Page 1

LIST GRADA OPATIJE

BROJ 153 • GODINA XVII • LIPANJ 2012.

Besplatni primjerak

ISSN 1331-3827

Poštarina plaćena u pošti 51410 Opatija

NOGOMETNA GROZNICA ZALEĐE

Život na Učki – težak, ali prekrasan

HITNA

S porezanim prstom u – turističku ambulantu


UVODNIK

Nogometna groznica Nisam baš neki nogometni fan, ali ovu navijčku groznicu koju je podigao EURO, malo je tko mogao izbjeći. Ni meni nije preostalo drugo nego pridružiti se navijačima pred televizijskim ekranima što su postavljeni na svim mogućim mjestima po gradu. Tako je veliki dio lipnja i u Opatiji protekao u nogometnom ozračju uz razbuđene navijačke strasti . A svakodnevica je tekla nekako paralelno s time, koju je naša novinarska eki-

pa i ovog puta redovno bilježila. A da i u njoj ima napetosti, potvrđuje “slučaj LRH” za koji se rasplet očekivao na saborskom zasjedanju. Nedavno je u Liburnijskom Novom listu izašao vrlo zanimljiv razgovor na tu temu s Eduardom Grizilom. Učinilo nam se neprimjernim da sada i mi radimo razgovor s njim po istom pitanju, pa smo odlučili prenijeti integralni tekst iz Novog lista, uvjereni u zanimljivost stavova ovog našeg sugrađanina koji je svjedočio cijeloj povijesti “slučaja LRH”. Perom i kamerom zašli smo malo i u opatijsko zaleđe, pa u fotoreportaži donosimo prizore

Stalno nastojimo u našoj sredini pronaći sugovornike čija životna priča može biti ne samo zanimljiva, već i poučna. U ovom broju donosimo više takvih priča: nešto o “ispunjenom životu” Boruta-Borje Kopanija, zatim o “sretnoj dobitnici” Dragici Ravnić, o uspješnim poduzetnicima iz obitelji Matijević… Što kada porežeš prst izvan doktorovog radnog vremena?

Šesno, šesno!

Šesno!

Uzmi list “Opatija” i pročitaj što možeš napraviti. Tako bi nekako mogla glasiti reklama za jednu od naših tema tema u ovom broju u kojoj se kriju i korisne informacije. U Informatoru, pak, još je pregršt informacija o događajima, a u posebnoj najavi govorimo o predstojećim feštama povodom Dana Grada Opatije, koje nas čekaju u srpnju. U tom duhu pripremili smo vam i zabavni kviz kroz koji ćete moći provjeriti koliko poznajete svoj grad, ali i konkurirati za neke od malih, ali slatkih nagrada. Ne propustite tu priliku. Do čitanja Mirjana Rončević

Najšesnije!

svibanj 2012.

Bele kamelije

s Učke, gdje smo imali zanimljive susrete s ljudima koji su se odlučili na život izvan gradske vreve. Učka nam je “na tapetu” i zbog “Mama i beba maratona” , jedinstvene utrke u prirodi koja ima sve više pobornika.

List Opatija

2

OPATIJSKE FASADE - Nismo imeli dugo vremena va Kamelijah i maćah pa je prišal red i na njih. Ovista je pul opatijske pošti i čini nan se kako ni samo fasada nego cela kuća va pitanje ka sada zgleda stvarno lepo. Tri kamelije!

IGRALIŠTE - Slatinu da urejuju. I sa neka čuda stavjaju, a Grad je pomogal z novemi igračkami na ke se deca moru prtit.Još samo da stave jenu velu tendu za celu Slatinu da pomore za sunce i kade bi nan bil kraj. Parićali Irena Bistričić Vuković, Snimio: Nikola Turina

Črne maće

Ni baš šesno!

POPRAVI ME - tako bi se trebalo zvat igralište za decu pul Doma zdravja. Napravi su z vremenon partile fičuć, pojilo ih je vreme. Pa bi ih trebelo zamenit, popravit i popiturat. Sa opatijska deca ka se tu igraju složit će se da to igralište merita jednu ako ne i dve maći.

Grdo!

Grdo, grdo...

TERASA HOTELA MOZART - Već duže vremena gledamo kako stoje ovi grafiti na kućice od šanka i terase hotela Mozart. Pa sad da je va rede da si jedan hotel ne more prepiturat tako neš našarano na njijen objekte ni baš jasno, ma daje vero grdu sliku va centre grada.


FOTO: N. TURINA

VIJEST MJESECA

«Mini marina» u ičićanskoj lučici   Piše: Kristina Tubić

čićanska lučica dobila je dva nova gata ukupne dužine 75 metara, koja će moći primiti sedamdesetak plovila, a obnovljena je i pasarela, prilaz lučici, stepenice i obalni put te dovedena struja i voda. Radovi su rezultat drugog dijela programa uređenja privezišta i gatova na opatijskom području koji provode Lučka uprava Opatija-Lovran-Mošćenička Draga u suradnji s Primorsko-goranskom županijom i Gradom Opatija. Prvi dio projekta bio je uređenje sezonskog privezišta u Voloskom, u drugom dijelu Ičići su dobili pravu „mini marinu“, uskoro će krenuti i radovi u lučici u Iki, a tada na red dolazi Opatija.

I

- Uređenje gatova u Ičićima velik je iskorak u uređenju opatijskih privezišta. Riječ je o investiciji teš-

koj milijun i 450 tisuća kuna, čija je realizacija trajala pune dvije godine, a otegla se zbog ishodovanja građevinske i lokacijske dozvole. Sredstva u visini 750 tisuća kuna za ovu investiciju izdvojila je Županija, 200 tisuća Grad Opatija, a za ostatak je Lučka uprava digla kredit. U planu je izgradnja još dva gata, naglasio je ravnatelj Lučke uprave Opatija– Lovran–Mošćenička Draga Zdravko Debelić. Gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić naglasio je kako Lučka uprava ulaže značajna sredstva u obnovu luka i lučica na području grada Opatije. - Dosad su radovi uglavnom bili podvodni, pa time i teško vidljivi, a sada su nastupili radovi koji su uočljivi te se radi na prilazima, pasarelama i gatovima. Prošle go-

dine završili smo radove na priključivanju na liburnijsku kanalizaciju, napravili novi prilaz luci, uredili stepenice i obalni put te doveli struju i vodu za korisnike vezova, kazao je gradonačelnik Dujmić, te istaknuo kako nakon Voloskog i Ičića, na jesen kreću radovi u lučici Ika, za koje će Lučka uprava raspisati natječaj. U sklopu radova uredit će se pasarele u dužini dvjesto metara od početka obalnog puta do nasipa uz fakultet, a radovi bi trebali biti završeni do konca ove godine. U uređenje sezonskog privezišta u Voloskom uloženo je 290 tisuća kuna sredstava Lučke uprave, Županije i Grada Opatije, a uređeno je 36 nautičko turističkih vezova, i to 24 za brodice dužine 6 do 8 metara, te 12 za one od 10 do 14 metara. Cijena za ovu sezonu iznosit

će 200 kuna po metru brodice. Uz šetnicu je uređeno i 20 vezova za domicilno stanovništvo koje će dobiti stalne ugovore, a od prijašnjeg koncesionara preuzeto je i deset vezova u lučici za brodice dužine 10 do 12 metara, čija će cijena iznositi 10 tisuća kuna po sezoni. - Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture dalo je zeleno svjetlo nacrtu predugovora oko izrade projektne dokumentacije za uređenje opatijske luke, a ugovor bi trebali potpisati ministarstvo, Primorsko-goranska županija, Grad Opatija i Lučka uprava. – Ako se ugovor uskoro potpiše, do konca 2013. godine mogli bismo osigurati ishodovanje kompletne dokumentacije za uređenje luke Opatija, naglasio je gradonačelnik Dujmić.

impressum: Opatija - list Grada Opatije Nakladnik: GRAD OPATIJA Glavna urednica: Mirjana Rončević Izvršna urednica: Lidija Lavrnja Grafički dizajn i priprema: Sanjin Mačar Lektorica: Jadranka Martić Suradnici: Irena Bistričić Vuković, Kristina Staničić, Dražen Turina, Ira Prebilić Banić, Kristina Tubić, Aleksandar Vodopija, Marijana Zorić Fotografije: Nikola Turina

Uređivački savjet: Viktor Peršić (predsjednik), dr. Lara Jelenc, Kristijan Lanča, Andrej Pošćić i Aldo Simper Kontakt: List Opatija, Maršala Tita 3, 51410 Opatija Telefon: 051/701-322 (int. 158) Telefaks: 051/701-267 E-mail: listopatija@gmail.com opatija-list@ri.t-com.hr URL: http://www.opatija.hr Tisak: Kerschoffset Zagreb d.o.o. Naklada: 6.000 primjeraka

List je besplatan i izlazi mjesečno ISSN 1331-3827 Oglašavanje u listu Opatija Zadnja 3.200 kn; unutanji ovitak 2.000 kn; 1/1 1.500 kn; 1/2 750 kn; 1/3 500 kn; 1/4 350 kn, 1/8 200 kn, Popust za tri objave 20 posto, popust za šest objava 30 posto. Naslovna stranica: Opatijski nogometni navijači Snimio: Nikola Turina

3


FOTO: N. TURINA

IZ UREDA GRADONAČELNIKA

Na redu opet

“šahtenštrase”

lipanj 2012.

Drage sugrađanke i sugrađani,

List Opatija

4

Pred nama je jedna od najneizvjesnijih turističkih sezona, iz više razloga. Europa je suočena s ekonomskom krizom. Od zemalja u okruženju, odakle nam tradicionalno stiže veliki broj gostiju, naše susjede Talijane nedavno je pogodila elementarna nepogoda jaki potresi koji su gotovo razrušili gradove…. S druge pak strane, tu je aktualno europsko nogometno prvenstvo, a nakon njega vrlo brzo slijede Olimpijske igre u Londonu. Sve su to okolnosti kojih moramo biti svjesni kada nastojimo realno prognozirati očekivanja popunjenosti u turističkoj sezoni. Mjesec iza nas obilovao je zbivanjima i aktivnostima koje za cilj imaju stvaranje modernije infrastrukture i usluga potrebnih za razvoj ove naše najjače gradske privredne grane. Šetalište Carmen Sylva ponovo je u funkciji od konca svibnja, ali kao moderna i suvremenija prometnica. Nakon što su završeni radovi na rekonstrukciji ove ceste, u duljini 500 metara, i nakon uspješno obavljenog tehničkog pregleda prometnice, ova je cesta puštena u promet. Vrijednost radova na rekonstrukciji iznosi 7,6 milijuna kuna, a rekonstrukcijom je riješena i oborinska kanalizacija, mreža hidranata, vodovod, sani-

tarna te DTK kanalizacija i javna rasvjeta. Napravljen je i manji parking, dostatan za otprilike 20 automobila, koji će građani koristiti besplatno. Cilj nam je, gdje je god moguće, u gradu napraviti ovakve parkinge, pa bi takvim nizom sigurno smanjili prometnu opterećnost u centru grada. I ove godine, plaža Ičići dobila je Plavu zastavu – međunarodnu oznaku i priznanje za čistoću mora i kvalitetu sadržaja na plažama. Prva Plava zastava podignuta je prvi puta prije devet godina na ovoj plaži koja je, i danas, jedina u Opatiji od plaža koje su zadovoljile stroge standarde dobijanja ovog priznanja. Plavu je zastavu za marine dobila i ACI marina Ičići. Uređen je i nogostup uz plažu Ičići - obnovljen je kamenim pločama, proširen je, a postavljena je i nova brončana ograda. Lučka uprava, Grad i Županija zajednički su financirali uređenje sezonskog privezišta u luci Volosko. Ova je luka tek prva u nizu, u programu uređenja luka na području grada. Lučica u Ičićima također je početkom ove sezone dobila obnovljene gatove i privezišta. Slijedi nam još uređenje lučice u Iki koje kreće na jesen.U prošlom broju sam vas izvijestio o tome da smo pokrenuli internetsko savjetovanje oko budućeg uređenja plaže Slatina koje je trajalo mjesec dana.

Centralno kupalište Opatije doista zaslužuje jedan bolji tretman, a ovakvo kakvo je ono sada sigurno nije reprezentativni simbol Opatije kakav bismo željeli da jest. Stoga ćemo uskoro biti u prilici predstaviti javnosti i programsku studiju uređenja plaže Slatina sa prostorom Pančere. Na studiji se radi, i sve zainteresirane nastojali smo uključiti u proces nastajanja studije. No, uređenje Slatine je ozbiljan posao koji zahtijeva vrijeme. U međuvremenu, uredili smo dva igrališta na plaži: odbojkaško, na kojem je nadopunjen pijesak i postavljena odbojkaška mreža, i dječje igralište na kojem smo obogatili izbor dječjih sprava dodavši im ljestve za penjanje i mreže, zavojiti tobogan, nove ljuljačke… a vjerujemo da su naši najmlađi sugrađani sve to već isprobali. I očekujemo i njihove dojmove! Također, možemo najaviti da na jesen počinje i uređenje šahti na Novoj cesti, ili - kako je u javnosti postala poznata zbog ovih nedostataka, uređenje “šahtenštrase”. Radovi na sanaciji šahti kreću u rujnu, a izvodit će se dionica po dionica. Oko 30 posto šahti trebalo bi biti spušteno pod zemlju. Paralelno

sa radovima na uređenju šahti na prometnici, uredit će se i rotor na Kuku koji će Hrvatske ceste financirati i izraditi projekt. Na kraju, mogu izraziti zadovoljstvo što smo unatoč padu gospodarskih aktivnosti u zemlji, te padu proračunskih prihoda, uspješno okončali pregovore sa predstavnicima sindikata i potpisali temeljni Kolektivni ugovor za zaposlene u ustanovama Grada Opatije U Ugovoru su zadržana sva postojeća prava. U pregovorima smo postigli suglasnost da je, u ovom trenutku, to maksimum koji se mogao postići, ali smo u Kolektivni ugovor ugradili i odredbu prema kojoj će se, u pojedinačnim pregovorima o osnovici za plaću, voditi računa o kretanju u gospodarstvu, troškovima života i prihodima proračuna. Unatoč svim problemima s kojima se Grad svakodnevno suočava i dalje ne posustajemo u zaštiti interesa naših građana. Vaš gradonačelnik Ivo Dujmić

Radno vrijeme: ponedjeljak-petak 9-20 h, • Subota 9-13 h


Prvi razgovori o osnivanju Udruženja obrtnika u Opatiji vodili su se davne 1968. godine. Rezultat tih razgovora je osnivanje Udruženja obrtnika Opatija (bivše Općine Opatija koja je pokrivala područje svih današnjih lokalnih jedinica na području Liburnije - Grada Opatija, Općine Matulji, Općine Lovran i Općine Mošćenička Draga) 1969. godine koje, s nešto promijenjenim ustrojem, egzistira do današnjih dana.

Josip Dedić

Nije lako biti obrtnik

  Piše: Marijana Zorić   FOTO: Nikola Turina

N

a području Liburnije djeluje oko 900 registriranih obrta. Oko 360 na području Grada Opatije, 320 u Općini Matulji, 150 na području Općine Lovran i oko 70 u Općini Mošćenička Draga. - Još uvijek je najviše zastupljeno obrtnika ugostiteljsko – turističke djelatnosti, oko 27 posto. Slijede proizvodni obrti s oko 24 posto, a nakon toga trgovci pa svi ostali – rekao je tajnik Udruženja obrtnika Liburnije Dušan Mušćo. Na opatijskom području dominiraju obrti ugostiteljsko –turističke djelatnosti, u Matuljima su to obrti proizvodne djelatnosti, na području Općine

TEMA

Duga povijest

UDRUŽENJE OBRTNIKA

Opatija - Matulji - Lovran - Mošćenička draga

Lovran podjednako su zastupljeni obrti ugostiteljsko turističke djelatnosti te proizvodni i uslužni, dok na području Općine Mošćenička Draga dominiraju obrti vezani za ribarstvo. - Danas je, u ova krizna vremena, teško govoriti o isplativosti pojedinih obrta, jer se u svim djelatnostima podjednako osjeća kriza. Broj zatvorenih i novootvorenih obrta stalno fluktuira tako da broj novootvorenih obrta praktički sustiže one koji se zatvaraju – istaknuo je predsjednik Udruženja obrtnika Liburnije Josip Dedić i dodao kako je u posljednjih nekoliko godina najviše zatvoreno trgovačkih obrta što je zasigurno posljedica nekontroliranog otvaranja velikih trgovačkih lanaca. Kriza je na neki način najviše pogodila one „male“, među kojima su i obrtnici. - Obrtnici danas žive jako teško. Praktički spajaju kraj s krajem i teško podmiruju svoje obveze, jer i posao koji naprave teško mogu naplatiti. Naime, bez obzira koliko

Sjedište u Opatiji

U udruženje obrtnika Opatija ( Liburnija) učlanjeni su svi obrtnici s područja Liburnije, odnosno, Grada Opatije, Općine Matulji, Općine Lovran i Općine Mošćenička Draga. Sjedište Udruženja je u Opatiji, na adresi Ul. maršala Tita 87, u neposrednoj blizini FINE, kako bi obrtnicima bilo što pristupačnije. Da bi približili usluge naših obrtnika građanima Liburnije i ostalim korisnicima njihovih usluga, tiskan je Katalog obrtnika u kojem su specificirano po vrstama djelatnosti navedeni svi obrtnici. Katalog se u obliku CD – a stalno ažurira, a dostupan je i na web stranici Udruženja, istaknuli su u Udruženju obrtnika. Obrtnička komora ulaže truda da pomogne obrtnicima još uvijek do kraja nije riješen problem naplate. Tako obrtnici, s jedne strane, ne mogu naplatiti svoja potraživanja, a mogu ih niti opteretiti kamatama da ne bi izgubili i ono malo poslov-

Dušan Mušćo

Najpoznatiji projekti

Jedan od poznatijih projekata Udruženja obrtnika je izložba proizvođača suvenira Hrvatske “Kvarner expo” koja se organizira svake godine uoči turističke sezone. - Velika suvenirnica na opatijskoj Slatini, pod šatorom od 1.000 četvornih metara, postala je opatijski turistički brand. Isto tako, s puno uspjeha, organizira se, već pet puta zaredom, u domu Permani, na području općine Matulji, prezentacija i promocija obrtničkih zanimanja pod nazivom “Obrt – put do uspjeha“. Na ovoj prezentaciji i promociji surađuju Udruženje obrtnika, srednja strukovna škola i osnovne škole s područja Liburnije – rekao je Mušćo.

Čega nema

Postoji li na području Liburnije potreba za nekim obrtima kojih još nema pitanje je, jer se obrtnici, pogotovo oni mlađi brzo prilagođavaju novonastalim situacijama kako bi opstali na ovom nemilosrdnom tržištu. Možda nema dovoljno uslužnih obrta za popravak kućanskih aparata, možda obrta iz područja informatike i slično, poručili su iz Udruženja obrtnika

nih partnera. S druge strane, država traži svoje, i to u roku, i sa svim zateznim kamatama za eventualno kašnjenje – rekao je Dedić i dodao kako je suradnja Udruženja obrtnika s lokalnim jedinicama na zadovoljavajućoj razini, ali da bi možda trebalo još malo više obazrivosti i susretljivosti kako bi se što više obrta spasilo od zatvaranja dok kriza i recesija ne ostanu iza nas.

5


FOTO: N. TURINA

INTERVJU

lipanj 2012.

Neumorni borac za dječja prava

List Opatija

6

  Piše: Ira Prebilić Banić

Sanja Škorić s djecom i za djecu radi već više od 20 godina. Dugogodišnja tajnica Društva 

 

Naša djeca Opatija prošlog je mjeseca postala i nova potpredsjednica Saveza DND Hrvatske. Ova četrdesetsedmogodišnja upravna pravnica u struci je radila tek dvije godine – zbog suhoparnosti posla dala je otkaz na sudu i u potpunosti se posvetila radu s djecom. Upravo prikuplja arhivu DND Opatija te krajem godine planira objaviti monografiju društva koje ove godine obilježava 60 godina svog rada i postojanja. U razgovoru za naš List otkriva nam razne kuriozitete vezane za opatijski DND, ali i za Opatiju. Vjerujemo da je malo poznato da je još davne 1953. godine u Opatiji postojala škola za roditelje i da je Tomaševac već u to vrijeme bio dječja plaža. Uz to, Sanja Škorić otkriva nam i jedan privatni kuriozitet – strastvena je kolekcionarka starih igračaka. Nove ravnateljice Dječjeg vrtića i HMZ Na sjednici Gradskog vijeća, održanoj 30. svibnja, vijećnici su odlučivali o imenovanju ravnateljice Dječjeg vrtića Opatija. Upravno vijeće Dječjeg vrtića, na sjednici održanoj 20. travnja, većinom glasova izabralo je kandidatkinju Sabrinu Jelić. Izbor je izvršen tajnim glasovanjem između pet pristiglih prijava. Prisutne vijećnike

o izboru je izvijestila predsjednica Upravnog vijeća Ivone Šabarić Rubeša. Nakon žustre rasprave među vijećnicima, većinom glasova za ravnateljicu Dječjeg vrtića Opatija izabrana je Sabrina Jelić, na mandat od 4 godine, a koji joj počinje 23. srpnja. Goran Crnković postavio je vijećničko pitanje o izboru nove ravnateljice Hrvatskog muzeja turizma. Istekom mandata Mirjane Kos, Grad je u veljači raspisao natječaj, a uvjete su uz “staru”

ravnateljicu, ostvarili i Berislav Valušek i Katarina Mažuran – Jurešić. Gradonačelnik Ivo Dujmić dao je mišljenje da se za ravnateljicu izabere Mirjana Kos, međutim, ministrica kulture Andrea Zlatar Violić nije prihvatila mišljenje, te je ravnateljicom imenovala Katarinu Mažuran – Jurešić iz Krka.

