Page 59

DESNI KUT

Ž I V O T P

rvi nacionalni Hod za život okupio je više od 15 tisuća ljudi; najvećim dijelom su to bile obitelji s djecom i mladi. Ovogodišnjim geslom “Za život, obitelj i Hrvatsku” željeli smo svratiti pozornost na činjenicu da je čovjek najveća vrijednost i da tražimo da se novac koji svi mi kroz poreze uplaćujemo u državni proračun više ulaže u ljude. Žene s djecom i mlade obitelji s djecom danas su najdiskriminiranije skupine u Hrvatskoj. Na tržištu rada diskriminirane su najviše žene koje imaju ili žele imati djecu. Prema dostupnim podacima, više od 70 posto pritužbi vezanih za diskriminaciju žena podnose trudnice ili majke. Istraživanja pokazuju da više od 20 posto žena, kad kažu svom poslodavcu da su trudne, dobivaju otkaz, a više od 30 posto se nakon porodiljnog dopusta vraća na slabije plaćeno radno mjesto, za koje su najčešće prekvalificirane. Mi tražimo da se to promijeni – da se društveno prizna da djeca nisu samo najveća ljubav i sreća svojih majki i svojih roditelja, već da predstavljaju konkretno, pa i ekonomsko dobro za cijelo društvo. Danas sav teret i žrtvu za njihovo podizanje podnose samo njihovi roditelji i obitelj, a sutra će njihova djeca za vas i mene zarađivati našu mirovinu. Ako društvo i političari ne razumiju koliko važan doprinos hrvatskom društvu i gospodarstvu daju obitelji koje imaju djecu – kako onda mogu obiteljsku i populacijsku politiku staviti na sam vrh ljestvice svojih prioriteta? Istraživanja pokazuju da parovi imaju u prosjeku jedno dijete manje nego što su rekli da bi željeli imati kad su ulazili u brak. Uglavnom za to navode ekonomske razloge. Hrvatska nema niti obiteljsku niti populacijsku politiku. Niti ju je ikad imala. Bilo je dobrih mjera, ali nema kontinuiteta. Slovenija ulaže 415 Eura po stanovniku u mjere obiteljske politike, a Hrvatska 230 Eura. Na primjer, u Hrvatskoj ima oko 20 posto žena koje su orijentirane isključivo na brigu o svojoj obitelji, one ne žele raditi izvan kuće, bez obzira na svoju naobrazbu. Ako žene u toj skupini imaju 3 ili 4 djece mlađe od 18 godina, treba im ponuditi status majke odgajateljice i privremeno odteretiti jaslice – za brigu o djeci mlađoj od 3 godine.

LIJEČNIČKE NOVINE 147 150 03 06//2016 2016

Žene s djecom i mlade obitelji s djecom danas su najdiskriminiranije skupine u Hrvatskoj. Mi tražimo da se to promijeni – da se društveno prizna da djeca nisu samo najveća ljubav i sreća svojih majki i roditelja, već da predstavljaju konkretno, pa i ekonomsko dobro za cijelo društvo Ž E L J K A MAR K I Ć

Druga skupina su žene koje imaju djecu, žele imati više od jednog ili dvoje djece, ali imaju i poslovnu karijeru, žele raditi. Njima treba osigurati mjere kojima će bolje uskladiti obitelj i posao – omogućiti rad od kuće, fleksibilno radno vrijeme, da primaju punu plaću svih 12 odnosno 16 mjeseci porodiljnog, da se osigura dovoljan broj mjesta u vrtićima u kojima radi dovoljan broj kvalificiranih odgajatelja. Neke države ženama koje imaju djecu mlađu od 18 godina subvencioniraju 2 radna sata u danu - tako da dobivaju punu plaću, a rade 6 sati dnevno… U Hrvatskoj postoji samo 20 posto škola s produženim boravkom i još uvijek prevelik broj škola koje rade u turnusima. Ove godine školska godina završava 10. lipnja, a to znači da će školska djeca imati 3 mjeseca praznika… Kako će se otac i majka, koji zajedno imaju maksimalno 2 mjeseca godišnjeg odmora – organizirati? Isto tako, očekujemo da se pruži konkretna potpora i ženama koje se odlučuju na pobačaj. Naime, 75 posto žena koje se odlučuju na pobačaj navode da to čine iz ekonomskih razloga i zbog pritiska okoline. To smatramo potpuno neprihvatljivim u jednom razvijenom društvu. U Hrvatskoj imamo jednu od najnižih stopa pobačaja u EU-u. Broj pobačaja pada od kraja 80-ih; 1991. u Hrvatskoj je bilo oko 35 tisuća pobačaja, prošle godine ih

Liječnica, poduzetnica i građanska aktivistica. Sudjelovala je u organizaciji prvog nacionalnog Hoda za život, održanog 21. svibnja u Zagrebu je bilo oko 3 tisuće. To pokazuje da u Hrvatskoj postoji već velik broj ljudi koji potpuno poštuju život. To govori i o tome da kroz odgoj, obrazovni i zdravstveni sustav, do velikog broja ljudi dopire znanstvena istina da čovjekov život započinje začećem - spajanjem jajne stanice majke i spermija oca. Važno je u demokratskom društvu osigurati da ove činjenice budu javno dostupne. Naime, nedopustivo je da žena ode na pobačaj misleći da se radi o “čišćenju hrpe stanica”. Istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj žene, kad izađu iz generativne dobi, u prosjeku žale što nisu imale jedno dijete više – bez obzira na broj djece koju imaju. Mnoge su države u našem okruženju dobrom obiteljskom politikom u kratkom roku postigle vidljive promjene. Ne vidim zašto to ne bi uspjelo i Hrvatskoj.

59

Profile for Hrvatska liječnička komora

Liječničke novine br. 150  

Liječničke novine br. 150