Page 1

ŽIVITE ŽUPNU ZAJEDNICU: TJEDAN U ŽUPI: SLUŽBA BOŽJA: Nedjelja: 8.00; 10.00; i 19.00 Radnim danom: 8.00 i 19.00 kroz ljeto do 01. 09. 2009. nema nedjeljne mise u 11,30 sati! Franjevački svjetovni red Srijeda u 19,30 Franjevačka mladež - Frama Srijeda u 20,15

VAŽNIJI DOGAĐAJI I BLAGDANI KROZ TJEDAN: SVETKOVINA PRESVETOG SRCA ISUSOVA

Župni Listić

Petak, 19. 06. 2009. Sv. mise su u 8,00; 10,00 i 19,00

Susret za ministrante Subota u 11,00 sati Proba mješovitog župnog zbora Srijeda 19,30 Obiteljska zajednica: Petak u 19,45.

VELIKA DEVETNICA ZA SVETKOVINU VELIKE GOSPE

SVECI I BLAŽENICI KROZ TJEDAN 16. 06. - Bl. Anicet Koplin, kapucin, mučenik 19. 06. - Presveto Srce Isusovo SVETKOVINA 20. 06. - Presveto Srce Marijino

INTERNET STRANICA NAŠE ŽUPE: http://gospapojisan.blogspot.com

9 MARIJANSKIH SUBOTA GOSPI OD POJIŠANA Subota, 20. lipnja, 19,00 sati: (Bezgrješno srce Marijino) 18,30 krunica sa pjevanim litanijama 19,00 - svečana sv. misa devetnice predvodi

9 MARIJANSKIH SUBOTA GOSPI OD POJIŠANA

13. 06. - 15. 08. 2009.

100 godina

Hrvatskih kapucina u Svetištu Gospe od Pojišana

Godina I. broj 33. 14. 06. 2009. SVETIŠTE I ŽUPA GOSPE OD POJIŠANA

11. NEDJELJA KROZ GODINU Čitanje svetog Evanđelja po Marku (Mk 4, 26-34) I govoraše im: “Kraljevstvo je Božje kao kad čovjek baci sjeme u zemlju. Spavao on ili bdio, noću i danju sjeme klija i raste - sam ne zna kako; zemlja sama od sebe donosi plod: najprije stabljiku, onda klas i napokon puno zrnja na klasu. A čim plod dopusti, brže se on laća srpa jer eto žetve.” I govoraše: “Kako da prispodobimo kraljevstvo nebesko ili u kojoj da ga prispodobi iznesemo? Kao kad se gorušičino zrno posije u zemlju. Manje od svega sjemenja na zemlji, jednoć posijano, naraste i postane veće od svega povrća pa potjera velike grane te se pod sjenom njegovom gnijezde ptice nebeske.” Mnogim takvim prispodobama navješćivaše im Riječ, kako već mogahu slušati. Bez prispodobe im ne govoraše, a nasamo bi svojim učenicima sve razjašnjavao. Subota,

20. lipnja, u 19,00 sati:

(Bezgrješno Srce Marijino)

misu 2. subote velike devetnice predvodi:

fra Ante Logara, OFMCap upravitelj svetišta Gospe od Milosrđa u Dubrovniku

...


DUHOVNA MISAO Sjeme klija i raste - sam ne zna kako (Mk 4, 26-34) Kraljevstvo Božje koje Isus osvjetljava ovom parabolom je eshatonska vrijednost, ali ono počinje na ovom svijetu. Kraljevstvo dolazi sigurno kao što žetva sigurno dolazi ondje gdje je obavljena na vrijeme sjetva. Na radnicima Kraljevstva je dužnost da u međuvremenu ne podlegnu obeshrabrenju. Kraljevstvo Božje uspoređeno je ne samo s činom sijanja nego s cijelim procesom klijanja, rasta, sazrijevanja i žetve. Zemljoradnik ne vidi vanjski uzrok rasta niti zna tajnu klijanja i sazrijevanja, ali sjeme napreduje. “Najprije donosi stabljiku, onda klas i napokon puno zrnja na klasu” - ovo odaje pripovjedača koji je otvorenih očiju hodao kroz galilejske njive i divio se tihom procesu rasta: stabljika, klas, zrnje. U Isusovo doba želo se srpom, a ne kosom. Žetva je bila važan događaj u poljoprivrednom domaćinstvu i trebalo ju je na vrijeme obaviti: “A čim plod dopusti, brže se on laća srpa jer eto žetve”. Žetva je slika za Božje ubiranje plodova ljudskog djelovanja o eshatonskom Danu Gospodnjem (usp. Joel 4, 13 i Otk 14, 15). “Ova parabola vrlo je utješna za one koji rade na uspostavi Kraljevstva Božjega u svijetu. Lijek je protiv oholosti i očaja: moja je dužnost sijati i ništa više. Protiv oholosti:

