Page 1

87/17 | 06/2012


Restoran/noćni klub „Maxi pub” smjestio se s južne strane gradskog stadiona Maksimir, u Ulici Divka Budaka S pravom se može nazvati „steak house” budući je mjesto spravljanja i kušanja najboljih odrezaka u gradu. Za spravljanje istih koriste se najkvalitetnije namirnice domaćeg podrijetla te roštilj na drveni ugljen. Organizira proslave svečanosti kao što su promocije, momačke djevojačke, rođendani po povoljnim cijenama uz tamburaše u dvorani kapaciteta 100 mjesta i terasama pogodnim i za pušače. U lounge dijelu možete popiti jutarnju kavu uz gratis kiflice, popiti piće i uživati u mirnoj atmosferi, surfati putem Wi-Fi te se zabaviti uz živu muziku do kasnih noćnih sati. Maxi pub, Divka Budaka 18 Rezervacije: 01/2303- 711 rotom.international@hi.t-com.hr Faecbook.com/restoranMaxiPub www.maxi-pub.hr


GOSPODARSTVO

Dragi svi!

Sadržaj

Nakon proslave našeg velikog sedamnaestog rođendana, upisanih ocjena i dogovorenih ljetovanja donosimo Vam zadnji Manager ove akademske godine. Sedam-

GOSPODARSTVO

naest godina, 87 brojeva i nebrojeno puno novinara prošlo je kroz redakciju omiljenog

6 Patentiranje proizvoda u Hrvatskoj

studentskog poslovnog časopisa,a ako Bog

8 Budućnost poslovanja

da, poživjet će još tri puta toliko! Za ovaj

10 Primjena i mogućnosti e-novca

broj smo Vam spremili zanimljive i inspira-

12 Kako recesija utječe na tržište nekretninama 14 Zagrebački poslovni neboderi

tivne članke koji će Vas, nadamo se, po-

16 Tursko gospodarsko čudo

taknuti na razmišljanje i djelovanje. Ovog

18 Bogatstvo ili prokletstvo

puta rubrika Gospodarstvo donosi infor-

20 Tko su i što rade lobisti

macije o trenutno vrlo popularnom zlatu,

21 Vaš kutak, vaša OAZA

sve o patentima, a ako niste ništa znali o

22 Bankarski sustav kojem možete vjerovati 24 Budućnost brodogradilišta u Hrvatskoj

lobistima ima lijeka – članak na 20. stranici

26 Izlazak iz krize ili još jedna propala ideja

bi trebao pomoći. Stranice su se posvetile i

28 Poslovanje bez fige u đepu

Turskoj te islamskom bankarstvu, a veoma

29 Zdraviji i produktivniji životni prostor

zanimljiva i nepoznata tema nalazi se na stranici 14. – Neboderi grada Zagreba. Fakultet vrvi informacijama o obogaćivanju studentskog

FAKULTET

života

kroz

volontiranje

(stranica 32.), studentske udruge i njihove projekte ili kroz studiranje u stranoj

30 Sigurna investicija 31 Hrvatski student - europski poduzetnik

zemlji. Svi koji ste razmišljali o odlasku

32 Iskustvo iz prve ruke

u Irsku iz prve ruke smo Vam napisali

33 Kako postati zapošljiviji

doživljaje jedne studentice, dok je druga

34 Republika Irska

pisala o doživljaju volontiranja u Udruzi za

36 Što se muti u e-Studentu?

biti ‘zapošljiviji’ te pročitajte kako su se proslavili „Radićevi dani“. Rubrika Lounge donosi Vam diskusiju o apsolventskim putovanjima, članak o klađenju, e-knjigama i mnogim drugim aktualnim temama. Ono što bi većinu moglo razveseliti je povratak Babe i Apoljona, naših odličnih ‘provokatora suprotnog spola’. Za kraj bih Vas pozvala da nam se pridružite u stvaranju ovog časopisa (prijavnica već čeka na stranici 47.!) te bih Vam zaželjela ljeto puno zabave, novih prijateljstava i ljubavi te odmora. Do sljedeće godine, Iva KOVAČIĆ Glavna urednica

pse vodiče. Listanjem ove rubrike naučite

37 Izaberi pravi smjer 38 Dvodnevna proslava na Savi 40 Proslavili smo 20. rođendan 42 Najuspješniji fakultet sveučilišnog natjecanja 44 Kako poboljšati i trenirati pamćenje

IMPRESSUM Glavna urednica

Suradnici:

eSTUDENT

Financijski klub

Udruga Tim

Iva Kovačić (glavni.manager@hsa.hr)

Urednici rubrika

LOUNGE

Gospodarstvo – Dorotea Albertina KNEŽEVIĆ

(gospodarstvo.manager@hsa.hr)

Marketing i prodaja oglasa

Fakultet – Maja Has (fakultet.manager@hsahr)

Lounge – Daria Keršić (lounge.manager@hsa.hr)

poslovni.manager@hsa.hr

Grafički dizajn i prijelom

Novinari:

Ivan Čiš

Josip RAZUM

Dorotea A. KNEŽEVIĆ

Izdavač

Nina DOMAZET

Hrvatska studentska asocijacija (manager–magazine.com)

Mate ROSAN

Ekonomski fakultet

Marko TODOROVIĆ

Kabinet 407

Lucija DUBRAVAC

Kennedyev trg 6, 10000 Zagreb

50 Kako se Hrvati klade

Maja ŠARENIĆ

telefon: 01/2383223

51 Apsolvetska putovanja - ZA i PROTIV

Marija ŽIGULIĆ

fax: 01/2335633 (s naznakom “za Manager “)

Edo MARTINIS

Branimir RADIĆ

Poslovni studentski list Manager izlazi na Ekonomskom fakultetu

Ana SLADE ŠILOVIĆ

u Zagrebu od svibnja 1995. godine. Tekstovi objavljeni u listu

Maja JURČEVIĆ

stav su njihovih autora, a ne nužno i stav uredništva.

Aleksandra NIKOLIĆ

Iva KOVAČIĆ

Daria KERŠIĆ

Goran LEPUŠIĆ

Ivona GRGURINOVIĆ

Ana KVESIĆ

Mateja MIKULČIĆ

Tajana LANKAŠ

Antonija JURIČ

46 Malo meni, malo tebi 47 Međunarodno volontiranje 48 Humanitarni studentski turnir na Jarunu

52 esava.info - priča o uspjehu 53 Razgovor za posao - psihološka testiranja 53 Najslabija karika - ljudi 54 Sljedeća najbolja stvar nakon Guttenberga 55 Kolumna bAbA 55 Kolumna Apoljon 56 Guerilla marketing

87/17 | 06/2012

3


GOSPODARSTVO

Dragi moji čitatelji! Nadam se da ste sve ispite rasturili i da Vam ništa drugo ne preostaje nego uživanje u dugom, toplom i bezbrižnom ljetu! Ovaj broj smo napravili kako biste mogli uživati u mnogobrojnim člancima u pauzama od učenja ili u hladu uz čašu omiljenog osvježavajućeg pića! Još jedna akademska godina je iza nas i nadam se da ste postigli sve što ste željeli, a i mi možemo biti zadovoljni ovom svojom menadžerskom godinom iza nas. Nadam se da ste bili zadovoljni rubrikom gospodarstvo jer ćete se i sljedeću godinu

družiti sa mnom u ovom uredničkom izdanju. Sve svoje pohvale, kritike i prijedloge možete slati na našu Facebook stranicu ili na naše mail adrese. Nemojte zaboraviti čitati nas na webu gdje naši novinari drže korak s događanjima, koja su bitna ili zanimljiva za jednog prosječnog studenta ekonomije. I za kraj, svi zainteresirani koji nam se žele pridružiti u stvaranju časopisa mogu ispuniti prijavnicu priloženu u ovom broju. Puno lijepih pozdrava, Vaša urednica rubrike gospodarstvo, Dorotea A. KNEŽEVIĆ

STORYTELLING

Kako doprijeti do slušatelja? U svijetu u kojemu se nove usluge i proizvodi stalno pojavljuju na tržištu i kada je marketing postao jedna od najvažnijih i najsnažnijih funkcija jedne tvrtke, a za kupca se bori svim potrebnim sredstvima - pitanje je kako nadići konkurenciju i doprijeti do publike na koju ciljamo? Odgovor je storytelling.

Pričam ti priču Od davnina, još dok je čovjek živio u pećini, komunicirao je s drugim ljudima oko sebe i pričao im priče i dogodovštine iz života te se na taj način povezivao s ostalim pripadnicima plemena. Premda je 21. stoljeće doba tehnologije mnogi se vraćaju korijenima pričanja priče kada je riječ o prezentiranju ideja i projekata - jer ništa ne stvara veze i ne budi emocije kod slušatelja kao tradicionalno pričanje poučne priče. Mnogo puta smo bili svjedoci govora

Menadžer ili voditelj projekta bi, dakle, trebao u projektu naći nešto zanimljivo, što će zaintrigirati publiku i s čime će se moći povezati na nekoj dubljoj razini.

4

87/17 | 06/2012

nekih slavnih osoba iz javnog života koji su postali slavni gotovo koliko i njihovi tvorci, a sve zahvaljujući storytellingu. Dobar primjer takvog govora je govor Stevea Jobsa na Stanfordu 2005. godine kada je kroz tri priče pokazao svoj životni put i kako je zapravo od propalog brucoša postao jedan od najinovativnijih i najpoznatijih ljudi današnjice. Cijeli je govor, naravno, imao poruku - da u životu ljudi puno vremena potroše na radnom mjestu, te kako bi bili sretni moraju raditi ono što vole. Tako se i definicija storytellinga svodi na to da se u ljudima treba stvoriti emocija ili osjećaj pripadnosti i na taj način ih privući i zagrijati

za svoj projekt, proizvod ili ideju. Menadžer ili voditelj projekta bi, dakle, trebao u projektu naći nešto zanimljivo, što će zaintrigirati publiku i s čime će se moći povezati na nekoj dubljoj razini - to može biti igranje na kartu društvene odgovornosti, buđenje nostalgije kod starijih pripadnika društva ili senzibilitet zbog nasilja nad slabijima. Bilo što može upaliti, ali morate znati kakva je publika, i ne manje bitno - morate imati kvalitetan projekt. Stoga, upišite se na neki komunikacijski tečaj ili za probu pričajte djeci priče za laku noć! Dorotea A. KNEŽEVIĆ


GOSPODARSTVO

NISKOENERGETSKIM KUĆAMA DO SMANJENJA TROŠKOVA

„Trolitarske“ kuće Visoke cijene energije, globalne klimatske promjene, ali i želja za kvalitetnijim životnim prostorom uvjetovale su promjene u izgradnji stambenih objekata. Jedan od načina kako riješiti navedene probleme su niskoenergetske kuće.

Optimizacija potrošnje energije i postizanje najbolje moguće iskoristivosti dostupne energije nije nova ideja. Tim problemom, još prije 2500. godina, bavio se grčki filozof Sokrat, a u novije vrijeme takve kuće poznate su pod nazivom niskoenergetske kuće. Ne postoji globalno prihvaćena definicija niskoenergetske kuće, a razlog tome su velike varijacije u nacionalnim standardima. Dok je Njemačkoj niskoenergetski standard za grijanje prostora zahtjeva energetsku potrošnju od 50 kWh/ m2 godišnje, u Hrvatskoj je situacija nešto drugačija i to zahvaljujući povoljnijoj klimi. Niskoenergetski standard građevina u Republici Hrvatskoj zahtijeva energetsku potrošnju za zagrijavanje prostora od 40 kWh/m2 godišnje, dok na jugu Hrvatske ta vrijednost može biti znatno niža. Niskoenergetske kuće možemo jasnije izraziti ekvivalentom potrošnje od 3 litre loživog ulja pa se niskoenergetske kuća popularno još i naziva „trolitarska“ kuća.

Zašto niskoenergetska kuća? Zahvaljujući niskoenergetskom standardu proizlazi da objekt sam po sebi godišnje ostvaruje od 60 do 90 posto uštede za grijanje i hlađenje u odnosu na klasičnu gradnju. Među ostale konstrukcijske i građevinske doprinose možemo ubrojiti

Unaprjeđenje ukupne energetske učinkovitosti stambenih objekata predstavlja isplativu mogućnost borbe protiv klimatskih promjena. jeftinije održavanje, veća ugoda življenja i čistoću zraka. No, ovdje se javlja problem jer ti doprinosi nisu direktno mjerljivi i ne mogu se ni predvidjeti ni financijski izraziti, ali zasigurno imaju svoju nepobitnu vrijednost. Instaliranjem trošila visokog energetskog razreda, pametne rasvjete, logičkog upravljanja potrošnjom energenata i vode također se brzo smanjuju troškovi. Navedenim uštedama treba pridodati uštede u bržoj gradnji, jer za gradnju niskoenergetske kuće potrebno je od jednog do tri mjeseca u odnosu na višegodišnju gradnju koja je karakteristična za klasične kuće. Postoji još mnogo čimbenika koji govore u prilog ovakvom tipu gradnje u odnosu na klasičnu gradnju, a neki od njih su: individualan pristup svakom projektu, optimalna klimatizacija koja je pogodna za osobe koje imaju problema s alergijama, visoki standardi i kvaliteta, te veća otpornost na potres. U Hrvatskoj većina investitora još uvijek se odlučuje za klasičnu gradnju, a procjenjuje se da niskoenergetske kuće čine manje od pet posto svih obiteljskih kuća. Unatoč tome zadnjih nekoliko godina zanimanje za niskoenergetske kuće sve više raste, osobito među mladim obiteljima.

Europski ekološki ciljevi Cilj Europske unije je smanjenje utjecaja na klimatske promjene. Svi koraci koje Europa poduzima u tome smjeru potaknuti su europskom inicijativom koja se popularno naziva tri puta 20. Kako bi ostvarili postavljeni cilj, Europska unija je 2007. godine usvojila zakonske akte kojima bi se do 2020. godine trebalo postići: 20 posto manje emisije stakleničkih plinova, 20 posto udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj potrošnji i 20 posto manju potrošnju energije. Kako bi bile dio kluba 2020., Hrvatska kao i ostale zemlje koje teže eurointegraciji, trebale bi se predložiti različite scenarije energetskog razvitka. Jedan od prioriteta u strateškim energetskim dokumentima Europske unije je energetska učinkovitost. Unaprjeđenje ukupne energetske učinkovitosti stambenih objekata predstavlja isplativu mogućnost borbe protiv klimatskih promjena, poboljšanja sigurnosti opskrbe energijom te istodobnog poticanja građevinskog sektora, ali i cjelokupnog gospodarstva u Europskoj Uniji. Katarina VRANJIĆ

Niskoenergetska kuća još se popularno naziva i „trolitarska“ kuća. 87/17 | 06/2012

5


GOSPODARSTVO

ZAŠTITA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA

Patentiranje proizvoda u Hrvatskoj Intelektualno vlasništvo je skupni naziv za subjektivna prava nad nematerijalnim dobrima. Ono je kreativna realizacija neke ideje, plod ljudske mašte. U fizičkom smislu ono je neopipljivo, međutim, ima sve karakteristike imovine, te se tako može prodati, kupiti, licencirati, zamijeniti ili naslijediti kao i svako drugo vlasništvo. Kroz cijelu ljudsku povijest čovjek je imao potrebu zaštititi plodove svojeg intelekta od zloupotrebe. Upravo zato je razvijen sustav pravne zaštite intelektualnog vlasništva i na taj se način potaknula kreativnost koja doprinosi općem ljudskom razvoju i blagostanju.

Ukratko o intelektulanom vlasništvu Intelektualno vlasništvo obuhvaća autorska i srodna prava te prava poslovnog vlasništva. Autorsko pravo podrazumijeva isključivo pravo autora na raspolaganje njihovim književnim, znanstvenim ili umjetničkim djelima, te djelima iz drugih područja stvaralaštva. Srodna prava se odnose na prava umjetnika izvođača, proizvođača fonograma i emitiranja radija i televizije, dok industrijsko vlasništvo obuhvaća zaštitu izuma od konkurenata,

Minimalni ukupni troškovi priznavanja patentna, u slučaju da je prijavitelj ujedno i izumitelj, su 3.590,00 kn, a maksimalni, ukoliko prijavitelj nije izumitelj iznose do 6.110,00 kuna. kojima poduzeće štite svoje vlastite interese i unaprjeđuje poslovanje.

Državni zavod za intelektualno vlasništvo osnovan 31. prosinca 1991. godine.

Povijest zaštite intelektualnog prava

Patenti

Postupak zaštite intelektualnog vlasništva datira još iz vremena grčkih gradova-država i antičkog Rima. Tada su se štitili kuharski recepti, a osoba je dobivala ekskluzivno pravo na korištenje tog recepta godinu dana. U Engleskoj je propis Statute of Monopolies, iz 1623. godine, prvi regulirao zaštitu izumitelja u povijesti i određivao je uvjete pod kojima su se mogli izdavati patenti za nove izume. Hrvatska ima uspostavljen sustav zaštite intelektualnog vlasništva od vremena Austro-Ugarske monarhije. Samostalna zaštita intelektualnog vlasništva započela je s neovisnom Hrvatskom, pa je današnji

Postupak zaštite intelektualnog vlasništva datira još iz vremena grčkih gradova-država i antičkog Rima. 6

87/17 | 06/2012

Patent je pravo priznato za izum koji nudi novo rješenje nekog tehničkog problema, obično se odnosi na određeni proizvod, postupak ili primjenu. Tom ispravom se zaštićuje isključivo pravo korištenja nekog izuma, na razdoblje ne duže od 20 godina, te se osigurava vlasniku pravo na izradu, korištenje, stavljanje u promet ili prodaju zaštićenog izuma. Patent je pravo koje u Republici Hrvatskoj dodjeljuje Državni zavod za intelektualno vlasništvo, a na regionalnoj razini Europski patentni ured. Vlasnik može patent prepustiti trećim osobama, na određeno vrijeme, davanjem licence ili ga može u potpunosti prenijeti na neku treću osobu. Patent se izdaje prema teritorijalnom načelu i vrijedi samo na teritoriju one države ili regije u kojoj je priznat. Da bi se ostvarila patentna zaštita, prijavitelj je dužan otkriti tehničke detalje izuma.


GOSPODARSTVO

Što se ne može zaštititi patentom? Patentom se ne može štititi ideja već konkretno rješenje nekog tehničkog problema. Da bi se neki izum zaštitio, on mora biti nov, ne smije biti prikazivan u javnosti igdje u svijetu, mora imati inventivnu razinu i mora biti industrijski primjenjiv (mora biti praktično primjenjiv, a ne samo teoretski) i prikladan za proizvodnju. Također, izum mora spadati u kategoriju koja je podložna patentnoj zaštiti.

Prijava patenta Prije podnošenja prijave za patentiranje, posebno u inozemstvu, valja imati na umu da ono iziskuje poprilično velike troškove. Sam postupak je relativno dugotrajan i složen, te osim financijskih ulaganja, zahtijeva i dobro poznavanje patentnog sustava i određeno iskustvo. Veliki dio patentnih prijava nikada ne postane patent, iako su u postupak zaštite ranije uložena značajna sredstva i vrijeme. Patent može prijaviti sam izumitelj, više izumitelja, u slučaju da je izum stvoren zajedničkim radom ili pravni slijednik. Postupak započinje podnošenjem prijave, te se ona nakon formalnog ispitivanja objavljuje u službenom glasilu Zavoda, nakon čega postaje dostupna javnosti, a svaka zainteresirana osoba ima pravo uvida u tekst prijave. Nakon toga Zavod provodi ispitivanje sadržaja patentne prijave. Postupak može rezultirati priznavanjem patenta, ako su zadovoljeni propisani uvjeti ili odbijanjem zahtjeva, ako nisu. Prije konačne odluke o odbijanju zahtjeva, prijavitelj ima priliku eventualnim izmjenama patentnih zahtjeva ili podnošenjem dodatnih argumenata ishoditi povoljan rezultat postupka.

Troškovi patentiranja Tijekom samog postupka priznavanja patentiranja potrebno je podmiriti određene pristojbe koje ulaze direktno u državni proračun te troškove za pružanje financijskih usluga koje ulaze u prihod Zavoda. Važno je znati da su izumiteljima predviđene

Najpoznatiji hrvatski patent zasigurno je azitromicin, poznatiji pod nazivom Sumamed, te je on ujedno i najrašireniji hrvatski patent u svijetu. i neke olakšice, koje mogu bitno smanjiti početnu razinu troškova. Ako je podnositelj prijave ujedno i sam izumitelj, moguće je smanjenje troškova do 50 posto. Minimalni ukupni troškovi priznavanja patentna, u slučaju da je prijavitelj ujedno i izumitelj, su 3.590,00 kuna, a maksimalni, ukoliko prijavitelj nije izumitelj iznose do 6.110,00 kuna. Nakon priznanja, patent je potrebno održavati, za što se također plaća naknada. Primjerice, za dvadesetu godinu taj se iznos penje do 6.900,00 kuna za neizumitelje i 3.450,00 za izumitelje.

Hrvatski patenti Najpoznatiji hrvatski patent zasigurno je azitromicin, poznatiji pod nazivom Sumamed te je on ujedno i najrašireniji hrvatski patent u svijetu. Sumamed je razvio tim jugoslavenskih farmaceutskih stručnjaka iz tvornice lijekova Pliva. Kemijska formula otkrivena je 1980. godine, a već iduće godine spoj je patentiran. Na područje Europe, Pliva je lansirala svoj proizvod pod nazivom Sumamed, dok je u Istočnoj Europi i na području Amerike lansirala svoj proizvod pod nazivima Pfizer Zithromax i Zentiva

Pravni postupci pokrenuti zbog kršenja prava intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj još uvijek su rijetkost, ali to ne znači da se prava ne krše.

Azotrox. I dok ostale svjetske kompanije i svijet u cjelini bilježe rekordan broj prijavljenih patenata, u Hrvatskoj taj broj stagnira već nekoliko godina. I dok međunarodna kineska, japanska ili njemačka poduzeća prijavljuju do tri tisuće izuma godišnje, u Hrvatskoj je na nacionalnoj razini, 2011. godine prijavljeno svega 48 izuma.

Kršenje autorskih prava Pravni postupci pokrenuti zbog kršenja prava intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj još uvijek su rijetkost, ali to ne znači da se prava ne krše. Sam sustav zaštite prava unaprijeđen je u posljednjih nekoliko godina, no još uvijek je znatno iza sustava razvijenih zemalja, pa se često kršenje intelektualnih prava ne prepoznaje kao zakonski kažnjivo djelo. Ponekad i sami nositelji prava zaključuju kako se ne isplati vođenje postupaka protiv prekršitelja, već pribjegavaju neformalnim načinima rješavanja sporova, kao što su nagodbe ili ponuda licence. Zahvaljujući pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, u čijim zakonima zaštita intelektualnog vlasništva predstavlja vrlo bitnu stavku, u Hrvatskoj sve više raste interes za dodatnim unaprjeđenjem sustava i dodatnom edukacijom na tom području. Marija ŽIGULIĆ

87/17 | 06/2012

7


GOSPODARSTVO

PROJEKTNI MENADŽMENT

Budućnost poslovanja Biti uspješan i bolji od konkurencije ključan je zadatak i konačan cilj svakog poduzeća. U svrhu ostvarivanja tog cilja, ono piše svoj strateški plan kako bi, korak po korak, došlo do željenih rezultata. No, svjedoci smo sve većih i turbulentnijih promjena u okolini, što otežava uspješno ostvarenje planiranog. Zbog toga, sve više menadžera današnjice pribjegava projektnom menadžmentu, instrumentu

uspješnog

ostvarenja

strategije u današnjem svijetu promjena.

Projekti Da bi projekt bio projekt potrebno je zadovoljiti nekoliko karakteristika - mora biti vremenski ograničen, mora imati svoj budžet, mora se sastojati od niza povezanih zadataka, a rezultat tih aktivnosti treba biti nešto novo. Cilj projekta mora biti specificiran i usklađen sa strategijom poduzeća. Svi projekti dijele jednu zajedničku karakteristiku – pretakanje ideja i djelatnosti u nove tvorevine. Uvijek prisutan element rizika i nesigurnosti ukazuje da se rijetko kad aktivnosti unutar jednog projekta mogu predvidjeti s apsolutnom sigurnošću. Za neke vrlo kompleksne projekte sama mogućnost izvođenja i završetka projekta ne može biti predviđena. No ključ uspjeha se ne sastoji od toga da projekt bude obavljen na vrijeme, nego da se postignu definirani ciljevi projekta. Uspjeh se sastoji od samo 30 posto završetka po dogovorenom vremenu, a 70 posto od postizanja ciljeva. Primjer

8

87/17 | 06/2012

U Hrvatskoj je projektni menadžment još prilično nerazvijena disciplina, međutim, Hrvatska udruga za upravljanje projektima (HUUP) pokušava nadvladati opće neznanje u tom području. toga je jedan od najpoznatijih simbola Sidneya i Australije, Sidney Opera House, koji je prekoračio limit budžeta za 14 puta veću cifru, te vremensko ograničenje za 12 godina - ali je postigao cilj.

Projektni menadžment Područje upravljanja projektima, iako se razvilo iz tehničkih disciplina, s vremenom je pod utjecajem drugih područja sve više postalo multidisciplinarno. Tako za uspješan rad na cjelokupnom projektu treba uzeti u obzir, osim užeg područja upravljanja projektima, prije svega organizacijsku struktu-

ru i okruženje projekta, znanje s područja primjene projekta, standarde i pravni okvir, te općenito znanje iz poslovnoga upravljanja i međuljudskih odnosa. Svaki od tih čimbenika može imati veliki utjecaj na uspješnost projekta. Projektni menadžment, kao i “standardni” menadžment obuhvaća funkcije planiranja, organiziranja, praćenja i kontrole svih aspekata projekta te motiviranje svih uključenih osoba za postizanje projektnih ciljeva. Projektni menadžer je osoba odgovorna za realizaciju svih poslova i aktivnosti u određenom projektu i izravno je odgovorna direktoru poduzeća. To je vrlo zahtjevan posao, za koje su potrebne vještine odlučnosti, inteligencije, samouvjerenosti, organiziranosti, motivacije i poštenja te fleksibilnosti i prilagodljivosti promjenama. Na projektu radi projektni tim, pod vodstvom projektnog menadžera. To je stručna skupina zadužena za neposrednu izvedbu projekta, a sastoji se od članova tima koji svatko za sebe ima svoju funkciju, kao što je u poduzeću ima svaki odjel. Projektni timovi su najčešće virtualni timovi koji se sastoje od članova koji se nalaze na različitim lokacijama u svijetu, a povezuje ih moderna tehnologija. Takvi timovi su


GOSPODARSTVO

razliku od poslovnih procesa, ne održavaju tržišne pozicije, već pomažu u stjecanju konkurentskih prednosti.

Novi trendovi u upravljanju

U 2001.godini na privatne i javne projekte potrošeno je 2.300 milijardi američkih dolara, što je ekvivalent od 25 posto američkog BDP-a u tome trenutku. vrlo isplativi jer se smanjuju troškovi najma ureda i poslovnica - najčešće je potrebno imati samo prijenosno računalo i Internet. Također, svaki član tima se specijalizira u jednom području djelatnosti pa se tako najbolje iskorištavaju potencijali svakog člana. Projektni menadžment je danas vrlo priznat instrument stjecanja konkurentske prednosti, i to iz nekoliko razloga. Prvo, sve je veći broj alata i tehnika kojima se služe projektni menadžeri, a čemu pogoduje i sve veća dostupnost informacijske i komunikacijske tehnologije. Projektni menadžement je priznat i od strane top menadžera koji su u jednu ruku i projektni sponzori, odnosno njihov je zadatak da se projekti ostvare i kad stvari krenu niz brdo.

Razlog zašto su projekti tako popularan način ostvarenja ciljeva poduzeća je što se klasičnim putem ne može toliko dobro odgovoriti na specifične potrebe projektnog kupca/korisnika kao što na njih može odgovoriti projektni tim svojim specijaliziranim znanjima i vještinama, te posebno definiranim ciljem, budžetom i vremenskim ograničenjem. Čak i samo poslovanje može biti ugroženo promjenama na tržištu koje nisu mogle biti predviđene i potreban je novi način pristupanja ostvarenju ciljeva, a projekti su izvrstan način na koji se te promjene mogu anticipirati i iz čijeg procesa može nastati nešto novo, inventivno ili inovativno. Projekti su tu da remete status quo, te postaju spiritus movens. Oni, za

Postupak zaštite intelektualnog vlasništva datira još iz vremena grčkih grad-država i antičkog Rima.

