Page 17

TE M A BROJA

Liječnici i mediji - ne mogu jedni bez drugih iako su često u sukobu Liječnici nezadovoljni svojom slikom u medijima Raspravom o stanju u hrvatskim medijima i posljedično tomu srozavanjem novinarske profesije mogle bi se ispuniti cijele Liječničke novine, jer je situacija, kako to često kažu političari, „vrlo složena“ (kada izbjegavaju biti konkretni) pa ćemo stoga prijeći na bit stvari, a to je istraživanje koje je Hrvatska liječnička komora (HLK) provela među liječnicima kako bi dobila relevantne podatke o liječničkoj percepciji medijskog prikazivanja liječnika i tema iz zdravstva. Anketa je provedena putem online upitnika, a u njoj je sudjelovalo 1.418 liječnika. Rezultati su upravo porazni; 4 od 5 liječnika koji su sudjelovali u anketi smatra da mediji neobjektivno (81 posto) i većinom negativno (88 posto) izvještavaju o zdravstvu. Čak 9 od 10 liječnika (95 posto) smatra da se o liječnicima izvještava senzacionalistički, a o liječničkim pogreškama novinarski neprofesionalno. Njih 94 posto smatra da mediji ne štite privatnost i ugled liječnika, a njih 89 posto zabrinuto je medijskom slikom liječnika i liječničke profesije. Naime, na ponuđene odgovore u anketi najviše ih je zaokružilo

kako se liječnike prikazuje kao sklone korupciji, površne, neodgovorne i nesavjesne, koji pacijente gledaju samo kao na brojeve.

Novinari konsternirani odgovorima liječnika Kada je autorica teksta anketu proslijedila kolegama novinarima koji prate zdravstvo okupljenima u Zboru zdravstvenih i medicinskih novinara Hrvatskog novinarskog društva (HND), bili su upravo konsternirani odgovorima liječnika. Stoga su odlučili reagirati priopćenjem u kojem naglašavaju kako je nezadovoljstvo liječnika medijima, koje optužuju za neobjektivnost, senzacionalizam i nepoštivanje privatnosti liječnika, „rezultat nerealne slike i iskrivljenih stajališta koji su posljedica površnog praćenja medija i percipiranja samo onih tema koje liječnici doživljavaju kao negativne za sebe i svoju profesiju, s pravom ili ne“. Napominju kako novinari u skladu s pravilima svoje struke imaju pravo pisati i propitivati sve teme od javnog interesa pa tako i rad liječnika i cjelokupnog zdravstvenog sustava, i to neovisno o tome informiraju li javnost o njihovim uspjesima, govore li o liječnicima koji pomiču granice u hrvatskoj me-

dicini, o uvođenju novih metoda liječenja ili pak svojim tekstovima i prilozima propituju funkcioniranje zdravstvenog sustava, propuste zdravstvene administracije i profesionalne pogreške pojedinih liječnika. „Novinari koji prate zdravstvo bezbroj su puta pokazali da znaju pohvaliti ono što je dobro i korisno u zdravstvenom sustavu i tome dati odgovarajuće značenje (....), ali i biti oštri kad je potrebno bez obzira je li riječ o ministru zdravlja, ravnatelju neke bolnice, predstavnicima liječničkih udruga ili pojedinom liječniku koji se ogriješio o pravila struke“. Ističu i kako su mediji bezbroj puta pomogli i liječnicima i njihovim pacijentima da se, suočeni s nerazumijevanjem unutar sustava, izbore za dotad nedostupnu terapiju, upozoravali na loše uvjete i propuste u zdravstvenim ustanovama koji liječnicima otežavaju rad te tako poticali da se stvari promijene nabolje. I među novinarima, zaključuju, ima onih koji sustavno prate neko područje i mogu o njemu kompetentno pisati, ali i onih s kojima to nije slučaj. Na tržištu se na žalost, navode, pojavljuju i mediji kojima profesionalni odnos nije uvijek na prvom mjestu, no to je jedan od problema koji, zaključuju, treba rješavati sama novinarska profesija. >>

LIJEČNIČKE NOVINE 151 07 / 2016

17

Profile for Hrvatska liječnička komora

Liječničke novine br. 151  

Liječničke novine br. 151