Nogostup u novom ruhu Stanovnici Ičića turističku sezonu dočekuju


Ove godine DND Opatija obilježava 60 godina svog rada i postojanja. Otkrijte nam možda nešto o društvu što našim čitateljima nije poznato? - Vjerujem da mnogo toga o društvu čitateljima nije poznato. Nije niti meni, jer, nažalost, kada sam 1991. došla u društvo nisam zatekla arhivu DND Opatija. Ali, upravo je sada prikupljamo. Nešto smo dobili od Saveza, a nešto od kćeri pokojne gospođe Benko, inače osnivačice opatijskog DND. Na osnovu materijala koji smo dobili od kćeri gospođe Benko, a dobili smo materijal iz 1952., 1953. i 1954. godine, vidljivo je da je opatijsko društvo već tada bilo profesionalno društvo. Tadašnja su društva djelovala pri pionirskim domovima. Slobodno možemo reći da su tadašnji pionirski domovi bili današnja društva Naša djeca. Opatija je imala veliki pionirski dom na mjestu današnjeg Ambasadora u sklopu kojeg su bile organizirane aktivnosti u koje je bilo uključeno oko 600 djece. Bile su tu male vezilje, fizičari, kemičari, stolari... Postojale su organizirane plesne skupine, baletne skupine, folklor... Održavale su se lutkarske predstave... Pored toga, stvarno sam ostala iznenađena kada smo utvrdili da je već 1953. u Opatiji postojala škola za roditelje! I još jedan kuriozitet – mi smo mislili da je dječja plaža Tomaševac naša umotvorina. Međutim, ispostavilo se da je to već u ono doba bila dječja plaža. Uz to, moram istaknuti da je 1953. opatijski DND na tadašnjoj Skupštini Saveza Hrvatske proglašen vodećim društvom... Više je nego zanimljivo to istraživanje, čeprkanje po povijesti. Stoga se nadam se da ćemo krajem godine uspjeti objaviti monografiju DND Opatija. Onda je 1964. godine srušen opatijski pionirski dom uz obećanje da će se iznaći nekakav prostor za aktivnosti društva. Međutim, to se nije dogodilo... Za razdoblje od 1964. do 1975. nemamo nikakve dokumentacije. Vjerujem da je u to vrijeme društvo zamrlo. Godine 1975. društvo se počinje ponovno formirati, no sada pri školama, organizirano kao tzv. blokovi - tako je postojao blok Volosko, blok Poljane, blok Ičići ... Osamdesetih godina društvo dobiva mali prostor na “šufitu” u Na-

s novouređenim nogostupom uz plažu Ičići. Nogostup je proširen, obnovljen kamenim pločama te je postavljena nova brončana ograda. Radove na uređenju predstavio je 4. lipnja gradonačelnik Ivo Dujmić. - Prošle smo godine riješili dugogodišnji problem bujičnih voda, napravili autobusno ugibalište i proširili nogostup od ulaza u Marinu do caffe bara Calypso, a ove smo godine nastavili s radovima uređenja. Nogostup od caffe bara Calypso do stepenica ula-

Kao Savka i Milka

Što se može reći o Sanji Škorić privatno? - Sretno sam udana. Majka sam dvoje djece, djevojke od 16 i dečka od 12 godina. Živimo u Lovranu. Imamo dva psa, a moj je hobi sakupljanje starih igračaka. Gdje ih pronalazim? Svugdje! Pitam poznanike, prijatelje, idem u antikvarijate, na buvljake. Nije bitno kojeg su tipa igračke. Bitno da su stare, iz vremena kada sam ja bila dijete ili starije. Zaista mi je želja jednog dana sve te igračke negdje izložiti, možda otvoriti muzej starih igračaka. Uz to, vijećnica sam u lovranskom Općinskom vijeću. Na listi sam SDP-a, no nisam članica niti jedne stranke, a u politiku sam se uključila s jednim jedinim ciljem, a to je proguravanje čim više dječjih programa. Politika me, osim toga, uopće ne interesira, iako sam, navodno, kao dijete govorila da ću jednog dana biti kao Savka i Milka! zorovoj. Godine 1991. ja preuzimam taj prostor i spuštamo se u prizemlje, a 1996. dolazimo u današnji prostor na Punta Kolovi. Ono što nas posebno veseli je gradonačelnikovo obećanje da će nam do izgradnje sportske dvorane osigurati novi prostor. Radi se o kućici koja trenutno služi kao skladište Komunalca. Grad bi je trebao, u potpunosti, urediti i adaptirati prema našim potrebama. To bi zaista bila kruna našeg šezdesetogodišnjeg rada! Moram istaknuti da se, otkad se Grad Opatija uključio u akciju Gradovi i općine - prijatelji djece, dakle, od 2001., situacija u DND znatno promijenila nabolje što je 2005. rezultiralo i dobivanjem statusa Opatija - grad prijatelj djece. Krajem prošlog mjeseca izabrani ste za potpredsjednicu Saveza društava Naša djeca Hrvatske. Znači li to dodatni angažman? Selite li možda u Zagreb? - Dakle, u Hrvatskoj djeluje 105 društava Naša djeca. Na posljednjoj izbornoj Skupštini Saveza društava Naša djeca Hrvatske, održanoj krajem prošlog mjeseca, izabrana sam za potpredsjednicu Saveza. Narav-

za za plažu proširen je za 3 metra. U dogovoru s restauratorima, popločan je kamenom te je postavljena nova brončana ograda. Novost je i da više nema kabela koji idu preko stabala, već su svi ukopani pod zemljom. Vrijednost investicije je 500 tisuća kuna, istaknuo je gradonačelnik Dujmić. Okoliš šetnice je hortikulturno uređen, a sve radove na uređenju nogostupa i okoliša izvela je gradska tvrtka “Parkovi”.

no da to znači dodatni angažman iako sam ja već posljednjih 8 godina član Izvršnog odbora Saveza. Pored toga sam i u Središnjem koordinacijskom odboru akcije Gradovi i općine - prijatelji djece, u Odboru za dječja prava i u Odboru za osmijeh djeteta u bolnici. No, unatoč dodatnom angažmanu koji mi predstoji, ističem da sam ponosna jer cjelokupnu tu organizaciju i sve što ona promiče ja izuzetno volim i cijenim. Jedno ću vrijeme, dok se ne pronađe odgovarajuća osoba, obnašati i funkciju v.d. generalnog tajnika Saveza. Kako se ne namjeravam preseliti u Zagreb, odbila sam ponuđeno mjesto generalnog tajnika. Potpredsjednička funkcija je, srećom, više počasnog karaktera i ne traži trajno fizičko preseljenje u Zagreb. Nikako, ma kakav Zagreb, ne bih ja mogla bez našeg kraja. Tu sam rođena. Tu su mi djeca, obitelj, roditelji! Jedina bi varijanta bila da Zagreb preseli u Opatiju, ha, ha, ha... Koliko ste dugo u DND Opatija? Upravna ste pravnica koja je kratko radila u struci... - Tako je. Jedva sam dvije godine radila u struci i to u zemljišnoknjižnom odjelu u Rijeci. No, tamo mi se nikako nije sviđalo. Bilo je previše suhoparno, pa sam pobjegla, ha, ha, ha... Ma, još sam na samom studiju shvatila da ne želim raditi to što studiram. S obzirom da govorim francuski i talijanski, za vrijeme studija radila sam kao turistički djelatnik. Onda je počeo rat, pa sam radila za Međunarodni Crveni križ. U DND Opatija volontiram od 1991. U početku sam radila u hotelima, u igraonicama koje su bile organizirane za naše male izbjeglice i prognanike. Ali, 2002. godine dajem otkaz na sudu i donosim odluku da ću pokušati profesionalizirati radno mjesto u DND. Naime, u međuvremenu su aktivnosti društva toliko ojačale i toliko su se razgranale da je došlo do onoga – ili postati profesionalac ili staviti ključ u bravu. I tako, 2003. godine, postajem tajnik društva što sam, uostalom, i danas. Postoji li nešto na što ste posebno ponosni u svom radu? Najveće prepreke? Najljepši i najteži trenuci u DND?

- Posebno sam ponosna na promociju i na rad naših dječjih

foruma i dječjeg gradskog vijeća, odnosno, na promociju dječjih prava. Posebno sam ponosna i na to što sam, deset godina unazad, zajedno s Ivonom Šabarić Rubeša, uspjela aktivirati radionicu Kolibrići namijenjenu djeci s teškoćama u razvoju. Upravo su dječji forumi i dječje gradsko vijeće, kao oblici dječje participacije u odlučivanju u našem gradu, te Kolibrići, ono po čemu smo posebno prepoznati na nivou Hrvatske. Svi smo skupa jako ponosni i na to što smo već pune dvije godine punopravni članovi Eurochilda, europske udruge za promicanje dječjih prava. U listopadu se s grupom djece spremamo otići na Cipar, na skup sličan onom koji je prije dvije godine održan u Belgiji na temu dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti, a čiji smo učesnici bili zato što su prošla naša dva projekta – projekt Tapori kojim djeca dižu glas protiv siromaštva i projekt Za sreću znaj, treba ti prijateljski zagrljaj kojim smo skrenuli pažnju na potrebe osoba s teškoćama u razvoju. U Belgiji smo bili pozvani i na potpisivanje svečane Deklaracije o smanjivanju siromaštva u EU do 2020. Na tom smo potpisivanju bili jedini predstavnici Hrvatske, a djeca su nam pohvaljena da dobro govore engleski jezik! Što se tiče prepreka u radu, najveća nam je prepreka, vjerojatno već i sami zaključujete, premalen i neadekvatan prostor, bez prilaza za djecu s teškoćama. I, naravno, financijskih sredstava nikada dosta. Grad nas definitivno prati, no sredstva koja smo dobivali na osnovu natječaja iz raznih ministarstava, sada, nažalost, izostaju zbog krize. Najljepši trenuci u mom radu su upravo oni kada nam se, ja to tako volim reći, naša djeca vraćaju. Evo, Anja je diplomirala pravo prije sedam mjeseci i budući da ne može naći posao već sedam mjeseci volontira kod nas. Ona je samo jedna od te naše djece koja se vraćaju. Najteži trenutak doživjela sam prošle godine kada je došao jedan tata i rekao da su njegova djeca gladna. Tako je pokrenuta akcija Darujmo srcem – dva do tri puta godišnje sakupljamo hranu, odjeću i školske potrepštine za naše obitelji kojima je potrebna pomoć.

Dan zaštite prirode u PP Učka Povodom obilježavanja Međunarodnog dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode, Javna ustanova Park prirode Učka organizirala je, 30. svibnja, prigodan program za učenike područnih škola iz Mošćeničke Drage, Lupoglava i Veprinca, članica “Mreže škola” PP Učka. Učenici su u “Učionici u prirodi”, u neposrednoj

7

blizini Poklona, poslušali predavanje Marte Blažević pod nazivom “Zaštita prirode u Parku prirode Učka”. Nakon toga, uslijedila je šetnja edukativnom “Malikovom stazom” do lokaliteta Rečina gdje su učenici sudjelovali u radionicama i terenskoj nastavi.


ANKETA

Kako urediti kupalište Slatina?

lipanj 2012.

  Piše: Ira Prebilić Banić   FOTO: Nikola Turina

List Opatija

8

Sanjin Kurević

Iva Ćorić Petrović

Smiljana Seljak

novinar (44)

ekonomist (24)

ekonomski tehničar (55)

- Slatini definitivno nedostaje više sadržaja za djecu, pogotovo od kada više nema Josipa koji je držao autiće. Čuo sam da su neke nove sprave postavljene na Slatini. Nisam ih još vidio. Za internetsko savjetovanje ne znam, ali znam da bi Slatini dobrodošao, primjerice, vodeni grad. Isto tako akvagan ili pak banana za one nešto odraslije. Znate što je banana? - ono na što kupači posjedaju i što vuče gumenjak, pa kod zaokreta svi popadaju u more. Pored toga, bilo bi zgodno da, kao u mnogim europskim gradovima, i kod nas svaki turist dobije, tzv., kartu za gosta. Ta karta osigurava popust za ulazak na plažu ili čak omogućuje besplatan ulaz. Na plaži se, između ostalog, održavaju modne revije dućana koji se nalaze u tom gradu. Na licu mjesta, odnosno, na samoj reviji mogu se kupiti kupaći kostimi, a za veće stvari odlazi se u trgovine. Evo, modne revije bi bile moj prijedlog kako, između ostalog, oživiti našu Slatinu.

Predavanje u MO Vasanska U prostorijama MO Vasanska, 8. lipnja, održana je prezentacija “Uređenje trga Slatina” Dorotee Kunst te predavanje Roberta Žigulića ‘’Vasanska 1.del - vela zemlja z malo judi’’, a predstavljene su i web stranice Mjesnog odbora. Prezentaciji je prisustvovao i gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić. Izloženi projekt s temom

- Na sprave koje su postavljene na Slatini manja se djeca ne mogu penjati, stoga bi moj prvi prijedlog bile sprave prilagođene djeci najmlađeg uzrasta. Zatim, morski ili vodeni grad, kako ga već tko zove, to bi svaka plaža tipa Slatine trebala imati. Ali, nisu dovoljne samo sprave. Plaža koja ima ambicije kakve ima naša Slatina treba imati i druge sadržaje. Evo, kad sam ja bila dijete, na Slatini su se održavale vježbe u moru. Zašto danas ne bi imali aerobik u vodi? Srednji bi bazen bio upravo idealan za to! Pored toga, svaki bi se mjesec trebao odvijati nekakav događaj na plaži, kao nedavni X-day. Nisam znala da je na stranicama grada otvoreno savjetovanje i da građani mogu slati svoje prijedloge za uređenje Slatine. Sada kad znam, možda se i javim... Ne znam niti da će se tražiti koncesionar, no u svakom slučaju, tko god da dobije koncesiju, Grad je uvijek taj koji koncesionara mora nadzirati.

“Slatina – trg i kulturni sadržaji” je diplomski rad naše sugrađanke Dorotee Kunst koja je diplomirala na Univerzitetu arhitekture u Veneciji 2001. godine. Prijedlog autorice je trg kao središte kulturnih događaja grada sa multifunkcionalnim centrom, izložbenim prostorom s ateljeima za umjetnike te sa “tornjem” s panoramskim stepenicama. Roberto Žigulić upoznao je prisutne s povijesnom pričom našega kraja i područja Vasanske, a predsjednik MO Vasanska

- Ne znam koliko sam ja mjerodavna. Nikada se nisam kupala na Slatini. Sa svojom sam djecom odlazila na Lido, a moji unuci danas sa svojim roditeljima odlaze na Tomaševac. Ne sviđa nam se beton. Ali, ako ostavimo ukuse po strani, Slatini, kao takvoj, nedostaju zabavni sadržaji. Čula sam da su postavljene neke nove sprave. Još ih nisam vidjela, ali sam zato maloprije vidjela tri cure, koje su se, nakon sunčanja i kupanja, zamotale u ručnik i šeću gore-dolje po Slatini. Pa i nemaju drugo što raditi. Osim sunca i mora naše kupalište ne nudi ništa za mlade. Vjerujem da bi jedan akvagan bio nužan, kao i sve ono što prati plaže tipa Slatina, plaže koje su prvenstveno namjenjene djeci i mladima. Crikvenica bi nam tu mogla poslužiti kao primjer. Njihova je plaža ispunila sve standarde. Znam da mogu poslati svoje prijedloge putem Interneta, ali evo, sve sam ih iznijela vama.

Mladen Žigulić predstavio je nove web stranice Mjesnog odbora te pozvao građane da se uključe u komunikaciju s članovima MO i daju svoje sugestije.

Naj Majda Brozina i Martina Kos U Gradskoj vijećnici, 31. svibnja, održana je 5. sjednica VIII. saziva Dječjeg gradskog vijeća

Grada Opatije. Na pitanja malih vijećnika odgovarali su gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić i zamjenik gradonačelnika Ernie Gigante Dešković, a najviše pitanja odnosilo se na uređenje opatijskih dječjih igrališta. Dodijeljena je nagrada za “Naj dječje djelo”, a dobitnice su, za predano obavljanje volonterskog rada s djecom u Društvu „Naša djeca“ Opatija, Majda Brozina i Martina Kos, učenice O.Š. “R.K. Jeretov” Opatija. - Bilo nam je lijepo raditi s djecom i nadamo se


Slatini TREBA DOBAR GOSPODAR

   Tvrtka Rivijera, aktualni korisnik plaže Slatina, više neće upravljati potencijalno najatraktivnijim opatijskim kupalištem. Po izradi programsko-pro-

storne studije kupališta i prostora Pančere, Županija će raspisati natječaj za izbor koncesionara. Mjesec dana trajalo je internetsko savjetovanje na stranicama Grada Opatije u svezi uređenja Slatine. Unatoč Internetu, mi smo odlučili prijedloge dobiti iz prve ruke. Svi se anketirani, kupali se ili ne na Slatini, slažu u jednom: Slatini su nužno potrebna poboljšanja. I imaju niz prijedloga: od vodenih gradova preko turnira u piciginu do modnih revija. Zato, tko god u budućnosti upravljao Slatinom, mora to činiti pažnjom dobrog gospodara, a Grad ga budnim okom mora pratiti.

Elena Donda

Kristijan Jelača

Šime Magaš

trgovac (33)

inženjer pomorstva (31)

ugostitelj (73)

- Zbog upitne čistoće mora, na Slatini se ne kupamo, odemo u Mošćeničku Dragu ili na Krk. Na Slatinu je dobro doći s djecom i prošetati u predsezoni, ali ne i kupati se u sezoni. Nisam znala da se prijedlozi za uređenje mogu poslati putem Interneta... Moj je prvi prijedlog više zelenila, da se zasadi koje stablo. I više pijeska. Previše je tu betona. To odbija, ljeti se sve usije. Zatim, dobro bi došao akvagan, tzv., banane i srodne naprave i sprave u kojima mogu uživati i veliki i mali. Što se tiče ugostiteljske ponude, barem jedan sandwich-bar. Slatina je pogodna, uz odbojku na pijesku, za turnire u badgmintonu i piciginu. Zgodni bi bili i turniri u pikadu, aerobic u vodi, masaža na plaži..Ima tu nebrojeno mogućnosti, a mogli bi postojati i animatori na plaži. U svakom slučaju, treba pronaći koncesionara koji će to sve omogućiti, no Grad ga obavezno treba nadzirati.

da će nas i ovog ljeta pozvati da pomažemo u DND-u, kazale su nagrađene djevojke. Svake godine, vijećnici DGV-a biraju i jedan projekt koji će financirati iz svoga proračuna, a koji iznosi 12 tisuća kuna. Na sjednici su predložena tri projekta: “Za siguran koračić” Društva “Naša djeca”, izrada slikovnice predlagateljice učiteljice Marine Mavrinac, te izrada kostima za djecu na temu kamelija učiteljice Gordane Jedriško Popeškić. Većinom glasova, mali vi-

- Iako more izgleda čisto, na Slatini se nikada ne kupam jer ne volim beton. Puno su mi draže divlje plaže, one kojima možete prići jedino barkom. Pored toga, ljeti više volim otići u planine. U usporedbi s ostatkom svijeta, kojeg sam prošao zbog prirode posla kojim se bavim, na Slatini je ponuda više nego slaba. A i previše je kioska i tog pančofa. Kiosci, ako postoje, svi trebaju biti isti. Nadalje, nedovoljan je broj kanti za smeće. U središnjem bi pijesku trebalo zasaditi zelenilo, nigdje ga nema...Evo, to su prvih nekoliko prijedloga koji mi padaju na pamet. Ne, nisam znao da se prijedlozi mogu poslati i putem Interneta, no kako god okrenete, svi su prijedlozi uzaludni jer će na kraju ispasti da i tako nema novaca. Mislim da ne griješim kada kažem da bi Istra trebala biti primjer cijeloj Hrvatskoj. Tamo je sve uređeno, pa i plaže. Ne znam da li ste vidjeli, ali i plaže uz bazen na Kantridi lijepo su uredili.

- Na Slatini se ne kupam, zagađena je. Kupam se ispod Kristala. Da bi na Slatini stariji kupači uopće mogli ući u more, trebalo bi prvo očistiti prilaz od ježeva i pedoća. Nema ambulante koja je nekada postojala, nema spasioca... A gdje su sadržaji za mlade? Nema akvagana, nema trampulina... Rivijera je zapustila plažu i zamjeram joj na lošem rukovođenju. Nije opravdala ukazano povjerenje. Znam da Grad traži novog koncesionara, no koncesionari uvijek zakažu jer Grad ne provjerava da li je koncesionar uopće u mogućnosti ispoštovati ugovor. Ne slažem se s time da ,uz građane, i hotelijeri iznose svoje prijedloge uređenja Slatine. Hoteli bi trebali prvo urediti svoje plaže, onda se baviti Slatinom. Brko i Savoy bi mogli biti svijetli primjer Liburniji, ali i svima ostalima. Slatinom neka upravlja dobar gospodar, ma tko to bio – Grad, koncesionar ili netko treći, potpuno je nevažno.

jećnici izabrali su projekt DND-a “Za siguran koračić” koji se odnosi na sigurnost malih Opatijaca u prometu.

“Zora” u Crnoj Gori FA”Zora” iz Opatije predstavljao je, od 11. do 13. lipnja, Hrvatsku na IX. međunarodnom festivalu folklora Budva - Montenegro 2012.g. Na festivalu su sudjelovale grupe iz 15-ak država svijeta, a “Zora” se predstavila sa 6

koreografija: Plesovima Liburnijskog krasa, Starogradskim splitskim plesovima, Plesovima

i pjesmom iz Like, Posavskim plesovima , pjesmama i plesovima Slavonije te Bunjevačkim plesovima iz Vojvodine. Odlazak zoraša na ovaj festival iniciran je od Zajednice Crnogoraca PGŽ čiji predsjednik, gospodin Ljubo Radović, puno radi na povezivanju Hrvatske dijaspore u Crnoj Gori i crnogorske dijaspore u Hrvatskoj s matičnom domovinom. 23 .lipnja FA “Zora” nastupio je i na prvoj Festivalskoj večeri MIK-a u Opatiji. K.S.

9


PRENOSIMO IZ LIBURNIJSKOG NOVOG LISTA  PRENOSIMO IZ LIBURNIJSKOG NOVOG LISTA  RAZGOVOR S POVODOM EDUARD GRIZILO, PREDSJEDNIK UDRUGE UMIROVLJENIKA LIBURNIA RIVIERA HOTELA

Zlatna d je najveća Radnici i umirovljenici godinama su “podmetali leđa” kako bi se najveća liburnijska hotelska kompanija mogla razvijati – Eduard Grizilo predstavlja “izvorne male dioničare” Liburnia Riviera Hotela

Grad je nevina žrtva

Ne slažete se s članovima Udruge malih dioničara LRH?

lipanj 2012.

– Udruga malih dioničara LRH okuplja zapravo ljude koji žive na račun razlike u cijeni dionica u trenutku kada je kupe i kada je prodaju. To je njihovo pravo, ali na račun njihova opstanka ne može grad postati žrtva, tim više što je “nevina” žrtva, gurnuta u ovu situaciju postupanjem države. Jer nema logike da za istu stvar – obvezujuću ponudu – SN Holding je dužan dati 2.000 kuna, a Grad Opatija 6.000 kuna. To se bazira na zakonskoj osnovi, ali nisu pravedni zakoni koji rade u korist jednoga i na štetu drugoga...

List Opatija

10

Mislite da je država igrala neku “pozadinsku” ulogu u slučaju LRH i vrijednosti njihovih dionica? FOTO: N. TURINA

“zmeši” koja se odigrava oko dionica Liburnia Riviera Hotela po medijima se svakodnevno mogu vidjeti i čuti predstavnici raznih struja zainteresiranih za ovaj problem – od državnih i gradskih dužnosnika, malih i velikih dioničara, poslovnih partnera... No, najmanje prilike za objašnjavanje svoje pozicije imaju oni koji su je najviše i zaslužili – radnici i umirovljenici koji su godinama “podmetali leđa” za razvoj kompanije. U razgovoru s predsjednikom Udruge umirovljenika LRH Eduardom Grizilom donosimo i njihov stav.

U

– Mali dioničari Liburnia Riviera Hotela važan su čimbenik u rješavanju čvora u koji se zapetljala priča oko gradskog vlasništva nad dionicama LRH, no treba znati da postojimo

mi – “izvorni mali dioničari”, odnosno radnici koji su bili u prilici nakon rata otkupiti udjele u poduzeću, te mešetari udruženi u Udrugu malih dioničara LRH koji su uglavnom imali “povlaštenu informaciju” i kupovali dionice u “pravo vrijeme” i po niskim cijenama. U Udruzi malih dioničara LRH nema puno izvornih dioničara? – Članovi naše Udruge umirovljenika uglavnom su vlasnici dionica, dakle mi okupljamo nekadašnje radnike LRH, a zajedno imamo oko tri posto dionica jer je jedan dio izvornih malih dioničara prodavao svoje udjele. Uglavnom, ne mogu tvrditi da pojedini naši članovi nisu i članovi Udruge malih dioničara LRH, ali ljudi koje ja poznajem niti su njihovi članovi, niti su zainteresirani za tužbe.

