Issuu on Google+


K&J&G, d.o.o.:

ZAŠTITITE SVOJE BLAGO

D.Rakovca 3, 42 000 Varaždin tel.: +385/42/206 136, fax: +385/42/206 137 Prodajni partneri KJG u Hrvatskoj:

Ravnice Dalmacija

Nikole Tesle 13, 23 000 Zadar Kopilica 62, 21 000 Split tel.: +385/23/323-377

znamo kako to učiniti...

Conel d.o.o.

Marinići bb, 51 216 Viškovo-Rijeka tel.: +385/51/258-802

Spoj d.o.o.

P.Preradovića bb, 31 400 Đakovo tel.: +385/31/819-333

Limarski obrt MGM

Koprivnička 16, 42 230 Ludbreg

Srbija - K&J&G, d.o.o.:

Bajči Žilinskog broj 11, 21 000 Novi Sad tel.: +381/21/6390 900, e-mail: kjg@kjg.co.rs www.kjg.rs

K&J&G, d.o.o. - proizvođač odvodnog sistema i lakog krovnog pokrova UNI

www.kjg.hr


SADRŽAJ: 4 5 6 7 9-11 12-14 15 16 18 20-21 22-23 24-25 26-28 30-31 32-33 34 35 36-37 38-39 40-42 44-45 46-48 49-51 52-53 54

Sadržaj/ Impressum Uvodnik Zašto kupovati domaće? Samobušeći vijak Titanic iz Belfasta Intervju: g. Detlef Stauch, glavni tajnih IFD-a Seminar za krovopokrivače na temu krovnih folija Prefa seminar u organizaciji FILLI STAHL-a VELUX i Ursa - besplatni seminari Bolje prevencija nego glavobolja SEEBBE 2013 Baza poduzeća koja se bave krovovima Pod povećalom: Limeni pokrovi i kvaliteta lima Vaš majstor donosi: Cinkotit BAUDER hidroizolacijski sustavi za lake krovne konstrukcije Nestručan posao uvijek se plaća dvaput! Dobitnik DIV nagradne igre Optimalna dimenzija žljeba u odnosu na površinu krova Strojegradnja SAS Upoznajte kolegu: g. Vjekoslav Zeljar PREFA kutak: Oživljavanje baroknog stila 13.godišnja skupština HUK-a Gotički križ SandraS na vrućem limenom krovu Narudžbenica

IMPRESSUM NAKLADNIK: Laurus, obrt za informatiku i marketing Put Perišići 26 51415 Lovran www.limarija-i-krovopokrivanje.com.hr info@laurus.biz tel: +385 51 292 511 fax: + 385 51 770 604 OIB: 58740509117 GLAVNI UREDNIK: Romana Zuanović UREDNIK: Damir Zuanović STRUČNI SURADNICI: prof. Martina Butković, Goran Prostran, Tomislav Baranček, Michael Leib ISSN: 1848-2708 Naklada 2200 primjeraka Ožujak, 2013. časopis izlazi kvartalno Nakladnik ne snosi odgovornost za istinitost i vjerodostojnost objavljenih promotivnih tekstova i oglasa. Zabranjeno umnožavanje i kopiranje teksta bez odobrenja Uredništva.


UVODNIK Nakon prethodnih pet brojeva što izdajemo časopis, mi u uredništvu smo zaključili da posebno volimo ovaj „proljetni“ broj, jer pršti nekom energijom, pozitivom i kao uvijek velikim očekivanjima! Dragi su nam i ostali, da ne bude zabune, sva djeca su jednaka, ali drugačija na svoj način… Tako zimsko izdanje bude u blagdanskom ozračju, ljetno je pak uvijek užurbano, kroz jesensko se provlači lagana depresija u očekivanju zime… ali dok radimo na ovom broju vani je već sunčano, uz malo pretjerivanja se može reći da ptičice cvrkuću, a naši sugovornici su puni pozitive i planova za nadolazeće mjesece.​ Tako se i mnogo govori i piše o ulasku Hrvatske u EU, dosta se nagađa, pomalo pribojava, ali prije svega puno i očekuje. Nitko ne može izrijekom reći da li će biti bolje ili lošije, naravno, kao i uvijek – kako kome. Ali ono što možemo učiniti, jest da se pripremimo na promjene, upoznamo sa novim normama i pravilnicima, te učinimo sve što je u našoj moći da budemo u pozitivnoj skupini. Što bi konkretno značilo da iskoristite svaku priliku za napredak koju će nam EU pružiti kroz pristupne fondove, ali i državne subvencije. U razgovoru sa g. Detlef Stauchom iz IFD-a (europska udruga krovopokrivača) doznali smo da je europsko graditeljstvo preživjelo krizu i čak ojačalo u posljednjih nekoliko godina, upravo zahvaljujući subvencijama raznih fondova, što europskih, što državnih. Osim velikih ulaganja i subvencioniranja iskorištavanja obnovljivih izvora energije, europske države daju velike poticaje za obnovu starih krovova koji su dio povijesne i kulturne baštine, pa je i to jedna od stvari koje možemo očekivati u skoroj budućnosti. Svjesni smo činjenice da se mnogi iz građevinske branše pribojavaju da će „proljetni bum“ ove godine podbaciti iz razloga što rok za legalizaciju ističe u lipnju. U našim krajevima nije bilo ništa neobično da kuća malo „iziđe iz gabarita“ dok se gradi (ili naknadno), tako da je za očekivati da mnogi kućevlasnici sada imaju veliki trošak koji moraju podmiriti. Ukoliko su nešto i uštedjeli i namijenili zamjeni krova, novoj limariji ili nekakvom ulaganju u svoju nekretninu – sada je taj fond prenamijenjen u legalizaciju. Stoga se ovo proljeće, što je obično vrijeme procvata radova i investicija, dočekuje sa laganim pribojavanjem i nesigurnošću. Međutim, ukoliko su se ta vrata zatvorila, možda je vrijeme da se orijentiramo na prozor koji se upravo otvara…

U ovom broju donosimo Vam i osvrt kolege Tomislava Barančeka, koji je odlučio progovoriti o nečemu što mnogi znaju, ali malobrojni javno komentiraju. Radi se o „fami lošeg lima“, odnosno uvozu nekvalitetnog lima koji ruši ugled limenim krovovima i dovodi kvalitetne majstore na loš glas, ali i o nemogućnosti reklamacije istog te velikim troškovima koji iz toga proizlaze. Naime, nisu oštećeni samo krajnji kupci i investitori, već i proizvođači koji otkupljuju lim loše kvalitete – ne znajući to, te majstori koji te iste profile postavljaju. Jednom kad na sunce izađe prava kvaliteta, prvo se okrivljuje majstor, potom proizvođač, ali domine se ne ruše sve do dobavljača. Situacija kad Vam dobavljač ne želi priznati reklamaciju za reklamacijom ne dovodi u pitanje samo financijsku odštetu, već i ugled i čast koju ste godinama gradili, a odasvud se počinju širiti glasine da limeni pokrovi naprosto nisu primjereni našem podneblju… I kao kockicu šećera nakon malo gorče kave, donosimo Vam prilog i slike sa „photo sessiona“ u proizvodnom pogonu Filli Stahla, gdje je model SandraS odradila nadasve zanimljiv editorijal za naš časopis, a kako sama kaže - pritom je i mnogo toga naučila o krovovima i krovopokrivanju. Na žalost, kao i uvijek, ograničeni smo prostorom, pa ćete ostatak fotografija morati potražiti na našim Facebook i web stranicama. Želimo Vam uspješan i zaposlen početak sezone radova!

Damir Zuanović, urednik

5


6

U dosadašnjim člancima kad smo govorili o poduzeću DIV, govorili smo o nekim komparativnim prednostima njihovih proizvoda pred konkurencijom. Idemo danas staviti na stranu kvalitetu proizvoda. Nemojmo danas niti raspravljati o širini asortimana i pouzdanosti dobavljača. U ovom članku ćemo sve to staviti sa strane. Danas želimo naglasiti važnost kupovine domaćeg proizvoda, i koliko svatko od nas malim djelom može utjecati na opću ekonomsku situaciju i pad broja nezaposlenih osoba. Mnogi će od Vas reći da je to borba protiv vjetrenjača i da je naša pojedinačna odluka o kupovini ovog ili onog vijka za krovni pokrov apsolutno nebitna za tu temu, ali Vas uvjeravamo da nije tako. Mnogi od Vas su u jednom trenutku u životu imali priliku raditi u inozemstvu, vidjeti životne navike Austrijanaca, radnu etiku Nijemaca ili predanost poslu kod Švicaraca. Sve njih spaja odanost prema domaćem proizvodu i domaćem proizvođaču. To je nešto što je generacijski usađeno u njih, ali to je odličan primjer kako se čuva domaća ekonomija. Nazovite to patriotizmom, nazovite to patetikom, nazovite to kako hoćete, ali ostaje činjenica da nezaposlenost u Hrvatskoj raste i da danas na jednog zaposlenog imamo jednog umirovljenika. U vrijeme najveće svjetske recesije, kad su jedine vijesti u dnevnim medijima otpuštanja i približavanje granici od 400.000 nezaposlenih, pozitivne vijesti i svijetli primjeri iznimna su rijetkost. Međutim, oni postoje. Samoborska tvrtka DIV nakon višegodišnje borbe s birokracijom, koja je vrlo često nesklona poduzetničkoj klimi uspjela je pokrenuti suvremenu tvornicu vijaka od 20.000 četvornih metara u Kninu. Investicija u pogone za proizvodnju vijčane robe najveća takva investicija u Hrvatskoj.U nju je uloženo 25 milijuna eura, od čega 15 milijuna vlastitog kapitala, a deset iz kredita HBOR-a.  Novi tvornički kapaciteti u punom pogonu omogućuju godišnju proizvodnju od 100.000 tona standardne vijčane robe. Zaista najvažnije u svemu tome je podatak da je DIV grupa za rad na novim pogonima zaposlila 250 djelatnika, od kojih je njih stotinjak završilo dodatno stručno usavršavanje i obuku. Program edukacije i zapošljavanja realiziran je zajedno s Pučkim otvorenim učilištem u Kninu, a radnici su osposobljeni za rad na novim pogonima kao zavarivači, rukovoditelji laserskim uređajima za rezanje i zavarivanje, primatelji metalnih sirovina, kalioci, alatničari, bravari, podešivači strojeva za proizvodnju vijaka i skladištari. Iz DIV-a najavljuju i nova zapošljavanja na kninskom području te ističu da se u idućih nekoliko mjeseci planira što izravno, što neizravno, otvoriti ukupno 700 radnih mjesta, od čega bi oko 350 radnika radilo u samoj tvornici, a otprilike još toliko u pratećim servisnim

i logističkim poslovima izvan tvornice. Stopa nezaposlenosti u Šibensko-kninskoj županiji ruši sve rekorde, a na Kninskom zavodu za zapošljavanje nalazi se više od 2500 ljudi. I taj podatak dovoljno govori koliko je ovaj projekt vjetar u leđa tom kraju. Pored toga, treba imati na umu da se vrše izuzetni napori da se spasi brodogradilište Brodosplit kojeg je DIV preuzeo. Tu ne govorimo o blagodatima koje donosi nova proizvodnja već i o spašavanju sudbina više od 3000 radnika. Nije potrebno naglašavati ni patriotizam, ni važnost očuvanja domaće proizvodnje. Slijedeći put kada budete nabavljali vijčanu opremu za krovište uz faktor cijene i kvalitete sjetite se i ovog “faktora sudjelovanja i izgradnje” vlastite budućnosti! Damir Zuanović


Neka rupa za vijak bude precizna.

Ušteda vremena

Jednostavan za korištenje

Jedna operacija

Samobušeći vijci DIV imaju posebnu namjenu u krovopokrivanju. Bilo da se radilo o drvenoj ili metalnoj podkonstrukciji, kaljeno čelično svrdlo na vrhu vijka s lakoćom probija put i čini rupu u koji savršeno naliježe vijak.

Jednostavnost primjene omogućava i osobama koje nisu kvalificirane ili stručne da savladaju tehniku vrlo brzo. Svi tipovi ovih vijaka imaju istu glavu što eliminira potrebu za brojnim alatima.

Montaža limenog pokrova na licu mjesta uvelike je ubrzana eliminiranjem potrebe za prethodnom operacijom bušenja. Učvršćivanje vijka obavlja se u bitno manje vremena, nerijetko duplo brže od konvencionalnih metoda.

Tehnika pričvršćivanje svedena je na jednu operaciju što je ekonomičnije i preciznije od svih drugih metoda.


Pored brodogradilišta Harland & Wolff u kojem je sagrađen pravi Titanik, na Queen’s Islandu u Belfastu, izgrađen je kongresno izložbeni centar „Titanic Belfast“ koji bi trebao podići razinu turističke potražnje u tom gradu. Idejni začetnici ovog koncepta bili su arhitekti Eric Kuhne i Mark Evans (Civic Arts / Eric R. Kuhne & Associates ) zajedno sa studijom  Todd Architects koji su bili vodeći savjetnici. Koncept unutrašnjosti dizajnirala je Anne Lucas (Civic Arts), a završni dizajn dali su u studiju Kay Elliot Architects. Sadržaj za posjetitelje kreiran je u Event Communications. Ovaj opsežan projekt rađen je tako da svakim svojim dijelom asocira na sam Titanik, a bacite li samo jedan pogled na ovaj golemi kompleks obložen aluminijskim pločama shvatiti ćete da su u tome bili izuzetno uspješni! Titanic Signature Project Pod radnim imenom – Titanic Signature Project– ova je ideja zaživjela prije 5 godina, točnije 27.studenog 2008., objavom ministra Petera Robinsona da je vlada Sjeverne Irske odvojila 43,5 miliona funti za izgradnju nove turističke atrakcije. Ukupni očekivani iznos za dovršenje gradnje bio je procijenjen na 97 miliona funti (cca. 737 mil.kuna po tadašnjem tečaju). Koncept ovog projekta stvoren je u studiju CivicArts’ iz Belfasta, a ideja je da se pod istim „oklopom“ nađe objedinjena paleta kulturoloških i ekonomskih koristi, međusobno povezanih lajtmotivom Titanika koja bi financirala samu sebe ali i cijelu zajednicu. Naime, procijenjeno je da će se time otvoriti 600 novih radnih mjesta, a godišnja procjena potencijalnih posjetitelja kretala se oko 400.000.

i vidi sa slika, zamišljena je tako da asocira na provu broda koja se probija kroz valove, a i ostatak vanjštine i unutrašnjosti obiluje pomorskim metaforama. Fasada je u cijelosti obložena sa 3 000 trodimenzionalnih ploča od anodiziranog aluminija, svaka različitog geometrijskog oblika, složenih u strukturu fasade. Ploče različitih oblika su razvijene uz pomoć stručnjaka za izvođenje fasada Metallbau Frueh i proizvedene od strane Spanwall-a. Složene su u asimetričnom dizajnu kako bi lom i refleksija svjetlosti davali dojam bljeskanja valova na pučini, što je dodatno potencirano bazenima vode razmještenima oko baze građevine, a i sama se baza građevine naginje prema van pod kutom od 25 stupnjeva pojačavajući samim time dojam da se radi o brodu koji lomi valove.

