Page 91

HRVATS K I ZA L IJEČNI K E

Nekoliko lektorskih savjeta Ne „na osnovu nalaza“ nego na osnovi nalaza (riječ osnov nije hrvatska) Ne „njegov značaj za...“ nego njegovo značenje za (značaj = karakter, značenje = važnost) Ne „pravilnik i kršenje istog“ nego pravilnik i njegovo kršenje (omiljeni pravnički stil) Ne „Simpozij o problemu boli“ nego Simpozij o boli (problem – omiljena doktorska poštapalica) Ne „bolesti srca“ nego srčane bolesti (hrvatski jezik izbjegava posesivni genitiv) Ne „laserske zrake“ nego laser jer R u skraćenici LASER znači Radiation = zrake (pleonazam) Ne „palpira se veliki tumor“ nego velik tumor (velik na pitanje kakav, veliki na pitanje koji) Ne „odnosno“ jer je značenje te riječi najčešće dvojbeno; nekad znači i, a drugi put ili Ne „obzirom da nemamo...“ nego „s obzirom na to da nemamo“ ili, još bolje, „jer nemamo“ Ne „ja bi“ i „mi bi“ nego ja bih i mi bismo (konjugirajte glagol biti!) Ne „multimedijalni“ nego multimedijski (razlikujte medijski od medijalnog!) Ne „u ovom dijelu Europe“ (besmislica!) nego jasno, npr. u Turopolju, na Balkanu i sl. Željko Poljak

„O jeziku, rode, da ti pojem...“ (Fran Kurelac)

Gdje je nestalo “budući da” i “s obzirom”? Kako je nastalo “no međutim” i “čak štoviše”? Što će nam "često puta”? Kako je “preminuo” postao “preminio”, a “odoljeti” “odoliti”? Jezične su pogreške zarazne. Iako nam je jezični standard klimav i predmet vječnih debata i iako si zadržavam slobodu prihvaćati neke pravopisne i ine za jezik vezane novine i starine, a neke ne (pa tako pišem “pogreške» umjesto «pogrješke”), mislim da su nepravilnosti koje navodim izvan sfere ukusa ili vremenske određenosti. Radi se, dakle, o jasno nepravilnoj uporabi izraza. Tako je “budući da” odjednom postao samo “budući” a “s obzirom da” “obzirom da”. U posljednje je vrijeme ovo epidemijska pojava i uključuje osobe iz javnog života pa i one koje bi trebale biti uzori, kao i tekstove u javnom tisku, koji bi, pak, trebali biti lektorirani. Tako se pomodno ispuštanje riječi u ovim izrazima sve više

LIJEČNIČKE NOVINE 150 06 / 2016

pojavljuje i u medicinskim izvješćima. Slično je i s pleonazmima “no međutim” (pravilno je ili “no” ili “međutim”) i “čak štoviše» (analogno). A «često” ne treba “puta”. “Preminuo” nije zamjenjivo s “preminio”, a ne mogu “odoljeti” isto prokomentirati za “odoliti”. I “budući da” nam se jezik pomoću suvremenih tehnologija sve više pojednostavljuje, svodi na tuđice, kratice, akronime i slično, možda bi trebali “odoljeti” pojednostavljivanju službenog nam govora i zapisa kako nam naš jezik ne bi “preminuo” u globalizacijskom i tehnološkom pomoru kultura. Lada Zibar

91

Profile for Hrvatska liječnička komora

Liječničke novine br. 150  

Liječničke novine br. 150