– Mislim da je ta cijena dionica dignuta namjerno. Paralelu možemo vidjeti kod nedavnog slučaja s Petrokemijom. Čim je ministar Čačić kazao da se ide u privatizaciju, cijena je išla 25 posto gore. Tako je bilo i tada – počelo se govoriti o privatizaciji Liburnia Riviera Hotela, i dionice su rasle i rasle, stigle do najviših cijena koje su ikada imale. Kada je dionica dosegla zenit, država je odlučila dionice dati Gradu, vjerojatno znajući da Grad neće moći ispuniti obavezu preuzimanja dionica vrijednih 1,36 milijardi kuna. Nakon toga,

prestalo se govoriti o privatiza ciji, cijena je ponovo počela padati, a kada je dosegla dno, preostale su dio-

nice predane SN Holdingu, tranzicijskom pobjedniku u vlasništvu tajkuna koji su činili krug famoznih 200 obitelji koje su trebale “izgraditi” Hrvatsku. Prevara, jer drukčije se to ne može nazvati, počevši od osporavanja izvornosti stečenih dionica i pored uvjeta pod kojim je Skupština općine Opatija dala suglasnost na program pretvorbe i unosa općinskih nekretnina u

BEZ PROSVJEDA LRH NE BI BILO

Od prvog trenutka član sam IDS-a, a da u ranim devedesetim dok se je “jamilo” nije bilo IDS-a, gradonačelnika Luttenbergera i po nama organiziranih prosvjeda – LRH danas ne bi ni postojala. Tajkuna koji su je željeli bilo je više nego dovoljno. Nadajmo se da smo konačno pravna država, da nas odluke Visokog trgovačkog i Visokog upravnog suda neće prisiliti na ponovni izlazak na prosvjede. Ako bude trebalo na ulice i trgove treba izaći cijeli liburnijski kraj, jer to će značiti “biti ili ne biti” za liburnijsku budućnost.

PRENOSIMO IZ LIBURNIJSKOG NOVOG LISTA  PRENOSIMO IZ LIBURNIJSKOG NOVOG LISTA 


 PRENOSIMO IZ LIBURNIJSKOG NOVOG LISTA  PRENOSIMO IZ LIBURNIJSKOG NOVOG LISTA temeljni kapital društva 1992., osporavanje Državne revizije 1994. i osporavanje najviše državne instance Sabora 1999. Grad je uz 25 posto dobio i 1 dodatnu dionicu

ne su revizije prekinutih ugovora o dodjeli dionica s popustom, čak se je govorilo i o dijelu besplatnih dionica ili kroz ESOP ili neki drugi za nas prihvatljiv način, no sve su

koja je trebala biti zlatna i koja bi Gradu dala određena upravljačka prava (isto kako i Sanaderova zlatna MOL-u čime je isti MOL stekao sva upravljačka prava nad INA-om). Upravo je ta jedna dionica najveća prevara, jer s tih samo 2.000 do 6.000 kuna vrijednom dionicom bez ikakvih dodatnih prava vlasništvo Grada prelazi 25 posto vlasništva zbog čega mora preuzeti obavezu otkupa svih preostalih dionica. Da je tu bilo poštenja od strane nadležnih Grad bi bio upozoren na tu činjenicu i sigurno bi bio odustao od nje. Shvatimo da je sve to činjeno namjerno, Vlada, HFP i Hanfa to je bio ustvari vrh HDZ-a, a znamo definiciju vrha HDZ- a po ministru Jovanoviću, pa i činjenica je da su ih puni sudovi.

to bila samo prazna i uglavnom predizborna obećanja. Da smo dionice zaslužili, zaslužili smo. Da nije bilo toliko odricanja počevši još davne 1962. ne bi se bili obnavljali stari i gradili novi hoteli, da ne spominjem od Države priznati dug od 40.000.000 eura nastao zbrinjavanjem prognanika i obnovom devastiranih hotela. To je bio dug države LRH, ali još više dug zaposlenicima bez kojih naprosto “Liburnija” ne bi bila opstala. Kao Udruga pisali smo na mnoge adrese i svi su priznavali naše pravo na dionice, no sve su naše nade definitivno pale u trenutku kad je Vlada sve raspoložive dionice naprosto darovala SN Holdingu.

dionica a prevara

Plaća – sto maraka Kako su radnici uopće došli do dionica? – Zaposlenici su svojevremeno dobivali dionice kao naknadu za dugogodišnja odricanja, vjerojatno da ih se obešteti za brojna izdvajanja u razvoj tvrtke kroz svoj radni vijek. Radnici su kroz dionice htjeli doći do vlasništva nad jednim hotelom, no nisu nam to dozvolili, nego smo morali kupovati udjele u cjelokupnoj imovini tvrtke. Moglo se otkupiti 20 dionica, a ovisno o godinama staža, dobivalo se i do 50 posto popusta. Međutim, to su bila teška vremena devedestih godina, plaće su bile užasno niske – oko sto maraka, tržišna cijena dionica pala je ispod te cifre, ali nominalna cijena je bila visoka, tako da i oni koji su imali popust od 50 posto, plaćali su dionicu po 500 maraka. Mnogi su zbog toga odustajali. Na koncu, iako smo teoretski mogli doći do više od 25 posto dionica, nismo skupili niti četiri posto. Na naša traženja obećava-

Puna podrška Dujmiću

mali dioničari, imamo taj stav da nema teorije tužiti Grad u kojem živimo, čak i kad bi ta zarada bila izgledna. Jer, što bi to značilo za Grad? Sve gradske službe automatski bi išle na 50 posto plaće, kako bi se financirali Parkovi, vrtić, stipendije. Pa tko bi mogao plaćati ekonomsku cijenu vrtića da ga Grad ne sufinancira. Inzistiranje na takvom scenariju srozalo bi standard u gradu na samo dno, i to desetljećima dok se ne oporavi. I što bi se dogodilo s LRH tada? Bilo bi to katastrofa, jer ako bi Grad postao vlasnik, sasvim sigurno ne bi imao sredstava za daljnja ulaganja i svaka bi eventualna dobit poslovanja morala ići na otplatu duga vlasnika – Grada.

I što sada? – Sigurno da je u toj kako bih ja nazvao “HDZijadi” bilo promašaja i nespretnosti i lokalne samouprave, što su isti iskorištavali i kroz razne “kvake” u zakonima besprizorno pokrali i prevarili Grad i zaposlenike. To je bolna istina koju Opatijci, ali i stanovnici okolnih lokalnih samouprava moraju znati. Uslijedila je i druga presuda Trgovačkog suda u Rijeci za prisilni otkup dionica po cijeni većoj od 6.000 kuna. Sigurno će uslijediti žalba Grada Visokom trgovačkom sudu, a svi dajemo punu podršku gradonačelniku Dujmiću da pred Visokim upravnim sudom ospori i rješenje Hanfe. Davor Žic

Utemeljeno 1973.

Nudimo vam:

TRADICIJA • KVALITETA • POVJERENJE

- kvalitetne popravke - veliki izbor novih satova uz jednogodišnju garanciju: Seiko, Citizen, Casio, Lorenz, Calvin Klein, Adidas, Axcent, Fossil, Dkny, Esprit, Mexx - modni nakit od nehrđajućeg čelika: Calvin Klein, Swatch, Fossil, Dkny - zamjena baterija i ostalog za Polar monitore srčane frekvencije - komoru za testiranje vodootpornosti ronilačkih satova - različite baterije i remene za satove - baterije za slušne aparate i foto aparate

Maršala Tita 150, 51410 Opatija, Hotel Bellevue, Tel: 051/210-539

11

Vi ste otkupili dionice? – Otkupio sam 13 dionica, toliko sam si tada mogao priuštiti. Još uvijek ih imam u vlasništvu, i ne namjeravam ih prodavati, pogotovo ne kroz tužbu Gradu. Drugim riječima, kako ste odlučili da nećete tužbom od Grada Opatije tražiti otkup tih dionica, odrekli ste se stotinjak tisuća kuna koliko ste za njih mogli dobiti sudskim putem? – Čak i u slučaju da Sud presudi na štetu Grada Opatije, ne vidim da ima načina da Grad ispuni tu obavezu, budući da se može zaduživati tek 20 posto svoga proračuna, ili dvadesetak milijuna kuna. Dakle, ne može doći do sredstava nužnih za otkup svih dionica. Pa zar mislite da Darko Ostoja i SN Holding ne bi prodali dionice u toj tužbi da misle da mogu dobiti takva sredstva? Čini se da dobar dio malih dioničara ne dijeli takvo mišljenje. – Velik broj nas u Udruzi umirovljenika LRH, koji smo izvorni

Donosiocu oglasa 10% popusta!

 PRENOSIMO IZ LIBURNIJSKOG NOVOG LISTA  PRENOSIMO IZ LIBURNIJSKOG NOVOG LISTA


Ugodno i zabavno ljeto U L I BU R N I A R I V I E R A H OT E L I M A

Večernji programi Terasa KVARNER

Five Elements Wellness & Spa Ambasador

Jazz Nights (ponedjeljkom) / ruske šansone, evergreen, Beatles Revival Band (četvrtkom) / mediteranska Bossa Nova (srijedom) / plesni show programi – Liburnia entertainment (nedjeljom i utorkom) / Soul Nights (petkom) / gudački kvarteti (subotom)

• na sve PAYOT tretmane lica i tijela poseban popust od 50% • na sve PAYOT proizvode popust od 20% • uz kupnju PAYOT kozmetičkog proizvoda poklanjamo: klasičnu masažu (20 min.) ili mineralni peeling tijela

07.07. 08.07.

NOVO!

Kvartet Strauss Liburnia Jazz Festival – finalna večer 10.-11.07. Melos Tempo 27.07. Fiesta Latina

AMBASADOR Terasa i vrtni restoran Hortenzija

Jazz Nights i Bossa Nova (petkom) / plesni show programi – Liburnia entertainment (ponedjeljkom i četvrtkom) / Soul Nights, ruske šansone (srijedom) / gudački trio (utorkom) /Vino i gitare (nedjeljom, vrtni restoran Hortenzija) 07.07.

Liburnia Jazz Festival

• SHELLAC - najnovija UV tehnologija koja objedinjuje lakoću laka i trajnost gela • NIANCE PREMIUM ANTI AGING - jedinstven učinak protiv starenja • pripremite se za ljeto - BABOR SLIMMING WRAPS TRETMAN - vidljivo nakon samo jednog tretmana • HANAKASUMI TRETMAN TIJELA - izrazito opuštajuća istočnjačka tehnika masaže Informacije: Tel. 051 743 880 E-mail: five.elements.ambasador@liburnia.hr

Večernji programi i na terasama hotela PALACE, EXCELSIOR i MARINA. Više na www.liburnia.hr


ZANIMLJIVOSTI

Izraelske turiste zanima vodosprema   Piše: Marijana Zorić   FOTO: Nikola Turina

Crpnu stanicu i vodospremu “Šmogori” posjetila je grupa turista iz Izraela. Ovo je treći posjet Izraelaca objektima opatijskog Komunalca koji se tako, uz svoje redovne poslove, počeo baviti i turizmom. O čemu je zapravo riječ i od kuda interes turista za posjet crpnim stanicama i vodospremama, pitali su se i u Komunalcu, a neki su mislili da su to neki “prikriveni turisti” koji žele vidjeti kako funkcionira naš vodovodni sustav, što je na neki način i točno. Naime, riječ je o zaposlenicima tvrtke Milgam koja se bavi vodom i koji,

O

kada idu na grupna putovanja u organizaciji tvrtke, moraju posjetiti neka mjesta vezana za svoju struku. Ovoga puta došli su u sedmodnevni posjet Hrvatskoj i Sloveniji, a Šmogori su im samo jedna od stanica na proputovanju. - Milgam je velika tvrtka. Ima tisuću i 300 zaposlenih, a došli smo vidjeti kako drugi rade. Ovo nam je jako zanimljivo. Ne možemo vjerovati da imate toliko vode i da je toliko puno plaćate. Mi u Izraelu nemamo vode, a plaćamo je manje - rekla je voditeljica turističke grupe Naomi Weitzman.

– Voda je u Izraelu jako dragocjena. Ima je malo pa se u svrhu povećanja obrađuju i otpadne i morske vode. Interes Izraelaca za naše gospodarenje vodom je velik, ali naš vodovodni sustav im nije nepoznanica – rekao je Vedran Doričić, voditelj sektora daljinskog upravljanja i održavanja vodoopskrbnog sustava u Komunalcu koji ih je dočekao. Izraelci su za Komunalac doznali preko jedne slovenske agencije, a došli su u organizaciji splitske agencije “Promet T&T”.

- Meni ovo nije ništa novo. Pratim trendove u svijetu i sve vezano uz vodu. Istražujemo situaciju i trudimo se biti najbolji. Kod nas se voda reciklira i nevjerojatno mi je da vi to ne radite, rekao je menadžer tvrtke Milgam, Ilan Arusi kojemu je ovo bio drugi posjet Hrvatskoj kojom je oduševljen, posebno prirodom i ljudima. Domaćini su izraelske goste počastili vodom i kolačima, a oni su najavili još dolazaka pa bi Komunalac mogao početi i širiti svoju novu djelatnost.

13

Super Palent show Članovi i članice klapa “Mirakul”, “Volosko”, “Pasika” i “Prvi komin Snježanin” pokazali su svoja pjevačka i kulinarska umijeća na drugom izdanju Super Palent Showa, održanog na mulu u

Voloskom, 26. svibnja. Kuhali su se palenta i gulaš od divljači, a dodatni bodovi dodjeljivani su za vokalne izvedbe. Organizator ove kulinarsko-glazbene manifestacije je Ženska klapa “Volosko” koja, natjecanjem u spremanju tradicionalnih jela s palentom kao prilogom, odaje počast svojim nonama koje su nekada obitelji prehranjivale palentom. Stručni žiri u čijem sastavu su bili i masterchefica Srđana Jevtić te poznati kuhar Nenad Posavec, prvu je nagradu do-

dijelio klapi “Pasika” iz Kostanja, drugo mjesto zauzela je domaća ekipa klape “Volosko”, treće mjesto zauzeli su članovi mješovitog vokalnog ansambla “Prvi komin Snježanin” iz Zagreba, dok su četvrti bili prošlogodišnji pobjednici, klapa “Mirakul” iz Veprinca.

Blagdan Tijelova Tradicionalnom procesijom, nakon svete mise u Crkvi sv. Jakova, obilježen je blagdan Tijelova.

Najsvečanije je bilo na rtu ispred paviljona Šporer gdje su procesiju dočekale usidrene barke i brodice. Uz blagoslov mora i barki, službeno je otvorena ovogodišnja kupališna sezona.


EKOLOGIJA

U Ičićima zavijorile

plave zastave radonačelnik Opatije Ivo Dujmić, predsjednica TZ Ičići Tatjana Bartolin i generalni direktor ACI-ja Anto Violić podignuli su 5. lipnja Plavu zastavu na plaži Ičići - međunarodno priznanje čistoće mora i kvalitetnih sadržaja na plažama. Time je ujedno obilježen i službeni početak sezone kupanja.

lipanj 2012.

FOTO: N. TURINA

G

- Ovo je deveta godina da Plava zastava vijori na ovoj plaži, a to je pokazatelj da Grad Opatija u kupalište ulaže kontinuirano. Hvala svima, a posebno tvrtki Parkovi koja brine da se zadovolje svi uvjeti kako bismo zadržali Plavu zastavu. Prije devet godina upravo u Ičićima podignuta je prva Plava zastava na opatijskom području, a danas je ova plaža i jedina koja još uvijek nosi ovu prestižnu oznaku. Nositi Plavu zastavu znači vrhunsku turističku promidžbu koja se temelji na visokoj kakvoći usluge, čistoći mora i obale te opremljenosti i uređenosti plaže. Plava zastava je danas u svijetu vrlo cijenjena turistička markica koja je sve brojnijim turistima glavni orijentir prilikom

  Piše: Kristina Tubić odabira destinacije, kazao je gradonačelnik Dujmić te istaknuo kako će se Grad Opatija dati sve od sebe da i ostale plaže postanu ponos grada. Prisutnima se obratila i Ana Golja iz udruge Žmergo podsjetivši na obilježavanje Svjetskog dana zaštite okoliša koji se slavi svake godine 5. lipnja na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu, posvećene okolišu, a na kojoj je 1972. godine usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda. Za zabavni dio programa pobrinule su se Opatijske mažoretkinje i mališani iz engleske grupe Dječjeg vrtića Opatija Ičići. Još je jedna Plava zastava zavijorila istog dana u Ičićima, i to u ACI Marini, koja već 14 godina ponosno nosi ovaj međunarodni dokaz kvalitete. Zastavu su podigli generalni direktor ACI-ja Anto Violić i direktor Marine Goran Bilić. – Zahvaljujem svima, od mornara i čistačica pa do ljudi u upravi, jer svi su oni jednako zaslužni za dobivanje Plave zastave, istaknuo je Bilić.

List Opatija

14

za poslovanje nekretninama i usluge prevođenja Prevodimo: engleski, talijanski, njemački, francuski, ruski, mađarski, poljski i slovenski... Tel. +385 51 718 383 Tel./fax: +385 51 272 611 GSM: +385 99 215 5553 GSM: +385 91 1807 395 e-mail: vuksanovicdoo@gmail.com

Opatija, M. Tita 79/I (preko puta Tržnice)

www.vuksanovic.hr


Opatija – carski grad  Piše: Kristina Tubić

B

ogatim zabavnim, glazbenim, kulturnim i sportskim programom Opatija će proslaviti Dan grada 25. srpnja, na blagdan svog zaštitnika Svetog Jakova. U obilježavanje su se uključile opatijske institucije i ustanove, kao i mnogobrojne udruge.

Mandraću održat će se koncert Klapa, a ispred vile Angioline koncert grupe 4.33. Sljedeći dan rezerviran je za ljubitelje klapske pjesme, koji će moći uživati u “Festivalu klapa i mandolina” na Ljetnoj pozornici u 21.30 sati u organizaciji Udruge hrvatskih klapa i mandolina.

Manifestacija Opatija - carski grad uvest će nas u program proslave Dana Grada 14. srpnja, a održat će se u večernjim i noćnim satima, od 20.00 sati pa sve do jedan sat iza ponoći. Od ulaska u Carski grad ispod hotela Milenij, preko paviljona Šporer, Portića, Parka sv. Jakova, kupališta Jadran i cijelog Parka Angiolina, pa sve do opatijskog mula, Opatija će se, uz sudjelovanje stotinjak statista i živu glazbu, preseliti u slavnu prošlost. Šporer će, kao nekada, postati bečka kavana, konjska zaprega će voziti opatijskim parkom, a gospoda će uživati... Mul je rezerviran za zabavu puka, uz prikaz ribarskog života i gastronomsku ponudu ribica na žaru i domaćeg vina te živu glazbu.

Uoči Dana Grada na opatijskom Portiću kod paviljona Šporer u 20.00 sati održat će se svečano otkrivanje skulpture “Barkajol”, posvećene svim opatijskim barkajolima, autorice Tatjane Kostanjević, a koja je donacija prijatelja Opatije Romana Popova. Opatijske mažoretkinje prodefilirat će glavnom prometnicom od Tržnice do Slatine u pratnji Puhačkog orkestra Marinići. Istu večer na Ljetnoj pozornici u 21.30 održat će se koncert na kojem će nastupiti grupa “Pips, Chips i Videoklips”. Točno u podne 25. srpnja Udruga ljubitelja kamelija u Vili Angiolini promovirat će knjigu o kamelijama, a duž opatijske šetnice s početkom u 19.00 sati održat će se procesija povodom Dana sv. Jakova. Nakon procesije svi građani Opatije i njihovi gosti na Maloj sceni Ljetne pozornice moći će uživati u koncertu Tri hrvatske dive – Gabi, Radojke i Tereze. U glazbenom paviljonu u Parku Angiolina 27. srpnja

Zajednica Talijana, Sveučilište iz Trsta i Talijanska unija poklanjaju Gradu Opatiji koncert Maria Battifiace koji će se održati na Ljetnoj pozornici 21. srpnja, a ulaz će biti slobodan. Istog dana u Voloskom na

DAN GRADA

Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća koja će se održati 20. srpnja, laureatima će biti uručene nagrade Grada Opatije. Nagrada za životno djelo dodijelit će se Dušku Jeličiću – Duletu. Počasnim građaninom Grada Opatije imenovan je Jan Kickert, a nagrada Grada Opatije za područje gospodarstva dodijelit će se vlasnicima restorana «Ružmarin» Igoru i Goranu Marjanoviću, za područje sporta Daliboru Koreniću, za područje znanosti i zdravstva prof.dr.sc. Siniši Volareviću, za područje odgoja i obrazovanja Ugostiteljskoj školi Opatija i Gimnaziji «Eugena Kumičića» Opatija te za područje zdravstva i socijalne skrbi Gradskom društvu Crvenog križa Opatija.

Nagrade Grada Opatije

Zbor Kluba 60+ održat će koncert. Slikarska manifestacija Mandrać okupit će 28. i 29. srpnja male i velike natjecatelje u likovnom izričaju. Dani Grada imat će i svoj sportski dio, 14. srpnja na plaži Ičići održat će se 5. međunarodni Opatija kup u speedmintonu, dan kasnije u dvorani Liburnija u Voloskom 4. međunarodni kup Opatije u stolnom tenisu, 18. srpnja na dječjoj plaži Tomaševac 4. ljetna olimpijada na moru za djecu, a 21. srpnja 2. otvoreno prvenstvo Opatije u rukometu na pijesku i Aerobic day na plaži u Ičićima, a sve u organizaciji KŠR Gorovo. Zatim je 21. srpanj rezerviran za jedriličarsku regatu “Homo si bordižat” u organizaciji Jedriličarskog kluba Opatija uz sudjelovanje brojnih poznatih osoba iz javnog života. Atletski klub “Marathon 2006”

već tradicionalno organizira Međunarodnu atletsku utrku za žene i muškarce na 18.400 metara i 6.000 metara “Trči i uživaj” te Baby maraton, koji će se održati 22. srpnja sa startom na Slatini. Peta Olimpijada na moru za djecu održat će se na Plaži Ičići 25. srpnja u 15.00 sati. Vaterpolo klub Opatija organizira dva zadnja vikenda u srpnju Liburnijsku ljetnu vaterpolo ligu, na plivalištu u Voloskom. U programu obilježavanja Dana grada još ima mjesta, pa se pozivaju svi koji se žele uključiti i dati svoj doprinos proslavi, da se jave u Grad Opatiju. Program još nije zaključen, još će se nadopuniti, te je podložan promjenama, naglašavaju organizatori. Valja napomenuti da, iako je većina programa besplatna, za neke koncerte trebat će kupiti karte.

15

REAL ESTATE AGENCY

Агенство недвижимости

Immobilienagenturen

Agenzie immobiliari

Najveća ponuda nekretnina na Opatijskoj Rivijeri

Ako kupujete ili prodajete nekretninu OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM

Jer vaše zadovoljstvo je naš cilj!!

www.smart-invest.hr


Od 1. srpnja na novoj adresi

List Opatija

16

O

d 1. srpnja “Komunalac” d.o.o. Opatija djeluje na novoj adresi – Jurdani b.b. Preseljenje se planira već dugi niz godina, te je došao i taj dan. Početkom prošle godine “Komunalac” je postao vlasnik zemljišta propalog “Metala” u Jurdanima, smještenog na atraktivnom terenu velike površine, koji je odlično prometno pozicioniran u odnosu na sve ključne cestovne pravce na Liburniji.

te ostvarili uvijete za preseljenje. Operativni dio preselili smo već prošle godine u rujnu, a sada je došao red i na administraciju, stručne službe i blagajnu. Zbog radova na gradilištu, stalnog ulaska i izlaska kamiona te radi sigurnosti kako korisnika naših komunalnih usluga, tako i naših djelatnika, požurili smo preseljenje, koje ćemo obaviti do kraja ovog mjeseca.