Konkretni radovi su započeli 2009., sa namjerom da budu završeni za stogodišnjicu Titanikove prve (i posljednje) plovidbe u travnju 2012. Sama arhitektura ovog kompleksa, kao što se

Konzolne podne ploče koje se šire sa strana građevine nude dodatnu atrakciju bez da se zalazi u povijesne ostatke brodogradilišta, jer je namjera bila da se ta

9


povijesna baština očuva koliko god je to moguće kod ovako opsežnog projekta. To je najbolje vidljivo iz tzv. Slipway Gardens – a (vrtova na navozu), gdje su obrisi brodova Olympica i Titanika ucrtani u pločnik kako bi posjetitelji mogli prošetati čitavom dužinom njihovih paluba. U unutrašnjosti ovaj projekt se prostire preko 12,000m2 na 5 nivoa, čija je ukupna visina podjednaka onoj klasične deseterokatnice. Ove velikodušne visine stropova dopuštaju da se u tim prostorima održavaju izložbe golemih eksponata, a niži katovi uređeni u industrijskim motivima predviđeni su da asociraju na unutrašnjost brodskoga trupa. Idejni projekt za golemi prostor središnjeg atrija namjerno priziva enormne oblike što se nadvijaju nad posjetitelje i mnoštvo nazubljenih kutova koji su dizajnirani da podsjećaju na brodogradilišta ranog 20. stoljeća, samim time stvarajući dinamičan uvod u događanja u centru.

10

Brojke & činjenice • Konačni iznos utrošen u izgradnju ovog centra prešao je 100 miliona funti . • U prosincu 2009. U Titanik Belfast je utrošena nevjerojatna količina cementa, čak 4.200 kubika dovezeno je u 700 kamiona; što je u prosjeku značilo po jedan kamion svake 2 minute kroz 24 sata neprekidno! • Kompletna vanjska fasada je obložena sa 3000 pojedinačne srebrom anodizirane aluminijske ploče – krhotine. • Titanic Belfast ima najduže pokretne stepenice u cijeloj Irskoj – 25 metara duge, sa 124 stube. • Ulazni atrij ima površinu od 1,796 kvadrata uključujući i zid visok 18 metara u potpunosti prekriven metalnim panelskim pločama nalik na one korištene u pravom Titaniku. • Naplatne kabine su izrađene kao duplikati kobilice broda – nalik onima iz originalnog Titanika. • Titanic Belfast je dvostruko veći od Gradske Vijećnice grada Belfasta. • Najviša točka zgrade se nalazi na 38,5 metara, mjereno od razine glavnog trga • Vanjska fasada replicira četiri 35 m visoka trupa broda. • Titanic Belfast se nalazi 90 metara od mjesta originalnog porinuća. Sa desne strane centra nalazi se nacrtni ured gdje je brod Titanik konstruiran, a sa lijeve strane je rijeka Lagan u koju je prvo zaplovio.


Novo svjedočanstvo Titanikovog isplovljavanja Otvorenje ovog centra (31.3.2012.) naziva se najvećim porinućem kojeg je Belfast doživio u zadnjih 100 godina. Posljednje je dakako, bilo porinuće pravog Titanika. Prema procjenama stručnjaka, ovo je najskuplja građevina te vrste u čitavoj Europi. Gledano prema očekivanom broju posjetitelja – koji bi postepeno trebali i biti ti koji će ovaj pothvat učiniti isplativim – Titanik iz Belfasta skuplji je i od Disneylanda u Parizu, Guggenheim muzeja u Bilbau, te čak sedam puta skuplji od Galerije Tate Modern u Londonu. Sa ekonomske strane ove računice, procjenjuje se da će biti potrebno najmanje 290.000 posjetitelja godišnje da cijeli projekt ostane na površini. Stephen Boyd, profesor turizma na sveučilištu u Ulsteru, navodi kako brojke za sada nipošto nisu nerealne, jer se u obzir mora uzeti i činjenica da će svi spomenuti posjetitelji rado posegnuti i za dodatnom ponudom, poput osvježenja, suvenira i sl., te da se gledano dugoročno ova investicija svakako mora isplatiti. U unutrašnjosti centra posjetitelji će biti vođeni kroz 9 izložbenih dvorana na 4 kata, kronološki slijedeći nastanak Titanika od konstrukcije u obližnjem Harland & Wolff brodogradilištu, pa sve do njegovog posljednjeg počivališta na dnu Atlanskog oceana.

Čuvena replika Titanikovog stubišta je ugrađena u banketnu dvoranu na gornja dva kata i na žalost nije dio redovitog obilaska za posjetitelje. Čisto orijentacije radi, spomenuti ćemo da se ulaznica za odrasle osobe naplaćuje ca.118,00 kn, a za djecu 60,00 kn. Međutim, voditeljica marketinga centra Claire Bradshaw izjavljuje da to nije visoka cijena za doživljaj koji oni osiguravaju svojim posjetiteljima. „Svjesni smo vremena u kojem živimo i činjenice da će Vam se činiti skupim ako morate platiti za neki doživljaj. Ali mi Vam obećavamo – dođite, dopustite da Vam pokažemo što Vam nudimo, doživite sve ovo – i sigurno nećete biti razočarani!“ A mi samo dodajemo – ako to doista i učinite – molimo Vas javite nam se i podijelite to skupo iskustvo sa nama, rado ćemo objaviti nastavak ovoga članka!

Aluminijske fasadne ploče J57S: Karakterističnim izgledom pročelja dominiraju tri milimetra debele aluminijske eloksirane ploče J57S proizvedene iz Novelis aluminijskog lima – u Hrvatskoj dostupan u FILLI STAHL-u. Ovaj materijal je UV otporan, neosjetljiv na koroziju i izuzetno izdržljiv u svim vremenskim uvjetima, a pritom je u stanju izdržati najviše arhitektonske standarde! Poput svih Novelis aluminijskih fasadnih oplata i on je vodootporan i vatrootporan prema DIN EN 13501-A1 standardima.

11


ovaj posao i da li imate osjećaj da se nešto dešava u smislu pozitivnih pomaka i unaprijeđenja posljednjih godina u krovopokrivačkoj branši?

12

Na ovogodišnjoj skupštini HUK-a poseban gost je bio g. Detlef Stauch, glavni tajnik IFD-a (Europske Udruge Krovopokrivača). Iskoristili smo tu priliku i g. Stauchu postavili nekoliko pitanja vezano za problematiku krovopokrivačkog zanata diljem Europe, načinu funkcioniranja IFD-a, ali i ekonomskoj situaciji u ostatku Europe i onome što mala krovopokrivačka poduzeća očekuje ulaskom Hrvatske u EU. LiK: Znamo da ste izučeni majstor krovopokrivač, ali i diplomirani inženjer. Koliko dugo ste bili u krovopokrivačkom poslu i da li ste započeli samostalno ili ste slijedili nečije “stope”? D.S.: Moj djed je osnovao krovopokrivačku kompaniju 1924., nakon čega je poduzeće preuzeo moj otac, a ja sam se uključio čim sam mogao. Često se šalim da sam postao krovopokrivač čim sam se rodio! LiK: Imate li i sada vlastiti posao, uz ovaj koji obavljate za IFD? Koliko vremena ste u opće u mogućnosti uložiti u to, s obzirom da stalno putujete Europom i da li Vam posao za IFD u opće ostavlja mogućnosti i vremena za vlastitu firmu?

D.S.: Dugo vremena sam radio za Njemački ogranak IFD-a, međutim u međunarodnom sam se IFD savezu zaposlio 1979.g, ali postao sam glavni tajnik 2005.g. Kako sam u to vrijeme još uvijek radio i u njemačkom ogranku, shvatili smo da obim i zahtjev posla raste i prelazi mogućnosti i vrijeme koje imam na raspolaganju, odlučeno je da 2007. g “razdvojimo” njemački ogranak i da ja postanem generalni tajnik međunarodne udruge, kako bih se mogao kvalitetnije posvetiti upravo tom aspektu posla. Što se tiče drugog dijela Vašeg pitanja, rekao bih da, definitivno da. Recimo, u Njemačkoj su krovopokrivači strogo odijeljeni i od limara i od tesara. Tako da npr. jedan krovopokrivač neće raditi dio koji se odnosi na limariju. Također, naš “posao”, naš zadatak , je obučavati mlađe generacije, motivirati ih da doista izučavaju ova zanimanja, a ne samo da nastavljaju gdje su njihovi očevi stali. Na taj način se unaprjeđuje kvaliteta, izučavaju mladi ljudi i postiže se napredak u ovom – ali i svim drugim zanatima. Problem je, dakako, u tome što cijena, a ne kvaliteta, određuje tko će dobiti posao. To nije samo problem kod Vas nego i u ostatku Europe, Sloveniji, Slovačkoj, Rusiji i tako dalje, a naš je posao obrazovati klijente i investitore da će ih jeftiniji materijali i ušteda u tom dijelu na koncu koštati više, jer dobar krov treba trajati i trajati, a ako ga za 10 g. morate ponovo raditi ne možete reći da ste dobro prošli mada ste u startu nešto i uštedjeli. LiK: Što biste rekli da je trenutno najvažnije i najhitnije učiniti kako bi naša branša napredovala, te što biste naglasili kada se već obraćate našim čitateljima ovako direktno? D.S.: Rekao bih da je bitno educirati majstore krovopokrivače, ali i same mušterije, i tu bi trebale uskočiti državne institucije. Recimo, dajući primjer kod odabira izvođača radova i kvalitetnog pokrova tako da neće birati isključivo najjeftinije već najkvalitetnije. Na taj bi se način pokazalo da i država razmišlja dugoročno, a samim time dao bi se pozitivan primjer i malim investitorima i privatnim osobama.

D.S.: Na žalost, pravila nalažu da se ne može biti istovremeno u odboru IFD-a i imati privatni posao, zbog sukoba interesa i slično, tako da je sada naš obiteljski posao preuzela moja sestra, a moj sin je također obučeni majstor krovopokrivač. Tako da slobodno možemo reći da nam je taj posao u krvi i u obitelji.

LiK: Upoznati smo sa činjenicom da IFD aktivno radi na implementaciji standarda i pravila krovopokrivačke industrije diljem Europe, da se uvode tehnički standardi poput CEN-a, licenca EOTA i druge odredbe koje se direktno tiču majstora krovopokrivača i načina na koji se posao odrađuje. Zanima nas kako je uopće došlo do toga da se postavljaju međunarodni standardi te da li je to bio zahtjev EU?

LiK: Kako – i kada – ste postali glavnim tajnikom IFD-a i kako biste opisali svoj posao? Primjećujete li stvarne, opipljive promjene otkad ste preuzeli

D.S.: Prije svega, postoje dva polja – Europska komisija koja priprema dokumente i standarde, te mi – IFD, koji smo zapravo korisnici tih pravila, mi poučavamo kako raditi po tim


standardima i kako ih implementirati. S jedne strane neke zemlje već imaju svoje standarde, a neke apsolutno nikakve – npr. Poljska, Rusija i neke druge. Ovi standardi se mogu upotrijebiti kao primjer za nacionalne standarde i uvesti kao pravilo, što će uvelike olakšati rad, uvesti red i kvalitetu u ovu branšu. Ono što je sad recimo problem u Hrvatskoj, je to što postoje standardi za proizvodnju materijala i tih se standarda proizvođači moraju držati, međutim do problema dolazi kod nepravilne instalacije i tada je nemoguće uprijeti prstom u krivca, jer će krovopokrivač reći da je greška u materijalu, a proizvođač će optužiti instalatera za nestručno postavljanje. U krajnjoj liniji žrtva je opet investitor koji nije dobio ono što je platio, a šteta mu neće biti nadoknađena. LiK: Znamo da i Hrvatsku čeka takav niz regulativa i standarda koje ćemo morati implementirati i po kojima ćemo morati raditi. Ono što nas trenutno zanima je kakvo je bilo Vaše iskustvo sa uvođenjem novih regulativa i pravila, koliko im je trebalo da doista „zažive“ te možemo li očekivati da će biti otpora i teškoća u implementaciji? D.S.: Naravno, u zemljama gdje već postoje ustaljena pravila i standardi je lakše implementirati neka poboljšanja postojećim pravilima – zapravo se često desi i da oni nama proslijede svoje standarde ne bismo li mi poboljšali naše postojeće regulative, te na taj način surađujemo. S druge strane, uvesti pravila, standarde i regulative u zemlje gdje se do tada nisu vodili po ničemu osim vlastitom nahođenju – je daleko teže. Ne zahtijeva se striktno praćenje naših standarda, već se prepušta odluka ovlaštenim stručnjacima koji su ipak upućeniji u problematiku pojedine zemlje. To nisu pravila koja se slijepo prate, više smjernice i direktive na kojima svaka zemlja zasniva standarde koje će kod njih važiti. LiK: Zanima nas čuti kakve su posljedice ekonomske krize u ostatku Europe i može li se sada nazvati gotovom? Da li biste rekli da je građevinska industrija posvuda podjednako pogođena krizom kao kod nas ili su naši kolege u ostatku Europe pronašli način da izbjegnu najgori udar? D.S.: Prije svega, moram reći da nije bilo ekonomske krize u krovopokrivačkoj branši baš svim europskim zemljama, a na primjer njemački krovopokrivači nisu osjetili krizu – prošla godina im je bila najbolja ikada, a i ova ide u sličnom smjeru! Tu su i kolege iz Švicarske i Austrije kojima su također posljednje dvije godine bile vrlo pozitivne u ekonomskom smislu. Nizozemska je imala nešto osjetnije probleme protekle godine, kao i Irska, Engleska te posebice Rusija i Estonija, koje su krenule prilično nizbrdo. Zašto je tome tako, zašto središnja Europa ne osjeća posljedice krize, mislimo da je tome tako jer se dosta radi u područjima energetske učinkovitosti, njihove vlade stoje iza njih i velika su im podrška. A radi se mnogo i u ulaganjima u nove zgrade, a po regulativama svi krovovi stariji od 60 – 70 godina

13 se moraju mijenjati, a tu naravno leži mnogo novaca za krovopokrivače. Ljudi se također educiraju da se mora ulagati u budućnost jer je to jedini način da napredujemo svi zajedno. Vlade ulažu u javne zgrade, renoviraju krovove u ustanovama, školama i time ne samo da donose posao lokalnim poduzećima već i daju primjer stanovništvu. LiK: Koja su Vaša predviđanja za naše čitatelje – male obrtnike, srednja poduzeća i firme – jednom kada Hrvatska uđe u EU? Hoće li se mnogo toga promijeniti za nas i na što moramo biti spremni? D.S.: Za nekoliko mjeseci ćete imati stotine novih standarda koji će se morati implementirati u svakodnevni posao. Recimo za jedno malo poduzeće od npr. tri zaposlenika, promjene neće biti velike, barem ne u početku. Međutim, što je veće poduzeće, veća će biti očekivanja – posebno u segmentu odnosa sa klijentom. Posao krovopokrivača će biti i konzultantski, morati će predložiti kompletan plan investitoru, sa raščlanjenim točkama i objašnjenjima, a to će biti moguće samo ako je krovopokrivač obrazovan i u toku sa strukom. Kod nas je sasvim uobičajeno da investitor preda ključeve kuće krovopokrivaču i bez daljnjih objašnjenja kaže da želi gotov krov za 6 tjedana. Tada je posao krovopokrivača da izvrši kompletan pregled zgrade, krovišta, donese educiranu procjenu sam i na osnovu toga odradi posao najkvalitetnije moguće i u najboljem interesu klijenta. To je odnos pun povjerenja, ali do toga je trebalo doći mukotrpnim radom i sa mnogo investiranja u marketinške i socijalne vještine samih poduzetnika.


