Page 1


Riječ urednika Č

etvrta je godina kako smo zajedno. Vjerujem da redoviti čitatelji mogu primijetiti promjenu u odnosu na prethodne brojeve, zaslugom dobrih ljudi i razumijevanja za potrebe učenika naših škola ovaj broj je u punom koloru. Tema kao i uvijek ne nedostaje. Klimatske promjene su tema priloga prof. Tomislava Kelave, slike uz prilog sasvim sigurno daju materijala za razmišljanje koliko svatko od nas može i treba doprinijeti da naš okoliš bude očuvan od zagađenja za pokoljenja koja dolaze. Tu je i intervju sa gospodinom Mariom Kontom, osobom zaslužnom da Radio Livno možemo slušati na Internetu. Jedan dobar dio stranica GEniusa smo posvetili zaljubljenicima u glazbu, onima koji od srca i srcem sviraju i u slobodno vrijeme podučavaju ne gledajući na materijalnu naknadu. Župa Vidoši je proslavila 150 godina postojanja. Pročitajte crtice iz povijesti ove najstarije livanjske župe i kako je proslavljena ta velika obljetnica. Humanitarna akcija 5 do 12 za 5+ gdje su prikupljena sredstva za siromašne obitelji koje imaju 5 i više djece je također popraćena reportažom i slikama pa vas pozivamo da pročitate prilog o tom hvale vrijednom projektu naših glazbenika, volontera i svih drugih dobih ljudi koji su svojim prilozima pomogli da ova akcija uspije. Bili smo i na predstavi koju je za blagdane priredila naša, livanjska Frama, kao i na svečanom koncertu zbora župe Svih svetih. Božićno vrijeme je već šestu godinu rezervirano za livanjsku čajanku gdje mladi iz livanjske Frame na središnjem gradskom trgu prodajom čaja i kolača skupljaju priloge koji će onda biti podijeljeni onima kojima je najpotrebnije. Učenici Srednje ekonomske škole su se organizirali u udrugu Kerigma i također skupljanjem priloga učinili dobro djelo za one kojima je pomoć potrebna i dobrodošla. Osim humanitarnih događanja, nekoliko stranica smo

2

odvojili za prilog o maturalnom putovanju naših gimanzijalaca u Španjolsku, ekonomista na sajam vježbovnih tvrtki u Slovačku i Brčko. Također smo popratili i predstavu o životu i djelu Ivana fra Franje Jukića u izvedbi dramske skupine Franjevačke teologije Sarajevo. Naši dragi gosti su bili i članovi interreligijskog zbora Pontanima koji su nas oduševili svojim izvedbama duhovnih pjesama koje pripadaju avramsko/ ibahimsko/abrahamskom civilizacijskom krugu. U našoj blizini, na obalama Buškog jezera otvoren je prelijep samostan reda karmelićana, naši novinari su i tamo bili u posjeti i pozivamo vas da pročitate što su zabilježili. Naši livanjski “Vukovi” su za sv.Nikolu obradovali mališane tako što su podijelili paketiće za one najmlađe, a za one starije poznata estradna glazbenica Ivana Banfić je uljepšala doček Nove 2007. godine kojeg smo po prvi puta u velikom broju imali priliku provesti na središnjem gradskom trgu. Jedan dio naših srednjoškolaca se u slobodno vrijeme bavi planinarenjem pa smo napravili i prilog o Planinarskom društvu “Cincar”. KUD Podhum pjesmom, kolom i svirkom čuva naše stari običaje, pjesme i napjeve od zaborava. Slike sa svih ovih događanja možete vidjeti na stranicama koje slijede. Ima još puno stvari koje namjerno nisam naveo a zaslužuju vašu pozornost. Dragi čitatelji, odvojite vrijeme, ne žurite, i kao i uvijek pročitajte naš i vaš GEnius od korica do korica. Učenici su u ovaj list uložili puno truda, vremena i ljubavi. Vjerujem da se to i vidi. Uz standardni poziv na suradnju svim učenicima, profesorima do sljedećeg broja… SVAKO DOBRO.

prof. Slaven Niče


ZAŠTO MLADI GINU? S

vakim danom čujemo da je netko od mladih izgubio život. Zašto se to događa? To može biti osobna ili nečija druga nepažnja. Prevelike doze alkohola, droge, utrke automobilima, nepoštivanje propisa i prometnih znakova uzrokuju mnogobrojne nesreće. No u svemu tome iz kuta nas mladih smatramo da i policija i odgovorni u ovoj zemlji griješe-ne smijemo se skrivati iza govora kako je premalo ljudi i premalo novaca, za ljudski život to ne bi smio biti izgovor. Svi vidimo da nema dovoljno kontrole na cestama u ranim jutarnjim satima, vikendom i blagdanima kada mladi najviše luduju. Sjedati za volan u pijanom stanju, utrkivati se automobilima nije jedini način završetka večeri. To svatko od nas kaže da neće raditi, ali opet neki od nas to redovito rade i misle kako su “cool”. Tako je i jedan od naših učenika izgubio život u 18-toj godini.To nije napravio svojom krivicom. Tragedija se dogodila s 6. na 7. listopada 2006. godine.Ova tragedija će nas, ali još više njegove roditelje uvijek pratiti. Nama ostaju lijepa sjećanja na našeg Dragana Ćubelu. Tragedija koja se dogodila trebala bi utjecati na svakog od nas i naučiti nas kako se ponašati i živjeti bez alkohola. Trebala bi nas i naučiti da ne smijemo prijatelju dozvoliti da sjedne u automobil i vozi ukoliko je pod utjecajem alkohola. Time nećemo postati neprijatelji nego baš suprotno, možemo postati oni koji će spasiti nečiji život. Antonela Džal Vrtlar i gospodar Na jednom dječjem grobu divno piše: “Tko je ubrao cvijet?” - upita vrtlar. “Gospodar” - netko reče. I vrtlar zadrža svoj mir.

IN MEMORIAM Večeras su me riječi napustile, sjećanja mi samo naviru što u prošlost lete, u vrijeme kad misli spokojem ispunjene bijahu u dane bez boli i sjete. Jučer si bio tu, koračao ulicama Livna kao što mi to činimo sada.

Sve je, Dragane, ostalo potpuno isto osim nas koje obuze osjećaj tuge i jada. U Valentinu opet se tvoje okuplja društvo, za izlaske se uvijek isto sprema, ekipa tvoja za provod je uvijek spremna, svi su tamo, a tebe nema. I tvoje mjesto u razredu ostalo je prazno, pogled na njeg` bolnu uspomenu dira. Tuga za tobom obuzme tvoje kolege i kad tvoja najdraža pjesma u kafiću zasvira. I tvoja obitelj u crno odjevena čeka tvoj povratak i tebi se nada. Majka tvoja osluškuje svaki korak, misli, vratit ćeš se domu svome kao nekada. A tebe više nema, ugasi se plam tvoje svijeće života. Otkucaji tvog srca zaustaviše se jedne noći. Ode ti, a ne spozna što je istinska ljepota. U ovoj gluhoj listopadskoj noći ne mogu ti dati ništa više od pjesme na listu, molitve u srcu i u oku suze. Znam, sada si sretan u Božjoj prisutnosti, ali ipak se, kao i svi pitam: Zašto nam te uze? Tvoji koraci novim stazama sad hode, predjelima koji ne poznaju očaj i bol, tvoju dobrotu i ljudskost zapazi i Isus pa te zato, tako iznenada, zovnu za svoj stol. Dragane, htjela bih ti molbu jednu uputiti jer vjerujem da čitaš stihove pjesme ove: Prati svoje prijatelje dok u noći putuju kući da se ne bi dogodile tragedije nove. Prati i svoje bližnje dok nose teški križ što život im ga iznenada dade, zamoli Isusa da im volju za život vrati koja s tobom onog dana u grob pade. Mukla noć oduzima mi riječi, a toliko bih toga riječima ti dala. Volio si i bio voljen, bio pravi čovjek i zato ti, za sve što si učinio, veliko HVALA.

Maja Ivković Smrt je iskusan igrač “Jel itko čuo za one kraj Mostara? E taj kod Mostara koji jevoziojezasluženostradao,jerjasvakunoćmislimdaće namene,pačovjekjevozio100km/hkrozgrad,malomije lakše kad vidim da ga više nema.“ “Trebalobizanesavjesnevozačekojeskriveudesssmrtnom posljedicom uvesti kaznu doživotnog zatvora.“ “Jer takve budale riskiraju i moj život. Možda je i bolje da ih nema.“

3


4

Sve su ovo komentari objavljeni nakon članka vezanog uz grudsku prometnu nesreću koja je ovih dana bila glavna tema svih medija, lokala, kava, društava i razgovora. Neka nevjerojatna jeza u tim slovima. Nemogućnost shvaćanja da čak postoje ljudi koji mogu pomisliti nešto slično ovome, a kamoli utipkati u tipkovnicu svoju „mudrost“ i odaslati je u svijet. Mrzim plavu boju na osmrtnicama. Jedan ljudski život sabran u tri nespretne rečenice. Što znamo o tim dečkima osim da su imali lica anđela…Koliko poraza i pobjeda stoji iza tih očiju, koliko radosti, koliko tuga? Što je sve prošlo u flashbackovima kroz njihove zamućene poglede tog ranog, promrzlog jutra…Koliko samo sjetnih i sretnih sjećanja, koliko grešaka i uspjeha, koliko sunca i tame…Možda su za treći rođendan dobili bicikl s onim čarobnim pomoćnim točkom, za prvi dan škole šarenu torbu s mačjim očima, možda su voljeli more i putovanja, sutone i kišu, možda su gubili grlo na utakmicama i feštama, možda su se upravo bili zaljubili…Koju glazbu i koje filmove su obožavali, o čemu su maštali, čemu se nadali, kakav su život zamišljali… Kad netko ode prerano, tek tada zapravo shvatimo koliko premalo smo znali o njemu. Pa se pred tim plahim, prelijepim portretom na zadnjoj stranici dnevnih novina osjećamo tako postiđeni, tako mali, tako nemoćni. A obiteljima i poznanicima odjednom se kao riječi utjehe sa svih strana nude razne dijagnoze, razmišljanja i savjeti. „..Sve će to doći na svoje. S vremenom…“ Ma, koje crno vrijeme kad je za uplakana lica tih obitelji vrijeme zauvijek stalo i nikakav savršeni poredak svijeta neće više njihove živote učiniti normalnima. Jer sve se pomjerilo. Kao u najgorim noćnim morama. Pitanje je do kad ćemo dopuštati ove i slične scenarije. Do kad ćemo šutjeti i pokrivati rukama oči pred istinom. Dokad ćemo lopticu krivice prebacivati s jednih na druge. Sad su svi pomalo prodrmani, ali za koji dan sve će se vratiti u uljuljanu svakodnevicu, kao da ništa nije ni bilo. Do nekog novog očaja. Do nekih novih suza. Priznajte si nešto. Ako ste ikad išli u Posušje „brzom Rojsovom cestom“ svi ste vozili onako kako se cesta i zove. Brzo. Svi. Kad biste izišli vani svi ste ponekad popili. Svi. Bijesna auta se voze u cijeloj Hercegovini. Većina. Koliko često ste sreli policiju na tim vrtoglavo brzim pravcima? Rijetko. Jesu li naše ceste u skladu s našim vozilima, naši zakoni u skladu s brojem mrtvih na cestama? Nikad.

Cijenjeni gospodine Gašpar, evo ga, vaš prvi zadatak. Onaj na kojemu se trebate dokazati. Učiniti kadrovske promjene. Zauzeti čvrsti stav. Pokazati zube. Nemamo policije dovoljno za sve ceste, ali kritične pravce vikendom možete pokriti. Pa pet patrola stavite na navedeni pravac ako treba. Ali patrola od kojih će ljudima drhtati noge. A ne onih s kojima će se ismijavati i koje će uz dvadeset maraka potkupiti. Da se zna da policija drma cestama i da je očekivano da ih možemo zateći svugdje u kasnim noćnim satima. I da će opaliti po džepu i kaznama. Da se usadi svijest vezanja pojasa, normalnije vožnje i poštovanja pravila. Poboljšajte infrastrukturu. Ne mogu se voziti skupocjeni automobili po izrupanim, izgriženim prometnicama. I na stotinu takvih „seoskih“ drumova ne može se staviti jedan extra brzi put i očekivati mišju vožnju. Stvorite naviku gadne policije. Pred kojom se strepi. Baš kao u Lijepoj Njihovoj. Gdje pazimo na svaki milimetar. Možda ni to neće drastično poboljšati situaciju. Ali će bar stvoriti dojam odlučnosti, želje i kakvogtakvog poštivanja policijskih uniformi, poštivanja pravila igre i cijenjenja života kojeg imamo u rukama. Jednog i jedinog. Čijim se vrijednostima treba učiti od rođenja. Takav život još uvijek ima jedini preživjeli iz ovog kaosa. Njemu će trebati dugo da polijepi krhotine svog srušenog svijeta. Nije potrebno biti lažni moralist u ovakvim trenucima. Imati jako „pametne“ komentare, zaključivati instinktivno, odlučivati i reagirati impulzivno. Situacija je ovakva i drugačije nema. Iz ponuđene treba izvući najbolje moguće. Dečku koji je još u bolnici dati svu podršku ovog svijeta. Jer on se ne smije predati. Zato što se sve događa s razlogom. I zato što mora proživjeti još dva života osim svog. Ostvariti sve ono što oni nisu, boriti se ondje gdje su oni stali, veseliti se za njih, sanjati za njih i živjeti onako kako su oni živjeli. Punim plućima i s osmijehom do kraja. “…Jer nekad nebo pravi veliku baladu i traži rimu za glavni stih…“ (jedanodkomentaranawebportaluposkok.info-oldschoolnew rules)


ŠTO NAM SE TO DOGAĐA

PROMJENE KLIME NA ZEMLJI

Dovoljan je i pogled kroz prozor da bismo odredili kakvo je vrijeme. U svakodnevnom životu opisujemo ga onako kako ga osjećamo u određenom trenutku. Tako za vrijeme kažemo da je lijepo (jer sunce sja), ružno (pada kiša), no ova podjela vremena dosta je subjektivna jer nekom turistu, poljodjelcu ili sudioniku prometa “lijepo vrijeme” ne znači isto. Stoga najčešće izdvajamo tri glavna tipa vremena: vedro, oblačno i promjenljivo vrijeme. Kada definiramo klimu, mislimo na prosječan i višegodišnji tijek vremena iznad određenog mjesta, koji pratimo u razdoblju od tridesetak godina. Promjene klime u dalekoj i nešto bližoj geološkoj prošlosti bile su redovita i normalna pojava, pa su se tako izmjenjivala toplija i hladnija razdoblja za kojih su nastajali ledeni pokrovi na Antarktiku , Grenlandu ali i u Sjevernoj Americi,

sjevernoj Europi i Sibiru kao i u višim planinskim prostorima. Posljednja glacijacija započela je prije 70 000 godina i trajala sve do prije desetak tisuća godina. Uočljivi su trendovi klimatskih zatopljenja u

5


suvremenom razdoblju, s posebnim naglaskom na posljednjih nekoliko desetljeća kada dolazi do izražaja tzv. efekt staklenika, to jest porast emisije stakleničnih plinova koje velikim djelom stvara čovjek povećanjem potrošnje ugljena, nafte i drugih fosilnih goriva, koji su izvori prijeko

006. New Orleans 2005.-2

6

potrebne energije. Rast proizvodnje ali i potrošnje energije uvjetuje stalno povećanje koncentracije ugljik (IV) oksida u atmosferi koji pokreće složene i opasne procese globalnog zatopljenja i promjene klime na Zemlji sa nesagledivim posljedicama: otapanje leda u polarnim i višim planinskim predjelima što dovodi do izdizanja nivoa mora i plavljenja najnižih i najgušće naseljenih dijelova kopna. Sve se češće javljaju katastrofalne suše koje uništavaju ljetinu ili pak ekstremno velike količine oborina, dok oluje pustoše velika prostranstva, dolazi i do širenja pustinja i javlja se cijeli niz drugih klimatskih nepogoda koje odnose ljudske živote i prave velike materijalne štete. Nažalost, i naša sredina nije imuna na navedene klimatske poremećaje. Tako ljeti imamo sve češće duge suše i visoke temperature pa naša klima ponekad poprima tropska obilježja. Zime su nam sve blaže što nije osobina našega podneblja.


Osobito je bila specifična 2006. godina kada je ljeto, posebno njegova prva polovina, bilo iznad prosječno toplo i suho. Uslijedila je topla jesen, dok studeni uopće nije odgovarao svome imenu, a zasad su, možemo slobodno reći, našu sredinu zaobišle čari zime. Klimatske promjene djeluju na zdravlje ljudi, rast biljaka, na životinje, tokove voda, a u krajnjoj liniji i na sam život na Zemlji. Trebamo se svi, kao zajednica ali i kao pojedinac zapitati koliko smo odgovorni i što možemo učiniti da spriječimo navedene neželjene procese promjene klime i globalnog zatopljenja na Zemlji.

limanjaro 1993.

U samo 7 godina: Ki

prof. Tomislav Kelava

Kilimanjaro 2000.

7


VI. TRADICIONALNA LIVANJSKA ČAJANKA N

etko je lijepo rekao da “velika srca vole, a mala traže da budu voljena”. Zaista se to moglo reći za sve one koji su, u utorak, 20.12.2006 godine, na Trgu kralja Tomislava, došli na šestu tradicionalnu livanjsku čajanku. Kao i svake godine, pa tako i ove, čajanka je pobudila veliko zanimanje kod naših građana. Isus je rekao da je blaženije davati nego primati. Da je to istina, vidjelo se na licima svih koji su kušali posebni “framaški čaj” nakon kojeg su jednostavno “morali” darovati one najsiromašnije, a osim čaja, tu je bilo i raznih kolača, koje su vrijedne ruke naših framašica napravile. Ovu lijepu tradicionalnu akciju, organizirala je livanjska Frama, koja se može podičiti brojem svojih članova (165), uz organizaciju našeg novog voditelja fra Velimira i svesrdnu podršku našega župnika, fra Marka Gele. Ni bura, koja je povremeno donosila hladnoću, nije mogla

8

otpuhati toplinu i ljubav svih onih koji su dolazili i ostavljali svoje priloge za siromašne. Na ovoj šestoj livanjskoj čajanci, naša likovna sekcija Frame, napravila je dosta krunica, božićnih čestitki koje su naši građani kupovali i tako i na taj način pomogli siromasima. Nije nedostajalo ni dobre glazbe. Čitavim gradom odjekivale su božićne pjesme koje su jednostavno prizivale skorašnji blagdan. Sutradan, naši framaši posjetili su bolnicu “fra Mihovil Sučić” i radost Božića podijelili s bolesnicima darivajući ih kolačima i pjevajući božićne pjesme. Sav prihod, koji je skupljen na čajanki, podijeljen je onim najsiromašnijim i najugroženijim u našoj župi i okolnim župama. Uz božićne riječi “Svim na zemlji mir veselje”, pozdrav svim ljudima dobre volje. Matija Miloloža


GEnius 6 Ph oto Gallery

GEnius 6 Photo Gallery

GEnius Prov en Film

GEnius 6 Photo Gallery

GEnius 6 Ph oto Gallery

GEnius 6 Photo Gallery

GEnius Prov en Film

GEnius Proven Film

GEnius Proven Film

GEnius Proven Film

9

GEnius Prov en Fil

GEnius 6 Ph oto Gallery


SV.NIKOLA I MOTO KLUB VUKOVI

N

ajiskrenija i najnevinija bića su djeca. Svaka, pa i najmanja pažnja izmamiti će osmijeh na njihovim licima. Svake godine kako se bliži vrijeme blagdana i darivanja djeca postaju uzbuđena i sretna. Znaju da će sveti Nikola, svetac-zaštitnik djece i ove godine darivati djecu. Što će dobiti, kakav će biti njihov dar tema je o kojoj se obično brinu mame, tate, bake i djedovi, no ne samo oni. Ove su godine

10

u našem gradu članovi Moto kluba Vukovi iznenadili ne samo djecu nego i nas odrasle. Povodom svetog Nikole priredili su pravu malu svečanost na središnjem livanjskom trgu. Ti su bučni i veseli Vukovi obučeni u svetog Nikolu oko kojeg su plesali razigrani krampusi darivali djecu malim, ali značajnim darom. Djeca su skakala, pjevala i najljepša hvala je bio sjaj u njihovim očima. Sretni su bili i Vukovi, dobili su nešto najljepše-osmijeh i povjerenje djece koja su s uzbuđenjem imala priliku dobiti poklon, oni najhrabriji su mogli sjesti malo i na motor. Riječi hvale roditelja koji su u velikom broju došli pozdraviti ovu hvalevrijednu ideju su najbolji komentar koji su naši Vukovi mogli dobiti uz želje da i sljedeće godine bude organizirana ova hvalevrijedna akcija. (Antonela Džal)


