œœ œœ œ œœ œœ

œœ œœ œ œ

œ

œœ œœ œ œ

f

& œœ™™

œœ œ

œ œ #œ œ œ b œ # œ œ œ œ j œ™ œ #œ œ œ œ œ™ œ œ

#œœ ™™

25

œ bœ nœ ™

œ

7

mf

œœ œ

œ

œ œœœ

rit.

œ œ

œ

œœ œœ œ œ

œœ # œ œ

œ

m œ #œ œ œ ™

œœ œœ œ œ

œ bœ nœ #œ

œœ œœ œ œ

œ

œ #œ œ œ œ œœ œ

œœ ™™

œœ œœ œ œ

œ

œ œœ œ

œ™ œ

œœœ

œ

œœ œœ œ œ

œœ œœ œ œ

U Ϫ

U œ œ™

8

5. PLAVA

Senza misura, lento e rubato con improvvisazione ¸™™ cluster (black keys) with glissando (with palm) 6 ~~~~ U U ~~~~~~~~~~~ 66 ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ ™™î ~~~~~ ~~ ~ 6 ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ 6 6 6 ~ ~ ~ ~ Œ ~ ~ ~ ~ ~~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~~ 6 ~~ ~~ ~~~ 6~ ~ 6 ~~ ~~~ & ~~ ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ )) í ™™ 666 ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ 6 ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ 666 ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ ~~~ ~~~~ 6 ~~~~ ~ ~~~ ) imitazione le onde marine, simile cca 20'' U U ? #œ w #œ w

™™ ¸ 3˙ &4

3 4 3 4

Andante e legato (libertamente) con vibrato, senza cluster

?3 4

&

œ

œ

œ

œ

œ

œ

œ œ œ ˙

œ œ œ œ™

3

œ J

3

& ˙

œ ∑

œ œ œ œ œ œ

˙

œ

3

˙

œ ∑

˙™

∑ U œ œ œ ˙ 3

(Tempo I) ¸™™ cluster (black keys) with glissando (with palm) ~~ 666~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ ™î U ~~ ~~ ~ ~ ~ ~~ 6 ~~ ~~ ~~ ~~ ~~ ~ ~ ~ ~~ ~~ ~ ~~ ~~ ~ ~~ ~~ ~ ~~~ ~~ ~~~~ ™ ~~~~~~~~~~~ 666 ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ ~~~~~~~~~~~~~ ~~~~~ ~~~~~~~~~~~ 66 ~~~~~~~~~~~~~~~ 66~~~~~~~~~~~ & Œ í ™ 6 ~~~~~~~~~~~ 666 ~~~~~~~~~~~~~ ~~ ~~ ~~ )) ~~ ~~~ ~~ ~~ ~~~ ~~~~ 6 ~~~ ™ 66 ~~~~ )

?

œ

œ

mp

?

?

˙

imitazione le onde marine, simile cca 15''

U )) )

U # #w w

2012. / 2013. /

/ 69


IZ SKLADATELJSKOG PERA

IZ SKLADATELJSKOG PERA 9

6. ZELENA

“” ¸™ 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 C œ œ œ œ œ œ & œ œœ œœ œœ œœ œœ œœ œœ œœ œœ œœ œœ œœ œ œ œ œ œ Larghetto (h = 50)

4

&

3

3

& ?

3

3

3

w

ossia:

3

3

w

˙ 3

3

3

3

3

3

3

3

B.B.

3

3

3

& ?

3

3

3

3

3

? 70 /

3

3

3

3

3

3

3

3

3

3

œœœœ œœœœœ œœœœœ œœœœœ œœœœœ œœœœœ œ œ œ œ œ œ œ w

w 3

œœ

3

3

3

3

3

3

3

˙ 3

3

3

3

œœœœ œœœœœ œœœœœ œœœœœ œœœœœ œœœœœ œ œ œ œ œ

w

˙ / 2012./2013.

w

3

3

3

w

3

3

4 4

w

?4 4˙

˙ œ # œ ##œœœ œœ

˙

˙

mf

S.B.