LiK: S obzirom da mnogo putujete Europom i susrećete naše kolege i krovopokrivačke organizacije, što biste rekli gdje je unutarnja organizacija tih udruga na najvišoj razini, gdje svi dijelovi funkcioniraju u simbiozi?

14

D.S.: Teško bih rekao da je negdje konkretno najbolja organizacija, svugdje je različito, podjednako dobre ideje dobijamo i iz Poljske kao i iz Engleske. Ono što govorim svojim kolegama u Hrvatskoj – trebate se više kretati među svojim europskim kolegama, posjećujte nas, razgledajte novitete i implementirajte ih kod sebe. Imamo i natjecanja za najbolje rješenje krovova, fasada, natjecanja u kojima sudjeluju sve zemlje i jako je zanimljivo sudjelovati u takvim događajima jer su ujedno promocija i za proizvođače, ali i za same krovopokrivače, odnosno zemlje iz koje dolaze. Također su velike razlike u brojkama – recimo Njemačka ima 11 000 specijaliziranih krovopokrivača članova IFD-a, Engleska 1500, ali ti članovi izvode čak do 80% svih krovopokrivačkih poslova, jer su oni “stalni” u svom poslu, dok drugi dolaze, odlaze, mijenjaju struku i sl. S druge strane, u Njemačku udrugu se mogu učlaniti svi koji predaju zahtjev za članstvo, dok Vas u Engleskoj mogu odbiti jer nemate dovoljno reprezentativnih radova, nisu dovoljno kvalitetni i sl. U Austriji pak, svi krovopokrivači moraju biti članovi udruge da bi uopće obavljali taj posao. Tako da su različitosti od zemlje do zemlje doista velike.

LiK: Što bi bila Vaša preporuka za poboljšanja koja bi HUK moga uvesti među svoje članove, bazirano na Vašem iskustvu u ostalim europskim članicama? D.S.:Na žalost, ovo je tek moj drugi posjet Hrvatskoj, tako da nisam baš upućen u Vaše probleme, ali ono što sa sigurnošću mogu reći je da treba poraditi na obrazovanju mladih krovopokrivača. U Njemačkoj vlasnik poduzeća rijetko je i sam krovopokrivač, ali zato ima kvalitetnog majstora, predradnika, koji obavlja sav stručan posao, ponude za njega, a vlasnik samo vodi financijski dio posla. LiK: Hvala Vam mnogo na ovom intervjuu, i ukoliko želite poručiti nešto našim čitateljima – ostaviti ćemo Vam koji redak. D.S.: Hvala Vama na ovom razgovoru, nadam se da će Vaši čitatelji biti zadovoljni, da su čuli nešto novo ili barem zanimljivo, a moja poruka bi bila – budite Europljani! Učite od nas, od drugih zemalja, ali i dijelite svoje znanje sa ostalima, jer svaka je zemlja različita i Vi možete mnogo dati i mnogo nas naučiti. Također, iskoristite priliku koju Vam EU nudi, posebice u ekonomskom smislu, odnosno u beneficijama i subvencijama koje će Vam postati dostupne ulaskom u EU.

Foto: S lijeva na desno: g. Detlef Stauch - glavni tajnik IFD-a, Damir Zuanović - urednik časopisa LIMARIJA I KROVOPOKRIVANJE i g. Damir Pažin, tajnik Hrvatske Udruge Krovopokrivača


U Bedekovčini, 19.02.2013., TONDACH Hrvatska je organizirao vrlo zanimljiv seminar namijenjen krovopokrivačima. Stručni predavač bio je g. Vinzenz Harrer, jedan od najvećih stručnjaka na temu krovnih folija u Europi. G. Harrer je inače u Austriji vrlo cijenjen sudski vještak za građevinsku fiziku. Sam cilj seminara, osim upoznavanja s TONDACH krovnim folijama, bio je i pobliže upoznati struku sa standardima koje ćemo morati prihvatiti ulaskom u EU. Naglašena je važnost kvalitetne izvedbe sekundarnog krova. folija je 30-40 g., a jamstvo proizvođača je 10 godina. Jednom kad ste se odlučili za tip folije – potrebno ju je pravilno ugraditi. Vodonepropustnost ćete imati samo ukoliko su kvalitetno izvedeni svi spojevi: krovni prozor, kontraletva, 100% zabrtvljena folija.

Puno je čimbenika koji utječu na kvalitetu krovne folije. Većina krovopokrivača navodi dva svojstva koja folija mora zadovoljiti. To su paropropustnost i vodonepropustnost. No, ima li još nešto osim toga? Da bi ona kvalitetno obavljala svoju funkciju mora zadovoljiti više kriterija. Treba imati na umu da temperatura na krovištu varira ovisno o boji, nagibu, položaju sunca te vrsti pokrova. Kod glinenog crijepa te se vrijednosti kreću oko 65C ° kod crvenog i oko 80 C° kod tamnijeg pokrova. Kod betonskog pokrova, šindre ili lima te su vrijednosti i dosta veće. Mnoge folije na tržištu ne mogu izdržati temperature od 80 C° iz razloga što nisu termostabilne. Od čega se folija sastoji? Tri su glavna elementa. Pokrovni filc, membrana i zaštitni filc. Membrana je srce folije i nju ne vidimo, ali o njenoj kvaliteti ovisi da li će obavljati svoju funkciju vodonepropustnosti. Ona može biti mikroporozna i monolitna. Filc je vidljivi, vanjski dio, i njegova je funkcija zaštititi membranu od mehaničkih oštećenja kao i od UV zračenja. Ta tri elementa se mogu spajati na dva različita načina. Lijepljenjem i varenjem. Lijepljenje je jeftinija metoda jer sva tri elementa ne moraju imati istu temperaturnu otpornost. I tu dolazi do razbijanja prvog mita: „Teža folija je i kvalitetnija“. To može biti točno – ali nije jedini uvjet. Naime, kod lijepljenih folija se koristi i do 30 grama ljepila po m2 što pak daje težinu – koja ne znači i kvalitetu. Varena folija ima otpornost na temperaturu do 100 C°. Svi njeni elementi imaju jednaku otpornost na temperaturu što joj omogućava dugotrajnost i postojanost. Procijenjena trajnost TONDACH

U praksi je primijećeno da mnogi zaboravljaju važnost brtvljenja kontraletve. Pravilo kaže da jedino krovovi s nagibom većim od 35 stupnjeva ne zahtijevaju brtvljenje kontraletvi. Treba biti oprezan s agresivnim sredstvima prilikom rada kako ne bi došlo do oštećenja membrane folije. To se posebno odnosi na ulja i benzine motornih pila te solnu kiselinu koju koriste limari. Zanimljiva se debata povela i na temu drvenih letvi koje se koriste. Većina zemalja EU nema obvezu impregnacije letvi što je izazvalo čuđenje okupljenih krovopokrivača na seminaru. Naime, kod nas je najveći problem crv koji uništava drvenu konstrukciju. G. Harrer nas uvjerava da impregnacija nije potrebna ukoliko drvo koje se koristi: - sadrži 18-25% vlage (kod nas se koristi i oko 50%) - ukoliko je sušeno u sušarama (na 60-70C° ubijaju se ličinke koje postaju crvi) - ukoliko se ne koristi kora drveta

To su standardi u Austriji, Njemačkoj, skandinavskim zemljama   kao i u većini zemalja EU, te iz gore navedenih razloga impregnacija drveta nije potrebna. Seminar je bio konstruktivan te je zahvaljujući stručnom predavaču ovo bila jedinstvena prilika da se krovopokrivači detaljnije upoznaju s TONDACH programom krovnih folija ali i pripreme za nadolazeće regulative koje nas čekaju kroz nekoliko mjeseci. Kontakt: Tel: 049/ 20 03 00 Fax: 049/ 20 03 01

15


Od 15.01.-16.01.2013. PREFA je u prostorijama Filli Stahla u Hruščici organizirala dvodnevni seminar, po čijem završetku su svi polaznici dobili certifikate službenih PREFA ovlaštenih partnera. Tim certifikatom polaznici su ostvarili ekskluzivno pravo na prodaju i ugradnju proizvoda iz asortimana vodećeg europskog proizvođača aluminijskih krovnih, žljebnih i fasadnih sistema. Usprkos teškoj gospodarskoj situaciji i problemima koji su zahvatili sve u graditeljskom sektoru PREFA ne odustaje od jačanja partnerske mreže izvođača na kojima temelji svoj uspjeh i budući razvoj.

16

PREFA također svojim ovlaštenim parterima pruža kontinuiranu tehničku, logističku i prodajno marketinšku podršku, čime se garantira sigurnost u poslovanju i međusobno povjerenje, a posao je lakši kada znate da imate kvalitetno i pouzdano zaleđe!

Seminar je trajao dva dana, a uključivao je teoretski i praktični dio predavanja. Započeo je pregledom i upoznavanjem proizvodnog programa, nakon čega se nastavilo sa praktičnim radom – postavljanje PREFA krovnih ploča pod budnim okom i savjetima PREF-inog stručnjaka g. Alfreda Benedera, te Filli Stahlovih predavača – g. Jakopovića, g. Valeca i g. Kolarevića , koji su vodili i radionicu postavljanja krovne šindre, rombova i žljebnog sustava. Za slijedeći dan ostavljen je teoretski dio nastave i upoznavanje sa aluminijem – njegovim svojstvima i specifičnostima; te praktični dio vezan za aluminij – falcani krovovi i fasade. U svakom slučaju ovu priliku je bilo šteta propustiti, s obzirom na brzinu kojom se uvode noviteti, novi materijali i načini ugradnje, malo tko si može priuštiti da ne bude u toku sa događanjima, stoga su ovakvi susreti idealno vrijeme da se nadogradi i učvrsti znanje pod budnim okom i vodstvom europskih stručnjaka.


U Rijeci, u JAX centru, su 6. veljače održana predavanja o ponudama poduzeća Ursa i VELUX te demonstracije ugradnje Velux krovnog prozora za sve preporučene majstore, ali i za sve one koji su bili zainteresirani da to postanu.

18

Za VELUX to je već tradicionalno okupljanje njihovih majstora koji se trude biti ukorak sa novitetima i promjenama na tržištu, a svake godine ima i sve više zainteresiranih za pristup u ovaj ekskluzivni VELUX klub majstora! U prvom dijelu predavanja tehnički savjetnik g. Saša Kecerin održao je informativni uvodnik u sve što VELUX predstavlja na tržištu, što nudi krajnjim korisnicima, prešavši ukratko paletu najnovijih proizvoda i opreme za ugradnju koju VELUX ima u svojoj ponudi. Da vam ukratko prenesemo neke od činjenica koje smo tom prilikom saznali o samom poduzeću - tvrtku VELUX osnovao 1941. godine Willum Kann Rasmussen u Østbirgu u Danskoj, a prvi krovni prozor sa središnjim ovjesom patentiran je već 1945. godine. VELUX ima urede u više od 40 zemalja, i sveukupno 11 proizvodnih pogona i konstantno radi na poboljšanjima na području ugradnje i energetske učinkovitosti svojih proizvoda. Nadalje, predavanje je obuhvatilo i nekoliko smjernica na koje treba obratiti pozornost prilikom ugradnje, kako bi se postigao optimalan učinak. Naime, kako je to efektno prezentirano, da bi život u potkrovlju učinili što atraktivnijim, ali i da bi se postigli idealni uvjeti, treba postići idealnu ravnotežu između: VE – ventilacija, prirodna cirkulacija svježeg zraka LUX – svjetlost , najveći dobitak prirodne svjetlosti Pa tako VELUX prozori nude poboljšanje mikroklime unutar stambenog prostora i rješenje problema kondenzacije i viška vlage u prostoru. Idealni uvjeti za to zahtijevaju omjer u kojem je staklena površina = 13% tlocrtne površine. Nadalje, treba zapamtiti i da pravilnom oblogom možemo dobiti 10% više svjetlosti i ujedno spriječiti nastanak kondenzacije. Gospodin Kecerin je iskoristio ovu priliku da okupljenima predstavi i neke od proizvoda, pa je tako osim o naravno krovnim prozorima, bilo riječi i o opšavima, dostupnim modelima sjenila za prozore, svoj električnoj opremi koja prati ponudu proizvoda te krovnim prozorima za ravni krov, kao i svjetlosnim tunelima i svjetlosnim kolektorima. Za sve one koji žele ili razmišljaju o tome da se tek pridruže Klubu VELUX majstora, napomenute su

neke od prednosti - poput mogućnost dodatne zarade, stjecanja višeg stupnja znanja i profesionalnosti prema krajnjim korisnicima te mogućnost članstva u klubu VELUX majstora. Na kraju predavanja, održana je demonstracija ugradnje VELUX krovnog prozora te je odgovarano na pitanja okupljenih majstora, a potom je uslijedio zajednički ručak i druženje. Sve u svemu, ovakva okupljanja imaju našu toplu preporuku. Prezentacija je doista poučna usprkos svojem sažetom obliku, međutim za one koji su zainteresirani za savladavanje novog gradiva i žele biti u toku, uvijek ima mjesta za dodatna pitanja i potpitanja, a stručni VELUX tim nikoga nije ostavio bez odgovora.


Prodajni centri:

LD Krov Domobranska 125a tel: 047 / 84 91 15 mob: 091 / 56 46 945

USKORO:

Lim monta탑a Hrv. Dragovoljaca 13 b, Novo Selo mob: 098 / 65 69 75 098 / 86 26 00

mob: 091 / 731 45 70 mob: 098 / 98 43 596


U zimsko, snježno doba, snjegobrani i grijaći kabeli u žljebovima veoma su aktualni. Ispravnije bi bilo reći da je aktualan njihov nedostatak, jer je to vrlo marginalizirani proizvod čija prisutnost nije toliko vidljiva, ali čija odsutnost može biti pogubna. Od prvog „pravog“ snijega stalno slušamo o opasnosti njegova obrušavanja s krovova; vijesti prikazuju oštećene automobile pod lavinama snijega koji se srušio, upozoravaju se pješaci, prolaznici i stanari da se čuvaju obrušavanja. Također se odašilju i stalna upozorenja i „prijetnje“ vlasnicima zgrada da čiste snijeg sa svojih krovova. Zašto je tome tako, kad postoji jednostavno i praktično rješenje o kojemu izgleda nitko ne razmišlja dok ne padne prvi snijeg.