GEnius Proven Film

GEnius 6 Photo Gallery

ilm ven F s Pro GEniu

GEnius Proven Film m

en Fil Prov

GEnius 6 Photo Gallery

s GEniu

GEnius 6 Photo Gallery

s GEniu

a oto G 6 Ph

llery

GEnius Proven Film GEnius Proven Film

GEnius Pr oven Film

GEnius Proven Film

GEnius 6

Photo Gal

lery

GEnius Proven Film

GEnius Pr oven Film

11


BOŽIĆNI KONCERT ŽUPE SVIH SVETIH B ožićni koncert Župe svih svetih održan je 16.prosinca 2006.godine s početkom u 19,30 u Dvorani narodnog sveučilišta u Livnu. Program su priredili: Veliki župni zbor, Zbor mladih “ADONAI” i Dječji župni zbor. Instrumentalna pratnja: za glasovirom- Mirela Sučić, Matej Kurka i Martina Braovac, gitara- Marko Kelava i flauta- Ivona Stipić. Koncert su uljepšale svojim solo pjevanjem Marija Suša i Kristina Krželj, a Nevenka Bulić i Ana Jurič, recitacijama su oduševile publiku. Zborom mladih “ADONAI” ravnao je fra.Velimir Bavrka, dok je Velikim i Dječjim župnim zborom upravljala s.M.Julijana Djaković. Voditeljica ovogodišnjeg koncerta je bila gospodična Marija Suša. Koncert se sastojao iz dva djela. U prvom djelu su nastupali: Zbor mladih “ADONAI” sa izvedbom “Božić u meni”, Veliki župni zbor sa pjesmama: “Rekoše proroci”,

“Raduj se o Betleme”, “Veselje ti navješćujem”, “Adeste fideles” i “O pastiri, vjerni čuvari”, potom je slijedila recitacija “Božićne noći mali je Isus govorio”. Nakon recitacije mogli smo uživati u pjesmama “Pastorale” i “Božić dolazi”, koje je izveo zbor “ADONAI”. Završetak prvog djela koncerta označio je instrumental pod nazivom “Slavim te, Oče sveti”. U drugom djelu su nastupali: Veliki župni zbor sa pjesmama: “Kada zvijezda”, “O Betleme”, “Gloria” i “Transeamus usque Betlehem”, potom dječji župni zbor sa pjesmama: “Danas se čuje”, “Klanjam Ti se Kraljiću”, “Nebo daj oku” i “Gloria”. Nakon dječice koja su svojim glasovima uljepšala božićni koncert, župnik fra Marko Gelo se obratio publici sa par riječi. Tako smo došli i do završne pjesme ovog koncerta “Narodi nam se”, koju smo svi zajedno pjevali. Suzana Milanović

12


KERIGMA

Pomoći drugome…nije to tako teško…

S

rednja ekonomska škola je na poticaj nekoliko učenica 2.a odjela osnovala humanitarnu udrugu pod nazivom “KERIGMA”. Sve je započelo idejom koju su jednom prilikom na satu vjeronauka iznjele profesorici, vjeroučiteljici Anđeli Velić. Ona ih je velikodušno podržala, dapače bila je oduševljena idejom. Odlučili smo o tome obavijestiti i ostale učenike naše škole. Gotovo svi su prihvatili biti članovi naše udruge i izabrali učenike koji će biti njihovi predstavnici na sastancima. Dužnost svakog člana je da mjesečno da 1 KM (a tko želi može i više). Prvi sastanak smo održali 24.11.2006. na

kojem smo još dorađivali ideju i odlučili o nekim glavnim odrednicama rada udruge. Na drugom sastanku 1.12.2006. izabrali smo predsjednicu udruge (Petra Vukoja), potpredsjednika (Ivan Milanović), tajnike (Frano Krišto i Kristina Mišković), te bilježnike (Katarina Ivković i Tomislav Barišić). Otvorili smo žiro-račun u banci na koji polažemo novac od članarine i sponzora. Ako pak nakon čitanja ovog članka želite sudjelovati i dati svoj prilog to možete učiniti u RAIFFEISEN BANK na račun broja 1610200000000098. Unaprijed veliko HVALA svima koji to odlučite učiniti. Na svakom sastanku sudjeluju predstavnici odjeljenja: 1.a) 1.b) 1.c) 1.d) 2.a) 2.b) 2.c) 2.d) 3.a) 3.b)

Josipa Ivković, Kristijan Bodulušić, Marija Perić, Ivona Brešić, Katarina Ivković, Kristina Džeko, Dajana Filipović, Ružica Perić, Ante Rimac, Matija Miloloža,

13


3.c) 3.d) 4.a) 4.b) 4.c)

Ida Garić, Kristina Mihaljević, Ilijan Ilić, Josipa Šiško, Ivica Ojvan.

Polovinom mjeseca prosinca (točnije 22. 12.2006.) “KERIGMA” je započela svoje djelovanje. Okupili smo se u školi i krenuli u kupnju u Eurokonzum gdje su nas dočekali s

oduševljenjem i izašli nam u susret. Napravili smo popis stvari koje sadrži jedan paket, te odlučili napraviti devet takvih paketa i jo jedan paket za djecu. Oni su nam sve pripremili, a mi smo samo trebali doći po njih oko podne. Za to vrijeme imali smo pauzu te se pritom odmorili i spremili za poslijepodnevni obilazak. Kada smo došli po pakete podijelili smo se u tri grupe i rasporedili obitelji u koje tko ide. U prvoj grupi su bile vjeroučiteljica, Petra i Josipa.

14

U drugoj grupi su bili Ivan, Kristina, Frano i Ivana, a u trećoj grupi Ante, Kristijan, Martina, Tomislav i Katarina. Posjetili smo obitelji u Tušnici, Smričanima, Prologu, Biloj, Kablićima, Žabljaku, Zagoričanima, Livnu te na Brini. Svi su nas dobro primili i bili su veoma sretni što smo mi posjetili upravo njih iako su poneki bili i iznenađeni. U svakoj obitelji smo sjeli i popričali s ukućanima. U pojedinim obiteljima bilo je i suza koje su nam otkrile koliko je tim ljudima zaista teško u životu i koliko im znači što smo ih posjetili. Jedna gospođa nam je rekla: “Ja vama ne mogu ništa dati, mogu samo moliti Boga za vas!“ Mi smo joj veoma zahvalni na tome.


Dojmovi Nakon našeg obilaska sjeli smo i razgovarali o dojmovima. Svi smo se složili da ti ljudi žive u veoma lošim životnim uvjetima (pogledajte priložene slike) i da im je zaista potrebna pomoć. Složili smo se i oko toga da osjećamo neku toplinu oko srca jer smo mogli pomoći da ti ljudi ljepše provedu blagdane i usrećiti ih. Uspjeli smo da bar na kratko zaborave probleme i poteškoće koje ih čekaju u životu. Bili smo sretni i zadovoljni onime što smo učinili. Sljedeću akciju planiramo napraviti za Uskrs pa ponovno molimo za pomoć (financijsku, naravno) sve koji su spremni pomoći. HVALA. Tomislav Barišić & Katarina Ivković

150 GODINA CRKVE U VIDOŠIMA

V

idoši, mjesto i nekadašnje sjedište istoimene mjesne zajednice, najstarija je katolička župa u općini Livno. Nalazi se na istočnom dijelu Velikog polja u gornjem slijevu rijeke Sturbe, okruženom tušničkim brdima. Vidoši su udaljeni od: Livna 8 km, granice s RH Hrvatskom 25 km (GP Kamensko), Zračne luke Split 102 km, Kupresom 40 km. Kroz župu prolaze magistralne ceste Livno-Tomislav Grad i Livno-Kupres. Prigodnim znanstvenim, kulturnim i vjerskim programom obilježila je župa Vidoši od 7. do 10. prosinca 150 godina od blagoslova župne crkve. Mjesto Vidoši je u drugoj polovici 18. stoljeća postalo sijelom župe koja je pokrivala cijeli livanjski kraj. Prvotna župna kuća, izgrađena u 18. stoljeću, izgorjela je 1802. godine i tom su prigodom uništeni župni dokumenti. Najstarije

15


sačuvane matice datiraju iz te godine. Odmah potom izgrađena je kuća slična prethodnoj, a 1833. podignuta je nova. Godine 1893. gradi se novi župni stan, koji je služio sve do 1975. godine, kada je temeljito preuređen. U drugoj polovici 18. stoljeća u Vidošima je postojala zgradica od šepera, koja je služila kao crkva. 1833. godine pod imenom gospodarske zgrade (crkve je tada bilo zabranjeno graditi) izgrađena je kamena crkvica. Ona je služila svojoj svrsi cijela dva desetljeća. Konačno su 1853. godine postavljeni temelji za novu crkvu, koja je blagoslovljena 8. prosinca 1856. Župa Vidoši je, zahvaljujući ponajprije entuzijazmu i zauzimanju župnika fra Pere Kuliša, organizirala prigodan program želeći podsjetiti na ovu važnu obljetnicu. Program proslave trajao je četiri dana u kojima su se izmjenjivali različiti sadržaji. Prvoga dana, u četvrtak, 7. prosinca, izložio je u Pastoralnom centru u Livnu fra Marijan Karaula svoje fotografije koje su bile izložene i predstavljene u Sarajevu, a dan poslije, na patron župe – Bezgrešno začeće BDM – misu u Vidošima predvodio je fra Mijo Džolan, provincijal Bosne Srebrene. Trećega dana, u subotu, 9. prosinca, organiziran je u Pastoralnom centru u Livnu znanstveni skup kojemu je bio cilj progovoriti o povijesti i sadašnjosti župe Vidoši. Istoga je dana u dvorani Narodnoga sveučilišta u Livnu organizirana svečana akademija. Uz glazbene točke Velikog zbora župe Livno te Hrvatskog

16

kulturno-umjetničkog društva Dinara posjetitelji su se također mogli upoznati s poviješću gradnje vidoške crkve, te čuti, u interpretaciji fra Marka Kepića, čuvenu propovijed fra Lovre Karaule, koju je izrekao na dan blagoslova crkve, 8. prosinca 1856. Program je završen u nedjelju, 10. prosinca, svečanom euharistijom koju je u župnoj crkvi u Vidošima predvodio biskup Franjo Komarica. Ova velika obljetnica vidoške crkve bila je prigoda prisjetiti se važnih događaja iz povijesti kako franjevaca livanjskog kraja i Bosne Srebrene tako i zauzimanja vjernika za vlastiti opstanak u zemlji velikih mijena i svjetskih nesporazuma. Vidoška crkva i danas stoji na svome mjestu, kao svjedočanstvo vjere i zalaganja lokalnih vjernika i njihovih franjevaca. Ostaje i kao svjedočanstvo jednoga vremena, koje se danas želi lažno interpretirati kao uzor poštivanja ljudskih prava i pravednoga društva. Vidoška crkva je zaštićeni spomenik kulture i svojom arhitekturom i položajem podsjeća na povijest i upozorava na budućnost. (net)


HALJINA IZ TOLE Za Božićne blagdane livanjska FRAMA priredila je u dvorani Narodnog sveučilišta Božićnu priredbu na kojoj su nastupile članice pjevačke skupine “Adonai” s pjesmom “Božić u meni” i članovi dramske skupine “Judita” koji su izveli predstavu “Haljina iz Tole”. Za ovaj broj GEniusa kratko smo razgovarali sa redateljem predstave, vjeroučiteljem Dinkom Perišom. GEnius: Koliko dugo ste se pripremali za ovu priredbu? Nešto više od mjesec dana intenzivnog rada sačinjenog od iščitavanja teksta, vježbanja pokreta, izgovora. Iskoristit ću odmah ovu prigodu i reći kako je veliki doprinos radu dala i sarajevska glumica Gordana Boban koja je s glumcima intenzivno radila jedan vikend. GEnius: Kako je došlo do suradnje s Gordanom Boban? Tekst smo dobili s franjevačke teologije iz Sarajeva koji su ovu predstavu izveli za Božić 2005. godine, a gđa Boban je bila jedna od glumica. Fra Velimir je svojim poznanstvima i kontaktima zamolio sarajevsku glumicu Nadu Đurevsku-jer je ona režirala spomenutu sarajevsku izvedbu - da dođe u Livno i odradi nekoliko proba s članovima livanjske FRAMAe. No, kako je ona bila spriječena zamolila je Gordanu da dođe umjesto nje. Gordana je rado prihvatila poslanje i došla u Livno vidjeti kako to njeni Livnjaci rade, glume. I naravno, bila je zadovoljna!

GEnius: Za one koji nisu pogledali ovu predstavu, koja je njena poruka? Možda bi se to najbolje moglo izreći kroz sljedeće: - darujmo bezuvjetno, - darujmo s ljubavlju, - darujmo Boga, - svako dobro koje učinimo vrati nam se stostruko! GEnius: Tko je činio glumački postav koji je izveo predstavu? Uglavnom nova ekipa glumaca koja dosada nije imala prilike biti dijelom dramskih predstava livanjske FRAME potpomognuta ipak s nekoliko vrsnijih, starijih glumaca ove glumačke skupine. Ovo “starijih” ne mislim na starosnu dob, već na godine iskustva rada na daskama koje nekima, kako se kaže, život znače. GEnius: I za kraj, što možemo očekivati kao slijedeći projekt? Za sada bit će dovoljno: “PILAT” - dramski komad, čija je izvedba planirana za Uskrs. Maja Ivković

17


Korak do Bosne

“Korak do Bosne” je predstava od nekoliko koraka. U njoj možete susresti čovjeka zaljubljenog u svoju zemlju nekom vrstom rijetke ljubavi, koja je danas, čini se, izumrla. HKUD “Dinara” Livno pod sigurnim i čvrstim vodstvom gospodina Dinka Periše i ove godine nastavlja s lijepom idejom pod nazivom “Dinari u gostima…” Kao rezultat tih nastojanja naš grad Livno obogaćuju različiti zborovi, dramske skupine koji nas sasvim sigurno osvježe daškom kulture i uporno pokazuju da postoji i jedan sasvim drugačiji svijet koji živi, raste i razvija se i izvan cigaretama zamagljenih kafića u kojima caruje turbo-hard-rock-techno-folk. Rezultat tog nesebičnog truda i svesrdne podrške ljudi koji imaju sluha za događanja koja nisu možda ni profitabilna, ali sasvim sigurno obogaćuju, jest i gostovanje dramske skupine Franjevačke teologije iz Sarajeva koji su 13. siječnja 2007. godine izveli predstavu o životu i djelu Ivana fra Franje Jukića “Korak do Bosne”. Ivan fra Frano Jukić je zasigurno centralna osoba koja se među bosanskim franjevcima XIX stoljeća. Živio je kratko: kad je 1857. umro, nije bio navršio ni 39 godina. U dvanaest godina što ih je nakon studija proveo u Bosni, udario je temelj novijem kulturnom radu u napaćenoj

18

zemlji Bosni i što se dalje u vremenu od njega odmičemo, to nam njegova pojava izgleda svjetlija i veća. Rodio se u Banjaluci 1818. godine, 1833. stupa u franjevački red, 1835. godine biva poslan u Zagreb na nastavak studija a 1837. u Ugarsku, u grad Veszprem, da uči teologiju. Još dok je kao učenik bio u Zagrebu, svom se dušom zagrijao za ilirski pokret i dao se na to da Bosnu prosvijetli i da svom narodu, koji je čamio u ropstvu, pomogne. Tadašnje nevolje bosanskih kršćana dolazile su od domaćih begova i aga, od domaćeg podmitljivog suda i činovništva, a ne od sultana. Turski carevi su u 19. st. željeli obnoviti carstvo i pružiti svim podanicima jednakost pred zakonom, ali su njihove odredbe u Bosni domaći ljudi izigrali pa su one ostale samo na papiru. Bosanski su velikaši čak dizali i bune protiv svoje vrhovne uprave. Sultan je na to (1850) poslao Omerpašu Latasa (1806–1871), bivšeg Mihajla Latasa iz Like, s velikim ovlastima, da prisili Bosnu na novo uređenje. Omer je s dobrom vojskom vojnički uspješno suzbio pobunjene Bosance a onda ih bez milosti ponizio, posmicao ili ih poslao u Carigrad. S početka je Jukić mislio da Omer-paša svojim vojevanjem protiv bosanskih moćnika ide za tim da stvori uvjete za jednakost i blagostanje ove pokrajine pa je u njemu gledao


opreznošću, bojažljivošću. Odatle i njegova tragična sudbina! Ali, odatle proistječe i njegovo veliko djelo! On je pored svoje svećeničke službe, bio učenjak i plodan pisac, sakupljač narodnih umotvorina, narodni prosvjetitelj i učitelj, te javni društveni radnik. Ono što ga osobito ističe jest da je u svemu tome u svom vijeku bio prvi u Bosni.

i slavio osloboditelja i prijatelja. Lukavi je paša, međutim, iskoristio Jukićevo povjerenje, a kasnije, kad su protivnici optužili samog Omerpašu da šuruje s kršćanima i teži da se odmetne od sultana, hladnokrvno je žrtvovao i Jukića i mnoge druge kršćane: lažno je optužio svog nekadašnjeg prijatelja, držao ga tri i po mjeseca u zatvoru u Sarajevu a onda ga, 1852, bolesna otpremio u Carigard. I tamo je proveo 25 dana u tamnici, dok ga nisu fra Filip Pašalić i Antun Mihanović (pjesnik hrvatske himne) nekako odatle izbavili. Spriječen mu je otada povratak u Bosnu pa je boravio kao kapelan u blizini Đakova. Iscrpljen naporima i zlostavljanjem i teško bolestan, podvrgao se operaciji kamenca u Beču 1857. godine i uskoro iza toga podlegao tako da mu se danas ni za grob ne zna. Bio je uman i – prema uvjetima svog školovanja – neobično obrazovan. Bio je (a to nije manje važno) neumorno radin i beskrajno oduševljen za ono što mu je na srcu ležalo kao glavno, kao cilj života: dobro svog naroda, napose u Bosni. Po naravi žestok a po osjećaju plemenit, on se nepokolebljivo borio za postavljeni cilj, nije znao za uzmak, niti se mirio s čekanjem,

Od njega potječe prvi zemljopis i prva povijest Bosne (1851). Zemljopis je pisao iz vlastitog zapažanja, tegobno sam prevaljujući ondašnje besputne krajeve ili se služeći pouzdanim izvještajima. Nije imao nikakvih pomagala pa je udaljenosti od mjesta do mjesta određivao satima hoda. Pa ipak, njegovi su podaci pouzdani

a danas oni su nam dragocjeni, jer nam govore o stanju kakvo je bilo prije 140 godina. I povijest je pisao prema vrelima, kojih je u ono doba bilo malo objavljenih. O njegovu trudu izrazio se poznati hrvatski povjesničar Vjekoslav Klaić pohvalno i s priznanjem. Njegovi putopisi predstavljaju sažete prikaze vlastitog doživljavanja: otvoreno oko za ljepote prirode i kulturne i društvene znamenitosti, budna pažnja, duhovito pričanje, koje ima i književni čar a ne priopćuje samo podatke. On je bio strastven sakupljač narodnih umotvorina i osobno ali i oduševljavajući druge za taj posao. Najznamenitije su njegove posmrtno izašle Narodne pjesme. Izdat je samo I svezak (1858), a drugi se je negdje izgubio pa nije ni tiskan. Je dan od najvećih znalaca naše narodne pjesme Matija Murko veli da Jukićeve idu među najbolje. Nije uzalud ta njegova zbirka bila u 19


Bosni silno omiljena i dugo vremena najčitanija knjiga; u Bosni je često zovu »Tomićke«, prema glavnom junaku Mijatu Tomiću. Osim pjesama, skupljao je i pripovijetke, poslovice, zagonetke – sve dragocjeno blago koje bi, da nije tada zabilježeno, dijelom nepovratno propalo. Škole je smatrao najkorisnijim zalogom budućnosti (možemo slobodno reći da je u takvom načinu razmišljanja i dan danas stotine godina nakon smrti napredniji od većine političara naše umorne i napaćene zemlje).

Jukić spada među najznačajnije organizatore školstva u Bosni, u 19. st. Sam je osnovao tri pučke škole (u Fojnici, Docu, Varcaru) a za mnoge dao je poticaje drugim franjevcima da ih osnuju. Brinuo se da se za njih dobave potrebne knjige pa je i sam napisao “Početak pismenstva i napomena nauka krstjanskoga” a smislio je i način kako se mogu istovremeno poučavati djeca različita znanja i uzrasta. Sam je bio, uz svoje kapelanske dužnosti, učitelj u Varcaru. Zamislio je da se škole zavedu u svako veće naselje u Bosni i da se stvori novčana podloga za njihovo uzdržavanje pa je i sam u tom prednjačio.