˙

?

˙˙˙ # ˙˙˙

˙ #w w

˙

˙

˙

#œ œ

f

˙

“” poco accel. , ¸™ 3 3 3 3 3 3 3 3 C œ œ œ œ ˙˙ #œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ #˙ œ œ œ œ rit.

& œ˙˙ œ œ˙˙#œ ˙

mp

w

˙

˙

ossia:

?C

C

#w

B.B.

Tempo I

&C

poco rall. 3

3

3

3

3

3

3

3

3

3

3

&

3

œœœœ œœœœœ œœœœœ œœœœœ œœœœœ œœœœœ œ œ œ œ œ œ œ w

˙

w

U œ œ œ œ œ œ w œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ w œ œ œ œ œ œ ww U ? w w w w

31

13

&

3

3

œ˙˙ œ œ˙˙ #œ

28

10

˙

poco rall.

3

3

™ “” ¸™ #œ œ & 44 #˙w w

w

˙

24

œœœ œœœœœ œœœœœ œœœœœ œœœœœ œœœœœ œ œ œ œ œ œ œ œ w

3

3

19

˙ 3

?

3

3

Maestoso (q = 80)

œœœ œœœœœ œœœœœ œœœœœ œœœœœ œœœœœ œ œ œ œ œ œ œ œ

? #˙ 7

3

, & œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ 44 œ œ œ œ œ œ

16

3

3

3

3

3

3

3

3

3

3

3

3

∏∏∏∏∏

?C

p legato e tranquillo

10

2012. / 2013. /

(2012.)

/ 71


72 / / 2012./2013.



œœ œ ‰ Œ J

˙˙ ˙

œ œ œ

œ œ œ œ œ œ

œ œ

œœ œ

œ

# œœ œ

œœ œ ‰ Œ J

œ

œœ œœ œœ

1.

œ ? œœ

p



œœ œ ‰ Œ J



 



 



˙˙ ˙

œ

œ





rit.

œœ œœ œœ œ œ œ ™™ œ œ œ

œœ œ

# œœ œ









2012. / 2013. /

    







     

    





  

œ- œ- œ- œ- ˙





œœ œ ‰ Œ J

œ œ œ #œ œ œ œ ‰ œ œ œ nœ -œ -œ -œ -œ ˙ J

   

œ



 

  

  

œœœ

œœ œœœœœ œ œ œ œ ‰ ‰ œ œ œœ œ & J

18

œœ œ

2.

œœœœœ œ ™™ œ œ œ œ

™ Œ œ œ œ œ œ œ ™ œ

    







œ

mf cantabile

   



œœ œ

Helena Mostarkić Gobbo

2. 1. œ œ œ#œ œ œ œ ‰ œ œ œnœ œ œ œ œ œ œ ™ œ œ œ œ œ ™ J

œ œ œœ œœ œ œ œœœ œœœ œ œ œœ #œœœ œ œ ? ™™ œ œœ œ œœ œ œ œœ œ œœ œ œœ œ œœ œ œ œ œ œ œ œ

10

& ™™ œ

S.B.

œ ? 2 œœ 4

p

Allegretto

™™ œ œ ¸ 2 œ œœœ œœ œ ‰ ‰ œœ œœœœœ œ &4 J

za harmoniku solo

LEPTIRIĆ

IZ SKLADATELJSKOG PERA IZ SKLADATELJSKOG PERA

/ 73


74 / / 2012./2013.



 





  









   





 

 





 







  

    

  









 













   









 







 









  





 





    







   

    



  





 





 













   

  



       



      



















 













 



 











 





 





 









 







 



   





  









 







           

 





    

  

 

  





   















 





















  



 



    







IZ SKLADATELJSKOG PERA IZ SKLADATELJSKOG PERA

2012. / 2013. / / 75


 !!"