nije potrebno da ja vidim rezultat svoga rada, što bih možda mogao pripisati svom naporu, dok je istina da on dolazi isključivo snagom Božjom” (A. Augustinović: Povijest Isusova 1, 263). Parabola je i poticaj na divljenje Bogu u prirodi, osobito kod ljudi koji žive po gradskim višekatnicama, rade u tvorničkim halama i po betonskim uredima, a hodaju asfaltiranim ulicama. U paraboli o gorušičinu zrnu kraljevstvo nebesko uspoređeno je s malom sjemenkom koja izraste u veliki grm, visok do tri metra. Njome se hoće reći da je dolazak Kraljevstva siguran pa nema mjesta obeshrabrenju ili nestrpljivosti. I ovdje je Kraljevstvo zbilja koja počinje na zemlji, jer je usporediva s biljkom koja raste. Ono međutim ne završava na zemlji; ima i svoju eshatonsku fazu. Bog daje da ono raste i napreduje. Iz ove parabole teče pouka Crkvi koja djeluje u svijetu, ali poštuje ritam rasta što ga je Bog predvidio: Kraljevstvo Božje koje Isus naviješta i uprisutnjuje traži od ljudi odgovor. Napomena da je “nasamo svojim učenicima sve razjašnjavao” (r. 34) pokazuje da su Dvanaestorica polagano sazrijevala uz Isusa ulazeći u otajstvo Kraljevstva.

SVETKOVINA SRCA ISUSOVOG -19. lipnja Pobožnost Presvetom Srcu Isusovu istaknuto je obilježje suvremenog katoličanstva. Srce je postalo simbolom uzvišene Kristove ljubavi uglavnom u europskoj civilizaciji. Poticaj za uvođenje blagdana Srca Isusova, došao je iz francuskog grada Paray le Moniala prigodom ukazanja Srca Isusova, sv. Mariji Margareti Alacoque 1675. g. Ali tek 1765. g. papa Klement XIII. dopušta slavljenje blagdana Srca Isusova i to samo za one koji su izričito tražili. Bili su to poljski biskupi onoga vremena i rimska Nadbratovština Srca Isusova. Ubrzo su blagdan prihvatili redovnice Reda Pohođenja kojemu je pripadala sv. Margareta, cijeli Rim, potom biskupi i kraljica francuskog naroda, poglavari i članovi Družbe Isusove i tako se za kratko proširio gotovo u cijeloj Crkvi. Nakon što se blagdan Srca Isusova tako brzo proširio po mnogim biskupijama svijeta i vidjevši velike duhovne koristi od njegovog slavljenja, papa Pio IX. je 1856. g. posebnim dekretom odredio da se blagdan službeno slavi u cijeloj Katoličkoj Crkvi osobito s obzirom na potrebu zadovoljštine za grijehe. Misa i oficij odobreni su 1765. a općevažeći postali su 1856. Blagdan Presvetog Srca Isusovog slavi se u petak nakon blagdana Tijelova i stoga je lipanj mjesec Presvetog Srca Isusova.

Viđenja sv. Marije Margarete Alacoque Sv. Margareta Marija imala je od 1673. g. do 1675. g. nekoliko viđenja Srca Isusova. U jednom od posljednjih koje se obično zove “veliko ukazanje”, a bilo je 16. lipnja 1675. g., u tijelovskoj osmini, Isus daje nalog za uvođenje blagdana Srca Isusova: “Stoga od tebe tražim da prvi petak nakon tijelovske osmine bude posvećen naročitom blagdanu u čast moga Srca, da mu se na taj dan učini časna naknada i prošnja naknadnom pričešću kako bi se naknadilo za sve nedostatke poštovanja dok MISLI je moje Tijelo u Euharistiji bilo izloSVETOG ženo na oltarima. “Na svršetku poruke LEOPOLDA Isus obećaje nagradu svima onima koji budu svetkovali blagdan njegova Srca: Isus Krist, vječna Mudrost vam “ Obećajem ti da će se moje Srce raširiti kaže: Sinko, podaj mi svoje da obilno izlije bujice svoje božanske srce. Da, da, sada na poseban ljubavi na sve one koji mu budu iskaza- način, kada se sve urotilo protiv li tu čast, i koji će nastojati da je i drugi Otkupitelja, ako se smijem tako iskazuju.” izraziti, on treba našu privrženost.

Listić župe Gospe od Pojišana  

11. nedjelja kroz godinu