20

Ako bismo željeli, kao u kakvom žarištu, vidjeti što je Jukić mislio i osjećao, dovoljno bi bilo promtriti njegove “Želje i molbe kristjanah u Bosni i Hercegovini”, dodate njegovom “Zemljopisu i poviestnici Bosne”. Tu je on, u 28 točaka, stavio što treba u Bosni popraviti, da se kršćani, dotjerani do krajnjeg siromaštva ili ne isele, ili ne pokapaju od gladi, te što treba učiniti da im se vrati ljudsko dostojanstvo i građanska zaštita, da im se dadne od Boga dana i od cara priznata sloboda. Mogli bismo to smatrati prvim prijedlogom modernog Ustava tog vremena kojim se garantiraju osobna i kolektivna prava svakog pojedinca bez obzira na vjeroispovijest i nacionalnost. Net, Maja Ivković


Ekonomska škola Livno SAJAM U BRATISLAVI – posjeta Beču N

a sajmu vježbovnih tvrtki koji je održan od 26.11. do 1.12.2006.godine u Bratislavi, sudjelovala je i naša Srednja ekonomska škola. Poduzeće „Sir-com“ predstavljalo je naše proizvode koje je vodio profesor Ismet Sitnić, a s profesorom su krenula i tri učenika Mia Popović, Matija Miloloža i Antea Omazić. Na sajmu je sudjelovalo 130 vježbovnih tvrtki. Nakon što smo odnijeli stvari u kombi i pripremili se za dugo putovanje, krenuli smo 26. studenog u 12:30 h. Nakon nekoliko sati stali smo u Zavidovićima na mali odmor gdje nas je čekao

naš vodič Elma Čorbić. Stvari smo prenijeli u autobus i krenuli prema Bijeljini i Brčkom. U 20h stigli smo u Bijeljinu gdje su nam se priključili učenici iz Bijeljine. Kad su ušli u autobus odmah smo se počeli upoznavati da smo već u 21 h bili u Brčkom.Tih sat vremena nismo ni osjetili.S njima je putovao jedan dečko koji je bio jedini od tri škole. U Brčkom su nam se priključile tri cure, čim su ušle u autobus mi smo odmah počeli s upoznavanjem i pitanjima. Putovali smo cijelu noć. Malo smo spavali, jeli, pričali, pjevali, slušali glazbu. U ponedjeljak 27. studenog u 9 h stigli smo u Bratislavu. Odmah smo stali uz prozore i razgledavali grad. Malo smo se mučili dok nađemo hotel ali smo se brzo snašli i došli. Čim smo stigli dobili smo cijeli program koji nas čeka na sajmu i kupone za doručak, ručak i večeru. Zatim smo se smjestili u sobe i odmah vidjeli da su s nama u hotelu Albanci, Srbi i Crnogorci. Mi smo bile u sobi s curama iz Brčkog pa smo odmah počeli pregledavati svaki kutak sobe. A ono…nije nešto “ajme” ali recimo da “može stajati”. U 12 h imali smo ručak. Sajam je bio blizu hotela pa tu nije bilo problema. Od 14 h do 19h slagali smo štandove i upoznavali „susjede“ 21


koji su većinom bili Slovaci. Završili smo prije 19h pa smo imali vremena da se spremimo za večeru. Poslije večere hodali smo po sobama i upoznali se s Crnogorcima, pričali smo o našim gradovima, školama uz nezaobilazne komentare o profesorima. Utorak 28. studenog ustali smo u 6:30 h, otišli na doručak, a poslije doručka krenuli na sajam. Tamo je već bila velika gužva, zgrada u kojoj se održavao sajam je bila na tri kata. Cijeli dan smo hodali, kupovali i prodavali naše proizvode, a ponekad bismo otišli na prvi kat da vidimo prezentaciju drugih škola na sajmu. Profesori su od 14:30-16:30 imali seminar, a mi svoj od 17 do 19:30 na engleskom jeziku. Kad smo došli dočekao nas je pun stol sendviča, kolača i sokova. Poslije smo se podijelili u grupe i svaka je imala neki zadatak što smo poslije izlagali. Vratili smo se u hotel i s profesorima smo išli u obilazak grada. Šetali smo gradom oko sat vremena i možemo reći da nam se sve u svemu Bratislava svidjela, a zatim smo na večeru otišli u McDonald¨s, naravno. Prilikom druženja i razgovora u sobama najteže je bilo Albancima koji su imali dobru volju, ali nas nisu baš previše mogli razumjeti. U srijedu 29. studenog bio je

zadnji dan sajma pa smo tamo bili cijeli dan, izdržali smo vrućine, umor i možemo reći da je na sajmu sve super prošlo. Navečer smo opet išli u grad, a u četvrtak 30. studenog vrijeme je bilo za povratak kući. Spremili smo se i u 9 h krenuli smo u Beč prema jednoj od škola koje su kao i mi sudionici projekta vježbeničkih tvrtki. Vrijeme je brzo prošlo uz kolače, sok i sendviče. Prošetali smo kroz školu i u njihovoj vježbovnoj tvrtki predstavljali naša poduzeća. Nakon toga smo bili slobodni do 20 h (mi smo kao i sve prave cure otišle u šoping). U 20:30 krenuli smo u BiH. Cijeli put smo prespavali. Pozdravili smo se s curama i nastavili put prema Livnu. Na kraju možemo reći kako nam je ovo bilo lijepo iskustvo i svakako još jedan uspjeh za našu školu. Antea Omazić

22


ven Film GEnius Pro

s 6 Ph oto G

allery

GEnius 6

ry

Photo G

allery

GEnius 6 Ph oto Galle

o Gallery GEnius 6 Phot

GEnius Prov en Film

GEniu

ry hoto Galle GEnius 6 P

GEnius Prov en Film

GEnius 6 Photo Gallery

GEnius 6 Ph oto Gallery

GEnius Proven Film

Film GEnius Proven m roven Fil GEnius P

GEniu

s Prov en Film

23


SAJAM VJEŽBOVNIH TVRTKI “BRČKO 2006.” S

vi su bili oduševljeni kada smo saznali da će dvoje učenika iz naše, Srednje ekonomske škole u Livnu biti odabrano da idu u Brčko kako bi predstavljali našu školu na sajmu vježbovnih tvrtki. Svima nam je bila uzbudljiva pomisao da idemo na pravi sajam na koji su na žalost mnogih zainteresiranih mogle ići samo dvije učenice. 20.12. u 09:00 sati krenuli smo od škole. Nas dvije bile smo malo nervozne. Znali smo samo po pričama što nas čeka, ali to iskustvo trebalo je tek doživjeti. Zaista je bilo čudno, mi u automobilu s dvije profesorice, prof. Ivkom Rimac i prof. Orjenom Golemac, za učenika je to ipak neobičan osjećaj! Kao i za svaki poslovni put dobile smo dnevnicu! Išli smo službenim automobilom kojeg smo dobili od općine i naravno imali smo vozača. Prvih pola sata bila je uglavnom tišina, čuo se samo zvuk automobila i pokoje pitanje profesorice, ali jako kratkih odgovora na njih. Počinjale su priče o školi, doktorima pa i sportu, atmosfera je rasla, svi su opustili! I tako su prošla prva dva i po sata. Kratki odmor u “Fis-u”, Vitez bio je ispred nas. Tu smo bili pola sata, popili kavu, prošetali, vidjeli što ima i put pod noge! Krenuli smo, ponovno, i sve iz početka. No ovaj put nije bilo tišine, sad je šale i smijeha bilo na sve strane! A pokušaji spavanja su bili uzalud, bilo je šteta propustiti bilo koju riječ! Marija je rekla da zna put do Brčkog, ali da se nje pitalo, vjerujte ne bih se mi još vratili!!! Zato

24

smo imali našeg vozača koji je pronašao put i napokon smo bili u Brčkom ili periferiji Brčkog, uglavnom smo došli! Pronašli smo i hotel! Lijepo je izgledao s ceste, nadali smo se da je i unutra isto takav. U 15:00 sati bio je sastajanje ispred škole i polazak od mjesta sajma, stare tržnice Arizone koju su obnovili. Mi smo mislili da je to blizu, ali opet smo se vozili pola sata. Ne samo da je nama dvjema dosadilo nego i profesoricama. Napokon smo došli i izašli, zapanjujuće, lijepo ali za nas ujedno i zastrašujuće jer smo se pitali kako sad kad smo tu i da li ćemo mi to sve znati što se od nas očekuje, no profesorice kojima je ovo već postala rutina su nas ohrabrile i rekle da se ne trebamo brinuti i da će sve biti super. Dobili smo broj štanda, na kojem smo mi trebali izlagati svoje proizvode, profesorice su nam ukratko objasnile što trebamo raditi tako da smo odmah prionuli na posao da bi štand bio spreman za sutrašnji sajam. Nakon obavljenog posla vratili smo se u hotel da bi smo što prije, (bar nas dvije) legle na krevet i malo se odmorile do 20:00 sati kada nam je bila zajednička večera. Sjedili smo svi skupa, bilo nas je oko tridesetak, pričali, jeli i onda u sobu na spavanje, jer je bilo rano dizanje. I tako je i prošao taj prvi dan, dug ali i nezaboravan! Nismo ni zaspale a već je sat zvonio! U 10:00 sati je trebao početi sajam, i kasnije otvaranje. Mi smo se probudili u 08.00 sati da bi doručkovali i stigli još dovršiti neke sitnice na štandu (livanjski sir


je naš neizostavan pribor kojim mamimo kupce pa ga je trebalo izrezati i lijepo posložiti). Profesorice su nam još jednom za svaki slučaj objasnile što trebamo raditi i mogli smo krenuti na posao! Naša škola je predstavila dva poduzeća: LIFE d.o.o.- Marija i prof. Orjana SIR-COM - Irena i prof. Ivka U sklopu školskih sajmova bili su i sajmovi velikih pravih turističkih poduzeća pa je i zbog toga bilo posebno lijepo. Kroz radni dan smo upoznale cure i dečke iz drugih škola: Brčkog, Bijeljine i Tuzle. Kao i uvijek kad se mlađa ekipa sastane to nije moglo proći bez smijeha i šala. U 14:00 sati imali smo ručak po skupinama nakon čega su profesorice dozvolile da malo prošetamo i vidimo što ima na drugim štandovima kao nagradu za naš naporni rad tijekom dana. Sve je prošlo kao u snu i već oko 15:00-15:30 bilo je vrijeme za polazak, raspremili smo štand i krenuli nazad kući, pozdravili smo se s ostalima koje smo upoznali na sajmu i sjeli u automobil-ovaj put smo na putu kući uspjeli i malo odspavati. Za nas je to bilo jedno nezaboravno iskustvo koje bi svakako valjalo ponoviti. Marija Kovač & Irena Ivković

25


Maturalno putovanje Španjolska 2006. Trebate li informacije o maturalnom putovanju u Španjolsku ne tražite dalje !!

Na naše dugo očekivano maturalno putovanje krenuli smo 21. 9. 2006. Autobus Bisstoursa, agencije koja nam se činila najpovoljnijom od svih ponuđenih, čekao nas je ispred sportske dvorane. Polazak iz Livna bio je zakazan u 16 h, ali bilo je puno onih koji su došli i znatno ranije od dogovorenog termina. Nakon spremanja naših kofera u autobus i oproštaja od ljudi (roditelja) koji su nam omogućili ovo putovanje, krenuli smo prema Španjolskoj. Prvo naše odredište na putovanju bila je Venecija. U nju smo stigli u 6h ujutro i onda smo do 8h ili spavali u busu ili šetali uz njeno more koje nas je fasciniralo svojim “mirisom”. Ne dao Bog većeg zla! Venecija je jedna od najljepših cjelina na cijelom Mediteranu. Smjestila se u jadranskoj laguni na 118 otoka odijeljenih sa više do 170 kanala koje presijeca 410 mostova. Nakon uplaćivanja 10 eura koliko košta ulazak u Veneciju, krenuli smo brodicom u središte Venecije gdje su smještene mnoge znamenite građevine. Venecija je grad bogate povijesti, ali i kulture. Zahvaljujući silnoj moći i bogatstvu njezini su vladari tijekom stoljeća gradili brojne palače, trgove, crkve i druge kulturne građevine. Prva značajnija znamenitost koju smo mi vidjeli bila je Duždeva palača a do palače nalazi se zgrada bivšeg zatvora u kojoj su pogubljivani prestupnici zakona toga 26 vremena. Te dvije građevine spaja Ponte dei

Sospiri tj. Most uzdisaja. Most se naziva tako jer su ljudi, osuđeni na smrt, izašavši iz Duždeve palače, stali na njemu, pomolili se na sebi svojstven način, pogledali kroz rozete na mostu zadnji put prema Veneciji i tu bi uzdahnuli, kako pričaju, jer su bili svjesni činjenice da idu u smrt. Nakon toga došli smo na Trg sv. Marka – centar Venecije i nezaobilazno mjesto svih turista. Na Trgu sv. Marka između ostalog nalazi se i Bazilika sv. Marka koja je najpoznatija i najraskošnija građevina na trgu. Građena je po uzoru na baziliku Sv. apostola u Konstantinopolu i na njoj se jasno vidi opčinjenost Venecije arhitekturom Istoka. Gradnja crkve započeta je još u 9 st. U nju su ugrađivani brojni predmeti dovezeni sa Istoka, a od poznatijih su brončani konji iz doba Aleksandra Velikog koji su dopremljeni iz Carigrada i nalaze se nad ulazom u crkvu. Trgom dominira renesansni toranj (zvonik) Campanile, visok 98,5 m. Riječ je o najvišoj zgradi u Veneciji s koje se pruža pogled na cijelu lagunu, a za lijepog vremena u daljini se vide čak i Alpe. Nakon zajedničkog slikanja krenuli smo prema mostu Rialto, jednom od najljepših mostova u Veneciji koji potječe iz 16. st. a čiju je izgradnju podupirao Guiseppe Mazzini, čovjek koji je ujedinio tada rascjepkanu Italiju. U Veneciji smo vidjeli i mnoštvo gondola u kojima gondolijeri voze bogatu klijentelu. Uz vožnju gonodolama spominje se i jedna legenda.


Naime, ako se dvoje mladih vozeći se u gondoli poljube ispod Mosta uzdisaja točno u podne, u budućnosti će sretno živjeti. Nakon višesatnog upoznavanja Venecije, krenuli smo u obilazak Verone gdje smo ušli u dvorište najpoznatijeg ljubavnog para na svijetu – bili smo kod Julijine kuće. Ispred ulaza u dvorište te famozne kuće nalazi se jedan prolaz čiji su zidovi ispisani ljubavnim porukama mladih iz cijelog svijeta koji su posjetili tu kuću. U kuću Julijinog ljubavnika, Romea nismo išli. U Lloret de Mar stigli smo u subotu u 11h. Hotel u kojem smo bili smješteni bio je Xiane park, hotel s 3 zvjezdice. Polazak u disco Hollywood, najpoznatiji disko klub u Lloretu, bio je svaku večer oko 23h. Mjere sigurnosti u tome discu su

fenomenalne. Na ulazu stoje 3 čuvara, a po discu ih ima oko 6 i prate sve što se događa tako da nije bilo nikakvih većih incidenata. Sa nama su u discu bili i mladi iz Sarajeva, Ključa, Italije te domaći stanovnici. Glazba je bila za sve ukuse, a i naša narodna znala je biti na repertoaru. Svaku večer se u disku organizirao striptiz, muški i ženski (ko voli nek izvoli). U nedjelju smo išli u Barcelonu koja je glavni grad Katalonije, glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj i jedna od najvažnijih luka na Sredozemnom moru. Barcelona je smještena u maloj obalnoj nizini nedaleko od francuske granice u podnožju brežuljka Tidibabo. To je grad koji nikad ne spava, a prigodama za užitke nema kraja. Nakon panoramskog razgledavanja Barcelone krenuli smo prema legendarnoj Las Ramblas, glavnoj i najfrekventnijoj ulici u Barceloni koja je toga dana bila preplavljena turistima iz cijeloga svijeta. Naime Barcelona ima oko 2,3 mil stanovnika + 1 milijun turista koji se svakog dana nalaze u njoj. Znamenitosti koje smo zapazili tijekom naše vožnje Barcelonom bile su: Toranj Agbar – ostakljena građevina sa mnoštvom prozora različitih dimenzija čija se boja ‘’fasade’’ stalno mijenja; Kolumbov spomenik – nalazi se na početku ulice Las Ramblas, u blizini ogromne zgrade carine; Magične fontane – fontane na kojima se voda diže, spušta ili što već u ritmu glazbe. Mi smo gledali tu fascinantnu igru svjetlosti raznih

27


boja i vode uz zvuk Beethowenove Ode radosti i Smetanine Vltave. Uz ponedjeljak smo išli opet u Barcelonu, vidjeli smo futurističke olimpijske krugove, neobične Gaudijeve zgrade poput Casa Mille,… Naime, cijela je Barcelona u znaku A. Gaudija koji se nije obazirao na mišljenje tadašnjeg tradicionalnog svijeta što se vidi na njegovoj ostavštini Barceloni. Taj dan smo bili i na Nou Campu, hramu nogometa kako ga nazivaju nogometni fanovi. Posjetili smo i muzej u sklopu stadiona u kojem su izloženi razni nogometni rekviziti. Navečer smo išli na flamenco u night club La Siesta u

Santa Susani. Flamenco je nacionalni španjolski ples koji se danas pleše uz pratnju gitare. To je bila jedinstvena prilika da osjetimo pravi španjolski temperament i uživamo u tradicionalnim pokretima vatrenih flamenco plesača i plesačica. U utorak smo išli u PortAvnturu Park, veliki zabavni park. Prvo što smo svi isprobali bio je vlak smrti (Dragon Khan). Brzina 100 km/h,a ima 8 zavojnica. Nakon vlaka smrti išli smo na Kondorov let (Hurakan Condor). Dignu te na 28 visinu od 100 m i onda te za 3 sekunde vrate

na zemlju brzinom od 115 km/h. Posjetili smo i kuću strave, Stampidu (strahovito brzi vlak), Splash (vožnu čamcima niz vodopade), Silver River Flume (vožnja balvanima niz rijeku),… PortAventura je podijeljena na pet dijelova: Mexico, Far West, China, Polynesia i Meditereania i svaki od tih dijelova nudi niz zanimljivih sadržaja. Srijeda i četvrtak su nam bili bez ikakvih posebnih sadržaja jer nismo htjeli ići u AquaPark Marineland i u posjet muzeju Salvadora Dalija. Ta dva dana spavali smo do podne, a popodne smo ili lunjali po lloretskim trgovinama na kojima smo se cjenkali do besvijesti ili smo bili na plaži gdje smo se kupali unatoč visokim i neobičnim valovima. U četvrtak navečer smo išli u Castel Medieval u kojem smo se ‘’vratili’’ u doba srednjeg vijeka kada su vitezovi morali braniti svoju čast u teškim i krvavim borbama. Imali smo program viteških igara. Naš vitez je bio u zelenoj odori i naravno, pobijedio je ostalu četvoricu. U tom dvorcu imali smo i večeru koja se sastojala od juhe, krumpira i pečenog pileta kojeg smo jeli bez ikakvog pribora. Zanimljivo iskustvo.