   



 



 







 







 

   

 

 









    

  





  





37. SAMOBORSKA GLAZBENA JESEN (Koncert laureata 2011.) IVAN Ĺ VERKO, koncert Utorak, 9. listopada 2012., FranjevaÄ?ka crkva, Samobor u 20:30 sati. ZavrĹĄna veÄ?er 9. MeÄ&#x2018;unarodnog natjecanja mladih glazbenih umjetnika â&#x20AC;&#x17E;Ferdo LivadiÄ&#x2021;â&#x20AC;&#x153; Ivan Ĺ verko, harmonika â&#x20AC;&#x201C; laureat 2011. godine, Mladen Tarbuk, dirigent Cantus Ansambl Program: Mladen Tarbuk: 4 Estancias, za harmoniku i komorni ansambl - praizvedba Franck Angelis: Impasse Johann Sebastian Bach: Goldberg varijacije (ar. za harmoniku), BWV 988 (izbor) Magnus Lindberg: Jeaux dâ&#x20AC;&#x2122;anches za harmoniku solo Felix Mendelssohn: Rondo capriccioso, op. 14 (ar. za harmoniku) ViĹĄe na: http://www.samobor-festival.com/samoborska-glazbena-jesen/10/11/HR

KONCERT 8.11.2012. Rade MijatoviÄ&#x2021; i Panonska filharmonija 8.11.2012. u PeÄ?uhu u Kodaly Centru, najakustiÄ?nijoj koncertnoj dvorani u regiji, s Panonskom filharmonijom svirao je sjajni Rade MijatoviÄ&#x2021; u sklopu redovne koncertne sezone orkestra. Program naslovljen â&#x20AC;&#x2DC;â&#x20AC;&#x2122;In the Leading Role: The Accordionâ&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122; Ä?inio je Ä&#x152;ajkinov Koncert br. 1 za bajan i orkestar kao centralno djelo veÄ?eri, uz Uvertiru fantaziju Romeo i Julia Ä&#x152;ajkovskog te praizvedbu 4. simfonije suvremenog ameriÄ?kog skladatelja Primousa Fountaina. ViĹĄe na: http://www.pfz.hu/en/rendezvenyeink/koncert/in-the-leading-role-the-accordion/



 

















  





      

 













  















   

 

 

 

 

   



   

















/ 2012./2013.



  

 

 







   

 







 



















  

 





#

76 /

BLITZ VIJESTI













 



IZ SKLADATELJSKOG PERA

2012. / 2013. /

/ 77


BLITZ VIJESTI

BLITZ VIJESTI 5. MEĐUŽUPANIJSKA SMOTRA HARMONIKAŠA GLAZBENIH ŠKOLA

MEDNARODNO TEKMOVANJE ZA HARMONIKARJE „Ivan Rijavec“ Idrija

Harmonikaški odjel glazbene škole Jan Vlašimsky iz Virovitice organizirao je smotru solista i komornih sastava. Smotra se održala 20. ožujka 2013.g. u dvorani glazbene škole. Više informacija o samoj smotri možete dobiti na tel. škole 033-721-910 ili na http://www.vlasimsky.hr/.

Održano je od 2. - 3. 2. 2013. u Idriji - Slovenija . Više informacija možete naći na: www.facebook.com/groups/400310303376257, a upite možete slati na kudglasbene.muze@gmail. com.

HRVATSKI UMJETNICI U BJELORUSKOJ FILHARMONIJI U Velikoj koncertnoj dvorani Bjeloruske filharmonije u Minsku s Bjeloruskim državnim simfonijskim orkestrom, najznačajnijim orkestrom Bjelorusije, 8. prosinca 2012. solistički se predstavio hrvatski harmonikaš Ivan Šverko, laureat mnogih međunarodnih natjecanja među kojima valja posebno istaknuti eminentno Arrasate Hiria 2010 u Španjolskoj. Pod dirigentskom palicom Mirana Vaupotića orkestar je izvao Koncert za bandoneon Aconcagua Astora Piazzolla s Ivanom u solističkoj ulozi na klasičnoj harmonici, dok je ostatak programa činio El amor brujo Manuela de Falle i Slike s izložbe Musorgskog u orkestraciji Ravela.