Zanimljiva je činjenica da je u 2001.godini prema podacima Bureau of Econimic Analysis na privatne i javne projekte potrošeno 2.300 milijardi američkih dolara, što je ekvivalent 25 posto američkog BDP-a u tome trenutku. Svake godine sve više opada postotak onih menadžera koji nisu svjesni prednosti projektnog menadžmenta, pa je tako taj postotak od 40 posto u 2004. godini pao na 28 posto u 2007. U Hrvatskoj je projektni menadžment još prilično nerazvijena disciplina, međutim, Hrvatska udruga za upravljanje projektima (HUUP) pokušava nadvladati opće neznanje u tom području. Njihova sekcija Young Crew Croatia organizira radionice o projektnim timovima kako bi mladi i studenti naučili što više o upravljanju projektima, a njihova misija je razviti mlade voditelje projekata promidžbom inovacija i novih istraživanja u tom području. Sudionici konferencije tako su od stručnjaka za ljudske resurse doznali kojim se metodama poslužiti za odabir ljudi u projektni tim, a od predsjednika udruge za mirenje kako rješavati sporove - ukratko, kako dobro funkcionirati u nekom timu, ali i kako ga sastaviti. Jedna od uspješnih implementacija projektnog menadžmenta u poslovanje hrvatskog poduzeća je primjer tvrtke Geofoto čija je pomoćnica direktora Uprave, Ivana Lampek Pavčnik, izjavila da je izazov voditi projekte s malim proračunom. Za uspjeh su, istaknula je, važni vizija, kreativnost, uporaba nove tehnologije, prilagođavanje tržištu i stalno osluškivanje tržišnih potreba. Direktor HUP-a, Davor Majetić, izjavio je da se nužne i promjene sustava vrijednosti, te da treba raditi na promociji izvrsnosti, rada, profesionalnosti, dijaloga i etičnosti, a u svemu tome važna je uloga projektnog menadžmenta. Iz svega navedenog možemo zaključiti da nema sumnje kako sve više menadžera prihvaća važnost projekata kao alata u stjecanju konkurentske prednosti i prilagođavanja tržištu. Dorotea A. KNEŽEVIĆ Sven STANIČIĆ

87/17 | 06/2012

9


GOSPODARSTVO

E-NOVAC

Primjena i mogućnosti elektroničkog novca Revolucionarne promjene u komunikacijskoj i informacijskoj tehnologiji omogućile su ekspanziju elektroničkog sustava plaćanja u čitavom svijetu. Znači li to da su već postavljeni čvrsti temelji razvoju “bezgotovinskog društva”?

Što je e-novac? Elektronički novac, poznatiji pod nazivom e-novac, suvremeno je sredstvo plaćanja, koje omogućuje odvijanje svih monetarnih transakcija digitalnim putem. Njegovo uvođenje u monetarni sustav može se gledati kao pojednostavljenje brojnih transakcija, koje su ovom inovacijom svedene samo na nekoliko „klikova“ ili pokreta rukom. Razvoj e-novca može se pratiti od kraja sedamdesetih godina 20. stoljeća kada je napravljena prva kartica s ugrađenim mikroračunalom u čipu, a od tad teče usporedno s razvojem Interneta i tehnologije, koji su njegovu danas široku primjenu učinili ekonomski održivom.

Zašto je e-novac toliko privlačan? Jedan od glavnih razloga je već spomenuta jednostavnost korištenja u kombinaciji s uvijek dostupnom i brzom uslugom, bez potrebe za nošenjem klasičnog novčanika, koji nakon svake manje kupnje često bude pun teških i neželjenih kovanica. Ipak, najvažnije je istaknuti širinu primjene enovca.

takozvani „wave and pay“ ili NFC (Nearfield communication). Ova tehnologija omogućava korisnicima da samo prislone svoje mobilne telefone uz specijalizirane čitače u trgovini, metrou ili restoranu i plaćanje se izvrši automatski, bez upotrebe gotovine ili plaćanja karticom i unošenja PIN-koda. „Wave and pay“ je trenutno najpopularniji u Južnoj Koreji, Japanu te Singapuru, a od ove godine i u Velikoj Britaniji. Tom otkriću prethodile su kartice bez kontakta, prvi put predstavljene u Hong Kongu 1997. godine koje najviše olakšavaju manje transakcije (do 150 kn), a također funkcioniraju na NFC principu. No, ako je vrijednost transakcije iznad maksimalnog iznosa, kartica automatski prelazi na sistem obične čip-kartice i traži se unos PINa. Kako bi se smanjio rizik od zloupotrebe u slučaju gubitka ili krađe kartice, sustav provodi periodične provjere pri kojima se kartica mora upotrijebiti na klasičan način uz unošenje PIN-a. Prednosti ovog pristupa su brojne – veći volumen transakcija u kraćem roku, što povećava zadovoljstvo nuditelja usluga zbog veće zarade, kao i potrošača, zahvaljujući svojoj praktičnosti, jednostavnosti te mogućnosti uštede tijekom kupnje.

Google Wallet Google se prošle godine uključio u NFC koncept i na tržište lansirao novu uslugu – Google novčanik koja podržava „wave and pay“ na Android telefonima te omogućuje korisnicima da svoje kreditne kartice učitaju u aplikaciju. Uz ovu uslugu, Google je ponudio i servis Google Offers, koji korisnike opskrbljuje svim potrebnim informacijama vezanim uz kupnju, kao što su posebne ponude u trgovinama, koje posjeduju čitače za Google Wallet. Budući da su Appleovi mobiteli trenutno izostavljeni iz čitavog koncepta, pretpostavlja se da će iPhone 5, koji bi trebao doći na tržište u rujnu ove godine imati ugrađenu NFC tehnologiju te tako još više obogatiti ponudu aplikacija koje koriste e-novac. Iva VUGER

Upotreba e-novca u sumvremenom poslovanju Danas gotovo sve banke nude niz online usluga, koje omogućuju svakom klijentu pristup i upravljanje vlastitim računom, bez čekanja dugih redova za obavljanje transakcija u banci. Usluge obuhvaćaju, primjerice, uvid u stanje računa, online kupovinu, uplatu plaća zaposlenicima, ulaganja u financijske instrumente i sl., bez obzira gdje se klijent banke u tom trenutku nalazi. Naravno, preduvjet je instalacija softvera koji omogućuje navedene aktivnosti te posjedovanje čip-kartica No, izuzev navedene „klasične“ primjene e-novca, zanimljivije su inovacije u tom području, između ostalog

10

87/17 | 06/2012

„Wave and pay“ omogućava korisnicima da prislonom svojih mobilnih telefona uz specijalizirane čitače u trgovini ili restoranu plaćanje izvršavaju automatski.


GOSPODARSTVO

TRŽIŠTE NEKRETNINA

Kako recesija utječe na tržište nekretnina Recesija utječe na kretanje cijena u svim segmentima života, a kako je tržište nekretnina po svojim osobinama kao i svako drugo tržište, recesija je utjecala i na njega. Kakva je situacija na tržištu nekretnina pročitajte u ovom članku.

Ekspanzija izgradnje Početak ovog desetljeća pa sve do 2008. godine broj novoizgrađenih stambenih objekata u Republici Hrvatskoj je imao uzlazan rast. Građevinom su se počeli baviti svi oni koji su imali višak kapitala, te svi oni kojima građevina inače nije sastavni dio djelatnosti, ali su u njoj vidjeli šansu da zarade i šansu da preko stanogradnje i prodaje stanova ostvare velike prihode i steknu novi kapital, te ga pretvore u privatnu imovinu. Ta velika ekspanzija izgradnje stanova i apartmana odvijala se prije nastanka svjetske krize, dok je još postojao veliki interes za kupovinom i dok su ljudi imali mogućnosti i uvjete za dobivanje kredita.

Recesija i njezino djelovanje Poznato je da ekonomske krize dolaze periodično i zahvaćaju manji ili veći broj država, regija ili cijeli svijet. Ova kriza koja još uvijek traje je kriza koju je proizveo neoliberalni kapitalizam i pogađa veći dio svjetske privrede. Jedini koji su izuzeti iz te krize su Rusija, Kina, Brazil, Indija i

Južnoafrička Republika, tj. zemlje koje imaju jaku sirovinsku bazu, jeftinu radnu snagu, brzu prilagodbu novim situacijama i nemaju velik unutarnji ni vanjski dug. Hrvatska je zemlja koja je već godinama u razvoju. Za sobom vuče posljedice rata i netransparentnu privatizaciju koja je do kraja uništila većinu privrednih subjekata koji su bili značajni u regiji, ali i šire. Odraz te krize koja je krenula iz SAD-a, preko europskih zemlja, pogodila je i Hrvatsku, koja živi na malom broju zaposlenih ljudi, a na velikom broju umirovljenika i privilegiranih. U tom sistemu u kojem su radna mjesta čista lutrija, redovna plaća privilegija, a broj likvidnih poduzeća rijetkost, teško je očekivati procvat tržišta nekretnina. Da bi pojedinac kupio stan ili izgradio kuću, on na svoja leđa stavlja teret zaduženja koje ga prati cijeli život. Da bi to ostvario mora imati dugoročno siguran posao i pristojna primanja da može otplaćivati kredit, a ujedno ispunjavati sve obveze koje jedna obitelj ima. Krivo se interpretira da kriza traje samo ovih par godina. Kriza na našem području traje od devedesetih godina prošlog stoljeća, pa i nešto prije toga, kada su inflacije dnevno mijenjale tečaj i do 20 posto. Izgradnja u RH se odvijala prije svega zbog zaduživanja države, izgradnje prometnica, a u stambenom dijelu zbog izgradnje uništenih stambenih objekata za vrijeme rata. Još

Recesija će nestati onda kada se stvore preduvjeti da većina ljudi radi i da od rada živi zadovoljno, ispunjavajući osnovne životne potrebe, a jedna od osnovnih je stanovanje. jedna bitna činjenica koja utječe na cijene i na slabu prodaju nekretnina u RH, je visoka cijena po kvadratu, koja je na nivou svih europskih zemalja. Ta cijena kvadrata je visoka prije svega zbog cijena zemljišta, te ogromnih komunalnih i ostalih naknada koje moraju biti podmirene prije samog početka gradnje. Precijenjenost zemljišta naročito uz obalu, dovodi do takvih visokih cijena apartmana da se danas teško nalaze kupci i među strancima. Činjenica je isto tako da sam Zagreb ima otprilike 10.000 neprodanih stanova koji čekaju kupce već više od dvije godine, ali teškoće u kojima se nalaze građani RH, borba za osnovnu egzistenciju i preživljavanje, nisu garancija da će ti isti stanovi naći kupca, nego će ih zub vremena devastirati, pa će kao i mnoga druga zdanja biti sakupljalište otpada, životinja i sl.

Što dugoročno donosi stanje recesije? Ekonomski potencijal države je toliko nizak da se briga države većinom svodi oko punjenja državnog proračuna povećanjem poreza i cijena strateških proizvoda kao što su energija i hrana. Djelovanje tih mehanizama još više građane udaljava od toga

12

87/17 | 06/2012


GOSPODARSTVO

da se zadužuju i da ulaze u dugoročne investicije i da svoje stambeno pitanje riješe na taj način. To znači da se zapravo koči osnovni pokretač razvoja privrede i države, a to je građevina na koju su vezane mnoge druge industrije. Recesija će trajati sve dok većina građana ne bude imala podjednake uvjete i šanse za normalan život. Isto tako tržište nekretnina će se pokrenuti onda kada te šanse prerastu u mogućnosti i kada pojedinac vidi čistu perspektivu i šansu da uspije u radu, životu i u društvu. Prestanak svega lošega će biti kada ljudi počnu raditi, dobivati plaću, kupovati ili graditi i živjeti u bolje organiziranim središtima. Recesija će nestati onda kada se stvore preduvjeti da većina ljudi radi i da od rada živi zadovoljno, ispunjavajući osnovne životne potrebe, a jedna od osnovnih je stanovanje.

Investitori na tržištu nekretnina Na tržištu nekretnina postoje mali i veliki investitori. Mali investitori su više zahvaćeni krizom, jer veliki zbog svoje snage, postojeće imovine i postojećih velikih prihodovnih projekata, lakše dolaze do sredstava kod banaka i lakše im se odobravaju nova zaduženja. U trenucima recesije je bitno da građevinari preispitaju za koje tržište grade svoje projekte. Možemo primijetiti da i u doba recesije postoje kupci

stanova, ali oni čine vrlo malen broj. Kupci postaju realniji, educiraniji i izbirljiviji. Oni vrlo oprezno procjenjuju svaki metar svoga budućeg stana i vrlo oprezno ulažu novac, jer se stambeni krediti odobravaju izrazito selektivno. Od investitora, jedini koji nešto prodaju u vrijeme recesije su oni koji su se orijentirali na izgradnju stambenih zgrada s jednosobnim ili manjim dvosobnim stanovima jer su to jedini stanovi koji se sada prodaju. Cijene stanova mogu jedino spuštati oni investitori koji su uspjeli financirati izgradnju bez kredita.

Što je potrebno da bi se tržište nekretnina RH izvuklo iz recesije? Svi dosadašnji napori banaka i države nisu doveli do značajnog pomaka nabolje, a nije došlo ni do značajnog pada cijena na tržištu nekretnina. Sve veći broj otkaza u mnogim agencijama i sve manji broj samih agencija ukazuje da je nekretninu vrlo teško prodati. Jedino učinkovito rješenje je povećanje investicija. Hrvatsko tržište je malo u odnosu na druge i ne može samo pokrenuti značajniji investicijski ciklus jer ne postoji dovoljno investitora. U ovim se trenucima očekuje rast najvećih europskih tržišta koji bi trebali pokrenuti novi investicijski ciklus u Hrvatskoj, a činjenica da je Hrvatska sve bliže Europskoj Uniji moglo bi još više

Čini se da će receija uvesti i malo reda na kaotično tržište nekretnina što će u budućnosti pogodovati i prodavateljima i kupcima.

Sve veći broj otkaza u mnogim agencijama i sve manji broj samih agencija ukazuje da je nekretninu vrlo teško prodati. otvoriti vrata novim investitorima. Prema izvješću Colliers Internationala nazvanom “ Pregled tržišta u istočnoj Europi 2012.” promet na tržištu nekretnina u Hrvatskoj u prošloj godini je iznosio 177,5 milijuna eura. U to su uključene četiri veće transakcije, a jedna od njih je prodaja Jadranskih luksuznih hotela. Iz izvješća za 2012. godinu očekuju povećanje investicija na tržištu zbog Vladine najave fiskalne konsolidacije i smanjenja proračunske potrošnje. Pozitivna investicijska klima u Hrvatskoj očekuje se i kako sam već navela zbog skorog ulaska Hrvatske u Europsku Uniju. Kriza koja je zadesila tržište nekretnina u RH ipak donosi i nešto dobro, a to je da sada sve agencije moraju imati radnu licencu i da njihov rad mora biti u skladu sa zakonom. Isto tako porastao je i udio internet poslovanja i mnogi smatraju da je budućnost oglašavanja nekretnina upravo u novim tehnologijama. Recesija je donijela mnoge nedaće, ali čini se da će ipak uvesti i malo reda na kaotično tržište nekretnina što će u budućnosti pogodovati i prodavateljima i kupcima. Jelena VRBAN

87/17 | 06/2012

13


GOSPODARSTVO

REPORTAŽA

Zagrebački poslovni neboderi Zagreb kao glavni grad te poslovno i adimnistrativno središte ima najdužu tradiciju gradnje poslovnih nebodera u Republici Hrvatskoj. Prvi poslovni neboder izgrađen je na Trgu bana Josipa Jelačića 1958. godine, a nakon njega

materijala te su atraktivnijeg izgleda. Treća razlika očituje se u tehničkim karakteristikama, tako da etaže poslovnih nebodera imaju prosječnu visinu od oko 3.5 m, dok kod stambenih nebodera to iznosi nešto više od 2 metra.

izgrađeni su mnogi neboderi koji su obilježili grad Zagreb na svoj način.

Poslovni neboder Prema samoj definiciji struke važno je razlikovati poslovni od stambenog nebodera. Prva razlika jest ona osnovna, koja polazi od toga da su poslovni neboderi namjenjeni obavljanju poslovnih aktivnosti te se koriste za uredske poslove, shopping centre ili pak pružanje hotelskih usluga. Nadalje, uobičajeno je da su građeni od kvalitetnijih

Zagreb Skyline Zagreb kao glavni grad te poslovno i adimnistrativno središte ima najdužu tradiciju gradnje poslovnih nebodera u Republici Hrvatskoj. Prvi poslovni neboder izgrađen je na Trgu bana Josipa Jelačića još davne 1958. godine te je jednostavno nazvan Neboder, a poznat je i kao Ilica 1. Kasnije su izgrađeni još neki za to vrijeme respektabilni objekti, poput Vjesnikova nebodera (1972.), Zagrepčanke (1976.), Ciboninog tornja (1987.) i Chromosovog tornja (1989.). Tijekom tranzicijskog razdoblja Zagreb ne dobiva nove poslovne nebodere, a dva su razloga tome. Prvi je oporavak gospodarstva nakon ratnih godina (1991. – 1995.), a drugi su podzemne vode. Naime, već dugo je poznato kako Zagreb leži na većim količinama podzemnih voda koje se sa Medvednice slijevaju prema rijeci Savi, što znatno otežava i poskupljuje gradnju visokih građevina. Upravo ova dva čimbenika utjecala su na to da Zagreb ni danas nema poslovni neboder visine veće od 100 metara. Nakon tranzicije i ukorak s početkom novog milenija izgrađen je Eurotower, zasada najviši poslovni neboder u Hrvatskoj, a još nekoliko projekata upravo je privedeno kraju (Sky office, Green gold tower) ili su u pripremi (Neboder 123, Savica centar).

Poredak nebodera po visini

Prvi poslovni neboder izgrađen je na Trgu bana Josipa Jelačića još davne 1958. godine te je jednostavno nazvan Neboder (isto poznat i kao Ilica 1). 14

87/17 | 06/2012

Kako je već navedeno, danas najviši poslovni neboder u Zagrebu jest Eurotower, koji je poznat po tome što je u njemu smještena Zagrebačka burza vrijednosnih papira. Visok je 96 metara te ima 23 kata. Otvoren je 2006. godine, a nalazi se na križanju Vukovarske i Lučićeve ulice. Ukupna rasploživa površina zgrade iznosi oko 35.000 kvadratnih metara, ali ne izdaje se sav prostor za uredsko korštenje. Katove poslužuje osam modernih dizala za posjetitelje, jedno teret-

Danas najviši poslovni neboder u Zagrebu jest Eurotower, koji je poznat po tome što je u njemu smještena Zagrebačka burza vrijednosnih papira. no dizalo te dva stubišta. Podno zgrade nalazi se podzemna garaža na pet katova s nešto više od 350 parkirnih mjesta. Drugo po visini mjesto drži Zagrepčanka, otvorena 1976. godine. Nalazi se na križanju Vukovarske i Savske ulice. Visoka je 94.6 metara, a broji 27 katova. Ukupna površina zgrade iznosi oko 50 tisuća kvadratnih metara. Za korisnike na raspolaganju stoji također osam dizala, a u podrumskom prostoru smještena su parkirna mjesta. Treći je najviši zagrebački poslovni neboder Cibonin toranj. Nalazi se na križanju Kranjčevićeve i Savske ulice. Otvoren je 1987. godine, visok je 92 metra te ima 25


GOSPODARSTVO

katova. Ime nosi po košarkaškom klubu Cibona, čija je dvorana smještena u neposrednoj blizini. Također, ovom kompleksu pripadaju i poslovni prostori u podnožju zgrade. Osim toga, ovaj objekat poznat je i po tome što su u njemu smješteni uredi najvećeg hrvatskog koncerna – Agrokora te muzej košarkaša Dražena Petrovića. Cibonin toranj jedan je od posljednjih poslovnih nebodera izgrađenih prije Domovinskog rata i početka tranzicije, ali je zasigurno još uvijek jedna od najljepših zagrebačkih zgrada.

Četvrto mjesto zauzima Zagrebtower. Nalazi se na križanju Radničke i Vukovarske ulice, a otvoren je 2006. godine. Visok je 84 metra, ima 22 kata, a ukupna raspoloživa površina iznosi oko 26.000 kvadratnih metara. Osim središnjeg objekta, kompleks čini još i osmerokatnica spojena s tornjem te podzemna garaža. Na petom mjestu nalazi se Sky office tower. Radi se o najmlađem neboderu među navedenima, a otvoren je 2012. godine. Smješten je na Zagrebačkoj aveniji, u gradskom naselju Rudeš. Visine je 81 metar, ima dvije zgrade po 22 kata, koje su međusobno povezane između 2. i 14. kata. Ukupna rasploživa površina je oko 71.000 kvadratnih metara. Ukupan broj parkirnih mjesta iznosi oko 700 od čega 50 vanjskih te čak 650 u podzemnoj garaži. Osim spomenutih poslovnih nebodera Zagreb krase još neki, ali manji povšinom, niži visinom te samim tim činjenicama i manje atraktivni. Tako govorimo o slijedećim zgradama: Hotel Panorama (72 m), Vjesnikov neboder (67 m), Hoto Business Tower

(64.5 m), Hotel Westin (64.5 m), Green gold tower (64 m), Ilica 1 (63 m), Chromosov toranj (58 m) i Centar Almeria (50 m).

Pogled u budućnost Unatoč preprekama koje su navedene u prethodnom tekstu, u Zagrebu ipak postoje inicijative za gradnju poslovnih nebodera visine veće od 100 metara. Investitori su nekoliko puta pokrenuli projekte za gradnju takvih građevina, ali do sada nijedan od njih nije realiziran. Glavni razlozi bili su smanjivanje troškova i odustajanje od projekata, a nekoliko puta gradnju su onemogućili i politički problemi i nesuglasice. Zasigurno najpoznatiji primjer političkih nesuglasica jest onaj oko planirane gradnje dva nebodera zvanih „Pijani blizanci“, visine 125 metara. Ipak, postoje projekti koji čini se imaju svijetlu budućnost. Neki od budućih projekata za koje su pokrenute određene radnje su: Zagreb Blato kompleks (160 m), Centar Savica (140 m), Toranj Autoservis (140 m), Toranj 123 (123 m), te Southeast gate tower (106 m). Luka GOLUB

Unatoč preprekama koje su navedene u prethodnom tekstu, u Zagrebu ipak postoje inicijative za gradnjom poslovnih nebodera viših od 100 metara. 87/17 | 06/2012

15


GOSPODARSTVO

RAJ ZA INVESTITORE

Tursko gospodarsko čudo Snažan gospodarski rast, koji već godinama bilježi Turska, našao se u fokusu svjetskih medija nakon previđanja kako Turskoj predstoji recesija.

Slom u 2001. godini Gospodarski rast Turske valja promatrati nakon financijskog sloma 2001. godine, kada je bila potrebna pomoć MMF-a. Posljedica paketa fiskalnih reformi stabilan je rast BDP-a zabilježen po stopama većima od 6 posto u razdoblju do 2008. godine i svjetske financijske krize. No usprkos slabom rastu od 0,7 posto zabilježenom 2008. godine i padu od 4,7 posto u 2009. godini, Turska od 2010. godine ponovno bilježi rast veći od 8 posto. Nastavak rasta BDP-a i 2011. godine u tim razmjerima potaknuo je spekulacije o mogućem „pregrijavanju“ turskog gospodarstva i padu u 2012. godini dok istovremeno drugi predviđaju kako će do 2023. godine Turska biti u 10 najvećih gospodarstava svijeta.

Prema UNCTADU Turska zauzima visoko 15. mjesto na svjetkoj listi najprivlačnijih država za investicije. Uzroci rasta turskog gospodarstva Kako bi stvar bila jasnija potrebno je sagledati uzroke rasta turskog gospodarstva. Na rast su zasigurno velikog utjecaja imali čimbenici iz vana. Pri tome prvenstveno treba spomenuti pristupanje carinskoj uniji s Europskoj Uniji 1995. godine, rezultat čega je činjenica da je 15 godina kasnije - 2010. godine 52 posto trgovinske razmjene ostvareno s državama Europske Unije. Upravo toliku ovisnost o izvozu u Uniju analitičari vide kao uzrok buduće recesije u Turskoj.

Transformacija turskog društva Još jedan poticaj rastu turskog gospodarstva bio je već spomenuti paket fiskalnih

16

87/17 | 06/2012

Opsežne reforme poput snažnog procesa privatizacije i poticanja malog i srednjeg poduzetništva uz razvoj industrije kroz direktne strane investicije (FDI) stavili su Tursku na put gospodarskog razvoja. mjera Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a), ali i harmonizacija pravosuđa koja se još uvijek provodi u sklopu pristupanja EU. Iako je u realnosti krajnje upitno kada će Turska postati punopravna članica, neupitna je činjenica kako je liberalizacija gospodarstva, potpomognuta modernizacijom pravosuđa na putu prema članstvu u EU, uvelike potpomogla priljevu investicija u Tursku.

Država preuređena za strane investicije Prema Konferenciji za trgovinu i razvoj Ujedinjenih naroda (UNCTAD), Turska zauzima visoko 15. mjesto na svjetskoj listi najprivlačnijih država za investicije. Tome je zasigurno pridonijela politika privlačenja investicija prema kojoj je moguće pokrenuti tvrtku bez razlike je li investitor rezident Turske ili bilo koje druge države. Još važniji je turski pristup bescarinskim zonama, unutar njih dvadesetak nema poreza na dobit, PDV-a niti poreza na korporativnu dobit. Sav profit ostvaren u tim zonama može biti prenesen u bilo koju državu (uključujući Tursku) bez ikakvih carina, pristojbi ili

poreza. Upravo su strane investicije pokrenule tursko gospodarstvo, razvoj industrije, a time i rast BDP-a.

Rast gospodarstva korelira s FDI-om Ne treba zaboraviti kako je gotovo trećina stanovništva Turske zaposlena u poljoprivredi iako ona predstavlja samo 10 posto BDP-a. Usprkos toj činjenici opsežne reforme poput snažnog procesa privatizacije i poticanja malog i srednjeg poduzetništva uz razvoj industrije kroz direktne strane investicije (FDI) stavili su Tursku na put gospodarskog razvoja. Rast turskog gospodarstva pratilo je upravo kretanje FDI-a. S prvotnih 571 milijuna dolara nakon intervencije MMF-a u 2001. godini do 2007. godine, FDI je dosegnuo 19.1 milijardu dolara da bi nakon toga oštro pao na 6.3 milijarde dolara u 2010. godini. Pitanje je koliko je u istom razdoblju porastao kapacitet domaće potrošnje i može li ona nadoknaditi spomenuti pad FDI-a uzevši u obzir napredak u razvoju, ne samo gospodarstva već i turskog društva. Vedran BUKVIĆ


GOSPODARSTVO

DIGITALIZACIJA KNJIGA

Ima li nade za sve izvjesniju propast knjižara? U eri online kupnje i e-knjiga, gdje trenutno dominira Amazon, veliki lanci knjižara su u nevolji. Vlasnici knjižara znaju da je digitalna budućnost postala sadašnjost i da je na njima da rade na način koji će držati vrata njihovih prodavaonica otvorenima, a njihove police pune stvarnih knjiga.

Amazon u lozi golijata Analitičari procjenjuju da Amazon čini oko dvije trećine amerčke prodaje elektroničkih knjiga. Amazon je prošle godine izvijestio da, po prvi put, prodaje više elektroničkih knjiga od papirnatih knjiga, te je sada najveći trgovac knjiga u Sjevernoj Americi i šire. Barnes & Noble, najveći trgovci knjigama na malo u Sjedinjenim Američkim Državama, su predvidjeli da će u narednoj godini izgubiti više novaca nego što je čak i Wall Street predvidio i to nakon bankrota i raspada Bordersa - njihovog glavnog konkurenta. E-knjige s Amazonom i njegovim Kindle-om kao dominantnom silom prijete da umanje i ovaj posljednji lanac knjižara, a ironično je to što je upravo Barnes & Noble odveo toliko nezavisnih knjižara u bankrot. Kako bi se suprodstavili Amazonu i Kindle-u Barnes & Noble su izdali vlastiti “e-reader” naziva Nook, kako bi povećali prihode tvrtke. Međutim, David je imao dovoljno problema samo s jednim

Amazon je prošle godine izvijestio da, po prvi put, prodaje više elektroničkih knjiga od papirnatih knjiga, te je sada najveći trgovac knjiga u Sjevernoj Americi i šire. Golijatom, a Barnes & Noble se mora boriti protiv Amazona i Apple-a u isto vrijeme. William Linch novi CEO Barnes & Noble-a je učinio apsolutno sve što je mogao kako bi ostao relevantan i „ispred krivulje“, ali njegova tvrtka vrijedi 719 milijuna dolara, dok Amazon vrijedi 88 milijardi dolara.