U petak u 9 h krenuli smo iz Lloreta puni novih životnih iskustava i još mnogo čega… Prvo mjesto u koje smo svratili bio je grad Grasse (‘’grad dugih nosova’’) u kojem se nalaze znamenite parfumerije iz kojih uglavnom potječu svi poznati parfemi. Mi smo posjetili parfumeriju Galimard, a u gradu se još nalazi i parfumerija Fragonard koja je puno skuplja od one koju mi posjetismo. Zatim smo posjetili Cannes, centar zimskog i ljetnog turizma, festivala (ne samo filmskih), kongresa i sajmova. Cannes je poznat po svojoj 2,5 km dugoj pješčanoj plaži, a širokoj 20 m koja se zove Boulevard de la Croissete. Na glasu je kao jedna od najljepših svjetskih promenanda koju okružuju luksuzni hoteli, galerije, butici i ostale glamurozne trgovine. Inače ovaj bulevar obilježavaju i visoke palme i cvjetni ‘’kreveti’’ koje tijekom godine održava čak 130 stalno zaposlenih vrtlara. Plaže su privatne, u vlasništvu hotela i namijenjene samo za njihove goste.Najluksuzniji hotel je Carlton Hotel koji se nije nimalo promijenio već 80 godina. Njegov najpoznatiji dio su dvije kupole koje su modelirane po uzoru na grudi La Belle Otero,

famozne kurtizane tog vremena. Te kupole smatraju se simbolom Cannesa isto kao što se Big Ben smatra simbolom Londona. Ono najbitnije u Cannesu je filmski festival (Le Festivac de Cannes) – najprestižniji filmski festival na svijetu. Prvi je održan 20.09.-5.10.1946. i od tada se održava svake godine u mjesecu svibnju a nagrada festivala je Zlatna Palma. Cannes nosi auru glamura, ekskluzivnosti i profinjenosti: od predivnih plaža do mnogobrojnih casina koji su na ovom području prisutni još od 1920. godine (vezano uz casino - rekord koji je postavljen u Cannesu je 16 milijuna dolara izgubljenih na ruletu u samo jednom potezu, a ponosni vlasnik rekorda je gulfski šeik). Naša posljednja značajna mjesta koje smo posjetili bili su Monaco i Monte Carlo, udaljeni 50 km od Cannesa. Između njih se smjestila Nica

kroz koju smo samo prošli. Monako je kneževina koja se nalazi na obali Sredozemnog mora, 18 km udaljena od Nice i 12 km od talijanske granice, u potpunosti okružena Francuskom. Glavni izvor prihoda Monaka je turizam; svake godine velik broj turista privlače casino i ugodna klima. U kneževini živi 30 000 stranih stanovnika, isto tako privremenih stranih radnika dok domaćih stanovnika ima oko 7500. Većinu stanovništva čine Francuzi i francuski jezik je službeni. Nakon Monaca uslijedila je duga vožnja natrag kući. Nakon 10 dana boravka u stranim i razvijenim zemljama vratili smo se, živi i zdravi, u naše malo Livno, na naš Balkan puni novih spoznaja o Zapadu. Maja Ivković

29


“Dinari u gostima” PONTANIMA - MOST DUŠA U

sklopu nedavno započetog projekta “Dinari u gostima”, HKUD “Dinara” iz Livna, je 18. studenog 2006. godine organizirala drugi po redu koncert iz ovog ciklusa. Domaćini su bili Mješovita klapa HKUD “Dinara” koji su na početku koncerta u hladnoj dvorani “zagrijali” publiku prelijepom izvedbom nekoliko pjesama iz njihovog bogatog repertoara. Gost Mješovitoj klapi bio je međureligijski zbor “Pontanima” iz Sarajeva. Posjetitelji su kroz približno devedeset minuta imali priliku uživati u sakralnim pjesmama svih velikih religija ovih prostora. Međureligijski zbor “Pontanima” posjetio je duhovni centar i samostan sv. Karmel na Buškom jezeru, a u nedjelju su sudjelovali na svečanoj svetoj misi u župnoj crkvi u Biloj. Ako o Pontanimi želimo reći nešto više od službenog novinarskog prijenosa informacije čitatelju, onda možemo reći da razumjeti Pontanimu

30

Dirigentzbora“Pontanima”JosipKatavićipredsjednikHKUD “Dinara” Dinko Periša

možemo samo ako je slušamo. U tom i takvom trenutku pri izvođenju pjesme i spajanja tolikih različitih glasova u jednu skladnu cjelinu naziv Pontanima dobija svoj iskonski smisao i povezuje mostom glazbe dušu zbora i dušu slušatelja. Riječi, ma kako lijepo bile napisane, ni približno ne mogu dočarati osjećaj koji se stvara prilikom slušanja pjesama, to je nešto što treba doživjeti i možemo reći da su tu večer Livnjaci bili privilegirani. Povijesno, godine 1996. u


Sarajevu je osnovan zbor Pontanima. Osnivač zbora je fra Ivo Marković, bosanski franjevac, profesor na Franjevačkoj teologiji, voditelj interreligijske službe “Oči u oči” u Sarajevu. Dirigent je Josip Katavić, član zbora sarajevske Opere. U Pontanimi amaterski i na dobrovoljnoj bazi pjevaju ljudi različitih zanimanja, od doktora do inženjera, studenata i svih religija i nacija. Standardno se pjevaju pjesme svih religija. To je specifičnost Pontanime. U jednom

od intervjua fra Ivo govori : U počecima nije bilo lako pjevati u Pontanimi. To je bio vrlo rizičan projekt. Optuživali su nas da smo neki spoj gdje religije gube identitet. Nije bilo lako

pjevati pjesme “onih” koje smo smatrali svojim neprijateljima. S druge strane, zbor je liječio ljude i otvarao nove perspektive. Kada pjevamo u crkvi, i pjevamo katolički program, ljudi znaju da su u tom zboru predstavnici muslimanske i pravoslavne i židovske i katoličke vjere kao i ateisti, agnostici. Bez obzira na međusobne različitosti pjevaju zajedno. U mojoj crkvi, crkvi Svetog Ante u Sarajevu, kada smo prvi put izveli Alahu-egber, ljudi nisu mogli vjerovati da sam to pjevao u franjevačkom habitu… Danas, deset godina nakon osnutka Pontanima je svugdje rado viđen gost i iza sebe ima preko 250 nastupa diljem Bosne i Hercegovine, ali također i Hrvatske, Srbije, Slovenije, Austrije, Švicarske, Njemačke, Francuske, Italije, SAD-a… Zbor je imao tu čast da nastupa u velikoj dvorani UNESCO-a u Parizu, Millenium Stage-u Kennedy Centra u Washingtonu, Vatikanu i Rimu, Ženevi, Beču, Chicagou, Bostonu i mnogim drugim gradovima širom svijeta. Kroz zbor je u proteklih deset godina prošlo preko 150 ljudi različitih nacija a danas broji 60 članova. Do sada su objavljena četiri nosača zvuka: Tajna mira, Bosanski Te Deum, Moć različitosti i Most duša. net, materijali prof. Slavena

31


KUD “Kamešnica” Podhum KUD « Kamešnica» Podhum osnovano je 1972. godine, ali tragovi organiziranog folklornog djelovanja u Župi Podhum sežu do 1926. godine kada je folklorna skupina svečano dočekala Stjepana Radića na njegovom prolasku iz duvanjskog kraja prema Livnu. Također, zapisan je nastup folklorne skupine iz Podhuma 1937. g. na najvećoj folklornoj smotri Hrvata BiH u Duvnu. Društvo je aktivno djelovalo do sredine 80tih godina prošlog stoljeća i nastupalo je na poznatim manifestacijama širom BiH kao što su smotre folklora u B. Petrovcu i Zvuci sa kamena u Posušju. Rad Društva obnovljen je u prosincu prošle godine i ovih dana smo proslavili prvu godišnjicu obnovljenog djelovanja. Društvo je vrlo aktivno i imalo je dosta nastupa u vrlo kratko vrijeme:

32

- smotra folklora u Livnu, - nastup na proslavi 125. godišnjice Banjalučke biskupije, - nastup za proslavu Sv. Ive u Podhumu - otvaranje Karmela na Zidinama, - smotra folklora u Šujici, - nastup na Danima sira u Livnu, - nastup na Uskopaljskim jesenima 2006, - nastup na proslavi 150. godišnjice župe Vidoši, - smotra folklora u Bukovici- Tomislav grad, - nastup za proslavu Sv. Ive u Podhumu, - snimanje emisije radija BH1 u Selu u pohode, - društvo će nastupati na Livanjskoj noći u Zagrebu 9.2.2007. - -društvo je nastupilo na Livanjskoj noći u Zagrebu 09.02.2007. o čemu ćemo nadamo se imati reportažu u sljedećem broju GEniusa. Društvo broji 50-ak članova a nastupa sa izvornom narodnom pjesmom, gangom i bećarcem i narodnim kolima.


GEnius Proven

Film

GEnius 6

Photo Gal

lery

GEnius 6 Phot o Gallery

llery GEnius 6 Photo Ga

GEnius Gallery

GEnius Proven Film

6 Pho to

GEnius 6 Photo Gallery

GEnius Proven Film

G

ven Film Enius Pro

o Gallery GEnius 6 Phot

GEnius 6 Photo Gallery

GEnius Proven

GEnius

Film

Proven Film

GEnius Proven Film

33


Košarkaški klub “LIVNO” U

zadnjem broju GEniusa pisali smo o nogometu i odbojci pa smo se u ovom broju odlučili pisati o Košarkaškom klubu “Livno”. Zamolili smo profesora ali i trenera Sašu Grabovca da nam kaže nešto više o tome. GENIUS: Kada je osnovan klub? Ukoliko govorimo o početcima košarke u našem kraju možemo reći da je KK “Troglav” prvi put osnovan daleke 1974. godine, no zbog materijalnih razloga tj. nedovoljno sredstava, Košarkaški savez BIH suspendirao nas je pa smo prije dvije godine osnovali KK “Livno”. GENIUS: Koliko članova danas brojite? Imamo oko 50-ak članova i raspodjelili smo ih na pet skupina: pretpioniri, pretkadeti, kadeti, juniori i seniori. GENIUS: Jeste li osvojili ikakve nagrade i na kojim ste natjecanjima sudjelovali? Seniori su već u prvoj ligi Herceg Bosne i na petom su mjestu. 2003. godine bili smo na otvorenom prvenstvu i osvojili smo 4. mjesto. 2004. godine sudjelovali smo na kadetskom prvenstvu i bili smo prvaci , a 2005. ušli smo u prvih devet! GENIUS: Koliko puta tjedno imate treninge? Pet puta tjedno: ponedjeljkom, utorkom, srijedom, petkom i subotom, a nedjeljom igramo utakmice. GENIUS: Igra li netko iz KK “Livno” i na nekoj višoj razini? Da, dva dečka su u reprezentaciji BIH. To su Dario Pajčin i Josip Gunjača. Njih dvojica, iako su tek početnici reprezentacije BIH, imaju jako velik doprinos, dobro igraju, redovno idu na treninge, tako da su zaslužili mjesto i dres reprezentacije BIH. 34 Nadalje, trener kluba «Livno» Saša Grabovac,

ne samo da je trener i profesor tjelesnog odgoja, nego je i selektor reprezentacije BIH. Njegov cilj je stvoriti temelje te plasirati s tako jednom jakom omladinskom školom i ekipom junake koji će igrati u raznim klubovima i reprezentacijama. A naš Genius im želi da budu ne samo kadetski nego i europski i svjetski prvaci. Zahvaljujemo na razgovoru i želimo Vama i KK “Livnu” puno dobrih rezultata. Sendi Hadrović


Posjet Karmelu Sv.Ilije na obalama Buškog jezera

N

a obalama Buškog jezera nalazi se prelijepo kameno zdanje koje na prvi pogled podsjeća na jednu veliku vilu ili neku utvrdu. No kad se malo bolje zagledate primijetit ćete zvonik i malu crkvicu u sklopu te kamene idile tik do obale jezera. To je novosagrađeni Karmel sv.Ilije, samostan reda karmelićana koji se prostire na površini od oko 5000m2. Ispred ulaza nalaze se zeleni travnjaci, koji nisu do kraja završeni, jer kako smo kasnije doznali tu će biti još mnogo cvijeća i drveća. Sve djeluje smireno i jednostavno, a pogled na veliko jezero i udaljene planine pobudi u vama osjećaj arkadijskog ugođaja. Na glavnom ulazu nalaze se izrezbarena drvena vrata kroz koja smo ušli oveću prostoriju bijele boje, na čijem se podu nalazi obojani karmelski grb. Dočekao nas je mladić koji nas je odveo u prostoriju za goste, gdje smo pričekali čovjeka koji nas je trebao upoznati sa samostanom i povijesti karmelićana. To je bio otac Vinko, koji je govorio tiho i razgovijetno, a mi smo pozorno slušali. Počeo je od samog početka, od povijesti reda

karmelićana. Karmelićani su rimokatolički red utemeljen u 13. stoljeću na gori Karmel. Puni naziv reda glasi “Braća Blažene Djevice Marije od gore Karmela”. Prva pravilo za red napisao je sv. Albert u Jeruzalemu. No kad su iz Palestine prešli u Europu pravilo je doživjelo promjene, Red je izgubio svoju monašku dimenziju ali danas mnoge provincije imaju samostane koje nazivaju ˝pustinjama˝ gdje karmelićani žive intenzivnijim

molitvenim životom. Na naše prostore dolaze prvo preko Sombora u Bačkoj (Srbija) preko Hrvatske u zagrebačkim Remetama gdje preuzimaju upravu župe i svetišta. Nakon toga grade ˝kuće˝ na Krku i u Splitu. Naposljetku je izgrađen samostan i duhovni centar kod nas, na Buškom jezeru. Dalje obilazimo cijeli samostan, koji je uređen po mjeri čovjeka, kako je to i duhovni centar, tu se nalazi oko 50 soba za ljude koji traže duhovni mir i odmor, no kontakt s ˝vanjskim svijetom˝ posjetitelji će moći održavati preko interneta jer postoji i zasebna prostorija s računalima (mali internet cafe´). Također za osobe s invaliditetom imaju posebne tretmane i posebno uređene sobe. Dalje, otac Vinko nas vodi kroz mnoštvo 35


hodnika do velike konferencijske dvorane gdje će biti održavana predavanja i prezentacije. Zasad se u samostanu nalazi pet otaca, no kad samostan bude završen do kraja bit će ih više. Zanimljivo je napomenuti da pregovaraju s grupom benediktinki iz Tanzanije koje će možda doći u samostan na duže vrijeme. Unutar samostana sve je uređeno tako da vam ništa ne odvraća pozornost, jednostavno

36

služi pronalaženju unutarnjeg mira. Na nekim mjestima u samostanu kroz prozor se pruža pogled na jezero i okolnu netaknutu prirodu koji je čaroban pri zalasku sunca. Na samom kraju našeg obilaska došli smo i do crkvice, koja je odvojena od samostana, tako da morate izaći van i malenim prolazom doći do njenog ulaza. Kada smo obišli crkvu vratili smo se na početak, u onu prostoriju s velikim grbom na podu i natpisom na latinskom ˝Zelo Zelatus Sum Pro Domino Deo Exercituum˝ što u prijevodu znači: “Gorljivo sam revnovao za Gospodina, Boga nad vojskama.” Našem obilasku došao je kraj, oprostili smo se od oca Vinka i zahvalili na gostoprimstvu. Čim smo izašli izvan zidina samostana osjetili smo hladnoću, ali osjećali smo se nekako drukčije. Možda je to bio dio tog unutarnjeg smirenja do kojeg se na ovom mjestu može doći. Toni Bandov


Planinarsko društvo “Cincar” U ovom broju smo odlučili napraviti prilog o našem Planinarskom društvu “Cincar”, a tko bi bio pogodnija osoba od predsjednika društva gospodina Ive Čeke. GEnius: Kada je društvo osnovano? Ivo Čeko: Planinarsko društvo “Cincar” osnovano je 23.travnja 1929. kao podružnica “Hrvatskog planinarskog društva” iz Zagreba. Osnivači su bili Matko Kaić i prof. Rajko Radovi. Društvo je djelovalo sve do početka 2. svjetskog rata. U tom periodu najviše zasluga za razvoj planinarstva u Livnu učinila je podružnica “Mosor” iz Splita. Društvo je obnovljeno 15.svibnja.1982 godine a prestalo s radom početkom ovog rata, a društvo je ponovo obnovljeno 21.ožujka 1998. godine i otada bilježi veće rezultate kako u organiziranim tako i realiziranim pohodima te u sve većem broju članova Društva. GEnius: Gdje je sjedište Društva ? Sjedište društva je u maloj prizemnoj zgradi livanjske Gimnazije, a planinari ga koriste zahvaljujući razumijevanju ravnatelja škole prof. Luke Novokmeta. Prostorija je otvorena četvrtkom od 18 do 19 sati. GEnius: Koliko društvo broji članova ? Broj članova društva mijenja se iz godine u godinu. Od 1998. kroz društvo je “prošlo” 276 članova, dok je prošle godine članarinu platilo 90 članova.

GEnius: Koje planine su najviše posjećene ? U prvom redu su zavičajne planine: Cincar, Tušnica, Troglav, Kamešnica, Šator, Vran, Čvrsnica. Svake godine u planu također imamo Biokovo, Mosor, Kozjak, Velebit, Bjelašnicu i Vlašić. U planu također imamo i poljske i slovačke Tatre koje organiziramo u suradnji s drugim društvima. Do sada grupe naših planinara pohodile su Poljsku, Slovačku, Rumunjsku, a prošle godine i Bugarsku, te se uspeli na Musalu( 2925), najviši vrh Balkana GEnius: Kako se financirate ? Uglavnom se financiramo od članarina i donacija, a za izgradnju planinarskog doma na Krug planini ispod Cincara imali smo razumijevanje i pomoć livanjske Općine i HBŽ. Godišnje članarine su za zaposlene 20 KM, studente i srednjoškolce 15 KM i učenike osnovnih škola 10 KM. GEnius: Gostuju li druga društva kod vas ? Svake godine nas posjeti nekoliko društava koja pohode naše planine. Tako su prošle godine ovdje gostovala planinarska društva iz Dalmacije, Zagreba, Senja, Sarajeva, a i ove godine svoj dolazak su najavila mnoga planinarska društva iz BiH i Hrvatske, a ponajviše planinarskom domu. GEnius: Prilog o planinarskom domu možete vidjeti u tekstu koji slijedi. Priloženi tekst je objavljen u “Hrvatskom planinaru br.1/2007” Amir Duran i Toni Bandov 37


LIVANJSKA PLANINARSKA RAZGLEDNICA L

ivanjski su planinari prestali biti beskućnici. Nakon vlastitog dvogodišnjeg napornog rada, velikoga truda i odricanja na prostranim Kruzima u podnožju Cincara zablistala je prekrasna Zidanica. Ponos mjesnog Planinarskog društva Cincara i stanovnika ovoga kraja. Unutrašnjost odiše skladom i ljepotom. Sastoji se od prizemlja i potkrovlja. U prizemlju, koje nije u potpunosti završeno, nalazi se dnevna soba, kuhinja s blagovaonicom, smočnica i dva zahoda. Potkrovlje je podijeljeno na dvije razmjerno prostrane spavaonice, a iznad njih je ugodan kutak – ležište s desetak ležaja. Smještajni prostor zgrade dostatan je za prihvat pedesetak planinara. Nabavljeno je prijeko potrebno pokućstvo, pribor za jelo i piće, nešto posteljine i pedeset kreveta.

38

Službeno otvorenje planira se u sklopu proslave Dana livanjske općine 28. rujna 2007. godine. A dotle za livanjske planinare nema predaha. Treba izvesti vrlo opsežne radove: dovršiti potpuno prostorije u prizemlju, izgraditi čatrnju, septičku jamu, drvarnicu, podignuti ogradu, te urediti okolni prostor. Za cijelo vrijeme gradnje livanjski planinari su otvorena srca primali prijatelje planinare iz svih krajeva Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a dom na Kruzima, iako nedovršen, često je bio radosno susretište ljubitelja prirode i nesvakidašnje ljepote. Zanimljiv je podatak, da je prvo noćenje u ovom domu pripalo planinarima HPD Mosora iz Splita, u studenom 2005. godine. Znakovita je to poveznica s dalekom 1929. godinom kada je osnovano mjesno društvo Cincar, a upravo je spomenuto društvo odigralo ključnu ulogu u tom činu. Zahvaljujući razumijevanju upravnika predratne Stočne stanice Mahe Balića, darovano im je sklonište za vlastite potrebe na ovoj visoravni. Posjeti su zaredali i u ovoj godini. U srpnju sezonu «otvara» bračni par Jagoda i Mišo Glagolić, članovi HPD Kapele iz Zagreba. U listopadu se u Domu sastalo nekoliko društava: HPD Bjelašnica – 1923. iz Sarajeva, HPD Malačka iz Kaštel Starog, PD Kuk iz Novog Travnika, PD Orlova stina iz Tomislav Grada i domaćini, članovi PD Cincara iz Livna. Boravak na Kruzima, noćenje u Domu i uspon na Cincar protekli su u vedrom prijateljskom ozračju, a posjet bogatom


Franjevačkom muzeju i galeriji na Gorici kraj Livna, susret s prirodnim ljepotama za njih je bilo veliko otkriće i nezaboravan doživljaj. Nakon ovog planinarskog skupa, u studenom ove godine na Kruge se uputio četrdeset i jedan planinar PD Lisin iz Sarajeva. Noćenje u Domu, uspon na Cincar su ih oduševili pa su ponovni posjet najavili u proljeće 2007. godine. Planinari su na ovim prostorima još jednom posvjedočili da ne priznaju sputavanje i ograničavanje koje nameću stvorene podjele i granice. Već sada je posve razvidno da će novi dom biti kotač zamašnjak u budućem životu ovoga kraja. Raste zanimanje za Kruge i Cincar, jer pružaju neiscrpne planinarske i izletničke mogućnosti. Raznolikost, bogatstvo i neobičnost odlike su ovog prostora. Zajamčen odmor, okrepa i osvježenje! Planina Krug je nepregledni pašnjak, prostrana visoravan koja se proteže na neravnom, valovitom tlu. Izletnik će uočiti brojne vrtače, a iskusno oko prirodnjaka-stručnjaka razlikovat će karličaste i ljevkaste od oknastih udubina. Neistraženo biljno carstvo s mnogo ljekovitih trava i vjerojatno s nekoliko endema privući će pozornost znanstvenika, posebno biologa i travara. Gljivarima ova visoravan ponudit će osobito zadovoljstvo: bogato i raznoliko blagovanje. Neumorni šetači naići će na Begovači (Begovu vrelu) na ostatke golemih ovčjih staja nekoć uzorne uređene Stočne stanice s nekoliko tisuća sitnog i nešto krupnog blaga. Puk i danas te staje zove Švabinim štalama, jer ih je gradila Austro-Ugarska. Stariji svijet se čeznutljivo prisjeća doba kada je na ovim prostorima bujao bogat život. Ovdje se počeo proizvoditi čuveni livanjski sir. Vrh Cincara pruža bogatstvo vidika. Otvaraju se na sve strane. U nedogled! Lanac Dinare, Kamešnica, velebni Troglav, Mosor, more,