PREDAVANJE: PRVA TALIJANSKA HARMONIKA I NJEZIN REPERTOAR Na Odjelu za glazbu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli održano je predavanje na temu “Prva talijanska harmonika i njezin repertoar”. Predavač je bio prof. Corrado Rojac (s Conservatorio di musica G. Tartini, Trst, Italija). Predavanje se održalo u Svečanoj dvorani Tone Peruškog, 07. prosinca 2012. godine. 78 /

/ 2012./2013.

1. MEĐUNARODNO GLAZBENO NATJECANJE “TOMAŽ HOLMAR” za harmoniku i glasovir, Naborjet (Udine, Italija)

9. MEDNARODNO SREČANJE HARMONIKARJEV Održalo se od 9. - 12. svibnja 2013. u Beltincima (Slovenija). Više informacija možete naći na: www. drustvoharmonikarjev-ms.com

Društvo »Tomaž Holmar« i Glazbena Matica, u suradnji s kulturnim centrom »Planika«, preredilo je 1. Međunarodno glazbeno natjecanje »Tomaž Holmar« koje je namijenjeno mladim harmonikašima i pijanistima. Održalo se od 30. svibnja - 2. lipnja 2013. Više informacija možete naći na: www. tomazholmar.com 2012. / 2013. /

/ 79


BLITZ VIJESTI

BLITZ VIJESTI SEMINAR IZ HARMONIKE Miljan Bjeletić

15. MEĐUNARODNO TAKMIČENJE HARMONIKAŠA Loznica, 2013

Slavonski Brod, Hrvatska 1., 2. i 3. ožujka 2013.

Održano je od 09. - 10. ožujka. 2013.,u Loznici - Srbija. Više informacija možete naći na: www.takmicenjeharmonikasa.com

Harmonikaški Centar organizirao je seminar iz harmonike koji je vodio Miljan Bjeletić (Srbija), a održao se u Glazbenoj školi Slavonski Brod, u Slavonskom Brodu.

ZVEZDANE STAZE 2013. Kragujevac, Srbija Održano je ideveto međunarodno takmičenje mladih harmonikaša od 18. - 21. travanj 2013. Više informacija na: ad_libitum_kg@hotmail.com ili 062 316 280.

Član 13. Svi prijavljeni takmičari najkasnije do 13. maja 2013.godine mogu se informisati o tačnom terminu, kao i mestu održavanja takmičenja i nastupa na sajtu: www.msbtrudic.edu.rs. Učesnici takmičenja sami snose troškove puta i boravka za vreme takmičenja. Član 14. Organizator takmičenja polaže pravo na tonske i video zapise sa takmičenja i na korišćenje snimljenog materijala prema svojim potrebama (reklamiranje putem medija, izrada DVD-a, CD i sl.). Organizator nudi mogućnost kupovine snimljenog materijala.

PRIJAVA

Smederevska Palanka, Srbija od 20. do 26. maja 2013. godine

Za učešće na takmičenju solista, kamernih sastava, orkestara i horova u okviru “MUZIČKOG PROLEĆA” u Smederevskoj Palanci 2013.

Ime i prezime (solista, kamerni sastav, orkestar ili hor)

Datum rođenja (solista)

Kategorija

Instrument

Član 15. Muzička škola i grad

i koncerata nije dozvoljeno bez odobrenja organizatora. Član 16. Kandidati koji pristupe takmičenju u bilo kojoj kategoriji preuzimaju obavezu učestvovanja na koncertima koje organizuje organizator takmičenja a koji neće narušavati njihove pripreme za nastup na takmičenju.

Ime pedagoga ili dirigenta

18. DANI HARMONIKE, SMEDEREVO, SRBIJA Korepetitor

Program sa dužinom trajanja:

takmičara. INTERNATIONAL COMPETITION “GIOVANI MUU svibnju ove godine održale su se dvije Član 17. SICISTI velike internacionalne manifestacije u Prijavljivanjem za takmičenje kandidati automatski dva prihvataju uslove iz prethodnih odredaba ovog grada pravilnika. Podunavskog regeiona. Città di Treviso” Uplate donacije se ne vraćaju u slučaju otkazivanja Dani harmonike su se održali od 15.-19. nastupa. Treviso, Italija

3. Međunarodni festival

MUZIČKO PROLEĆE

3. MUZIČKO PROLEĆE, SMEDEREVSKA PALANKA, SRBIJA Muzičko proleće se održalo od 20.-26. svibnja 2013.

svibnja 2013.