Bliži li se kraj tradicionalnim knjigama? Uskoro ćemo vidjeti kako će se to sve odigrati, ali ovo je pravo vrijeme da stanemo i zapitamo se postoji li nešto što se gubi digitalizacijom knjiga i sve izvjesnijim dolaskom kraja knjižara? Sa sigurnošću se može reći da netko tko čita knjigu na svojem Nook-u ili Kindle-u ima iskustvo koje se zanemarivo razlikuje od čitanja papirnate knjige - priča

Ono čega se treba bojati nije smrt priča, već kraj fizičkog prostora koji te priče zauzimaju, kraj šetnje između polica i snopova knjiga gdje sva naša prošla i sadašnja znanja prebivaju.

je još uvijek tamo, riječi uređene kako jesu još uvijek proizvode istu magiju, istu glazbu mentalnih slika koje samo proza može napraviti - to sigurno neće biti izgubljeno. Ono čega se treba bojati nije smrt priča, već kraj fizičkog prostora koji te priče zauzimaju, kraj šetnje između polica i snopova knjiga gdje sva naša prošla i sadašnja znanja prebivaju. Prisustvo svog tog papirnatog prostora daje točniji osjećaj udaljenosti koju smo prešli kao misaona rasa - poput neke žive interaktivne vremenske skale. Sve u svemu, nije isto birati elektroničku knjigu na iPadu, gdje nema nikakvog prostora već samo pomicanje, i birati knjigu u knjižari gdje možete vidjeti svaku stranicu čvrsto pritisnutu uz drugu na polici, gdje možete vidjet zalihe ili stol s novim knjigama i bestselerima ili knjige koje su ljudi izvadili sa njihovih polica, ali odlučili ne kupiti. Kako god bilo, ovo je izvrsno vrijeme da se prisjetimo riječi Stephena Kinga: „Knjige su jedna unikatna portabilna magija.“ Marko TODOROVIĆ

87/17 | 06/2012

17


GOSPODARSTVO

ZLATO I NJEGOVE OSOBINE

Bogatstvo ili prokletstvo Zlato je od pamtivijeka bilo najznačajniji metal za kovanje novca, izradu nakita i umjetničko izražavanje. Zlatni standard je najuobičajeniji način bilježenja monetarne politike kroz cijelu ljudsku povijest.

Kemijska perspektiva zlata Zlato je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Au. Plemenit je metal žute boje i jakog sjaja. Točka topljenja zlata od 1064,76°C jedna je od fiksnih točaka za baždarenje termometara. Za njega se može reći da je uz radon i plutonij jedan od najrjeđih elemenata na Zemlji. Pojavljuje se u prirodi i poznat je ljudima još od davnina. Na primarnom ležištu nalazi se u obliku zrnaca, ljuskica, ploča ili razgrananih žica u kiselom i neutralnom eruptivnom kamenju, uprskano obično u kremenim žilama (gorsko zlato), često je smješten uz kremen, pirit, bakar i olovo. Zlato je najkovkiji metal. Pored srebra i bakra, spada u najbolje vodiče električne struje i topline. Lako gradi slitine,

Središnje banke danas monetarno zlato drže samo kao uspomenu na nekadašnju praksu. 18

87/17 | 06/2012

ne mijenja se na zraku. Zlato je slabo reaktivan metal koji se na zraku ne mijenja ni pri jakom zagrijavanju. Ne otapa ga nijedna kiselina. Otapa se samo u zlatotopki. Sve otopine kemijske tvari zlata su otrovne.

Iskapanje zlata i njegova primjena Količina neiskopanog zlata za koje se s dovoljnom sigurnošću zna da postoji i koje bi se moglo iskopati uz ekonomski prihvatljive troškove procjenjuje se na oko 50 tisuća tona. Ako se to stavi u odnos prema do sada iskopanih 120 do 140 tisuća, to znači da je veći dio zlata već iskopan. Više od polovice tih neiskopanih rezervi nalazi se na teritoriju Južnoafričke Republike. Najveće nalazište zlata je na Witwatersrandu u Južnoafričkoj Republici, od 1000 do 3000 metara ispod površine Zemlje. Druga značajna nalazišta jesu u Kaliforniji, Coloradu, Aljasci, Kanadi, Australiji i na Uralu. Po prirodi, ruda zlata gotovo uvijek sadrži i određenu količinu srebra u sebi. Zlato se iz pijeska dobivalo u staro vrijeme ispiranjem; stariji industrijski postupak je amalgamacija pri kojemu se zlato izdvaja pomoću žive; u novo vrijeme zlato se dobiva cijanizacijom. Taj postupak omogućava brz porast proizvodnje zlata u posljednjih 50 godina. Zbog toga što je čisto zlato mekano, ono se za praktičnu upotrebu legura sa srebrom

ili bakrom. Sadržaj zlata u tim legurama, koja je sinonim za finoću, navodi se u karatima. Primjerice 18-karatno zlato ima finoću 750/1000 ili 75 posto dok čisto zlato ima 24 karata. Drugi način iskazivanja čistoće zlata je u promilima (tisućinkama) mase zlata (čisto zlato je 1000). Ove legure zlata upotrebljavaju se za izradu ukrasa, nakita i novca te u zubarskoj protetici. Zlato se još upotrebljava za bojenje stakla i porculana (zlatno rubinsko staklo), kao sastojak industrijskih lemila i za lemljenje legura. Za najkvalitetnije električne vodove i kontakte električnih instrumenata i specijalnih uređaja također se koristi zlato, bilo kao element ili kao nanos na manje plemenitom metalu ili leguri.

Zlato iz gospodarske perspektive Prema službenim podacima Svjetskog vijeća za zlato iz ožujka 2010., zlatne rezerve Sjedinjenih Američkih Država iznose 8.133 tone, što je oko šest posto od ukupne količine iskopanog zlata. Vrijednost tih zlatnih rezervi je oko 261.390 milijardi dolara. Nakon Sjedinjenih Država, najveće zlatne rezerve prema podacima iz ožujka 2010. imaju Njemačka (3.407 tone), Međunarodni Monetarni Fond (3.005 tona), Italija (2.452 tona), Francuska (2.435 tona), Kina (1.054 tona) i Švicarska (1.040 tona). Situacija se do danas nije mnogo promijenila i dalje je


GOSPODARSTVO

Najveće nalazište zlata je na Witwatersrandu u Južnoafričkoj Republici, od 1000 do 3000 m ispod površine Zemlje. SAD-e država sa najvećim brojem zlatih zaliha. Navedene količine odnose se samo na zlato pohranjeno u trezorima središnjih banaka, tj. na zlatne rezerve dostupne državnim vlastima. Cjelokupne bankarske zlatne rezerve na svijetu zajedno “teške” su oko 30 tisuća tona, što je manje od četvrtine ukupne količine zlata iskopane u povijesti čovječanstva. To znači da je više o 75 posto iskopanog zlata u vlasništvu privatnih osoba, u obliku nakita (oko 7080 tisuća tona) i ulagačkih zlatnih proizvoda (oko 20 tisuća tona). Devedeset posto količine zlata proizvedene od početka svijeta iskopano je u posljednjih 160 godina. Ubrzavanje rudarenja i proizvodnje zlata

Za iskopavanje i preradu jedne unce zlata potrebno je uložiti u prosjeku oko 300 američkih dolara. započelo je 1848. godine tzv. Kalifornijskom zlatnom groznicom, koja je trajala cijelo desetljeće. Pokazalo se da mnogi ne mogu odoljeti potrazi za zlatom, a otkako su ga, prije nekoliko tisućljeća, počeli vaditi, ta je kovina mijenjala ljudske živote i smijer povijesti. Zlatne su groznice uslijedile nakon pronalaska golema grumenja, kao

što je “Dobrodošli stranac” težak 70,7 kilograma, pronađen u Moliagulu, u Australiji, 1869. godine. Tisuće je ljudi, napustivši posao i obitelji, otputovalo na zlatna polja u Australiji, Južnoj Africi, Kaliforniji, Britanskoj Kolumbiji, Yukonu, Aljasci i Sjevernoj Americi. Samo ih se malen broj uspio obogatiti, kopajući ili ispirući zlato. Zlato se intenzivno iskopava i danas (oko 2.500 tona godišnje), a troškovi rudarenja znatno su se smanjili primjenom suvremenih strojeva i kemijskih sredstava. Za iskopavanje i preradu jedne unce (1 unca iznosi 31,1035 grama) zlata potrebno je uložiti u prosjeku oko 300 američkih dolara. Ti su troškovi u Južnoafričkoj Republici - donedavno najvećem svjetskom proizvođaču zlata - čak i nešto manji, te iznose oko 240 američkih dolara po unci.

Središnje banke danas monetarno zlato drže samo kao uspomenu na nekadašnju praksu. Također je važna činjenica da su zlato i srebro još od davnina imali ulogu novca jer su bili veoma rijetki, a kako se u njihovo dobivanje mora uložiti mnogo rada, zato su bili i veoma skupi. Za male količine tih kovina moglo se dobiti mnogo potrebne robe. U prvo su se vrijeme zlato i srebro vagali jer se roba prodavala za određenu količinu zlata ili srebra. Međutim, nije bilo zgodno uvijek i posvuda nositi vagu. Zato se zlato i srebro unaprijed rezalo u komade određene težine, kao jamstvo da je težina točno određena i da je komad novca od zlata i srebra odgovarajuće čistoće, to jest da u njemu nema više primjesa drugih, jeftinijih metala, utiskivali su se u svaki komad posebni znaci. Obično je taj znak prikazivao vladarov lik, jer su vladari prvi počeli kovati svoj novac, zatim srednjovjekovni gradovi i konačno država. Budući da je količina zlata koju posjeduje neka država bila jedini pravi jamac vrijednosti neke valute - neke zemlje razmišljaju o ponovnom uvođenju zlata u monetarni sustav. Tako je i Švicarski parlament predložio uvođenje zlatnog franka u svoj sustav, i to zbog sve većeg rasta inflacije i rizika od pada globalnog financijskog sustava. No, ipak, takva odluka ovisi o njihovim zlatnim rezervama. Matko MAVRAČIĆ

90% količine zlata proizvedene od početka svijeta iskopano je u posljednjih 160 godina.

Zlato iz monetarne perspektive Svi znamo za vezu zlata i novca. Nekada je tiskani novac imao pokriće u zlatu, no ne i danas. Monetarno zlato (ono koje bi trebalo jamčiti za tiskani novac, tj. biti njegova protuvrijednost) je kroz godine silnog tiskanja novca došlo u veliki nesrazmjer sa njime. Ubrzo je točka pokrića novca zlatom pređena. Nedostatak je zlata elegantno riješen. Ukratko, ukinuta je odredba da svaka novčanica mora imati pokriće u zlatu! Tako danas novac ima pokriće u... ničemu!

87/17 | 06/2012

19


GOSPODARSTVO

HRVATSKO DRUŠTVO LOBISTA i LOBIRANJE U HRVATSKOJ

Tko su i što rade lobisti? Lobiranje je relativno nova i slabo poznata profesija koju prati negativan imidž jer se u prošlosti vezala za političke afere i korupciju kod nas, no to je legitimna aktivnost uobičajena u razvijenim demokracijama.

Čime se bave? Bave se utjecanjem na odluke izvršne i zakondavne vlasti, najčešće na zakonodavni postupak. Paralelu je moguće povući s odvjetničkim zanimanjem - kako odvjetnik zastupa interes klijenta pred sudom, tako lobist zastupa klijenta pred političkim institucijama.

Stanje u Republici Hrvatskoj Lobiranje u Hrvatskoj je u sličnoj poziciji kao marketing prije 25 ili odnosi s javnošću prije 15 godina: razvoj profesionalne lobističke industrije je tek u počecima iako je Hrvatska svojevrstan lider u regiji po pitanju organiziranja lobista i želji za regulacijom. Jedan od najznačajnijih koraka učinjen je osnivanjem Hrvatskog društva lobista u lipnju 2008. godine kao prvog profesionalnog lobističkog udruženja u jugoistočnoj Europi koje se zalaže za profesionalizaciju i regulaciju lobiranja. Predsjednik HDL-a je prof. dr.sc Mate Granić, bivši potpredsjednikVlade i ministar vanjskih poslova.

Hrvatsko društvo lobista (HDL) HDL trenutno broji 99 članova. Od toga je 20 posto profesionalnih lobista dok se ostali članovi žele baviti lobiranjem, dodatno educirati te stvoriti određeni network. Što se tiče profila postojećih članova, radi se o bivšim političarima i ministrima, odvjetnicima, PR stručnjacima i poslovnim ljudima. Važno je naglasiti da članovi potpisuju Etički kodeks kojim se obvezuju na djelovanje u skladu s najvišim strukovnim i etičkim standardima. Da bi postali članom HDLa potrebne su dvije preporuke postojećih članova te pozitivan odgovor upravnog odbora. HDL provodi niz aktivnosti kao što su konferencije, okrugli stolovi te seminari, a poseban naglasak je na edukaciji. Tako je primjerice gostovao James Thurber, pro-

20

87/17 | 06/2012

Hrvatsko društvo lobista trenutno broji 99 članova. Od toga je 20 posto profesionalnih lobista dok se ostali članovi žele baviti lobiranjem, dodatno educirati te stvoriti određeni network. fesor na Američkom sveučilištu u Washingtonu i savjetnik američkog predsjednika za javne politike i regulaciju lobiranja, Dave Wenhold, jedan od vodećih američkih lobista te predsjednik Američke lige lobista i Daniel Gueguen, jedan od vodećih europskih lobista. HDL se od samog osnutka zalaže za regulaciju lobiranja stoga je Ministarstvo pravosuđa pokrenulo radnu skupinu za izradu Zakona o lobiranju čije se usvajanje očekuje na jesen. Društvo je trenutačno u postupku izrade studije slučaja koja se očekuje na jesen, a bavit će se primjerom dobre lobističke prakse u Hrvatskoj gdje će se na konkretnim primjerima dobiti uvid u metodologiju djelatnosti.

Akademska izobrazba U Hrvatskoj, za razliku od Bruxellesa, Londona i Washingtona, lobiranje još nije samostalno uvršteno u programe visokoškolskih ustanova. Najčešće se predaje u sklopu odnosa s javnošću ili komunikacijskog menadžmenta u čemu prednjače privatni fakulteti i visoke škole, ali se može pronaći i na državnim fakultetima. Primjerice na Fakultetu političkih znanosti u sklopu postdiplomskog studija Odnosi s javnošću, na Sveučilištu u Dubrovniku, Hrvatskim studi-

jima unutar smjera komunikologije ili na Ekonomskom fakultetu na postdiplomskom studiju Upravljanje marketinškom komunikacijom u sklopu kolegija Specifični oblici marketinške komunikacije koji predaje prof. dr.sc. Dubravka Sinčić Ćorić, koja je ujedno i članica Uprave HDL-a. Mladi se dodatno mogu educirati na seminarima u organizaciji HDL-a te se informirati na službenoj web stranici (hdl.com.hr). Nadalje, HDL ima knjižnicu znanstvenih i drugih stručnih radova te knjiga i publikacija o lobiranju koja je na upit besplatno dostupna svima zainteresiranima.

Budućnost lobiranja Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju očekuje se snažniji razvoj lobiranja, profesionalizacija struke, specijalizacija, dolazak većih public affairs agencija na hrvatsko tržište i veća prisutnost hrvatskih lobista u Bruxellesu. To je ujedno odlična prilika za mlade profesionalce. Prilika za mlade je i uključivanje u kampanje nevladinog sektora koje provode akcije lobiranja s ciljem utjecanja na javne politike koje će im pružiti prvo iskustvo i dati uvid u osnove samog posla. Daria AREŽINA


GOSPODARSTVO

OAZA - UTOČIŠTE URBANIH I ODMOR ZA DUŠU

Vaš kutak, Vaša OAZA Prema istraživanju koje je provela poznata konzultantska kuća, procijenjeno je da na hrvatskoj obali nedostaje 7.000 smještajnih objekata u obliku mobilnih kućica. Uspjeh takvih smještajnih objekata u zemljama poput Italije, Španjolske i Velike Britanije može se povezati sa željom mnogih turista da se za vrijeme godišnjeg odmora povežu s prirodom, da se opuste od napornog i stresnog života u gradu, a opet, da se uz maksimalan komfor smještaja i sanitarnih potreba osjećaju kao kod kuće. Zbog svoje vrlo prihvatljive cijene, kratkog roka isporuke i montaže po sistemu LEGO kocki,mogućnosti da se dostave i na nepristupačne terene, te isplativosti ulaganja, drveni objekt OAZA predstavlja pravi hit, u kampovima na moru nego i u raznim drugim ambijentima, poput šumskih i planinskih oaza, u studentskim kampovima ili kao dodatni prostori uz sportske objekte, bazene...

Zbog svoje vrlo prihvatljive cijene, kratkog roka isporuke i montaže po sistemu LEGO kocki, mogućnosti da se dostave i na nepristupačne terene, te isplativosti ulaganja, drveni objekt OAZA predstavlja pravi hit, u kampovima na moru nego i u raznim drugim ambijentima, poput šumskih i planinskih oaza, u studentskim kampovima ili kao dodatni prostori uz sportske objekte, bazene...

Opće je poznato da je stanovanje u objektima izrađenim od prirodnih materijala najugodnije i najzdravije te su građevni objekti od drveta uvijek bili atraktivni, a posebno danas kada je prava pomama raznih tehnološki proizvedenih nezdravih materijala nazočna svuda oko nas. Proizvođač OAZA je tvrtka Azelija-Kupa d.o.o.. Od domaće sirovinske drvene osnove proizvodi lameliranu drvenu gredu u vlastitom pogonu u Brodu na Kupi i gradi OAZE po sistemu „ključ u ruke“ ili savjetuje građenje. Azelija-Kupa može se pohvaliti OAZAMA kao jedinstvenim proizvodom na hrvatskom tržištu i tržištu Europe. Na pitanje: „Kako nadmašiti konkurenciju i pridobiti kupce?“ opisuju kako su odgovor pronašli u objektu naziva „OAZA“. „OAZA“ je istovremeno uživanje, odmor, ali i potpora: zelenoj gradnji i korištenju prirodnih materijala, korištenju obnovljivih izvora energije, modularnom stilu gradnje, harvatskom proizvodu

Elena ŠUTILA 87/17 | 06/2012

21


GOSPODARSTVO

ISLAMSKO BANKARSTVO

Bankarski sustav kojem možete vjerovati Islamsko bankarstvo počiva na načelima Šerijata, islamskog pravnog sustava i kodeksa ponašanja koji uređuje sve vidove ljudskog ponašanja. Iz toga proizlazi i temeljna karakteristika koja islamsko bankarstvo razlikuje od konvencionalnog - zabrana bilo kakvog oblika kamate.

Porast potražnje za islamskim bankarstvom Svjetska financijska kriza, koja je počela 2007. godine krizom tržišta nekretnina u Sjedinjenim Američkim Državama, najgora je kriza od Velike depresije 1929. godine. Kolaps velikih financijskih institucija u SADu ubrzo je odjeknuo svijetom i rezultirao velikim problemima u europskom bankarskom sektoru. Propadanja, preuzimanja ispod cijene, problemi s likvidnošću, upitna kvaliteta vrijednosnih papira i sveopće konfuzno okruženje u tom razdoblju izazvali su veliko nepovjerenje prema bankama i financijskom sektoru općenito. Sve te okolnosti dovele su do porasta potražnje za manje poznatim i znatno manje zastupljenim ob-

likom bankarstva, islamskim bankarstvom. Islamski bankarski sektor je u zadnjih 30 godina zabilježio značajan porast, ukupna aktiva islamskih banaka 1996. godine je iznosila 136 milijardi američkih dolara, dok se danas procjenjuje na preko bilijun dolara. Značaj islamskog tržišta prepoznale su i neke vodeće svjetske banke poput: Citibank, JPMorgan & Chase, Goldman Sachs, UBS grupacije itd. Sve navedene banke osnovale su podružnice u muslimanskim zemljama gdje posredstvom „islamic windowsa“ nude svojim klijentima islamske bankarske proizvode. Što se tiče istočne Europe, 2000. godine u Bosni i Hercegovini je osnovana prva islamska banka u regiji, Bosna Bank International (BBI).

Povijest i razvoj Islamsko bankarstvo, kao institucija postoji tek nekoliko desetljeća, te se često u literaturi spominje kao relativno novi pojam. Prva islamska banka osnovana je 1963. godine u Egiptu - takozvana „eksperimentalna“ islamska banka Mit Ghamr Saving Bank, ali nije dugo potrajala. Iste godine

Budući da se islamsko bankarstvo kreće u okvirima Šerijata određivanje bilo kakve kamate je zabranjeno. 22

87/17 | 06/2012

osnovan je Tabung Haji u Maleziji koja i danas uspješno posluje. Od tada je osnivanje islamskih banaka postalo jedna od stalnih zadaća konferencije ministara financija islamskih zemalja. Ta ista konferencija 1975. godine osnovala je Islamic Development Bank kao islamsku zajmodavnu instituciju za unapređivanje ekonomskog razvoja i trgovine među muslimanskim zemaljama.

Osnovna načela islamskog bankarstva Budući da se islamsko bankarstvo bazira na islamskoj vjeri, ono se mora kretati u okvirima Šerijata u svim svojim aktivnostima. Valja naglasiti da, iako se takav sustav temelji na vjeri, on ne isključuje tržišne mehanizme, niti negira privatno vlasništvo. Islam prihvaća i motiv zarade, međutim postavlja određena ograničenja na ekonomske aktivnosti. Primjeri takvih restrikcija su: zabrana kamate, kockanja, pravljenja zaliha radi profitiranja u nestašici, špekulativne transakcije, te trgovina nedozvoljenim robama i uslugama. Sve ove zabrane imaju cilj održati ravnotežu, stvoriti jednakost prilika i smanjiti razlike u distribuciji bogatstva. Okvir unutar kojeg funkcionira sustav islamskog bankarstva se može svesti na tri osnovna ograničenja: riba – apsolutna zabrana naplate i plaćanja kamata, garer – zabrana ekonomskih aktivnosti koje uključuju spekulaciju, neodređenost, hazard, pretjeran rizik, neizvjesnost ili nesigurnost te haram – zabrana financiranja, trgovine ili rad s proizvodima i uslugama koje su vjerom zabranjene. Iako islam jasno zabranjuje kamatnu stopu, on potiče ostvarivanje što veće stope povrata. U beskamatnom sustavu ljudi mogu ostvariti povrat na svoj novac samo ako se podvrgnu riziku dijeljenja profita. Islamske banke mogu poduzimati operacije jedino na bazi modela podjele dobiti i gubitka. Dvije su osnovne karakteristike koje objašnjavaju princip podjele dobiti i gubitka. Prva je da zajmodavac mora dijeliti dobit ili gubitak koji je rezultat poslovnog poduhvata za koji je novac pozajmljen - umjesto da budu kreditori, islam ohrabruje muslimane


GOSPODARSTVO

da investiraju svoj novac i da budu partneri, kako bi dijelili i profit i rizik poslovanja. Druga karakteristika je - stvaranje novca iz novca nije prihvatljivo – novac je samo sredstvo razmjene, sam po sebi nema nikakvu vrijednost.

Financijski instrumenti Modeli financiranja se dijele na: - Modele financiranja na bazi metoda prodaje tj. murabeha/selem/istisna - Modele financiranja na bazi najma tj. idžara - Modele financiranja na bazi partnerstva tj. mušareka - Modele financiranja na bazi podjele profita tj. mudareba - Modele financiranja bez troškova i naknade tj. Kard Hasan Murabeha je danas najznačajniji i najrasprostranjeniji instrument islamskog bankarstva. Prema nekim podatcima njen udio u financiranju projekata iznosi 45 posto dok su ostali modeli znatno manje zastupljeni. Murabeha je posebna vrsta kupoprodaje u kojoj se prodavač dogovara sa svojim kupcem da mu nabavi određenu robu uz dodavanje određene dobiti na nabavnu cijenu robe. Dobit može biti fiksna suma ili postotak. Važno je reći da prodavač otkriva stvarnu cijenu koju je platio za nabavu robe i na nju dodaje profit. Selem je kupoprodaja u kojoj prodavač preuzima

obvezu da isporuči određenu roba kupcu na neki budući datum u zamjenu za unaprijed potpuno plaćenu naknadu, tj. cijenu. Taj oblik financiranja je namijenjen poljoprivrednim proizvođačima i trgovcima. Istisna je ugovor o proizvodnji. Kupoprodaja u kojoj kupac naručuje od proizvođača da proizvede za njega određenu robu od svoga materijala. Cijena i specifikacija robe moraju biti unaprijed dogovorene. Time se financira proizvodnja industrijske opreme, brodova, tankera, transportne opreme, te izgradnje mostova, autoputa i stanova. Idžara je slučaj kada banka kupuje predmet iznajmljivanja i daje ga u zakup svojim klijentima, ona zapravo predstavlja klasičan leasing posao te se vrlo često koristi u islamskim bankama. Za vrijeme trajanja leasinga banka na korisnika prenosi samo pravo korištenja. Nakon isteka ugovora predmet zakupa se vraća banci. Mušareka je model fi-

nanciranja na bazi partnerstva, tj. udruženje banke i klijenta s ciljem uspješne realizacije specifičnih poslovnih aktivnosti. Partneri zajedno sudjeluju u financiranju i vođenju posla. Partnerskim ugovorom se uređuje vrsta posla, trajanje, odnos raspodjele profita, razmjerno tome dijeli se i eventualni gubitak. U slučaju kada se banka pojavljuje samo kao financijer zajedničkog projekta, odnosno kad nije vlasnik i ne sudjeluje aktivno u vođenju, riječ je o mudarebi. Banka je ovlaštena spriječiti poduzetnika u poduzimanju nedozvoljenih aktivnosti koje mogu rezultirati gubitkom. Model financiranja bez troškova i naknade zove se Kard Hasan. On predstavlja kredit, pozajmica korisniku uz obvezu da banci nakon isteka roka vrati samo glavnicu. Najčešće se ovaj model financiranja koristi pri odobravanju kredita studentima, ekonomski slabijim klijentima i kod poticanja razvoja određene privrede.

Nedostaci Unatoč vrlo brzom razvoju i sve većoj popularnosti islamskih banaka (danas ih je više od 350 u 80 zemalja svijeta), islamsko novčano tržište je još relativno nerazvijeno, ukupna aktiva islamskih banaka je gotovo zanemariva u odnosu na aktivu konvencionalnih. Njegovi instrumenti i institucije, zbog nerazvijenosti novčanog tržišta banke su suočene s problemom držanja visoke razine gotovine koja ne donosi zaradu i koja nije usmjerena investiranju u jer je ono uglavnom zasnovano na kamati. Također, islamske banke su u znatno nepovoljnim položaju od konvencionalnih banka jer ne mogu sudjelovati na tradicionalnom novčanom tržištu koje se uglavnom zasniva na kamati. Hrvoje HORVAT

87/17 | 06/2012

23


GOSPODARSTVO

KRIZA U BRODOGRADNJI ZAHVATILA VEĆINU HRVATSKIH BRODOGRADILIŠTA

Budućnost brodogradilišta u Hrvatskoj Kako je brod jedan od najsloženijih proizvoda koji Hrvatska proizvodi i izvozi na svjetsko tržište, on iziskuje primjenu suvremenih tehnoloških dostignuća i kontinuirani proces modernizacije i automatizacije proizvodnih procesa. Da bi Hrvatska mogla nastupati na globalnom tržištu, hrvatska brodogradilišta moraju biti sposobna ponuditi proizvode po svjetskim cijenama, ali isto tako i troškove svesti u okvire racionalnog poslovanja, s čime mnoga hrvatska brodogradilišta imaju problema.

Kriza u brodogradnji duža od financijske Svjetsko brodograđevno tržište suočava se sa smanjenjem potražnje za novim brodovima, padom i stagnacijom cijena, rastućom konkurencijom iz dalekoistočnih zemalja, a financijska kriza je samo još više produbila već postojeće probleme. Smatra se da će kriza u brodogradnji trajati dulje od financijske krize jer je nastala iz prekapacitiranosti. U takvoj, nepovoljnoj situaciji, hrvatska je brodogradnja dodatno opterećena zahtjevima za reformama koje proizlaze iz pravila koje propisuje EU. Većina hrvatskih brodogradilišta posluju s gubitkom i primaju visoke državne potpore zahvaljujući kojima opstaju. Iako je bilo izrađeno i djelomično provedeno nekoliko planova restrukturiranja i sanacije hrvatskih brodogradilišta, rezultati nisu bili zadovoljavajući. To je impliciralo proces privatizacije hrvatskih brodogradilišta koji je uzdrmao uprave, ali ponajprije sindikate koji se bore za opstanak djelatnosti i radnih mjesta. Pri tome nisu upitni samo zaposlenici brodogradilišta već je poznato da ovu granu opskrbljuje niz poduzeća različitih djelatnosti, što znači da brodogradnja ima snažne multiplikativne

efekte na regionalno gospodarstvo pa i šire. Zbog svih događanja nameće se potreba cjelovitijeg upoznavanja razvoja brodogradnje u EU, što bi predstavljalo polazišnu osnovu za budući razvoj ove djelatnosti u hrvatskom gospodarstvu.