Od našeg osnutka 50-tih godina kao komunalno poduzeće “Komunalac” Opatija, djelovali smo na adresi Lipovica 2, a posljednjih dvadesetak godina planiramo preseljenje. Odlaskom “Metala” na Novoj cesti u stečaj, trebali smo se smjestiti u njihove prostore, međutim tamo je došla “Billa”, a mi ostajemo na staroj adresi. Početkom izgradnje Sportske dvorane “Marino Cvetković” počinjemo intenzivno raditi na preseljenju, te kupujemo i uređujemo prostor bivšeg “Metala” u Jurdanima, koji smo uredili

Novi prostori nalaze se na terenu od 32 tisuće metara kvadratnih, tako da će u potpunosti zadovoljiti naše potrebe. Planiramo izgradnju nove upravne zgrade, koja će odgovarati najsuvremenijim standardima. Iako od srpnja djelujemo s nove adrese, naše sjedište i dalje službeno ostaje na opatijskoj adresi, a također svi kontakti, telefonski brojevi i mail adrese ostaju iste kao i do sada.

Komunalac na novoj lokaciji

Vaš Komunalac

FOTO: N. TURINA

lipanj 2012.

Preseljenje Komunalca

FOTO: N. TURINA

Radno vrijeme: 7.00 do 15.00 sati Radno vrijeme blagajne u Jurdanima: 8.00 do 13.00 sati Telefon – centrala: 505-201 i 701-230 E-mail: uprava@komunalac-opatija.hr


SUSRETI

Borjin ispunjen život   Piše: Mirjana Rončević

FOTO: N. TURINA

tacije knjige koju je pisao proteklih godinu dana.U knjizi, koju je posvetio svojim roditeljima (posebno ocu, kaže), ima sedamdesetak priča. U njima spominje stotinjak osoba s kojima se susretao i preko stotinu gradova u koje je putovao.

Borut Kopani

njigu “Ispunjen život” pisao sam spontano jer su mi se, kao kadrovi u filmu, izmjenjivali doživaljaji u sjećanjima. Još od dječačkih dana, pa sve do zrele životne dobi, život mi je bio buran, s brojnim nesvakidašnjim događanjima i obrtima… Nakana mi je bila zabilježiti isječke iz života koji bi mogli biti zanimjljivi za moju obitelj, prijatelje i znance, a nadam se i za sve zainteresirane osobe do kojih će doći ova knjiga…” napisao

K

Opatija domaćin MIPRO-a Opatija je, od 21. do 25. svibnja, bila domaćin konferencije MIPRO. To je najveći nekomercijalni otvoreni i nezavisni skup posvećen informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, elektronici i mikroelektronici, te novim i visokim tehnologijama u ovom dijelu Europe i središnje je mjesto okupljanja ICT struke na ovim prostorima. Sudjelovalo je više od 1.100 ICT stručnjaka iz više od 40 zemalja svijeta koji su razmijenili

je u “uvodnim napomenama” svoje knjige Borut – Borja Kopani, koju je 14. lipnja predstavio u Opatiji, u vili Angiolini. - Ja, naravno, nisam književnik Znam, čak, da bolje govorim nego što pišem, ali nije bilo drugog načina nego da se prihvatim pisanja kako bi neke događaje iz svog života otrgnuo zaboravu, prvenstveno da bi jednog dana moji praunuci mogli pročitati nešto o Opatiji kakvu sam ja poznavao, kazao nam je Kopani, za razgovora uoči prezen-

iskustva iz područja informacijsko-komunikacijskih tehnologija. - Velika mi je čast što je Opatija već 34. put domaćin ovog značajnog okupljanja ICT stručnjaka. Bliska suradnja organizatora MIPRO-a i Grada Opatije, ove je godine dobila i novu dimenziju - Grad Opatija osigurao je prostore u Vili Antonio, gdje će uskoro započeti s radom MIPRO Centar, koji će svojim cjelogodišnjim aktivnostima i predavanjima s područja znanosti o

- Nije ovo moja prva knjiga. Izdao sam dosad već osam knjiga, ali sve su to bili stručni radovi vezani za filateliju, koja je moj veliki hobi, za angažman u Lions klubu, gdje sam godinama vrlo aktivan, ili pak za turizam, u kojem sam proveo dio svog radnog vijeka. “Ispunjen život” je, međutim, drugačija knjiga, jedna vrsta autobiografije jednog “vječnog Opatijca”, objašnjava Kopani. Borut – Borja Kopani rođen je u Zagrebu 1941. godine, a već je 1947. godine došao je živjeti u Opatiju sa svojim roditeljima, majkom Sonjom i ocem Frankom, čiji su obiteljski korijeni duboko u opatijskoj povijesti. Kao sin jedinac legendarnog opatijskog fotografa Franka Kopanija, s kojim je, kaže, imao odnos velikog uzajamnog poštovanja, od malena se pokazao kao vrlo živahna i aktivna osoba. Tu je karakteristiku zadržao do danas, ali priznaje da osjeća kako je vrijeme da malo uspori i da se malo povuče u mirnije vode.

- Nije lijepo sve što dugo traje, moj je moto koji mi je na neki način odredio život. Iza sebe imam dva braka. S prvom suprugom imam kćeri blizanke, Natašu (hotelijerku) i Nadeždu (stomatologinju), koje su mi podarile svaka po jednog unuka: Miren je danas 21-godišnji student i Ivan, 13- godišnjak, uspješan vaterpolist. Jako ih volim i vrlo sam ponosan na sve njih, kaže Kopani o svom privatnom životu. Smatra da mu je naljepše razdoblje života bilo između šesdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, koje je, po njemu, i zlatno doba Opatije. - Događaj koji je zauvijek promijenio Opatiju, ali i moj život, je rušenje stare Slatine 1979. godine… Sjećam se tog trenutka. Ja i moji prijatelji smo plakali. Sa Slatinom je nestalo jedno lijepo doba i počelo je neko novo vrijeme. Ali, nije danas Opatija tako loše, kako neki tvrde. Meni se čini da je čak urednija. To njeno zelenilo i parkovi… Posebno sam sretan što će Opatija konačno dobiti sportsku dvoranu o kojoj smo desetljećima pričali, a nismo je uspjeli izgraditi, smatra Kopani, koji je u opatijskom životu ostao zapamćen kao čovjek kojeg je “svugdje bilo”: u sportu, gospodarstvu, politici…

17

- Za sebe bih rekao da sam humanist i lijevi demokrat koji je imao ispunjen život, zaključuje naš razgovor Borja Kopani.

informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, Opatiji, gradu kulturne i turističke tradicije, donijeti prepoznatljivost i po modernim tehnologijama, istaknuo je gradonačelnik Dujmić.

Uređen okoliš spomenika Jama Okoliš spomenika “Jama” u Ičićima dobio je “novo ruho”. Nasuto je 20 kubika zemlje te ure-

đen travnjak s automatskim navodnjavanjem. Uređene su cvjetne gredice, zasađeno zelenilo uz stepenice koje vode ka spomeniku, uređene i nasipane staze oko spomenika te djelomično uređen pločnik i postavljeni novi rubnici. Grad Opatija, uz pomoć gradskih tvrtki “Komunalac” i “Parkovi”, uredio je okoliš kod spomenika te na taj način dao svoj doprinos obilježavanju 67 obljetnice najvećeg zločina počinjenog u Drugom svjetskom ratu na opatijskom području.


MALI PODUZETNICI

Zdrave marende iz obiteljske tvrtke   Piše: Marijana Zorić

ekara Kroasana, smještena u sklopu zgrade opatijske tržnice, odmah ispod pošte, mjesto je gdje sve više Opatijaca kupuje kruh. Prva Kroasana u Opatiji otvorena je prije desetak godina kao izdvojeni pogon pekare Baška.

lipanj 2012.

P

List Opatija

18

- Mi smo obiteljska tvrtka. Naši koraci kreću iz Baške s otoka Krka. Moj suprug Željko je inženjer prehrambene tehnologije i cijeli je život u pekarstvu. Ja sam profesor pedagogije po struci, ali sam se posvetila radu u tvrtki, a s nama radi i suprugova sestra Štefica Matijević koja je nutricionist - rekla je suvlasnica Kroasane Blaženka Matijević. Kroasana ima 35 zaposlenih i tri proizvodna pogona gdje se proizvode kruh, pecivo i kolači. - Imamo proizvodnju na Preluku te u Rijeci, a u Opatiji je baza. Tu se uz kruh radi i program zdravih marendi za škole. Sestra mog supruga, koja je također inženjer prehrambene tehnologije i po struci je nutricionist, u tom je segmentu dala svoj pečat. Preko 20 osnovnih škola, dječjih vrtića i dječjih domova opskrbljujemo zdravim marendama - rekla je Blaženka koja se

Ekopak. Jedni smo od rijetkih koji tvrdi švedski kruh i slično. I na to smo vrlo ponosni. to rade. Sva druga ambalaža koju Ono što muči Kroasanu je imate na tržištu je uvezena. Sirovidislociranost. Proizvodnja na od koje radimo je biorijentirani je na Preluku, u Rijeci, i u polistiren. Baza mu je ljepenka FOTO: N. TURINA Opatiji. Tim malim proikukuruza i on se u idealnim uvjetizvodnjama ne možemo zadovoljiti ma, kada ga zakopate u zemlju, u kapacitet koji se od nas traži. Zato nekih 45 dana razgradi. Te kutije su nam je velika želja u Matuljima, iza  potpuno biorazgradive. Proizvod RECESIJA klinike Nemec, uz cestu gdje imaje vrlo atraktivan, a imali smo upimo zemljište, objediniti sve te naše ta i za izvoz. Međutim, zbog malog Unatoč uspješnom poslovanju rascjepkane proizvodnje i napraviti prostora ne možemo biti konkureni u Kroasani su osjetili utjecaj suvremenu, modernu proizvodnju tni s cijenom, odnosno, ne možemo recesije. kruha, peciva i kolača s jednim laosigurati neki kontinuitet - rekla je boratorijem koji će moći zadovoljiti - Osjetimo taj jedan pad Blaženka. Ekopak trenutno ima tri i istraživački rad koji posebno zanistandarda. Obično se kaže da zaposlena, a ambalaža se proizvodi ma mog supruga i njegovu sestru ljudi u krizi jedu više kruha. u unajmljenom prostoru u Rubešikoji u tom segmentu, kao stručnjaVjerujte da nije tako. Osjećama. ci, mogu puno dati. Trenutno je u mo sve probleme kao i svi fazi ovjera glavnog projekta - rekla opatijski poduzetnici poput - I Ekopak će biti dio novog poje Blaženka. pada prometa, ali jednostavno gona. Objedinit ćemo pekarstvo i tražimo nekakve izlaze, od žaslastičarstvo, preseliti urede, napraObitelj Matijević je, uz Kroasalopojki nema ništa. To vrijeme viti cafe slastičarnu. To će biti proinu, pokrenula i tvrtku koja se bavi treba preživjeti. Obiteljska smo zvodnja koja će pratiti sve svjetske proizvodnjom ekološke ambalaže tvrtka i zaista jako puno sami za kolače, Ekopak. standarde. Mislim da ću vas dogoradimo - rekla je Matijević. dine u ovo vrijeme pozvati da se - Ta firma je zapravo kćer Kroazasladite slasticama koje su tamo sane. Kada smo počeli raditi kolače proizvedene - zaključila je Blaženka vidjeli smo da u Hrvatskoj nema posebno ponosi time što proizvode koja je, zajedno sa suprugom, vlaozbiljnijeg proizvođača kvalitetne kolače za Choco bar Kraš. snica najpoznatije opatijske pekare. ambalaže za kolače. Tako je startao - Mnogi Opatijci ne znaju da mi radimo kolače za riječki i opatijski Choco bar. Nedavno smo s Krašom potpisali jedan dugogodišnji ugovor i to nam jako puno znači. Prije otvaranja Choco bara, Kraš je NOVO! NOVO! NOVO! NOVO! raspisao natječaj na koji se prijavila “BORI” DEKORATIVNI PREMAZI ZA DRVO i jedna mala Kroasna, i eto pobijedili 10% POPUSTA NA GOTOVINSKO PLAĆANJE smo - istaknula je Blaženka MatijeZA 2x0,75 l ILI 1x2,5 L + KIST GRATIS vić kojoj su upravo slastice najveća NOVO! NOVO! NOVO! NOVO! strast, a posebno torte koje izrađu- BIOKILL, PITROID, NEO-PITROID - “EGALIN” BRZOSUŠIVA BOJA ZA ju za sve prigode, od rođendana do - VELIKI IZBOR PODNIH I KUTNIH DRVO I METAL PROFILA - VRTNE CIJEVI + PRIKLJUČCI vjenčanja. Potražnja za pekarskim i - FILTERI ZA NAPE, VREĆICE - VELIKI IZBOR VRTNOG ALATA slastičarskim proizvodima svaki je S-BAG - ZEMLJA ZA CVIJEĆE, GNOJIVA, dan veća. - KOMPJUTERSKO NIJANSIRANJE VAZE…

Željezarija Vereno

na Slatini

- Pored toga što radimo za sebe na osam svojih prodajnih mjesta, radimo i za opatijske hotele. Proizvodimo neke vrste prepoznatljivog kruha poput onog s maslinama, zatim kukuruzni kruh,

- M  REŽE, OGRADE I STUPOVI RAZNIH VISINA - LANCI ZA SIDRENJE 10 mm, 13 mm, 16 mm

Posjetite nas!

UNUTARNJIH ZIDNIH, FASADNIH I AKRILNIH BOJA ZA DRVO

Vereno d.o.o., M. Tita 162/3 Radno vrijeme: 8.00 – 19.00 sati Subotom: 8.00 - 13.00 sati Tel: 711-091; Mob: 091-577-8659


– Gotovo da ne postoji neka nagradna igra na kojoj nisam ne-

u Bribiru, dvije godine zaredom osvojila prve nagrade, pa kod kuće ima dvije umjetničke slike istog autora. – Kada sam donijela prvu sliku, odlučila sam ju objesiti s jedne strane volte, a kćeri sam rekla kako ću za drugu stranu volte dogodine osvojiti drugu sliku, i tako je i bilo, priča gospođa Dragica. Svoj radni vijek provela je kao kuharica u lovranskoj bolnici, a danas je u mirovini i čuva trogodišnjeg unuka Ivana, u Voloskom. Ima i dvije unučice, dvanae-

Sretna dobitnica

SUSRETI brojeve, uvijek imam brojeve povezane sa sedmicom.Nije točno da onaj tko ima sreće u igrama nema sreće u životu, jer ja imam i u jednom i drugom, a dokaz su vam moji predivni unuci, ističe gospođa Dragica. Jednom je bila i pojam u križaljci. Naime, njezino ime i prezime trebalo je upisati u križaljku objavljenu u Kvizorami, na što je posebno ponosna. Uz igranje nagradnih igara, hobi joj je pisanje pjesama, a jednu je poslala na nagradni natječaj, te, naravno, osvojila nagradu!

FOTO: N. TURINA

P

reko stotinu nagrada u raznim nagradnim igrama osvojila je u proteklih dvadesetak godina Dragica Ravnić. Zlatni privjesak na lančiću oko vrata, privjesak od murano stakla, umjetničke slike, čak 32 knjige, bežični telefon, tepih, satelitska antena, zlatnik, te mnogobrojni novčani iznosi tek su dio nagradnog fonda koji redovito stiže na adresu gospođe Dragice. Na Lotu je osvojila 11 tisuća kuna, preko časopisa Arene pet tisuća, u Konzumu tri tisuće, na Slagalici i u časopisu Zdravlje petsko kuna...

Dragica Ravnić osvojila je preko stotinu nagrada: Tko ne igra, ne može ni dobiti!

Dragica Ravnić

  Piše: Kristina Tubić

19

što osvojila. Ispunjavam križaljke, šaljem kupone, odgovore na nagradna pitanja, a sudjelovala sam i na Kolu sreće gdje doduše nisam osvojila novac, ali sam kući ipak otišla s nagradom – darom za sudjelovanje. Ako ne igraš, ne možeš niti dobiti. Ljudi jednom igraju, ne dobiju i odmah odustanu, što nije dobro, jer treba biti uporan, kaže Dragica Ravnić, te nam pokazuje album u kojem su isječci iz novina i potvrde o osvojenim nagradama. U albumu su i novinski članci sa slikama gdje su joj uručene razne nagrade, pa tako listajući primjećujemo da je na istoj nagradnoj igri,

Sportski susreti darivatelja krvi Dobrovoljni darivatelji krvi Primorsko goranske županije sudjelovali su na sportskim susretima na Rabu, održanim 2. lipnja. Tridese-

stogodišnju Sabinu i devetogodišnju Tijanu koje žive u Lupoglavu. Nona Dragica poneku nagradnu igru pošalje i za njih, a kako je sretne ruke, djevojčice su već dobile nekoliko nagrada. – Još kada sam radila, kolegice su me molile da igram za njih ili da umjesto njih ubacim kovertu. Mnogo se puta dogodilo da dobiju baš one nagrade koje su priželjkivali. Stalno me pitaju u čemu je tajna. Mislim da je važno, kada se igra, da se neki datumi i sati moraju pogoditi, ali ne mogu reći da imam baš neku formulu. Moj sretan broj je sedam i, kada treba zaokruživati tak darivatelja Gradskog društva Crvenog križa Opatije takmičilo se u raznim disciplinama te su osvojili drugo mjesto u potezanju konopa i stolnom tenisu, drugo mjesto u boćanju i treće mjesto u skakanju u vreći. Nakon sportskog dijela, organizirano je druženje te izlet na Goli otok.

Izložba Opatijski barkajoli Na gornjem katu opatijske tržnice, 9. lipnja,

otvorena je izložba “Opatijski barkajoli” koju je postavila grupa prijatelja Opatije na čelu s Janom Bernd Urbanom. Želja im je bila oživjeti tržnicu i oplemeniti ponudu gornjeg kata te ukazati na stvari i ljude koji su ostavili značajan trag u opatijskoj povijesti. “Opatijski barkajoli” je prva izložba iz serijala 12x12 za Opatiju – dvanaest izložbi za dvanaest mjeseci, a otvorio ju je Luciano Filaffero, unuk i sin poznatih opatijskih barkajola. Marija Trinajstić pročitala je pjesmu Drage Gervaisa “Barke faren” posvećenu

barkajolima. Izloženo je treidesetak fotografija barkajola, a izložba ostaje otvorena mjesec dana, kada slijedi novi postav iz serijala.


OPATIJSKO ZALEĐE

U

čka – najviša planina u našem kraju koja povezuje Istarsku i Primorskogoransku županiju, sve poznatija turistička i sportsko-rekreacijska destinacija i omiljeno obiteljsko izletište Opatijaca. Kula na Vojaku, izgrađena početkom proteklog stoljeća, postala je najprepoznatljiviji simbol Učke, a nakon višegodišnjeg truda kula je sanirana, uređena i u njoj je otvorena jedna od najzanimljivijih hrvatskih suvenirnica. S nje

Životna Učki

lipanj 2012.

Stanko Perišić oduvijek živi na Veloj Učki. Uzgaja krave. Ima ih dvadesetak. – Svakim danom je sve teže. Nitko ne želi doći raditi niti pomagati. Nekad su ljudi iz Istre došli pokositi samo da bi dobili ručak, a danas nitko neće doći raditi niti za novce. Pogotovo teško je zimi, kada zapadne snijeg i bude jako hladno. Ovdje je svaki dan isti. Cijeli dan se radi, od jutra do mraka. Nemamo niti trgovine pa u nabavku moram ići u Veprinac. Nekad mi se čini da su država i lokalna uprava zaboravili na nas. Unatoč svemu, nikad ne bih otišao živjeti u grad. Mislim da bih umro kada bih morao živjeti u neboderu.

20 List Opatija

Obitelj Maliki na Maloj Učki pravi ovčji sir i skutu i p boravimo tijekom ljeta, a zimi živimo u Vodnjanu. P je došao na Učku iz Makedonije. Otac je nastavio uz danas i ja to isto radim. Ovčarstvo i pravljenje sira n I moj stric je ovdje, na Učki, već niz godina i bavi se 600 ovaca. Sir i janjce prodajemo ovdje, a skutu na priznati da mi je ovdje malo dosadno. Ničeg nema, posao, spustimo se u šetnju ili na piće, kazao je Res

se pruža fantastičan pogled na Kvarner i Istru, a tijekom lijepih dana mogu se vidjeti i Tršćanski zaljev, pa čak i Venecija. Vrlo je posjećen i info punkt sa suvenirnicom na Poklonu, a turistički mamci su i uređene poučne staze i šetnice, biciklističke staze, mogućnost letenja zmajem i jahanja. Manifestacije poput Učkarskog sajma, Baby maratona i Djeda Mraza u PP Učka poznate su, ne samo u regiji, već diljem Hrvatske. Park prirode Učka karakte-

Pčelarska udruga Učka osnovana je prije četiri godine i broji osamdesetak člnaova. Osigurava niz pogodnosit za pčelare pa su tako podijelili besplatne lijekove svojim članovima kako bi smanjili gubitke pčela. Aktivno rade na edukaciji pčelara, posjećuju sajmove i odlaze na stručna putovanja. Posebno su ponosni na svoju sekciju mladih pčelara koju su osnovali u Osnovnoj školi Brešca.

rizira i iznimna raznolikost obilježja pa tako na jednom mjestu posjetitelji mogu vidjeti endemski Učkarski zvončić, bjeloglavog supa ili surog orla. Za razvoj, u proteklih nekoliko godina, Učka zahvaljuje stavljanju cijelog područja pod državnu zaštitu, te vrijednom radu ravnateljice Suzi Petričić i zaposlenika Javne ustanove Park prirode Učka. Osim mnogobrojnih turista koji otkrivaju ljepote Učke, ona je i dom sve malobrojnim

žiteljima. Svakim je danom sve manje stanovnika. Nema škole niti trgovina i Učkari danas moraju po sve potrepštine odlaziti u Veprinac ili još dalje. Neki drugi, pak dolaze raditi na Učku, i nije im teško svakog dana voziti se iz Opatije. Kakve čari skriva Učka, čime drži svoje žitelje i čime privlači ljude s mora, istražili smo posjetivši neke od njih.

Mirko Zrinšćak, kipar međunarodne slave, živi i radi na Veloj Učki. – Ovdje živim sa suprugom i djecom. Supruga je profesorica na Akademiji u Rijeci. Sin ide u srednju školu u Rijeku, a kćer u osnovu u Lupoglav. Nama je ovdje jako lijepo. Mir i tišina, prekrasan zrak. Bez mira ne bih mogao stvarati. Živimo u prostoru nekadašnje škole i tu sam uredio i veliki atelje. Kako je supruga svakodnevno u Rijeci, donese sve što je potrebno, kazao je Zrinšćak te najavio skoro otkrivanje skulpture Oko Učke, na Poklonu, ispred suvenirnice.