Želimo vam prijatan boravak u Smederevskoj Palanci i mnogo uspeha.

Održano je i ovo natjecanje za mlade od 6. - 7. i 13.-14- travanj 2013. Više informacija o samom natjecanju možete naći na: www. studiomusicatreviso.it

80 /

/ 2012./2013.

Direktor takmičenja: Slobodan Đurić Umetnički direktor: Ivica Todorović

Adresa

Napomena:

Telefon

Prijavu popunjavati štampanim slovima ili na računaru Muzička škola “Božidar Trudić” 10. Oktobra 13, 11420 Smederevska Palanka msbtrudic@verat.net www.msbtrudic.edu.rs

2012. / 2013. /

/ 81


BLITZ VIJESTI

BLITZ VIJESTI

14. MEĐUNARODNI FESTIVAL HARMONIKE Beč, Austrija

KONCERT SZYMON JABŁOŃSKI - HARMONIKA & MARCIN KOZIOŁ - GITARA

23. veljače - 24. ožujka 2013.

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Odsjek za klasičnu harmoniku, imao je 16.04.2013. priliku slušati ova dva majstora na svojim instrumentima koji su došli u Pulu s Muzičke akademije u Gdansku, Poljska.

Bečani su 2000. godine osnivanjem međunarodnog ‘Harmonikaškog festivala’ željeli dokazati koliki je zapravo žanrovski raspon ovog instrumenta. Ovogodišnji, 14. po redu festival, u čijim je koncertima publika mogla uživati od 23. veljače do 24. ožujka 2013., ponudio je tako mnogobrojnim svjetskim virtuozima na harmonici mogućnost da svoj instrument prikažu u pravom svjetlu. Jedno od glavnih težišta ovogodišnjeg festivala pod motom “Polarna svjetlost”, 26. će veljače je otvorila norveška glazbenica Guro von Germeten, a nastavak upoznavanja sa skandinavskom virtuozima na harmonici slijedio je nastupima Šveđanina Larsa Karlssona i Norvežanina Oivinda Farmena 19. ožujka u bečkom kazalištu Akzent. Više informacija o ovom jedinstvenom festivalu i njegovom programu očekuje vas na Akkordeonfestival.at.

ACCORDEON FEST U ZAGREBU, ZAGREB, HRVATSKA Od 11.06.-15.06.2013. na trgu Zrinjevac nastupilo je 5 svjetski poznatih harmonikaša u 5 dana za sve one koje vole harmoniku, valcer, tango, ples i igru. Sve ovo se odigralo u organizaciji Ivana art sudio, prof. Semira Hasića i TZ grada Zagreba. Program je bio sljedeći: 11.06.2013. otvorenje Accordéon Festa sa Semirom Hasićem i Martinom Težakom, dva velemajstora, klavirska i dijatonična harmonika. 13.06.2013 dva svjetska harmonikaška šampiona Semir Hasić i Primož Zvir 14.06.2013. prezentacija Rolandove nove harmonike FR-8, Petar Marić, svjetski harmonikaški šampion 15.06.2013 Semir Hasuć i Das Accordeonorchester “Revapo”.

82 /

/ 2012./2013.

AKADEMSKI HARMONIKAŠKI ORKESTAR SVEUČILIŠTA JURJA DOBRILE IZ PULE 22. travnja 2013. u 20 sati, u Velikoj dvorani Matice hrvatske, Strossmayerov trg 4, Zagreb, koncert je održao akademski harmonikaški orkestar Sveučilišta Jurja Dobrile iz Pule. Program koji su izvodili: W. A. Mozart, E. Krajcar Percan, J. Š. Slavenski, S. Voitenko, V. Trojan, S. Drakulić, B. Papandopulo, F. Angelis, A. Piazzolla, V. Podgorni, B. Shehu, J. S. Bach, D. Scarlatti, V. Semjonov.