Šator, Klekovača, Vitorog, Hrbljina, Stožer, Vran-planina, prebivalište znamenitog hajduka Mijata Tomića. Silazak s Cincara nerijetko obogaćuje planinarske naprtnjače s vrlo ljekovitom biljkom, medvjetkom. Iznenađenjima i uzbuđenjima nikada kraja. Pohoditeljskom oku neće promaknuti neobičan i veličanstven prizor: krdo poludivljih konja (trenutno ih ima oko 180). Tko na ovom mjestu ne zadovolji svoje planinarske prohtjeve, odavde ga do grada vodi dobra makadamska cesta, a odatle otvaraju se puti na planine koje uokviruju golemo Livanjsko polje: Tušnicu, Kamešnicu, Troglav, Goliju.... One koje zarobi Krug – planina bit će nagrađeni svježim planinskim zrakom i posebnim osvježenjem na vrelima Kamenica, Čadilju, Drulju i Begovu vrelu. A ponude stočara iz neposrednog okruženja prave su poslastice. Kvalitetan livanjski sir, izvrsno mlijeko i mliječni proizvodi lako se ne odbijaju. Domaća jela ispod peke također. Boraviti u livanjskom kraju, a ne pogledati bogatu arheološku zbirku i stalni postav čuvenog livanjskog slikara Gabrijela Jurkića u Franjevačkom samostanu na Gorici kod Livna bio bi zasigurno neoprostiv grijeh. Svakako ne bi valjalo zaobići ni bogatu privatnu zbirku ljubitelja i skupljača starina Izeta Alića Kelje. Usputno bi bilo i korisno pogledati izvor Dumana iz pred turskog razdoblja, groblje svetog Ive, srednjovjekovne kule iznad grada na Bašajkovcu neodoljivo će privući pogled hodoljubaca. Članovi PD Cincara su svjesni da su izgradnjom Doma stekli mogućnosti za raznolikije sadržaje i planinarsko djelovanje. Predstoje im novi izazovi. Proglašenje Kruga parkom prirode i izgradnja planinarske staze učinila bi ove prostore još privlačnijim i poželjnijim odredištem. Dovršenje doma i zaposlenje stalnog opskrbnika (domara) pridonijelo bi da ovo mjesto postane trajno stjecište ljubitelja prirode, izletnika, planinara iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, Hrvatske i svijeta. Planinari se također nadaju da će se i odnos sugrađana prema planinarskom djelovanju iz temelja promijeniti. Nabolje. A onda bi se mogla ostvariti davna želja planinara da se u osnovnim i srednjim školama utemelje sekcije mladih planinara što bi osiguralo nastavak organiziranog planinarstva u livanjskom kraju. Iz: Hrvatski planinar 1/2007-Pero Lučić

39


Radio Livno On-line M

otivirani komentarima mnogih studenata, naše dijaspore kako im je Radio Livno kojeg mogu slušati putem Interneta jedna od stvari koje im ublažavaju nostalgiju za rodnim krajem i jedna od omiljenih razonoda u slobodno vrijeme odlučili smo porazgovarati s gospodinom Mariom Kontom osobom zaslužnom za organizaciju i izvedbu tog nimalo lakog projekta. Radio Livno je možemo slobodno reći na području Bosne i Hercegovine ali i šire jedna od rijetkih postaja koje se mogu pohvaliti da emitiraju svoj program putem Interneta. GEnius: Otkud ideja za Radio Livno On-line? Dobrim djelom za to su zaslužni Livnjaci koji su izvan Livna, koji koriste Internetu i poželjeli su slušati Radio Livno u mjestima koji žive. Oni su dobrim djelom bili motivacija za sve. Mišljenja sam da danas radio postaja koja se želi nazvati suvremenom treba i mora imati i ovakav oblik pristupa svojim slušateljima. U našem konkretnom slučaju izvedba nije bila moguća dok nije došao vrlo brzi pristup Internetu kojeg krajnji korisnici prepoznaju po nazivu ADSL. Bez ADSL-a troškovi emitiranja putem Interneta su ogromni. Kad se sve posložilo, došlo je do realizacije projekta. GEnius: Kad je sve to krenulo u realizaciju? Sve je počelo kada je Zoran Karadža - Zoka (www.livno-online.com) počeo streaming na svojoj stranici glazbe i sl. Stupili smo u kontakt i predložio je da testiramo kako bi išlo sa programom radija preko winampovog shoutcast sustava putem njegove stranice. To je bilo u travnju 2006. Tada smo imali ISDN. Instalirali programe i počelo je. Emitirali smo rijetko i po par sati vikendom, onako testno. No bez ADSLa, to je bilo skupo, a nismo ni imali računalo

40

za live streaming već smo koristili računalo u drugoj režiji. Nakon toga često je naš program na server slao Paloma (http://www.relaxlivno.com ), malo naš program, malo Radio N, a malo svoju glazbu puštao. Kada je na ljeto došao ADSL, napravio sam projekt i predložio direktoru radija gospodinu Josipu Tekliću. Moram priznati nije sve bilo tako brzo kako mi mladi želimo, no nakon mjesec dana-krajem kolovoza sredstva odobrena, server zakupljen, računalo osposobljeno i program je testno iz radija na našem webu krenuo 26.8.2006. Nakon uspješnog testiranja, službeno smo počeli 1.9.2006. GEnius: Kakva se oprema koristi? Većina korisnika misli da to iziskuje vrlo snažna a samim tim i skupa računala. Oprema za emitiranje Internetom nije ništa posebno, gledano s tehničke strane čak je i ispod prosjeka današnjeg poimanja računala. Prije svega dio novca odlazi zakup servera i domene gdje imamo zakupljen server 2 GB u Hrvatskoj i domena. Oni su na serveru omogućili live stream uključeno u cijenu zakupa. Računalo koje koristimo je: PII 366 MHz, 128 MB SDRAM, 20 GB HDD, i zvučna kartica bilo koja. Radio prijemnik signal sa predajnika na frekvenciji 100.4MHz šalje u računalo na Line IN u zvučnu, računalo to pretvori u digitalni oblik i šalje preko mrežne kartice na ADSL router i dalje na server i to je to. GEnius: Koji se programi koriste u realizaciji ovakvog projekta? Postoji mnogo programa koji omogućuju live stream. Mi od početka samo jedan koristimo a to


je Shoutcast source 1.90. Točnije, Winamp 5.32 i plug-in Shoutcast source 1.90. Svi su potpuno besplatni. GEnius: Kakav je to tipičan dan na Livnu Online? Program počinje u 6:50, nedjeljom u 12 sati a završava u 22, nedjeljom u 19. Program je 100% isti onom koji ide predajnicima. Računalo se uključi ujutro i isključi navečer, ništa drugo nije potrebno. Malo se kontrolira jel sve ide ok, statistika posjete i to je to. A glede web stranice, kako ja to održavam, onda po dolasku u smjenu, pregleda se mapa emisija i sve što se snimilo (novosti, vijesti, razne emisije) otvorim u Adobe Audition 1.5. i sa 192 kb/sec kompresiram u 32 kb/sec mono i spremim na server. Potom u Dreamweaver-u dopišem tekstove i linkujem audio zapise i sve se spremi i dostupno je na webu. Za recimo novosti i jednu emisiju potrebno je oko dvadesetak minuta. I tako skoro svaki dan. GEnius: Kakva je posjećenost? Statistiku posjete stranici radi sam server pa evo podataka: rujan - 3629, listopad - 3400 studeni -2672 prosinac - 3097 posjetitelja, dakle prosjek je 104 posjete dnevno web stranici. A slušatelja najviše ima vikendom, subotom bude i do 25 a običnim danima oko 15 slušatelja u jednom trenutku. A koliko različitih slušatelja dođe i ode tjekom dana teško je reći jer se IP adrese mjenjaju, a ta statistika kaže da je u prosincu bilo 6310 posjeta i uključenja na live stream.

i sugestije oko weba. Do sada nije bilo loših a pohvalnih je bilo par uglavnom zahvaljuju za live stream programa i pohvalju što smo krenuli s tim. Ima ponekad zahtjeva da neke starije emisije i snimke iz arhive učinimo dostupnima u downloadu. Ako imamo sačuvano to bude dostupno. GEnius: Zašto na web stranici Radio Livna nema pisanih informacija? Na samom početku smo odlučili da nećemo objavljivati informacije i druge informativne sadržaje, jer to iziskuje mnogo dodatnog vremena. Iako bi na taj način povećali i posjećenost, odustali smo od toga i prepustili mnogim livanjskim stranicama koje to odrađuju dosta dobro i profesionalno. Do daljnjeg samo multimedija. GEnius: Kakvi su planovi za daljnje razvijanje web stranice? Web je za sada takav, jednostavan da ne može jednostavniji. Nekih bitnih promjena u ovoj 2007. godini neće biti. Dodat će se novi sadržaji, vezani za emisije i program. Možda mali redizajn u svibnju i to je to. Do slušanja! www.radiolivno.com MSN Messenger i Google Talk: marrioo@gmail.com Skype: mario.konta GSM: +387 63 945 945

GEnius: Od kud ima najviše posjetitelja? Evo web statistika za prosinac 2006: Njemačka 23%, Network 22%, US Comercial 20%, Hrvatska 10%, BiH 6,20%, Austrija 3%, Kanada 2,04%, Švicarska 1,98%, Nizozemska 1,63% itd... Ostale zemlje sa manje od 350 posjeta u mjesecu su: Švedska, Danska, Norveška, Srbija, Finska, Argentina, Izrael, Belgija, Slovenija, Francuska, Turska, Češka republika, Italija, Britanija, Sejšeli i Brazil. GEnius: Ima li slučajeva da se dobije neki uvrijedljiv e-mail ili dobivate same pohvale? Još ne koristimo e-mail za neku vrstu javne komunikacije, sve je vezano za web i prijedloge

41


Humanitarna akcija “5 do 12 za 5+” Z

adnjeg radnoga dana 2006. godine, završena je akcija „5 do 12 za 5+“, usmjerena na socijalno najugroženije obitelji s petero i više djece na području općine Livno. Prikupljeno je 4.155 KM. Djelatnici Centra za socijalnu skrb i volonteri Centra mladih Livno podijelili su pakete s namirnicama i financijsku pomoć. Dvadeset obitelji primilo je pomoć u protuvrijednosti od 100 do 250,00 KM, a jednoj obitelji biti će donirana sredstva za nabavu lijekova. Dvadesetak volontera i volonterki iz Centra mladih Livno (www.cmi.org) i livanjskih srednjih škola organizirali su akciju 5 do 12 za 5+ u suradnji s Centrom za socijalnu skrb Livno, Mrežom mladih jugoistočne Europe (SEEYN) i Volonterima Ujedinjenih Nacija (UNV). Akciju su najviše pomogli građani Livna donacijama u staklenkama postavljenim u livanjskim trgovinama. Ostatak sredstava prikupljen je tijekom koncerta grupa Skroz i Jok Ono, uplatama na račun akcije i tijekom dobrotvorne tombole u kafeu Why Blue? Finale akcije bio je dobrotvorni koncert u Hard Rock Cafe´u gdje je gostovao popularni sarajevski bend “Skroz”, a predgrupa je bio livanjski bend “Jok Ono”. U prepunom prostoru Hard Rock

42

Cafea koncert je bio potpuni uspjeh. Humanitarni koncert pomogli su: grupa Jok Ono, grupa Skroz, Ožujsko, razglas iz Mostara i Hard Rock caffe. Medijski pokrovitelji akcije bili su Livno On Line, Radio Studio N, Radio Livno. Akciju su medijski popratili i Relax Livno, ONASA, hCa, OIA, Oneworld, Pincom, Radio Federacije, Radio Slobodna Europa, Radio Mir Međugorje, BHT, FTV, Oslobođenje i Večernji list. Centar mladih Livno zahvaljuje svim građanima, volonterima, trgovinama, poduzećima, organizacijama, institucijama i medijima koji su pomogli akciju i na bilo koji način doprinijeli da akcija “5 do 12 za 5+” uspije. Amir Duran &Toni Bandov


JOK ONO

sviramo i izvan BiH i Hrvatske. GEnius: Općenito, kako Vas publika prihvaća? Kad je JOK ONO počeo djelovati, počeo je s potpuno

U

posljednje vrijeme sve više možemo čuti o mladoj livanjskoj grupi JOK-ONO, nastupali su i u sklopu humanitarne akcije Centra mladih Livno i Centra za socijalnu skrb “5 do 12 za 5+” čiji je prihod išao u humanitarne svrhe za obitelji s pet i više djece. I to je bio jedan od razloga zbog čega smo odlučili razgovarati s predstavnicom grupe Ivom Ivković (studenticom) i saznati nešto više o njima. GEnius: Za one koji ne znaju, možete li nam reći nešto više o vašoj grupi i članovima, te o njenim početcima i o samom nastanku? Naša grupa je nastala prije pola godine. A bend čine: GORAN MIHALJEVIĆ(Gogo)-solo ritam, JOSIP

MAGLICA- bass gitara, DAVID MIHALJEVIĆbubnjevi i IVA IVKOVIĆ- vokal. GEnius: Otkud ime benda? Ime benda nastalo je dva dana prije naše prve svirke. Tad smo Gogo, ja i ekipa sjedili u Lennonu i shvatili da nemamo ime benda. Prvi prijedlog je bio da se zovemo Lennon(jer tu smo po cijele dane), ali ideja nam je propala. Marina Romić je predložila da se zovemo JOKO ONO, ali ni to nam se nije svidjelo. Međutim to nam je dalo ideju da se zovemo JOK ONO(jer je to poštapalica-ZAR NIJE ORGINALNO?). GEnius: Gdje ste sve nastupali? Dosta naših svirki je bilo u Lennonu, ali prva baš zapažena je bila na motorijadi. Nakon toga smo svirali i u City Club-u a dobili smo ponude da

novim repertoarom, za razliku od ostalih bendova u Livnu. Sviramo rock, metal i hardcore. Tako da je svaka naša svirka bila odlično posjećena. Reakcije su bile pozitivne. Nadamo se da će tako i ostati. GEnius: Pripremate li vlastite pjesme? Sad trenutno radimo na našem prvom demu i nadamo se da će ih biti još i više. GEnius: Kakvi su Vam daljnji planovi? Pripremamo svirke u Dubrovniku, Zadru, Rijeci, Splitu, Sloveniji, naravno u Lennonu. I što se naš tiče svirati ćemo gdje god nam se pruži prilika. GEnius: Imate li kakav glazbeni uzor? Ne znam točno koji je uzor ostatka benda, ali ja najviše volim svirati, tj. pjevati Dream Theater i

Evanescence. GEnius: Što osobno tebi znači glazba? Za mene je glazba između ostalog i odraz emocionalnog stanja. Ona je prisutna svugdje bez obzira kakva je. Volim glazbu koju mogu slušati svakodnevno, koja ostavlja trajni utisak, bilo radi 43


teksta, dobrog vokala ili svirača. To su uglavnom talentirani ljudi od kojih se može mnogo toga i naučiti. GEnius: Što preporučujete mladima koji imaju

želju da se bave glazbom? Budite uporni u tome, mada to ne donosi financijsku dobit, ali može uvelike ispuniti čovjeka na razne načine. Suzana Buljan

Mlade HARD ROCK nade…. Neonska svjetla “Loše vrijeme dolazi, Kad ljubav moja odlazi, Loše vrijeme za mene Kad mi život vene!“

44

Ovo su bili stihovi pjesme „Loše vrijeme“ hard rock grupe Neonska svjetla. Pročitajte sljedeći tekst i upoznajte ih! GEnius: Možete li nam se predstaviti, reći nešto više o Vašoj grupi i članovima tj. o njenim početcima kao i o samom nastavku? MUPE: grupa se osnovala 17.06.2003. god. od tada se promijenilo dosta članova, a ovo je sada stalni sastav: MUSTAFA ORTAŠ (MUPE) – ritam gitara i back volak, IRFAN ŠEHIĆ – bass gitara (Irfan se priključio našem bendu 13.07.2006. god. isključivo zato što dobro svita), AMIR ĆEFO – klavijatura i vokal, ZLATAN PECIREP (ZLAJA) –solo ritam i back vokal, i ALEX ALKANTARA – bubnjevi. GEnius: Zašto baš Neonska svjetla? Otkud ideja? MUPE: Pa šta ja znam, ideja je pala iz vedra neba. Svidjela nam se i od tada se zovemo Neonska svjetla. GEnius: Koji smjer glazbe svirate? MUPE: Mi sviramo hard rock i smatramo da nam to dosta dobro ide, iako bi uvijek mogli biti bolje. GEnius: Gdje se sve nastupali? MUPE: U Lennonu smo imali tri svirke, zatim u

Bacchusu i izvan općine Livno, bili smo gosti i u Glamoču i možemo reći da je atmosfera je bila skroz OK. GEnius: Znamo da ste u Lennonu nastupali utorkom, kad rijetki izlaze u noćni provod. Kakva je bila posjećenost svirke? MUPE: Iskreno bili smo iznenađeni posjećenošću. S obzirom da je bio utorak bio je dosta raje. GEnius: Kako vas publika prihvaća? MUPE: Za sada odlično. Nadamo se da će tako i ostati. GEnius: Znamo da imate svoj demo i popriličan broj pjesama. Možemo li očekivati album? MUPE: Mi sad imamo otprilike 15 spremnih za snimanje, samo nam treba novac. Uglavnom Što se tiče snimanja pjesama sve radimo u Sarajevu. Tekstove i glazbu pišemo sami. Nadamo se da ćemo uskoro snimiti album i definitivno poboljšati opremu (instrumente) Kad smo kod poboljšanja, ukoliko želite pomoći žiro račun na koji se mogu napraviti uplate u KM koje će dobro doći grupi su: Raiffeisen bank d.d. BiH Filijala Mostar 1610200000000098 Primalac: Ortaš Mustafa “Neonska Svijetla” 80101 Livno Br. računa primaoca : 09-2041961-1


GEnius: Što želite postići svojom glazbom? IRFAN: Svojom glazbom želimo otvoriti put drugim mladim bendovima u Livnu! GEnius: Uh, vrlo lijepo i diplomatski sročeno, a što je za vas glazba? IRFAN: Za mene je glazba sve u životu. MUPE: Ja kad sviram, potpuno sam drugi čovjek. GEnius: Imate li kakav glazbeni uzor? IRFAN: Meni su uzor The Doors. MUPE: Rolling Stones (od njih je sve krenulo), Joe Satriani i Bon Jovi. GEnius: Što mislite, jeste li dobra konkurencija ostalim livanjskim bendovima? MUPE: s obzirom da jedino Heliosi, Andrija i mi imamo svoje pjesme, smatramo da smo dosta dobra konkurencija. GEnius: A što je s zgodama (nezgodama) tijekom proba ili pak tijekom nastupa? MUPE: A, mi ti toga imamo i na bacanje. Znalo nam se dogoditi da nam na nastupu puknu žice ili se iščupaju kablovi. A na probama, ajme, od plastika za bubnjeve do izgorjelih pojačala. Čak smo imali zgodu

Nakon prvog mjesta naših Livnjaka na WH (West Hercegovina) festivalu u Posušju, odlučili smo malo porazgovarati s članovima grupe “Andrija” i saznati nešto više o njima! GEnius: Za početak (za one koji ne znaju) Vi ste? Sastav vaše grupe je? Otkud naziv Andrija? Pa, da se predstavimo, mi smo grupa “Andrija”. Sastav grupe je sljedeći: JOZO MIHALJEVIĆ (Jojo) - gitarist, SAŠA VRDOLJAK (Sale) -pjevač, FARIS MILAK (Fare) - bubnjar, NIKOLA DUJIĆ basist. Naše ime (naziv) grupe, zapravo predstavlja mentalitet ovoga kraja. (P.S. ovo nismo razumjeli, ali nema veze). GEnius: Koliko godina već postojite? Jojo: U ovoj postavi, postojimo već četiri godine. A pod ovim imenom malo više od godine dana. Prije smo se zvali: BOLEK, GROF i GAF, i to za svaki koncert posebno. (GEnius u sebi: Je li to oni nas zezaju?) GEnius: Sastav grupe je uvijek isti? Jojo: Tako je, mi smo idealna ekipa (zatim jako glasan smijeh). GEnius: Na natjecanju WH u Posušju ste osvojili prvo mjesto. Kako je protekao festival?

da nam je na nastupu u Bacchusu Ćefo pao s bine. IRFAN: Ajme, pa zaboravio si ručak na Marschallu ( to ti je kad po cijele dane sviramo, pa nam Amirova majka donese ručak i sva koncepcija i priča da nema stajanja dok ne budemo zadovoljni pade u vodu). MUPE: A sjećaš li se onoga nastupa… GEnius: Hvala, hvala, hvala.. Suzana Buljan

45


Jojo: Pa nije bilo lako u konkurenciji od 20 bendova, bili smo PRVI (Ha-što kažete na to?). Festival je trajao tri večeri, a mi smo nastupali drugu večer i svirali smo sedam pjesama, negdje oko 25 min. Nagrada nam je snimanje pjesme i spota! (Fare se u međuvremenu zagonetno smješka-vjerojatno se sjetio prigovora ostalih natjecatelja da su masno potplatili ocjenjivački žiri tako što su im “kao slučajno” donijeli par livanjskih sireva i malo pršuta i pečenice da “ofrobaju” pa dok je žiri ocjenjivao sir naravno da druge nisu ni stigli poslušati-ali dobro, prvo mjesto je prvo mjesto a i opravdali su epitet da se Livnjak uvijek zna snaći). GEnius: Gdje ste sve nastupali? Jojo: Imali smo svirku u Kninu, dvije u Lennonu. Zatim smo bili na festivalu u Drvaru, koji se zvao EXYUROCKS! Zatim u Sinju(SARS) i ovaj natjecateljski WHFEST u Posušju. GEnius: Kakva je bila atmosfera u Posušju? Jojo: Nezaboravna, za organizaciju sve pohvale ( da su bar svi kao oni). GEnius: Kakvi su Vam daljnji planovi? Jojo: Snimamo spot za pjesmu “Zubalo” i demo, koji će se zvati: “Zar i ti, sine bildaš”. Genius: A što je s albumom? Imate li snimljenih spotova? Jojo: Ne planiramo izdavati album, jer iskreno, tko danas uopće kupuje original CD-ove. Svi to sebi nabave s neta ili sprže. A što se tiče spotova (osim ove nagrade iz Posušja), imamo jedan koji je napravljen u kućnoj radinosti za pjesmu “Cirkuska”, koji nije za javnost. GEnius: Gdje Vas je publika najbolje prihvatila? Jojo: Svugdje osim u Livnu!!! (sramota za Livno) Fare:Tako je!