  Piše: Kri   FOTO: N

a


Mladen i Miroslava Kršanac na Veloj Učki imaju starinu i zemlju koju obrađuju. – Živimo u Lignju, a ovdje smo zasadili malo krumpira, blitve i drugog povrća koje dolazimo okopavati. Moram reći da je ovo povrće s Učke zaista odlično. Ne bih baš mogla reći da nam se financijski isplati, ali jedemo ekološki i domaće, a okus je zaista neusporediv. Dolazimo vikendom i kada god smo slobodni, jer uživamo ovdje u miru i prekrasnom zraku, kazala je Miroslava Kršanac.

prodaje janjce. – Ovdje Prije 37 godina moj djed zgajati ovce i praviti sir, a nam je obiteljska tradicija. ovčarstvom. Imamo oko riječkoj tržnici. Moram pa navečer, kad završimo sul Maliki.

Enisa Benić radi u suvenirnici na Poklonu, a na posao dolazi iz Opatije. – Jako mi je lijepo ovdje raditi. Iz Opatije dolazim do Veprinca, a tamo nas “pokupe” autom Parka prirode. Ima puno posjetitelja i turista. Svi su oduševljeni suvenirnicom i ponudom autohtonih suvenira. Dolazi sve više stranaca, stižu ih puni autobusi. Neki dan ih je bilo dvjestotinjak. Oduševljeni su šetnicama, biljem i zrakom. Kažu da im je nevjerojatno da tako blizu od mora mogu doživjeti pravi planinski ugođaj.

istina Tubić Nikola Turina

21

težak,

ali prekrasan Almin Imširović prije nekoliko mjeseci je otvorio gostionicu Poklon koja ,uz gastro ponudu, ima i sedam soba. – Učka je prekrasna, a to su prepoznali i mnogobrojni turisti koji svakodnevno dolaze tako da mi se ideja da obnovim pansion učinila odličnom, kazao je Almin te pozvao sve zaljubljenike u planinski zrak i Učku da uživaju u domaćoj hrani koju nude svakim danom, osim utorka, od 12 do 22 sata. Preporučio je i meni: krem juha od šumskih gljiva, ravioli punjeni domaćim sirom u umaku od šparoga, odrezak od divljači s umakom od gljiva i borovnica s domaćim fužima ili njokima te palačinke Mala Učka punjene svježim sirom i prelivene medom.

Travar Santo Pulić Aldo – Živjeti na Učki je prekrasno, iako je jako teško, pogotovo zimi. Država i lokalna uprava premalo ulažu u Učku i stanovnici su prepušteni pukom preživljavanju i opstanku. Živim na Veloj Učki, a ljekovito bilje berem do Ćićarije i prema Sisolu i Boljunu. Pravim čajeve, razne masti i tinkture od biljaka, a prodajem ih tu kod kuće na Učki i na opatijskoj tržnici. S obitelji tu živim već preko deset godina. Djeca nam idu u školu. Svakog dana ih vozimo u Opatiju. Teško je, ali ljepote Učke i prekrasan zrak ne bih mijenjao ni za jedan grad.


FOTO ZAPIS

lipanj 2012.

Mama i beba

List Opatija

22

vogodišnjim, petim po redu, Mama i beba Učka maraton, održanim 27. svibnja, organizatori iz opatijske Udruge za promicanje zdravog života Spiritus movens iznimno su zadovoljni te su oduševljeni brojem prijavljenih sudionika. Ovom akcijom, organizatori nastoje prenijeti obiteljima poruku o važnosti boravka u prirodi i o važnosti rekreacije, i to već od najranije dobi. Među maratoncima bilo je i nekoliko beba u majčinom trbuhu, a najmlađe su ipak bile tri dvomjesečne bebe.

O

Ovogodišnji maraton privukao je više od 150 djece koje su na startu prijavljivali njihovi roditelji, bake i djedovi. Osim okrepe i bogate tombole, sudionike su dočekali i vrijedni darovi sponzora maratona.

Mališanima su po povratku s Poklona, ali i onima koji i nisu stigli baš do samoga vrha, uručene diplome, a našem je fotografu sa svojom maratonskom diplomom ponosno pozirala Stela. Sudionici maratona su bebe koje roditelji guraju u kolicima ili nose u nosiljkama 7 kilometara uzbrdo, od restorana Dopolavoro do vrha Učke i natrag. Međutim, sudjelovanje nije ograničeno samo na bebe, nego su sudionici sve obitelji s djecom željne boravka u prirodi i druženja s istomišljenicima koji propagiraju zdrav način života.

Snađi se, druže, kaže stara narodna. Natali se snašla - kada su se nožice umorile, u pomoć je priskočila, s osmijehom na licu, mama Ivana.

Učka maraton   Piše: Kristina Staničić   FOTO: Nikola Turina


rvatski nogometni reprezentativci bili su na pregledu u opatijskoj Thalassotherapiji uoči početka Europskog nogometnog prvenstva, što je, naravno, izazvalo veliku pozornost javnosti. Sportaši su u ovoj zdravstvenoj ustanovi i inače redovni pacijenti na raznim preventivnim pregledima čemu se, u posljednje vrijeme, nakon nekih

H

nosti da su sportaši najzdraviji dio populacije, pa su mnogi zatečeni slučajevima smrti nekih sportaša na terenu. U takvim se situacijama počinju postavljati pitanja je li se moglo nešto učiniti prije, ranije utvrditi zdravstveni problem sportaša... Otuda i sve veća potreba za preventivnim pregledima na kojima se procjenjuje fizička spremnost i zdravstveno stanje sportaša, kaže

metnih reprezentativaca.

Novi uređaji Time je opatijska Thalassotherapia još jednom došla pod “svjetla pozornice”, ali je ta zdravstvena ustanova s poviješću dugom 55 godina u kojoj je bilo uspona i padova, i inače posljednjih desetak godina povezana s “dobrim vijestima”.

i krvnih žila Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Ova je bolnica komplementarna s kardiologijom

- Prije tri godine je Specijalna

Reprezentativci u Thalassotherapiji   Piše: Mirjana Rončević

ZDRAVSTVO

 FOTO: Nikola Turina

Tomislav Dujmović KBC-a Rijeka, a naše je opredjeljnje u neinvazivnoj dijagnostici, prevenicji i rehabilitaciji srčanih bolesnika, napominje dr. Peršić. Nedavno je Thalassotherapia obogaćena i dvama modernim dijagnostičim uređajima - višeslojni MSCT i magnetska rezonanca, a i stalnim ulaganjem u kadrove postižu se sve zapaženiji rezultati. Bolnica je to koja je već desetljećima poznata i po fizikalnoj medicini i reumatologiji, a otkako od prije nekoliko godina ima i novi Thalasso Wellnes centar potvrđuje svoje značajno mjesto u ponudi zdravstvenog turizma.

Opatijci “kod kuće”

Reprezentativci u opatijskoj bolnici tragedija na sportskim terenima, pridaje još više pažnje. - Uobičajena je precepcija jav-

Thalassotherapia

nam doc. dr. sc. Viktor Peršić, zamjenik ravnatelja Thalassotherapije, objašnjavajući razlog posjeta nogo-

bolnica Thalassotherapia i službeno stekla naziv Klinike za liječenje, rehabilitiaciju i prvenciju bolesti srca

Opatijci su oduvijek ponosni na ovu zdravstvenu ustanovu u svom gradu, jedinoj bolnici koju imaju i uvijek će radije, kad god to mogu, svoje zdravstvene probleme pokušati riješiti tu, “kod kuće”, nego u nekoj drugoj bolnici. Građani Opatije u Thalassotherapiju odlaze na razne specijalističke preglede, preventivne kontrole i terapije, ponekad koriste i rekreativne sadržaje... U ugodnom prostoru koji “ne miriše” na bolnicu nekako je lakše stajati u redovima koji su i pred ambulantama u ovoj ustanovi, ipak, u posljednje vrijeme sve duži i veći. - Naravno, svi pacijenti iz Hrvatske imaju jednaka prava na usluge i liječenje u ovoj specijalnoj bolnici i Opatijci ne mogu imati neke privilegije. Liste čekanja se ustanovljuju preko Centralnog sustava naručivanja, a kako je najavljeno, uskoro bi se taj sustav trebao usavršiti što bi moglo pomoći pacijentima kojima je neka od zdravstvenih usluga hitna. Da, mora se priznati, liste čekanja su podugačke, ali mi to ne možemo puno promijeniti jer je model financiranja zdravstva takav da se može raditi samo do granice do koje su nam usluge plaćene, zaključuje dr. Peršić.

23


S porezanim prstom u – turističku ambulantu

HITNA

U

  Piše: Mirjana Rončević

me vijećničkih pitanja pokrenula rasprava o hitnoj pomoći.

FOTO: N. TURINA

svojoj je kuhinji sjeckala kapulu. Bila je nedjelja ujutro, pripremala je ručak. A onda joj je nož zarezao prst. Krv je počela teći, pokušala ju je zaustaviti. Pogleda rez, uf, dosta je duboko. Zaključuje da bi to trebalo zaštiti kojim puntom. Zamotanog prsta, odluči “skočiti” do Hitne. Ali, joj, sjeti se, Hitne u Opatiji više nema.

Za liječničku pomoć sada se pacijenti prvenstveno moraju usredotočiti na ambulante obiteljske medicine. Ako im je pomoć

LRH ne da 30 tisuća

Za sufinanciranje turističke ambulante godišnje se treba izdvojiti oko 600 tisuća kuna. Od toga na hotelskog giganta, tvrtku Liburnia Riviera Hoteli, otpada 30.000 kuna godišnje. No, zasad, Uprava LRH nije prihvatila tu obavezu sudjelovanja u financiranju turističke ambulante.

lipanj 2012.

- Opatijska Hitna pomoć je najstarija u Hrvatskoj i jedna od prvih u svijetu, te će za dvije godine, 2014. godine, obilježiti 120 godina postojanja. Nastala je, naravno, za potrebe tadašnjih gostiju Opatije, a ne radi domicilnog stanovništva. Nadam se da će i najveći opatijski hotelijer to uvažiti i dati svoju financijsku podršku ovom projektu, kaže dr. Grgurev.

List Opatija

24

Ova zamišljena situacija može, naravno u raznim varijantama, biti dio opatijske stvarnosti. Nakon što je od kraja prošle godine u Hrvatskoj počela funkcionirati reorganizirana hitna medicinska skrb, prema europskom modelu i kriterijima. Opatijci se tek privikavaju na nove uvjete. Bili su navikli da na Hitnoj (u Nazorovoj ulici), i za male i za velike zdravstvene probleme, u svako doba mogu doći do liječnika. Više nije tako. Sjedište hitne medicinske službe jest ostalo na toj lokaciji, ali liječničke ekipe interveniraju isključivo na terenu, kada ih se pozove preko “čarobnog broja” 112. Pojašnjeno je to i na nedavnoj sjednici opatijskog Gradskog vijeća, kada se u vrije-

Mažoretkinje na natjecanju

Opatijske mažoretkinje nastupile su na županij-

POZVATI

112

Treba nazvati 112! Ma što će uznemiravati tu važnu službu radi jedne posjekotine na prstu. Obiteljski liječnik nedjeljom ne radi. Što napraviti? Otići na hitni bolnički trakt u Rijeku. Čak u Rijeku, radi te male povrede… I dok tako razbija glavu gdje potražiti liječničku pomoć, primijeti da je krvi na prstu ipak manje. Dobro, sama će to sanirati. Sve je dobro prošlo…

usluzi su im ekipe s broja 112, a u opatijskom slučaju i – turistička ambulanta. potrebna izvan radnog vremena ambulanti, ili u dane vikenda, na 

Radni ritam

Turistička ambulanta, sa sjedištem u zgradi Doma zdravlja Opatija na adresi Stubište dr. Vande Ekl 1 (iza zgrade policije), od 15. lipnja do 15. rujna, otvorena je radnim danom od 8 do 21 sat, a subotom, nedjeljom i praznicima od 9 do 16,30 sati. Izvan glavne turističke sezone turistička ambulanta ima samo jednu smjenu.

skom natjecanju u modernom plesu, održanom u Buzetu 2. lipnja, na kojem je nastupio 390 sudionika iz 41 grupe. Natjecanje je održano u kategorijama vrtićara, školskog uzrasta, freesylea, showdancea, breakdancea i hip-hopa, a suci su bili renomirani hrvatski plesači, koreografi i plesni pedagozi: Mirjana Preis, Sanja Hrgetić i Vesna Mimica. – Opatijske mažoretkinje osvojile su 2 bronce, 1 srebro i 1 zlato u kategorijama showdance i freestyle te dokazale da su uspješne i među plesačima. Posebno smo ponosni na

- Turistička ambulanta je osnovana još 1995. godine kada je, po tadašnjim pravilima, smanjen broj timova hitne pomoći u Opatiji. Kako bi se zadržao dostignuti standard opatijske hitne medicinske službe, koja ima tradiciju dužu od stotinu godina, tada se uz financijsku pomoć liburnijskih jedinica lokalne samouprave i njihovih turističkih zajednica osnovala turistička ambulanta koja je nadopunjavala Hitnu i djelovala u istom prostoru. Na taj je način građanima 24 sata dnevno bio dostupan lijčenik. Najnovijim promjenama u organizaciji hitne medicinske skr-

našu predškolsku skupinu, koja je odradila svoj prvi nastup pred žirijem, kazale su Lori Kalčić i Tanja Gašparić iz Opatijskih mažoretkinja.

Planinari u pohodu na Goriška brda Članovi Planinarskog društva Opatija posjetili su početkom lipnja Goriška brda na krajnjem zapadu Slovenije gdje su sudjelovali u “8. pohodu od češnje do češnje” kojeg organizira PD

bi, turistička ambulanta je morala “iseliti” i sada djeluje u centralnoj zgradi Doma zdravlja, rekao nam je voditelj opatijske ispostave Doma zdravlja PGŽ, dr. Zdravko Grgurev koji još vodi bitke kako bi se i kod hotelskih tvrtki dobila ugovorena financijska potpora za rad ove ambulante.. U slučaju izmišljenog primjera “porezanog prsta” to znači da bi te nedjelje, od 9 do 16,30 sati pacijentica mogla dobiti liječničku pomoć u turističkoj ambulanti, gdje bi joj ,vjerojatno, sa “dva šava” riješili problem. Iako prvenstveno namijenjena zdravstvenim potrebama liburnijskih turista, u ovoj ambulanti su, kažu, uvijek spremni pružiti zdravstvenu uslugu i svim drugim građanima.

Brdo Iz Dobrova. - Na pohod smo krenuli turističkom stazom “Čmpevka”, što je naziv stare sorte trešnje, kojom se prolazi kroz prekrasne predjele vinograda i voćnjaka. Miris i okus trešanja mamio je na sve strane. Bilo je to ugodno druženje, uz puno smijeha i zabave, vedrih i ozarenih lica planinara. PD Opatija bila je jedna od većih grupa. Bilo nas je preko pedeset planinara, kazala je tajnica PD Opatija Mirjana Brumnjak.


deja o zaradi od solarne energije, bez ulaganja vlastitih sredstava, zvuči pomalo nestvarno, ali postavljanje fotonaponskih sustava za vlastitu opskrbu energijom ili prodaju, u Europi i svijetu svakim danom sve više raste. U svijetu je 2011. godine instalirano blizu 27,7 GW fotonaponskih sustava što je 11 puta više nego 2007. Ovome doprinosi snažno razvijeno europsko tržište fotonaponske tehnologije u kojem dominira Njemačka. Jedan od uvjeta ulaska u Europsku uniju je i proizvodnja određene količine struje iz izvora obnovljive

I

energije tako da se i u Hrvatskoj na razne načine potiče postavljanje fotonaponskih sustava. Dean Borbelj, iz O.P.M. Koncepta, objasnio je prednosti ovakvih sustava te modele financiranja njihove ugradnje. - Fotonaponske ćelije pretvaraju solarnu energiju u električnu energiju. Prednosti instaliranja višestruke su i za korisnike i za okoliš. Vlastiti izvor energije omogućava energetsku neovisnost i povećava se vrijednost nekretnine. Vijek trajanja je 30 i više godina. Državni poticaji, prilikom ugradnje, sma-

njuju investicijske troškove što je vrlo isplativo, jer je vrijeme povrata investicije 7 do 8 godina. Sustav se postavlja na krovove zgrada ili na nosive konstrukcije veličine do 15 m², dok je za postavljanje na zemljištu potrebna lokacijska dozvola. Problemi se javljaju jedino kod zgrada koje su u području zaštićene kulturno-povijesne cjeline, jer je tada potrebna dozvola konzervatora, istaknuo je Borbelj. Zahvaljujući novom pravilniku, procedura dobivanja dozvola je skraćena s 8 mjeseci na 60 dana, a najvažniji je uvjet legalnost objekta i čisto vlasništvo. Ukoliko je u zgradi

Zaraditi prodavajući struju HEP-u   Piše: Kristina Tubić

ENERGIJA više stanara, moraju se suglasiti svi. Potrošač sklapa ugovor s Republikom Hrvatskom na 12 godina. Ona se obvezuje da će preko operatera, a za sada je jedini operater HEP, kupovati energiju koja se proizvede. Proizvođača jedan kilovatsat košta jednu kunu, a država mu poticajno plaća za isporučenu energiju 3,8 kuna po kilovatsatu. Konačna računica zarade je oko 42 tisuće eura kroz dvanaest godina. - Nudimo nekoliko modela financiranja fotonaponskog sustava, i to: gotovinsko plaćanje čija cijena za opremu, instalaciju i osiguranje na 12 godina iznosi 4.800 eura, zatim bankarski kredit putem kreditnih linija te našu kreditnu opciju bez vlastitog ulaganja po modelu “ključ u ruke”. Vrlo je interesantna ova treća opcija, kod koje smo mi kreditori. Ukratko bismo to mogli objasniti ovako: potrošač ostvaruje poticaj države, a tvrtka O.P.M. podiže za njega kredit i kupuje fotonaponski sustav. Dakle, potrošač, na neki način, iznajmljuje svoj krovni sustav na 12 godina, a kada istekne kredit postaje vlasnik vlastite elektrane. Prosječno, elektrane imaju garanciju 25 godina. Nije potrebno trčati kod sređivanja papira Mi ishodujemo sve dozvole i posredujemo u svim poslovima. Jedino što je potrebno je uplatiti polog koji se vraća kada se postave paneli, a iznosi 9 tisuća kuna za elektrane do 10 KW, 18 tisuća kuna za one do 20KW te 27 tisuća kuna za one do 30KW, kazao je Dean Borbelj. Ako vas zarađivanje putem vlastite elektrane, i to još bez ulaganja, nije dovoljno zainteresiralo, trebali bi razmisliti barem o uštedi struje za osobne svrhe pomoću struje iz vlastite proizvodnje, jer na taj način postajemo energetski neovisni te imuni na šokove stalnih poskupljenja struje.

FOTONAPONSKI SUSTAVI

Montaža fotonaponske elektrane na vlastitom krovu omogućava uštedu električne energije, ali i prodaju viška struje HEP-u, a moguće ju je isfinacirati i bez vlastitih ulaganja, putem kreditne opcije O.P.M-a po modelu “ključ u ruke”. Na gotovo svakom legalnom objektu čistog vlasništva može se montirati fotonaponska elektrana, a proizvedena struja se može koristiti za vlastite potrebe ili se može prodavati, po skoro četiri puta većoj cijeni, kazao je Dean Borbelj iz tvrtke O.P.M. Koncept na tribini za građane Opatije održanoj u Vili Antonio 24. svibnja pod nazivom “Od ideje do vlastite elektrane”.

25


VOLONTERI

“Lunjo i Maza” brinu o napuštenim psima i macama   Piše: Kristina Tubić

Liburnijsko Društvo za dobrobit životinja “Lunjo i Maza” poziva sve prijatelje životinja koji na bilo koji način žele i mogu pomoći da im se jave. Potrebni su volonteri koji bi privremeno čuvali pse i mace, te odlazili na sajmove. Najveći cilj, trenutno, je izgradnja skloništa, pa ako netko možda ima teren koji bi ustupio, neka se javi u udrugu. Također su dobrodošle donacije hrane, pijeska, deka, deterdženata te sve opreme za kućne ljubimce. Novčani prilozi mogu se uplatiti na žiro račun 2402006-1100128814, a svi podaci naći na web stranicama www.lunjoimaza.org kao i na Facebooku. Za sve upite može se nazvati broj 091763-8892 ili poslati mail na adresu lunjoimaza@gmail.com

FOTO: N. TURINA

Svaka pomoć je dobrodošla

Diana Gon i Dolores Štanger u privremenom skloništu za napuštene životinje s mačićima koji čekaju dom

patiji i čitavom liburnijskom području hitno je potrebno sklonište za pse i mačke. Kućni ljubimci postaju žrtve recesije i smanjenih prihoda građana. Vlasnici ih se rješavaju i ostavljaju na cesti. Svaka turistička sezona, također,

lipanj 2012.

O

List Opatija

26

Tužne pseće sudbine

Volonteri “Društva Lunjo i Maza” svjedoci su svakodnevnih tužnih priča o napuštenim macama i psima. Kujica Zonya, prekrasna haskica, već je neko vrijeme u Društvu. Skrivala se po jamama i šumi. Boji se ljudi i prići joj smije tek volonterka Diana. Svakodnevno radi s njom na socijalizaciji i kaže da je iz dana u dan sve bolje i napredak je vidljiv. – Zonya je morala pretrpjeti strašne grozote od ljudi, jer im ne želi prići. Ne izlazi iz skloništa. Prestrašena je, ali se nadamo da će s vremenom i kroz brigu naših volontera ipak ponovno steći povjerenje u ljude, kazala je Diana.