20

Za čišćenje krovova zgrada i kuća zaduženi su stanari i vlasnici objekata, no rijetki znaju da im je to dužnost. Prema zakonu o komunalnom redu, oni koji ne očiste svoje krovove mogu platiti kaznu od 1.000 do 2.000 kuna. Pritom svojim nemarom ugrožavaju druge ljude i njihovu imovinu, što ih na koncu može koštati još i više, a da ne govorimo o mogućnosti kobnih posljedica… Ne bi li bilo pametnije pripremiti se unaprijed i ugraditi snjegobrane na krov, a grijaće kabele u žljebove te tako dočekati zimske radosti bez opterećenja, strahova, rizika i glavobolje? G. Frane Smolić iz Gradskog stambeno-komunalnog gospodarstva Grada Zagreba napominje da polica osiguranja koju stanari zgrada plaćaju kroz pričuvu osigurava odgovornost prema trećima, dakle vrijedi samo ako dođe do oštećenja automobila ili fizičkih ozljeda prolaznika, posjetitelja zgrade i sl., ali ne i samih vlasnika, suvlasnika ili korisnika prostora u objektu s kojeg se šteta dogodila. Ošteti li se prilikom pada snijega s krova imovina nekog od stanara objekta, nemoguće je naplatiti se po toj polici osiguranja. Dakle, ako Vi, primjerice, dođete prijatelju u posjet i s njegove zgrade padne snijeg i razbije Vam vjetrobransko staklo na automobilu, Vama će se priznati šteta i nadoknaditi određeni udio, no ako je njegov auto parkiran pokraj Vašeg i njemu se dogodi to isto, šteta mu se neće priznati jer je on, zajedno s ostalim suvlasnicima, suodgovoran, objašnjava g. Smolić. Odvjetnik Božidar Feldman napominje da se u slučaju štete potrebno obratiti Gradskom stambeno-komunalnom gospodarstvu koje će oštećene uputiti u daljnju proceduru,

a dođe li do fizičke ozljede, moguće je čak i podignuti tužbu protiv vlasnika objekta. „Načelno, moguće je da se zgrade i suvlasnici zgrada osiguraju od raznoraznih odgovornosti i šteta pa je stoga moguće da štete isplaćuje osiguravajuće društvo“, kaže g. Feldman. Dodaje i kako postavljanje ploče s upozorenjem od pada leda i snijega s krova, koje tako često viđamo pred zgradama, ne oslobađa vlasnike odgovornosti. Nije li bolje upoznati investitore još prilikom dogovora o sanaciji ili izgradnji krovišta s potrebom postavljanja snjegobrana i grijaćih kabela u žljebove, nego prve sljedeće zime razbijati glavu time tko je odgovoran za eventualnu štetu, tko kome plaća koliko i koliki je iznos kazni za neočišćene krovove? Na majstoru krovopokrivaču je odgovornost informiranja klijenta, upozorenja i objašnjenja, dok sam klijent odlučuje hoće li taj savjet prihvatiti ili

SPREČAVANJE SMRZAVANJA VODE U ŽLJEBOVIMA I OLUCIMA Samoregulirajući sustavi grijanja: 8 FroStop Black (28 W/m u hladnoj vodi, 16 W/m u hladnom zraku kod 0°C) 8 GM-2X (36 W/m u hladnoj vodi, 18 W/m u hladnom zraku kod 0°C) Efikasno i ekonomično otapaju nakupine snijega,sprečavaju stvaranje leda te omogućavaju nesmetan protok vode.


zanemariti, dakle hoće li riskirati ili ne. No jednako kako smatrate nužnim izvijestiti investitora o vrsti pokrova najprikladnijeg za klimu u kojoj se objekt nalazi, bitno je i skrenuti mu pozornost na neugodne situacije koje mogu proizaći iz ignoriranja ovako malenog ali bitnog elementa na krovištu. Isto vrijedi za grijaće kabele u žljebovima kao i za snjegobrane, s time da je za očekivati da će šteta nastala ledom u žljebovima i odvodnim cijevima direktno zahvatiti i džep samog investitora, s obzirom na to da zbog zaleđenja vode u žlijebu ne dolazi samo do stvaranja tzv. ledenih siga (koje mogu biti podjednako opasne za prolaznike kao i snježne lavine), već i do sekundarne štete poput prodora vode u objekt! No i to se može izbjeći kvalitetnom preventivom. Jednostavno polaganje grijaćih kabela u žljebove i vertikale te sustava za otapanje snijega i leda moguće je izvršiti podjednako efikasno i brzo na već izgrađenim krovištima kao i onima koja su tek u izgradnji. U jednoj od osiguravajućih kuća kažu da s prvim snijegom bilježe i pojačan interes za police osiguranja privatne imovine i osiguranja od posljedica nesretnog slučaja vezanog za štete nastale od snijega i leda. Prema izračunu stručnjaka, svega dvadeset centimetara snijega na krovu kuće teži oko dvije tone, što je jednako težini slona. Ako gust snijeg pada bez prestanka samo jednu noć, snijeg koji će se nakupiti na krovu može predstavljati akutan rizik po stabilnost krovišta. Ukoliko na krovu nema postavljenih snjegobrana, taj snijeg treba manualno očistiti! Naravno, jednom kad se snježni nanosi na krovovima počnu otapati, počinju problemi sa smrzavanjem vode u žljebovima. Naime, dolazi do situacija u kojima se snijeg nakupljen na krovu otapa i kod vrlo niskih temperatura (ispod 0 °C pa do čak -10°C), a uzrok tomu je loša izolacija krovišta (pri čemu toplina probija iz grijanog stambenog prostora) ili utjecaj sunca na tamnija krovišta koja se potom zagriju iznad temperature okoline.

U žljebove većih širina postavlja se dvostruko. Paralelnost postavljanja ostvaruje se montažom metalnih profila između dva reda položenih grijaćih traka. Zbog svoje konstrukcije, grijaća se traka na gradilištu reže na potrebne dužine; može se preklapati bez bojazni da će se pregrijati ili pregorjeti. To nije moguće napraviti s grijačima konstantne izlazne snage. Osiguravatelji napominju da svi vlasnici privatnih kuća ili poslovnih prostora koji žele sami očistiti snijeg i led sa svojih krovova moraju poduzeti sve sigurnosne mjere. Naime, ukoliko nemate vlastitu policu osiguranja, nitko nije odgovoran za Vas ako se ozlijedite čisteći vlastiti krov. Posebno treba paziti na krovne prozore koji su često skriveni pod gomilom snijega, a uvijek postoji i opasnost od poskliznuća dok ste na krovu. Tada, na žalost, više ne govorimo samo o šteti i materijalnoj odgovornosti, već o pravim, po život opasnim posljedicama. Stoga je, ako se sagledaju ovakve mogućnosti, postavljanje grijaćih kabela u žljebove i snjegobrana na krov doista malena ali mudra investicija. Može se, dakle, zaključiti da je ovo jedna od situacija u kojoj malo prevencije može spriječiti mnogo glavobolje! Samoregulirajuće grijaće trake, sav potreban pribor, projektiranje, montažne radove ili savjete o montaži te isporuku s vlastitog skladišta nudi tvrtka Elgri d.o.o čiji djelatnici zastupaju tvrtku već više od 30 godina.

Ono što se potom dešava je neizbježan i nepovratan proces koji će nesumnjivo oštetiti ne samo žljebove već i fasadu zgrade: otopljeni se snijeg slijeva u hladne žljebove i vertikale i, s obzirom na nisku temperaturu, ponovo se polagano ledi. Proces smrzavanja vode u žlijebu sprečava normalno otjecanje otopljene vode koja se potom cijedi i preko rubova žlijeba i mrzne. Na taj način stvaraju se tzv. ledene sige koje viđamo kako se prijeteći nadvijaju nad prolaznicima, a dolazi i do vlaženja fasade te leđenja i otpadanja vlažnih dijelova. Rješenje za taj konkretan problem nude samoregulirajuće grijaće trake tvrtke koje se postavljaju u žljebove i vertikale. Samoregulirajuća grijaća traka postavlja se u dno žlijeba (širine do 200 mm jednostruko) i spušta se u vertikale visine do 30m bez zateznog užeta.

generalni zastupnik i distributer za Hrvatsku, Sloveniju i BiH

Stjepana Mihalića 2, 10 000 Zagreb Tel.: 01/6050188; 01/6050189 Fax: 01/6050187 www.elgri.hr info@elgri.hr

21 21


Ove godine u Beogradu, po 39. put biti će održan Međunarodni Sajam Građevinarstva SEEBBE. Izlagači će biti iz širokih područja istraživanja i projektiranja, izgradnje i održavanja objekata, visokogradnje, niskogradnje i hidrogradnje, materijala, opremanja objekata, građevinske mašine, uređaji i alati, adaptacija, rekonstrukcija i restauracija, zanati, informatičke tehnologije i upravljanje projektima u građevinarstvu te opremanje enterijera. Spomenimo da je SEEBBE – Beogradski sajam građevine proizašao iz – odnosno prerastao Sajam tehnike u čijem je sklopu bio do 1996. Od onda pa do danas samo raste i povećava statističke izvještaje, pa je tako u proteklih desetak godina izložbeni prostor i broj domaćih izlagača narastao četiri puta, broj stranih izlagača šest puta, a broj posjetioca je čak desetostruko povećan. Sajam građevinarstva u Beogradu time je postao najznačajniji specijalizirani sajam iz ove djelatnosti u regiji cijele jugoistočne Europe. Međunarodna potvrda značaja Sajma građevinarstva SEEBBE je i prijem u članstvo Unije međunarodnih sajmova (UFI) u Parizu. Beogradski sajam potiče izlaganje inovacija dodjeljivanjem nagrada „Nova vizura“ i „Posebno priznanje“ koje nagrađeni izlagači koriste u marketinške svrhe i promociju. Primijeti se i sve veća primjena nagrađenih proizvoda u praksi, jer je prošlo vrijeme jeftine, a nekvalitetne gradnje. Sve veći broj investitora zanima se za to kako će se neki objekt ponašati u eksploataciji te koliko su energetski efikasni proizvodi koji su korišteni u gradnji. Za našu branšu interesantno je spomenuti i da na sajmu svake godine izlaže 20-ak različitih proizvođača krovnog crijepa (Tondach, Bramac, Nexe, Creaton i dr.), brojni proizvođači krovnih prozora, proizvođači limarske galanterije, svi veći proizvođači limarski alata i strojeva za profiliranje lima - poput Metalprodukta, RPG Radojčić, te proizvođači i trgovci krovnih folija i sustava za izolaciju krovova i fasada. To je jedinstvena prilika da ih se sve vidi i posjeti na jednom mjestu – a svega 3 sata vožnje od Zagreba!

Treba i spomenuti da sajam po svojoj definiciji predstavlja događaj edukativnog, prodajnog i promidžbenog karaktera kroz koji se potiče malo i srednje gospodarstvo. Kroz izlaganje na sajmovima stvaramo uvjete za direktan pristup tržištu, komunikaciju sa ostalim poslovnim subjektima te direktnu komunikaciju sa kupcima. Nadalje, glavna prednost ovakvih događaja je umrežavanje (networking) jer Vam pružaju odličnu priliku da se sretnete i razgovarate sa ljudima sličnih interesa i iskustava, podijelite ideje ( i doznate tuđe), distribuirate svoje informativne materijale, razmijenite posjetnice ... Ovo je također i dobar način da provjerite konkurenciju, vidite tko je prisutan i sa kojim proizvodom, postoje li inovacije na tržištu koje su relevantne i za Vaš proizvod i sl. Ova vrsta događaja nudi priliku malim i srednjim poduzetnicima za pristup tržištu, kombinirajući promotivne sa elementima direktnog marketinga.


Međunarodni 39. sajam građevinarstva će se održavati 16.-20.travnja 2013. na izložbenom prostoru Beogradskog sajma, u slijedećim halama: Hala 1, Hala 2, Hala 3, Hala 3A, Hala 1A, Hala 4 te na otvorenom prostoru. Radno vrijeme manifestacije će biti od 10 do 19 sati, a u subotu, posljednjeg dana, sajam se zatvara u 17 sati.

Značajna je i brojka od čak 90% tradicionalnih izlagača koji su prisutni svake godine, jer to znači da izlaganje na ovoj specijaliziranoj manifestaciji izlagači smatraju najekonomičnijim načinom da se susretnu sa starim i novim potencijalnim kupcima. Posjetioci pak, s druge strane, imaju mogućnost da uživo vide eksponate, da ih dodirnu i prisustvuju njihovim demonstracijama, ali i da ih usporede sa konkurencijom. Izlagači su i lideri na tržištu, ali i „start up“ poduzeća. Poduzeća koja nazivamo liderima su važni za ugled jedne ovakve sajamske priredbe, ali je i njima važno da učestvuju ne bi li definirali svoj položaj, održali ga i učvrstili. Izlagačima koji su na početku osvajanja tržišta je jako važno da iskoriste SEEBBE za predstavljanje svoje djelatnosti i proizvoda, jer je to mjesto gde se ostvari najveći broj kontakata između firmi, potencijalnih kupaca i konkurencije.

Izlagačima iz Hrvatske, kao i svake godine, nudi se organizirani dolazak u sklopu Hrvatske Gospodarske Komore, ali kao i uvijek očekuje se i veliki broj individualnih dolazaka. Gospodin Josip Miličić iz HGK je izjavio da već tradicionalno u njihovoj organizaciji na Sajam Građevine u Beogradu ide veći broj „stalnih“ poduzeća, a mnogo više se pojavljuje u individualnim aranžmanima upravo zbog blizine Beograda. Iako je službeni rok za prijave u HGK istekao početkom veljače još uvijek se možete prijaviti, a za izlagače koji dolaze u organizaciji HGK SEEBBE je rezervirao 150m2 izložbenog prostora. Svim sudionicima i izlagačima želimo mnogo sreće i uspješnih poslovnih susreta, jer na kraju krajeva – tome ovakve manifestacije i služe. Ne zaboravimo na osnove marketinga i klasično unaprjeđenje prodaje gdje se izlaganje na sajmovima i promocijama navodi kao osnovni način unaprijeđenija prodaje i povećanja potražnje, tj. u konačnici - kako bi se pridobili novi kupci i zadržali stari!


U tijeku je intenzivno punjenje novoosnovane baze svih limara, krovopokrivača, tesara, izolatera, ali i poduzeća koja se bave proizvodnjom krovne opreme. Radi se na tome da se na jednom mjestu okupe „svi majstori za krov“, ne bi li se krajnjim korisnicima olakšalo pretraživanje i učinilo majstore što dostupnijima.

24

Sada će se na službenim web stranicama „Limarije i Krovopokrivanja“ moći pronaći kompletan popis subjekata koja se bave proizvodnjom, prodajom i ugradnjom krovne opreme i time učiniti sve Vas samo jedan „klik“ udaljenima od investitora. Korištenje je osmišljeno vrlo jednostavno, kako bi bilo pristupačno svim korisnicima. U pretraživaču na stranici se odabere željena djelatnost i županija i pomoću tog filtera vrlo jednostavno  je pronaći poduzeće po izboru. Na taj korak smo se odlučili zbog učestalih poziva i kontaktiranja od strane građana koji traže preporuku pri odabiru krovopokrivača, odnosno vrste krovnog pokrova ili prateće opreme. Smatramo da će se na ovaj način – stvaranjem selektirane baze „majstora za krov“, pomoći ne samo poduzećima da se reklamiraju

i budu u oku javnosti, već i samim krajnjim korisnicima, koji su do sad imali na raspolaganju vlastoručno pretraživanje Interneta ili općenite baze poduzetnika, obrtnika građevinara itd. Na ovaj način osiguravamo da na jednom mjestu pronađu sve što im je potrebno, upravo kad im je potrebno. S obzirom da već imamo tu prednost da smo prisutni i visoko kotirani na internet pretraživačima prilikom ukucavanja ključnih riječi (poput LIMARIJA, LIMARSKI RADOVI, KROVOPOKRIVANJE i slično), ali i društvenim mrežama poput Facebooka, Twittera, Google+ i LinkedIn-a, iskoristiti ćemo to da bismo novonastalu bazu oglašavali i skrenuli pozornost svim zainteresiranima, istovremeno time radeći i promociju Vašeg poduzeća.


Primjer oglasa:

Primjer: Ukoliko imate više djelatnosti (npr. limar, krovopokrivač i izolater) slobodno ih sve navedite jer plaćate jedinstvenu cijenu od 240 kn+PDV. Ukoliko ste i trgovac krovnom opremom – plaćate jedinstvenu cijenu od 480 kn + PDV. Također, ukoliko želite da Vaša firma bude bolje pozicionirana prilikom pretrage, nudimo Vam i visokokotirajući oglas . Podaci o Vašem poduzeću pojaviti će se pri vrhu izlistanih firmi kod odabira županija koje ste naveli kao mjesto izvođenja radova.