Nelojalna konkurencija – problemi EU Europska brodogradnja u posljednjih tridesetak godina doživljava velike promjene: dvije trećine brodogradilišta je zatvoreno, zaposlenost je četverostruko smanjena, a javlja se i konkurencija. Konkurencija je temelj funkcioniranja tržišnih gospodarstava, no ako je ona nelojalna i ako narušava tržišne odnose (konkurencija koja tržišne segmente osvaja nudeći proizvode po cijeni ispod troškova proizvodnje) jasno ima za cilj uništiti ostale proizvođače. Takvu politiku provode brodogradilišta iz zemalja

jugoistočne Azije jer njihova brodogradnja uživa visoke državne potpore zato što se smatra da se kroz razvoj i ekspanziju ove grane odvija brža industrijalizacija. To im je omogućilo da preuzmu primat europskim brodogradilištima u segmentu proizvodnje tankera i velikih kontejnera pa se europska brodogradilišta pribojavaju da bi im mogli preuzeti i dominaciju u proizvodnji luksuznih putničkih brodova. EU se još od 2000. godine i donošenja Lisabonske strategije intenzivnije bavi pitanjem konkurentnosti svojeg gospodarstva, te naglasak stavlja na dinamičan razvoj zasnovan na znanju i inovacijama i na poticanju poduzetništva. Svrha je poboljšati postojeće tehnološko vodstvo u odabranim tržišnim segmentima, poticati i zaštititi inovacije i know-how, poboljšati industrijsku strukturu te odlučno se usmjeriti na proizvodnju temeljenu na znanju kako bi brodogradilišta iz članica

U skoroj budućnosti je potrebno jasno definirati strategiju razvoja velikih hrvatskih brodogradilišta u kojoj bi se dale smjernice potrebnih ulaganja u tehnologiju i ljudske resurse. 24

87/17 | 06/2012


GOSPODARSTVO

EU postali svjetski lideri u svojim tržišnim segmentima do 2015.godine (EC, 2003). Strategija Europske unije svakako bi trebala biti i strategija hrvatskih brodogradilišta.

Hrvatska brodogradnja i pridruživanje EU U Hrvatskoj je registrirano 7 velikih (3.maj, Brodosplit, Brodosplit- BSO, Brodotrogir, Kraljevica, Viktor Lenac i Uljanik), 14 srednjih i 352 mala brodogradilišta koja su 2007. godine zapošljavala oko 16.500 djelatnika i ostvarila ukupni prihod od 8,8 milijardi kuna. Brodogradnja je vrlo značajna u vanjskoj trgovini, te predstavlja 12 posto izvoza i 3 posto robnog uvoza Hrvatske (HGK, 2008). Udio domaćih inputa u ukupnoj vrijednosti izvezenih brodova procjenjuje se na oko 60-65 posto. Hrvatsku brodogradnju dodatno opterećuju prateći ekstenzivni kapaciteti za proizvodnju komponenata za potrebe brodogradilišta, visoki broj stalnozaposlenih i neadekvatna kooperacija (isključivo kao najam radnika s ručnim alatom). Navedena obilježja stvaraju opću sliku hrvatske brodogradnje koja zaostaje u makrotehnologiji i razvoju montažnih brodogradilišta za europskim brodogradilištima, te ostvaruje gubitke zbog komercijalne djelatnosti - visokih uvoznih cijena i niskih izvoznih cijena. Izuzetak je brodogradilište Uljanik koje je usmjereno na izgradnju brodova za posebne namjene, te uz viši stupanj tehnološkog razvoja i racionalizaciju broja zaposlenih ostvaruje pozitivne poslovne rezultate. Počevši od 1992. postojalo je nekoliko planova za restrukturiranje, koji su predviđali različite opcije preus-

troja brodogradilišta (odvajanje pratećih proizvodnji, privatizacija ili zatvaranje brodogradilišta i sl.), ali oni nisu uspjeli riješiti temeljne probleme ove djelatnosti. Danas hrvatska brodogradnja egzistira uz izdašnu pomoć iz državnog proračuna kroz subvencije i državna jamstva. U sektoru brodogradnje mogu se primijeniti specijalne potpore za: istraživanje i razvoj, zaštitu okoliša, sanaciju i restrukturiranje uz uvjet smanjenja kapaciteta, djelomično ili potpuno zatvaranje kapaciteta, inovacije u brodogradnji koje još nisu bile korištene, regionalne potpore za nadogradnju ili modernizaciju postojećih poduzetnika zbog poboljšanja iskoristivosti postojeće opreme i uređaja. (AZTN, 2008). U usporedbi s drugim zemljama, koje značajno smanjuju broj zaposlenih (Poljska, Rumunjska, V. Britanija), u Hrvatskoj je broj zaposlenih još uvijek velik. Naime, prema informacijama iz godišnjih izvješća, u šest hrvatskih brodogradilišta bilo je 2010. zaposleno ukupno 11.195 djelatnika. Što više, čini se da financijska kriza nije značajno utjecala na broj zaposlenih jer se u dvije godine smanjio tek za 317 zaposlenika.

Koraci u budućnosti Cjelokupna analiza hrvatske brodograđevne industrije potvrdila je lošu situaciju hrvatskih brodogradilišta. U skoroj budućnosti je potrebno jasno definirati strategiju razvoja velikih hrvatskih brodogradilišta u kojoj bi se dale smjernice potrebnih ulaganja u tehnologiju i ljudske resurse. Financijsko poslovanje hrvatskih brodogradilišta je loše. Likvidnost brodogradnje izrazito

je slaba, a zaduženost iznimno visoka i u porastu. Ukupan dug konsolidiranog sektora brodogradilišta 2010. bio je trostruko veći od ukupne imovine, što ukazuje da je ukupni kapital negativan i to u iznosu dvostruko većem od ukupne imovine. Poslovna aktivnost poduzeća kontinuirano opada, a financijski učinak je slab. Sektor brodogradilišta u Hrvatskoj je neprofitabilan, nelikvidan, prezadužen, neekonomičan i neučinkovit, a bez jasnog plana restrukturiranja ne nazire se ni perspektiva promjene postojećeg stanja. Većina brodogradilišta ne pridonosi gospodarskom razvoju i predstavlja prijetnju stabilnosti državnih financija koje će od 2012. do 2014. i dalje biti izložene većem zaduživanju radi podmirenja proračunskih obveza. Državne financije imaju već dovoljno problema i bez brodogradnje. Rezultati analize financijskog poslovanja društava ukazuju da nisu sva brodogradilišta u financijskim problemima. Financijsko poslovanje brodogradilišta Viktor Lenac i Uljanika nakon 2008. zadovoljavajuće je pa može ostalim društvima poslužiti kao primjer dobre prakse poslovanja. Ines KOSALEC

87/17 | 06/2012

25


GOSPODARSTVO

JOBS ACT - POZITIVNE I NEGATIVNE STRANE

Izlazak iz krize ili još jedna propala ideja Kao odgovor na veliku ekonomsku krizu koja započela upravo u Sjedinjenim Američkim Državama predsjednik Obama je potpisao petog travnja novi zakon o poticanju poduzetništva koji se zove Jobs Act.

Jobs Act pomaže mladim tvrtkama U moru različitih mjera za spašavanje ekonomske situacije u zemlji američki predsjednik Barack Obama je 5. travnja 2012. godine potpisao novi zakon kojim se potiče poduzetništvo i ulaganje u gospodarstvo. Zakon koji se naziva Jobs Act (Jumpstart Our Business Startups Act, Početna pomoć za novoosnovane tvrtke) predstavlja paket mjera za pomoć mladim i tek novonastalim tvrtkama. Glavne prednosti ovog zakona su smanjena birokracija te olakšan način za prikupljanje potrebnih novčanih sredstava. Cjelokupni program Jobs Act vrijedi oko 447 milijardi dolara. Predsjednik Obama prilikom potpisivanja ovog zakona nije propustio podsjetiti naciju i svijet da su oni “Najbolja zemlja na svijetu za realizaciju posla”. Hoće li uistinu biti tako pokazat će se kroz narednu godinu dana. Pokretač za

U moru različitih mjera za spašavanje ekonomske situacije u zemlji američki predsjednik Barack Obama je 5. travnja 2012. godine potpisao novi zakon kojim se potiče ulaganje u gospodarstvo. nastanak Jobs Act bila je ekonomska kriza koja je započela 2008. godini i čiji se učinci još uvijek očituju u nezaposlenosti, recesiji i slaboj kupovnoj moći koja je za mnoge analitičare manja od očekivane. Sukladno razvoju krize došlo je do pada kreditnog rejtinga SAD-a u kolovozu 2011. i to s rejtinga AAA na AA+ prema Standard & Poor’s. Svi ti događaji doveli su do pooštravanja mjera za osnivanje tvrtke i veći financijski nadzor. Stanovništvo je pratilo zbivanja te je htjelo sve manje ulagati u gospodarstvo i u financijsko tržište, što je rezultiralo općim nepovjerenjem - od strane građana, poduzeća, financijskog tržišta te na kraju i od strane same države.

Odredbe Jobs Act-a

Jobs Act vrijedi oko 447 milijardi dolara. 26

87/17 | 06/2012

Odredbe Jobs Act-a odnose se na način osnivanja poduzeća i prikupljanja sredstava. Glavne odredbe Jobs Act-a glase: • prije upisa poduzeća u registar i strogog nadzora od strane SEC (Securities and exchange commission, Ureda za nadzor vrijednosnih papira) potrebno je imati više od 2000 dioničara i kapital veći od milijun dolara,

• povećanje dozvoljenog broja dioničara s 500 na 2000 dioničara, • povećanje trgovanja vrijednosnicama izuzete Zakonom 505 ( Rule 505 of Regulation D, zakon koji zabranjuje trgovanje dionicama u vrijednost od 5 milijuna dolara u razdoblju od dvanaest mjeseci) s 5 na 50 milijuna dolara što omogućuje lakše skupljanje kapitala, • ukidanje zabrane posebnog prikupljanja kapitala i oglašavanja za tvrtke s privatnim investicijama, • posebno izuzeće od poreza za tvrtke koje se osnivaju putem reforme Jobs Act prema odredbi Section 404 of the Sarbanes-Oxley Act, • mogućnost skupljanja sredstava putem Crowdfundinga (prikupljanja kapitala putem interneta) uz određena ograničenja za ulaganje koja se određuju sukladno dohotku, npr. osobe koje zarađuju 100 tisuća dolara godišnje mogu uložiti 10 tisuća dolara.

Prednosti i nedostaci Kao i sve mjere poduzete u ekonomiji i ova ima svoje prednosti i nedostatke koje se mogu različito tumačiti ovisno s kojeg


GOSPODARSTVO

gledišta promatramo stvari. Konzervativni američki list Economist naziva ovaj zakon “Kapitalizmom bez lisica”. Osvrnuo se na preveliku slobodu Crowfundinga u sakupljanju sredstava od strane široke mase. Economist smatra da se ovim pristupom može sakupiti velika količina novčanih sredstava koja nisu pod izravnim nadzorom Ureda za nadzor vrijednosnicama. Gledajući sa strane poduzeća taj novac može poslužiti kao dobra podloga za pokretanje poduzeća, no sa strane ulagača to može biti samo bacanje novca jer taj novac poduzeća mogu prikupiti, a da nitko od nadležnih i ne posumnja u pravilnosti dok je god broj dioničara manji od 2000 i kapital iznosi manje od milijun dolara. Wall Street Journal ističe kako je ovo pobjeda reformskih snaga i kako će manjak birokracije povoljno utjecati na poduzeća, ali kako to ima i svoju cijenu. Blog Daily Kos piše da se ovim načinom pokušavaju stvoriti radna mjesta koja nisu ničim potvrđena osim na papiru. Međutim, svi analitičari dijele mišljenje da je ovim zakonom previše isključen Ured za nadzor vrijednosnih papira. Hedge fondovi su jedan očiti primjer gdje je premalo uključen nadzor. Zakonom je određeno da se onaj koji je pod nadzorom Ureda za nadzor vrijednosnica može obraćati javnosti za potrebna novčana sredstva. Sada se hedge fondovi s imutkom ulagača u vrijednosti do 100 milijuna dolara trebaju registrirati samo u uredu nadležne državne uprave. Nastupanjem Jobs Act-a najveći investicijski fondovi poput Paulson&Co objavljuju podatke dostupne samo onima sa zaporkom. Hedge fondovi nisu osobito poželjno sredstvo za spašavanje poduzeća, jer se pokazalo da, nakon što preuzmu neku tvrtku, često je dovedu do sloma zahvaljujući svojim nastojanjima da što prije ostvare dobit. Primjer jednog takvog slučaja su hedge fondovi u Grčkoj koji su izvukli velike količine novaca iz poduzeća i banaka i onemogućili djelovanje mjera Međunarodnog monetarnog fonda za spašavanje. Drugim propisima određeno je da pojedini ulagači moraju uložiti milijun

dolara u takve fondove što neće navesti stanovništvo, ako već hoće tvrtke, da ulažu u njih. Jedan od problema koji nastaje izuzećem nadzora je i analiza vrijednosnih papira. Djelovanjem Ureda za nadzor vrijednosnica svaki kupac je prilikom kupnje imao kvalitetnu analizu vrijednosnog papira i svih mogućnosti - što je sada isključeno.

Paralela s Hrvatskom Slične mjere za spašavanje ekonomije poput Jobs Act poduzimaju se diljem cijelog svijeta. Hrvatska kao zemlja koja 1. srpnja 2013. pristupa Europskoj uniji nije isključena iz svih tih zbivanja. Zadnja mjera Vlade za poticanje zapošljavanja je novi Zakon o zapošljavanju mladih prema kojem bi mladi za prvo radno iskustvo dobivali 1600 kuna. Uspoređujući ovo s Jobs Actom vidljiva je inicijativa država u stvaranju pogodnog okruženja za zapošljavanje i omogućivanje otvaranja tvrtki bez puno birokracije i sredstava. Ono što nedostaje ovim mjerama je stroži nadzor. Nadzor nad poslodavcima u Hrvatskoj za sprečavanje iskorištavanja radne snage i nadzor financijskih institucija Amerike nad poduzećima

Preostaje nam vidjeti je li ovo izlazak iz krize za Ameriku i dobar putokaz za druge zemlje u krizi ili je ovo loš nastavak lošeg filma za gospodarstvo.

koja se otvaraju Jobs Act reformom. Nadzor u Jobs Actu bi omogućio analizu poduzeća i tako potencijalnim dioničarima omogućio bolji uvid u vrijednosnice koje ulažu, a u Hrvatskoj bi nadzor stvorio pravilnu raspodjelu radne snage i povećanje radno sposobnog stanovništva. Jedna još veoma bitna strana donošenja odluka je i ona politička. Donoseći odluke uvijek imamo dvije suprotstavljene strane. Obama je donošenjem ove odluke podijelio demokrate i republikance, dok su prvi bili protiv ove mjere nazivajući je „legalnom ilegalizacijom posla“, drugi su je slavili kao mjeru spasa gospodarstva. Zvuči vam poznato. Takvu sličnu odluku u Hrvatskoj ima svaka Vlada. Dugi niz godina priča se o potrebnom smanjenju javne uprave, no nijedna Vlada dosad nije provela konkretne korake po tom pitanju. Znajući da smanjenjem javne uprave gubi glasove onih kojima je dala otkaz, a s druge strane dobiva podršku dijela građana koje želi aktivnu politiku Vlade. Možemo reći da u današnjem svijetu u kojem svaka promjena na bilo kojem području gospodarstva znatno utječe na ishod donesenih mjera i da nikad nismo potpuno sigurni u ishod. Preostaje nam vidjeti je li ovo izlazak iz krize za Ameriku i dobar putokaz za druge zemlje u krizi ili je ovo loš nastavak lošeg filma za gospodarstvo. Šimun ZORIĆ

87/17 | 06/2012

27


GOSPODARSTVO

ETIKA U POSLOVANJU

Poslovanje bez fige u džepu U današnje vrijeme kada su poduzeća i manageri optuženi da im je jedino stalo do maksimizacije profita treba prikazati i onu drugu stranu poslovanja. U posljednjih pet godina otkako se po-

Poslovnom etikom, poduzeća javno prenose poruku da u svome djelovanju ne gledaju samo svoje interese već rade na dobrobit šire društvene zajednice.

javila financijska kriza počela su se i aktualizirati pitanja poštenja i pravednosti nositelja odlučivanja – managera.

Etika i negativni primjeri Iako smo u posljednje vrijeme pod dojmom da su moderne tehnologije ovladale svijetom i da sve nade treba polagati u razvoj istih, to nije istina. Ljudski faktor u poslovnom djelovanju je ključan i bez usmjeravanja posebne pažnje na njegov razvoj uvelike sužujemo horizonte daljnjeg razvoja. Najpoznatija definicija glasi: „Etika je znanost o moralu“, a ako ju primjenimo na poslovanje poduzeća prema definiciji Alfreda Klosea, možemo reći da se radi o znanosti o pravilnom postupanju i odlučivanju poduzetnika u egzistencijalnim pitanjima. Poslovna etika se može okarakterizirati kao poštivanje općeprihvaćenih normi i raznih društvenih standarda u poslovanju poduzeća. Svakako najspominjaniji primjer neetičnog poslovanja koje je cijelo poduzeće otjeralo u stečaj je poslovanje američkog Enron-a. U tom slučaju je došlo do manipulacije financijskim izvješćima pa su se tako prikazivali profiti koji nisu ostvareni. Izrazito „uspješni“ rezultati su također i posljedica nesavjesne kontrole od strane revizora koji

28

87/17 | 06/2012

su propustili (namjerno ili slučajno) reagirati na vrijeme. Performanse su ulijevale sigurnost ulagačima pa je tako cijena dionica porasla s 15 dolara po komadu na 90 dolara po dionici. Kako je Enron bio jedna od najvećih kompanija s blue chip dionicama, šok i iznenađenje koji su nastali nakon otkrića prijevare su koštale posla 7.500 ljudi i ušteđevine velikog broja Amerikanaca. Deset godina kasnije Enron još uvijek posluje s 36 zaposlenika kojima je cilj vratiti dug od 40 milijardi dolara. No neetično poslovanje se ne ogleda samo u lažiranju financijskih izvještaja već može poprimiti i druge oblike poput odnosa prema zaposlenicima, varanje kupaca i nepoštivanje ugovora prema dobavljačima itd., koji ne zauzimaju toliko medijskog prostora.

Svijetla strana poslovanja Etično poslovanje kao dio korporativne kulture sve više je prihvaćeno i u domeni društveno odgovornog poslovanja. Ono obuhvaća obvezu djelovanja u skladu s načelima odgovornosti, istinitosti, učinkovitosti, transparentnosti, kvalitete, postupanja u dobroj vjeri i poštovanja dobrih poslovnih običaja prema svim in-

teresnim skupinama. Njime poduzeća javno prenose poruku da u svome djelovanju ne gledaju samo svoje interese već uvažavaju i poštuju tuđe potrebe i rade na dobrobit šire društvene zajednice. Dokaz da se iznimno cijeni osviještenost kompanija je i objavljivanje Dow Jones Sustainability Indeksa u čiju konkurenciju ulazi 300 poduzeća, a koji ocjenjuje odnos poslovanja u poduzeću prema etičkim načelima u upravljanju, zaštiti okoliša i poštivanju socijalnih standarda. U hrvatskoj praksi postoji inicijativa Hrvatske gospodarske komore koja se manifestira izradom kodeksa kojeg je zasad potpisalo preko 400 poduzeća, a u njima se propisuju osnovne smjernice etičkog ponašanja poslovnih subjekata u okviru hrvatskog gospodarstva. Etički kodeksi bi trebali postati obvezujući i za privatni i za državni sektor kako bi se slučajevi nepotizmu, korupciji, neodgovornosti za okoliš sveli na najmanju moguću mjeru. U obrazovanju se mora iskoristiti prilika da se prenose prave vrijednosti kao garancija za dugoročni poslovni uspjeh koji u ostvarivanju profita i poštivanju etičnosti ne predstavlja dvojbu već koheziju. Sve dok se i samim ekonomistima ne iskristalizira važnost poštivanja etičkih standarda pojavljivat će se primjeri Enrona. Dominik PALČIĆ


GOSPODARSTVO

ZELENO GRADITELJSTVO - SAVEZNIK PRIRODE I LJUDI

Kako doći do zadravijeg i produktivnijeg životnog prostora Zgrade, objekti i prostori koji su kreirani, izvedeni i održavani prema principima zelene gradnje ostvaruju dodatnu vrijednost za sve – investitora, društvo, prirodu i same korisnike.

Zelena gradnja obuhvaća cjelovit proces osmišljavanja, izvedbe, održavanja, korištenja i obnove objekata, temeljen na principu održivosti. Projektiranje i financiranje zelene gradnje stvara potrebu za ekološkim materijalima za gradnju. Osim toga u procesu zelene gradnje se oprema i obnavlja, procjenjuju se vrijednosti životnog ciklusa zgrada s obzirom na zelene elemente, oblikuje se krajobraz, dizajn svjetla, ostavaruje se ušteda energije kroz reciklažu. Zeleno graditeljstvo temelji se na korištenju materijala koji štite ljude i okoliš. Ovakve građevine dizajniraju se u skladu s lokalnim klimatskim prilikama te tako da se pri gradnji mudro iskoriste lokalni resursi. Zelena gradnja u cjelini ima za cilj kreiranje radnog i životnog porstora koji će biti zdraviji, ugodniji i produktivniji, a da se pritom ostvaruje energetska učinkovitost. Isplativost se zelene gradnje očituju u podatku da zelene zgrade za svojeg vlasnika investitora ostvaruju 6 posto više rente te 16 posto više prodajne cijene. Zelene zgrade su zgrade budućnosti koje svojim vlasnicima omogućuju veću isplativost i veću poželjnost, a svojim korisnicima niže operativne troškove, niže troškove održavanja. Osim toga, smanjeni troškovi upravljanja, veći povrat od ulaganja i vrhunski stambeni ili radni okoliš. Tako se npr. kao toplinska izo-lacija u modernim domovima sve češće koristi balirana slama, celuloza od recikliranog papira, proizvodi od ovčje vune, ekspandirana glina i sl. Strukturalni elementi su od drveta, a umjesto betona prednost se daje cigli i kamenu. Posebna se štedi energija i voda, tako da ovakav tip građevina često ima pasivna solarna svojstva ,sustave za sakupljanje

Od 2009. postoji Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj, neprofitna organizacija koja služi kao platforma za promicanje prakse održive gradnje u Hrvatskoj.

kišnice i pročišćavanje otpadnih voda te energetski sustav koji koristi obnovljive izvore energije. Svjetskim istraživanjima dokazano je da energetski učinkovite zgrade, objekti i prostori koji su kreirani, izvedeni i održavani prema principima zelene gradnje - tako da vode računa o zdravlju svojih korisnika i njihovoj ugodi u prostoru, te imaju i njeguju dalekosežni pogled na neutralni ili čak pozitivni utjecaj na prirodni okoliš i urbanu sredinu u kojoj se nalaze, ostvaruju dodatnu vrijednost za sve – investitora, društvo, prirodu i same korisnike. Upravo zbog

toga, ovaj pozitivan trend, iznimno važan u današnjem potrošačkom, zagađenom društvu nije zaobišao ni Hrvatsku. Od 2009. postoji Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj, neprofitna organizacija koja služi kao platforma za promicanje prakse održive gradnje u Hrvatskoj. Oni su u budućnosti nositelji ideje zelenog graditeljstva i transformacije hrvatskog tržišta, promičući programe zelenog graditeljstva i tehnologije kao saveznika prirode i ljudi. Dubravka GLAVINA 87/17 | 06/2012

29


FAKULTET

Dragi čitatelji, Pozdravljam vas sve kao nova urednica rubrike Fakultet. Budući da nam je još jedan semestar na izmaku, nadam se

da ste ispunili sve svoje ciljeve, barem one vezane uz ispite i faks, i da se zadovoljni svojim uspjesima možete prepustiti dugom toplom ljetu. U novom broju Managera donosimo vam pregršt zanimljivih tema kojima možete upotpuniti ove vruće dane. Saznajte sve iz prve ruke o studiranju u Irskoj, a ukoliko ste zaniteresirani za volontiranje i želite dobrim djelom upotpuniti svoje studentske dane, pročitajte članak o volontiranju u udruzi za pse vodiče. Također, donosimo vam i zanimljiv izvještaj sa dvodnevne kulturno-sportske studentske manifestacije Radićevi dani koja je održana početkom lipnja, te konačne rezultate naših kolega sportaša koji su sudjelovali na sportskim natjecanjima tijekom ove akademske

godine. Ukoliko imate problema s koncentracijom i učenjem, uz pomoć par savjeta poboljšaljte ih, te naučite kako se najbolje pripremiti za tržište rada. Udruge na našem faksu bile su veoma marljive i aktivne tijekom cijelog semestra, a možete pročitati kojim su se idejama i projektima bavile posljednjih mjeseci, kao i kako je bilo na velikoj proslavi 20. rođendana HSA, najstarije studentske udruge na našem faksu. I za kraj, želim sve zainteresirane pozvati da se pridruže našoj maloj veseloj redakciji i sudjeluju u stvaranju novog Managera! Lijepi pozdrav, Maja HAS Urednica rubrike Fakultet

FINANCIJSKI KLUB

Sigurna investicija Udruga Financijski klub ljetni semestar 2011./2012. godine započela je provođenjem Bloomberg Assesment Testa. Događanje je provedeno na razini Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Bloomberg Instituteom. Ovom standardiziranom testu koji se provodi diljem svijeta s ciljem utvrđivanja općeg znanja, analitičkih vještina i talentiranosti za područje financija pristupilo je stotinjak zainteresiranih studenata. U sklopu predavanja Klub je ugostio magistra komunikologije Ivana Plaveca, koji je održao predavanje pod nazivom ‘’Communicate your way to success in the workplace’’, višeg savjetnika u Hrvatskoj narodnoj banci Tomislava Ridzaka, koji je predstavio istraživanje o ponudi i potražnji za kreditima korporativnog sektora u Hrvatskoj, prof. dr. sc. Josipa Ticu, koji je govorio o stabilizacijskoj ulozi fiskalne politike te ravnateljicu Instituta za inovacije Morana Fudurić, koja je održala predavanje naziva ‘’Executive Education u JI Europi’’. Članovi Kluba su održali radionice za ostale članove na teme ‘’Procjena vrijednosti poduzeća pomoću diskontiranih novčanih tokova’’ (Tomislav Frančič), ‘’Vrednovanje poduzeća pomoću relativnih omjera’’ (Jele-

30

87/17 | 06/2012

na Glavaš) te ‘’Nauči pisati rad’’ (Iva Zorić). Posljednja radionica bila je prvenstveno namijenjena pristupnim članovima, koji su morali predati svoj istraživački rad za promoviranje u status radnog člana. Od ostalih događanja treba izdvojiti suradnju s konzultanskom kućom A. T. Kearney i brojnim drugim studentskim udrugom, u sklopu koje je održano predavanje ‘’A. T. Kearney Managment Consulting Club Kick Off’’, na kojem je predstavljena ova ideja

brojnim zainteresiranim studentima. U nadolazećem razdoblju Financijski klub će organizirati Okrugli stol na temu ‘’Ocjena učinkovitosti fiskalnih mjera nove Vlade’’ (projektna radna skupina Javne financije), već tradicionalnu konferenciju Primarno tržište (projektna radna skupina Student investitor) te još jedno testiranje na kojem će studenti moći pristupiti Bloomberg Assesment Testu. Andreja Tropčić Financijski klub


FAKULTET

DANI EUROPSKE UNIJE

Hrvatski student – europski poduzetnik Trinaestu godinu zaredom Hrvatska studentska asocijacija je organizirala projekt „Dani EU“ na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, od 7. do 9. svibnja 2012.

Organizacija projekta Tim Stručno usavršavanje koji djeluje u sklopu studentske udruge HSA, uz pomoć ostalih članova udruge, organizirao je i ove godine gotovo već tradicionalni projekt „Dani EU“, koji se održava prvi tjedan u mjesecu svibnju u sklopu obilježavanja Europskog tjedna. Rad na projektu je iziskivao puno vremena i truda, od dogovaranja središnje teme, preko dogovora o gostima predavačima i sudionicima, pa sve do dogovaranja sponzorstva kako bi projekt bio na visokoj razini kao i svih proteklih godina.

Program projekta i suradnici Ovogodišnja glavna okosnica projekta bio je hrvatski student kao budući europski poduzetnik, s ciljem da se studentima što više približi gospodarstvo Europske unije te novo, bogatije i konkurentnije tržište. Projekt je započeo svečanim otvorenjem na kojemu su prisustvovali mnogi uvaženi gosti, veleposlanici te predstavnici velepo-

slanstva, kao i ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić te dekan Ekonomskog fakulteta Tonći Lazibat koji su svojim dolaskom podržali ovu vrlo važnu i hvalevrijednu inicijativu studenata. Glavna tema prvog dana projekta je bilo poduzetništvo i gospodarstvo Europske unije kroz koje su nas proveli mnogi predvači. Toga dana studenti su imali priliku čuti zanimljiva i vrlo informativna predavanja počevši s predavanjem prof.dr.sc. Ljube Jurčića koji studentima približio kako funkcionira samo tržište Europske unije, zatim ministar poduzetnišva i obrta Gordan Maras, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Vesna Trnkop Tanta i prof. dr.sc. Tamapa Ćapeta s Pravnog fakulteta u Zagrebu, koja je studentima pojasnila što znači ući na unutarnje tržište Europske unije s pravnog aspekta. Teme predavanja drugog dana projekta bile su vezane za studiranje i rad u Europskoj uniji što je pobudilo interes mnogih studenata koji namjeravaju ići na studnetsku razmjenu na jedno od mnogobrojnih i vrlo cijenjenih europskih sveučilišta. Predavanja su održali prof.dr.sc. Marko Kolaković, Vladimir Braus,

Vlasta Jelašić Kerec, kao i Projectus grupa i Agram, a predavanja su završila okruglim stolom na kojem su sudjelovali erasmus studenti, koji su predstavili svoje iskustvo studiranja u inozemstvu, a na kojem su im studenti mogli postaviti pitanja i doznati mnoge informacije iz prve ruke. Posljednjeg dana projekta, čije je tema vodilja bilo probijanje na tržište, velik interes studenata pobudila su predavanja mr.sc. Olgice Spevec, dr.sc. Ante Rončevića, Davora Brukete iz agencije Bruketa&Žinić, Daniela Ackermanna iz agencije Istudio te portala MojPosao i Volonterskog centra Zagreb.