Završena Cesta Carmen Sylva

Završetak rekonstrukcije Ceste Šetalište Carmen Sylva, 28. svibnja, je svečano obilježen u prisustvu gradonačelnika Grada Opatije Ive Dujmića, predstavnika izvođača radova “Goran graditeljstva” iz Delnica, inženjera Božidara Ožanića te predstavnika tvrtke nadzora “AG Projekta” iz Rijeke, inženjera Ivice Lazanea. Radovi na rekonstruk-

donosi povećani broj napuštenih kućnih ljubimaca, istaknula je tajnica Društva za dobrobit životinja Liburnije Dolores Štanger. Udruga ima sjedište u Vili Antonio u Opatiji, a u Lovranu su, prije tri godine, od općine na korištenje dobili prostor u bivšim kasarnama, koji su sami uredili uz pomoć donacija, te ga koriste kao privremeno sklonište za napuštene životinje. Društvo je osnovano s ciljem spašavanja, zbrinjavanja i smanjivanja broja napuštenih životinja, s ciljem sprečavanja mučenja i maltretiranja te podizanja svijesti kod ljudi, a u svrhu humanijeg odnosa prema životinjama. Paralelno s udomljavanjima, Društvo radi na edukaciji građanstva putem medija i mnogobrojnih akcija. Članovi Društva posjećuju škole i vrtiće educirajući mališane i učenike kako treba brinuti o kućnim ljubimcima. Društvo je član međunarodne organizaciju OIPA. Predsjednik društva je Boris Uršić, tajnica Dolores Štanger, a Društvo broji pedesetak članova. Aktivnosti Društva baziraju se na radu volontera koji svoje slobodno vrijeme, energiju, a nerijet-

ko i svoja materijalna dobra, troše za pomoć i spašavanje životinja beskućnika i maltretiranih životinja. Svake godine udome oko 250 životinja, a lani su sterilizirali 506 mačaka i kujica. Posjetili smo privremeno sklonište u Lovranu u kojem, trenutno, borave dva psa, Ava i Zonya, nekoliko mačaka te deseci mačića. – Mnoge životinje dođu bolesne i onda ih mi ovdje liječimo. To je i jedan od razloga zašto su u kavezima jer bi inače, kada bi zdravi bili u kontaktu s bolesnima, zarazili jedni druge i tome ne bi bilo kraja. Također, imamo sterilizirane mace, te mnogo malih napuštenih mačića za udomljavanje. Ljudi ostavljaju legla mačića i nisu svjesni da će oni narasti i da će, ako se Društvo ne pobrine za njih i ne sterilizira ih, cijela Liburnija uskoro biti prepuna uličnih mačaka, objasnila je Štanger. Udruga muku muči s nedostatkom prostora te ovim putem apeliraju i mole osobe koje imaju bilo kakav prostor, po mogućnosti izvan centra grada, da im se jave kako bi životinje napokon dobile adekvatno prihvatilište, a svi oni koji žele mačku mogu po nju doći u utočište. - Društvo zbrinjava isključivo životinje beskućnike. Ne prima i ne zbrinjava niti udomljava privatna legla mačića i štenaca, ali može posredovati pri udomljavanju i ste-

ciji ove ceste, u duljini od 500 metara, započeli su 1. ožujka 2011., a u cijelosti su završili u ožujku 2012.Vrijednost investicije iznosi 7,6 milijuna kuna, a investitori su Grad Opatija i gradska tvrtka “Komunalac”, dok je izvođač radova tvrtka “Goran graditeljstvo”. Rekonstrukcijom je riješena i i sva druga pripadajuća infrastruktura: oborinska kanalizacija, hidrantska mreža, vodovod, sanitarna kanalizacija, javna rasvjeta i DTK kanalizacija, a paralelno sa završetkom radova na rekonstrukciji dionice ceste, kroz Program re-

rilizaciji ženki. Prema Zakonu o zaštiti životinja svaki vlasnik kućnog ljubimca dužan je sam zbrinjavati pomladak, a ukoliko to ne učini podliježe prekršajnom postupku i novčanim sankcijama. Društvo neće štedjeti na prijavama policiji i nadležnim inspekcijama, naglasila je Dolores Štanger. - Naše Društvo udomljava napuštene kućne ljubimce putem oglašavanja u novinama, putem Facebooka, na sajmovima u Lovranu i Kastvu, a uskoro planiramo redovito predstavljati mace i psiće za udomljavanje i ispred opatijske tržnice, kazala je volonterka Diana Gon, koordinatorica pri udomljavanju. Prilikom udomljavanja životinje potpisuje se, obostrano, ugovor kojim su regulirane obveze i prava udomitelja prema udomljenoj životinji, a uz obavezan članak ugovora u kojem je navedeno da je sterilizacija obavezna. - Troškove sterilizacije udomljene mace ili kujice snosi Udruga Lunjo i Maza samo ukoliko udomitelj nema financijske mogućnosti da sam plati zahvat, a plaćanje sterilizacije može se dogovoriti i djelomično. Svaki udomitelj za svojeg novog ljubimca dobiva i poklon paket u Pet Centru na Škurinjama, a nakon udomljavanja kontroliramo kako se novi vlasnici brinu za svoje ljubimce, objasnila je Diana.

dovnog održavanja komunalne infrastrukture, Grad je osigurao i 20-ak novih parkirnih mjesta koje će građani moći koristiti besplatno.

DND-ovci na rođendanskoj priredbi

Članovi Društva “Naša djeca” Opatija na završnoj priredbi, održanoj u hotelu Adriatic 10. lipnja, pokazali su roditeljima, bakama, djedama, tetama i barbama što su radili i naučili tijekom


 Počast grofu Andrassyu

U spomen grofu Gyuli Andrassyu, koji je preminuo u Voloskom 1890. godine, mađarska je država, u znak sjećanja, 1926. godine postavila spomen ploču u vrtu vile Črnikovica. Ploča još uvijek stoji na istom mjestu, a članovi Udruge Baross su, povodom obilježavanja Dana mađarske kulture od 18. do 20. svibnja, položili vijence i zapalili svijeće odajući počast karizmatičnom političaru grofu Andrassyu i njegovim političkim i ideološkim nastojanjima u postizanju mira na ovim i na prostorima Srednje Europe. U Umjetničkom paviljonu Šporer postavljena je izložba dokumenata o životu i radu grofa Andrassya. Svečanosti su, uz mnogobrojne predstavnike Udruge Baross, predstavnike Gradova

domovini Hrvatskoj”. - Udrugu smo formirali kako bi povezali Mađare u Primorju i kako bismo očuvali identitet, tradiciju, kulturu i jezik te ih prenosili budućim generacijama. Zajedno slavimo nacionalne blagdane.

zvoj riječke luke, koja također nosi njegovo ime, a 1889. godine bio je izabran za počasnog građanina Rijeke, kazala je predsjednica mađarske kulturne udruge “Baross” Erzsebet Kolar. Prostorije Udruge nalaze se u Rijeci. Udruga se finan-

Druženje

“domaćih” Mađara

 Piše: Kristina Tubić

UDRUGE mo, pjevamo i molimo mađarski te tako čuvamo naš jezik, istaknula je predsjednica Kolar. Udruga organizira niz događanja tijekom čitave godine pa se tako u svibnju održavaju dani mađarske kulture pod nazivom “Dani Barossa”, postavljaju mnogobrojne izložbe s različitim tematikama, a izlagači su članovi Udruge te istaknuti umjetnici iz Mađarske. Organiziraju se glazbeni koncerti: od operetta, preko mađarske narodne glazbe, pa sve do koncerata ozbiljne glazbe. U Rijeci, Opatiji i Lovranu postavili su nekoliko spomen ploča istaknutim Mađarima

FOTO: N. TURINA

27

ađarska kulturna udruga “Baross” ove godine slavi deset godina svoga rada i postojanja. Udruga broji osamdesetak članova, Mađara, iz Rijeke, Opatije, Ike, Lovrana, Bakra i Krka. S ostalim mađarskim udrugama koje djeluju u Hrvatskoj povezani su preko krovne udruge Mađara MESZ čije je sjedište u Belom Manastiru, a moto udruge je: “Kao Mađar biti sretan u

M

godine,. Nastupile su male i velike plesačice Studija za suvremeni ples “D’Ori” s voditeljicom Martinom Rukavina, balerine Baletnog studija “Akvarel” s voditeljicom Sabinom Voinea Vukman, članovi Dramsko scenske radionice “Zvjezdice” s voditeljicom Sabrinom Jelić, članovi “Kolibrića” s voditeljicama Ivone Šabarić Rubeša i Lucijom Jančec, te gošće, Opatijske mažoretkinje i pjevači skupine RI Stars. Nastupile su i nekadašnje članice D’Ora, danas već odrasle djevojke. A kako im je bilo odrastati

Odajemo počast osobama iz naše povijesti te posjećujemo našu matičnu državu Mađarsku. Redovito organiziramo razne kulturne događaje koji su, na našu radost, uvijek dobro posjećeni i to ne samo od članova naše manjine. Ime Baross odabrali smo u čast nekadašnjeg ugarskog ministra za javne radove i promet Gabora Barossa čije ime povezuje grad Rijeku i Mađarsku. On je zaslužan za rau DND-u prisjetili su se Anja Turkalj, koja je danas diplomirana pravnica, i Denis Juraga, student i vaterpolist. Ovom svečanom priredbom započelo je obilježavanje obljetnice “60 godina aktivnosti s djecom i za djecu u DND-u Opatija”, a tijekom godine organizirat će se niz aktivnosti kojima će se obilježiti 60 godina rada, te će se izdati monografija. Rođendan su, svim članovima, čestitali opatijski gradonačelnik Ivo Dujmić te nekadašnja članica Mila

cira od članarina te iz sredstava i donacija Gradova Rijeke i Opatije, Primorsko-goranske županije, kao i iz državne potpore preko krovne udruge MESZ. Članovi se sastaju redovito jednom mjesečno, svakog prvog ponedjeljka u mjesecu. - S područja Liburnije, u Udrugu je uključeno četrdesetak žitelja mađarske nacionalne manjine iako je njihov ukupan broj veći, ali nisu svi naši članovi. U Udruzi govori-

vezanim za ovaj kraj. – Svake godine, u čast prvog mađarskog kralja Stjepana, na dan sv. Stjepana organiziramo svetu misu na mađarskom jeziku. Za najmlađe članove naše manjine imamo darivanja povodom svetog Nikole, a posebno nas vesele višednevni izleti u Mađarsku. Tada, svake godine, upoznajemo neki drugi grad ili mjesto, kazala je Erzsebet Kolar. Maletić koja je u DND-u bila aktivna 70-tih godina. U predvorju dvorane, održana je izložba radova Likovne radionice “Grad” DND-a Opatija na temu Crno bijeli svijet.


  Piše: Kristina Tubić   FOTO: Nikola Turina

Oživjela

likovna scena u Veprincu

lade umjetnice iz Veprinca: Andrea Knežević, Sanja Ausec i Tamara Brajković u siječnju su osnovale udrugu “Varuna” te otvorile istoimenu galeriju koja pruža prostor mladim umjetnicima da prezentiraju svoja djela i tako obogaćuju veprinačku likovnu scenu. Nazvale su je po božanstvu Varuna, slično našem bogu Perunu. Galerija se nalazi u starome gradu, a djevojke su je uredile vlastitim snagama. Izložba i performans Tajči Čekade, Varunske večeri uz čakvaske stihove i izložbu, Motika Velog Jože i skulpture Refika Fiko Sajlije te fotografije prirode članova udruge Žmergo privukle su mnogobrojne

M

posjetitelje te oživjele prostor galerije i okolnih uličica. - U Veprincu se premalo toga događa. Stanovnici, a pogotovo oni mladi, trebali bi se više aktivirati i “živnuti”. S ciljem da obogatimo društveni život i povežemo lokalno stanovništvo kroz druženje i razna događanja, odlučili smo osnovati udrugu i urediti galeriju kao mjesto gdje ćemo se sastajati i družiti, istaknula je Andrea Knežević, profesorica likovne kulture i kiparica koja se bavi i uređenjem prostora. Za nedavnu proslavu Markove u Veprincu organizirala je likovnu radionicu za djecu, koja je bila odlično posjećena, a najbolji likovni radovi mališana su bili nagrađeni. Organi-

zirana je i izložba najmlađeg slikara iz Veprinca, sedmogodišnjeg Venia Fabijančića, čija zbirka broji više od stotinu uradaka naslikanih različitim tehnikama i s isto tako raznovrsnim motivima. Iako mu je tek sedam godina, već je sudjelovao i u nekoliko likovnih događanja te osvajao nagrade. – U pripremi je izložba u suradnji sa Sašom Jantolekom. Mi ćemo sve naše izloške prenijeti u njegovu galeriju u Kastvu, a on će umjetnička djela iz svoje galerije izložiti u galeriji Varuna, najavila je Andrea Knežević. U pripremi je još jedan projekt, Ex tempore. – U rujnu ćemo u Veprincu organizirati radionice i izložbe za

djecu i odrasle Ex tempore. Interesa ima, a odlična posjećenost naših dosadašnjih izložbi i događanja dale su nam ideju da organiziramo nešto za velike i male. Lokalni umjetnici trebaju se više i češće predstavljati, a mi se nadamo da ćemo im kroz udrugu i galeriju “Varuna” to i omogućiti, kazala je Sanja Ausec, mlada umjetnica koja inspiraciju nalazi u prirodi te izrađuje skulpture od drva pretvarajući neobične oblike grana maslina i maruna u umjetnička djela. Galerija “Varuna” u kratko je vrijeme postala nositelj kulturnog života u Veprincu. Lokalni umjetnici dobili su priliku da prikažu svoje radove, a stanovništvo i njihovi gosti i prijatelji, novi prostor za druženje.

Mlade umjetnice Sanja Ausec i Andrea Knežević inicijatori su novootvorene udruge i galerije “ Varuna” u Veprincu

FOTO: N. TURINA

AKCIJE


FOTO: N. TURINA

KULTURA

Veličanstven vatromet ozbiljne glazbe   Piše: Aleksandar Vodopija

aš kao što je fantastični FEN Festivala Opatija zasjenio sva ostala proljetna zbivanja u našemu gradu tako je i prvi dio Ljetne sezone Festivala Kvarner učinio da praktički zaboravimo na sva druga, samo naoko sitna, zbivanja u Opatiji i njezinoj okolici. Inače, takva događanja svakako uspješno popunjavaju mozaik sve značajnijih kulturnih zbivanja na ovim prostorima, ali ona su jednostavno ostala u sjeni Kristalne dvorane našega Kvarnera. Ona je, i u doslovnom i u prenesenom značenju, zabljesnula u svom punom sjaju, i ,upravo magnetskom moći, privukla publiku željnu dobre glazbe u svoje carstvo za kojega smo ostali prikovani puna dva intenzivna vikenda. Još uvijek u nevjerici da je tako nešto u Opatiji zaista moguće. Krenimo redom.

B

A u početku bî – Volosko. Svojevrsna najava sezone Festivala Kvarner upriličena je, naime, u vološćanskom prekrasnom Mandraću gdje je, na jednoj od najljepših prirodnih pozornica, nastupilo čak osmero vrhunskih violončelista pruživši nam, u nešto više od sat vremena produhovljenog muziciranja, gotovo transcedentalni uvid u ono što nas tek očekuje. Heterogena publika, sastavljena od gostiju okolnih restorana, slučajnih prolaznika, ali i onih koji su došli na sâm koncert, kao da je prestala disati – toliko je izvedba svake skladbe djelovala na svakog pojedinca da ga je jed-

nostavno obavila čarolijom koja se još dugo osjećala u zraku. Bilo bi zaista nepravedno ne imenovati svakog umjetnika ponaosob zaslužnog za ovakav doživljaj. Dakle, to su bili: Loukia Loulaki, Tobias Wögerer, Zsofia Meszaros, Jànos Ripka, Ion Storojenko, Marc Girard Garcia, Clemens Weigel (Berlinska Filharmonija) i Robert Nagy (solist Bečke Filharmonije). Upamtimo njihova imena – za njih će se još čuti! Ono što je uslijedilo bio je pravi vatromet najrazličitijih oblika ozbiljne glazbe u najširem mogućem rasponu i, naravno, najkvalitetnijim mogućim izvedbama. Što se klasičnog repertoara tiče, nastavljen je ciklus izvedbi svih Beethovenovih simfonija i to, kronološki, veličanstvenom 3. – “Eroicom” koju je nevjerojatno sigurno i autentično, pod vodstvom autoritativnog Michaela Fendrea, izveo mladi “Orkestar Purpur”. Iste je večeri s njim briljirala i naša poznata pijanistica Martina Filjak, maestralno izvevši Rahmanjinovljev “2. koncert za glasovir i orkestar u c-molu”, a ovi su nas glazbenici još jednom osupnuli svojom profesionalnošću i talentom kada su nastupili, uslijed zbog bolesti odsutnog uvaženog Ivana Repušića, praktički bez dirigenta. Vrlo zahtjevan program (Vaughan Williams, Mozart, Haydn) izveli su upravo nevjerojatnom lakoćom muziciranja ne izgubivši pri tom niti trunke na autentičnosti i ozbiljnosti interpretacije, na čemu bi im mogli pozavidjeti i mnogi “iskusniji” kolege.

Ovaj dio sezone zaključen je komornim koncertom “Steude gudačkog kvarteta”, ansambla koji čine članovi Bečke filharmonije (Volkhard Steude, Holger Groh, Elmar Landerer i Wolfgang Härtel), a koji su vrlo autentično izveli iznimno zahtjevan program sastavljen od kvartetâ Franza Schuberta, Luigija Cherubinija i Ludwiga van Beethovena.

Nigel Kennedy, l’infant terrible svjetske glazbene scene, violinist koji se, 35 godina nakon debitiranja, napokon našao i u Hrvatskoj pokazavši i dokazavši svu svoju superiornost među svim eklektičnim glazbenicima koji ga, balansirajući između klasičnog, jazza i popularnog načina muziciranja, još uvijek mogu štovati samo kao nedostižan uzor.

Ipak, ono što je dalo poseban pečat ovome dijelu sezone nezaboravna su gostovanja četiri posve različita ansambla koji su je, svaki na svoj način, jednostavno obilježili. Bilo bi nepravedno i nezahvalno rangirati ova četiri jedinstvena zbivanja budući da su zaista jednake kvalitete i intenziteta doživljaja. Ipak, krećući se uzlazno, prvo bih spomenuo nastup ansambla “Accordone” koji su 1984. godine osnovali Guido Morini i Marco Beasley. Oni su i nastupili u vrlo zanimljivom programu ulične glazbe sa Sicilije pod nazivom “Fra’ Diavolo”. Zadržimo li se i dalje u mediteranskom ozračju, teško da ćemo moći zaboraviti vanvremensku tradicionalnu glazbu Mediterana u izvedbi ansambla “Hespèrion XXI”, a pod vodstvom nenadmašnog Jordia Savalla čija se viola da gamba, baš kao i autentične vokalne akrobacije Pascala Bertina i Gürsoya Dinçera, zaista teško mogu izbrisati iz sjećanja publike. “Nigel Kennedy kvintet” ansambl je čije ime govori samo za sebe. Čini ga četvero vrsnih poljskih jazz glazbenika i, naravno, sâm

A za kraj, kao prva među jednakima, “L’Arpeggiata”, ansambl austrijske barokne harfistice s prebivalištem u Parizu, Christine Pluhar; ansambl koji nas je svojim programom “All’improviso – Ciaccone, bergamasche e un po’ di follie...” jednostavno hipnotizirao, očarao i prikovao za pozornicu u nevjerici da je moguće da takva životna energija i radost izbija iz svake odsvirane ili otpjevane note, a posebice iz svakog otplesanog takta, na čemu možemo zahvaliti upravo nevjerojatnoj Anni Dego čija će se ekspresivnost još dugo pamtiti. Ukratko, Opatija će se zaista imati čega sjećati, ali najbolje tek dolazi. Festival Opatija svojom bogatom sezonom jednostavno ne može razočarati, a već 1. rujna očekujemo drugi dio sezone Festivala Kvarner koji bi trebao biti okrunjen scenskom izvedbom Haydnove opere “Armida”. Uživajmo stoga u onome o čemu i mnogi veći gradovi mogu tek sanjati te budimo ponosni da se Opatiji zaista i u svakom pogledu vraća onaj dugoočekivani stari sjaj!

29


LJETO NA LJETNOJ

L

jeto na Ljetnoj 2012. godine u punom je tijeku i, premda su se već dogodila neka od “udarnih zbivanja” ovoga ljeta, mnoga su važna događanja tek pred nama. Zato ćemo se osvrnuti na ono što nas još čeka na našoj najljepšoj pozornici pod, nadajmo se, zvjezdanim nebom. Najveća novina ovoga ljeta već je dobrano zaživjela, tako da vjerujem da je za mnoge naše sugrađane problem “kamo ćemo večeras?”

ti, no po nepromijenjenoj cijeni od 25 kuna. Očekuje se prikazivanje 50-ak filmova, a svi bi filmoljupci trebali posebno pripaziti na utorke, budući da će biti rezervirani za neameričku produkciju, dok bi djeca trebala doći na svoje nedjeljom. U drugoj polovici srpnja posebno imponira multimedijalni projekt “film+koncert u Foajeu” kada ćemo, nakon “Čudesnog Spidermana”, večer zaokružiti koncertom zagrebačkih rockera iz grupe “Pips, Chips & Videoclips”. I ove će godine Opatija pružiti uvod u Liburnija Film Festival u Ičićima – početkom kolovoza. Foaje će, u sklopu Dox Weeka, ugostiti

 Cijena najma

Festival Opatija je, podrazumijeva se, otvoren za suradnju sa svim zainteresiranima i rado će im ustupiti svoj prostor. Ipak, valja imati na umu da se radi o gradskoj ustanovi koja ima svoj proračun na temelju kojega sastavlja svoj program, a mora i opravdati svoje režijske troškove. Oni nisu mali i ne mogu se zanemariti. Drugim riječima, u slobodnim je terminima Ljetnu pozornicu moguće uzeti u najam, no cijena pokrivanja režija iznosi 5.000 kuna za Malu, odnosno 10.000 kuna za Veliku scenu.

Zlatno doba u Foajeu

FOTO: N. TURINA

lipanj 2012.

  Piše: Aleksandar Vodopija

riješen. U Foaje, pa gdje drugdje? Za one koji se još nisu saživjeli s novostima, Foaje, u stvari, predstavlja preuređenu Malu Ljetnu pozornicu koja sada funkcionira kao jedan od najatraktivnijih prostora u Opatiji gdje se, uz slobodan ulaz i dozvoljeno pušenje, može uživati u brojnim zbivanjima – od prijenosa utakmica Europskog nogometnog prvenstva i takmičenja Ljetnih olimpijskih igara, preko predstavljanja različitih izvođača i umjetnika, pa sve do društveno-zabavnih večeri uz glazbu 60-ih, 70-ih i 80-ih godina. Upravo to, “zlatno doba Opatije”, nadahnulo je i uređenje ovog našeg “produženog” dnevnog boravka koji je, a sve u stilu navedenoga razdoblja, uspješno inaugurirao naš popularni Šajeta uz pomoć svojih gostiju – Kraljeva ulice, Duleta, makar fizički prisutnog Marka Tolje, te razigranih TT Swingersa, “malog” Big Banda čije vrijeme tek dolazi. Drugim riječima, ako već niste, zavirite u Foaje – ne košta Vas ništa, a možete biti samo na dobitku! Zbivanja u njemu su praktički svakodnevna, osim u dane, podrazumijeva se, događanja na Velikoj Ljetnoj. Svakako valja napomenuti da će se u Foajeu odvijati i projekcije filmova za koje će se ulaz, ipak, naplaćiva-

ponajbolje domaće i inozemne dokumentarce. Što se Velike Ljetne tiče, Maksim Mrvica već je iza nas, baš kao i “Guslač na krovu” kojim je otvoren 2. Festival mjuzikla. U sklopu ove, čak i u širem kontekstu baš za Opatiju jedinstvene manifestacije, moći ćemo uživati u čak četiri naslova koji slijede. Popularnu “gay-friendly” “Krletku” donosi nam zagrebački ‘’Kerempuh’’ 26. lipnja, a u srpnju nam dolaze: najnovija “Komedijina” uspješnica, zimzeleni “Cabaret” (4.7.), urnebesni “Producenti” u izvedbi beogradskog Pozorišta na Terazijama (13.7.), te Exitov željno očekivani svojevrsni nastavak “Kauboja” s našom Matejom Majerle u jednoj od glavnih uloga (19.7.). Očekuje nas, naravno, još nekoliko festivala: Melodije Istre i Kvarnera, Liburnia Jazz Festival, te Festival klapa i mandolina, ali i više zanimljivih koncerata različitih žanrova – od onog sa tri hrvatske dive (Gabi, Radojka i Tereza) za Dan Grada Opatije, preko Indexa i prijatelja, pa sve do Dionne Warwick i Ive Gamulina Giannija. Drugim riječima, pod uvjetom da nas vrijeme ne iznevjeri, očekuje nas još jedno opatijsko ljeto za pamćenje!