U cijenu su uključeni unosi sljedećih podataka: -ime poduzeća ili obrta -adresa -broj telefona, faxa i mobitela -e-mail adresa i web stranica -kratki opis poduzeća -galerija fotografija -popis djelatnosti -županije u kojima se obavlja pojedina djelatnost

Kontakt:

Laurus

obrt za informatiku i marketing

tel: 051 292 511 fax: 051 770 604 mob:095/814-8887 info@laurus.biz

25


Pod povećalom:

Piše: Tomislav Baranček

„Stručnjaci nemaju dvojbe – lim je kvalitetan, pouzdan i lako postavljiv materijal za krovni pokrov. Oduvijek se koristi u svim krajevima svijeta, a danas u ponudi postoji više različitih tipova limenog krovnog pokrova, koji je često puta nezamjenjiva i jedina opcija kada je potrebna lagana konstrukcija i mala težina krova.

26

Limeni pokrovi rađeni od pocinčanog bojanog lima, uz snagu čelika imaju i savršen estetski dojam tradicionalnog krova, što je posebno izraženo kod lima profiliranog u oblik crijepa. Dodatna prednost pokrova od lima je velik izbor boja koji nije moguć niti kod jednog drugog materijala…“ Ovakvim tekstom započinje članak u jednom časopisu na temu limenih krovova. Nakitili su i nahvalili lim još i više, i kada ne bih bio u struci već 18 godina sa bogatim iskustvom u montaži, a zadnjih 6 godina u proizvodnji profiliranih limova i građevinske limarije, i sam bi se odlučio upravo za limeni pokrov. No, da li je sve navedeno uistinu i tako, pitanje je na koje ću Vam pokušati dati najiskreniji odgovor: Kao što sam spomenuo, vlasnik sam privatne tvrtke i zadnjih 6 godina bavimo se isključivo proizvodnjom profiliranih limova i limarije. Na žalost, u tom razdoblju smo se susretali sa nekim problemima koji nas muče još i danas.

foto: pokrov proizveden iz iste role – dio promijenio boju, dio ostao isti

Radi se naime o kvaliteti limova koje nam prodaju pojedini dobavljači te upitnosti u vrsnost i garanciju koju nude. Bez obzira na lošu ekonomsku situaciju i opću neimaštinu, smatram da bi kad se radi o limu, premda je cjenovno gledajući jedan od povoljnijih pokrova, dobavljači trebali prema načelu dobrih poslovnih odnosa te prema svojoj vlastitoj savjesti dobavljati materijal određene kvalitete koji će imati kakav-takav rok trajanja. Konkretno, ono što se dešavalo, je da nakon isporučenog lima kupcu dolazi na vidjelo loša kvaliteta i pojavljuju se greške u boji koje nisu bile vidljive niti prilikom kupnje niti isporuke profila. Međutim, nakon samo nekoliko mjeseci ili godine dana, boja postaje hrapava, zatim blijedi i na kraju je takve strukture da je ispire kiša.

foto: boja se skida laganim dodirom


27 foto: lim kojemu je boja nepromjenjena ugrađen je godinu dana ranije i od drugog je dobavljača

I tek tada kreće noćna mora. Kupci se sa pravom osjećaju prevarenima, pozivaju na odgovornost, žele zamjenu pokrova. Vi se naravno obratite dobavljaču lima – ali on ne želi preuzeti odgovornost i ne prihvaća reklamaciju. Smatram i da je bitno napomenuti da se ovi slučajevi ne dešavaju kod svih dobavljača, već samo pojedinih koji su, očigledno, željni velike i brze zarade te sa željom da istisnu konkurenciju svjesno uvoze loš i jeftin lim, za koji pak izdaju ateste i uvjeravaju nas da je prodana roba dobra i kvalitetna. I naravno, mnogi su, poput mene, nasjeli na priču. U razgovoru sa drugim proizvođačima nailazim na slične slučajeve i na iste probleme gdje (isti) dobavljač ne priznaje reklamacija kupcu. Osim velike materijalne štete koju je potrebno nadoknaditi, potrebno je utrošiti i podosta vremena na zamjenu nekvalitetnog lima, a o povredi prava osobnosti koja se očituje gubitkom ugleda i dobrog glasa, bez obzira da li se radilo o proizvođačima ili montažeru, da niti ne govorimo. Jer kupcu je odgovoran onaj kome je dao novac, dakle njegov montažer ili proizvođač, i nije mu bitno ni važno (niti bi trebalo biti) kako je do cijele situacije došlo.

Konkretno, imam slučaj gdje je kupac 2010. godine podigao kredit na pet godina. Nakon godinu dana primijetio je da se mijenja boja pokrova. Prošle godine je krov izblijedio tako da je uopće neprepoznatljivo koje je boje u početku i bio. U međuvremenu je obolio od raka, otišao na bolovanje, prihodi su mu se drastično smanjili, a rata kredita zbog nepovoljnog tečaja švicarskog franka naglo povećala. Kredit traje još tri godine, ima polovni novi krov kojem se smiju svi susjedi, a dobavljač lima ne želi priznati reklamaciju. Kako se postaviti u takvom slučaju ? Kao i većina ljudi u struci – i ja imam jednu poslovnu deformaciju. Dok neki ljudi gledaju tuđe aute, drugi tuđe žene, ja gledam tuđe krovove. I primijetio sam da u mome kraju u zadnjih 5-6 godina (možda i više) niti jedno krovište nije pokriveno šindrom. Kad nekoga upitate za šindru – svi odmahuju rukom i govore da šindra nije za naše podneblje. Međutim, ponekad zbog nekvalitetne šindre koja je ugrađivana, a ponekad zbog nestručnosti nekih majstora, sva šindra – i kvalitetna i loša - je došla na loš glas i karakterizira se kao pokrov koji ne bi trebalo koristiti kod nas. I ne koristi se više.


28 28

Bojim se da se isto ne dogodi i sa limom. A na dobrom smo putu. Jer činjenica je da se o tome govori, kruže priče, slike putuju Internetom... Osobno smatram da smo zbog ovakvih situacija svi oštećeni i na gubitku i da je vrijeme da se o tome javno progovori i krene prema rješavanju ovakve situacije, kako se sa limom ne bi desilo isto što i sa šindrom. Iako je naša tvrtka odmah nakon pojavljivanja problema sa limom promijenila dobavljača, još uvijek nas progone duhovi iz prošlosti i kupci koji traže ništa drugo do zaštite svojih prava, na što imaju i zakonsko pravo. Naš sadašnji dobavljač, sa čijim limovima nemamo nikakvih problema, uz ateste daje i Izjavu o sukladnosti koja dokazuje da su limovi sukladni hrvatskim normama - što je vrlo bitno. I zato Vam skrećem pažnju da budete pažljivi pri nabavci materijala i odabiru dobavljača jer neki i dan danas ne prezaju ni za čime, obmanjuju kupce,

bave se lažnim oglašavanjem ( do ulaska u EU kada će to biti i novčano kažnjivo), navode krive cijene i uvjete koje kasnije ne ispoštuju te na taj način pokazuju da im nistu sveti niti zakon Republike Hrvatske, niti moralna načela koja bi trebala biti osnova poštenog tržišnog poslovanja, a niti mi kao kupci koje se gleda u oči i laže. Takvi se klanjaju samo profitu i vlastitim interesima koji su im najbitniji. Jer kada se desi jednom problem sa isporukom lošeg lima - to je nesretna okolnost, kada se to desi dva putato je nemar, ali kada se to dešava više puta - to je smišljeno i namjerno i nema nikakvog govora o slučajnosti ili o poštenju takvog dobavljača. I da završim kao što sam i počeo: „ Lim je kvalitetan, pouzdan i lako postavljiv materijal ….“

Tomislav Baranček

U slijedećem broju: Kako zatražiti pravnu zaštitu potrošačkih prava


37. međunarodni sajam građenja i opremanja

9–13. 4. 2013.

Graditeljstvo

Obrtništvo

55. međunarodni sajam obrtništva

Interklima

22. međunarodni sajam grijanja, hlađenja, klimatizacije i obrade pitkih voda

ZAGREBAČKI VELESAJAM, Avenija Dubrovnik 15, 10020 Zagreb, Hrvatska GRADITELJSTVO 385 1 6503 365, 431 fax: 385 1 6503 196 email: graditeljstvo@zv.hr OBRTNIŠTVO 385 1 6503 259, 666 fax: 385 1 6503 107 email: obrtnistvo@zv.hr

www.zv.hr

INTERKLIMA 385 1 6503 341, 449 fax: 385 1 6503 196 email: interklima@zv.hr


Vaš majstor donosi:

Cinkotit Štovani čitatelji, u ovom broju časopisa ćemo se dotaknuti teme o jednom materijalu koji ima sve veću primjenu u suvremenoj građevini, a to je „CINKOTIT“. Što je to cinkotit znaju mnogi limari i stručnjaci koji se bave istom djelatnošću, međutim vjerojatno Vam je „egzaktni“ pojam cinkotita kao takvoga stran, pa dozvolite da ovom prilikom pojasnimo. Cinkotit je legura metala cinka i titana u omjeru 99,9% cinka i 0,01% titana. Dakle, taj veoma mali postotak titana u cinkotit leguri daje dodatnu i iznimnu kvalitetu, čini cinkotit lim nehrđajućim i kao takav je vrlo pogodan za sve vrste limarskih radova u građevinskoj limariji.

30

Kako svaki materijal ima svojih dobrih i loših strana, tako i cinkotit ima jednu (naoko) manu, a to je njegova mekoća i izrazita osjetljivost na temperaturu, kao i činjenica da nije kompatibilan sa svim materijalima.

Dakle, sa cinkotitom se mora znati raditi i primjenjivati ga, a za to vrijede neka pravila i „limarski postulati“ kojih se treba držati. S obzirom da je ovaj materijal veoma osjetljiv na temperturu, sa njim se može raditi od +4 °C pa do +35 °C vanjske temperature. Ove podatke dijelim sa Vama iz svojeg vlastitog iskustva pa Vam mogu reći i da se pri rasponu od navedenih temperatura cinkotit može normalno lemiti, tj. spajati sa kositrom. Ispod i iznad tih temperaturnih vrijednosti kvaliteta obavljenog posla će biti upitna jer kasnije može doći do pucanja spoja ili popuštanja lema. Važno je napomenuti da za lemljenje cinkotita kiselina koja se koristi mora biti posebno pripremljena („kuhana“) ne bi li dobiveni lem bio potpuno kvalitetan i u svoj svojoj punoći. Kako se kuha ta kiselina znaju sigurno stari majstori i svatko od njih ima svoj način, ali ono što je univerzalno kod svih je da se u kiselinu ubace komadići olova i tako pripremljena kiselina koristi za čišćenje budućih spojeva!


Najkvalitetniji i najdugovječniji način primjene cinkotita je u sprezi sa inox nosačima. Idealno se podudaraju i kompatibilni su na najbolji mogući način, tako da se to smatra i nepisanim pravilom za rad sa cinkotitom = cinkotit lim + inox nosač (kuka, šelna, nosač okapnice itd.). Kako je cinkotit materijal koji se skuplja i širi više nego li drugi materjali sa kojima se učestalo radi, mora se osobito paziti da ne dođe do „upinjanja“, odnosno da se nema prostora širiti, pa zato uvijek kod visećih žljebova gledamo da budu iz jednog komada do ca. 10-12m, a ako je u ograničenom prostoru (sanduku) mora imati dilatacionu gumenu rešku. Jedna od najkvalitetnijih je ona koju proizvodi Zambelli.

Dilatacija mu omogućuje normalno „disanje“ i pritom neće doći do pucanja ili loma spojeva.

Sve veću primjenu cinkotit lim ima i kod pokrivanja krovova, tj. kao pokrovni lim, ali tu je pravilo da falcani pokrov od cinkotita mora imati klizne nosače (u žargonu „hafnere“) da može raditi, odnosno da se može širiti i skupljati ovisno o temperaturi. Dakle, ne smije biti fiksno pričvršćen za podlogu! Ako se tako ispoštuju pravile struke i postavlja cinkotit prema navedenim zahtjevima – to je doista materijal za sva vremena. Na kraju moramo reći i to da nakon postavljanja cinkotita i njegovog „dodira“ sa zrakom, dolazi do oksidacije i on trajno poprima boju koju možemo opisati kao lagano sivu („mišja“ boja) te takva ostaje zauvijek. Da Vam se ne bi desili incidenti sa prljanjem ili umazivanjem lima svakako preporučamo da pri radu koristite rukavice. U proteklih 30-ak godina, koliko je cinkotit u primjeni kod nas, a iz mojeg iskustva od ca. 20 godina, ovaj se materijal pokazao kao definitivno pravi izbor za svakoga tko si to može priuštiti! Vaši majstori Marin i Goran Prostran KROVNI CENTAR - RIJEKA Tel: 051/211-747

31


BauderTEC DBR: najbolja zaštita od požara prema njemačkoj smjernici za industrijske građevine (DIN 18234) Rješenje za velike površine lakih krovnih konstrukcija zove se BauderTEC DBR. Kao hladno samoljepljiva bitumenska parna brana, ova folija ispunjava sve protupožarne zahtjeve prema njemačkim smjernicama za zaštitu od požara DIN 18234. Stoga, ona je za ravne krovove prema smjernicama za industrijske krovove visokokvalitetna, samoljepljiva i zrakonepropusna alternativa aluminijskim, PVC i PE parnim branama.

3232

Industrijski laki krov Visoko kvalitetan jednoslojni sintetički hidroizolacijski sustav (FPO) na toplinskoj izolaciji, mehanički čvršćen, u skladu s industrijskim građevnim propisima.

BauderTEC DBR proizvodi se prema posebnoj recepturi za vatrootpornost i sama može izdržati temperaturu od 900°C. U slučaju požara spriječeno je da gorući bitumen iskapa ili da folija izgori. Ovakvo rješenje smanjenog požarnog opterećenja omogućava iskorištavanje svih prednosti bitumenske parne brane na velikim krovovima, a bez ograničenja u vezi strukturne zaštite od požara. Osim opsežnih požarnih testiranja, BauderTEC DBR uspješno je prošao i testiranje zrakonepropusnosti što ga čini boljom alternativom u odnosu na parne brane izrađene od nekih drugih materijala. Optimalno postavljanje na trapezni lim Kao i sve krovne folije iz naše proizvodne linije BauderTEC, i parna brana BauderTEC DBR je hladno samoljepljiva – cijelom donjom površinom te također i u području spojeva. Sa svojom širinom od 1,25 m idealna je za postavljanje na trapezni lim. Dobivena je tanka, lagana, a ipak robustna specijalna bitumenska folija u ekonomičnoj roli od 60 m duljine. Time je njeno postavljanje znatno brže i jednostavnije. BauderTEC DBR folija može biti integrirana u sve uobičajene sustave ravnih krovova s trapeznim limom kao podlogom. Primjeri Bauder sustava izolacije na lakim krovnim konstrukcijama Vrijeme je novac – ova izreka danas osobito vrijedi pri postavljanju industrijskih hala velikih površina koje obično trebaju biti projektirane i izgrađene na najekonomičniji način i u što kraćem vremenu. Tu su se tijekom godina etablirale krovne konstrukcije koje je lako i brzo postaviti – trapezni lim. U skladu s tim razvili smo naše sustave izolacije posebno prilagođene ovoj namjeni.