Sponzori Uspješnom održavanju projekta pomogla su mnoga renomirana poduzeća, a to su Agram, Azelija – drevene kuće, Badel, Fancy Cake, ISIC kartice, Karlovačko, Korlat vina, Splitska banka, Studena, Podravka, View magazine. Osim njih Ekonomski fakultet Zagreb te Ministarstvo vanjskih i europskih poslova puno su pridonijeli i pomogli u cijelom procesu organizacije i na tome im veliko hvala! Maja JURČEVIĆ

87/17 | 06/2012

31


FAKULTET

MARKETING NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Iskustvo iz prve ruke Marketing

neprofitnih

organizaci-

ja jedan je od izbornih predmeta na Ekonomskom

fakultetu

u

Zagrebu,

točnije na katedri za Marketing. Traje u ljetnom semestru i mogu ga upisati studenti 3 i 4 godine. Daje mogućnost volontiranja u raznim neprofitnim organizacijama, što je jako dobra praksa i iskustvo za studente. Sluša se kod profesora Jurice Pavičića i asistentice Morane Fudurić, a za sve probleme i pitanja postoji demonstratorica koja je uvijek dostupna na mailu.

Zašto marketing neprofitnih organizacija? Predmet kao i svaki na fakultetu ima prednosti i mane, samo što svi mi na to gledamo drukčijim očima. Uz opširno gradivo i izradu projekta, ovaj predmet nudi i druge mogućnosti. Prednost je u tome što se taj projekt može zamijeniti volontiranjem o kojem ću pisati u idućem odlomku. Uz projekt ili volontiranje potrebno je proći dva kolokvija, u kojima je bitno da se gradivo razumije i da se za sve može priložiti konkretan primjer. Sadržaj predmeta je iznenađujuće zanimljiv, a prate ga razni primjeri gostiju predavača. Gosti dolaze iz raznih neprofitnih organizacija i pričaju o svojim iskustvima. Nakon odslušanog i položenog Marketinga neprofitnih organizacija mogu reći da se neprofitne organizacije mogu izjednačiti sa profitnim u pogledu marketinga. Sve marketinške aktivnosti koje koriste profitne, koriste i neprofitne organizacije. Dosta studenata s našeg fakulteta buni se da nemamo dovoljno mogućnosti za praksu, e

pa ovaj predmet pruža vam nešto stvarno odlično, korisno i posebno – iskustvo volontiranja. Ove godine volontirati se moglo u par neprofitnih organizacija, a to su bile: Plavi telefon, Hrabri telefon, Hrvatsko društvo za celijakiju, Transparency Interantional, Prijatelji životinja, Terapeutsko jahanje Krila, Udruga pasa vodiča…

Volontiranje Volontirala sam u Udruzi psi vodiči i mobilitet, ali i još uvijek volontiram. Kada se danas osvrnem u nazad mislila sam kako uz sve te obaveze stići i volontirati, ali stigne se i može se. Taj osjećaj zadovoljstva i korisnosti ovom našem malom društvu nešto

Šire gledajte na svijet i upoznati ćete puno zanimljivih ljudi i steći mnoga iskustva.

je posebno i stvarno to treba doživjeti. Dok činite korisno i radite za jedan osmjeh, zaboravite na sve ružne stvari na ovom svijetu. Tokom prvog susret sa članovima udruge, moram priznati, bila sam malo zbunjena jer nisam znala što ću raditi, čak sam stekla dojam da moje volontiranje nema smisla. Sve se to promijenilo kad sam došla na prvo druženje na Cvijetnom trgu u Zagrebu. Kroz druženje s korisnicima i djelatnicima Udruge prošla sam i stazu s preprekama s povezom na očima uz pomoć crnog retrivera Morisa i tek tada sam otvorila oči i upoznala svijet slijepih ljudi. Na tim druženjima bilo je svega - igranja s djecom, crtanja psića, igranja stolnog tenisa za slijepe, dijeljenjebalona, puno razgovora i upoznavanja ljudi. Uz sve to krenula sam raditi i jedan projekt za Udrugu pasa vodiča, koji je vezan uz njihovo financiranje, ako ćete slušati taj kolegij vidjet ćete kako je financiranje neprofitnih organizacija komplicirano i teško. Projekt se nevezano za Marketing neprofitnih organizacija i dalje nastavlja pa se nadam da će uskoro biti realiziran. Zadnji susret bio je sudjelovanje na Bundeku na Floraart , gdje smo se družili, animirali djecu iz vrtića i osnovnoškolce. Završetkom kolegija tj. ljetnog semestra nije završilo moje volontiranje i sudjelovanje u događanjima Udruge pasa vodiča. Danijela KONJEVIĆ

32

87/17 | 06/2012


FAKULTET

UNAPREĐENJE KOMPETENCIJA ZA NASTUP NA TRŽIŠTU RADA

Kako postati zapošljiviji? Prije ili poslije, svi ćemo dobiti priliku da se iskažemo na tržištu rada. Prilikom traženja zaposlenja najvažnije je zadovoljiti osnovne kriterije koji se traže natječajem: imati odgovarajuće obrazovanje, odgovarajuće iskustvo i odgovarajuće sposobnosti. Iako je to možda jednostavno reći ili napisati, zadovoljavanje ovih osnovnih preduvjeta u praksi je ipak malo složenije. Donosimo vam par savjeta kako da osvijestite znanja, vještine i kvalitete koje posjedujete te postanete konkurentniji na tržištu rada.

Prepoznavanje vlastitih vještina, znanja i sposobnosti Vještine i znanja stječemo kroz različite oblike obrazovanja kako formalnog tako i neformalnog, kroz hobije i radno iskustvo. Budući da danas većina mladih završava fakultete, imati diplomu kao dokaz formalnog obrazovanja i znanja više nije garancija za uspjeh u poslu. Poslodavcima postaju sve važnije različite vještine, sposobnosti i kvalitete stečene kroz neformalno obrazovanje koje će upravo vas istaknuti u masi prijavljenih kandidata. Najvažnije je, za početak, identificirati područja i

Pokušajte na što bolji način iskoristiti svoje studentske dane i upotpuniti ih različitim aktivnostima koje bi na bilo koji način proširile lepezu vaših vještina, znanja i sposobnosti.

znanja koja su nam manjkava, a koja su u današnje vrijeme od izuzetne važnosti poput unapređenja stranih jezika, računalnih vještina, korištenja novih tehnologija i sl. Danas gotovo da i nema radnog mjesta za koje se možete prijaviti bez da posjedujete te najtraženije vještine. Također, veoma tražena karakteristika na koju danas, nažalost, maleni broj kandidata može odgovoriti, je radno iskustvo. Manjak radnog iskustva ne treba oplakivati već treba aktivno poraditi na njegovom popravljanju. Uključivanje u studentske udruge i rad na studentskim projektima samo je jedan od primjera u kojem možete na zanimljiv način naučiti puno toga i obogatiti svoje radno iskustvo, a ujedno i steći mnoga prijateljstva. Isto tako, sudjelovanjem na edukativnim radionicama i natjecanjima, studentskim razmjenama i u raznim oblicima volontiranja možete usavršavati svoje vještine i znanja. Većina poslodavaca uvelike cijeni vlastitu inicijativu svojih budućih zaposlenika jer oni na taj način pokazuju da su spremni raditi i u poslu napredovati. U današnje je vrijeme ponuda raznih oblika neformalnog obrazovanja zaista bogata, a na vama je da pronađete ono što je vama najzanimljivije kao idealan spoj zabave i učenja.

Dobar životopis Nakon što ste prikupili obilje znanja i iskustva, trebali bi to sve sažeti i predstaviti u životopisu. Životopis ili CV je kratak sažetak vaših osobina, karakteristika, sposobnosti i vještina, te je uz intervju jedan od osnovnih načina izbora potencijalnih kandidata od strane poslodavaca. CV predstavlja par papira koji donose vašu priču. Ta priča u minuti, dvije mora zainteresirati i potaknuti vašeg poslodavca da vas pozove u uži krug izbora. Stoga je od iznimne važnosti pripremiti dobar CV koji je pravi odraz vaših kvaliteta i mogućnosti. Morate privući pažnju, ali i ostati zapamćeni pri tome. Potrudite se oko njegovog sastavljanja jer će se vaš trud primijetiti, a onda možda i nagraditi. Informirajte se o formalnostima i izgledu, pravilno dozirajte relevantne i

zanimljive informacije i obavezno ispravite eventualne gramatičke pogreške, na to su poslodavci posebno osjetljivi. Prilikom sastavljanja imajte na umu da je vaš CV vaša ulaznica za daljnje natjecanje.

Vještine komunikacije i samopredstavljanja Ako se na oglas za radno mjesto prijavi više kandidata jednakih po obrazovanju i radnom iskustvu, poslodavac primjećuje onog koji se najbolje predstavio. Koga u današnje vrijeme poslodavci žele vidjeti? Savjesnog i marljivog radnika koji daje sve od sebe, svojim zalaganjem prelazi preko svih teškoća, a iz eventualnih pogrešaka izvlači pouku i na taj način se neprestano usavršava. Također, danas se sve veća važnost pri odabiru stavlja na dodatne kvalitete kao što su timski rad, motivacija, sposobnost prilagodbe i komunikacijske vještine. Kroz razgovor vaš poslodavac pokušava provjeriti koje od tih kvaliteta imate i stoga je važno predstaviti u najboljem svjetlu. Pripremite se za intervju, razmislite o mogućim pitanjima i odgovorima te se raspitajte o poduzeću u koje dolazite.

Birati, a ne biti biran Iako se možda u današnje vrijeme pronalaženje posla čini kao nemoguća misija, nemojte tome pristupati u potpunosti negativno. Pokušajte na što bolji način iskoristiti svoje studentske dane i upotpuniti ih različitim aktivnostima koje bi na bilo koji način proširile lepezu vaših vještina, znanja i sposobnosti. Učite i upijajte iskustvo na svakom koraku, kako biste jednog dana bili u poziciji da vi birate posao, a ne da čekate da budete izabrani. Želimo vam puno sreće! Maja HAS 87/17 | 06/2012

33


FAKULTET

STUDIRANJE U INOZEMSTVU

Republika Irska Osim po velikim zelenim livadama i dobrome pivu, Republika Irska poznata je i po veoma kvalitetnim sveučilištima i visokom obrazovanju. Iako je Irska veoma potresena svjetskom gospodarskom krizom te podosta studenata odlazi na školovanje u Veliku Britaniju bitno je napomenuti da Irska još uvijek bilježi velik broj dolazaka stranih studenata.

Općenito o studiranju u Irskoj Visoko obrazovanje u Republici Irskoj se odvija po bolonjskom sistemu te se sastoji od preddiplomskog, diplomskog i postdiplomskog studija. Iako Irska nudi bogatu ponudu sveučilišta, hrvatskim studentima su najviše interesantne institucije visokog obrazovanja u glavnom gradu Dublinu i u pravilu većina stranih studenata odlazi na studij upravo u Dublin. U Dublinu se svakako ističe Trinity College Dublin te Dublin City University. Trinity College Dublin nudi širok spektar studija – od društvenih znanosti do prirodnih znanosti te broji više od 16.000 studenata. Osamdeset studenata su Irci, a čak 20 posto studenata su strani studenti. Studentima ekonomije je svakako zanimljiva i Dublin Business School koja slovi kao jedna od najboljih poslovnih škola u Europi. Veoma korisna stranica prije odluke o studiranja u Irskoj je stranica www. universitiesireland.ie koja nudi pregled irskih sveučilišta te služi za promociju istih. Na stranici svakoga sveučilišta mogu se dobiti detaljne informacije o studijima, školarinama, stipendijama, smještaju te ostalim bitnim stvarima vezanim uz određeno sveučilište.

Postupak prijave i smještaj Prije postupka prijave bitno je saznati sve informacije vezane uz sveučilište koje je student odabrao te mogućnosti smještaja. Svako sveučilište na svojim stranicama ima veoma detaljan prikaz postupka prijave za strane studente. Primjerice za prijavu na Trinity College u Dublinu web stranica Trinity College-a nudi detaljne informacije te emailove na koje se studenti mogu javiti ukoliko im nešto nije jasno - www.tcd.ie/

34

87/17 | 06/2012

Admissions/undergraduate/apply/eu-noneu. Razne su mogućnosti smještaja – od kampusa do privatnog smještaja no bitno je napomenuti da je smještaj u Irskoj veoma skup, a stipendije najčešće ne pokrivaju trošak smještaja te taj faktor treba uzeti u obzir. Također prije ili za vrijeme postupka prijave potrebno je položiti test poznavanja engleskoga jezika. Zahtjeve za određeni smjer i studij propisuju sveučilišta, a najčešće traženi minimalni rezultat je primjerice iz IELTS testa 5 ili TOEFL-a putem Interneta 61 što odgovara b2 i c1 razini poznavanja engleskoga jezika. Veoma detaljne informacije o postupku prijave na irska sveučilišta mogu se naći na stranici www. educationireland.ie.

Školarine i stipendije Veoma je malo dostupnih stipendija za hrvatske studente koji žele studirati u Irskoj te se one uglavnom odnose na kraća razdoblja za diplomski ili postdiplomski studij. Na stranicama sveučilišta također se može naći određeni broj stipendija koje su dostupne stranim studentima. Bitno je napomenuti da stipendije uglavnom ne uključuju smještaj i prehranu što predstavlja znatan trošak, pošto su hrana i smještaj u Irskoj veoma skupi. Studiranje u Irskoj je

besplatno za studente europskog ekonomskog područja koje uključuje 27 zemalja i Island, Norvešku i Lihtenštajn. Ipak, svaki fakultet dodatno naplaćuje upisnu naknadu koja pokriva usluge na fakultetu i ispite. Godišnja upisna naknada iznosi od 250 pa sve do 2500 dolara, ovisno o fakultetu. Državljani koji dolaze iz zemalja koje nisu u Europskoj Uniji plaćaju punu školarinu koja se za preddiplomski studij kreće od 9.000 dolara pa sve do 40.000 dolara dok za postdiplomski studij iznosi od 9.000 do 40.000 dolara što je veoma velik iznos pogotovo kada se tome dodaju troškovi smještaja, knjiga i hrane. Radi ovih razloga studij u Irskoj je bio veoma nedostupan hrvatskim studentima te se veoma mali broj studenata odlučivao za studij u Irskoj no ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju 2013. godine za očekivati je da će porasti broj studenata koji su zainteresirani za studij u Irskoj.

Veoma detaljne informacije o postupku prijave na irska sveučilišta mogu se naći na stranici www.educationireland.ie


FAKULTET

Studentski život u Irskoj

Morana u Dublinu

Studenti koji su proveli semestar ili više u Irskoj ističu upravo studentski život kao glavnu prednost studiranja u Irskoj. Knjižnice te ostali sadržaji su uvijek dostupni studentima i na veoma visokoj razini. Smještaj u studentskom kampusu je veoma kvalitetan, sobe su u pravilu jednokrevetne ili dvokrevetne te veoma prostrane. Noćni život, pogotovo u Dublinu, je veoma bogat radi brojnih pubova i klubova namijenjenih studentima. Ipak kao jednu od glavnih mana studenti ističu velike troškove života u Irskoj, koji se mogu povećati ili smanjiti ovisno o gradu u kojemu student studira no podosta su slični u svim gradovima. Primjerice za godinu dana student će trebati izdvojiti oko 4.000 eura za smještaj, oko 500 eura za tekuće troškove studiranja (knjige, materijali itd.), oko 2.000 eura za hranu te oko 2.000 eura za ostale troškove (izlasci, prijevoz itd.) što na godišnjoj razini iznosi oko 65.000 kuna što predstavlja popriličan trošak za hrvatske studente. Usprkos ovim troškovima studenti ističu da je Irska savršena zemlja za učenje engleskog jezika te većina studenata jako unaprijedi svoje znanje engleskog jezika tijekom boravka u Irskoj. Također irski studenti su veoma nakloni stranim studentima te se u veoma kratkom roku steknu brojna prijateljstva koja ostaju za cijeli život. Andrej Hanzir

Znači život u Dublinu je divan. Grad sam po sebi i nije nešto lijep osim zanimljivih tour-a Vikinškim brodom na kotače u kojem turisti oponašaju vikinge dok razgledavaju Ljudi su ti koji su posebni! Svaki dan je moguće izaći i uvijek će svugdje biti gužva. Takav život odgovara svakom studentu, problem je takav život financirati. Piva je oko 4, 5 eura, a ručak u restoranu od 5 - 15 eura kao jeftinija opcija. Kupovina namirnica se može obaviti u više lanaca dućana kao što su Tesco, Lidl ili irski lanac Dunnes Store. Potrebno je provesti malo više vremena u dućanu zbog uspoređivanja cijena i pronalaženja proizvoda koji su ‘3 for 2’ ili ‘2 for 1 euro’. Moja najveća zanimacija je bila obići što više posebnih mjesta u Dublinu: tako sam jednu nedjelju jela brunch u Francuskom La Boulangerie, koju vodi jedan dragi striček Marokanac, a drugu nedjelju bi kod prijatelja s faksa (Hrvata) radili pečenog piceka s krumpirom. Fascinantna je količina ljudi, različitih vjera

i dobnih skupina, koji su isli na moj faks - Griffith College Dublin. Danas se mogu pohvalit da imam prijatelja sa skoro svakog kontinenta na svijetu. Upoznala sam Albanku koja je živjela u Turskoj i završila faks u Zagrebu, Irca koji je zbog ragbija 4 puta ponavljao prvu godinu pa na kraju odustao, poluirca-polutalijana, pakistanca koji je bio kapetan kriket ekipe koja je poosvajala silne nagrade po inter-fakultetskim natjecanjima, curu koja izgleda kao azijatkinja od koje sam saznala da postoji dio Rusije u kojoj svi izgledaju kao Azijati i Frasian (Francuskinju koja izgleda kao Azijatkinja). Najgore iskustvo je bilo birokratsko, kao i u svakoj državi, otvarat račune, obnavljat vizu, riješavat papire oko faksa i ostale teške, ali potrebne dužnosti jednog građana države Irske. Definitivno najbolje iskustvo su bili tulumi i izlaženja s ljudima koje sam sigurna da nikad u životu neću zaboraviti! Morana M. (22)

Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju, hrvatski će studenti moći besplatno studirati na sveučilištima u Republici Irskoj. 87/17 | 06/2012

35


FAKULTET

STUDENTSKA UDRUGA

Što se muti u eSTUDENT-u? (wsc.estudent.hr) organiziranog protekle četiri akademske godine na Sveučilištu u Zagrebu. sudionici su, bez obzira došli do finala ili ne – stekli bogata iskustva izravno s tržišta na kojem će se uskoro naći. Naravno, tu su i ostvarena partnerstva i kontakti kojih možda ne bi bilo da se studenti nisu odlučili sudjelovati na ovom natjecanju.

Otkad se zadnji put pisalo o eSTUDENTu u Manageru uspješno je odrađeno nekoliko velikih projekata, a jedan će se tek održati u srpnju. Sve novosti možete uvijek pratiti na web stranici i Facebook stranici Udruge, a za početak pročitajte najvažnije zanimljivosti koje smo izdvojili za vas.

Ako krenemo kronološkim redoslijedom, prvo bismo trebali spomenuti da se održao projekt Zlatni Indeks. Na svečanoj ceremoniji održanoj 3. travnja u dvorani Kornati Hypo centra u Zagrebu dodijeljene su nagrade Zlatni indeks 2011. Dobitnici ove jedinstvene nagrade su poduzeća koja su u protekloj 2011. godini najviše aktivno sudjelovala u akademskom životu i povećala kvalitetu studiranja kroz dodjelu stipendija, ulaganja u studentske udruge i projekte, organiziranje projekata na kojima sudjeluju studenti, praksi te sudjelovanja na projektima, a dodijeljena je i nagrada za najbolji imidž prema percepciji studenata i to pduzećima 24 sata, INA i Coca Cola HBC Hrvatska.

Najveći projekti nedavno održani bili su Zlatni Indeks, CSC, BPC, APP SC Contest, a uskoro će i IC Future seminar. U srijedu 16.svibnja 2012. godine održala se Završna ceremonija Case Study Competitiona 2012. Ove godine su obuhvaćeni fakulteti svih šest sveučilišta u državi, a na natjecanje u rješavanju 16 poslovnih slučajeva zadanih od 15 poduzeća sudionika prijavila su se čak 1234 tima, od čega je čak 171 prijavljeni tim bio izvan Zagreba čime je postignut značajan rast u odnosu na prošlogodišnju brojku od 33 prijavljena tima. Ovim projektom CSC je uspio povezati studente cijele Republike Hrvatske. Nakon finalnog prezentiranja poduzeća su morala odabrati tri najbolja tima. Pobjednici

36

87/17 | 06/2012

su bili nagrađeni s redom 10000 kuna prvoplasirani tim, 4000 kuna i 2000 kuna drugoplasirani i trećeplasirani tim ili nagradom u navedenoj protuvrijednosti, te je tako nagradni fond iznosio čak 256 000 kuna. Također neka od poduzeća pripremila su i dodatne nagrade za sve pobjednike. Treći veliki projekt bio je Business Plan Contest, odnosno natjecanje u pisanju poslovnih planova s edukacijskim karakterom. Osnovni je smisao projekta pružiti studentima priliku i poticaj da svoju poslovnu ideju razviju u upotrebljiv i profesionalno razrađen poslovni plan koji predstavlja sve što im je potrebno da nađu investitore i partnere. Projekt promovira poduzetništvo, opću poslovnu pismenost, te ostanak mladih i obrazovnih ljudi u Hrvatskoj, s novim, originalnim idejama. Ove godine nagradni fond je više nego duplo veći od prošlogodišnjeg i iznosi 35 000 kn, zahvaljujući sponzorima. Uz to, tri najbolja tima osvajaju “Investicijsku večeru s poslovnim anđelima” s mogućnošću investiranja u njihove projekte. Završen je i App Start Contest, studentsko natjecanje u izradi mobilnih i web aplikacija Natjecanje App Start Contest novi je projekt udruge eSTUDENT i nastavak je uspješnog natjecanja Web Start Contest

Projekt koji se tek treba održati je Future seminar o intelektualnom kapitalu, i to po sedmi put zaredom u Dubrovniku. Seminar se bavi temama koje su vezane uz upravljanje znanjem i intelektualnim kapitalom (IC) poduzeća te istraživanjem najboljih načina organiziranja tih neopipljivih resursa poduzeća, kako bi se postigao održivi razvoj bilo na razini poduzeća ili na razini lokalne samouprave. Future Seminar okuplja 30 izvrsnih studenata s područja cijele Europe s vrhunskim stručnjacima menadžmenta znanja. Uz pomoć predavanja, seminara i raznih izazova za sudionike pokušava se stvoriti jedna kreativna atmosfera u kojoj dobivaju nova primjenjiva znanja, ali i gdje se javljaju nova rješenja i inovativne ideje na području upravljanja znanjem. Seminar se održava svake godine u srpnju, pa razmislite o sudjelovanju dogodine! Daria KERŠIĆ


FAKULTET

PROJEKT STUDENTSKE UDRUGE „TIM“

„Izaberi pravi smjer“ U organizaciji studentske udruge „TIM“, organizirano je predstavljanje svih smjerova

diplomskog

studija

Ekonom-

skog fakulteta u Zagrebu. Cilj projekta je studentima preddiplomskog studija olakšati donošenje odluke o tome koji smjer upisati.

Kroz četiri dana, smjerove je predstavilo ukupno 14 profesora i asistenata, te 15 bivših studenata, a na predavanja svih devet smjerova došlo je ukupno 244 studenata.

sve što je važno pri upisu smjera te odgovara na pitanja poput, što se proučava i uči na smjeru, koji se kolegiji izvode i tko će ih predavati, zatim što se očekuje od studenata i što oni mogu očekivati od smjera. Osim toga, bivši studenti pišu o zapošljavanju i važnosti naučenog znanja. Vodič će biti moguće besplatno skinuti sa stranice udruge (www.udruga-tim.hr) krajem lipnja.

Svrha projekta i način izvođenja

Projekt: “Izaberi pravi smjer!“ Veliki broj studenata sigurno je neodlučan oko upisivanja smjera diplomskog studija (5. godine). Studentska udruga „TIM“, osnovana 2009. godine, odlučila je pomoći studentima te im pružiti jedinstvenu priliku da odslušaju predstavljanje svih smjerova diplomskog studija koji se izvode na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Predavanja su održana kroz posljednja četiri dana mjeseca svibnja.

Glavni razlog zašto je ovaj, do sada najveći projekt u povijesti udruge uopće i pokrenut, proizlazi iz želje da se pomogne studentima preddiplomskog studija, posebice onima koji privode kraju četvrtu godinu. Želja je pomoći im pri odabiru za njih najboljeg smjera na diplomskome studiju. Sam projekt zamišljen je u obliku predstavljanja smjerova kroz predavanja u trajanju od 45 minuta po smjeru. Svaki smjer predstavili su profesori/ice i asistenti/ice s katedre, ali i dvoje ili više studenata koji su završili dotični smjer.

Što ako smo propustili predavanja? Za one studente koji su propustili predavanja, ali i one koji čak i nakon što su ih odslušali nisu sigurni koji smjer upisati, pripremili smo i detaljni „Vodič kroz smjerove“. On na jednom mjestu objedinjuje

Uspjeh ili neuspjeh? Prvo izdanje projekta „Izaberi pravi smjer!“ bez većeg oklijevanja možemo proglasiti uspjehom. Kroz četiri dana, smjerove je predstavilo ukupno 14 profesora i asistenata, te 15 bivših studenata, a na predavanja svih devet smjerova došlo je ukupno 244 studenata. Za prvi put sasvim dovoljno, a već za iduću godinu možemo najaviti još bolje, veće i zanimljivije predstavljanje smjerova!

VELIKO HVALA! Kao voditelj ovog projekta, htio bih se zahvaliti svih katedrama što su velikodušno pristale sudjelovati na ovome projektu, bivšim studentima koji su svojim mlađim kolegama prenijeli vrijedna iskustva te našim sponzorima Cockti i Henkelu na njihovoj pomoći i podršci. Naravno, ovaj projekt uopće ne bi niti zaživio da uz mene nisu bili Anita, Viktor, Davorka, Karla, Martina i Vedrana - moj tim koji mi je pomogao postaviti na noge ovaj zaista vrijedan i koristan projekt! Od srca vam hvala! :) Matija MUSTAČ, voditelj projekta

87/17 | 06/2012

37


FAKULTET

RADIĆEVI DANI

Dvodnevna proslava na „Savi“ Dragi naši čitatelji, studenti i studentice, sigurno se pitate što su to „Radićevi dani“? To je najveća fešta u povijesti Save ikada i to dvodnevna fešta održana 8. i 9. lipnja 2012. godine.

