Page 52

NOVOSTI IZ MEDICINSKE LITERATURE rurške resekcije (ako je ona potrebna). Istraživanje je također pokazalo nisku stopu operacije raka gušterače u ranom stadiju – kod manje od polovice bolesnika tumor je uklonjen. Ove stope ostale su nepromijenjene tijekom osmogodišnjeg razdobljapromatranja. Iako nisu svi pacijenti s rakom gušterače u ranom stadiju kandidati za operaciju, uklanjanje tumora može produžiti preživljenje. Operacija se često doživljava kao rizična, iako su nedavni napredak u kirurškim tehnikama i postoperativnoj njezi poboljšali stope uspjeha. Istraživači su koristili podatke iz Surveillance, Epidemiology, and End Results (SEER) baze podataka. Identificirali su 17 530 bolesnika (47,8% muškaraca, medijan dobi 70 godina, 81% bijelci, 56,9% u braku, 2,6% neosigurani) s lokaliziranim rakom gušterače u ranom stadiju, dijagnosticiranim od siječnja 2004. do prosinca 2011. Rezultati su pokazali stopu operacije od 45,4%, koja je ostala nepromijenjena tijekom promatranog razdoblja. Multivarijantna analiza je pokazala da su Afroamerikanci imali manje izglede da budu podvrgnuti operaciji u usporedbi s bijelcima (omjer izgleda [OR], 0,76; 95%-tni interval pouzdanosti [CI], 0,65 do 0,88; p <0.001), kao i Latinoamerikanci (u usporedbi s ne-latinoamerikancima) (OR, 0,72; 95% CI, 0,60-0,85; p <0,001). Oženjeni pacijenti (OR, 1,42; 95% CI, 1,30-1,57; p <0,001), osigurani (OR, 1,63; 95% CI, 1,22 - 2,18, p = 0,001) i oni koji žive na sjeveroistoku SAD-a (OR, 1,67; 95% CI, 1,44 - 1,94; P <.001) imali su veću vjerojatnost podvrgavanju operaciji. Stadij bolesti u trenutku postavljanja dijagnoze bio je povezan sa spolom, rasom, nacionalnosti, bračnim statusom i zemljopisnim područjum (etnička pripadnost, p=0,003; svi drugi, p<0.001). Muškarci, bolesnici u braku, ne-latinoamerikanci, bijelci ili koji žive na sjeveroistoku imali su kasniji stadij bolesti u vrijeme postavljanja dijagnoze. S druge strane, faktori povezani s uznapredovalim stadijem bili su povezani s povećanim stopama operacije, a pacijenti na sjeveroistoku imaju najviše šanse podvrgavanju operaciji. Operirani bolesnici imali su značajno dulje preživljenje (medijan 21 prema

52

6 mjeseci; omjer rizika [HR] za bolest specifični mortalitet, 0,32; 95% CI, 0,31 do 0,33; p<0.001). Operirani pacijenti iz područja Pacific West (HR za mortalitet, 0,706; 95% CI, 0,628 - 0,793), Southeast (HR za mortalitet, 0,766; 95% CI, 0,667 do 0,879) i Midwest (HR za mortalitet, 0,765; 95% CI, ,640-0,913) imali su dulje preživljenje u usporedbi s onima iz područja Southeast SAD-a (svi p <0.001). Geografski položaj predstavlja jedini čimbenik koji je nezavisno povezan s preživljenjem nakon operacije. Nekoliko je mogućih uzroka tome, uključujući i regionalne razlike u kvaliteti skrbi za rak gušterače. Kirurgiju gušterače čine složeni postupci, a optimalni rezultati često se postižu samo u centrima s velikim iskustvom, objašnjavaju autori. Razumljivo je da dostupnost takvim centrima s multidisciplinarnim izvrsnostima u liječenju raka gušterače varira u SAD-u. Rezultati studije važni su jer prepoznaju djelotvorne stavke za poboljšanje preživljenja na državnoj razini, posebno, potrebu za povećanjem stope resekcije i proces regionalizacije za njegu raka gušterače, pišu dr. Daniel Anaya i dr. Mokenge Malafa (H. Lee Moffitt Cancer Center and Research Institute, Tampa, Florida, SAD) u popratnom komentaru. S javnozdravstvene perspektive, napori usmjereni na poboljšanje pružanja skrbi vjerojatno će kratkoročno jače utjecati od bilo koje druge dosadašnje intervencije. (JAMA Surg. 2016;151:338-45.) Dr. sc. Goran Augustin, dr. med. specijalist opće i subspecijalist abdominalne kirurgije

Folati u trudnoći i debljina u djetinjstvu Poruka članka: Koncentracija majčinih folata u trudnoći utječe na rizik za debljinu djeteta u djetinjstvu. Istraživači s američkog sveučilišta Johns Hopkins University Bloomberg School of Public Health analizirali su podatke o 1517 majki i njihove djece, prikupljene u sklopu velikog prospektivnog kohortnog

istraživanja Boston Birth Cohort koje za cilj ima otkriti podrijetlo bolesti rano u životu. U istraživanju su uglavnom sudjelovale majke sa svojom djecom koje žive u gradu, pripadaju etničkoj manjini i imaju niska primanja. Istraživači su kategorizirali indeks tjelesne mase (ITM) majki u tri kategorije: normalna težina (18,5 – 24,9 kg/m2), prekomjerna težina (25 – 29,9 kg/m2) i pretilost (30 kg/ m2). Koncentracija majčinih folata izmjerena je 2 do 3 dana nakon poroda i korištena je kao surogatni pokazatelj koncentracije u trećem trimestru trudnoće. Istraživači su jedanput nakon navršene druge godine života mjerili tjelesnu težinu djece, nakon čega su izračunali z-vrijednost ITM-a prema američkim referentnim vrijednostima. Prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost (OWO, engl. overweight or obesity) djeteta definirali su kao ITM jednak ili veći od 85. percentile za dob i spol. Rezultati istraživanja pokazali su da postoji nelinearna inverzna povezanost koncentracije majčinih folata s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilošću djeteta. Nadalje, rizik za prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost bio je najveći u djece čije su majke imale najnižu koncentraciju folata (<9 ng/mL) u trudnoći, s omjerom vjerojatnosti (OR) 1,45 te 95%-tnim intervalom pouzdanosti (CI) 1,13 – 1,87. Istraživači su istaknuli kako je navedena koncentracija folata iznad granične

Profile for Hrvatska liječnička komora

Liječničke novine br. 151  

Liječničke novine br. 151