GEnius: Imate li kakav glazbeni uzor? Jojo i Fare: NEEE…Uzor nam je ovaj dio svijeta na kojem se nalazimo. (Što god im to značilo) GEnius: A ljubav, što je s ljubavlju-znamo da to zanima naš ženski dio čitateljstva? JOJO: Ma, volimo se mi međusobno! (!!Khm??Khm!!! Mi nemamo komentara, a Vi dragi čitatelji? Vjerujemo da takav tip međusobne ljubavi između muškaraca nije uzrok blagog animoziteta i neprihvaćanja Andrije od strane naših Livnjaka - mi smo ipak “liberalna sredina” i vjerujemo da je to više naša lsivanjska zavist prema onima koji svojim trudom uspiju.) GEnius: Jeste li imali kakvu komičnu situaciju, koju želite podijeliti s nama? Jojo: Ha-ha-ha. Ma, nama ti svaka proba završava u suzama. GEnius: Dečki, super ste ekipa i samo tako nastavite! Suzana Buljan & Suzana Milanović

46


Što mladi rade u slobodno vrijeme???

N

a ovo pitanje, većina roditelja bi odgovorila da mladi provode dane tipkajući SMS poruke, gledaju sapunice na TV-u, igraju igrice na računalu i troše novac surfajući Internetom, ili pak dane, a još više noći, provode u zadimljenim kafićima. No mi Vam moramo reći da to nije tako. Istina, ima onih koji nisu zainteresirani za izvannastavne aktivnosti ali ima i onih koji žele svoje slobodno vrijeme iskoristiti kvalitetno, a pritom se dobro zabaviti. U našem gradu ima dosta aktivnosti kojima se mladi mogu baviti, a jedna od takvih je i sviranje gitare. To je sekcija osnovana u sklopu Frame, a osnovao ju je fra. Velimir u listopadu mjesecu

2006. Poslije fra.Velimira vođenje i podučavanje je preuzeo Marko Kelava (svima poznat pod nadimkom Kemin). Probe su petkom od 16.30. do 18.00 h za napredne, a početnici se sastaju subotom. Mladi iz ove sekcije, osim što se dobro zabavljaju, trude se naučiti svirati gitaru. Većina njih je izjavila:“Ako ništa bar ćemo moći odsvirati nešto za svoju dušu!“ Moram spomenuti i Martinu Braovac učenicu osmog razreda Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića. Djevojka je izuzetno talentirana za glazbu. Osim što pjeva u glazbenoj sekciji Adonai svira i glasovir. A želja joj je da nauči svirati gitaru. Obećala sam je citirati: “Veliki pozdrav za Keminog koji je odličan učitelj! I jedno veliko HVALA Frami!“ Mladi iz ove sekcije pozivaju sve one koji se žele priključiti i koji imaju smisla za sviranje! Neka dođu i neka probaju jer nemaju što izgubiti! Suzana Buljan

47


D

oček Nove godine je uvijek jedan od posebnih i sasvim sigurno najveselijih zajedničkih događaja. Svečani doček Nove 2007. godine, u našem gradu, bio je prvi put upriličen i na središnjem gradskom trgu i to zahvaljujući Turističkoj zajednici grada Livna, pod vodstvom gospođe Slave Jukić i uz podršku gospodina Luke Čelana načelnika općine Livno. Iako je bilo malo pohladno to nije spriječilo tisuće posjetitelja i starih i mladih iz Livna, ali i iz drugih gradova da dođu na trg, gdje su se dobro zabavljali uz pjesme, predgrupe “Bambus” i nakon toga jedne od najpoznatijih i najatraktivnijih pjevačica hrvatske glazbene estrade – Ivane Banfić. Unatoč

48


dobroj zabavi na trgu, dio mladih se odlučio za doček Nove godine u nekom od livanjskih kafića koji su bili prepuni gostiju ne samo iz Livna nego i iz Dalmacije, tako da je dobre zabave bilo napretek. Moramo istaknuti da nekih većih incidenata nije bilo, ali pirotehničkih sredstava je uvelike bilo p se (kao i svake godine u praznično vrijeme) moralo paziti kamo se staje da ispod noge ne bi eksplodirala petarda. Kad je sat otkucao posljednje sekunde stare 2006. godine i najavio dolazak Nove 2007., nad našim gradom se nadvio veličanstven vatromet. Iza ponoći zabava na trgu se nastavila još nekih dva sata, ali u kafićima je potrajala do ranih jutarnjih sati. Većina žitelja, našeg grada, je zadovoljna organizacijom dočeka na trgu i nadamo se da će doček Nove godine na taj način postati tradicija, kao i u drugim gradovima u našoj državi. Antonija Dadić)

49


LUDE ČINJENICE

MA TKO BI REKAO?!

10 ludih činjenica o alkoholu a popularna tekućina koja je tražena na skoro svakom tulumu krije i neke ne baš cool tajne koje znaju možda samo doktori, znanstvenici i knjige.

T

čak upravo umire! Ne trebamo ni spominjati da vožnja pod utjecajem alkohola može izazvati prometnu nesreću s fatalnim posljedicama.

A sad i ti! Evo činjenica koje vrijedi znati a odnose se kako na pripadnike muškog tako i ženskog spola!

BOLI, BOLI GLAVA! Poklon nakon burne noći druženja s alkoholom je mamurluk. On nastaje kad se alkohol iz tijela počne povlačiti, a glavobolju uzrokuje iznimna dehidracija mozga, koji je doslovce pomaknut od lubanje, pri čemu dolazi do oštrih bolova na dodirnim točkama, kao što su sljepoočnice i podnožje vrata.

PIJEŠ LI BITI ĆEŠ UMORAN, ŽEDAN I TUŽAN! Mnogi ljudi pogrešno vjeruju da je alkohol, poput kave, stimulans, no on zapravo izaziva depresiju! Ako si loše volje i piješ alkohol, možeš pasti u još veću depresiju. Bez alkohola imat ćeš mnogo više energije da se dobro isplešeš i zabaviš i manje će ti se spavati! Isto tako, alkoholom nećeš utažiti žeđ, nego ćeš je samo pojačati. On dovodi do dehidracije i ima visok udio praznih kalorija. To je odgovor na pitanje kako nekima uspijeva popiti toliko piva u jednoj večeri! PIJAN SI SASVIM SIGURNO NE COOLER, VEĆ LUZER Samokontrola – najvažnija stvar na svijetu! Alkohol je oduzima. Baš kad ti se čini kako malo cuge popravlja raspoloženje, skužiš da te ta cugica zapravo vrti oko malog prsta i upravlja tobom. Tj. umjesto coolera prije možeš ispasti blesan. Da, da, alkohol utječe na središnji živčani sustav, na tvoju sposobnost rasuđivanja i samokontrole. Nakon pijenja, 20 posto alkohola odmah ulazi u krvotok kroz stjenke želuca. Utjecaj je dakle jači što si gladniji, a može dovesti do toga da se osramotiš pred drugima (hihoćeš ko hijena, brbljaš što ne treba, odaješ tajne, lažeš ili si pretjerano temperamentan) ili do rizičnih ponašanja, tipa vožnje u pijanom stanju što može dovesti do tragedije i za tebe ali i za druge.

50

PIJAN KO DEVA ILI – MRTAV?! Velike količine alkohola odjedanput mogu brzo izazvati trovanje koje može dovesti do kome ili čak smrti. Ako se netko napije ko deva, a zatim izgleda kao da je u komi, to nije nimalo zabavno jer možda

NA ALKOHOLU NE PIŠE ‘ŠTETI ZDRAVLJU I SKRAĆUJE ŽIVOT’, ALI… …to dugo vremena nije pisalo ni na cigaretama! Alkohol je vrsta legalne droge. Dakle, u istom je košu s duhanom – šteti zdravlju i skraćuje život ako ga se puno i često konzumira. Posljedice alkohola uključuju: otupljenje osjetila, oslabljenje osjetilno-motoričkih sposobnosti, oslabljenje refleksivnih motoričkih reakcija, smanjenje koncentracije, oslabljeno pamćenje, smanjenu sposobnost prosuđivanja, snenost ili umor i, u ekstremnim slučajevima, komu ili smrt. Pijenje alkohola dok si pod antibioticima ili uzimaš pa i one najblaže tablete može dovesti do komplikacija u radu jetre, problema sa srcem, poteškoća u disanju a u najgorim slučajevima i smrti . Ne trebaš od sebe dodatno raditi invalida – dovoljno loše radiš ako redovito izlaziš u grad da bi se napio i da ti je normalno da to bude jedna od stvari kojom se pravda smisao izlaska u grad. TKO VIŠE PIJE, RAKU SKLONIJI JE! Francuski su znanstvenici nedavno otkrili da je prekomjerno pijenje alkohola glavni uzrok razvoja brojnih vrsta raka, kao što su rak usta, larinksa, jednjaka, jetre, crijeva i dojke. Također, može igrati ulogu u razvoju raka gušterače i pluća. Zaključak je: što više piješ, veće su šanse da dobiješ rak. OK, oni koji umjereno piju npr. crno vino, ne trebaju se bojati, ali alkoholičari ili oni koji se redovito napijaju kao svinje morali bi se zamisliti.


MLADI DRINKER – STARI PIJANDURA Tijelo i mozak tinejdžera još se razvijaju – tinejdžeri koji si vole popiti će zato uglavnom teže učiti i imati lošije ocjene u školi, a također će si povećati rizik da postanu alkoholičari kad odrastu. Osobe koji počnu piti do svoje petnaeste godine imaju pet puta veće šanse da postanu alkoholičari nego oni koji počnu piti tek nakon svoje dvadesete. ALKOHOL JE NEMILOSRDNIJI PREMA NJEŽNIJEM SPOLU Njemački su se znanstvenici zapitali tko će više nadrapati od alkohola – jači ili nježniji spol? Zato su pratili utjecaj alkohola na 158 jadnika: 76 žena (među kojima 42 alkoholičarke) i 82 muškarca (među kojima 34 alkoholičara). Otkrili su da se posljedice alkoholizma, poput kardiomiopatije, miopatije skeletnog mišićja i oštećenja jetre javljaju ranije kod žena nego kod muškaraca, bez obzira na kraću izloženost alkoholu. KAD JE ALKOHOL PROBLEM? Kako ćeš znati ima li netko od tvojih prijatelja ili ti sam problem s alkoholom? Ponekad je to teško reći, no postoje znakovi koji to odaju. Problem

s alkoholom postoji ako imaš neki od sljedećih znakova: • redovno piješ • u trenutku pijenja ali i poslije sebi i drugima lažeš o količini popijenog alkohola • uspjeli su te uvjeriti (vjeruješ) da se bez alkohola ne možeš dobro zabaviti • redovito imaš mamurluke (glavobolje) • osjećaš se iscrpljeno, depresivno ili čak razmišljaš o samoubojstvu • osjećaj zamračenja u glavi – ne sjećaš se što si uradio pod utjecajem alkohola. MINUSI I PLUSOVI JEDNAKO MINUS Oni koji misle da nema dobrog provoda bez dovoljno promila u krvi, neka probaju suprotno – ugodno će se iznenaditi. Ako imaš dobro društvo, prijatelje i malo dobre volje, provod će biti super, a za to ti ne treba nikakvo ohrabrenje u vidu najmasovnijeg ubojice 21. stoljeća. Ne da nam se sad nabrajati za koliko je smrtnih slučajeva godišnje krivac alkohol, a puno toga o njemu smo već rekli i moglo se pročitati i u prošlim brojevima GEniusa. net

“Špijuni su među nama… kvare našu idealnu feštu…” Kako smanjiti izostanke učenika?

U

susjednoj nam Hrvatskoj Zagrebačka XV. gimnazija, popularni MIOC, uvodi službu za praćenje učeničkih izostanaka koja će svake večeri, nakon 20 sati, telefonom ili SMS porukom izvještavati roditelje da njihova djeca taj dan nisu bila na nastavi! Roditelj kojem iz škole stigne poruka takvog sadržaja bit će dužan u roku od tri dana osobno doći u školu. Uz to, škola više neće opravdavati liječničke potvrde bez pismene izjave roditelja da je njegovo dijete bilo bolesno. Izostanci su jedan od velikih problema hrvatskog školstva. Prema podacima nadležnog ministarstva, prošle godine svaki je srednjoškolac u prosjeku izostao 69,5 sati, od toga 8,5 sati neopravdano. Veronika Javor, ravnateljica XV. gimnazije, kaže kako su njihovi učenici po broju izostanaka ispod državnog prosjeka. Svaki je učenik lani u

prosjeku imao 65 opravdanih i 2,6 neopravdanih sati, no u školi, koja je po rezultatima jedna od najboljih u Hrvatskoj, svejedno nisu zadovoljni. ‘Nakon provedbe nacionalnih ispita osnovali smo tim za kvalitetu i napravili detaljnu analizu stanja da bismo vidjeli na koji način naši rezultati mogu biti još bolji. Kao jedan od problema iskristalizirali su se izostanci, pa smo odlučili donijeti taj pravilnik. Tekst pravilnika radna je verzija o kojoj će svoje mišljenje dati nastavnici, roditelji i učenici. Na snagu bi trebao stupiti u drugom polugodištu, najvjerojatnije u veljači, a povlastica za učenike je da jedan ili dva dana u polugodištu mogu izostati bez ispričnice. Jedini je uvjet da svoj nedolazak u školu najave razredniku. U školi su primijetili da velik broj učenika dan prije testa ili kada se žele javiti za višu ocjenu ostaje kod kuće uz dozvolu roditelja. 51


Da bi se spriječile takve roditeljsko-učeničke makinacije, uvodi se i pravilo da se učenici koji su izostali od jednog do tri dana, kad se vrate na nastavu, više neće moći javiti, nego će o tome hoće li odgovarati ili pisati test odlučiti njihovi nastavnici. net

IDETE LI VI ILI VAŠI RODITELJI, PRIJATELJI NA INTERNET!!?? Evo stvari koje nikada ne smijete činiti online S

tvari su u svijetu računalnih tehnologija jednake kao i bilo gdje drugdje – koliko god upozoravali korisnike da određene stvari na Internetu jednostavno nije preporučljivo činiti, oni to uporno čine. Pitanja i odgovora vezanih uz sigurnost korisničkih računala i pohranjenih podataka nikada dosta. Internet kao medij može vam pružiti nepresušan izvor informacija i zabave, no jednako tako, niste li dovoljno oprezni, može 52 se pretvoriti u vašu najgoru noćnu moru.

1. NIKAD ne otvarajte privitke e-pošte nepoznatih pošiljatelja Ovo je jedno od onih upozorenja koja se uporno ponavljaju, a jednako tako postoji određeni (značajan) broj korisnika koji ih jednostavno zanemaruju. Bilo kakvi privitci unutar poruka e-pošte od nepoznatih pošiljatelja predstavljaju potencijalnu opasnost kako za korisničko računalo, tako i za sve pohranjene podatke. Ako ste već toliko aktivni na Internetu, prije otvaranja privitaka e-pošte ili pripadajućih linkova svakako se pobrinite da poruku pregledate antivirusnim


naprednijih korisnika, sigurno je da poznajete nekoga tko to jest, a tko će vam vrlo rado podići sigurnosnu razinu računala.

alatom kako biste se uvjerili da vam računalu ne prijeti nikakva opasnost te provjerite izvor s kojeg je sporna poruka poslana. 2. NIKAD ne instalirajte neprovjerene aplikacije Ukoliko surfate regularnim stranicama tipa večernjaka, slobodne, iskonovih web stranica u pravilu ste sigurni da Vam se na računalo neće ponuditi instalacija nikakvih zlonamjernih programa, eventualno može se tražiti da instalirate flash player da bi mogli vidjeti tako uređene dijelove stranice i to je u pravilu to. No ukoliko imate “naviku” da surfate stranicama koje su poznate po tome da sadržavaju i piratske kopije programa, pornografske datoteke trebate biti vrlo, vrlo oprezni. U pravilu pregledavanje takvih stranica može dovesti do toga da će biti zahtjeva za instalacijom “dodatnih programa” koji su potencijalno mogu biti krajnje opasni po računalo i podatke korisnika. 3. NIKAD NE DOZVOLITE gašenje ili neodržavanje sigurnosnih programa Zlatno pravilo glasi – bilo kakva zaštita računala bolja je od nikakve. Brojna istraživanja pokazala su da nezaštićeno računalo s vezom na Internet uspije opstati tek nekoliko minuta prije nego što mu netko pokuša upasti ili instalirati neki od oblika virusa. U brojnim slučajevima od neželjenih posljedica može vas spasiti čak i rudimentaran firewall ugrađen u operativne sisteme Windows te pokoja besplatna antivirusna aplikacija, no nikada, ali nikada na Internet nemojte odlaziti bez ikakve zaštite. Ako već sami niste jedan od

4. IZBJEGAVAJTE surfanje sumnjivim, ‘škakljivim’, porno web odredištima Iako na Internetu postoji više od 100 milijuna web odredišta, velika većina stranica koje nude “golišave slike” je postavljena s jednom jedinom namjerom - pokupiti pokoji povjerljivi podatak poput broja kreditne kartice. Internetskim sadržajima treba pristupati s određenom dozom opreza. Najčešća web odredišta na kojima vam se može dogoditi takvo nešto jesu ona koja nude besplatnu pornografiju ili besplatne programe i igre za čije posjedovanje bi ste u normalnim okolnostima morali posjedovati licencu tj regularno platiti za njihovo korištenje. S druge strane, s obzirom da su se u koštac s Internetskim napastima odlučili uhvatiti i proizvođači softvera, postoji i cijeli niz rješenja koja vas barem mogu upozoriti da biste na web odredištu na kojem se nalazite mogli pokupiti kakvu napast. Jedan od njih je McAfee Site Advisor, (www.siteadvisor. com) a koji će vas na vrijeme (unutar Internetskog preglednika) upozoriti da surfate potencijalno opasnim područjem. 5. NIKAD NA INTERNETU ne dijelite osobne podatake. Osobni podaci su, kao što im i sam naziv sugerira, osobni i njihova namjena nije dijeljenje s ostalim korisnicima Interneta. Veliki broj Internetskih servisa i usluga za njihovo korištenje od korisnika zahtjeva registraciju kako bi usluge bile prilagođene osobnim potrebama i u tome nema ništa sporno. S druge strane, pak, određeni broj ‘sumnjivih’ web odredišta postavlja proces registracije kako bi vaše osobne podatke iskoristilo u zlonamjerne svrhe. Najmanje što vam se može dogoditi je da vam adresa e-pošte dospije u neki od spam lanaca, čime će vam virtualni poštanski sandučić postati kontejner raznoraznih Viagri, besplatnih elektroničkih uređaja, replika raznih Rolex-a te svih ostalih varijanti u kojima se spam isporučuje. Bitno je zapamtiti da na Internetu nitko nikada neće, niti na to ima pravo, od vas tražiti osobne podatke i svi oblici ovakvog prikupljanja podataka način su kriminalaca da vas prevare i u mnogim slučajevima znatno financijski olakšaju. net

53


COOL ZANIMLJIVOSTI

Možda ovo niste znali...

