PRAVCU KOSOVSKE NEZAVISNOSTI
1. Specifi~na Kosovska situacija bila je povod humanitarnoj intervenciji koja je sprije~ila velika ljudska stradanja na Kosovu i direktno je otvorila mogu}nost da se kazni Milo{evi}ev re`im, da se uti~e na njegovo br`e svrgavanje i da se, vjerovatno, izradi takav plan po kojemu bi Srbija trebalo da bude smanjena, ostavljena bez Kosova, ~ime bi se u znatnoj mjeri, po tim mi{ljenjima, smanjile opasnosti nekog budu}eg srpskog revan{izma. Na drugoj strani, veliko odu{evljenje kojim su Amerikanci do~ekani na Kosovu, tako|e je imalo svog uticaja i moralo je stvoriti uvjerenje da bi eventualno nova dr`ava, okru`ena uglavnom neprijateljskim okru`enjem, u budu}nosti morala biti ~vrsto povezana sa Zapadom i da bi zajedno sa Albanijom mogla predstavljati dugoro~an i ~vrst oslonac ameri~koj politici.
Kosova, muslimanima {irom svijeta bit }e pokazano kako su SAD pomogle kosovskim muslimanima i kako im poma`u u izgradnji sna`ne, nezavisne, multietni~ke demokratije. Tu istu vezu zastupa i Janus Bugajski koji tvrdi da je to podru~je, koje je uglavnom nastanjeno muslimanima, izuzetno
va`no za odnose Va{ingtona s muslimanskim svijetom. Odbijanje davanja nezavisnosti Kosovu bilo bi shva}eno kao antiislamska politika i dalo bi islamskim radikalima sna`nu novu argumentaciju. S druge strane, kako to pi{e Bugajski, davanje nezavisnosti demonstriralo bi opredijeljenost SAD-a „demokratskim principima bez obzira na religijske tradicije". Ovaj argument ne treba potcijeniti, ali treba dodati da na Kosovu, iako
REGION
Svi ti teorijski okviri, koji }e u Kosovu imati izvanredan materijal, nijesu me|utim dovoljni da objasne zbog ~ega je zapravo ameri~ka politika u velikom broju insistirala na kosovskoj nezavisnosti i koji su to motivi rukovidili va{ingtonske decission makere da uprkos protivljenju i kritikama s raznih strana Kosovu daju nezavisnost. Ne pretenduju}i ni na kakvu dovr{enost procesa, pa niti na mogu}nost cjelovite analize, poku{at }emo makar nazna~iti neke osnovne elemente koji se za sada mogu uzeti kao klju~ni, prilikom analize Bu{ove politike u odnosu na Kosovo:
2. U vrijeme aktiviranja ameri~ke politike prema Kosovu, senator Biden je tvrdio da je Pri{tina jedan od nekoliko muslimanskih gradova na svijetu gdje su SAD po{tovane i cijenjene. Pozivaju}i administraciju predsjednika Bu{a da ispravno ocijeni situaciju i da pomogne stvaranje nezavisnosti Kosova, senator Biden je postavio Kosovo u {iri globalni okvir odnosa Amerike sa svijetom. Po njemu, ako se stvar bude ispravno odovijala u pravcu nezavisnosti
su ve}inom stanovnici muslimani, ipak nije u tolikoj mjeri sna`an Islam, niti vjerski, niti politi~ki. Osim toga, i dio islamskih zemalja podijeljen je oko priznavanja Kosova jer imaju svojih problema sli~nog karaktera ili su, pak, donekle suzdr`ani upravo zbog ameri~kog sna`nog anga`mana.
JUN 2008
BEZBJEDNOST 37
nastavak na sljede}oj strani ...
ideje do{lo do realizacije, a postmodernisti mogu pokazati kako je to samo jedan od dokaza mogu}eg ameri~kog samodjelovanja u kojemu se ne vodi nikakvog ra~una niti o me|unarodnom pravu niti o Ujedinjenim nacijama, niti o pravima ostalih naroda ili pak o potrebi postizanja me|unarodne saglasnosti.