38. MEĐUNARODNI SUSRETA HARMONIKAŠA Tradicionalno se 24. travnja 2013. u Velikoj dvorani doma hrvatskih branitelja u Puli održalo međunarodno natjecanje harmonikaša. 2012. / 2013. /

/ 83


BLITZ VIJESTI

BLITZ VIJESTI KONCERT POVODOM SVJETSKOG DANA HARMONIKE

SOFIA GUBAIDULINA “FACHWERK”

Sukladno Planu i programu stručnog usavršavanja, 06. svibnja 2013. je u Starogradskoj vijećnici u Zagrebu, održan Koncert najistaknutijih predstavnika harmonikaša iz regije.

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Odjel za klasičnu harmoniku organizirao je majstorski tečaj za studente Odsjeka za klasičnu harmoniku i predavanje na temu “SOFIA GUBAIDULINA “FACHWERK”, analiza, forma, arhitektura” koji se održao 23. i 24. travnja 2013. godine. Predavač je bila prof. Elsbeth Moser, s Visoke škole za glazbu, teatar i medije, Hannover (Njemačka).

4. HRVATSKO NATJECANJE ZA HARMONIKU, DARUVAR Od 03.-04. svibnja 2013. u Daruvaru je održano, u organizaciji Harmonikaškog Centra, ovo harmonikaško natjecanje. Natjecanje iz godine u godinu ima sve više natjecatelja te se proširilo na dva dana.

DUO DOLCE (ANTONIJA PUČEK, SOPRAN & MARIJA VUKOJA, HARMONIKA) 03.05.2013., Daruvar u dvorcu grofa Jankovića, Duo dolce jer održao Svečani koncert otvorenja natjecanja. 84 /

/ 2012./2013.

5. JUBILARNI LJETNI GLAZBENI KAMP, TINJAN Od 19. do 28. srpnja 2013. u Tinjanu je održan 5. jubilarni glazbeni kamp. Kamp se održava svake godine, a više o njemu i radu same udruge možete saznati na: www.udru-

CIKLUS EDUKATIVNIH KONCERATA Ivan Šverko je 15. svibnja 2013. godine održao prvi u nizu Ciklusa edukativnih koncerata u suradnji s MMC Rovinj. 2012. / 2013. /

/ 85


BLITZ VIJESTI

BLITZ VIJESTI ACCO DUO U sklopu Ljeta u Varaždinu 2013., Acco duo (Ivana Levak Vaupotić, klasična harmonika & Miran Vaupotić, klasična harmonika) je 17. srpnja 2013. održao koncert u Starom gradu. Pojedinosti o samom duu se nalaze na web stanici www.acco.com gdje možete pročitati više i o samom sastavu.

SKLADATELJSKI OPUS ZA HARMONIKU K. OLCZAKA Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Odjel za klasičnu harmoniku organizirao je majstorski tečaj za studente 21. i 22. svibnja 2013. godine.

19. MEĐUNARODNA LJETNA ŠKOLA HARMONIKE U PULI I ovo ljeto je održana međunarodna lje tna škola harmonike u Puli. Predavači su bili eminentni profesori: Predrag Janković, Crna Gora i Borut Zagoranski, Slovenija-Hrvatska. Pojedinosti vezane uz školu i rad udruge Okud Istra nalaze na web stanici www.okudistra.hr.