Liburnia Jazz Festival FOTO: N. TURINA

List Opatija

30

12. Liburnia Jazz Festival održat će se tradicionalno prvoga vikenda u srpnju (6.-8.7.) i to sa ekskluzivnim, originalnim i pomalo neuobičajenim programom. U samo tri dana nas očekuje čak 16 koncerata na 8 pozornica, tako da će, uz jedinstveni Jazz Boat (7.7. Mihaela & Ivan; 8.7. Alba & Leo), koncerte na Ljetnoj pozornici (6.7. Elvis Stanić Group + Oliver Dragojević; 7.7. Darko Jurković – Charlie + Larry Carlton Quartet), terasi hotela Bristol (7.7. Oridano Gipsy Jazz Band; 8.7. Mihaela & Ivan), ponoćne koncerte i jam sessione u Lounge baru Monokini (6.7. Salty Tails; 7.7. Denis Razz Quartet; 8.7. Spart Jazz Group), ove godine publika moći i doručkovati jazz na terasama hotela Imperial (8.7. Oridano Gipsy Jazz Band) odnosno Milenij (7.7. Alba & Leo) ili pak večerati jazz uz bazen hotela Ambasador (7.7. mEmenTo). U nedjeljnu će večer posjetitelji moći birati između besplatnog cjelovečernjeg koncerta u Mileniju (Northern California Jazz Choir), ili pak na novoobnovljenoj terasi hotela Kvarner (Raphael Wressnig’s R&B Explosion).


TURNIRI

Predstavnik najmlađih sudionika turnira Pepi Jardas: Briškulu s nonotom igram od malih nogu Nada Blažić redovito sudjeluje na sličnim turnirima i smatra da su žene odlične u briškuli i trešeti

Kako se igra

Briškula i trešeta (ili trešete) talijanske su kartaške igre udomaćene na hrvatskom priobalju i otocima, a igraju se kartama zvanim trieštinke. Igraju se od 18. stoljeća i pretpostavlja se da su nastale u Furlaniji, tj., na granici te talijanske regije i Istre, a karte proizvedene u Trstu bile su pravi brand. U snopu za briškulu ima 40 karata u četiri boje: kope, špade, baštoni i dinari. Obično se igra u četvero, odnosno, po dva para. Presijecanjem snopa određuje se briškula, tj., adut, odnosno, boja koja je jača od svih karata drugih boja. U pojedinoj boji poredak je po jačini: aš ili as, trica, re ili kralj, kaval ili dama i fant ili dečko. Tajne dobre igre sastoje se u memoriranju prethodno odigranih karata te zbrajanju i memoriranju dobivenih punata. Briškula je vjerojatno potekla od francuske kartaške igre brusquembille koja se, također, igrala povlačenjem po jedne karte iz špila i bacanjem jedne od tri karte iz ruke. O rasprostranjenosti briškule govore i razni nazivi: briscola u Italiji, bisca u Portugalu, bixkla na Malti, la brisca u Španjolskoj, skembeel u Libiji, briscula na Siciliji te briškola u Sloveniji.

  Piše: Kristina Tubić   FOTO: Nikola Turina

Lučano Medica i Damir Dujmić dio su tima organizatora Turnira u briškuli i trešeti

Briškula i trešete

zatresle Volosko reko stotinu sudionika zaigralo je briškulu i trešete 9. lipnja u Domu Liburnija u Voloskom. Natjecalo se 58 parova u muškoj, ženskoj i mješovitoj konkurenciji. Pobjednički par Pokorni – Jutriša osvojioje dva živa praščića i slike Claudia Franka, drugi je bio par Cvijanović – Muftić koji je osvojio večeru u Plavom podrumu, a treće mjesto i večera u Le Mandraću pripala je paru Mudrovčić – Matetić. Dodijeljene su i nagrade za najsimpatičniji par ekipi Klarić – Mavrović. Najstariji ženski par bile su Blažević – Brajković, najstariji muško-ženski par Šepić – Rubeša, a najstariji muški par Grožić – Blečić. Nagrada za najstariju igračicu pripala je Jolandi Strmečki, a nagrađen je i par Jeletić – Čulaja koji je prvi ispao.

P

- Vrlo smo zadovoljni odazivom na naš prvi turnir u briškuli i trešeti. Prijavili su se igrači s Liburnije, ali i čitavog Kvarnera. Organizatori su Mjesni odbor Volosko i prijatelji Voloskog, a turnir je dio događanja povodom skorašnjeg obilježavanja

Dana grada Opatije. Posebno smo ponosni na vrlo bogati fond nagrada te zahvaljujemo našim mnogobrojnim sponzorima koji su nam pomogli. Kotizacija je iznosila 60 kuna, a osigurali smo i bogatu trpezu za naše sudionike: ćevapčiće, srdelice te repu i fažol, kazao je predsjednik MO Volosko Damir Dujmić.

- Turnir je nastao iz potrebe uzvraćanja mnogobrojnih gostovanja vološćanskih natjecatelja u briškuli i trešeti na turnirima širom Liburnije. Uvijek bi nam govorili “A kada ćete vi nas pozvati?”, tako da smo u neku ruku bili prisiljeni organizirati turnir, objasnio je idejni začetnik vološćanskog turnira Lučano Medica. Briškula i trešete su vrlo popularni u Voloskom. Na žalost, Volosko nema neki dom ili dvoranu gdje bi se mogli sastajati i igrati, jer Dom Liburnija izgleda strašno i već odavno nema uvijete ni za što, a kamoli za onu dječicu koja tu dolaze trenirati. Društvo sportova na moru je nedavno uredilo prostorije, pa ćemo se moći tamo okupljati, a kada je lijepo vrijeme

dobro nam je i na terasi kafića Surf, istaknuo je Medica. Mnogi muški natjecatelji smatraju da su karte muška igra te su nam povjerili da prije nije bila “užanca da ženske igraju briškulu i trešetu”. Međutim, mnogobrojne sudionice turnira svjedoče da su se vremena promijenila.

– Važno je znanje i sreća u kartama, a ne da li ste muško li žensko. Sudjelovala sam na mnogim turnirima u briškuli i trešeti i pobijedila mnoge muške kolege. Članica sam Kluba 60+ i tamo često igramo karte, kazala je Nada Blažić. Na turniru nije nedostajalo niti mladih sudionika što dokazuje da briškula i trešete ne poznaju dobne granice. – Nono me naučio igrati još dok sam bio mali, i prije nego što sam naučio čitati i pisati. I mi mladi rado igramo karte i često na kupanju, ili kada se sastanemo navečer vani, “bacimo” koju briškulu ili trešetu, rekao je Pepi Jardas.

31


lipanj 2012.

Odlična sezona MNK Gorovo

List Opatija

32

Malonogometni klub “Gorovo” odlično je završio sezonu. U svom drugom nastupu, u 2. hrvatskoj malonogometnoj ligi – zapad, osvojili su drugo mjesto iza MNK “Grobnik”, dok su trećeplasirani zaostali čak 14 bodova što pokazuje dominaciju ova dva kluba u ligi. Kvalitetu su potvrdili i na regionalnom turniru “Ožujsko Kup 2012” na kojem su bili uvjerljivo najbolji i osvojili prvo mjesto te se plasirali na završnicu u Split. Usprkos ozljedama i obvezama igrača, ostvarili su odličan uspjeh i osvojili 4. mjesto na državnoj razini u konkurenciji od 250 ekipa među kojima je bilo i reprezentativaca Hrvatske. Okosnicu momčadi čine uglavnom mladi dečki koji, uz iskusne Brajkovića i Šerifija, stasaju u odlične malonogometaše. Od juniora su za prvu momčad već odigrali Marko Francetić, Mario Smolčić, Mateo Jakopović te Mateo Frolja koji je proglašen i najboljim igračem i najboljim strijelcem zapadne skupine prve hrvatske omladinske malonogometne lige. Za MNK GOROVO u sezoni 2011/2012 igrali su: Moreno Milenković, Mauro Širola, Alen Vukić, Kristijan Brajković, Džumret Šerifi, Nikola Kirigin, Davor Mažuran, Dražen Krnjatić, Nino Živulić, Tomislav Petričić, Ivan Tomić, Deni Samardžija, Kristian Cianci, Bernard Šuker, Denis Mujakić i Davor Kovčalija.

Uspjesi boraca OFC-a U Rijeci je ,25. i 26. svibnja, održano Županijsko prvenstvo u amaterskom boksu. Kadet Opatija Fight Cluba Borna Grčić jednoglasnom je sudačkom odlukom pobijedio u polufinalu i finalu te osvojio zlatnu medalju, a Robert Čaušević i Filip Rumac osvojili su brončanu medalju. U Vladivostoku, u Rusiji, nastupio je Stipe Bekavac koji se borio po MMA pravilima. Slavio je pobjedu nakon samo pola minute borbe. U Velenju, u Sloveniji, po K-1 pravilima borio se Luka Žeželić, koji je također vrlo uvjerljivo slavio nakon što je u nepune dvije minute svog protivnika tri puta bacio u knockdown te je sudac odlučio prekinuti borbu i pobjedu dodijeliti OFC-ovom borcu.

Prvenstvo Opatije u mini rukometu

U opatijskoj dvorani “Gorovo” 2. lipnja održano je Drugo otvoreno prvenstvo Opatije u mini rukometu za djevojčice i dječake rođene 2001., 2002. i 2003. godine. U organizaciji MRK “Opatija” nastupili su mali rukometaši i rukometašice iz 22 ekipe iz Opatije, Matulja, Viškova, Rijeke, Vrboskog, Zaboka, Krka i Buja. U kategoriji 2001. godišta prvo mjesto pripalo je RK “Zametu”, drugi su bili RK “Zabok”, a treći ekipa domaćina iz MRK “Opatija”. U kategoriji 2002. godišta pobijedila je ekipa MRK “Buje”, drugi su bili RK “Halub”, a treće mjesto pripalo je RK “Zamet”. U kategoriji 2003. godišta najbolja je bila ekipa RK “Matulji”, drugi su bili rukometaši RK “Kozala”, a treće je mjesto pripalo RK “Vrbovsko”. Svi sudionici turnira kući su ponijeli medalje. Prve tri ekipe nagrađene su peharima, a specifičnost turnira je pehar za četvrto mjesto. Budući da su uvijek najtužniji igrači koji izgube u utakmici za treće mjesto, “drvena” je medalja na opatijskom turniru zamijenjena peharom. Po prigodnoj cijeni od 20 kuna sudionicima turinira omogućen je ručak na opatijskoj boćariji. Za domaću ekipu dječaka MRK “Opatija” nastupili su Rene Rubinić, Silvester Matić, Vito Kinkela, Ven Subašić, Dominik Dražić, David Brajan, Lukas Prodan, Ante Matić, Igor Kožul, Dominik Mišić, Marin Glassl, Toni Grozdanić, Kevin Vlakić, Dominik Memeti, Josip Forca, Marin Grubešić, Luka Perić i Renato Dražić, s trenerom Ronijem Ribarićem. Za ekipu djevojčica “ŽRK Liburnija Opatija” igrale su Maja Biškupić, Antonela Sušanj, Antonia Paris, Eva Gärtner, Luana Zdrinšćak, Anamarija Karadakić i Marija Jukičić s trenerom Marinom Pleše.

  Piše: Kristina Tubić   FOTO: Nikola Turina

Opatijske rukometašice županijske prvakinje Mlađe kadetkinje Ženskog rukometnog kluba “Liburnija Opatija” županijske su prvakinje. Prvim mjestom osigurale su odlazak na završnicu državnog prvenstva održanog u Čakovcu gdje su, u konkurenciji od 12 ekipa, osvojile četvrto mjesto, iza ekipa “Zrinskog” iz Čakovca, “Podravke” i “Lokomotive” iz Zagreba. Za ŽRK “Liburnija Opatija” , po vodstvom trenera Višnje Hrmić, igrale su Ella Toskić, Tea Skrozan, Sandra Grgos, Mia Mihočka, Rea Jelenović, Emina Bradarić, Marija Kusanić, Lora Stefanović, Gloria Delač, Ira Glavičić, Iva Karlić, Tea Bradanović i Lara Židek.


patijka Jelena Kovačević, članica riječkog KK “No kachi”, Ivona Tubić iz KK “Volosko”, Azra Saleš iz KK “Opatija”, izbornik hrvatske ženske reprezentacije i trener KK “Opatija” Dragutin Galina te trener KK “Volosko” Fedor Nalis vratili su se sa 47. Europskog prvenstva održanog u svibnju u Adejeu na jugu Tenerifa sa zlatnim i srebrnim odličjima. Jelena je osvojila zlato u kategoriji do 55 kg, a ženska reprezentacija, čije su članice Ivona i Azra, okitila se ekipnim srebrom. Na uspjehu su im čestitali i gradonačelnik Ivo Dujmić, predsjednik Sportskog saveza Grada Opatije Fernando Kirigin i zamjenik gradonačelnika Ernie Gigante Dešković koji su obećali da će se u narednom proračunu pokušati osigurati sredstva za ovakve iznimne uspjehe kako bi se medalje s europskih i svjetskih prvenstava mogle i financijski nagraditi, a ne samo čestitkama i cvijećem.

O

Karatistice smo upitali kako im je bilo, kako izgleda njihov radni dan te koliko odricanja je potrebno da bi se došlo do sportskog vrha. Jelena Kovačević, 27-godišnja diplomirana ekonomistica, trener i osnivačica kluba “No kachi”: Kada se vratiš sa zlatom, sve je prekrasno. Ova mi je medalja posebno draga jer je prva koju sam osvojila za moj novi klub. Dvadeset godina sam u karateu i prirodno mi je da se time bavim, pa iako sam diplomirala ekono-

ČESTITKE

KARATISTICAMA miju, shvatila sam da želim ostati u sportu i da tu imam odličnu perspektivu jer ekonomista ima mnogo, a u karateu sam i te kako konkurentna. Nadam se da ću se jednog dana realizirati i u struci. Svoje znanje u karateu odlučila sam prenijeti na mlađe naraštaje te sam na Viškovu osnovala KK “No kachi”, što na japanskom znači pobjeda. Od Grada Rijeke dobila sam termine i u Centru Zamet tako da i tamo treniram mališane. Biti uspješan u sportu znači malo vremena za sebe i puno odricanja. Ja volim kuhati, pa je moj radni dan između kimona i kuhače. Ujutro kuham, pa treniram, zatim radim s djecom, pa opet kuham i navečer opet treniram. Iako sam sada u Rijeci i bez obzira gdje jednog dana budem živjela i trenirala, Opatija ostaje moj grad. Azra Saleš, 24-godišnja apsolventica poslovne informatike na Veleučilištu u Rijeci: Na Tenerifima mi je bilo super, a posebno dobra i egzotična je bila hrana. Kada smo stigle i saznale da su nam prve protivnice domaćini, malo sam se zabrinula, ali krenule smo odlično i ostvarile uspjeh.

Karate treniram od šeste godine. Trenirala sam u Rijeci, a zadnjih nekoliko mjeseci sam u Opatiji.

SPORT velika stvar. Šteta što nisam došla kući s dvije medalje. Za dlaku mi je izbjegla bronca. Tenerife je krasan otok. Imali smo tri slobodna dana, tako da smo stigli sve razgledati. Jedino mi se baš ne sviđaju plaže s vulkanskim pijeskom. Naše plaže su mi puno draže. Pitate kako izgleda moj radni dan – učenje i trening, trening i

Opatijskim karatisticama čestitke gradonačelnika

Tu mi je odlično, a trener, koji je i naš izbornik, je jako dobar. A što je potrebno za ovakav uspjeh? Puno, puno rada, želje te podrške roditelja i prijatelja. Ivona Tubić, 20-godišnja studentica prava: Ekipna medalja je

učenje, i nikad dosta vremena. Za sada sam zadovoljna kako to usklađujem, pa iako je jako naporno, uspjesi na oba polja ne izostaju. Za vrhunski uspjeh potrebni su volja, želja i puno rada kao i podrška obitelji.

Opatijske posade na Croatia Rallyu

Upisi u školu jedrenja

39. Croatia Rally 2012. održan je, od 24. do 26. svibnja, u organizaciji AK MRC Sport. Startao je i završio u Rijeci, a vozilo se 857 kilometara Kvarnerom, Istrom i Gorskim kotarom. Sudjelovale su 42 posade iz Hrvatske, Finske, Švedske, Njemačke, Bugarske, Italije, Poljske, Slovenije, Češke, Mađarske, Švicarske, Srbije, Belgije i Austrije. Croatia rally 2012. bodovao se u četiri različite konkurencije – Prvenstvo Europe, Prvenstvo Srednjeeuropske zone (CEZ), Međunarodno regionalno prvenstvo Hrvatske i Državno Prvenstvo Hrvatske. Posada AK Opatija Sebastijan Ivšić - Alen Barišić i miješana posada AK Matulji Racing/AK Opatija Paulo Petretić-Elvis Puž polučile su odlične rezultate osvojivši u svojim klasama prva mjesta te su ujedno i preuzeli vodstva u MPRH i PH nakon što su održana tri natjecanja u Kumrovcu, Zagrebu i Rijeci. Mješovita posada AK Opatija Motosport/AK Opatija Igor Puž-Tihomir Pašić nije imala sreće te su zbog tehničkog kvara morali odustati.

Jacht Club Croatia poziva djecu od 6 do 12 godina na upis u školu jedrenja, koja starta 26. lipnja u ACI Marini u Ičićima. Škola se sastoji od dva dijela. Teorijski dio obuhvaća učenje osnova jedrenja, aerodinamike jedara i mornarskih vještina u klupskoj učionici, dok se drugi dio sastoji od praktičnog dijela i samog jedrenja u kojem sudjeluju svi nakon što savladaju potrebna teorijska znanja. Jedri se na jedrilicama klase Optimist. Za sve detaljnije informacije, kao i same prijave polaznika potrebno je kontaktirati trenera Vedrana Hrvatina na broj telefona 098/1853454 ili e-mail: vedran.hrvatin@yc-croatia.hr. Iz Jaht kluba Croatia ističu kako su praktični treninzi odnosno jedrenja prilagođeni uzrastu polaznika, uvijek se održavaju u pratnji trenera, a jedri se u akvatoriju ispred ACI marine Opatija u Ičićima. Započeli su i upisi u školu jedrenje JK Opatija, a svi zainteresirani mališani mogu se javiti u prostorije kluba u opatijskoj luci od 8 do 15 sati. I.B.V.

33


DOGAĐAJI

Sportski susreti antifašista PGŽ-a

lipanj 2012.

Natjecanje u boćanju

List Opatija

34

  Piše: Kristina Tubić

eveti sportski susreti antifašista okupili su 19. svibnja u dvorani Gorovo i na opatijskoj Boćariji tristotinjak sudionika iz čitave Primorsko-goranske županije. Natjecatelji, podijeljeni u ekipe Liburnije, Krka, Primorja i Gorskog kotara, te ekipa gostiju iz Petrinje, takmičili su se u pikadu, potezanju konopa, briškuli i trešeti, boćanju i šahu. Organizatori su bile Udruge antifašista i antifašističkih boraca Grada Opatije te Liburnije. Susreti se održavaju svake godine, u drugom gradu ili mjestu. Prošle godine je domaćin bio Selce, a godinu ranije Fužine. Svečanost otvaranja uveličale su Opatijske mažoretkinje te opatijski članovi kostimirani u opatijsku gospodu, što su gosti oduševljeno pozdravili. Nakon natjecanja svi su se sudionici družili uz tradicionalni zajednički ručak – jotu.

D

Suzi Cvjetković, tajnica UABA Opatija: - Sportske igre su još jedan način našeg druženja kroz koje se promiče antifašistički duh te jača

Knjižica 5 kruhova i 2 ribe Knjižica “5 kruhova i 2 ribe” humanitarni je projekt nastao u Ugostiteljskoj školi Opatija u suradnji sa Socijalnom samoposlugom u Rijeci, sa željom da se pruži doprinos u pomaganju najsiromašnijim građanima prikupljanjem onoga što im je najpotrebnije – hrane koja je nužna za život. Projekt je dobio ime po događaju u kojem je Isus iz vrlo malo namirnica uspio nahraniti ve-

suradnja naših udruga. Posebno smo ponosni što nam se svake godine priključuje sve više mladih ljudi. Opatija je prvi put domaćin ovih igara i zadovoljni smo organizacijom te zahvalni Gradu Opatiji i Primorsko-goranskoj županiji na potpori. Nadamo se da ćemo iduće godine proširiti broj disciplina s badmintonom i stolnim tenisom.

ovakvi susreti su odlična prilika da se upoznamo i s radom drugih antifašističkih udruga. Aleksandar Korić, član UABA Opatija: - Inače se aktivno bavim boćanjem tako da sam na ovim susretima član boćarske ekipe.

Odlično se zabavljamo. Jako volim ovakve susrete, jer su oni odlična prilika da upoznam i druge mlade članove iz ostalih udruga. Drago mi je da nas je na svakim susretima sve više, iako mislim da bi se mladi trebali u još većem broju pridružiti antifašističkim udrugama.

Olivija Sušanj, potpredsjednica UABA podružnice Matulji: - Moram pohvaliti organizatore iz Opatije. Jako nam je lijepo i sve se odlično odvija. Svake godine sudjelujem u susretima i smatram da se kroz druženje i sport odlično promiču ideje antifašizma. Dušan Kotur, član predsjedništva UABA Opatije: - Sportski susreti antifašista uvijek su odlično posjećeni. Treba raditi na tome da se uključi još više mladih kako bi se ideje antifašizma prenosile i na njihove naraštaje. Druženje kroz sport je odličan način upoznavanja drugih članova iz cijele županije, a

liko mnoštvo. - Željeli smo ponuditi ono što nam je na raspolaganju: naše vrijeme, kulinarska znanja, vjeru i dobru volju te tako sakupiti velike količine hrane. Knjižica je sastavljena od 15-ak prigodnih recepata, starih običaja pod motom “ča se jilo na blagdani” te molitvi koje su pisali učenici škole za obiteljski stol. Sva sredstva od prodaje usmjeravaju se za kupnju osnovnih živežnih namirnica za Socijalnu samoposlugu – istaknuo je Damjan Miletić, ravnatelj Ugostiteljske škole Opatija. knjižica je promovirana na

Dio Liburnijskog natjecateljskog tima Dušan Kotur, Suzi Cvjetković, Olivija Sušanj i Aleksandar Korić

radionici za učenike pod nazivom “Siromaštvo nije izbor, pomaganje jest”, održanoj 5. lipnja, a koju su vodili novinar i teolog Siniša Pucić i vjeroučiteljica i urednica knjižice Maja Šimičić.

Kup vrtićara Tristotinjak mališana iz osam dječjih vrtića PGŽnastupilo je 15. lipnja na 10. Kupu Opatije za djecu predškolskog uzrasta, u organizaciji KŠR “Gorovo“ i DV “Opatija“. Djeca iz vrtića “Rijeka“, “Malik“ Viškovo, “Pinokio“ Rijeka, “Zlatna ribica“

Kostrena, “Vladimir Nazor“ Kastav, DV “Opatija“, DV “Matulji“ te “Girotondo“ iz Voloskog natjecala su se u šest disciplina: boćanju, štafeti, sportskom poligonu, bacanju loptice, potezanju konopa i traženju blaga na lokacijama Gorovo, Slatina, Park, Mul i Tomaševac. Prvo mjesto osvojili su s jednakim brojem bodova vrtićari iz Rijeke i Matulja, a svi sudionici dobili su medalje. Druženje je nastavljeno u opatijskom vrtiću uz ručak, zabavu i glazbu DJ-a.


Crocktail – prvi hrvatski koktel   Piše: Kristina Tubić

ri spomenu ljeta i vrućina, mnogima prvo na pamet padnu kokteli kao savršeno rješenje za osvježenje. Uz naš recept, sami možete smiješati koktel, i to ne bilo kakav, već pravi hrvatski. Crocktail je prvi koktel sastavljen isključivo od hrvatskih sastojaka. Autor ovog osvježavajućeg napitka je Marin Nekić, a sastojci, koji se uglavnom mogu naći na svakom koraku i pripremiti u svakoj prilici, su: zadarski Maraschino, svježi sok od limuna, sok od višnje, arancini i puno leda. Marin je najnagrađivaniji hrvatski barmen i mixolog. Živio je u Dalmaciji i u Zagrebu, te nekoliko godina u Opatiji, a školovao se u inozemstvu gdje je sudjelovao i pobjeđivao na mnogobrojnim natjecanjima, čak i svjetskog ranga. Čitavo ovo ljeto radit će u Hemingway Baru tako da će svi oni koji se odluče tamo kušati Crocktail biti posluženi od njegova autora.