Najveći u Hrvatskoj, kapaciteta 4000 studenata Naime, Radićevi dani su kulturno-sportska manifestacija u organizaciji Studentskog odbora studentskog doma Stjepan Radić. Samom manifestacijom obilježavamso dan našega doma, a posebno povodom rođenja Stjepana Radića. Inače, ovo je prvi put u povijesti našega doma da je ovaj događaj organiziran i održan te smo sigurni da će prerasti u tradiciju svake naredne godine. Isto tako nadamo se da će potaknuti sve studente i studentice da teže tome i da daju svoj doprinos svemu ovome, kako voljom tako i svojim trudom. Ipak, sve dobro se nasljeđuje s koljena na koljeno kako bi rekli naši mudri ljudi, pa se duboko nadam da će se i ovaj događaj prenositi od studenata do studenata. Budući da se program sastoji od dva dijela i traje zaredom dva dana, sama želja je bila zbližiti sve stanare doma, ali i ostale prijatelje Save kroz kulturni, zabavni i sportski program. Naravno

svega ovoga ne bi bilo bez naših studenata ekonomije Branimira Milardovića, predsjednika studentskog odbora SD “ S.Radić“ i voditelja projekta Marka Borasa. Ovo je velika pohvala ne samo odboru nego i ovim vrijednim i kreativnim studentima koji su uspjeli uz njihovu pomoć organizirati jedan ovako veliki događaj, rekla bih povijesni, uspješni događaj te postići povezanost i oduševljenje svih studenta i studentica. U petak, 08.06.2012. godine je krenula sama procedura događaja. Održana je u dvorani Kino Foruma studentskog doma Stjepan

To je bilo tako zabavno da su se ljudi „smijali do suza“ ne samo zbog lika Supermena već zbog efektne glazbe i samoga čina otvaranja. 38

87/17 | 06/2012

Radića. Otvorenje događaja je započelo sa kulturno-zabavnim dijelom programa koji su vodili studenti novinarstva Josip Tolić i Karmen Štrbić, a realizator koji je držao sve konce u rukama je bio Ivan Ožegović. Oduševljeni „okidač“ cijelog programa je bilo prikazivanje prvog dokumentarca o domu na Savi od samog početka do danas. Ono što sam mogli primjetiti je veliko oduševljenje i ozarena lica studenata i studentica s pozitivnim komentarima i velikim osmijehom na njihovim licima. Ipak je bilo jako dirljivo vidjeti prošlost Save, prije svega nastanak prvoga radija Save. Puno se toga promijenilo na bolje, ali ono što je ostalo i što će uvijek ostati su divni studenti i studentice iz raznih krajeva Hrvatske pa i iz drugih susjednih država. Također, dobra atmosfera, zajednički suživoti, druženja kako ljubavna tako i prijateljska, dobri i loši dani same hrane u studentskim menzama i još puno mladih, ludih i nezaboravnih studentskih trenutaka i dana. Iza toga je uslijedilo predstavljanje službene himne Radićevih dana koju je otpjevao stanar našeg doma Miro Tomić. I bez suviše subjektivnosti moram reći da je samim tekstom pjesme definitvno pogođena misao i studentski život našega doma Stjepana Radića. No, to je bio tek dio predivne večeri. Kasnije su nas svojom izvedbom oborili članovi Klape Parapet, folklorni članovi s izvedbom Linđa, recitatorski dio te kao iznenađenje cijele večeri otvaranje Radićevih dana „Su-


FAKULTET

Naravno svega ovoga ne bi bilo bez naših studenata ekonomije Branimira Milardovića, predsjednika studentskog odbora SD “ S.Radić“ i voditelja projekta Marka Borasa. permenovim presijecanjem vrpce“ koji je odigrao Ivan Ožegović. To je bilo tako zabavno da su se ljudi „smijali do suza“, ne samo zbog lika Supermena već zbog efektne glazbe i samoga čina otvaranja. No, najzanimljiviji dio slijedi odmah idućeg dana u subotu, 09.06.2012., kada su za sve studente i studentice bila otvorena vrata za sportski dio programa. Taj dan je cijeli bio u svom posebnom stihu živosti, veselja, dobre atmosfere i velikom broju prisutnosti ljudi. Svi su mogli sudjelovati u raznim sportovima poput maloga nogometa koji je or-

ganizirala Udruga studenata grada Splita te ulične košarke od strane Zavičajnog kluba hercegovačkih studenata. Ostale sportove poput stolnoga tenisa, graničara za djevojke, potezanje konopa između paviljona, Beer pong događaja te finalni kviz o poznavanju Save za najpametnije i najhrabrije su organizirali članovi studentskog odbora. Čak su i nagradili sve one koji su sudjelovali kako u kvizu tako i u svim ostalim sportovima. Sve je to bilo „začinjeno“ dobrom glazbom, plesom, a piće po povoljnoj cijeni je podiglo cijeli događaj na jedan obećavajući

budući nastavak Radićevih dana. Na samom kraju večeri, dijelili su se zakonici Savskoga kodeksa koji su mogli uzeti svi studenti i studentice. Vrh vrhova samih Radićevih dana je proslavljen velikim after partyem svih stanara doma u obližnjem kafiću Roko & Akademija uz dobru glazbu, službenu himnu Save i uz vrhunske posebno povoljne cijene pića. Eto kao što i sami možete vidjeti sve je prošlo i više i bolje od očekivanog, Ovo će se sigurno pamtiti kao najbolji događaj, najbolja fešta proslave Radićevih dana i povezivanje svih studenata i studentica stvarajući jednu obiteljsku zajednicu i povijesni trenutak. Možda će i neke od vas potaknuti da se iduće godine pridružite i budete dio svega ovoga. I za kraj, izjava našega predsjednika studentskog odbora Branimira Milardovića: „Veliko je zadovoljstvo biti dio ovog događaja koji se po prvi put organizira i koji okuplja sve studente našeg doma, a i naše drage prijatelje. Ipak je ovo najveći dom u Hrvatskoj (preko 4000 studenata ) i dom koji ima „dušu“, dom koji je poseban i drugačiji od drugih po mnogočemu, a mi smo ovim to, po ko zna koji put, dokazali. Ove dane studenti „Save“ zaslužuju. Nadam se da će ovaj događaj postati tradicija i naravno da će iz godine u godinu biti sve bolji.“ Vidimo se sljedeće godine. Lea VUKIĆ 87/17 | 06/2012

39


FAKULTET

HRVATSKA STUDENTSKA ASOCIJACIJA

Proslavili smo dvadeseti rođendan Ideja o osnivanju Hrvatske studentske asocijacije rođena je još davne 1991. godine od strane nekolicine studenata Ekonomskog fakulteta i njihovih kolega s Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Upornošću i ambicijama ideja je pretvorena u stvarnost te je 10. travnja 1992. HSA započela sa svojim djelovanjem kao studentska udruga kojoj je glavni cilj zastupanje interesa stu-

Za naše smo bivše članove pripremili i prezentaciju o sadašnjim i budućim projektima HSA kako bi ih informirali o trenutnom stanju i budućim planovima u udruzi, a svi smo se posebno obradovali i nasmijali kratkom filmu koji je objedino sve prikupljene fotografije u veselu priču koja nam je prikazala djelovanje HSA kroz 20 godina.

denata i zaštita njihovih prava. Danas, dvadeset godina nakon osnutka, HSA i dalje okuplja studente koji žele nešto više od studiranja.

Više od studiranja Hrvatska studentska asocijacija je osnovana kao neprofitna i apolitična studentska udruga, te je s obzirom na svoje dvadesetogodišnje iskustvo jedna od najstarijih i najvećih studentskih udruga u Hrvatskoj. Iako je kroz dvadeset godina djelovanja prošla mnoge organizacijske izmjene, još uvijek okuplja studente sličnih interesa i omogućava im da kroz zabavu i učenje upotpune svoje studentske dane. Danas HSA broji oko sto pedeset članova koji su, ovisno o vlastitim interesima i

preferencijama, podijeljeni u šest različitih timova. Ovisno o području svojeg djelovanja, svaki tim organizira različite projekte i radionice. Kao svoje najvažnije i tradicijski najduže održavane projekte HSA posebno ističe Međunarodni tjedan Zagreb, Dane Europske unije i Brucošijadu Ekonomskog fakulteta, no ne treba zanemariti ni ostale projekte poput humanitarnih akcija Santa Sending S.O.S. i darivanja krvi, “novopečenih” projekata Dani SADa, Kulturnjača i Green report, te ostalih sportsko zabavnih događaja i edukativnih radionica tijekom cijele godine. Naravno, najveći i najvažniji projekt Hrvatske studentske asocijacije upravo držite u rukama. Studentski poslovni list Manager izlazi već

17. godinu za redom, te je kao takav jedan od najstarijih studentskih časopisa u Hrvatskoj. HSA je kroz svojih 20 godina sudjelovala i na mnogim projektima kao partner ili prijatelj projekta, a napornim radom izborila se za poštovanje državnih institucija i poduzeća s kojima uspješno surađuje. Svojim članovima, kroz sudjelovanje u organizaciji i radu na projektima, teambuildinge te interne radionice, HSA stvara poticajnu radnu okolinu i omogućuje razvijanje vlastitih potencijala i sposobnosti. Mnogi bivši članovi HSA danas zauzimaju važne položaje u uspješnim poduzećima u Hrvatskoj i inozemstvu, a sami kažu da su većinu svojih znanja, iskustva i vještina, stekli sudjelujući na projektima unutar HSA.

Proslava rođendana Budući da smo htjeli dostojno obilježiti ovu obljetnicu 20. rođendana udruge, uložili smo dosta vremena i truda u samu organizaciju proslave. Sve je započelo kontaktiranjem, ponajprije bivših predsjednika, a potom i ostalih bivših članova udruge. Pri svakom pozivu nailazili smo na pozitivne reakcije, a svi su se veoma obradovali našoj ideji o velikom okupljanju bivših i sadašnjih članova HSA. Nakon što je većina članova kontaktirana, odabrali smo 14. travanj kao datum, te zagrebački restoran “Black Rock” kao mjesto naše proslave. Večer je započela pozdravnim govorom trenutnog predsjednika Tomislava Rasonje, a potom su nam suosnivači udruge gospodin Zorislav Antun Petrović i gospodin Miroslav Karabaić uputili par riječi o prvim počecima. Za naše smo bivše članove pripremili i prezentaciju o sadašnjim i budućim projektima HSA

40

87/17 | 06/2012


FAKULTET

kako bi ih informirali o trenutnom stanju i budućim planovima u udruzi, a svi smo se posebno obradovali i nasmijali kratkom filmu koji je objedinio sve prikupljene fotografije u veselu priču koja nam je prikazala djelovanje HSA kroz 20 godina. Neformalan dio večeri upotpunio je tamburaški sastav “Kao nekad” koji je ispunio svačije želje i time pridonio nezaboravnoj zabavi. Možda jedan od najveselijih događaja na proslavi bilo je fotografiranje članova po timovima i generacijama. Tada su veseli trenuci zauvijek ovjekovječeni, a fotografije poslije podijeljene članovima kao uspomena na 20. rođendan HSA koji nas je sve okupio. Tu su večer obnovljena stara prijateljstva, ali su i rođena neka nova. Odjednom smo

svi postali samo HSA-ovci - članovi naše Hrvatske studentske asocijacije koja nam je svima pružila obilje zabave,smijeha, ali i dragocjenih i poučnih iskustava. Naši bivši članovi, prisjetili su se svojih studentskih dana i odmorili se od poslovnih obaveza, dok su naši sadašnji članovi upijali iskustva svojih uspješnih kolega. Nakon proslave rođendana, rođena je ideja o osnivanju kluba alumni HSA, koja bi povezivala bivše članove udruge. Također, svi smo se složili da za buduća okupljanja ne trebamo iščekivati neki okrugli rođendan udruge, već da ih možemo organizirati češće, odnosno svake sljedeće godine. Maja HAS

Naši bivši članovi, prisjetili su se svojih studentskih dana i odmorili se od poslovnih obaveza, dok su naši sadašnji članovi upijali iskustva svojih uspješnih kolega. 87/17 | 06/2012

41


FAKULTET

ZAVREŠETAK SVEUČILIŠNOG PRVENSTVA

EFZG – najuspješniji fakultet sveučilišnog prvenstva

Krajem

predavanja

završavaju

i

sveučilišna sportska prvenstva. Sportaši Ekonomskog fakulteta u Zagrebu su ove akademske godine bili u među najboljima u svojim sportovima i tako omogućili našem fakultetu da bude na samom vrhu ljestvice fakulteta Zagrebačkog sveučilišnog sportskog saveza.

Najbolji na Sveučilištu Ove akademske godine Ekonomski fakultet je ostvario najveći broj bodova i postao najuspješniji fakultet. U muškoj konkurenciji sportaši su osvojili 187 bodova i zasluženo došli na prvo mjesto ljestvice u konkurenciji od 31 fakulteta. Fakultet elektrotehnike i računarstva je s 33 boda manje osvojio drugo mjesto, dok je treće mjesto u samom završetku prvenstva osvojio Kineziološki fakultet sa 149 bodova. U ženskoj konkurenciji, naše sportašice su osvojile 89 bodova i došle na drugo mjesto na ljestvici fakulteta u konkurenciji od 23 fakulteta.

Muška konkurencija Vrijedi spomenuti i najuspješnije sportaše i momčadi našeg fakulteta. U muškoj konkurenciji u malom nogometu je iznimno velika konkurencija te se iz godine u godinu izmjenjuju fakulteti na pobjedničkom postolju. Naši malonogometaši nisu uspjeli obraniti prošlogodišnje prvo mjesto, ali ni treće mjesto nije za odbaciti u takvoj konkurenciji. Košarkaši igraju s dvije momčadi i dok se B reprezentacija našeg

42

87/17 | 06/2012

Košarkaši su najuspješnija i najdominatnija momčad sveučilišta. fakulteta tek uigrava u 1. ligi, naša prva momčad, EF2 već godinama nema prave konkurencije. Ove godine su opet osvojili prvo mjesto bez ijednog. Njih vjerno slijedi momčad vaterpola koja je, isto bez poraza, osvojila prvo mjesto i tako obranila prošlogodišnji naslov. U tenisu, muška momčad je osvojila prvo mjesto i tako se vratila u sam vrh gdje i zaslužuju. Šah je standardno u vrhu i makar u pojedinačnoj konkurenciji nisu uspjeli doći do postolja, naši šahisti Domagoj Glažar i Andrija Jergović osvojenim drugim mjestom u ekipnoj konkurenciji su zadržali svoj dugogodišnji niz uspjeha. Plivači su nakon prošlogodišnjeg četvrtog mjesta, ove godine uspjeli izvući malo više snage i osvojiti ekipno prvo mjesto s velikih 21 bodova prednosti ispred drugoplasiranog FSB-a. A vjerojatno najveće iznenađenje ovogodišnjeg prvenstva je sigurno bila naša odbojkaška momčad. Nakon loših rezultata prijašnjih godina, ove godine su se okupili iznimni igrači koji su do finala došli bez poraza, lako svladavajući sve protivnike. Nažalost, u finalu su izgubili od kolega s FER-a u iznimno napetoj utakmici. Za po-

raz ćemo okriviti lošu sreću i, u većoj mjeri, umor nakon povratka iz Istanbula gdje su sudjelovali na Sport Festu.

Ženska konkurencija U ženskoj konkurenciji, opet je bila najuspješnija odbojkaška momčad. Nakon prošlogodišnjeg napetog i nesretnog kraja gdje su završile na drugom mjestu zbog lošije set razlike, ove godine su osvojile prvo mjesto i vratile se na sam vrh postolja koji su osvojile četiri puta u zadnjih šest godina. Naše tenisačice su osvojile prvo ekipno mjesto na prvenstvu i tako se pridružile muškoj ekipi. Veslačice su u disciplini 8+ izborile drugo mjesto i time ponovile prošlogodišnji dobar rezultat. Nakon dvije godine osvajanja prvenstva, košarkaška momčad se ove godine spustila na treće mjesto. U malom nogometu je bilo napeto cijelo prvenstvo i od početka su se za prvo mjesto borile momčadi PMF-a, KF-a i EFZG-a. U napetoj završnici momčad KF-a je osvojila prvo mjesto, PMF drugo mjesto, a naša momčad treće mjesto, čime se popela za još jednu stepenicu u odnosu na prošle dvije godine.


FAKULTET

Sport Fest Sports Fest je veliko studentsko sportsko natjecanje u organizaciji Bogazici Universitya u Istanbulu, koje svakog proljeća okuplja mnoge sportaše studente s različitih fakulteta diljem svijeta. Bogazici University je najpoznatije državno tursko sveučilište, a utemeljeno je 1863. godine, kao prvo američko sveučilište ikad, izvan Sjedinjenih Američkih Država. Ekonomski fakultet je ove godine nastupio po četvrti put na Sport Festu i opet je bio jedini hrvatski predstavnik. Ovogodišnje natjecanje privuklo je preko 900 sportaša iz 20 zemalja. Cilj ovog studentskog sportskog natjecanja je ujediniti studente sportaše iz različitih zemalja, različitih kulturnih i socioloških pozadi-

Luka Lenardić je osvojio 7 medalja na Sport Fest-u. na. Uz sportska natjecanja organizirani su i brojni drugi događaji poput zajedničkih razgledavanja Istanbula, dnevnih animacija, promocija i programa u glavnom kampusu, a neizbježni su i večernji koncerti, te izlasci u diskoteke. Naši sportaši svake godine se vraćaju s brojnim dogodovštinama i novim prijateljima, što je i razlog zašto se svake godine i vraćaju na Sport Fest. Sportski program nudi nadmetanje u nekoliko sportova, a Ekonomski fakultet je sudjelovao dvoranskoj i outdoor odbojci u muškoj i ženskoj konkurenciji te plivanju. Muška momčad je osvojila drugo mjesto u dvoranskoj odbojci i prvo mjesto u outdoor odbojci, dok je ženska momčad osvojila prvo mjesto u dvoranskoj odbojci i četvrto mjesto u outdoor odbojci. Daleko najuspješniji

član sportske ekipe Ekonomskog fakulteta na Sport Festu je bio Luka Lenardić koji je osvojio sedam medalja. Osvojio je tri zlatne medalje na 100 m leptir, 50 m leđno i 50 m slobodno i 4 srebrne medalje na 50 m leptir, 100 m slobodno, 100 m leđno i 4x50 m štafeta. Naši sportaši se nagodinu opet vraćaju u Istanbul i ovim putem pozivaju i ostale sportaše da im se pridruže na Sport Fest-u.

Studenstki dan sporta Kao kraj sveučilišnih sportskih događanja, došao je i Studentski dan sporta. Hrvatski Sveučilišni sportski savez organizira treći Studentski dan sporta. Želja HSŠS-a je promovirati nužnost kvalitetnog visokoškolskog obrazovanja, ali istodobno i redovito bavljenje sportom. Ovom manifestacijom promoviraju se istinske vrijednosti i važnost studentskog sporta, od rekreativnog do vrhunskog, kao sastavnog dijela akademskog života, kojim se podiže uspješnost i kvaliteta studiranja i življenja. Studentski

dan sporta se održava u Splitu, Osijeku i Zagrebu, a ovogodišnji zagrebački Studentski dan sporta se preselio na Jarun. Održala se biciklijada, prikaz rada studenata kroz razne aktivnosti i natjecanja u nogotenisu,

Ove akademske godine EFZG je ostvario najveći broj bodova i postao najuspješniji fakultet. veslanju, studentskom štafetnom triatlonu (trčanje, rolanje i bicikl), nogometu, košarci i odbojci na pijesku. Sudjelovanje u sportovima je u potpunosti besplatno, tako da se, ako ste propustili ove godine, za sljedeći Studentski dan sporta prijavite u što većem broju za natjecanje u vašem omiljenom sportu i osvojite vrijedne nagrade, a na kraju se zabavite na velikom after party-u uz sve sudionike. Vrijedno je i spomenuti da se na Studentskom danu sporta dijele pehari za najbolje sudionike sveučilišnog prvenstva, a predstavnici našeg fakulteta su odnijeli najveće. Ove godine, Ekonomski fakultet je bio najbolji fakultet u sveučilišnim sportskim natjecanjima te se nadamo da ćemo tako nastaviti i iduće godine. Treba riješiti ispite, malo se odmoriti preko ljeta, opet položiti koji ispit na jesen i nanovo početi osvajati najbolja mjesta na prvenstvima. Sretno svima! Goran LEPUŠIĆ

87/17 | 06/2012

43


FAKULTET

UČENJE I KONCENTRACIJA

Kako poboljšati i trenirati pamćenje Iako njime raspolažemo od rođenja i ono upotpunjuje našu jedinstvenost, ljudsko pamćenje je veoma krhko, a sam proces memoriranja je veoma zahtjevan. Da bismo određenu informaciju usvojili te trajno zadržali, potreban nam je visok stupanj koncentracije

Auditivni tipovi uče i čitaju naglas, vizualni tipovi uče gledanjem i različitim bojama obilježavaju važne podatke, dok motorički tipovi da bi bolje zapamtili ponavljaju glasno uz različite pokrete i hodanje.

koja će nam pomoći da u određenom trenutku ne mislimo na ništa drugo osim na informaciju koju trebamo upamtiti. Donosimo vam par zanimljivih savjeta kojima biste mogli poboljšati svoj proces pamćenja i olakšati si učenje.

Zdrav duh i tijelo Neispavanost, loša prehrana i stres, posebno nas napadaju za vrijeme ispitnih rokova i umanjuju naše kapacitete za pamćenje. Vidljivo zapušteno tijelo i um, ne mogu precipirati željene količine informacija i bacaju nas u ponor nezadovoljstva i panike. Ali, ukoliko uvećate stupanj discipline, možete si olakšati ovo razdoblje. Pravilnom ishranom utječete na poboljšanje koncentracije i pamćenja. Vitamini B- kompleksa veoma su važni za normalne moždane funkcije. Uzimajući namirnice koje sadrže B1 poput oraha, kikirikija i graška, pospješujete svoju koncentraciju, dok uzimanjem vitamina B2, kojeg možete pronaći u bademima, žitaricama i mlijeku, ubrzavate svoje moždane reakcije. Također, liječnici savjetuju i konzumiranje ostalih namirnica poput špinata, egzotičnog voća

44

87/17 | 06/2012

te voćnih sokova. Iako se redovito spavanje ponekad čini nemogućom misijom, bitno je osigurati si dovoljan broj sati za odmor i san jer se tijekom sna u umu pohranjuju sve informacije dobivene toga dana. Svaki oblik fizičke vježbe i meditacije, koji na bilo koji način umanjuje nagomilani stres, je dobrodošao. Osim fizičke, i mentalna je vježba veoma važna jer njome održavamo kondiciju našeg mozga. Stoga, rješavanje križaljki, čitanje, slikanje te usavršavanje stranog jezika, osim što je zabavno, korisno je i za treniranje mozga.

Stilovi učenja, mnemotehnike i mentalne mape Ako radite na nekom većem projektu ili pripremate zahtjevniji ispit, pokušajte podijeliti obveze na manje dijelove. Osim psihičkog rasterećenja, podjela jednog zadatka na više manjih aktivnosti, povećat će vašu produktivnost zbog bržeg izvršavanja. U obilju informacija i zadataka kojima se svakodnevno susrećete, pokušajte pronaći one koje su vama važne, te se pobrinite da ih mozak zapamti. Ponekad nema potrebe trošiti energiju na nepotrebne činjenice koje vam neće koristiti, a samo vas sputavaju u daljnjem memoriranju. Ovisno koji vam stil učenja najbolje odgovara, možete primijeniti razne tehnike pamćenja. Tako auditivni tipovi uče i čitaju naglas, vizualni tipovi uče gledanjem i različitim bojama obilježavaju važne podatke, dok motorički tipovi da bi bolje zapamtili ponavljaju glasno uz različite pokrete i hodanje. Svoj stil učenja možete upotpuniti i različitim mnemotehnikama, od kojih su najpoznatije abeceda (povezivanje informacija s pojedinim slovom abecede), stvaranje priče, kreiranje lako pamtljivih riječi koristeći prva slova informacija koje moramo upamtiti, lociranje pojmova i

grupiranje u pojedine cjeline te korištenje melodije i različitih ritmova. Još jedan oblik kvalitetno organiziranog znanja čine mentalne mape koje predstavljaju posebnu vrstu dijagrama specifične forme koji kroz različite riječi, rečenice, simboličke crteže ili sličice olakšava pamćenje i razumijevanje nekog gradiva. U središtu mapa nalazi se ključna riječ, ideja ili tema, a oko nje se zrakasto granaju ostale međusobno povezane zamisli i informacije koje međusobno čine skladnu cjelinu.

Pozitiva i nagrade I za kraj, mala doza optimizma. Svakom svom zadatku ili obavezi pristupajte pozitivno i imajte vjere u sebe. Ukoliko sami sebe okružite negativnom okolinom, taj će pesimizam utjecati i na vaš mozak koji će se automatski, po obrambenom mehanizmu, pokušati ograditi i zaštititi od neuspjeha kroz razne blokade i neefikasno djelovanje, a to vam sigurno neće pomoći da brže upamtite i svladate rijeku informacija. Također, ukoliko ste uspješno izvršili svoje zadatke, osjećaj zadovoljstva uvijek možete upotpuniti i nekom nagradom. Neka sitnica koja vas posebno veseli, izlazak s prijateljima ili putovanje, zasigurno će vas potaknuti da od sebe date maksimum. Maja HAS


Pozivamo sve ambiciozne i maštovite studentice i studente, koji žele iskusiti „Više od studiranja“, da se prijave za novinare rubrika Gospodarstvo, Fakulte i Lounge te za pisanje kratkih objava za našu web stranicu. Ispunjene prijavnice možete ostaviti u kutiji

na

Managerovom

štandu

pokraj

Info

PRIJAVNICA IME I PREZIME: DATUM ROĐENJA: MJESTO ROĐENJA: ADRESA STANOVANJA: JMBG: JMBAG: KONTAKT BROJ: E-MAIL ADRESA: PODRUČJE INTERESA (moguće sve tri rubrike zaokružiti): 1) Rubrika Gospodarstvo 2) Rubrika Fakultet 3) Rubrika Lounge ZNANJE STRANIH JEZIKA: OSTALA ZNANJA I VJEŠTINE: NAJBITNIJE O MENI:

OPIS STUDIJA (godina i smjer): POTPIS:

Datum:

Mjesto:

*Prijavu možete poslati i na e mail adresu glavne urednice.

pulta*.

Dobrodošli!


LOUNGE

Dragi naši, Eto da vam još jednom, posljednji put u ovoj akademskoj godini, pružimo zadovoljstvo čitanja naših članaka i ovom prilikom zaželimo da po mogućnosti

riješite sve akademske obaveze (ili barem većinu), kako biste mogli nesmetano uživati u ljetu! Ono što ćete moći u ovom broju pročitati, bilo na vrućem zagrebačkom asfaltu ili u debeloj hladovini negdje na Jadranskoj obali, su teme koje bi vas svakako mogle zanimati. Barem sam za nekoliko njih sigurna, poput teme o apsolventskim putovanjima, zatim međunarodnom volontiranju (prilika koju bi vrijedilo iskoristiti!), razgovorima za posao (koji svih nas kad-tad čekaju), najvjerojatnije ste već čuli i za esava-u, a ako niste – evo vam prilike. Također ćete moći saznati pokoju zanimljivost o tzv. guerilla marketingu, socijalnom inženjeringu, novoj studentskoj inicijativi ‘Malo meni, malo tebi’, turniru u odbojci... Tu su još i usporedba popularnih tableta

i ‘dobrih, starih papirnatih’ knjiga, kao i članak o klađenju i igrama na sreću. Za kraj smo vam pripremili nešto čega neko vrijeme nije bilo u Manageru, ali srećom pa su se glavni akteri vratili sa svog malo dužeg godišnjeg odmora, spremni za nova prepucavanja, niske udarce i pritužbe na račun suprotnog spola, u svom karakterističnom provokatorskom stilu – kolumne vaših nezamjenjivih bAbE i Apoljona! Preostaje mi jedino da vam još jednom poželim najluđe i najzabavnije ljeto ikad..! Zapamtite, nikad više nećete biti ovako mladi. ;) Vidimo se najesen! Vaša urednica rubrike Lounge Daria KERŠIĆ

STUDENTSKI PROJEKT

Malo meni – malo tebi „Mijenjajmo stvari.

svijet

Učinimo

mijenjajući

zajednicu,

u

male kojoj

živimo, ljepšom!“

Ako još niste, onda ćete zasigurno uskoro čuti za projekt Malo meni – malo tebi kojeg su pokrenuli studenti Vanda Horvat, Marko Kuveždić i Pave Lacić s Ekonomskog fakulteta te Goran Šoša sa Studija dizajna. Ovi mladi ljudi su odlučili učiniti nešto za društvo u kojem žive i povećati kvalitetu života preko poticanja društvene odgovornosti. A kako su to točno zamislili? Na najbolji mogući način - kroz ispijanje kave! Ovim projektom žele povezati različite segmente društva i to u duhu naše kulture. Kafići su u Lijepoj našoj centri interakcije i predstavljaju živi segment gospodarstva, a na ovaj način daju i svoj doprinos društvu zbog kojeg postoje. Svaki kafić koji odluči sudjelovati u projektu će se obvezati donirati trima malim lokalnim udrugama u svome okruženju minimalno 500 kuna mjesečno. Donacija je po principu jednoj 300, a ostalim po 100 kuna, a udruge moraju biti neprofitne. Koja će udruga biti mjesečni pobjednik, određivat će upravo posjetitelji dotičnog kafića! Pri svakom računu, dobit

46

87/17 | 06/2012

ćete najobičniji čep koji ćete ubaciti u jednu od tri postavljenje staklenke koje predstavljaju udruge. Vi ćete odabrati udrugu koja vam se najviše sviđa i u tu staklenku ubaciti čep. Pobjednik mjeseca je udruga u čijoj staklenci bude najviše čepova. Kafići mogu dati i veću donaciju, a sami izabiru udruge s kojima žele surađivati. Na ovaj način kafići

Ovi mladi ljudi su odlučili učiniti nešto za društvo u kojem žive i povećati kvalitetu života preko poticanja društvene odgovornosti. šalju pozitivnu poruku zajednici, ali i stječu konkurentsku prednost. Također, donacija se priznaje kao porezna olakšica do dva posto ukupnih prihoda. Ovo ljeto će projekt zaživjeti u Splitu i okolici, a ubrzo nakon toga proširit će se u gradovima diljem zemlje. Zato, kada se nađete u nekom od kafića sudionika ovog projekta, ubacite svoj čep i potaknite svoje prijatelje da učine isto. Podržite organizatore koji čvrsto vjeruju u

projekt Malo meni – malo tebi i žele da svi mi živimo u boljem i sretnijem društvu. Zrinka RAGUŽ


LOUNGE

MEĐUNARODNO VOLONTIRANJE

Grčka, Bugarska, Španjolska? Možda Poljska ili Srbija? Ako su zabava, putovanje i upoznavanje mladih dok usput radiš nešto korisno ono što želiš ovog ljeta, međunarodno volontiranje upravo je za tebe. Razni poslovi nude širok spektar mogućnostiod čuvanja životinja u zoološkom vrtu preko arheoloških istraživanja do rada s

Upoznavanje novih ljudi i kultura, zauzimanje za ono što te stvarno zanima i poduzimanje nečeg po tom pitanju, putovanje u nepoznate krajeve, novo radno iskustvo i odlična zabava samo su neki od poticaja koji stoje iza novih prilika.

djecom i starijima, a sve to diljem Europe i šire.