K

ada bismo vam rekli da povijest, biologija, fizika ili književnost mogu biti zanimljive, šokantne i duhovite, većina bi vas s nevjericom odmahnula glavom. Ako ne vjerujete, pročitajte i uvjerit ćete se i sami koliko je luckasti i fascinantan svijet koji nas okružuje

na svijetu mnogi su se posjetitelji i poznavatelji umjetnosti divili slici ‘Le Bateau’ (Brod) velikog impresionista Henrija Matissea. Ali nitko od njih nije primijetio da je slika visjela - naopako. U 47 dana naopaku sliku pogledalo je 116.000 posjetitelja.

1. Poznata dizajnerica i jedna od najvećih modnih ikona svih vremena Gabrielle Chanel svoj je prvi parfem predstavila 1921. godine. Nazvala ga je Chanel 5. Kako je objasnila, ‘skočila’ je odmah na broj 5 zato što joj je to bio sretan broj. Kako bi izazvala dodatnu sreću, pušten je u prodaju petog dana svibnja, petog mjeseca u godini. Chanel 5 postao je najprodavaniji parfem svih vremena.

8. Najkraći rat u povijesti zbio se 1896. između Engleske i Zanzibara. Rat je završio u trideset i osmoj minuti predajom Zanzibara.

2. Omiljeni okus na svijetu je čokolada. Na drugom mjestu je vanilija, a slijedi naranča.

10. Četrnaest godina prije potonuća Titanika pisac Morgan Robertson objavio je knjigu ‘Futility’. U njoj opisuje sudar broda s ledenjakom u jednoj hladnoj travanjskoj noći. Ime broda bilo je Titan.

3. Munje održavaju biljke živima. Zahvaljujući velikoj toplini, dušik iz munje se miješa s kisikom, stvarajući dušikov-oksid. On je topiv u vodi te putem kiše pada na tlo. A biljkama je nitrat nužan za održavanje na životu. 4. Roditelji genija Alberta Einsteina bili su zabrinuti zbog inteligencije svoga sina. Kako je sporo učio čitati, pomislili su da je Einstein možda mentalno zaostao. Nakon njegove smrti znanstvenici su izvadili znanstvenikov mozak kako bi ga podvrgli analizama. Einstein se smatra jednim od najvećih umova svih vremena. 5. Kada kihnemo, sve funkcije našeg tijela stanu. Čak i srce prestane kucati. 6. Žene antičkoga Rima bile su pionirke današnjih tretmana uljepšavanja. Bijelu su kredu koristile kao puder za lice, smrvljena jajašca mrava i muha za naglašavanje očiju i crvenu zemlju umjesto rumenila. 7. Godina je 1961, grad New York. U jednom od 54 najznačajnijih muzeja suvremene umjetnosti

9. Prosječni zahod dnevno potroši 26 litara vode, i to svaki dan. A zahod koji neprekidno kaplje vodu može potrošiti i do 190 litara dnevno, odnosno 68.000 litara godišnje!

net


Bebe koje nisu nikada umorne! N

e naspavamo li se dovoljno, postajemo jako umorni, ništa nam se ne radi i ne možemo dočekati vrijeme spavanja kako bismo nadoknadili propušteno. Mali dupini i kitovi nemaju tih problema jer su budni 24 sata dnevno ‘Majke mladunčadi dupina i kitova orki pronašle su način kojim uspijevaju pratiti svoje 24 sata aktivne mladunce, i to tako da ne spavaju za to vrijeme. Njihovi organizmi uspijevaju biti stalno aktivni čime dokazuju da kod tih dviju morskih vrsta spavanje nije presudno za normalno funkcioniranje. Znanstvenici su otkrili da je takvo ponašanje dupina i kitova orki jedinstveno i potpuno različito od ponašanja svih ostalih sisavaca. Američki znanstvenici, koji su svoja otkrića objavili u listu Nature, vjeruju da nespavanje kod mladunčadi spomenutih dviju vrsta ima više prednosti. Neprestano kretanje mladunčadi smanjuje opasnost da postanu plijenom grabežljivaca te im pomaže da održe tjelesnu temperaturu, dok ne postignu veću masu i deblje potkožno salo. Stalnim kretanjem češće izranjaju na površinu kako bi udisali zrak, što utječe na kvalitetniji

razvoj njihova mozga i mišića. Istraživanje je trajalo pet mjeseci nakon rođenja životinja, a provedeno je na dvjema lokacijama - u vodenom parku Sea World u Kaliforniji te u Centru za istraživanja morskih sisavaca Utrish na Crnome moru u Rusiji. net

55


Biseri kojima se uvijek možemo smijati… “Bezgraničan je svemir i ljudska glupost….”

Kisik je pronađen tek 1874. Nije utvrđeno kako su ljudi disali prije toga.

Ne koristiti dok spavate. upozorenje na kutiji sušila za kosu

glupost medija

Devedeset posto našeg naroda je čestita Europa, a kvare nas ovi koji nemaju kulturu.

Specijalist za žene i ostale bolesti.

Vlatko Marković

u čekaonici rimskog liječnika

Zašto gledaš gore, zar ga se sramiš? na zidu u WC-u.

Ja sam izmislio Internet.

Ovo je vrlo dobra povijesna knjiga o povijesti. Dan Quayle, bivši američki premijer

Ubio bi za Nobelovu nagradu za mir. mirotvorac

Al Gore

Nekad sam bio neodlučan, a možda i nisam. neodlučan

Sada, jedina stvar koja ostaje nerješena je rješenje problema. Thomas Wells, pomoćnik suca u Ontariu

U Izraelu su jučer u prometnoj nesreći pronađena dva mrtva i tri poginula. biseri medija

Ne bacajte opuške u školjke, ne pišamo ni mi vama u pepeljere. Hvala!

Kune su grozne životinje. Nisu to dabrovi, njih ne bi nosila. Radije nosim bundu od nerca rađenu od zlih bića, ubijenih na pristojan način, da mi bude toplo! Valerie Perrine

osoblje hotela

Mislim da postoji svjetsko tržište za možda pet računala. promašaj u predviđanjima Thomasa Watsona, direktora IBM-a, 1943.

Volim opasne cure, ali bilo bi bolje da me malo manje tuku. lik iz stranog Big Brothera

Nisam počinio zločin, nego sam prekršio zakon.

Ovu građevinu su podigli ljudi ili Indijanci? pitanje jednog turista u Nacionalnom parku Mesa Verde

Poštovani suče, smatramo da čovjek koji je ukrao kobilu nije kriv! presuda velške porote

Predviđanja su teška, posebno kad se radi o budućnosti! Yogi Berra, igrač bejzbola

David Dinkins, odgovarajući na optužbe da ne plaća porez

Napravljeno za jednu glavu. u nekom hotelu, na nepromočivoj kapi za tuširanje

Sve što može biti izumljeno već je izumljeno. Charles H. Duell, povjerenik U.S. Office of Patents, 1899.

56

Ako se magnezij gleda u oči lako se može oslijepiti. školski primjer

Ne sviđa nam se njihov zvuk. Gitarističke grupe izaze iz mode. Debra Records odbivši Beatlese 1962. godine

Nisam na dijeti. Samo ne jedem onoliko koliko bi htjela. Linda Evangelista, supermodel

Pišaju mi po glavi, a govore da pada kiša. looser


Još uvijek barem mogu pušiti u vlastitom automobilu. nikotinski ovisnik

Rješenja nisu odgovori. Richard Nixon

Većina laži o plavušama su netočne. naslov Cincinnati Times-Star

Ambicioznost je jadan izgovor za one koji nemaju dovoljno smisla za lijenost. natpis na vratima škole

Ako je Barbie toliko popularna, zašto moramo kupovati njezine prijatelje? netko pametan

Ovo su vrata raja, prođite svi kroz ova vrata! (Vrata su zaključana zbog propuha, pa vas molimo da koristite sporedni ulaz.) natpis na vratima crkve

Molimo dame da ne rađaju u baru. natpis u norveškom kafiću

Slonovi, ostanite u svojim automobilima! natpis u safari parku

Činjenice su glupe stvari. Ronald Reagan, bivši predsjednik SAD-a

Izvještaji su šturi, ali čuli smo da se na prvoj transplataciji srca u Belgiji i pacijent i donator oporavljaju! radijski reporter

Ona su višenamjenska. Ne samo da stavljaju navoje, već ih i skidaju! glasnogovornik Pratt & Whitneyja objašnjavajući zašto je tvrtka za vojne zrakoplove kupila obična kliješta za oko 1000 dolara

Dečki više ne mogu zaraditi 15 ili 20 milijuna dolara, pa zato moraju igrati samo iz ljubavi prema sportu. Penny Hardaway, košarkaš

net

57 OSOBINA PRAVIH LIVNJAKA!!! 1. Pravi Livnjak je služio Vojsku i to ONU PRAVU a ne ovu za mlakonje, e moj rođo tamo kući nisi dolazio po po godine i to na 2 dana a ova…odmane rukom.. 2. Pravi Livnjak voli popit`. 3. Pravi Livnjak ne jede mahune, zelje, ribu i ostalu hranu “za tiće”. 4. Pravi Livnjak nikad ne kritizira svoje dijete za neopravdane, bježanje sa sati ili jedinice u školi nego nakon što mu dijete izgubi godinu, odma ode u zbornicu, uvati profesora za vrat i izbija mu šamarom i zube i naočale. 5. Pravi Livnjak prepozna svaku narodnu pismu Cece i Dragane i Mitra Mirića već po prvom taktu, čak i prije ostatka benda koji tu pjesmu svira. 6. Pravi Livnjak englesku grupu “Dire Straits” prevodi kao “Umri Pravocrtno” 7. Pravi Livnjak se muči dok razmišlja i štagod uči, znoji se i psuje sve pospisku onome `ko ovo naredi da triba znat`… al zato istovari šleper gajbi pive u 15 minuta bez kapi znoja. 8. Pravi Livnjak mrzi samoglasnike jer ih teško izgovara u riječima, ali nije mu problem izgovorit i po dva ista suglasnika zaredom, npr. pravo zimsko jelo je luk i …slan’na. 9. Pravi Livnjak ima veliku glavu! 10. Pravi Livnjak pred drugim ljudima nikada ne govori moja žena nego “ova moja”. 11. Pravi Livnjak nikuda ne vodi svoju ženu, jer joj je mjesto u kući! 12. Pravi Livnjak se grozi kompjutera i ljudi koji se njime koriste i općenito su mu takvi tipovi sumnjivi. 13. Za Livnjaka pravi Hrvat je samo Hercegovac, Dalmatinac-Vlaj, eventualno Ličanin i poneki Slavonac porijeklom iz naši krajeva od Livna do Mostara – sve ostalo su mlakonje i pi***** koje neznaju za svoje i svoga nego bi i mater prodale strancima. 14. Pravi Livnjak ponekad i voli kvizove, a najvoli kad u Milijonašu bude pitanje za 200 kuna: koji je glavni grad Njemačke na glas arlaukne: Minhen! 15. Pravi Livnjak voli motore i skutere, no nikad nije kakoBogzapovida naučio vozit biciklo, al` zato bez problema može savršeno na rikverc parkirat šleper sa četiri prikolice. 16. Pravi Livnjak ne zna dobro tablicu množenja al zato i najpijaniji bez greške broji na beli i uvik zna šta je izašlo da ne bi potego nedajBože pogrešno pa izbijo svom adute. 17. Pravi Livnjak se poslije brijanja namaže rakijom jer je sve ostalo za pederčiće. 18. Pravi Livnjak urla od bijesa i gađa televizor daljinskim ukoliko na TV-u ugleda Mesića, Račana, Pusićku, Carlu del Ponte ili Nevena Ciganovića! 19. Pravi Livnjak je (dok je ne zatvoriše dušmani) bio obavezno klijent Hercegovačke banke jer bi mu rođo u banci omogućio najveći minus a da lajave komšije ne znaju.! Sad se

57


58

prebacio na Zagrebačku-ipak je to prava Rvacka banka. 20. Pravi Livnjak pusi bijeli ronhil lajt jer je pročitao u večernjaku na zadnjoj stranici da se od njega najmanje umire i zaključio da je isti skoro pa zdrav za pluća. 21. Pravi Livnjak čak ni ne mrzi toliko partizane (jedan dida mu je bijo partizan) ni komunjare (stric mu bijo u partiji-a štaš` taka bila vrimena) koliko liberale, anarhiste i jugonostalgičare. 22. Pravi Livnjak je uvjereni katolik, rijetko ide na misu, ali obavezno i redovito šalje žene i dicu u crkvu. 23. Pravi Livnjak na mobitel galami i razgovara kao alajčauš s vojvodom, a sa SMS tehnologijom nije upoznat, ta to je dicu i bezposlene. 24. Pravi Livnjak se zadnji put opustio 10.4.1941.. 25. Pravi Livnjak glasa, a nije na popisu a ako nije onda će njegov rođo u izbornoj komisiji to riješiti i glasati i za njega i svu bližu i dalju rodbinu do koljena 7-og. 26. Pravi Livnjak poznaje samo jednu valutu, a i tu samo iz čuvenja; to je famoznih „stomaraka“ u protuvrijednosti 4,00 HRK sve ostalo je “za ljutu muku” pa ivaj prokleti “Oero” koji ništa sriće nije donio. 27. Pravi Livnjak (ako je slučajno zalutao) na techno partiju pleše tako da neritmično i fanatično plješće dlanovima, kralježnice neprirodno ukočene da ga je strava gledat. 28. Jedan dio pravih Livnjaka se ne može nikad udebljat, jer mu zloća i zavist ako netko proba nešto dobro uraditi a da nema nikakvu korist od toga za sebe ili barem za obitelj stvara preveliku želučanu kiselinu koja mu otapa sve šta pojede. 29. Pravi Livnjak dok laže gleda drito u oči i ne srami se. 30. Pravi Livnjak se dok hoda gega k`o patak i okreće glavom k‘o golub. 31. Pravi Livnjak nastoji imati što više kilograma jer se cijeni `ko je krupniji a i mater mu je stalno ponavljala šta će mu ona mršavica da samo gleda kaće je šta zabolit` 32. Pravi Livnjak se pravi glupav i kad je sve dobro shvatio, da mu se drugi Livnjaci slučajno nebi rugali da je „ćato“ ili nedajbože načitan. Pravi Livnjak stoga mrzi i knjige i ljude sa naočalima a kako smo već rekli ovi oko kompjutera su mu odma sumnjivi jer obično ti nit` piju nit` puše pa štaš šnjima pričat`. 33. Pravi Livnjak uvijek gleda samo naprijed kao konj, nema šanse da primjeti koga sa strane. 34. Pravi Livnjak rado traži kavgu kad se popije, u tuči obožava izbit neprijatelju vilicu a nemrsko mu je udrit i nogom u drob pa i niže... 35. Pravi Livnjak se rado izruguje slabijem od sebe, a voli i posegnit za svačije (čitaj to je državno, a ko jebe vaku državu) a još posebno ako je otišao u politiku ili se dočepao kakvog položaja – onda mu drugi Livnjaci kažu kako je on naš i kako se dobro snašo... 36. Pravi Livnjak meće kruv u juvu. 37. Pravi Livnjak jede kruv i uz pizzu a uz pitu se podrazumijeva da ga mora bit. 38. Pravi Livnjak precizno i daleko baca kamen. 39. Pravi Livnjak vadi dušu nejačemu, a moćnijem od sebe klanja glavu i srdačno se rukuje sa dvije ruke istovremeno uz imenovanje (npr. Kako ste gospodine ministre...) i olajavanje

istoga čim se ovaj okrene od njega uz rečenicu “a lopova šta se nakro jadnom svitu, vidiš ti bolan kako se snašo” 40. Pravi Livnjak ne plače ni kad mu ćaća umre, ali zato plače kao dijete kad ga narodna pjesma gane u srce i dušu. 41. Pravi Livnjak priča kratko, ali jasno i ponavlja dvaput (npr. udri-udri, daj ga- daj ga, sad ga-sad ga, to-to...). 42. Pravi Livnjak i navijačku pjesmu pjeva u narodnom ritmu. 43. Pravi Livnjak prezire more i primorje jer nezna plivat a ni Kupres mu nije baš tolko po volji jer uzadnje vrime tamo dolaze one jade “odozdo”.. 44. Pravi Livnjak na svaku pjesmu odgovara jednoličnim ritmičkim pljeskanjem! Smatra se da je to ostalo još iz djetinjstva (iz kojeg nije ni izašao), ritam taši-taši-tanana. 45. Pravi Livnjak majice obavezno uvlači u gaće. 46. Pravi Livnjak nije cicija i voli ostavljat pare svugdi osim u kuću, čak i bankomatu ostavi 100 maraka kad digne 1000. 47. Pravi Livnjak mora doć` na plažu sa ručnim fridižerom punim pite i bureka i punjenih paprika uz najveću lubenicu šta je Bog da na pijaci u Dicmu. 48. Pravi Livnjak obavezno ima drob preko kaiša da pokaže da ne šćedi na rani i ne viruje u nekakve priče doktorčića kako triba smanjit jilo. 49. Pravi Livnjak tuče televiziju nogom kad se pojave smetnje. Pravi Livnjak poslije šutanja televizora psuje Račana i Mesića, zbog smetnji. 50. Pravi Livnjak neplaća pretplatu i obavezno se pravi gluv kad mu inkasator zvoni na vrata. 51. Pravom Livnjaku je iz poniženja lovit ribe udicom nego se ko gospodin čovik koristi dinamitom i pokojom bombom koju je “zaboravio” predati SFOR-u. 52. Pravi Livnjak se nikad ne tuče - on uvik tuče druge. 53. Pravi Livnjak je sklon podučavanju astronomije - udari te da vidiš sve zvijezde. 54. Pravi Livnjak ne ide na izbore glasovat nego pobijedit. 55. Pravi Livnjak se nikad ne seli - on je ovde od stoljeća sedmog. 56. Pravi Livnjak pjeva zatvorenih očiju jer zna pjesmu napamet. 57. Pravi Livnjak je prvi put sjeo za kompjuter da bi pogledao Severinin film. P.S. Sve prethodno nabrojano vrijedi 100% i za Duvnjake. Općenito vlada uvjerenje da je najveća razlika između Livnjaka i Duvnjaka u tome što: “Livnjaci samo stoje, gledaju i šute, Duvnjaci isto tako samo što sjede, gledaju i šute.”


VRSTE LJUBAVI

K

ada izgovorimo riječ ljubav, većina od nas ima asocijaciju na par u nježnom zagrljaju ili razmjenu nježnih riječi na jastuku, šetnju pored mora, zalazak sunca... Ali, da li je moguće provesti 30 godina skupa i biti zaljubljen u svoju drugu polovinu kao i prvog dana? Postoje ljudi koji tvrde da je tako nešto moguće. Potrebno je samo shvatiti da se osjećanje ljubavi mijenja sa njenim stupnjevima i te promjene ne shvatiti kao blijeđenje onih prvih vatrenih nježnosti i strasti ili umiranje ljubavi, već razumjeti da je ljubav kao i živo biće - ona se mijenja, skuplja iskustva, postaje drugačija sa svakim novim događajem što ne umanjuje njenu vrijednost. Naprotiv. Mnogi pak smatraju da je samo zaljubljenost ‘prava’ ljubav. Pametni ljudi kažu da je ljubav ono što ostane iza zaljubljenosti. Ljubav na prvi pogled Kao udarom groma ostajete ukopani i vidite ispunjenje svojih snova i želja u jednoj osobi. Fizički izgled nije presudan ; čak i najmanja gesta, ton glasa kojom vam se neko obratio, osmjeh ili zabacivanje kose mogu u vama proizvesti zemljotres vaših osjećanja i vi ste pogođeni Amorovom strijelom. Ova vrsta ljubavi je jako rijetka, ali postoje također osobe koje tvrde da su je doživjele. Stoga, nema razloga da im ne vjerujemo... Internet ljubav U vrijeme elektronskih komunikacija se sve češće dešava da se ljudi zaljube u neku osobu na osnovu onoga što ta osoba piše. Svojim pisanjem i načinom komunikacije te osobe bude izvjesna osjećanja u onom drugom i osobe koje su se

pronašle preko neta tvrde da je ta vrsta ljubavi još intenzivnija, jer se najprije upoznaje karakter jedne osobe bez obzira na njen fizički izgled, dok drugi tvrde da nerijetko dolazi do ogromnih razočarenja, jer je ta osoba u stvarnosti sušta suprotnost onoj koja ‘stanuje u vašoj glavi’. Za neke to ostaje glupost, za neke je to i dalje ‘iluzija’ a za neke ispunjenje želja. Korak po korak i ljubav do neba Znate nekoga već godinama . Srećete se svakog dana u prodavaonici ili ste išli skupa išli u školu, možda i radite skupa...I najednom, jednoga dana njene/njegove oči vam sasvim drugačije i toplije sjaje, počinje vas očaravati sve što ta osoba kaže ili uradi. Počinjete intenzivno razmišljati o njoj, truditi se da se nađete na mjestima na kojima mislite da ćete se ponovo sresti, počinjete smišljati razloge zbog kojih biste se morali sa njom/ njime sresti...Ako je osjećanje i ponašanje obostrano - sve prepreke se ruše i otvara se dug put koji može biti kruna vaših snova Prijatelji pa onda i nešto više od toga.. Jedna od najboljih kombinacija ukoliko se posreći i pretvori u vezu, jer partneri su najprije dobri prijatelji jedno drugome a zatim sve ostalo. U suprotnom, ako je pokušaj osuđen na neuspjeh, se gubi sve - i prijateljstvo i ljubav. Rizik je veliki, stoga se oni koji počinju da osjećaju ‘nešto više’ najčešće i ne usuđuju staviti prijateljstvo na kocku. Ljubav rođena iz strasti Rijetka pojava. ‘Volim te jer me činiš sretnim’ možete često čuti od zaljubljenih. To su pretežno osobe koje su sklone hedonizmu i kod kojih je osobno dobro iznad svega. Obično ova vrsta ljubavi traje sve dok je jedna osoba spremna da ispunjava sve zahtjeve i daje sve od sebe kako bi usrećila onu drugu. Nerijetko međutim se ona/onaj koji samo daje gubi kao osoba i postaje samo blijeda sijena svog nekadašnjeg ja. Ljubav bez granica Nesebična ljubav. Voljeti nekoga zato jer postoji, zato jer je ON/ONA. Sve mane i greške vidite ali ih bespogovorno opraštate i počinjete voljeti jer pripadaju njemu/njoj.