LJETNA ŠKOLA HARMONIKE I BAJANA, SAMOBOR

NOTA MI Ivan Šverko & Mia Ćojbašić, koncertantne harmonike, održali su u Atriju Galerije klovićevi dvori, Zagreb, 12. srpnja 2013. koncert. Mia Ćojbašić jedna je od najistaknutijih hrvatskih mladih umjetnica na klasičnoj harmonici. Po završetku Filološko-umjetničkog fakultetu u Kragujevcu u klasi Vojina Vasovića, nastavlja studij na Glazbenoj akademiji HMTM u Hannoveru te na Sibelius Academy u Finskoj u klasi Mike Väyrynena. Redovito se usavršava i kod drugih glasovitih harmonikaških pedagoga i solista. Koncertira kao solistica u Hrvatskoj i inozemstvu te kao članica komornih sastava. Želja joj je pridonijeti razvoju percepcije izvođenja na koncertnoj harmonici kao punopravnog klasičnog instrumenta. Ivan Šverko, nakon diplome na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, nastavlja studij na prestižnoj Sibelius Academy u Finskoj u klasi Mike Väyrynena, jednog od najistaknutijih svjetskih harmonikaških pedagoga i umjetnika na harmonici. Laureat je preko dvadeset državnih i međunarodnih natjecanja, a od osobitog je značaja pobjeda na Međunarodnom natjecanju Arrasate Hiria u Španjolskoj (2010.) koja ga je uvrstila među najizvrsnije koncertne harmonikaše mlađe generacije. Dobitnik je brojnih domaćih nagrada i priznanja. Koncertira u domovini i u inozemstvu, a repertoar mu obuhvaća obrade djela za harmoniku skladatelja raznih epoha, dok mu hrvatski skladatelj Mladen Tarbuk posvećuje i svoju skladbu.

Održana je i ljetna škola harmonike u Samoboru, od 23.–28.8.2013. Predavač je bio Petar Marić Pojedinosti se nalaze na web stanici www.youngmasters.com gdje možete više pročitati o samim detaljima održane ljetne škole.

86 /

/ 2012./2013.

2012. / 2013. /

/ 87


BLITZ VIJESTI 66. COUPE MONDIALE U VICTORIJI, KANADA Od 17.-15. kolovoza 2013. Victoria (Canada), održan je 66. po redu Svjetski kup harmonike. Više informacija o samom natjecanju možete vidjeti na linku: www.coupemondiale.org. Neno Atanasković (klasa M. Vukoje) i Mario Perković (klasa F. Božca), studenti harmonike Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, na 66. Coupe Mondialu, svjetskom natjecanju iz harmonike koje se svake godine održava u drugoj državi, ove godine su od 17. do 25. kolovoza 2013. bili u Kanadi. Natjecali su se u istoj kategoriji „Masters Coupe Mondiale“ (do 32 godine). Mario je osvojio 5. mjesto, a Neno 4. mjesto uz novčanu naknadu od 400 dolara. Razgovarali smo s njima i sami ističu kako su jako zadovoljni ostvarenim rezultatima na tako prestižnom natjecanju.

BLITZ VIJESTI IMAGINE FESTIVAL

Imagine Festival je zajednički naziv za natjecanja mladih solista i grupa – tip festivala nastao u okviru Jeunesses Musicales International- svjetske organizacije Glazbene mladeži čija je članica i Hrvatska glazbena mladež. Imagine Festival su natjecanja živih izvedbi svih glazbenih stilova otvorena svim mladim glazbenicima od 12- 20 god. Ciljevi Imagine Festivala su društveni razvoj, osnaživanje mladih ljudi i interkulturalni dijalog (više na www. Hgm.hr) DUO HAX Martin Kutnar, harmonika i Bartol Stopić, saksofon- učenici GU Elly Bašić iz Zagreba, kao pobjednici prednatjecanja u Zagrebu i finalisti Imagine Croatia 2012., nagrađeni su gostovanjem na Imagine Belgium 2013. (Brussels, 29. lipnja 2013.)

KNJIGE & CD-I Za sve informacije u vezi prikazanih nota i CD-a, molimo vas da se obratite na naš mail, osim za notna izdanja Đeni Dekleve Radaković za koja možete nazvati: 099/3777-014.

88 /

/ 2012./2013.

2012. / 2013. /

/ 89


90 /

/ 2012./2013.

Eho 2012./2013.  
Eho 2012./2013.  

Harmonikaški časopis

Advertisement