Mogućnosti je bezbroj, bitno je samo krenuti. Nekoliko je opcija za uključivanje. Prva je Volonterski centar Zagreb. Potrebno je prijaviti se i ispuniti obrazac on-line, učlaniti se uplatom 80 kuna na žiro-račun centra te pretražiti bazu volonterskih kampova u potrazi za nečim što će idealno odgovarati interesima i mogućnostima prijavljenih. Participacija za kamp iznosi 320 kuna ako se radi o Europi ili svijetu, dok se sudjelovanje u regiji naplaćuje 200 kuna. Participacija se plaća iz solidarnih razloga- naime volonter ima osiguran smještaj, hranu i osiguranje u kampu u koji ide, a ovaj iznos koristi se za osiguranje istog volonteru koji dolazi u našu zemlju. Za one koji se odvaže otići u inozemstvo pripremljeni su i treninzi u trajanju jednog dana na kojem se objašnjavaju moguće situacije i kako se ponijeti. Nakon odabira kampa, centar šalje prijavu i odgovor stiže kroz 5 dana. Moguće je odabrati volontiranje od desetak dana pa do nekoliko mjeseci. Druga opcija je prijava preko studentske udruge AIESEC čija baza sadržava nekoliko tisuća razvojni praksi, odnosno volonterskih poslova diljem Europe i svijeta. Potrebno je ispuniti on-line

prijavnicu, pričekati odgovor udruge nakon čega se potpisuje ugovor i predaje CV na engleskom jeziku. Tom prilikom uplaćuje se i 500 kuna za sudjelovanje nakon čega prijavljeni dobiva pristup bazi gdje će u mnoštvu mogućnosti moći pronaći i nešto za sebe. Ukoliko od potrage do prijave prođe više od mjesec dana, doplaćuje se dodatnih 250 kuna, a oni koji praksu nađu unutar tog perioda, nisu dužni uplatiti taj iznos. AIESEC također održava seminare na kojima buduće volontere upućuje u moguće situacije. Bitno je napomenuti da

Prva opcija je Volonterski centar Zagreb. je trajanje volontiranja minimalno 6 tjedana pa na više. Trenutačno je aktualna ponuda Poljske raznih razvojnih praksi diljem zemlje te su prijave u tijeku. Naglasak je na ljetnim praksama do 8 tjedana. Treća opcija je praćenje i prijava preko European Voluntary Service stranica na webu. European Voluntary Service (EVS) je projekt Europske komisije namijenjen osobama između 18 i 30 godina koje žele volontirati u stranoj zemlji, najčešće u periodu od 2 do 12 mjeseci te se radi o dugoročnijem

tipu sudjelovanja. Postoje dakako i nešto kraće varijante. Pokriva različita područja od okoliša i kulture, aktivnosti s djecom, mladima i starijima, sport, medije i ostalo. Posluje na principu triangularnog partnerstva što znači da posreduje između volontera, organizacije koja volontere šalje te organizacije koja ih prima. Sudionicima je pokriven smještaj u iznosu 100% te putovanje do 70% troškova ovisno o dogovoru i opciji, dok ostalo ovisi od organizacije, odnosno primaju određenu naknadu ovisno o prosjeku prihoda zemlje u kojoj borave kako bi pokrili troškove. Nije rijetkost da domaćini uključe i nekoliko izleta okolnim znamenitostima, učenje jezika i slične aktivnosti stoga ne čudi popularnost European Voluntary Service programa među mladima koji žele duže boraviti u Europi i steći iskustvo Na kraju, zašto volontirati? Pozitivna iskustva nekadašnjih volontera odličan su vjetar u leđa. Upoznavanje novih ljudi i kultura, zauzimanje za ono što te stvarno zanima i poduzimanje nečeg po tom pitanju, putovanje u nepoznate krajeve, novo radno iskustvo i odlična zabava samo su neki od poticaja koji stoje iza novih prilika. Pomoći drugome i usput nešto naučiti ne može biti na odmet. Daria AREŽINA

87/17 | 06/2012

47


LOUNGE

HSA BEACH BALL OPEN

HSA održao humanitarni studentski turnir na Jarunu Hrvatska studentska asocijacija, pod pokroviteljstvom

Agencije

za

odgoj

i obrazovanje te Savjetovališta Luka Ritz, organizirala je studentski amaterski turnir u odbojci na pijesku, s ciljem borbe protiv nasilja među mladima. Turnir se održao 19. i 20. svibnja na velikom jezeru, a natjecalo se devet muških i pet ženskih ekipa. Igralo se u ekipama od tri člana u muškoj i ženskoj konkurenciji, odvojeno. Osim jako dobre odbojke na pijesku, Hrvatska studentska asocijacija osigurala je i dobru zabavu.

Vruća atmosfera humanitarnog karaktera Prvi dan su sve ekipe igrale po tri utakmice. Atmosfera se zagrijala već početkom prve utakmice, a ništa manja nije bila ni na kraju dana. Hrvatska studentska asocijacija osigurala je ponudu pića i hrane, te je bio organiziran fenomenalan duet za DJ-pultom (Jurki i Philip Wright). U par navrata promovirala se borba protiv nasilja među mladima, te su se na turniru prodavali suveniri i majice Savjetovališta Luka Ritz. Studenti su velikim odazivom pokazali da su svjesni višeg cilja ovog turnira i da ni na koji način ne odobravaju nasilje među mladima.

Amateri kao profesionalci na pijesku Drugi dan posjećenost je bila nešto manja no djelomično tome razlog što se manje

48

87/17 | 06/2012

Hrvatska studentska asocijacija pod pokroviteljstvom Agencije za odgoj i obrazovanje te Savjetovališta Luka Ritz organizirala je studentski amaterski turnir u odbojci na pijesku, s ciljem borbe protiv nasilja među mladima. ekipa natjecalo. Moramo priznati da koliko god je turnir pod krinkom „amaterski“ konkurencija je zaista bila jaka i svi su borili do zadnjeg trena. U ženskoj konkurenciji za prvo mjesto borile su se ekipe „Dubrava“ i „Bedrići. U prvom setu pobijedili su „Bedrići“ no ekipa „Dubrava“ odnijela je pobjedu u sljedeća dva seta te s time osvojila turnir. U muškoj konkurenciji u finalu natjecali su se ekipa „Vječni studenti“ i „Niži od mreže“ te moramo priznati da su se dečki „Niži od

mreže“ zaista dobro borili. Pobjedu su ipak odnijeli „Vječni studenti“ kojima je odbojka na pijesku doslovno u malom prstu. Bilo je nevjerojatno gledati svaku utakmicu, a posebno finala koja su bila jako gusta.

Prijateljske utakmice Na kraju turnira u nedjelju pojavili su se gosti iz Francuske te su članovi HSA s njima odigrali par utakmica. Neke su pobijedili neke izgubili, no to je bila točka na i


LOUNGE

prekrasnog projekta i druženja studenata. Za sljedeću godinu članovi HSA smišljaju pregršt dodatnog sadržaja i još više gosti i medija. Prvi studentski turnir pokazao je veliki interes i otvorio mogućnost nove tradicije za otvaranje sezone ljeta.

Nagrade Po završetku turnira nagrade su osigurali sponzori koji su surađivali s HSA na turniru. Medalje je osigurao Rost Sport, a poklon pakete Red Bull. Simboličnu novčanu nagradu osigurao je HSA jer kako kažu stoje iza toga da su ovakvi projekti važni i da studente koji sudjeluju treba poticati da se

Studenti su radili na turniru kao suci, voditelji, promotori, organizatori te su također svoju predanost i dobru volju pokazali danonoćnim čuvanjem stvari na Jarunu kroz sva tri dana turnira. oglase i pokazu svoj pozitivan stav prema zdravom životu, aktivnostima i humanitarnom događanjima. Za HSA ovaj turnir je bio poseban pothvat jer se odvijao po prvi put. Studenti su radili na turniru kao suci, voditelji, promotori, organizatori te su također svoju predanost i dobru volju pokazali danonoćnim čuvanjem stvari na Jarunu kroz sva tri dana turnira. Studenti

koji su se natjecali i članovi HSA koji su svoje vrijeme i predanost pokazali na projektu zaista mogu biti ponosni i sretni jer je velika stvar učinjena. Promocija turnira odvijala se i preko Hit-fm kuće te su studenti pokazali da je za njih nasilje među mladima neoprostivo i da neće tako nešto tolerirati u budućnosti. Ines KOSALEC

87/17 | 06/2012

49


LOUNGE

KLAĐENJE I IGRE NA SREĆU

Kako se Hrvati klade? X, X2, 1.... Inače bi ovakvi znakovi prvo asocirali na matematiku i rješavanje jednadžbi, ali više nije tako. Što se krije u privlačnosti igara na sreću, ovisnost, satisfakcija, sasvim obična rekreacija ili nešto drugo? Što to privlači današnje kladitelje da ulažu novac u aktivnost koja im ne garantira povrat novca?

Pripreme kojima se sastavlja koncepcija igračkog listića znaju biti dosta posebne. To znaju biti pomno kreirane kombinacije parova koje su potkovane statističkim informacijama o prethodnim rezultatima utakmica, koji igrači će propustiti utakmicu zbog ozljeda, dobro proučavane strategije klubova o tome koje utakmice igraju bitnu ulogu,a koje su samo prijateljske i ne donose posebne bodove, ili to bude sasvim spontan odabir parova uz konzultiranje s prijateljima. Naravno, na svakom ekranu na javnim mjestima su redovito txt stranice s rezultatima.

U Hrvatskoj postoji preko pola milijuna kladioničara, od čega je na dobiti njih oko dva posto Kako se Hrvati klade? „ Dojava!“ – najčešća riječ koja unese adrenalin svim kladioničarima. Aspekt razmatranja igara na sreću donosi na procjenu statistički podatak kako u Republici Hrvatskoj postoji preko pola milijuna kladioničara, od čega je na dobiti njih oko dva posto. Prema podacima agencije Global betting and gaming consultants, hrvatski su kladitelji 2010. godine uplatili četiri milijarde i 511 milijuna kuna na svoje listiće, dok je kladionicama ostalo oko 18 posto. Prema podacima navedene agencije GBGC, Hrvatska je danas jedna od zemalja s najvećim brojem poslovnica po glavi stanovnika. Kladitelji se najčešće dijele u tri skupine – profesionalni igrači, poluprofesionalni i rekreativni. Što se tiče utakmica, Hrvati se kroz godine sve „pametnije“ klade, više raz-

50

87/17 | 06/2012

matraju čimbenike za koje smatraju da će biti ključni za ishod neke utakmice. Igrači postepeno mijenjaju svoje navike, pa tako i pružatelji istih usluga mijenjaju svoj koncept poslovanja. U Hrvatskoj postoje i specijalizirane službene web stranice za savjete u klađenju, razni forumi, pa i televizijski program na kojima se igrači mogu javiti u eter i prokonzultirati određeni „par“. Promatrajući igre na sreću, na tom području ne postoje apsolutno nikakve statistike. Loto je jedan od najboljih primjera kako ljudi nasumično biraju brojeve, sljedeći instinkt nagađanja. U sklopu Lota, najveći osvojeni iznos bio je oko 38 milijuna kuna, a najveći zgoditak preko Hrvatske Lutrije, bio je nedavno dodijeljen kladitelju Talijanskog lota koji je uloživši 200 kuna osvojio preko 900 tisuća kuna, pogodivši samo tri broja.

Kladionice s financijskog aspekta Usprkos dobiti brojne su kladionice završile svoju poslovnu aktivnost, kao rezultat znatno visokih fiksnih troškova držanja kladionica u Hrvatskoj, točnije trošak poslovnica. Godišnja naknada državi je milijun kuna i svaka od tih kladionica plaća poseban porez od pet posto. Samo je pet operat-

era profitabilno na području klađenja u Hrvatskoj, od toga je vodeći SuperSport s tridesetpostotnim djelom tržišta, iza kojeg slijedi Hrvatska Lutrija, ne računajući time i njezine ostale igre na sreću. Iako je jačanje tržišta igara na sreću trebalo biti

Hrvatski su kladitelji 2010. godine uplatili četiri milijarde i 511 milijuna kuna na svoje listiće potaknuto online klađenjem, dobivanje licence za online usluge klađenja u Hrvatskoj stoji tri milijuna kuna, što je tri puta više od osnovne licence za klađenje. Kako bi izbjegli plaćanje poreza, kladioničarski vlasnici nastoje povećati troškove, tako je naprimjer Hrvatska lutrija samo za pokriće izgubljenih sporova jedne godine izdvojila čak 20 milijuna kuna. Što to uistinu privlači Hrvate, dobit ili samo rekreacija? U svakom slučaju, iako su se za vrijeme recesije ulozi kladioničara smanjili, kladionice i igre na sreću i dalje imaju svoju potražnju. Ana KVESIĆ


LOUNGE

IDEMO NA PUT?

Apsolventska putovanja – ZA i PROTIV Za sve vas koji biste htjeli ići na apsolventsko putovanje, ali niste još u potpunosti sigurni je li to dobra ideja, slijedi članak koji bi vam mogao olakšati donošenje te odluke. Bez obzira na to jeste li apsolventi ili ćete to tek biti, pogledajte kratak osvrt na dosadašnja putovanja u daleke zemlje, organizirana u čast svim studentima koji godinama marljivo uče te zaslužuju desetak dana nekontrolirane zabave.

Vjerujem da je svima vama koji ovo čitate barem jednom u ruke dospio letak o apsolventskom putovanju. Neovisno o destinaciji i turističkoj agenciji, svi oni nude zabavu i nezaboravan provod uz super koncerte. Budući da svi znamo kako u životu nije ništa idilično, mi smo odlučili radi vas usporediti prednosti i nedostatke kako bismo vam olakšali donošenje odluke o tom, toliko diskutabilnom putovanju. Destinacije koje nam se nude su Grčka (Zakynthos), Santorini i Kreta, Tunis, Turska, Španjolska, Beč-Krakow-Prag te Balkanska tura. Ono što najprije možemo istaknuti kao prednost jesu relativno povoljne cijene aranžmana te posjet drugoj zemlji, što je po mojem skromnom mišljenju jedno od najvećih životnih bogatstava. Dakako, nećemo se praviti da ne znamo što to točno privlači studente na ovakva putovanja. Dakle, zabava na sve moguće načine, bez ikakvog ‘’odraslog’’ nadzora je ono što većinu studenata najviše privlači. Kao nedostatak sam čula, od starijih generacija koji su išli

na apsolventsko putovanje, da unatoč povoljnoj cijeni aranžmana, sa sobom treba ponijeti isto toliko novca koliko se plati za cijeli put jer se puno novca potroši na alkohol, cigarete, suvenire i ostale sitnice. No, to svakako ovisi o pojedincu. Iako većina studenata vidi apsolventsko putovanje kao reprizu maturalnog putovanja, vjerujem da ima i onih koji jednostavno žele, za male novce, otputovati u stranu državu, vidjeti nešto novo te uživati u suncu, moru i ostalim prirodnim ljepotama i znamenitostima toga mjesta u društvu svojih prijatelja i kolega. Nadalje, nedostaci odnosno, negativne strane apsolventskog (kao i većine putovanja) jesu sljedeći: krađa vaše imovine, potreba za hospitalizacijom kao rezultat ozljeda, lomova ili prevelikih količina alkohola, zatim svađe, tuče, fizički napadi i sl. Također, kao nedostatak studenti navode neprofesionalnost turističkih vodiča, tj. njihovo skromno znanje o atrakcijama koje se posjećuju u sklopu putovanja. Nakon tih općenitih prednosti i nedostataka, navest ću neke za pojedinačna mjesta. Prag-Beč-Krakow su predivni povijesni gradovi prepuni zanimljivosti koje bi svaki Europljanin morao posjetiti barem jednom u svom životu, pa eto vam dobre prilike. Putuje se autobusom i u cijenu su uključene mnoge zanimljivosti koje se nalaze u gradovima. Što se tiče Grčke, jedinstveno iskustvo putovanja brodom je nešto čega se studenti s osmjehom prisjećaju dok su cijene prihvatljive a znamenitosti i prirodne

Prednosti su svakako relativno povoljne cijene aranžmana te posjet drugoj zemlji. Kako se ne biste razočarali, nemojte očekivati luksuz te savršenu organizaciju. ljepote ostavljaju bez daha. Centar zabave, kako nazivaju Santorini i Kretu, mnogi studenti hvale zbog prirodnih ljepota, obilaska Korinta i Mikene, zabave 24/7, mnoštva turista (pretežito studenti iz cijelog svijeta) te zanimljivih animatora koji podižu cjelokupnu atmosferu na još jednu razinu. Nedostatak ove destinacije jest putovanje avionom koje diže cijenu cjelokupnog aranžmana. I naposljetku, nešto o Balkanskoj turi. Putovanje uključuje posjet susjednim državama, točnije Bosni i Hercegovini, Albaniji, Makedoniji te Srbiji. Jezične barijere su minimalne, blizina je također velika prednost, a uz to svatko bi trebao upoznati svoje susjede. Savjet za kraj - kako se ne biste razočarali, nemojte očekivati luksuz te putovanje savršeno organizirano do posljednjeg detalja. Sve turističke agencije naglasak stavljaju na zabavu, stoga nemojte očekivati pretjerano kulturno uzdizanje. Fokusirajte se na one lijepe stvari i provedite se na svom apsolventskom putovanju najbolje što možete. Bit će vam onako kako si sami napravite! Robertina KATIĆ

87/17 | 06/2012

51


LOUNGE

esava.info - PRIČA O USPJEHU

Iz sobe studentskog doma nastaje danas najutjecajniji studentski portal Rijetko tko se može pohvaliti uspješnim studentskim portalom koji je u nešto od više od godinu dana stekao 12.000 fanova na Facebook-u, pokrenuo nekoliko uspješnih projekata i, najbitnije, pomogao studentima doma „Stjepan Radić“ jednostavnim, ali korisnim svakodnevnim informacijama. Za Manager pričaju kako je do ideje došlo i što im je pomoglo u ostvarenju uspjeha.

Facebook stranica od 12.000 like-ova Upravu esave čine njeni osnivatelji: Damjan i David Bošnjak iz Slavonskog Broda i Marko Boras iz Mostara, studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Na ideju o portalu koji bi studentima donosio informacije što je za ručak u menzi ili gdje povoljno oprati rublje nadošli su u travnju 2010.godine. „Kada su mi rekli što žele započeti počeo sam se smijati, ali kad sam vidio da su ozbiljni i da to zbilja žele, rekao sam idemo vidjeti što se može učiniti“, priča Damjan. „Sama izrada stranice trajala je mjesec dana dok je razrada ideje trajala osam mjeseci tako da je esava službeno pokrenuta u prosincu 2010. godine“, dodaje Marko. Paralelno je pokrenuta grupa na Facebook-u na se mogu pratiti najbitnija događanja na esavi. „Primarni je cilj bio pružati obavijesti stanarima doma na Savi koje su i nas same zanimale- je li gužva pred menzom, što je za ručak i slično no vremenom smo obogatili sadržaj i esava je prikupljala sve više posjetitelja stranice i fanova na Fejsu. Nagla ekspanzija počela je nagradnom igrom u suradnji s Rokom&Akademijom kada smo dijelili karte za koncert Željka Samardžića“ prisjeća se David. Ubrzo su pokrenute zabave u organizaciji esave, primjerice Rakijada u Inbaru, rođendan esave i slično. Facebook stranica danas ima 12.000 fanova na što su jako ponosni kao i na nekoliko dosadašnjih projekata. „Uz pomoć donacija okolnih kafića postavili smo dvije kamere

52

87/17 | 06/2012

“Nove snage su uvijek dobrodošle i pozivamo sve da nam se slobodno jave.”

“Ne budite vi oni koju šalju životopise, budite oni koji ih primaju “

pred menzama. Nedavno smo organizirali i akciju prikupljanja boca za pomoć nekolicini beskućnika koji se nađu na Savi pri čemu smo skupili 2.500 boca“,kaže David i dodaje „a medijski smo popraćeni nakon organizacije grudanja na Savi s kojim dogodine planiramo srušiti Guinnessov rekord brojem sudionika.“ Što se tiče promotivnih aktivnosti kojima privlače nove fanove, najpopularnije su nagradne igre u kojima dijele ulaznice za koncerte, kazalište i slično. Također, ostvarena je odlična suradnja sa SC-om, upravom doma S.Radić i raznim studentskim udrugama.

palo jeftinije. „Za sada se to još dogovara spontano preko „Fejsa“, a uvođenjem takve vrste podrške bit će puno jednostavnije s obzirom da su učestalost upita.“ Nadalje, planira se uvođenje novih sadržaja, pronalazak stalne postave za održavanje stranice, redizajn portala, postavljanje pravnog okvira i brojna druga. Također, ostvarili su do sada i odličnu suradnju sa Studentskim centrom, upravom doma Stjepan Radić kao i brojnim studentskim udrugama.

Na popularnost portala utjecala je i mogućnost ostalih da se pridruže u radu i time nadopune sadržaj stranice. „Općenito potičemo i ostale studente da nas upoznaju sa svojim radovima, ali i prijedlozima. Nove snage su uvijek dobrodošle i pozivamo sve da nam se slobodno jave“ dodaje Marko. Na upit o planovima za budućnost spremno odgovaraju da se radi na projektu Radio Sava koji je uspješno pokrenut tijekom pisanja članka te na obogaćivanju stranice novim programom koji će studentima pomoći naći društvo za putovanje kako bi ono samo is-

Na pitanje kako je osnivanje i pokretanje esave utjecalo na njihove živote kažu kako su upravo zahvaljujući portalu upoznali puno novih ljudi i stekli kontakte te se uloženo vrijeme isplatilo. „Evo, mene neki dan prepoznala teta na kiosku, bio sam baš ponosan“, šali se David. Na kraju, zamoljeni da poruče ostalima misao vodilju, kažu: Marko:„Ne budite vi oni koju šalju životopise, budite oni koji ih primaju“. David:„što god zamisliš najbitnije je da to realiziraš. Damjan:“Znanje treba biti ispred ocjena, pronađite dodatnu zanimaciju i tome se posvetite.“ Daria AREŽINA


LOUNGE

PRIPREMA ZA BUDUĆNOST

Razgovor za posao – psihološka testiranja Hrvatska studentska asocijacija, pod pokroviteljstvom

Agencije

za

odgoj

i obrazovanje te Savjetovališta Luka Ritz, organizirala je studentski amaterski turnir u odbojci na pijesku, s ciljem borbe protiv nasilja među mladima. Turnir se održao 19. i 20. svibnja na velikom jezeru, a natjecalo se devet muških i pet ženskih ekipa. Igralo se u ekipama od tri člana u muškoj i ženskoj konkurenciji, odvojeno. Osim jako dobre odbojke na pijesku, Hrvatska studentska asocijacija osigurala je i dobru zabavu.

Možete li se pripremiti? Proces zapošljavanja sastoji se od tri dijela, tzv. trijaže(a). Najprije poduzeće raspiše natječaj u kojem navodi opis pozicije te potrebne uvjete za istu. Prvi dio sastoji se od skupljanja životopisa i selekcije putem osnovnih kriterija koji nisu zadovoljavajući, bilo to da ste prestari/premladi, nedovoljno ili previše kvalificirani i sl. Nakon te prvotne selekcije, pozivaju se odabrani da dođu na testiranje. Ono se sastoji od tri testa; testa inteligencije, ličnosti i znanja. Test inteligencije je standardni postupak koji se provodi u mnogim situacijama, npr. prilikom upisa u školu i autoškolu, a ne samo prilikom zapošljavanja. Kako bi test bio valjan i pouzdan mora sadržavati velik broj zadataka. Savjet prije rješavanja ovakvog testa jest da budete odmorni i smireni kako bi vaše sposobnosti došle do punog izražaja. Ono što je također odlična priprema jest rješavanje mnogobrojnih primjera testova koji su nam svima dostupni putem interneta. Imajte na umu, prilikom dobivanja različitih rezultata, da svaki test mjeri različite kognitivne sposobnosti. Test ličnosti se koristi jer poslodavce zanima pojedinčeva sklonost depresiji, anksioznost, otpornost na stres, test sagorijevanja te test A tipa ličnosti. Naime, test A tipa ličnosti želi otkriti jeste li vi napeta osoba, točnije jeste li nestrpljivi, neprijateljski raspoloženi, kompetitivni perfekcionist sa strašnom

Nije moguće znati što vaš potencijalni poslodavac očekuje od svojih zaposlenika i koje će karakteristike biti presudne za dobivanje posla, zato budite iskreni. potrebom za dobivanjem priznanja za svoj rad poput novčanih nagrada, društvenog statusa ili moći te koji teško izražava svoje osjećaje. Dakle, saznaje se jeste li vi osoba napete ličnosti tipa A, ili opuštene, manje živčane osobe ličnosti tipa B. Najčešće se provodi na način da se ispitaniku daju na izbor rečenice koje opisuju određeno stanje te je potrebno napisati koliko često se i vi osjećate tako. Savjet za rješavanje ovog tipa testa jest da budete iskreni pri davanju odgovora i očekivanje najboljega. Vjerujem da lažno predstavljanje nije dobar temelj za izgradnju bilo kakvog odnosa, pa tako i odnosa poslodavac-zaposlenik. Istina kadtad izađe na vidjelo. Posljednji test je test znanja koji podrazumijeva vaše znanje opće kulture i situacije u zemlji i svijetu. Dakle, znanje nije isto što i inteligencija. Nakon provedenih testiranja slijedi posljednji psihološki test, individualni intervju. Poziva se nekolicina ljudi koji su zadovoljili sve kriterije te sada samo nijanse odlučuju o tome tko će dobiti posao. Dakako, nikada nije moguće znati što vaš potencijalni

poslodavac očekuje od svojih zaposlenika i koje će karakteristike biti presudne za dobivanje posla, zato budite iskreni i nadajte se najboljemu. Nažalost, česti su primjeri u hrvatskim poduzećima, da psihološki testovi predstavljaju samo formalnost, bilo zbog statističke evidencije ili zakonske obveze te nisu relevantni pri izboru budućih zaposlenika. Problem nepotizma i dalje predstavlja jednu od vodećih prepreka hrvatskog društva kojeg bismo svi zajedno trebali pokušati iskorijeniti. Još jedan dobronamjeran savjet za kraj vezan je uz vaš životopis. Pobrinite se da imate što više prednosti za upisati u njega te već sada pohađajte različite seminare, tečajeve i edukacije, sudjelujte u volonterskim radovima i natjecanjima te doprinosite svojoj zajednici u skladu sa svojim mogućnostima. Sretno! Robertina KATIĆ 87/17 | 06/2012

53


LOUNGE

SOCIJALNI INŽENJERING I KORPORACIJSKA ŠPIJUNAŽA

Najslabija karika - ljudi Velike gomile

i

ozbiljne novca

organizacije

za

nove

troše

tehnologije

načina razmišljanja i slično, jer mu one donose prednost prilikom izvođenja napada.

vezane uz računalnu odnosno mrežnu sigurnost. Međutim, rijetko i slabo ulažu u ljude koji su jednako tako dio sustava tih organizacija i na kojima isto tako leži veliki dio odgovornosti.

