Page 93

Termin Evidence based medicine u hrvatskom prevodimo kao "Medicina temeljena na dokazima"

Zašto „znanstvena činjenica“ a ne „dokaz“? Činjenica je da razvojem novih metodologija i primjenom novih tehnologija u medicini kao i prikupljanjem novih podataka može doći do promjena u rezultatima, u najekstremnijim slučajevima možda čak i potpuno različitih ili suprotnih rezultata, što onda daje nove „dostupne relevantne znanstvene činjenice“ (evidences). Na taj način evidence prestaje biti evidence, a ako to nazovemo dokazom (a dokaz možemo razumjeti kao nepobitnu istinu), onda dokaz više nije dokaz (istina prestaje biti istina), no i dalje ostaje znanstvena činjenica (doduše, zastarjela) koja je dobivena primjenom (do tada poznatih) znanstvenih metoda (prikupljanja i analize podataka kao i tumačenja dobivenih rezultata). Činjenica je da se riječ „evidence“ u rječnicima prevodi i kao „dokaz“. Mnoge struke „dokaz“ smatraju intuitivno jasnim pojmom, bez potrebe da ga se definira. Međutim, u rječniku hrvatskog jezika (Anić, 2000) piše da je dokaz „obavijest ili obrazloženje kojemu je cilj dautvrdi istinu u vezi s nekom činjenicom“ odnosno „ukupnost razloga koji omogućuju da se LIJEČNIČKE NOVINE 151 07 / 2016

utvrdi istinitost neke tvrdnje te postojanje ili nepostojanje nekog čina ili djela“. Čini se da tako definiran dokaz ne odgovara u potpunosti onome što se navodi uz pojam evidencebased medicine. Primjerice, u radu MatthiasEgger, George Davey Smith andJonathan AC Sterne. Usesandabusesof meta-analysis. Clin Med JRCPL 2001;1:478–84. jasno je prikazano kako se zaključak o korisnosti/učinkovitosti primjene beta-blokera u sekundarnoj prevenciji nakon infarkta miokarda mijenja tijekom vremena. Tako analizirajući radove do 1981. godine meta-analiza pokazuje statistički značajno smanjenje mortaliteta nakon primjene beta-blokera u sekundarnoj prevenciji nakon infarkta miokarda, no daljnjom kumulativnom meta-analizom prateći istraživanja odnosno radove objavljene sve do 1997. (dakle, prikupljanjem novih podataka) stvar se mijenja. Dakle, znanstvena činjenica (evidence) iz godine 1981. da „primjenom beta-blokera u sekundarnoj prevenciji nakon infarkta miokarda statistički značajno smanjuje se mortalitet“ prelazi godine 1997. u novu znanstvenu činjenicu „primjenom beta-blokera u sekundarnoj prevenciji nakon infarkta miokar-

da nema statistički značajnog smanjenja mortaliteta“. Kad bismo govorili o dokazu (a ne o znanstvenoj činjenici) onda bismo morali reći da dokaz više nije dokaz (jer se potpuno mijenja). No, dobiveni rezultat i dalje ostaje znanstvena činjenica ili znanstvena spoznaja do koje se je došlo znanstvenim metodama (meta-analizom) na uzorku istraživanja objavljenih od 1967 do 1981 godine. Povećanjem uzorka, odnosno uključivanjem radova objavljenih do 1997 i primjenom kumulativne meta-analize dobiva se potpuno različita (suprotna) nova znanstvena činjenica.

Kako EBM prevode drugi jezici? Zadržimo se na nazivlju koje srećemo u druga dva velika europska jezika – njemačkom i francuskom. U njemačkom jeziku postoji riječ Evidenz (hrv. evidencija, lat. evidentia = očevidnost) pa ga njemački autori uglavnom niti ne prevode premda bi ga se kolokvijalno moglo prevesti kao: očevidnost, očitost, potpuna jasnoća. No, kada se opisuje pojam Evidenzbasierte Medizin kaže se da je to „savjesno izrazito jasno i razumno korištenje sadašnjih najboljih vanjskih znanstvenih iskaza za donošenje odluka

93

Profile for Hrvatska liječnička komora

Liječničke novine br. 151  

Liječničke novine br. 151