Page 87

REFORMA HRVATS K O G Z D RAVSTVA

ne može doseći razinu specijalista koji se u radnom vijeku bavi samo svojom specifičnom problematikom. Stoga bi bilo bolje da liječnici opće medicine imaju prema utvrđenom programu osigurane intenzivne tečajeve iz hitne medicine u redovitim vremenskim razmacima. Pojavi li se u bliskoj budućnosti nestašica liječnika u izvanbolničkoj hitnoj medicini,valja na vrijeme razmišljati o intenzivnoj edukaciji iz hitne medicine medicinskih sestara/ tehničara, koji će, kao i u SAD-u i drugim razvijenijim zemljama, odlaziti na teren kao hitni mobilni tim (bez liječnika), gdje će pružiti najnužniju pomoć oboljelima ili ozlijeđenima (zaustavljanje vanjskog krvarenja, infuzija, fiksacija tijela kod prijeloma, oslobađanje dišnih putova itd.) te ih tako stabilizirane prevesti što sigurnije do bolnice na konačnu obradu i terapiju.

Američka iskustva u hitnoj medicini U SAD-u svaka bolnica ima u prizemlju prostor za medicinsku hitnost. Prije se nazivao Emergency room(skraćeno ER)

LIJEČNIČKE NOVINE 150 06 / 2016

a danas se naziva Emergency department(ED). U njemu se nalaze brojne specijalističke ambulante, laboratorij, RTG, CT, UZZ, operacijska dvorana za manje hitne zahvate itd., te velika čekaonica s trijažnim punktom kamo dolaze svi hitni slučajevi. Dobro educirana i iskusna medicinska sestra ili tehničar određuje prema utvrđenim stručnim kriterijima tko je više ili manje hitan i kojoj medicinskoj specijalnosti pripada pa ga upućuje na daljnju obradu (autor je kao specijalizant u SAD-u radio u takvim prostorima za hitnost pa ima osobna iskustva s brojnim bolesnicima i postupcima – op. ur.). U odjel za hitnost bolesnik dolazi sam, u pratnji rodbine ili ga dovode timovi izvanbolničke hitne službe (u SAD-u su to dobro educirani medicinski tehničari ili sestre, koji mogu biti zaposleni u privatnim hitnim službama, kod vatrogasaca ili policije). Oni u medicinskom pogledu stabiliziraju bolesnika na terenu i u takvom ga stanju održavaju i prevoze do bolničkog odjela za hitnost. Izvanbolnička hitna pomoć u SAD-u je u privatnom vlasništvu, a u svojim prostorima ima mobilne timove za teren, ali i ambulan-

tu u koju mogu doći svi hitni bolesnici koji to žele. U SAD-u bolesnici koji se ne osjećaju toliko hitni, a žele savjet ili posjet, telefoniraju svojim obiteljskim liječnicima koji su za svoje pacijente dežurni 24 sata (danju su u svojim privatnim ordinacijama a noću kod kuće uz telefon), pa ga bolesnik uvijek može zvati jer je liječnik moralno obvezan za bolesnike koje preuzme i dobro je plaćen za takve usluge.

Zaključci i prijedlozi kako reformirati HMS u Hrvatskoj Hitna medicinska služba najvažniji je segment zdravstvene zaštite. To zna svaki bolesnik koji je doživio neku vrst hitnosti. Različiti simptom kao mogućnost poremećenog zdravlja najčešće je vrlo uznemirujuće, no većina ih na sreću nije hitne naravi pa ih bolesnik često može riješiti sam ili u suradnji sa svojim obiteljskim liječnikom. Da bi se uvelo više reda i organiziranosti u pristupu hitnim službama i obradi bolesnika kod simptoma koji upućuju

87

Profile for Hrvatska liječnička komora

Liječničke novine br. 150  

Liječničke novine br. 150