Socijalni inženjering je metoda nagovaranja ljudi da ispune zahtjeve napadača. Radi se o načinu stjecanja informacija i podataka do kojih napadač legitimnim putem ne bi mogao doći. Pri tome se ne iskorištavaju propusti operacijskih sustava, nego se napad usmjerava ljudski faktor. Pristup informacijama koje čuvaju ljudi mnogo je jednostavniji od pristupa zaporkom zaštićenim informacijama. Napadači iskorištavaju ljudsku psihologiju i na taj način uspijevaju u navođenju žrtava na ispunjavanje njihovih zahtjeva bez izazivanja nepotrebnih sumnji. Napadač koji provodi napad zasnovan na socijalnom inženjeringu mora posjedovati osobine poput dobrog pamćenja, snalaženja u razgovorima, odgovarajućeg

Najčešće metode prijevare korištene u socijalnom inženjeringu su uvjeravanje gdje napadač uvjerava žrtvu na izvršavanje željenih postupaka. Primjeri iz svakodnevnog života su političke kampanje. Na izborima glasači u stvari slijede želje socijalnih inženjera - političara. Zorniji primjer predstavljaju propagandne poruke koje potrošače „tjeraju“ na kupovanje nečega što im često i nije potrebno niti su imali namjeru na to potrošiti novac. Sposobnost uvjeravanja jedna je od najvažnijih karakteristika koju socijalni inženjer mora posjedovati ili razviti. Drugi način je lažno predstavljanje gdje se napadač se mora maskirati odnosno pretvarati da je netko tko nije kako bi prikupio željene informacije od žrtve. Predstavljanje u svojstvu nadređene osobe najučestaliji je odabir lažnog predstavljenog socijalnog inženjera. Napadač se može predstavljati i kao službenik pa na taj način doći do in-

Napadač mora posjedovati osobine poput dobrog pamćenja, snalaženja u razgovorima, odgovarajućeg načina razmišljanja i slično, jer mu one donose prednost prilikom izvođenja napada.

formacija od, primjerice, službenika na istoj razini u nekoj drugoj poslovnici tvrtke. Poznato je da je ljudi, pogotovo kada su u istom položaju, najčešće žele pomoći jedan drugome. Međutim, solidarnost u ovom slučaju može značiti i obznanu tajnih informacija napadačima. Želja za pomaganjem je osjećaj još više izražen kada se u čovjeku pobudi strah da će gotovo sigurno i on sam u nekom trenutku trebati tuđu pomoć. Primjer toga je situacija u kojoj napadač zatraži pomoć od žrtve koja mu odbija pomoći jer traži neke nedostupne informacije. Međutim, lijepim razgovorom napadač pobudi osjećaj djelomične krivnje i potakne žrtvu na razmišljanje o tomu kako će i njoj vjerojatno zatrebati pomoć kada se nađe u jednakoj situaciji kao i on u tom trenutku. Žrtva najčešće pomisli kako se radi o sitnim informacijama i kako nikomu neće škoditi ukoliko pomogne čovjeku i izvan protokola. Napadač odlazi zadovoljan jer je dobio što je htio, a žrtva ostaje relativno zadovoljna jer je pomogla nekomu. Osim stvaranja novih veza i stjecanja povjerenja kod žrtvi, napadač može iskoristiti i stare veze iz odnosa koji je dovoljan za stjecanje povjerenja. Ovakav pristup kod socijalnog inženjeringa ima vrlo velik stupanj uspješnosti. Na taj način je prijeđena početna barijera i prikupljanje željenih informacija kreće lakšim tokom. Socijalni inženjering nije uvijek usmjeren izravno na čovjeka. U stvarnosti on može

54

87/17 | 06/2012


LOUNGE

poprimiti vrlo velik spektar oblika, počevši s uspostavljanjem telefonskog kontakta s potencijalnim žrtvama, preko uvjeravanja žrtava u potrebu razgovora s odgovornim osobama pa sve do pretraživanja otpada. Jedan od najčešćih i najlakših načina izvršavanja socijalnog inženjeringa ide u smjeru telefoniranja. Budući da napadač ima izrazito dobre vještine govora, lako stiče povjerenje od strane djelatnika. Široka rasprostranjenost telefonske mreže čini ovu tehniku napada vrlo često korištenom te umanjuje mogućnost otkrivanja napadačevog identiteta. U ranim danima socijalnog inženjeringa najlakši način napada uključivao je sakupljanje informacija iz otpadnih materijala osoba ili organizacija koje napadač želi napasti. Ovakav pristup omogućuje pronalaženje materijala kao što su pisana korespondencija, telefonski imenici, detalji različitih dnevnika, izvorni kodovi i slično. Korištenjem podataka pohranjenih u njima, napadač upoznaje strukturu organizacije, saznaje imena i osobne podatke odgovornih osoba. Internet napadačima nudi pregršt mogućnosti. Nažalost, mnoge osobe nisu upoznate sa sigurnosnim problemima i pri-

Socijalni inženjering može poprimiti vrlo velik spektar oblika, počevši s uspostavljanjem telefonskog kontakta s potencijalnim žrtvama, preko uvjeravanja žrtava u potrebu razgovora s odgovornim osobama pa sve do pretraživanja otpada. jevarama koje se izvode korištenjem Interneta. Većina osoba ima naviku upotrebljavanja istih zaporki na različitim korisničkim računima, ne vodeći pri tome računa o sigurnosti sustava na kojima su im računi otvoreni. Kako bi se dokopali zaporki napadači često koriste lažne poruke (eng. scam) koje oglašavaju različite krivotvorene ponude i upozorenja. Tako žrtvu navode na unos osobnih podataka i zaporke. Upotrebljavanje elektroničke pošte sa ciljem saznavanja osjetljivih informacija čest je primjer socijalnog inženjeringa. Napadač se može predstaviti kao administrator mreže ili neka osoba sličnog položaja te tako steći naklonost žrtava. Jedan od poznatih napada te vrste bile su zlonamjerno oblikovane web stranice. Kad ih žrtva posjeti pred njom se automatski otvori upozorenje o ponovnom spajanju na Internet.

Osim elektroničke pošte prikladan medij za izvođenje zlouporaba predstavljaju i trenutne poruke (eng. Instant Messaging). U posljednje vrijeme one se sve više koriste jer omogućuju komuniciranje korisnika u realnom vremenu kao npr. MSN (eng. Microsoft Network), ICQ (eng. I Seek You), IRC (eng. Internet Relayed Chat) i manje poznati. Temeljni protokol koga koristi ICQ je poznat kao slabo zaštićen protokol koga je lako iskoristiti za neovlašteno dobivanje zaporki. Zavirivanje je jednostavan tip socijalnog inženjeringa u kojem napadači pokušavaju vidjeti pokrete žrtava kako bi dobili željene podatke. Tipični primjeri ove tehnike je gledanje preko ramena osobe koja upisuje primjerice PIN na bankomatu i praćenje pokreta ruke osobe kod upisa zaporke prilikom prijavljivanja na sustav. Kako bi se zaštitili od ovakvih napada jedinom mogućnosti djelovanja pokazuje se ljudska intervencija. Stoga je vrlo važno posvetiti dovoljnu pažnju kreiranju odgovarajućih sigurnosnih protokola kojih se svi članovi neke organizacije trebaju pridržavati. Osim politika ponajviše bi se trebalo ulagati u edukaciju zaposlenika te pomni odabir istih prilikom zapošljavanja. Pri zapošljavanju osoba ne bi trebalo u obzir uzimati samo akademsko obrazovanje već i kriminalnu prošlost kandidata. Trebali bi se provoditi ne samo tehnički, već i psihički testovi kako bi se stekao dojam o osobnosti kandidata. Iskustvo je pokazalo da je edukacija najbolji način obrane od većine sigurnosnih prijetnji. Korisnici i upravitelji moraju biti upoznati s vrstama napada, a tijekom školovanja zaposlenicima treba dati do znanja kako ne smiju odavati zaporke ili bilo kakve druge osjetljive informacije. Antonija JURIČ

87/17 | 06/2012

55


LOUNGE

KNJIGA DOSTUPNIJA NO IKAD

E-knjiga kao sljedeća najbolja stvar nakon Guttenberga S razvojem e-izdavaštva i golemom popularnošću tableta, knjiga nikada nije bila dostupnija. Slijedi kratki pregled tržišta

e-knjiga

i

komplementarnih

e-čitača, s osvrtom na argumente za i protiv e-knjiga.

Pod pritiskom optužbi za dogovaranje cijena, potonje su pristale napustiti model određivanja cijena koji se dosad koristio. Novi model će omogućiti veleprodaji poput Amazona da sama određuje cijene, umjesto da ih diktiraju izdavačke kuće.

E-knjige u budućnosti

Razvoj i procvat industrije e-izdavaštva E-knjiga proizvod je star 41 godinu, koliko je prošlo otkako je M. Hart osnovao Projekt Gutenberg i ponudio javnosti besplatne knjige online, ali tek zadnjih desetak godina ova industrija dobiva na važnosti. Od 2009. godine američko e-izdavaštvo bilježi eksponencijalni rast, a u trećem kvartalu 2011. prihodi veleprodaje su iznosili 120 milijuna dolara. 2011. je i udio e-knjiga u ukupnoj prodaji knjiga narastao za 10 postotnih poena, na 14%, a za neke izdavače, digitalne knjige već donose trećinu prihoda. Za razvoj industrije zasluge svakako idu Amazonu, pioniru e-knjiga. Sa svojim čitačem e-knjiga i opcijom samoizdavaštva (koja piscima nudi mogućnost zarade i do 70% prodajne cijene), Amazon je eliminirao potrebu za beskrajnim nizom posrednika koji se javljaju između pisca i čitaoca. S Kindleom više nema ni visokih troškova skladištenja i slanja knjiga. Sve ove inovacije rezultirale su dostupnijim knjigama, u pogledu cijene i procesa nabave. Pozitivnu prekretnicu za e-izdavaštvo označila je i antitrustovska tužba protiv Applea i tri najveće izdavačke kuće u SAD-u.

56

87/17 | 06/2012

Kao posljedica ovog eksplozivnog rasta eknjiga i tableta, izdavači su počeli eksperimentirati, s krajnjim rezultatom interaktivnih, multimedijalnih knjiga s audio i video sadržajima, pop-up grafikama, 3D slikama i animacijama. Vjerojatno najiščekivaniji takav proizvod jest interaktivni digitalni udžbenik, na kojemu Apple radi od ove godine. U svibnju je i Microsoft najavio ulazak u vode digitalnih studentskih udžbenika. Struka je po ovom pitanju još uvijek podijeljena. Kao glavni problemi ističu se financijska zahtjevnost (za izradu jedne knjige potrebno je i preko 100 000 dolara) i skepsa oko toga žele li čitaoci ometanje čitalačkog iskustva popratnim sadržajima. Dok se neki okreću od multimedijalnih knjiga jer tvrde da one ne opravdavaju trud, vrijeme i novac uložen u njih, drugi u samo nekoliko tjedana vraćaju uloženo.

kojoj će svrsi oni služiti. Ako vam je potreban samo za čitanje, bit će dovoljan najjednostavniji i najjeftiniji, crno-bijeli čitač. Najpriznatije e-ink čitače proizvode Amazon (Kindle, čija cijena počinje sa 79 dolara) i Barnes & Noble (NOOK Simple Touch, 99 dolara). Prednost ovog čitača je u izvrsnom kopiranju ‘osjećaja’ čitanja klasične knjige, znatno manje umaranje očiju u usporedbi s tabletima i mogućnost čitanja po suncu. Nedostatak je izostanak pozadinskog osvjetljenja za čitanje u mraku. Tom je problemu doskočio Barnes & Noble u travnju ove godine s novim NOOK čitačem. Veliki problem za ovu grupu čitača je sve veća sklonost čitaoca prema multifunkcionalnim tabletima, zbog čega se pokušavaju uvesti e-ink čitači u boji. Za ekran u boji, surfanje internetom i otvaranje multimedijalnih sadržaja, potrebni su tableti. Oni mogu biti high-end tableti, dovoljno jaki da zamijene smartphone i laptop (iPad, Samsung Galaxy Tab) te 7-inčni tableti kao kompromis između e-ink čitača i high-end tableta. Sve lovorike u grupi cjenovno prihvatljivih tableta pokupio je Amazonov Kindle Fire, čija se cijena kreće od 199 dolara.

Domaće e-knjižare

Zadovoljstvo s e-čitačima je vrlo visoko, e-knjige su sve dostupnije, s krajnjim rezultatom sve brojnije kupovine e-knjiga E-čitači Slobodno tržište je i u slučaju e-čitača osiguralo široki izbor. Ipak, stručnjaci se slažu da je lista e-čitača koji su vrijedni pozornosti relativno kratka. E-čitače možemo podijeliti u tri osnovne grupe: e-ink čitači (600-700 kn), 7-inčni tableti s LCD ekranom u boji (800-2000 kn) te veće tablet uređaje s vrlo kvalitetnim ekranima (3500+ kn). Ponuda na ovom tržištu koncentrirana je u nekoliko velikih kompanija, poput Amazona, Barnes & Noblea, Samsunga i Applea. Pri odabiru e-čitača, najvažnije je odgovoriti na pitanje

Na domaćoj sceni izdavačke kuće prepoznaju vrijednost e-izdavaštva, unatoč relativno maloj zastupljenosti e-knjiga. Hrvatski Telekom je u srpnju prošle godine lansirao e-knjižaru Planet9, a nudi i e-čitač Sagem Binder po cijeni od 899 kn. Ipak, daleko superiorniji Kindle se može kupiti za otprilike isti iznos. Sadržaj s Tookboka, splitske e-knjižare u pogonu još od 2009., kroz Vip eKnjižaru postao dostupan Vip pretplatnicima uz plaćanje preko mobilnog računa. Cijene počinju od desetak kuna, a još uvijek skromna ponuda je fokusirana na strane bestsellere i etablirane domaće autore. U Algoritmu i Profilu je implementacija prodaje e-knjiga preko postojećeg web shopa u tijeku.

Valjani argument nije nostalgija S napretkom tehnologije na tržištu e-knjiga, sve je manje argumenata za printane


LOUNGE

knjige. To pogotovo vrijedi za američko tržište koje je puno naprednije od europskog. Zadovoljstvo s e-čitačima je vrlo visoko, e-knjige su sve dostupnije, s krajnjim rezultatom sve brojnije kupovine e-knjiga. E-čitač je praktičniji od klasične knjige, s obzirom na jednostavno skidanje i stalni pristup onima iz vlastite kolekcije. I dok smo vezani za klasičnu knjigu, kako informacijama u njoj ne možemo pristupiti bez da je držimo u rukama, e-knjiga je dostupna bez obzira na medij - na e-čitaču, smartphoneu, računalu. Gubitak klasične knjige znači da je informacija zauvijek izgubljena, dok gubitak e-čitača ne znači da su ujedno izgubljene i knjige koje posjedujemo. Također, e-ink tehnologija uspješno imitira papir i ne uzrokuje umor očiju (što ne vrijedi za tablete). Ne treba zaboraviti ni mogućnost samoizdavaštva koje je djelo nepoznatog autora učinilo dostupnijim no ikad. I svakako najvažnije, ako kupite e-čitač ili tablet, vjerojatno ćete pročitati i kupiti više knjiga no što to inače radite: tipični američki čitalac e-knjiga pročita 24 knjige u godinu dana, u usporedbi s 15 knjiga koje godišnje prođu kroz ruke staromodnih Amerikanaca. Vjerojatno ćete pročitati i pokoju knjigu F. Kafke, W. Whitmana i H. Thoreaua više, s obzirom da su klasici svjetske književnosti dostupni za besplatno skidanje s različitih platforma u različitim oblicima (Gutenberg, Amazon). S druge strane, rabljene e-knjige se ne mogu prodati, iako su Amazon i Barnes & Noble uveli 14-dnevnu posud-

bu određenih knjiga, a i brojne knjižnice diljem SAD-a u svojoj ponudi već imaju tisuće e-naslova. Problem kod e-knjige u Hrvatskoj je i njihova cijena, s obzirom da se, po uzoru na europsko pravo, smatraju uslugom i podliježu oporezivanju po stopi od 25%, što je najviša stopa PDV-a na e-knjige u Europi. Europski parlament je tražio reviziju ovog zakona pa ostaje nada da će cijene ipak ići dolje. Valja primijetiti da su ovo problemi tehničke naravi te je za očekivati da će se oni riješiti s razvojem tržišta. I na kraju, tu je čuveni argument:

‘E-knjiga ne može zamijeniti doživljaj papira’. No je li to zaista ono što čini knjigu – mirisanje papira i ljepila, okretanje stranica? Ne, riječi su one u kojima uživamo, a priče ono što čini knjigu i cijelo čitalačko iskustvo nezaboravnim. Ta priča u potpunosti je prenesena u digitalni oblik, ali je još bolja jer nudi mogućnost prilagođavanja fonta, pretraživanja ugrađenog rječnika i, najvažnije, mogućnost da sve naše priče ponesemo sa sobom gdje god da idemo. Una KOLAR

87/17 | 06/2012

57


LOUNGE

GUERILLA MARKETING

Trijumf kreativnosti nad budžetom Prilikom

rezanja

novčanih

izdataka

u poslovanju na prvom mjestu nas-

kojima se nastoji ostvariti cilj u vrlo kompetitivnom okruženju.

toje se smanjiti izdaci za oglašavanje. Iz

tog

razloga,

dodatno

potaknuta

globalnom krizom, poduzeća sve više traže nove načine oglašavanja posebno pribjegavajući tzv. guerilla marketingu.

Guerilla marketing strategija je oglašavanja u kojoj se nekonvencionalnim metodama koje iziskuju male troškove nastoji iznenaditi, odnosno šokirati javnost u svrhu promicanja određenog proizvoda ili ideje. Termin guerilla marketinga nastao je još 1984. godine od strane Jay Conrad Levinsona koji je nastojao objasniti nekonvencionalne metode oglašavanja koje su u to vrijeme koristile isključivo male i nepoznate marke. Njihovo nastojanje temeljilo se na tome da se uz minimalne budžete ostvare maksimalni učinci. Pojam guerilla marketinga vrlo je lako povezati s guerilla ratovanjem koje podrazumijeva niz neuobičajenih taktika

Danas i mnoge velike kompanije koriste ovaj oblik oglašavanja kako bi došle do šire publike.

Jedan od najboljih primjera guerille kod malih poduzeća opisan je u Levinsonovoj knjizi „Guerilla marketing“. Naime, vlasnik knjižare potaknut otvorenjem velikih konkurentskih knjižara tik uz njegovu, došao je do izuzetno dosjetljivog rješenja. Uz njihove ogromne plakate koji su predstavljali vrtoglava sniženja, postavio je najveći natpis na kojem je jednostavno pisalo „glavni ulaz“ i tako riješio problem privlačenja kupaca. Danas i mnoge velike kompanije koriste ovaj oblik oglašavanja kako bi došli do šire publike i gradile identitet urbane marke kroz neočekivane i nerijetko interaktivne poteze koji lako osvajaju pažnju ciljnih skupina, inače zasićenih konvencionalnim oglašavanjem. Njihove kampanje ne temelje se na novcu već na utrošenom vremenu, trudu, mašti i kreativnosti. Potrošaču se prvenstveno nastoji pristupiti na osobnijoj i značajnijoj razini, te se na taj način kod njega budi iznenađenje i vrlo upečatljiva impresija, što na posljetku stvara veliki društveni „buzz“. Jednom godišnje u posebnom izdanju publikacije Business Week objavljuje se lista najboljih gerilaca u svijetu. Tako su neke od najboljih kampanja guerilla marketinga proizašle baš iz velikih kompanija poput Audija, Disneyja, MySpacea i neprofitnih udruga poput Petae. Izvrstan posao kod guerilla oglašavanja odradila je i Coca-Cola stvaranjem videa „Happiness machine“. U videu je predstavljen aparat za Coca-Colu koji dijeli mnogo više od samo jednog rashlađenog pića, te reakcije ljudi snimljene skrivenim kamerama. Video se viralno proširio, te danas broji više od četiri i pol milijuna viewa na YouTube-u. Guerilla marketing ne samo da pomaže poslovnom sektoru u ostvarivanju profita promovirajući određen proizvod ili uslugu, već vrlo uspješno služi podizanju svijesti

58

87/17 | 06/2012

kod lokalnih i globalnih društvenih problema. Guerilla marketing Crvenog križa obuhvaća kolekciju oglasa s vrlo širokim spektrom situacija u kojima je potrebna pomoć, od onih iz okoline do vrlo ozbiljnih problema diljem svijeta. Najčešće ističu uvijete života ljudi kojima je potrebna pomoć,

Njihove kampanje ne temelje se na novcu već na utrošenom vremenu, trudu i mašti. od onih koji trebaju hitnu transfuziju krvi do ratom ili siromaštvom pogođenih zemalja. U Hrvatskoj jedan od najpoznatijih gerilskih brendova je Aviokarte.hr. Ovaj sustav za online kupovinu aviokarata koristi se vrlo neuobičajenim metodama privlačenja potrošača crtajući grafite po zidovima, mostovima, nadvožnjacima te vrlo frekventnim mjestima u Zagrebu. Jedan od njihovih najpoznatijih guerilla oglasa veliki je grafit na mostu preko Save. Promatrajući trenutna kretanja i promjene u oglašavanju, lako je primijetiti kako oglasi postaju sve kreativniji i dosjetljiviji, no unatoč tomu tek mali broj njih uspijeva postići željeni efekt upravo zbog visokog stupnja zasićenosti kod potrošača. Vrlo je teško predvidjeti buduća kretanja, no guerilla marketing definitivno ukazuje na činjenicu da će se u budućnosti sve teže moći povući stroga crta između insceniranih oglasa i stvarnog života. Andrea ŠARIĆ


LOUNGE

KOLUMNA bAbA

snage (barem sebe vide tako), iako ja nisam stekla

bacanja kladiva a ne kuglanju jer su te jadne kugle

baš takav dojam. Bolji bi bio opis ukočeni, nespret-

više vidjele nebeskih visina nego parketa staze, mis-

Kuglana

ni i sa velikom željom da ispadnu frajeri. Fore koje

lim moraju se dečki iskazat. Potom je naravno nešto

kruže Internetom letjele su više od njihovih kugli, ali

zapelo u žlijeb te su se naši „majstori za sve“ odlučili

su opet bile prizemnije od njihovih ega. Razbacivanje

kockati sa životom i po skliskoj stazi sve do jednog

sportskim terminima i priče da su uspješni sportaši

poljubili ulašteni vosak. Najsmješnije od svega nije bio

(PES se ne računa ljudi) odavali su nedostatak prakse

sam pad koji je, priznajem, bio spektakularan poput

ponašanja u ženskom društvu koji se vidio u njihovim

bakice na zaleđenom pločniku. No samo održavanje

očima (nešto slično kojotu iz crtanih filmova iz djet-

stabilnosti i grimase kao popratni sadržaj prije sud-

injstva). Mislim da je najbolje opisat vam situaciju

bonosnog slijetanja su zaista slika koja se lako ureže

pa procijenite sami. Nakon preuzimanja smiješnih ci-

u pamćenje. Nekad je lakše biti cura i jednostavno

Drage moje, kako muškarci nekad mogu biti smiješni.

pela (sad ih zamislite još u veličini 46 i na nogama

pozvati osoblje kuglane da to sredi, ali eto nemaju svi

Pogotovo kad se od njih traži preciznost, gracioznost

muške polovice društva) naši muški protivnici su se

tu privilegiju. Nakon nemilog događaja, ruke su jed-

i ciljačke sposobnosti. Znate i same da im to vrlo

poredali ispred držača za kugle i pogledom birali onu

nostavno radile protiv njih pa su prljavim trikovima

teško pada i da je većinom pitanje sreće više nego

sudbonosnu. Tek su nakon posebnog rituala koji je

pokušavali iznuditi barem koje loše bacanje, no to su

prave tehnike. Naravno govorim o kuglanju, da ne bi

u njihovim glavama zvučao ovako: „Neću najmanju,

mogli gledati samo u vlastitim redovima. Ok prizna-

bilo kakvih insinuacija u vašim pametnim glavicama.

neću najlakšu i sigurno neću onu ženskastu rozu, pa

jem, pobijedile smo ih s tolikom razlikom da mi ih je

Naime, prisiljena preko zajedničkih poznanstava,

nisam mekušac“, da bi na kraju prozborili „Daj mi tu

bilo žao gledat onako tužne, ali to dobijete kada pod-

jedan od prošlih vikenda sam provela u najbolju ruku

plavu desno“. Potom je slijedio ritual laštenja sporim

cijenite neprijatelja, zar ne? Drage moje ostanite mi

zanimljivom društvu našeg predragog Apoljona kao

kružnim pokretima, davanje mačo nadimaka istima

lijepe, pametne i nastavite pobjeđivati u svim životnim

ljuta protivnica te nas je dijelila samo imaginarna crta

i glasno bodrenje timskih igrača. Prvi čunjevi su bili

poljima.

na ulaštenom parketu kuglane. Njegovo društvo činili

spremni i boj je mogao početi. Nakon prvih bacanja

su redom sve mladi, ambiciozni muškarci u naponu

rekao bi neki sporedni promatrač da je riječ o treningu

KOLUMNA APOLJON

oboriti. I tako sam bio prisiljen pristati. Naravno da

da se zalete, pa kako će one ugurat prste u one rupe,

se pojavila i ONA (ovo zlo koje piše, to jest pokušava

nisu one to nikad radile (bila je potrebna nadljudska

pisati, iznad mene). Dokazala je točnost izreke ‘’s kim

snaga volje da ne komentiram ovo zadnje)… Frendovi

si takav si’’ jer čovjeku, kad vidi njeno društvo, neke

su u nekoliko navrata pokušali bacit poneku foru jer,

stvari budu mnogo jasnije. Dakle – kokoš do kokoši.

istini za volju, cure nisu izgledale pretjerano loše (ma-

Jedna (doista, predstavila se kad smo se upoznavali,

kar, da ih je vidjeti neposredno nakon buđenja, bez

ali nije ostavila dovoljno kvalitetan utisak da bi njeno

šminke i ostalih trikova iz bogatog arsenala, čovjek

ime zaslužilo prostor u mojoj memoriji) je odmah na

bi vjerojatno teško došao na ideju da se radi o jed-

početku ni iz čega napravila problem, jer onak, kak

nim te istim osobama). Ti pokušaji su žalosno pro-

će ona obut one ružne cipele za kuglanje kad one

pali. A toliko sam im puta govorio o tome kako je kod

njoj ne odgovaraju ni bojom ni dizajnom; jel bi mogla

zgodnih žena najbolje upravo to što s njima nemamo

ona ostat u svojim štiklama? Pa tko, pobogu, ide u

ništa; ne moramo s njima izlazit, ne moramo s njima

štiklama na kuglanje??! O odabiru kugle (različite su

razgovarat, slušat o njihovim bezveznim problemima,

težine i veličine, ali i boje – čovjek bi rekao da ovo

pravit se da nas zanimaju kao osobe… Ništa od toga

potonje nije bitno, no nastavak teksta će pokazati

ne moramo, a možemo gledat. Zapravo, ekonomskim

suprotno) bi se mogla napisati zasebna priča. Butri

rječnikom – maksimiziramo korist dok istovremeno

koja mi je odmah upala u oči jer melje bez kraja i

trošak držimo na minimumu! Al džabe ja govorim…

Vaša BaBa

konca (ta ne zastane ni toliko da udahne zraka - fasci-

To što smo preživjeli možemo zahvaliti samo povećim

Ma ne bi mi bilo ni upola krivo da im nisam unaprijed

nantno) je ljubičasta najdraža boja pa je namjeravala

količinama piva koje su uspjele kolko-tolko ublažit tu

rekao kako će ta ‘’super ideja’’ završit. Dakle, frend

bacat ljubičastu kuglu. Jasno, slučaj hoće da je upravo

traumu. Konačni rezultat je bio nešto u stilu 240:16 za

je došao na ‘’genijalnu’’ zamisao da naš tradicionalni

ljubičasta i najteža pa je dotična ni iz tri bacanja ne bi

nas – što smatram realnim omjerom muške i ženske

muški (‘’muški’’ znači da je zabranjen pristup ženama,

uspjela prevalit preko polovice staze. Ajme, kakav je to

sposobnosti na svim poljima ljudskog djelovanja pa

djeci i ostalim stvorenjima koja ne mogu racionalno

bio problem. Petnaest minuta (koje plaćamo) je otišlo

tako i što se kuglanja tiče. Drž’te se kuhače, kuće i

rasuđivati – s tim da napominjem da bi se među

na rješavanje te uistinu složene problematike. A onda

djece, ženske glave – ostalo je naše. Najluđe od svega

djecom dalo naći iznimaka) odlazak na kuglanje modi-

je na red (konačno) došlo i da neka od njih stvarno

je to što je ONA bila najnormalnija u toj svojoj ekipi.

ficira na način da, uz četvoricu nas, kugla i jednak broj

baci kuglu (igrali smo muški protiv ženskih, na NJENO

A ako je ona među boljim od onoga što ženski svijet

ženskadije. Odmah sam se oštro usprotivio, ali nje-

inzistiranje – ‘’jer to bi moglo bit zabavno’’ – valjda je

ima za ponuditi, onda je situacija uistinu alarmantna.

gov argument da smo ‘’u većoj suši nego Izraelci dok

računala na rezultatsku neizvjesnost, što li). Tada je

ih je Mojsije vodio kroz pustinju’’ ni ja nisam mogao

nastao totalni kaos – pa kako se kugla drži, pa kako

Apoljon

87/17 | 06/2012

59


Manager 87  

87. broj casopisa Manager Magazine