Page 67

sku liječničku komoru te sve mjerodavne institucije i relevantne ustanove i udruge u zdravstvu. Kako je pitanje optometrije inače uređeno u Hrvatskoj? Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (NN/100/11), naša specijalizacija nosi naziv specijalizacija iz oftalmologije i optometrije i njom se stječe titularij specijalista oftalmologije i optometrije. Put do statusa subspecijalista traje točno 12 godina i tri mjeseca. Problem je što stručni studij na dotičnome veleučilištu, čije su znanstveno područje tehničke znanosti, a znanstveno polje temeljne tehničke znanosti, i koji traje tri godine a studira se i redovno i izvanredno, dajući nakon završetka akademski stupanj inženjer/inženjerka optometrije, u svom kurikulumu djelatnosti između ostalog opisuje djelokrug rada iz nadležnosti oftalmologa, iako je potonji propisan Zakonom o liječništvu kao isključiva nadležnost liječničke struke. Kako je pitanje optometrije uređeno u svijetu? Na različite načine, ovisno o povijesti potrebe za tom strukom. Ustvari, samostalna optometrija nastala je kao posljedica nedostatka oftalmologa, no to nije problem u Hrvatskoj jer mi imamo oko 450 oftalmologa. Što će se dogoditi ako se studentima dotičnoga veleučilišta dozvoli samostalan rad s pacijentima, za što lobiraju određene strukture? Koliko će mladih liječnika oftalmologa radi toga morati napustiti Hrvatsku? Zamislite kakve bi to imalo posljedice za kvalitetu naše struke i kvalitetu pružanja zdravstvene skrbi našim pacijentima, i to samo zato što mjerodavni ne reagiraju, nego dopuštaju da se eklatantno krši postojeća zakonska regulativa Republike Hrvatske?! Kako mislite riješiti novonastali problem, što predlaže vaše Društvo? Svakako poštivanjem zakona. Uostalom, da se zakoni poštuju, ova tema uopće ne bi bila na dnevnom redu. Liječnik je temeljni nositelj zdravstvene djelatnosti i tako to mora ostati, ako ne želimo liječe-

LIJEČNIČKE NOVINE 150 06 / 2016

Prof. dr. Zoran Vatavuk, predsjednik Hrvatskog oftalmološkog i optometrijskog društva nje prepustiti nadriliječnicima, upravo u smislu odredbi Zakona o liječništvu. Što se tiče samih inženjera optometrije, oni trebaju djelovati u okviru svoje matične tehničke djelatnosti. Predmet posebnog razmatranja svakako može biti organiziranje sveučilišnog studija na medicinskim fakultetima i zdravstvenim veleučilištima, i to primjerenim programima iz područja sestrinstva, ortoptike i optometrije u okviru zdravstvenog polja djelatnosti. Nadamo se da će mjerodavni reagirati i posložiti stvari na svoje mjesto. Možete li nam za kraj ukratko reći nešto o samom kongresu koji ste organizirali? Najveći stručni događaj HOOD-a svakako je njegov kongres. Ove je godine održan 16. po redu, i to u Opatiji, a tema je bila „Sistemske bolesti i oko“. Preda-

vanja su bila izvrsno posjećena, a je li to bila posljedica dobrog odabira tema i dobrih prezentacija, ili nam je i kiša malo pomogla, manje je bitno. Bilo je više od 130 izlaganja, što je uobičajen broj predavanja na našim kongresima. HOOD zadnjih desetak godina sustavno vodi brigu o mladima, pa je i ove godine kongres započeo simpozijem mladih, na kojem je predstavljeno tridesetak radova. Mladi oftalmolozi imaju trominutne prezentacije na engleskome jeziku koje ocjenjuju predstavnici šest najvećih oftalmoloških kuća u Hrvatskoj. To su uglavnom izvrsne prezentacije, tako da uopće nije bilo lako donijeti odluku o tome koji su radovi i koji predavači najbolji. Stoga ih posljednjih nekoliko godina sve više dijeli nagrade, a one nisu simbolične, uvijek su to putovanja na europske kongrese.

67

Profile for Hrvatska liječnička komora

Liječničke novine br. 150  

Liječničke novine br. 150