BauderTEC DBR: - brzo i jednostavno postavljanje - širina točno prilagođena trapeznom limu - ekonomična duljina role - ispitana zrakonepropusnost

Laki krov sa zelenim krovom kao balastom Visokokvalitetan jednoslojni sintetički hidroizolacijski sustav na toplinskoj izolaciji, ispod krovnog vrta.


Tehnički podaci Opis

hladnosamoljepljiva elastomerna bitumenska parna brana (smanjeno požarno opterećenje)

Postavljanje

hladnosamoljepljiva

Gornja površina

posebna aluminijska folija

Donja površina

skidajuća folija, ljepilo

Ojačanje

kombinacija aluminij - PES + staklena mrežica

Duljina

60 m

Širina

1,25 m

Debljina Savitljivost pri niskoj temperaturi Postojanost pri povišenoj Istezanje Broj artikla

Za detaljnije informacije pogledati tehnički list proizvoda.

cca. 0,4 mm ≤-40 ≥+110 4% 1597 0000

BauderTEC DBR Rješenje za lake krovne konstrukcije: BauderTEC DBR - bitumenska parna brana sa smanjenim požarnim opterećenjem za višu protupožarnu zaštitu


Donosimo Vam jedan primjer, vjerujemo vrlo blizak svakome od Vas koji je negdje u toku svoje karijere pozvan da „popravi“ tuđi posao. Naime, na slikama koje nam je dostavio naš čitatelj vidi se rad „vikend majstora“. Investitoru nije bilo druge nego nakon svega pozvati stručnjake da isti posao odradi još jednom – ovaj put kako treba. S obzirom da ste se svi susretali sa sličnim uradcima, sigurno Vam nije strana situacija, ali priznajte da je zanimljivo za pogledati u kakva se rješenja ovaj „majstor“ upustio prilikom izrade krovišta i limarije na krovu iz primjera. Ovaj prilog bi više trebao služiti samim investitorima kao slikovni prikaz upozorenja koje stalno spominjemo, a to je da jeftin rad može u konačnici koštati daleko skuplje nego da se otpočetka plati kvalitetan izvođač i materijal. Problem je bio i veći jer je investitor dugo tražio izvođača koji je bio spreman uopće uhvatiti se ovog posla da ga odradi kako treba.

34

Izvođač koji se ipak uhvatio popravka je g. Aleksandar Bjelica koji je slikao zatečeno stanje upravo sa namjerom da podijeli svoje iskustvo sa nama, a dijelom i da ovu zanimljivu (ili nezgodnu, ovisi o aspektu gledanja) situaciju sačuva kao svojevrsno upozorenje svima koji se upuštaju u posao kojeg nisu u stanju odraditi.


Slavonska avenija 106, 10373 Ivanja Reka - Zagreb Tel.: + 385 1/ 204 92 44 Fax: + 385 1/ 204 92 45, www.lesnina-i.hr e-mail: gerard@lesnina-i.hr

ING-KROV d.o.o. dobitnik profesionalnog

MODEX seta odvijača

U posljednjem broju časopisa LIMARIJA I KROVOPOKRIVANJE postavljeno je slijedeće nagradno pitanje: Crijep biber uobičajan je pokrov u kontinentalnim krajevima i tu se koristi od davnina. Po čemu je dobio naziv? Točan odgovor je bio skriven iza slova c) Biber na njemačkim jeziku znači dabar. Ime crijepu je dano po tome što svojim oblikom podsjeća na dabrov rep. Najviše sreće imao je g. Josip Ogrić iz poduzeća ING-KROV. Nagrada kojom ga nagrađuje DIV jest profesionalni set odvijača iz MODEX programa. Obavijestili smo g. Ogrića o dobitku kojem se jako razveselio. Kaže da nema naviku igrati nagradne igre, međutim – kako tokom zime posao stoji, vrijeme krati uz naš časopis te je odlučio okušati svoju sreću. Inače, g. Ogrić dobro poznaje DIV-ov vijčani program kojeg koristi u svakodnevnom radu, a sad će imati i priliku uvjeriti se i u kvalitetu MODEX programa.

DIV d.o.o. tvornica vijaka Bobovica 10a, HR-10430,Samobor T: +385 1 3377 000 F: +385 1 3376 155 www.divgroup.eu


I laicima je jasno da dimenzija oluka ponajviše ovisi o očekivanoj količini padalina u određenom podneblju. Većina majstora se drži nekih standarda (i tradicija), no da li ste se ikada zapitali na čemu se temelje ti standardi? S obzirom na globalnu promjenu klime i činjenicu da je danas po kvadratnom metru od 200 do 1600 mm oborina, ovisno o području i dobu godine, postaje sve važnije da se upoznamo sa tablicama preporučenih dimenzija u odnosu na količinu očekivanih padalina. Naime, analiza podataka o količinama oborina širom svijeta pokazala je da s rastom temperatura raste i broj rekordnih kiša širom svijeta. Rezultati pokazuju da su ekstremne padaline u porastu širom svijeta i to u odnosu od sedam postotnog povećanja ekstremnih oborina za svaki stupanj porasta globalne atmosferske temperature. Tim tempom, za pretpostaviti je da će do kraja stoljeća doći do prosječnog porasta temperature od tri do pet stupnjeva Celzija, što će pak uvjetovati značajno povećanje ekstremnih kiša kao rezultat klimatskih promjena. Ono na što treba obratiti pozornost, prvenstveno je činjenica da prema geografskoj raspodjeli godišnje količine padalina u Hrvatskoj postoje tri padalinske zone:

Zamišljena granica između navedena dva područja padalina, tzv. crta kontinentalnosti, nalazi se nešto južnije od Karlovca, do Gline i Dvora na Uni. Iako bi se za Hrvatsku po tablicama moglo reći da ima prosjek od 800 - 1000 mm padalina, tu informaciju bi trebalo zanemariti i okrenuti se onome što meteorolozi nazivaju ekstremnim padalinama. Prosjek, naime, ne znači mnogo ako i po nekoliko puta godišnje dolazi do provale oblaka i količine padalina koju „preporučene“ odvodne cijevi ne mogu savladati – jer se gledalo na prosječnu, očekivanu količinu padalina. Ovo su tablice prosječnih godišnjih padalina za najveće gradove u Hrvatskoj:

1. Padalinsko područje većine otoka i dijelom obalni pojas – niže obale zapadne Istre i sjeverne Dalmacije – ovu zonu od druge dijeli izohijeta od 1000 mm (npr. Palgruža samo 268 mm godišnje, Lastovo 657 mm, Poreč 869 mm, Zadar 915 mm) 2. Padalinsko područje bližih kvarnerskih otoka, Istre i gorske Hrvatske – ima najviše padalina, uglavnom između 1000 i 2000 mm (npr. Rab 1075 mm, Opatija 1729 mm). Izuzetak je Risnjak sa 3700 mm. 3. Padalinsko područje nizinske (panonske) Hrvatske dobiva od 1200 mm na zapadu (npr. Karlovac 1116 mm) do oko 600 mm na sjeveroistoku Slavonije i Baranji (npr. Vukovar 646 mm). Godišnji raspored (hod) padalina je različit u pojedinim regijama Hrvatske. U nizinskoj Hrvatskoj je veći udio padalina u toplom dijelu godine, tzv. kontinentalni maksimum padalina u ljetnom razdoblju (travanj-rujan). Riječ je uglavnom o konvekcijskim kišama, često uz grmljavinu i vjetrove. Primorska i gorska Hrvatska glavninu padalina dobiva u hladnijem dijelu godine (tzv. maritimni maksimum od listopada do ožujka). Riječ je uglavnom o padalinama ciklonskog porijekla koje donose najviše zapadni vjetrovi.

Količine oborina izražene su u milimetrima po četvornom metru [mm]. Dnevne količine oborine u našem slučaju odnose se na 24-satna razdoblja (od 7h prethodnog dana do 7h tekućeg dana), a navedeni zbroj dnevnih količina oborine tijekom čitavog mjeseca predstavlja mjesečne količine. Mjesečne količine koje su izražene u tablici su višegodišnji mjesečni srednjaci – kako bi se dobila što preciznija slika, bez statističkih odstupanja za pojedine godine. Za prikaz su odabrane meteorološke postaje: Osijek, Varaždin, ZagrebMaksimir, Ogulin, Gospić, Zavižan, Rijeka, Šibenik, Split-Marjan i Dubrovnik koje dobro predstavljaju različita klimatska područja u Hrvatskoj (kontinentalni, planinski i mediteranski dio) i mogu služiti za referencu ostalim mjestima prema geografskoj lokaciji.


Imajući na umu gore spomenute brojke, pogledajmo sada preporučene dimenzije žljeba: Treba i napomenuti i da su u navedene „višegodišnje prosjeke“ koje smo naveli kao orijentacione količine padalina za odabir promjera oluka uračunati i tzv. ekstremi. Upravo zbog takvih je čimbenika bitno gledati višegodišnje prosjeke, jer od godine do godine se javljaju velika odstupanja. Navedimo samo kao primjer odstupanje količina oborina za siječanj 2013., objavljen na stranicama DHZ-a, kako biste dobili bolju predodžbu: „Analiza količina oborine za siječanj 2013. godine koje su izražene u postotcima (%) višegodišnjeg prosjeka (1961.-1990.) pokazuje da su količine oborine bile iznad višegodišnjeg prosjeka izuzevši Lastovo. Usporedba s višegodišnjim prosjekom pokazuje da se količine oborine za siječanj 2013. godine nalaze u rasponu od 98% višegodišnjeg prosjeka u Lastovu (83,2 mm) do 423% tog prosjeka u Senju (358,9 mm). Oborinske prilike u Hrvatskoj za siječanj 2013. godine opisane su sljedećim kategorijama: normalno (istočna Hrvatska te dijelovi sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana s pripadnim zaleđem), kišno (šire područje Daruvara i Dubrovnika), ekstremno kišno (dijelovi sjeverozapadne i središnje Hrvatske te sjevernog Jadrana i pripadnog zaleđa) i vrlo kišno (preostali dio Hrvatske). „ Stoga, naša topla preporuka je da se prilikom odluke o dimenzijama oluka – osim sa investitorom, posavjetujete i sa navedenim tablicama!

37


UPOZNAJTE KOLEGU: g. Vjekoslav Zeljar, LIMARIJA ZELJAR d.o.o. neplaćanja, rad na crno, sve veći ulazni troškovi, razna papirologija, potvrde, knjige nadzora. A opet smatram da su naš najveći problem preniske i neizjednačene cijene i vrednovanje našeg rada. Evo primjer otprije par godina: Oduvijek se ravnalo po tome da je jedan metar postavljenog pocinčanog žlijeba koštao oko 10 litara benzina, odnosno jednu tablu pocinčanog lima. Uzmimo tu istu usporedbu sada - tabla lima stoji 108 kn, benzin 106 kn, a naš žlijeb 55 kn. Iz ove jednostavne usporedbe je vidljivo da je naš rad daleko ispod cijene. Mislim da bi trebalo početi sa nekakvim udruživanjem, okrupnjivanjem, i pronaći zajednički kompromis, ne bi li zajedničkim snagama popravili nastalu situaciju. Sve dok smo mi u branši međusobno razjedinjeni i rastrgani na vidjelo izlaze naše slabosti i definitivno nismo spremni ni za uniju pa ni za vlastito tržište. Vjerujem da rješenje leži u ujedinjenju i zajedničkom nastupu prema van.

40

LiK: Hvala Vam što ste pristali na ovaj razgovor, znamo da će našim čitateljima biti zanimljivo čuti mišljenja jednog od kolega. Vi vodite svoje malo poduzeće, nalik stotinama sličnih u ovoj branši i baš zato smatramo da su Vaša iskustva i razmišljanja mjerodavna i bitna. Za početak, zanima nas kako to da ste se našli upravo u ovom poslu, čije ste „puteve“ slijedili i kada ste započeli samostalni posao? V.Z.: Moji počeci u ovome poslu i ulazak u branšu građevinarstva desio se sasvim neplanski. Naime, po završetku škole tražio sam posao – bilo kakav posao koji bi mi se nudio - i igrom slučaja prvi koji sam dobio bio je kod lokalnog majstora limara i vodoinstalatera gdje sam radio kao njegov pomoćnik! Ispočetka sam to smatrao i doživljavao samo kao privremeno zaposlenje, međutim sa vremenom mi se posao sve više sviđao i postajao sam sve bolji i bolji u njemu, i kako danas vidite – to se poretvorilo u moje zanimanje. Kod tog majstora sam naučio sve tajne ovog zanata - od izrade limarske galanterije, montaže, narezivanje vodovodnih cijevi, pa i  štemenje betona i druge „popratne“ poslove. Odmah u startu mi se taj limarski posao učinio boljim i „čišćim“ od mnogih drugih koje su obavljali moji vršnjaci u to doba, a nije bila naodmet ni činjenica da je moj poslodavac u to vrijeme sasvim lijepo zarađivao. U tih 5 godina što sam ih tamo proveo stekao sam osnove ovog posla, ali i zaključio da posla ima dovoljno za sve. Pa sam po povratku iz vojske 1995. odlučio pokrenuti i svoj samostalni posao limara. LiK: Kakva je poduzetnička klima u Hrvatskoj danas, odnosno zadnjih godina? Imate li osjećaj da se nešto radi na poboljšanju stanja za male poduzetnike ili su svi prepušteni sebi samima? V.Z.: Ova sadašnja situacija, kao i koju godinu unazad,   je   za jednog poduzetnika sve   gora i gora. Razlozi su svima poznati - smanjen obujam posla,

LiK: U pripremi intervjua rekli ste da živite život u kojem podmirujete sve dugove dobavljačima i državi. Jednom kad sve svoje obveze podmirite – da li ono što Vam ostane omogućava, nazovimo, pristojan život. Pitanje je usmjereno u vidu smanjenog obima posla kojeg svi osjećaju. V.Z.: Ja sam jedan od, nažalost, sada već rijetkih, koji su dovoljno sretni da njihova firma podmiruje svoja dugovanja   prema državi, radnicima i dobavljačima. Olakotne su mi okolnosti i što imam samo jednog radnika, a dobavljači mi   daju odgodu 10 dana i više. Smatram se i sretnikom što nemam nikakav kredit niti drugo financijsko opterećenje toga tipa, a znate i sami da danas to mnogo znači. I usprkos svemu tome zna mi se desiti da nakon što poplaćam sva davanja ostane mi jedva za kino kartu! Ono što mi pomaže ostati pozitivan je stara izreka koju ste sigurno čuli: „Bogu Božje, caru carevo, a meni što ostane“, time jednostavno postavim želje i mogućnosti u perspektivu i nastavim dalje… Pozitivna strana toga je da moja obitelj i ja živimo na selu, ne moramo  plaćati troškove stanovanja  ni najma, a i većinu hrane uzgajamo i proizvodimo sami pa nam to uvelike olakšava financijsku situaciju. Također, gledam da nikada ne ulazim u troškove koje ne mogu pokriti. Ja sam skroman čovjek, zadovoljan sam što imam svega pomalo i mogu reći da moja obitelj živi pristojno i sretno. LiK: Gledamo slike koje ste nam dostavili. Vidjeli smo onaj okrugli poklopac za bunar s pijetlom. Nekad je na hrvatskom selu svaka kuća imala pijetla, ako ne na krovu - onda barem na bunaru. Danas je to sve rjeđe za vidjeti. Ovo je bila neka posebna narudžba za Vašeg kupca ili neki Vaš rad iz „gušta“? Ima li još kupaca koji traže takvo što? V.Z.: Zanimljivo da ste me baš to pitali, jer taj poklopac za bunar sa pijetlom sam napravio baš za sebe . Želio sam da bude drugačiji od ostalih koji se viđaju,  a možda se pritom nekome i svidi pa da napravi narudžbu. Inače postoji puno stvari i detalja koji bi se tako dali ukrasiti, meni i kolegama limarima ne nedostaje ideja i mašte, međutim mi danas živimo u takvom brzom i modernom vremenu u kojem  je jedino bitno da je sve brzo i jeftino .