P

Recept

5 cl zadarskog Maraschina 3 cl svježe cijeđenog soka od limuna 3 cl soka od višnje Maraska kora od naranče – naribati arancini 1 višnja ili trešnja U čašu (ne treba biti nikakva posebna) naribajte malo kore od svježe naranče. Nakon toga ubacite drobljeni led preko kojeg prvo ulijte Maraschino, pa svježe cijeđeni sok od limuna te sok od višnje. Sastojke lagano promiješajte žlicom. Dekorirajte arancinima i višnjom. Važno je naglasiti da Arancini poboljšavaju okus Crocktaila, pa ih je dobro grickati dok se pije.

Na ideju o hrvatskom koktelu došao je putujući svijetom i proučavajući kako su nastali Mojito, Caipirinha i Cuba Libre, danas najpoznatiji kokteli. Shvativši da je svaki od njih nastao kombinacijom namirni-

Marin Nekić autor je Crocoktaila - prvog hrvatskog koktela ca i napitaka određene zemlje, rodila se ideja da napravi nešto po čemu će Hrvatska biti prepoznatljiva. - Ideja, kao takva, razvijala se nekoliko godina, a cilj mi je bio uključivanje autohtonih hrvatskih resursa. Suočen s velikom potrošnjom i uvozom alkoholnih pića shvatio sam kolike su mogućnosti tog koktela i kolika potencijalna snaga čuči u njemu. Nakon godina i godina rada, neki elementi jednostavno su se stopili u slagalicu nazvanu Crocktail. Odrastao sam u Dalmaciji, u mjestu Seline kod Male Paklenice i vodilja u projektu bile su mi navike mojih bake i djeda

FOTO: N. TURINA

RECEPTI

koji su živjeli tipičnim dalmatinskim životom. Jednostavno sam pretočio i spojio najbolje što Dalmacija može ponuditi, a što je i u njoj već zaboravljeno. Vođen sjećanjem ponude stola svoje bake, krenuo sam u istraživanje pića s najdužom tradicijom u Hrvatskoj i došao je do zaključka da je to zadarski Maraschino te ga odlučio upotrijebiti za osnovu prvog hrvatskog koktela. Dodao sam još sok od višnje i sok od limuna te ukrasio arancinima, tradicionalnim dalmatinskim slatkišem pripremljenim od sušenih kora naranče, ispričao nam je Marin Nekić.

35


informator  PRIPREMILA: Kristina Tubić

SRPANJ

od 21.6. - Galerija atelier Gruppo blu izložba slikarice Tee Paškov Vukojević 13. 7. Volosko - Vološćanska noć 14.7. do 25.7. - Dan Grada Opatije - niz glazbenih, kulturnih i sportskih manifestacija 21. i 22.7. i 28. i 29.7. – Liburnijska ljetna vatepolo liga, Volosko 21.7. – Jedriličarska regata “Homo si bordižat” 22.7. – Maratonska utrka “Trči i uživaj” 26.7. – Procesija Svete Ane u Voloskom 27.7. – Volosko – 9. Susret klapa Volosko 28. i 29.7. – Volosko – 27. Mandrać - međunarodno natjecanje slikara

lipanj 2012.

FESTIVAL OPATIJA

List Opatija

36

4.7. u 21.30 – Joe Masteroff, Fred Ebb, John Kander: Mjuzikl Cabaret, Zagrebačko kazalište Komedija 6.7. u 21.00 – Elvis Stanić Group feat. Oliver Dragojević 7.7. u 21.00 – Larry Carlton Quartet i predgrupa Darko Jurković Charlie 13.7. u 21.30 – Mel Brooks i Thomas Meehan: Mjuzikl Producenti, Pozorište na Terazijama 19.7. u 21.30 – Mjuzikl, Teatar Exit 22.7. u 21.30 – Festival klapa i mandolina 24.7. – Pips, Chips and Videoclips, koncert 25.7. u 21.30 – Koncert Tri hrvatske dive – Gabi, Radojka i Tereza 29.7. u 21.30 – Luca Ciarla Quartet

VEČER KLAPA VA LEPRINCE

14. srpnja s početkom u 20.30 sati u jedinstvenom ambijentu staroga grada u Veprincu održat će se četvrtu godinu zaredom “Večer klapa va Leprince”. U organizaciji veprinačke klape “Mirakul” i Kulturnog društva “Leprinac” za sve posjetitelje zapjevati će poznate i priznate klape liburnijskog kraja i Istre: ženska klapa Volosko, klapa Kamelija iz Opatije, Rožice iz Šapjana, klapa Roč te muške klape Skalin iz Matulja-Frlanija, Zvonejski kanturi iz Zvoneća, Boškarin iz Huma, Bukaleta iz Svetog Petra te domaćini klapa Mirakul iz Veprinca. Prošlogodišnje Večeri klapa privukle su brojne posjetitelje kojima je doživljaj klapskog pjevanja u ljetnju večer uz posebnu akustiku i kulisu staroga grada pružio nezaboravan doživljaj.

TERASA HOTELA “MILENIJ”

kamelijama”. Na repertoaru će se naći poznate melodije iz popularnih mjuzikala, opera i drugih žanrova. Termini: 01.07.; 29.07.; 05.08.; 19.08.; 26.08.; 02.09. OPERA NIGHT – 14.07.; 23.07.; 13.08. – Antonela Malis (sopran), Voljen Grbac (tenor), Vladimir Babin (klavir) UTORKOM - EVERGREEN NIGHT uz DUO TIMELESS PETKOM - FLAMENCO NIGHT uz LA PASSION ESCONDIDA SUBOTOM- JAZZ NIGHT uz MYSTIC ROSE TRIO OPATIJA OLD TIMER TOUR – utorkom od 26. 6. do 2. 9. od 19.00 – 22.00 h – besplatna vožnja opatijskim old timerima na 9 km dugoj ruti hotel Milenij – Ambasador – Volosko, atelje Klaudija Franka – Slatina – Puna Kolova – Hotel Milenij, u organizaciji Liburnia Classica Club iz Opatije i Milenij Hotela.

TERASA HOTELA “KVARNER”

Otvorenje sezone je u petak 15.06.2012. s početkom u 21.00 sat – nastupaju Tower of Cover, skupina najkvalitetnijih glazbenika PONEDJELJKOM – Jazz night uz Tower of Cover UTORKOM – Animacijski show LRH – različite izvedbe mjuzikala i scensko-glazbenih show programa u vlastitoj koreografiji LRH animacijskog tima SRIJEDOM – Večer mediteranske bossa nove, flamenca i tanga – nastupaju “El Principe Bueno” i “La Passion Escondida Trio” (tjedne alternacije) ČETVRTKOM – Večeri pod nazivom „Night to remember“ donose ruske i ciganske šansone u izvedbi Maria Šimunovića i Zdenke Žibert, kao i nastupe evergreena u interpretaciji poznatog dua Vivien Galette, Voljena Grbca i mladih pjevačkih nada PETKOM - Soul night uz jedan od najboljih hrvatskih ženskih vokala Sabrinu Habiri uz pratnju Marija Šimunovića na gitari SUBOTOM – Gudački kvarteti u elegantoj večeri pod zvijezdama, nastupaju kvartet Veljak i Strauss kvartet NEDJELJOM – Prezentacija managementa hotela uz animacijski show LRH Glazbene večeri: 8. 7. Završna večer Liburnia Jazz-a uz nastup Raphael Wressling RNB Explosion 10. i 11. 7. Melos Tempo – francuski oktet 19. 7. / 02. 8. / 22.08. Beatles Revival – najpopularnije uspješnice i evegreeni Beatlesa 27. 7. / 10.8. Fiesta Latina – najatraktivniji show ovoga ljeta sa vrućim latino plesačicama i u snažnom latino ritmu

TERASA UZ BAZEN HOTELA “AMBASADOR”

Hotel Milenij nastavlja s glazbeno scenskim programom na terasi uz ponudu domaćih slastica, čokolade, kao i posebnim programom slanih kanapea uz bogat izbor pjenušaca, šampanjaca i vina na čaše. Glazbeni program ove godine postaje bogatiji za 5 ekskluzivnih koncerata vrhunskih glazbenika: Četvrtak 19.07. u 21 h Ekskluzivni koncert Stefana Milenkovicha ‘Magija žica’ Četvrtak 26.07. u 21 h Putokazi - ‘Put oko svijeta’ Četvrtak 02.08. u 21 h Koncert Alfa Duo (violina & piano) Četvrtak 09.08. u 21 h Abbazia - ‘Abba Revival’ Četvrtak 16.08. u 21 h Sharf Club - ‘Swing Night’

SRIJEDOM – ruske i ciganske šansone (Mario Šimunović & Zdenka Žibert) u izmjeni sa najboljim soul izvedbama Sabrine Habiri i Marija Šimunovića PETKOM – Najbolji jazz u gradu uz Spart Jazz Trio NEDJELJOM – Večer vina i gitara nastupaju La Passion Escondida Trio (flamenco gitare) i Damir Kedžo (u alternaciji) uz posebnu ponudu najboljih hrvatskih vina

ANTONELA MALIS: ‘DAMA S KAMELIJAMA’ Opatijskim kamelijama u čast, a u suradnji s poznatom sopranisticom Antonelom Malis uz klavirsku pratnju Vladimira Babina, Milenij hoteli pripremaju posebnu glazbenu poslasticu pod nazivom “Dama s

SRIJEDOM i PETKOM – animacijski show program LRH ČETVRTKOM – Dancing under the stars sa 3 u 1 Dalmatinac bandom NEDJELJOM – Jazz night uz Spart Jazz Trio i Lemon 3 – jazz standardi i jazz s prizvukom pop-a.

TERASA HOTELA “PALACE BELLEVUE”


Opatijci Opatijcima

KVIZ

U srpnju slavimo Dan Grada Opatije i tim povodom odlučili smo vas, dragi naši čitatelji, razveseliti darovima opatijskih trgovaca, obrtnika i ugostitelja pa otuda i ime našem kvizu. Međutim, da biste bili dobitnik, morate točno odgovoriti na pitanja i uz to biti sretne ruke. Povijest našega grada obiluje značajnim datumima, imenima i građevinama kojih ćemo se u ovome kvizu podsjetiti. 1. Koji od ovih ljudi zaslužnih za razvoj Opatije NIJE bio liječnik? a. Friedrich Schüler b. Theodor Billroth c. Koloman Szego 2. Hotel Kvarner izgradilo je a. Društvo južnih željeznica b. Društvo sjevernih željeznica c. Društvo ujedinjenih željeznica 3. U Opatiji djeluje Centar izvrsnosti a. Claude Monet b. Jean Monnet c. Èdouard Manet 4. Grad Opatija je a. Grad prijatelj životinja b. Grad prijatelj umirovljenika c. Grad prijatelj djece 5. Prva opatijska slastičarnica bila je u a. u zgradi današnjeg vrtića b. u današnjem Umjetničkom paviljonu “Juraj Šporer” c. u prostoru današnje tržnice 6. Kulturni dom “Zora” otvoren je a. 1904. b. 1876. c. 1889. 7. Koji park NE postoji u Opatiji a. Park Angiolina b. Park sv. Jakova c. Park Emanuela Vidovića

37

8. Naše obalno šetalište (lungomare) dugačko je a. 9 km b. 12 km c. 18 km 9. Prvi moderni hotel izgrađen u Opatiji nakon 2. svj. rata je a. Ambasador b. Adriatic c. Admiral

Grad Opatija

10. Arhitekt zgrade Grada Opatije je a. Carl Seidl b. Carl Ludvig Enge c. Carl Conigh 11. Opatijska gimnazija nosi ime književnika a. Vjenceslava Novaka b. Silvija Strahimira Kranjčevića c. Eugena Kumičić 12. U Opatiji se nalazi a. Muzej suvremene umjetnosti b. Muzej turizma c. Muzej obrta 13. Za koju se talijansku groficu vjeruje da je vladala Veprincem u XIV.st.? a. Elizabetu Devinska b. Matildu Borromeo c. Klotildu Buratti 14. Thallasotherapia je a. ortopedska klinika b. sportski centar c. referentni centar za zdravstveni turizam i medicinski programirani odmor RH 15. Opatijsko šetalište izgrađeno za oboljele od kardiovaskularnih bolesti je a. lungomare b. Šetalište Carmen Sylva c. šetnica Veprinac   PRIPREMILA: Kristina Staničić

Način slanja: Svoje odgovore, s vašim punim imenom i prezimenom te adresom, pošaljite u našu redakciju do 14. srpnja pismom, dopisnicom ili razglednicom na adresu: List Opatija, Maršala Tita 3, 51410 Opatija. Odgovore možete poslati i mail-om na adresu listopatija@gmail.com. Odgovore napišite na sljedeći način: 1.a, 2.b, 3.c… (ovo je samo primjer) Imena sretnih dobitnika objavit ćemo u sljedećem broju.


MATIČNI URED OPATIJA

DA!

  Piše: Kristina Staničić

- na vrhu Učke N

akon dvije i pol godine sretne veze sudbonosno DA u Crkvi sv. Ane u Voloskom izrekli su Opatijka Ines Stermečki i Istranin Alen Beletić.

- Upoznali smo se u klubu Terminal u Rijeci u listopadu 2009. godine. Uslijedilo je nekoliko kava nakon kojih smo postali nerazdvojni. Možemo reći da nam se dogodila ljubav na prvu, otkrili su nam Ines i Alen. - Prije godinu dana Alen me zaprosio na vrhu Učke i ja sam presretna odmah odgovorila DA. Ni trenutka se nisam premišljala, otkrila nam je mlada. - Vjenčali smo se 19. svibnja, a našem zavjetu na vječnu ljubav

svjedočili su naše obitelji, rodbina i prijatelji. Svadbena večera bila je u Grand hotelu 4 opatijska cvijeta gdje se za odličnu zabavu pobrinuo band Lady Luna, a da sve prođe bez zamjerke i da svi budu zadovoljni pobrinulo se ljubazno osoblje hotela, napominju novopečeni mladenci. Nekoliko dana nakon vjenčanja otputovali su na bračno putovanje na otok vječnog proljeća Madeiru gdje su uživali u prekrasnoj prirodi vulkanskog otoka i izvrsnoj hrani, a povrh svega uživali su biti zajedno na jednom tako čarobnom mjestu. Za kraj našeg razgovora, Ines i Alen rekli su nam da receptom za uspješan brak smatraju čisto srce i iskrenu ljubav, razumijevanje i međusobnu podršku.

lipanj 2012.

VJENČANI: 12.svibnja: Bojana Malinić i Igor Kukoč, Alida Kraljić i Sanjin Vidmar, Danijel Duvančić i Tina Tomičić, Iva Bačić i Dorijan Gudac;

List Opatija

38

18.svibnja: Ivana Zbukvić i Krševan Savić,; 19.svibnja: Irena Mlinarić i Zoran Čargonja, Ana Jelušić i Emil Leidl, Loredana Gavrić i Zoran Križan, Tina Kevrić i Dalibor Jurković, Nikolina Vrkić i Marko Zimmermann, Ines Stermečki i Alen Beletić; 24.svibnja: Jana Špurej i Dejan Čuljat; 26. svibnja: Sniježana Bakić i Michael Nefzi, Jasmina Rubeša i Tomislav Vitaljić, Aleksandra Milićević i Zvonimir Krpan; 02.lipnja: Svetlana Kirilova Borisova i Ivan Osmak, Lea Pikulić i Darko Miljković

UMRLI: (23.travnja-27.svibnja): Voislava Ćaćan, rođ.Vlahović (93), Marija Milanič, rođ.Krbavac (79), Marica Davidović, rođ.Kožul (89), Radomir Šalabalija (80), Paulina Novalić (88), Josip Giacometti (89), Vera Marin, rođ.Berdon (92), Anka Šarlija (80), Marija Sošić (67)

«Villa Neptun» u središtu «Miramara»   PRIPREMILI: Kristina Tubić i Nikola Turina

Z

ahvaljujemo našem sugrađaninu Otu Slankamencu iz Voloskog koji nam je poslao ovu staru razglednicu Lungomarea. “Bilo bi šteta da i ostali građani Opatije ne vide ovu lijepu staru fotografiju i uživaju u njoj. Zid od cigle danas ne postoji, a lijepo se vidi i Preluk”, piše Slankamenac, koji bi volio više znati o povijesti hotela “Miramar”, nekadašnjoj Villi „Neptun“, koji se vidi na staroj razglednici. Villa “Neptun” je izgrađena, kao jedna od prvih građevina u Opatiji, između 1890. i 1897. godine, za gospodina Meyne-a iz Gradišća. Nakon njega, bila je u vlasništvu grofice Laure Henckel – Donnersmark. Slična je dvorcu “Miramare” kraj Trsta, izgrađenog za nadvojvodu Maximiliana I., mlađeg brata Franje Josipa. Villa “Neptun” radila je kao hotel, a poznata je po tome što su u njoj boravili književnik Vladimir Nabokov i Ludwig Salvador, nadvojvoda od Toskane. Obnovljena u stilu Belle Epoque i danas je dio hotelskog kompleksa “Miramar” gdje, uz tri novoizgrađene vile, zauzima središnji dio.

FOTO VREMEPLOV


Retropatija va Foajeu Piše Dražen Turina

Sega smo imeli do sada kako va Opatije tako i na svete općenito. Evo rečimo, Tuđman je bil jako kuntenat kad smo dobili svoju državu pa je zdigeval ruki va zrak i zijal «Imamo Hrvacku!». Pokle je čuda njih, kako se po domaći (ne) reče, «parafraziralo» te njegove besedi pa čin bi dobili neš za ča su se morali dobro spotit, kričalo z rukami zgora glavi «imamo ovo, imamo ono». Ala, hvala Bogu, sada imamo još neš va čen san i ja «participiral» (opet domaća beseda) i s čen san toliko konutenat da bin od veselja zdignul zgora glavi i ruki i nogi i zazijal – «Imamo Foaje!». Ča je to Foaje? To je jeno novo mesto na staroj mićoj

letnoj pozornice urejeno kot jedan klub za druženje i to ne bilo kakov već tematski klub aš su mu aktivnosti posvećene zlatnemi leti naše Opatije i sveta od 1958. (kada j’ se tamo održal prvi opatijski Festival zabavne muziki ) pa do 1985. kada j’, složit će se čuda njih s manun, puno tega šlo «mater ženit» ili «va ocat» - zavisi s kega kantuna se gjeda. Nemojte me krivo razumet aš i pokle tega je bilo čuda lepeh stvari, ali va našen Foaju bit će, kako smo već rekli, «za nekega se ili za sakega neš»; od muziki z tega vremena pa do slik, drageh stareh stvari (keh smo još do pred malo premešćali po konobah i zvali ih kramarija, a bilo nan ih je žal hitit ća), bit će tu i kviz va ken će bit pitanja vezana uz ta stara lepa vremena pa će se stareji ča domislet a mlaji neš navadit, onisti ki smirun brontulaju da nimaju kade zatancat

tuka će prit na svoje, a najviše me veseli da ćemo se tamo trefit i hitit kakvu ćakulu aš pofin ovega munjenega tempa življenja se se manje vidimo. Osim samega kluba Foaje, zmisleli smo i pokret ki se zove «Retropatija» za kega ćete još čut, a fidan se da ćete se nan i prikoštat. Tu se ne dela od pulitike već ćemo se samo zabavjat, a «retropatija» ni bol kot nesretne gastropatija ili diskopatija ča se tiče štumiha ili škine ali simptomi i nuspojave su njoj kot onistoj «Groznice subotnje večeri» kada j’ Travolta znemil celi sve tancajuć zdola «boće z mićemi kusi zrcala» (po domaći – disko kugla) va belen veštide. No neće tu bit samo disko, bit će tu i rok i pop, ili kako moj otac reče «bit-muziki» (domaći – baet), a preko te «Retropatije» storit ćemo i ono ča ni baš retro a to su te moderne internet, fejsbuk, tviter i druge stranice kako bimo se lagije držali skupa i oživeli ta pasana leta. Ako ste već bili va Foajeu na promocije mojga CD-a «Retropatija» onda van je ćaro ča govorin, a ako niste,

onputa morate sakako ča prej pasat na miću letnju pozornicu aš verujen da van neće bit žal. Ulaznice na naši programi se neće plaćat pa je i to «jena briga manje». Još jena važna stvar, kad pridete va Foaje, morete sest na kantride ke su bile po optijskeh teracah šezdeseteh i sedandeseteh let ili na one nekadajne z starega kina ili vele letnje pozornice, tu su i sliki z tega vremena i omoti od ploč keh smo «nabrali» po (opet domaći) «osobnim obiteljskim pismohranama» ili su nan ih regalali dobri judi. Nažalost puno se tega z vremenun zgubilo z razneh razlogi (dobar parad tega je propalo va zrušenen kine, itd.) pa ćemo objavit i neki natječaji za nabrat stare slike, prospekti i slično a tu ste nan Vi od vele koristi, a mi ćemo najbojemi va ten dat i neke nagrade. Tako ćemo morda jedan dan od sega tega moć storit i kakov libar ili morda muzej (već sada imamo više eksponati od Hrvackega muzeja turizma), ki zna… Prikoštajte se i vidimo se va Foajeu…Retro je vavek «in»…

39


MIK-ovci na doručku   Piše: Kristina Tubić

čenici i nastavnici Ugostiteljske škole Opatija “ugostili” su na doručku, 6. lipnja, glazbenike koji sudjeluju na festivalu Melodije Istre i Kvarnera te članove Jedriličarskog kluba Opatija, kao i prijatelje škole. Za razliku od prijašnjih doručaka organiziranih u školi, ovaj je održan u samom centru Voloskog, u Mandraću, gdje je spojio hranu, more i glazbu u jednu cjelinu. Zamjenik gradonačelnika Ernie Gigante Dešković, vijećnik Gradskog vijeća Grada Opatije Nikica Pažin, MIK-ovci Duško Jeličić Dule i Silvana Jeličić, Andrej Baša, Dražen Turina Šajeta, Mario Šimunović, Ljubo Kuntarić, Danijel Načinović, Robert Grubišić, Milka Čakarun Lenac, Lado Bartoniček, trener Jedriličarskog kluba Opatija Damir Nakrst i jedriličarka Anja Hamerlitz - neki su od gostiju koji su uživali u delicijama poput

“jogurta s diven lemuncinom, frigane cikle, domaćih kobasica i grobničke skute, njoki od pomidori z šparogami i škampi, štrudela od koprive i sira i škrtavog presnaca”. Za morsku kulisu pobrinuli su se najmlađi članovi Jedriličarskog kluba Opatija koji su jedrili u optimistima te ribar Drago iz Voloskog koji je krpao svoju mrežu. - Zahvaljujem svim dragim gostima koji su nam se pridružili na doručku, projektu koji je postao ne samo brand naše škole, već i Opatije kao i županije. Upravo je u Voloskom, davne 1929. godine, osnovana Ugostiteljska škola pa smo odlučili u ovom prekrasnom ambijentu spojiti hranu, more i glazbu, kazao je ravnatelj Ugostiteljske škole Opatija Damjan Miletić.

FOTO: N. TURINA

U

List Opatija 153  

LIST GRADA OPATIJE