59


Zabranjena ljubav Ljubav udara tamo gdje ne treba i ne gleda tko je kakvog porijekla, uvjerenja ili rase. Postoje brojni primjeri koji odolijevaju pritisku i neprihvaćanju sredine u kojoj žive. Jedan Englez oženjen Hinduskinjom je rekao da je stara izreka da se slični sa sličnima slažu pogrešna, On je rekao da se samo razlike mogu dopunjavati i privlačiti. Kao minus i plus. I na taj način čine savršenstvo...zanimljivo. Ljubav za jedno ljeto ‘Krivo je more’ , valovi , miris borova i morske soli u zraku...Čula postaju osjetljiva i prosto žude za novim doživljajima. Nažalost lijepi trenutci udvoje su najčešće i jedino što dvoje veže, ono što kasnije najčešće dolazi su odlazak, suze i rastanak što i ostaje u sjećanju... Zaljubljenost Ne postoji ništa konkretno, nikakvi zajednički doživljaji ili iskustva. Sve je novo, tek se rađa i počinje, baš kao nova teritorija koja se prostire pred vama i koju prvim ushićenim koracima krećete upoznati. Romantični sastanci, duge priče telefonom, leptiri ili avioni koji stalno lete po vašem stomaku. NE možete prestati misliti na NEKOGA, on/ona je prva misao kada se ujutro budite i posljednja prije nego što zaspite. Intenzitet te ‘slatke mučnine’ je jedan od najačih osjećanja koje čovjek može doživjeti. Često dolazi do gubitka apetita ili sna i kaže se da je žena najljepša kada je zaljubljena. Imate ružičaste naočale i najradije biste zagrlili čitav svijet i podijelili svima svoju sreću. Vječna ljubav Kada se sve strasti smire i prođu i kada sakupite sve vrste ljubavi i volite nekoga zato jer postoji, jer je rođen/a za vas, jer je vaš najbolji prijatelj, ljubavnik kojeg jedino želite, jer želite sve učiniti za njega/nju, jer ste pronašli drugu polovicu svoga ja i znate da će ona zauvijek biti uz vas, u dobru i zlu- znajte da je ona tu uz vas. net

60

Disko večeri srednjih škola u Livnu S

vake godine učenici – maturanti srednjih škola organiziraju disko večeri koje se najčešće organiziraju u obližnjim kafićima kao što su Caffe Valentino i Caffe Moulin Rouge, ali ponekad i u drugim kafićima. Te večeri (obično petkom) kao po nekom nepisanom pravilu svi maturanti dođu u istim majicama, za koje su se još na početku školske godine dogovorili kako će izgledati. Glazba uz koju se maturanti, a i ostali nazočni zabavljaju, je mix domaćeg, stranog i neizostavnog folk zvuka. U pravilu svaka škola organizira večer za maturante koja je zajednička za sve završne razrede te škole, no zna se dogoditi i to da maturanti naše sve tri škole tu večer organiziraju zajedno. Dobra zabava, lijep provod i cijela ekipa na okupu su garancija dobrog provoda za sve maturante što se može vidjeti i iz priloženih slika. Antonija Dadić


o Gallery GEnius 6 Phot

GEnius Proven Film

Film

s 6 Ph oto G

GEniu

GEnius Proven

GEnius Proven

lery GEnius 6 Photo Gal

GEnius 6 Photo Gallery

allery

Gallery GEnius 6 Photo GEnius 6

lery Photo Gal

GEnius 6 Phot o Gallery

oven Film GEnius Pr

GEnius Proven Film

GEniu

s Prov en Fil

m

Film

GEnius Proven Film

61


VELIKI DETEKTOR LAŽLJIVACA kako ih prepoznati!!

62

Jesu li u laži kratke noge? Većina nas s vremena na vrijeme ponešto slaže, možda nešto potpuno nevažno ili u najboljoj namjeri kako ne bismo nekog uvrijedili. A da lagati nije dobro, to su nas učili otkad znamo za sebe. Pa zašto to radimo kad znamo da ne bismo smjeli, da to nije u redu i da će nam se ta laž kad tad obiti o glavu, a istina izaći na vidjelo? Istraživanja kažu da 60 posto ljudi slaže barem jednom za vrijeme 10-minutnog razgovora. Najčešće je to zato da bismo ispali bolji u očima drugih, ali i u vlastitim, ili tako barem kažu stručnjaci. Laganje je povezano sa samopoštovanjem. Shvatili smo da ljudi, čim se osjete imalo ugroženima, počnu lagati, tvrdi psiholog Robert Feldman sa Sveučilišta Massachussetts. Naravno, nisu sve baš laži štetne. Pa koliko smo se puta našli u situaciji da se, kako bi spasili situaciju, krenemo izvlačiti s lažima koje nikom ne štete. U nekim situacijama laganje je možda i najbolji način za očuvanje privatnosti i za zaštitu samoga sebe, kažu neki stručnjaci. Neke su laži također izrečene u najboljoj namjeri, kao izraz uljudnosti i taktičnosti, jer kako nekom tko ti je donio poklon, recimo majicu, i to u najboljoj namjeri, a u to je uložio i puno truda, pa možda čak i novaca, reći: “Joj, oprosti, ta mi je majica baš bezveze!” I sami znate da to baš ne možete tako reći, puno je pristojnije i uljudnije reći ‘Hvala, stvarno mi je super, baš mi se sviđa, i to sa osmijehom, a onda je gurnuti negdje na dno ladice ili pokloniti nekom drugom.


No, ono što sve nas muči su opake laži smišljene da bi se naštetilo drugima, neovisno o tome izostavljaju li samo spretno istinu ili je umjesto istine izrečeno nešto drugo. Laži uništavaju povjerenje i intimnost, a to su glavne poveznice našeg društva. Iako su mnoge vrste životinja sklone pretvaranju ili namjernom ‘preveslavanju’ drugih, rade to isključivo zbog vlastitog opstanka. No, jedino je ljudska vrsta sposobna zavaravati i sebe i druge. I to ne zbog pukog preživljavanja. Ljudima je ponekad toliko stalo do toga kako ih drugi doživljavaju da često ni sami ne mogu razlučiti u vlastitoj glavi gdje završava istina, a gdje počinje laž. Lažemo zbog drugih Jedno istraživanje koje je proveo ugledni časopis za psihologiju utvrdilo je da oko 60 posto ljudi tijekom desetominutnog razgovora slaže barem jednom i kaže prosječno 2,92 netočne stvari. Koliko se tek laži širi tračevima? Lažemo ne toliko da bismo impresionirali druge, već da bismo zadržali mišljenje kakvo drugi imaju o nama. Isto tako, muškarci i žene lažu jednako mnogo, ali se uglavnom razlikuju motivi. Muškarci lažu da bi ispali bolji nego što to stvarno jesu, a žene zbog drugih, da bi se druge osobe osjećale bolje. Također, prema nekim istraživanjima, ispada da svi mi više lažemo ljudima koje poznajemo nego strancima.

Kako prepoznati lažljivca? Pitaš se kako prepoznati osobu koja laže. Za neke ste metode, poput detektora laži, čuli, ali u svakodnevnim se situacijama nažalost moramo oslanjati na vlastitu intuiciju, zdravu pamet, ali i pozorno promatranje osobe s kojom razgovaramo i za koju sumnjamo da nas mulja. Tjelesni znakovi koji odaju lašca Pokreti osobe koja laže su uglavnom ograničeni i ukočeni s vrlo malo micanja ruke ili šake. Ako se i pomiču ruka, šaka ili noga, uglavnom su ti pokreti usmjereni prema sebi. Osoba koja laže uglavnom izbjegava kontakt očima, no kod ‘patoloških’ lažljivaca to nije slučaj jer se oni ne srame svojih laži i jednostavno, kao što znamo, lažu u oči. Lažljivac se često dodiruje rukama po licu, vratu, nosu ili ustima, češka se po nosu ili češka iza uha, a teško da će, dok vas mulja, otvorenim dlanom dodirnuti svoja prsa/srce. Što nam pogled govori Mnogo toga se može protumačiti i iz nečijeg pogleda. A evo zašto. Naime, osoba koja vizualno stvara neku sliku u glavi gleda gore ulijevo, a

kad se vizualno prisjeća nečega, onda gleda gore udesno. Ukratko, da ne duljimo, osoba kad stvara neku sliku ili zvuk u glavi gleda uglavnom u lijevo, a kad se prisjeća nečeg gleda udesno. Iz toga proizlazi da će lažac pogledati ulijevo jer on ipak mora izmisliti, dakle stvoriti tu laž, a udesno će pogledati osoba koja govori istinu, tj.

63


ona će se pokušati sjetiti odgovora. Međutim, imajte na umu da sve to navedeno vrijedi za dešnjake, kod ljevorukih je situacija obrnuta. Ljevaci će, kad lažu, prema tome, gledati udesno. Znak da netko laže može biti i taj da osoba gleda ravno naprijed, ali nije usredotočena ni na što određeno. Emocionalne geste Iskazivanje emocija kod osoba koje lažu je odgođeno, ponekad traje duže nego je to normalno, a onda iznenada prestaje. Također je reakcija između izgovorenog i iskazivanja emocija sporija. Tako, primjerice, kad dobiješ poklon i kažeš: ‘O, baš je super!’ i nakon toga se nasmiješiš, znači da ti se poklon zapravo ne sviđa. Da ste oduševljeni poklonom, onda bi osmijeh uslijedio u isto vrijeme kad i izraz zahvalnosti. Kod lažljivca su izrazi emocija (sreće, tuge, iznenađenja) ograničene samo na usta, a ne na cijelo lice. Kad se netko prirodno smiješi, u taj osmijeh uključeno je cijelo njegovo lice, većina mišića na licu, no kad glumi da se smije, u osmijeh se izvijaju samo usne. Taj vam je slučaj sigurno jako dobro poznat. Reakcije Osoba koja laže je često obrambeno raspoložena, neugodno joj je, pa se sklanja ili okreće glavu u drugu stranu tijekom razgovara. Također nesvjesno pomiče predmete (knjiga, novine, šalica) koji se nalaze ispred nje i osobe kojoj laže.

64

U razgovoru Lažljivac će često na pitanje: Jesi li pojeo zadnji keks? odgovoriti tako što će pitanje automatski pretvoriti u izjavnu rečenicu i reći Ne, nisam pojeo zadnji keks. Ili će opet posebno naglasiti da to nije napravio i reći: ‘Ne, nisam to napravio’, umjesto jednostavnog ‘Ne.’ Također je sklon objašnjavanju do u detalje, više nego što je potrebno i prirodno, samo da bi uvjerio nekog u nešto, ali i zato što se ne osjeća ugodno kad nastupi tišina ili stanka u razgovoru. Priča monotonim dosadnim glasom, neke riječi izgovara nerazgovjetno, a koristi humor i

sarkazam da bi izbjegao temu razgovora. Neki jednostavno ne znaju kako prestati s lažima Ako se promijeni tema razgovora, lažac to spremno prihvaća jer se bolje osjeća kad ne mora više lagati. Osoba koja govori istinu bila bi možda malo zbunjena tom naglom promjenom teme i vratila bi se na prethodnu temu. I na kraju imajte na umu da to što netko pokazuje par navedenih znakova ne znači nužno da laže. Najlakše je, naravno, prepoznati laži kod osoba koje jako dobro poznaješ i kod kojih ćeš zato puno lakše uočiti neke od ovih znakova. Samo pripazi da nekog lažno ne optužiš! Citati o lažima i laganju Laž je rijetko kada skromna. Korov raste bujno. (Voltaire) Najokrutnije laži često su izrečene šutnjom. (Robert Louis Stevenson) Jedini oblik laganja koji nije sasvim sraman jest laganje zbog laganja. (Oscar Wilde) Laž obično ubija prijateljstvo, a istina ljubav. (Miguel de Cervantes) Čak i najsitnija neistina truje čovjeka, isto kao što i samo jedna kap otrova truje cijelo more. (Mahatma Gandhi) Kada bismo znali strahotu i težinu laži, progonili bismo je ognjem prije nego druge zločine. (Honoré de Balzac) net


(ALI I SVI VI OSTALI KOJI STE IMALI PRILIKU UČITI LATINSKI) IDEMO – zaokružite i provjerite vaše znanje!!! 1. EQUI DONATI DENTES NON INSPICIUNTUR a) I mi svog konja za utrku imamo. b) Poklonjenom konju ne gleda se u zube. c) Imaš zube k’o konj. 2. ERRARE HUMANUM EST a) Griješiti je ljudski. b) Budi pravi čovjek. c) Senilnost je svima u krvi. 3. AD CALENDAS GRAECAS a) Odmah ili sad? b) Vrijeme nikoga ne čeka! c) Kad na vrbi rodi grožđe! 4. ALEA IACTA EST a) Život je kolo sreće. b) Ne kockaj se sa životom. c) Kocka je bačena. 5. ALIENA NE CURES a) Čuvaj se neprijatelja više nego prijatelja. b) Prvo pometi pred svojim vratima. c) Alieni napadaju! 6. AMOR VINCIT OMNIA a) Ljubav ide kroz želudac. b) Ljubav sve pobjeđuje. c) Drži ljubav u srcu, a ne u gaćama.

10. DI SCIENTIAS LABORIBUS VENDUNT a) Ponavljanje je majka mudrosti. b) Bez muke nema nauke. c) Živi dan po dan. 11. DUM SPIRO, SPERO a) Dok dišem, nadam se. b) Danas meni, sutra tebi. c) Duhovi su svugdje oko nas. 12. IUVENTUS-VENTUS a) Mladost-ludost. b) Isto-istim. c) Neće grom u koprive 13. IMPERARE SIBI MAXIMUM IMPERIUM EST a) Slab je onaj koji je izgubio vjeru u sebe. b) Svatko želi biti netko. c) Vladati sobom najveća je vlast. net Točni odgovori: Latinske izreke 1. EQUI DONATI DENTES NON INSPICIUNTUR - Poklonjenom konju ne gleda se u zube. • 2. ERRARE HUMANUM EST - Griješiti je ljudski. • 3. AD CALENDAS GRAECAS - Kad na vrbi rodi grožđe! • 4. ALEA IACTA EST - Kocka je bačena. • 5. ALIENA NE CURES - Prvo pometi pred svojim vratima. • 6. AMOR VINCIT OMNIA Ljubav sve pobjeđuje. • 7. ARS DELUDITUR ARTE - Klin se klinom izbija. • 8. COGITO, ERGO SUM - Mislim, dakle postojim. • 9. COR NON MENTITUR - Srce ne vara. • 10. DI SCIENTIAS LABORIBUS VENDUNT - Bez muke nema nauke. • 11. DUM SPIRO, SPERO - Dok dišem, nadam se. • 12. IUVENTUS-VENTUS - Mladostludost. • 13. IMPERARE SIBI MAXIMUM IMPERIUM EST Vladati sobom najveća je vlast.

GIMNAZIJALCI

b) Srce ne vara. c) Oči su ogledalo duše.

7. ARS DELUDITUR ARTE a) Zatvori usta, otvori oči. b) Lijepa riječ otvara sva vrata. c) Klin se klinom izbija. 8. COGITO, ERGO SUM a) Dok mislim, dišem. b) Što pametniji, to sretniji. c) Mislim, dakle postojim. 9. COR NON MENTITUR a) Govor je slika duše.

65


Ljubavni citati – hm, čiji su? ma par dana kako je bio i taj dan. Valentinovo, naravno! Tim smo povodom izdvojili nekoliko citata koji će sve vas zaljubljene ili trenutno nezaljubljene potaknuti na razmišljanje :-). Pročitajte ih i pokušajte pogoditi tko ih je izrekao ili napisao... 1. Genija ne čine ni natprosječna inteligencija ni mašta, niti to dvoje zajedno. Ljubav, ljubav, ljubav – to je duša genija! a) Pablo Picasso b) Wolfgang Amadeus Mozart c) Albert Einstein 2. Tko silno ljubi, silan strah ga mori; a strah kad raste, jače ljubav gori. Gdje ljubav vlada, ljuta ljubomora stražom ljubavi sebe naziva. a) William Shakespeare b) Francesco Petrarca c)Tin Ujević 3. Ljubav je kompozicija jedne duše nastanjene u dva tijela. a)Jean Paul Sartre b)Platon c)Aristotel 4. Ako nekoga voliš, pusti ga od sebe. Ako ti se vrati, zauvijek je tvoj. Ako se ne vrati, nije ni bio tvoj. a) Sergej Jesenjin b) Kahlil Gibran c)Paulo Coelho 5. Moje najbriljantnije postignuće bilo je to što sam uspio uvjeriti svoju ženu da se uda za mene. a) Winston Churchill b) George Bush c) Bill Clinton

6. Ljubav sve pobjeđuje. a) Vergilije b) Toma Akvinski c) Marija Terezija

66

7. Ljubav: neodoljiva želja da se bude neodoljivo željen. a) Umberto Eco b) Mark Twain c) Thomas Mann 8. Prave ljubavne priče nikad nemaju završetak. a) Richard Bach b) Daniele Steel c) George Noel Gordon Byron

9. Ljubav odolijeva vremenu koje sve otima. Nikad nije zaista ljubio onaj koji misli da je ljubav zaista prolazna. a) Fjodor Mihajlovič Dostojevski b) Miguel Cervantes c) Johann Wolfgang Goethe 10. Velika prava ljubav pokazat će svoju punu snagu samo onda ako uspije od dvoje ljubavnika, slabih ljudi, napraviti stvorenja koja se ne boje ni promjena, ni nesreća, ni rastanka, ni bolesti, ni života, ni smrti. a) August Šenoa b) Ivo Andrić c) Miroslav Krleža net Točni odgovori: Ljubavni citati 1. Genija ne čine ni iznadprosječna inteligencija, ni mašta ni to dvoje zajedno. Ljubav, ljubav, ljubav – to je duša genija! - Wolfgang Amadeus Mozart • 2. Tko silno ljubi, silan strah ga mori; a strah kad raste, jače ljubav gori. Gdje ljubav vlada, ljuta ljubomora stražom ljubavi sebe naziva. - William Shakespeare • 3. Ljubav je kompozicija jedne duše nastanjene u dva tijela. Aristotel • 4. Ako nekoga voliš, pusti ga od sebe. Ako ti se vrati, zauvijek je tvoj. Ako se ne vrati, nije ni bio tvoj. • - Kahlil Gibran • 5. Moje najbriljantnije postignuće bilo je to što sam uspio uvjeriti svoju ženu da se uda za mene. - Winston Churchill • 6. Ljubav sve pobjeđuje. - Vergilije • 7. Ljubav: neodoljiva želja da se bude neodoljivo željen. - Mark Twain • 8. Prave ljubavne priče nikad nemaju završetak.• - Richard Bach • 9. Ljubav odolijeva vremenu koje sve otima. Nikad nije zaista ljubio onaj koji misli da je ljubav prolazna. - Johann Wolfgang Goethe • 10. Velika prava ljubav pokazat će svoju punu snagu samo onda ako uspije od dvoje ljubavnika, slabih ljudi, napraviti stvorenja koja se ne boje ni promjena, ni nesreća, ni rastanka, ni bolesti, ni života, ni smrti. - Ivo Andrić

I


jčevića 1 Izdavač: vno, S. S. Kran Li a ol šk a sk om Srednja ekon et.ba ska.livno@tel.n m no ko -e la ssko ska-livno.com www.ekonom arine 16 o, Kraljice Kat Gimnazija Livn tel.net.ba gimnazija.livno@ nazija.livno m gi www.tel.net.ba/ Niče, prof. i urednik: Slaven rn vo go od i i vn Gla Cikojević, prof. Lektor: Gordana roki Brijeg Tisak: Suton, Ši m. Naklada: 700 ko

67


Genius br.6  

Uređuju učenici Srednjih škola grada Livna 4.1.2007

Advertisement
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you