V.Z.: Mogu reći da je sadašnji trend  bojanog materijala  definitivno smeđa boja, nešto malo crna i na kraju crvena. Naravno, sve ovisi o boji pokrova i želji investitora . Ljudi najviše  traže opšav čelnog roga  i oblače u lim cijeli dimnjak. S druge strane, prošlu sam godinu ipak više radio pocinčano nego u boji,  zbog razlike u cijeni. Rekao bih da je u postocima bilo čak do 70/30%  u korist pocinčanog lima. LiK: Montirate li i limene pokrove (imitaciju crijepa i trapeza)? Što mislite o toj vrsti pokrova? Koliko je lim kvalitetan za obiteljsku kuću? Primjećujete li da u Vašem kraju ima sve više limenih krovova u odnosu na prije i u odnosu na glineni crijep?

LiK: Vidimo da imate i hidrauličnu savijačicu, to ste nedavno kupili? Postoji velik broj limara koji ili savijaju limove kod drugih za neku cijenu, ili naručuju od dobavljača gotove veterlasjne. Koliko se isplati imati vlastitu mašinu? V.Z.: Da, u pravu ste, kupio sam rabljenu   hidrauličnu savijačicu od 7 metara, marke SAS, proizvođača g. Stanka Arzanšeka. Za tu kupnju sam se dosta dugo pripremao, ali smatrao sam da mi je neophodna za moj posao . Najveći razlog je bio što sam morao ići savijati limove skroz u Bjelovar, a to mi je bilo 40 km tamo i 40 km nazad, i tako po 3 puta tjedno. Pa  kad tu dodamo i cijenu usluge  savijanja  od 5kn/metar, a mjesečno savijem od 200 do 300 metara, vidite i sami da se nakupi lijepa svota. Sada osim toga imam i dobit u vremenu koje sam uštedio, pa napravim nešto iz usluge drugima i, što je najvažnije, savijam kad ja hoću, a ne kad mi neko drugi nameće slobodan termin. Prema tome meni se kupovina ovog stroja isplatila u nekoliko aspekata. LiK: Kakav je trend u limariji u Vašem kraju? Ide li više pocinčano ili bojano? Da li je trend koja druga boja osim smeđe?

V.Z.: Da, mogu reći da radim sve više sa crijep pločom  i s trapezom, jer se upravo oni najviše koriste za pokrivanje gospodarskih zgrada, garaža, radionica pa čak i staja. Meni osobno najviše se sviđa T40 sa filcom.   Pokrivanje kuća sa crijep pločom   zasad kod nas slabo   prolazi,   iznimka su samo krovovi   sa manjim nagibom,  krovišta  sa 20 i manje stupnjeva. Najveći broj krovišta se ipak pokriva crijepom Tondah Jupiter. LiK: Da li ste vezani za jednog dobavljača ili radite s više njih? Tko po Vama nudi najbolji omjer cijene i kvalitete? V.Z.: Kao vjerujem i većina kolega, i ja radim sa više dobavljača i uvijek pokušavam kombinirati cijenu i kvalitetu materijala. Svi dobro znamo da na tržištu ima dobrog i lošeg materijala, moj je sistem da uvijek radim investitoru po dvije ponude, sa jeftinijim limom i kvalitetnijim – skupljim limom. Znači govorim o limu neprovjerene kvalitete sa dalekog istoka ili pak limu koji je provjeren, ima atest, obučen je u foliju itd. Svaki puta   kad objasnim razliku u cijeni, ljudi se ipak odlučuju za kvalitetniji lim. Najčešće pratim akcije ponuđača i tad kupujem zalihe koliko mi mogućnosti dopuštaju. LiK: Naravno, i Vas ćemo pitati jeste li imali neku neobičnu zgodu prilikom obavljanja svog posla, smiješnu nesuglasicu sa klijentom ili sl.? V.Z.: Svaki čovjek koji godinama radi po terenu i u okružju  ljudi doživi razne zgode i nezgode, pa sam tako i ja doživio njih par. Recimo da mi je u sjećanju najviše ostao jedan slučaj kada smo dogovorili jedan limarski posao preko telefona, gazda je radio u Njemačkoj i nije bio prisutan za vrijeme obavljanja posla. On je želio da mu se na kuću postavi klasični pocinčani lim. Dogovor je bio da nam plati kada dođe doma sa terena. I doista, kroz koji dan

41


investitor je nazvao i rekao da je zadovoljan obavljenim poslom te da dođemo naplatiti. Međutim dok smo stajali uz kombi on je ugledao neke ostatke bojanog crnog lima i izjavio da nije znao da i kod nas ima takvog lima za nabaviti i da bi mnogo više volio da mu je takav na krovu - s obzirom da je i crijep crne boje! Zatim je pitao koliko bi ga koštalo da sad skinemo svu pocinčanu limariju koju smo upravo stavili i umjesto nje stavimo ovu crnu. Pokušao sam ga odgovoriti od toga, jer osim nepotrebnog troška i sam krov je bio strm podaskan i crjepovi su bili zabiti. No oduševljenje mušterije je bilo toliko da nije bilo druge nego udovoljiti njegovom zahtjevu. LiK: Što Vam je bitno osim samog posla, kako se opuštate, imate li hobi, kako provodite slobodno vrijeme? Da li smatrate da kao privatnik imate više vremena za sebe i obitelj negoli recimo klasični zaposlenik nekog poduzeća? Koje su dobre strane samozapošljavanja kada se radi o kvalitetnom vremenu sa obitelji ?

42

V.Z.: Osim samog posla najvažnija mi je moja obitelj u kojoj pronalazim svoju sreću,   potporu u mojem radu i zadovoljstvo. Svoje slobodno vrijeme   najčešće provodim u  malom voćnjaku ili sa djecom u ribolovu na Dravi. Najviše vremena sa obitelji provodim u zimskom periodu i u van sezonskim mjesecima. Dobra strana samozapošljavanja ja ta da si sami možete određivati plan i tempo rada, te  na kraju i samo radno vrijeme . Naravno, koliko radite toliko i imate!

Radna odjela (bluza, hlače, farmer hlače) Materijal: 235 gr Sastav: 65%pes 35%pam Artikli s zalihe Dostava: GRATIS za RN preko 1000,00 kn Mogućnost tiska ili štika logotipa

LiK: Za kraj još samo – što biste voljeli vidjeti u ovom časopisu, neku temu koju još nismo obradili, a smatrate da bi bila zanimljiva čitateljima? V.Z.: Teško je odabrati temu koji bi netko volio čitati, ali lično meni bi bilo jako zanimljivo kad biste napravili intervju sa npr. najmlađim ili najstarijim limarom u Hrvatskoj. Također, bilo bi zanimljivo čitati o limarima koji izrađuju neke rijetke i slabo viđene stvari,  mislim pritom na ukrasne špice, razne kugle i mini kupole, pa starinske „ filđane“ i šalice za kavu… Svjestan sam da je takve ljude teško naći i da se samo od tog ne može živjeti, ali svakako bi bilo zanimljivo, posebno mlađem naraštaju, vidjeti ta neka prava  umijeća  i kvalitete ovog  zvanja! LiK: Mnogo Vam hvala na Vašem vremenu i uvidu u Vaša razmišljanja, izuzetno nam je drago imati ovako dobru i „dvosmjernu“ komunikaciju sa našim čitateljima. Vama želimo i u budućnosti mnogo poslovnog i privatnog uspjeha – a nama da nam još dugo budete vjeran i zadovoljan čitatelj! V.Z.: Za kraj bih želio zahvaliti uredništvu časopisa što su za ovaj intervju izabrali baš mene od stotina vrjednijih i iskusnijih limara. Svim dragim kolegama limarima želim dobar početak radne godine, da se paze visine, da budu vrijedni i na kraju - da ostvare svoje želje!

Kontakt:

LAURUS (znr) tel: 051 292 511 fax: 051 770 604 mob:095/814-8887 info@laurus.biz


TREBATE INTERNET STRANICE?

Još uvijek nemate vlastitu web stranicu? Ili je imate, ali niste zadovoljni brojem upita koji Vam preko nje dolaze?

Cijene za naše klijente su vrlo pristupačne, pa tako za osnovni web paket izrađen u wordpressu:

Dozvolite da Vam ponudimo rješenje!

naslovnica o nama usluge reference/galerija kontakt

Nije dovoljno imati bilo kakvu web stranicu da biste se mogli smatrati prisutnima na Internetu i da biste mogli očekivati veliku posjećenost, te automatski veliki broj upita. Nije dovoljno dobro ako Vas se može pronaći samo direktnim upisivanjem imena Vašeg obrta ili poduzeća u tražilicu, jer time ste dostupni samo ljudima koji već znaju za Vas! Ono što Vam treba je da Vas pronađe onaj tko traži proizvode i usluge koje Vi nudite, poduzeće u svojoj blizini ili gradu, a da nema prethodne informacije o Vama, jer upravo tako se stječu novi klijenti.

iznosi 2000,00kn (PDV uključen) Obratite se našem web design timu sa povjerenjem, iza nas stoji već mnogo zadovoljnih klijenata! Kontakt:

LAURUS tel: 051 292 511 fax: 051 770 604

mob:095/814-8887 info@laurus.biz


OŽIVLJAVANJE BAROKNOG STILA Klasični krovni rombovi ubrajaju se u tradicionalne oblike krovnih obloga. Njihova bezvremenska elegancija čini ih pogodnima ne samo za modernu arhitekturu, već i za obnovu povijesnih građevina kao primjerice sada u jednom projektu obnove u Bosni i Hercegovini.

44

Gotovo 30 godina nakon rušenja jedna je „barokna građevina“ u Bosni i Hercegovini obnovljena i sada ponovno ima svoj originalni izgled. Zahvaljujući crvenosmeđim krovnim rombovima koji dolaze od PREFE, specijalista za aluminij, monumentalna zgrada sjaji novim sjajem. „Barokna građevina“ u gradu Tuzli u Bosni i Hercegovini ima iza sebe uzbudljivu povijest: izgrađena je kao komercijalno i trgovačko središte u doba Austro-Ugarske Monarhije povodom posjeta Franje Josipa I. 60 godina je stajala na prometnom križanju centra Tuzle i bila bitan dio slike grada. Početkom 80-ih je zgrada, unatoč prosvjedima stanovnika, srušena zbog podzemnih nalazišta soli.


Gotovo 30 godina nakon rušenja građevine stanovnici Tuzle mogu ponovo uživati ​​u „svom“ baroknom zdanju. Proces ponovne izgradnje trajao je dvije godine - građevina je vjerno izgrađena prema izvorniku i povijesnom modelu. Arhitekti su posebnu pažnju posvetili izgradnji izvornog krovišta. U tome su im pomogli crveno-smeđi PREFA krovni rombovi koji su bojom i oblikom vrlo slični izvornom krovnom materijalu.

Osim toga, PREFA krovni rombovi impresioniraju svojom malom težinom i praktičnim sustavom rješenja. Pri izboru PREFA proizvoda, za vlasnika su bili odlučujući i ekonomski razlozi. Zajedno sa svojim partnerom, Filli Stahl GmbH iz susjedne Hrvatske, PREFA ne samo da je jamčila prvoklasnu izvedbu i usluge, već je osigurala i najisplativije rješenje. Uspjeh projekta rekonstrukcije i obnove barokne arhitekture vidljivi su u centru Tuzle. PREFA u pregledu. Tvrtka PREFA Aluminiumprodukte GmbH uspješno posluje u Europi na području razvoja, proizvodnje i prodaje krovnih i fasadnih aluminijskih sustava već više od 65 godina. Grupa PREFA zapošljava ukupno 360 radnika, od kojih je 180 zaposleno u Austriji. Proizvodnja više od 4000 kvalitetnih proizvoda se odvija isključivo u Njemačkoj i Austriji. PREFA je dio grupe Dr. Cornelius Grupp koja u cijelom svijetu ima više od 5000 zaposlenika na više od 30 proizvodnih mjesta.

Generalno zastupstvo za Hrvatsku: Filli Stahl d.o.o. , Zagreb Savska ulica 114c 10 373 Hruščica - Ivanja Reka tel 01 2009 981, 2002 058 fax 01 2007 691 office@fillistahl.hr www.fillistahl.hr

45


Dana 22. i 23. veljače održano je druženje članova, partnera i prijatelja Hrvatske Udruge Krovopokrivača. Unatoč lošem vremenu i snijegu koji je zabijelio Hrvatsku tih dana, okupilo se približno 150 uzvanika. Sva događanja održavana su u Hotelu Four Points by Sheraton Panorama****

46

U organizaciji HUK-a održana su brojna predavanja i prezentacije. Izdvojit ćemo projekt CROSKILLS, europski projekt iz programa CIP Intelligent Energy Europe. To je inicijativa u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u koju se Republika Hrvatska uključila. Partneri koji se oko nje okupljaju su između ostalog Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te mnogi drugi. Od nedavno, član radne skupine kvalifikacijske platforme za izobrazbu građevinskih radnika o energetskoj učinkovitosti postala je i Hrvatska Udruga Krovopokrivača. Upoznavanje s CROSKILLS-om održala je Koordinatorica projekta, prof.dr.sc. Ivana Banjad Pečur, predstojnica Zavoda za materijale Građevinskog fakulteta. Kontinuirana edukacija i nadogradnja postojećih vještina i znanja od velike su važnosti kad govorimo o energetskoj učinkovitosti. Međutim, zabrinjava i činjenica malog interesa za obrazovanjem novih kadrova iz tog sektora,

gdje je kroz redovito školovanje od 2006. do 2013. smjer krovopokrivača odabralo tek 30 osoba, a smjer fasadera, koji je krucijalan za ovaj segment, tek jedna osoba. Zanimljivo je i da vezano za zanimanja u graditeljstvu, u klasičnim modelima obrazovanja, za obrtnička zanimanja ne postoje nastavni predmeti i sadržaji koji bi obrađivali temu energetske učinkovitosti. S obzirom da prema EU direktivama EPBD i EPBD II do 2020 moramo zadovoljiti kriterij 20-20-20 (kojim se želi povećati udio obnovljivih izvora na 20% u ukupnoj bruto potrošnji


energije, smanjiti ukupna potrošnja za 20% upotrebom mjera energetske učinkovitosti i smanjiti emisije CO2 za 20%.), otvara se prostor za one koji su spremni učiti. Jasno je da to veže puno potencijalnog posla kojeg bi članovi HUK-a trebali odraditi u narednih 7 godina. Iz poduzeća Wuerth, g. Zdenko Gojšić predstavio je krovne folije iz svojeg asortimana, kao i posebnu novost koja se odnosi samo za članove HUK-a. Naime, ovisno o vrsti folije, članovima HUK-a se izdaje garancija od 5-20 godina, što je novost na našem tržištu. Zanimljivo predavanje održao je i g. Jurišić iz poduzeća Lesnina Inženjering Zagreb d.o.o., koji je pobliže predstavio GERARD krovni program, kao i izolaciju TERMOTOP. Suradnja Lesnine i HUK-a traje već duže vrijeme te nerijetko i zajedno istupaju na marketinškom planu. Na ovom predavanju krovopokrivači su se zaista mogli uvjeriti koliko Lesnina stoji iza svojih krajnjih kupaca, ali i iza svojih krovopokrivača. Zaista je hvale vrijedna inicijativa kojom Lesnina krajnjem kupcu ovjerava jamstvo na krov tek ukoliko je krovopokrivač svoj posao naplatio. Za naše podneblje neuobičajno profesionalna gesta zaštite svojih krovopokrivača i suradnika.

47


48

Najavljena je i suradnja HUK-a s predstavnicima Generali osiguranja. Ukoliko se realiziraju planovi, po prvi puta će biti moguća izrada zajedničke police osiguranja u kojoj bi mogli participirati samo članovi HUK-a. Ideja je napraviti policu koja bi vrijedila za sve projekte tokom godine do 50.000 kn od svih ugovorenih rizika. Na taj način članovi Hrvatske Udruge Krovopokrivača plaćali bi policu i preko 50% povoljnije nego što to plaćaju danas. Izlagači – proizvođači i trgovci krovne opreme imali su svoje štandove na kojima su prezentirali svoje proizvode. Pa su tu redom bili: Polo Commerce, CONSTRUCTA PROMET d.o.o., Tondach, Lesnina Inženjering Zagreb – s GERARD pokrovom, WURTH, ARP d.o.o., Husqvarna, NEXE, VELUX HRVATSKA, Ursa, Bramac, Strmec gradnja. Svečanu večeru uveličala je svojim prisustvom i gđa. mr.sc. Tatjana Holjevac, potpredsjednica Gradske skupštine Grada Zagreba. Ona je pozdravila sve nazočne i iskazala vjeru u svijetlu budućnost krovopokrivača koji bi trebali odigrati veliku ulogu u projektima vezanim za energetsku učinkovitost. Tu večer govor je održao i poseban gost, gosp. Detlef Stauch, glavni tajnik IFD-a (Međunarodna udruga krovopokrivača).

S obzirom da je HUK punopravni član IFD-a, jedna od inicijativa jest buduće prisustvo hrvatskih krovopokrivača na svjetskim natjecanjima koji se održavaju diljem Europe. Druženje se pretvorilo u zabavu koje je potrajalo do ranih jutarnjih sati, a valja spomenuti da je glazbeni sastav Maredo odradio izvrstan posao u stvaranju atmosfere. Slijedeće jutro bilo je vrlo radno i održana je 13. godišnja skupština. Podnesen je izvještaj o radu u 2012.godini te su izneseni planovi za 2013. godinu. Ponovno je bio vrlo aktualan problem nelojalne konkurencije i rada na crno kojeg je sve više, kao i o maćehinskom odnosu države i inspektorata prema registriranim krovopokrivačima. Tradicionalno je održana i tombola čija je ukupna vrijednost iznosila oko 70.000 kn. Glavnu nagradu od 100 m2 krovnih ploča Metrotile-a poklonilo je poduzeće Constructa promet d.o.o. Kao zaključak recimo samo da je to bilo još jedno druženje na kojem ste mogli mnogo doznati i naučiti, malo proučiti kako Vaši kolege „dišu“, rade, snalaze se, ali i uvjeriti se iz prve ruke da HUK radi na tome da nam 2013. g svima bude bolja i kvalitetnija od proteklih!


Mladi njemački limar Michael Leib, koji je nedavno na ispitu za majstora limara u školi „Robert Mayer“ u Stuttgartu uspio dokazati umijeće svoje limarske tehnike, poslao nam je slike svojeg majstorskog djela, ali i procesa njegovog nastajanja. Znali smo da bi naše čitatelje jako zanimalo koji je put od početne ideje, skice pa do gotovog remek-djela, tako da smo odlučili objaviti ovaj zanimljivi majstorski rad, koji je, složiti ćete se, veliki izazov za svakog limara. Zanimljivo je i spomenuti da se Michael Leib sam odlučio za upravo ovu temu. Kako kaže, za završni rad odabrao je gotički križ od bakrenog lima debelog 0,6 milimetara, a ideju za taj projekt dobio je prilikom posjeta crkvi Ulmer Münster. Vrh tornja te gotičke građevine ukrašen je mnogim kamenim cvjetovima pa je pomislio koliki bi izazov bio izvesti taj oblik u limu. Nakon nekoliko rukom nacrtanih skica pronašao je i rješenje, a budući da je i inače jako zainteresiran za povijesne građevine i zaštitu spomenika, lako se odlučio upravo za tu temu svog završnog rada. Kako bi pristupio završnom ispitu trebalo je utvrditi mjere i materijal za planirani rad, a za postizanje što skladnije opće slike orijentirao se je na postupak zlatnog reza. Što znači da je na visinu od sto centimetara, križ morao biti širok 66 centimetara. Te mjere je unio u program Auto-CAD i pomoću njega izradio prvi nacrt. Na temelju crteža prvo je izradio maketu u realnoj veličini. Nakon nekoliko prilagodbi, mjere su djelovale elegantno i skladno tako da je mogao i započeti s

radom. „No to se pokazalo teže no što sam zamislio. Na kraju sam upotrijebio metodu triangulacije i pomoću dobivenih mjera izradio preciznu šablonu prijelaznih dijelova u obliku slova Y“, pohvalio se Michael. „Temeljna je ideja bila izraditi križ bez podkonstrukcije. To se ubrzo pokazalo neizvedivo budući da se, zbog ekstremnog izobličenja lima, jedva održavao oblik. Zato sam morao isplanirati i izraditi donju konstrukciju. Princip konstrukcije možemo usporediti s tehnikom bojenja uskršnjih jaja. Križ sam postavio na čelično postolje koje se vrti, a oblik pojedinih slojeva održao pomoću čeličnih graničnika. Ta mi je pomoćna konstrukcija omogućila izvedbu završnog rada“. Za detaljno planiranje i pripremu bakrenog križa bilo je potrebno mnogo vremena, no to se na kraju isplatilo na ispitu budući da su sastavni dijelovi vrlo precizno pripremljeni pa ih je pomoću postolja sastavio bez problema. Da bi omogućio stabilnost, morao je izraditi donju konstrukciju i pet elemenata koji su se sastojali od otprilike 30 manjih sastavnih dijelova.

49


50

Element 1: Mramorno postolje Svjetlosivo mramorno postolje služi kao podnožje bakrenog križa. Osmerokutno postolje s konveksnim i konkavnim krivinama izradio je klesar. Križ je na postolje pričvršćen pomoću M20 šipke s navojem. Element 2: Limeno dno Michael je limeno dno na ispit donio već izrezano, no rubove je obradio na licu mjesta kako bi izjednačio eventualne razlike. Na sredini limenog dna zalemljena je M20 matica za učvršćivanje križa, a lim je sa svake strane savijen pod kutom od 60 stupnjeva i zalemljen na podnožje križa. Element 3: Donji dio križa Donji dio križa se sastoji od osam manjih dijelova od kojih četiri zbog svoje posebne izvedbe tvore prijelaz do četiri krajnje točke križa, a razvijeni plašt segmenata u obliku slova Y omogućio je neprimjetni prijelaz. Središnji elementi, koji služe kao prijelaz između gornjeg i donjeg dijela, su zbog jednostavnije montaže pričvršćeni na donji dio koristeći vanjski vidljivi pregib te su fiksirani nevidljivim lemovima s unutrašnje strane. Element 4: Završne kapice Nakon dovršetka križa, svaki je krak dobio osmerokutne završne kapice. Na kapice je prije pričvršćivanja zalemio M5- vijak s navojem kako bi kasnije mogao na njih dodati mesingane kuglice veličine trideset milimetara.

Element 5: Gornji dio križa Gornji je dio križa u principu izrađen poput donjeg dijela. Sastavni su dijelovi također povezani vanjskim vidljivim pregibom i učvršćeni lemljenjem. Michel Leib, nam je uz slike, dopisao i svoj komentar ovog djela i uloženog truda: „Izvedba mog završnog rada bila je zaključak vrlo intenzivne faze planiranja. Morao sam razviti posebne alate i pomoćna sredstva koja su mi omogućila čistu i preciznu izvedbu, a ciljana i pravovremena priprema omogućila mi je da rad završim prije isteka zadanog vremena. Mogu reći da sam vrlo zadovoljan cjelokupnim dojmom i reakcijama komisije i srećom nije bilo većih poteškoća za vrijeme ispita. Bila je to vrlo poučna i zanimljiva školska godina i jako sam ponosan što sam naposljetku dobio svoju titulu majstora limara i što se sad mogu pridružiti svojem ocu i ostatku obitelji u zajedničkom poslu!“

Bez ove bi podkonstrukcije bilo praktično nemoguće precizno spojiti sve dijelove.


51

Radne tehnike

Alati, strojevi i pomoćna sredstva

Rezanje pojedinačnih dijelova

Škare za lim, skidač srha

Lijepljenje plašta

Krpa za čišćenje, ljepilo u spreju

Izrezivanje i poravnavanje

Škare za lim lijeve i desne, zglobne škare za lim, skidač srha, turpija, ploča za poravnavanje

Savijanje sastavnih dijelova

Stroj za oblikovanje utora sa specijalnim valjcima za ispupčene utore kao i BC-valjcima za uvučene utore, limarski nakovanj, drveni čekić, ploča za poravnavanje, turpija Aparat za tvrdo lemljenje za prekaljivanje pregiba, segmentna preša za savijanje lima, tanki čelični umetak za segmentnu prešu, limarski nakovanj, drveni čekić Stroj za kružno savijanje lima, plastični umetak, pozitiv i negativ šablona

Falcanje i lemljenje sastavnih dijelova

Postolje, grip kliješta, plastični i bravarski čekić, kliješta za falc, plosnata kliješta, aparat za lemljenje

Skidanje papirnatog plašta

Otapalo, pamučna krpa

Obrada površina Mjerenje

Lagano površinsko brušenje strojem za satiniranje i trakama za poliranje, Rotol-Finish-ulje Zidarski metar,libela,ravnalo, kutomjer (različite veličine), pomično mjerilo

Sastavljanje dokumentacije

Laptop, digitalni fotoaparat

Oblikovanje pregiba Oblikovanje rubova


SandraS (Sandra Šerbec) profesionalni je foto model u poznatoj modnoj agenciji iz Zagreba. Javila nam se sa željom da jedan dan provede s nama kako bi pobliže upoznala radne zadatke i poslove koje obavljaju naši čitatelji. Pa tko smo mi da joj tu želju uskratimo? Odveli smo ju u Filli Stahl gdje je naučila osnove postavljanja PREFA pokrova te kako se proizvode trapezni limovi.

“Oduvijek me zanimalo kako izgleda raditi posao na visinama i drago mi je što sam stekla neka saznanja o tome. Iako se radi o teškom poslu, zabavila sam se penjući se po krovovima. Nisam ni približno znala šta je sve potrebno kako bi se postavio neki krov i koje elemente taj krov mora imati. Ali imala sam i kvalitetnu poduku pa vjerujem da sam to vrlo dobro savladala. Naučila sam kako se izrađuju trapezni limovi i kako se pravilno kretati po njima. Zahvalna sam časopisu što me odveo u radionu Filli Stahla gdje sam imala priliku naučiti nešto o ovome zanatu. Shvatila sam da to nije niti jednostavan niti lak posao i divim se ljudima koji ga rade. “

Ostale fotografije sa snimanja pogledajte na www.limarija-i-krovopokrivanje.com.hr

Model: SandraS, Fotograf: Domagoj Biondić,

Frizura: Sandra Palčić, salon Bouvier


Želite se osigurati da Vam slijedeći broj časopisa “LIMARIJA I KROVOPOKRIVANJE” dođe besplatno na kućnu adresu? Poznajete kolegu koji nije dobio tekući broj, a želite mu preporučiti časopis? Poznajete nekog trećeg kome bi ovaj časopis bio zanimljiv? Ispunite ovu narudžbenicu i pošaljite nam na adresu:

LAURUS, Put Perišići 26 51415 Lovran ili podatke pošaljite na info@laurus.biz PODUZEĆE _________________________________________________________ IME I PREZIME _________________________________________________________ FUNKCIJA _________________________________________________________ ADRESA _________________________________________________________ TELEFON _________________________________________________________ MOBITEL _________________________________________________________ E-MAIL __________________________________________________________ WEB __________________________________________________________ OPIS DJELATNOSTI ____________________________________________________________ ____________________________________________________________ _______________ POTPIS


www.lim-mont.hr

KONTEJNERI - imitacija kamena

DIMOVODNI PROGRAM A1 - Jednostijeni dimovodni elementi A2 - Izolirani dimovodni elementi A3 - Priključni elementi od aluminata debljine 0.5 mm A31 - Priključni elementi od aluminata debljine 2 mm A32 - Priključni elementi od aluminija debljine 0.6 mm A33 - Priključni elementi od aluminata debljine 0.5 mm - obojeni

- UREDSKI - STAMBENI - SANITARNI - GRAĐEVINSKI - KOMBINIRANI

A4 - Jednostijeni dimovodni elementi na navoj A5 - Izolacija zrak A6 - Ovalni elementi A7 - Koaksijalni dimovodni elementi A8 - Izolirani dimovodni elementi sa prirubnicima A9 - Priključni elementi za peći na kruta goriva

IZOLIRANI LIMENI PANELI

Osim lima u imitaciji kamena u ponudi imamo i 15 boja po RAL-u. Možete izabrati boju okvira kontejnera i boju zidova (zidnih panela).

OSTALI PROIZVODNI

PROGRAM www.lim-mont.hr

Gibljive cijevi

PROFILIRANI LIMOVI

Ventilacija

T20/115 Profili za pregradne zidove i spuštene stropove

Građevinska limarija

Perforirani limovi

Perforirani nosači kabela i zaštitne SAPA cijevi

Priključni elementi za peći na kruta goriva

Izolacije cjevovoda

Vinogradarski stupovi

Limopor EPS Stiropor

tvrtka za proizvodnju limenih proizvoda, trgovinu i usluge

VM30/176 - imitacija crijepa

VRBANOVEC, B.Radića 8 42232 Do n j i Ma r t i j a n e c H R VAT S K A ( C R OAT I A ) OIB: 66502008806 MB:3449874

T40/190

T40/255

U p l a ć e n i t e m e l j n i k a p i t a l : 43.064.200,00 kn (5.596.000,00 €) Žiro račun broj:2 3 6 0 0 0 0 - 1 1 0 1 7 4 4 8 5 2 Z A G R E B A Č K A B A N K A 2484008-1102450980 RAIFFEISEN BANKA

Telefon: +385 (0)42 40 51 40 Te l e f a x : +385 (0)42 40 51 44

E-mail: info@lim-mont.hr Web: www.lim-mont.hr

Vlasnik: Katarina Međeral Direktor: Katarina Međeral

T57/210


GERARD je krovna ploča izrađena od visokokvalitetnog čelika zaštićenog legurom cink-aluminija (ZnAl) i presvučena granulatom od drobljenog vulkanskog kamena.

Poduzeće za projektiranje, gradnju i opremu objekata, Slavonska avenija 106, 10373 Ivanja Reka - Zagreb Tel.: + 385 1/ 204 92 44 Fax: + 385 1/ 204 92 45, www.lesnina-i.hr e-mail: gerard@lesnina-i.hr


LIMARIJA I KROVOPOKRIVANJE