Page 1

Zajednički grad nije isključivo fizički prostor koji zauzimamo i koristimo svakodnevno, nego iskustvo grada satkano od različitih podražaja, vremenski razlomljeno, oblikovano na najrazličitije načine u percepciji stalnih stanovnika, povremenih stanovnika, posjetitelja, prolaznika.

Dubrovnik2020 postaje oštrica umjetničkog nemira, sjecište intenzitetā prošlosti i budućnosti, grad svijet u kojem se planetarna urbanizacija kritički ogleda u obećanju jednakosti i zajedništva.

Želimo da Grad u nastajanju postane novi model umjetničkog i kulturnog razvoja, zajednički grad svoje zajednice i pridošlih sugovornika i sustvaraoca: umjetnika, kulturnih i kreativnih radnika, turista, susjeda. Zajednički grad u kojem se svi čujemo i u koji je svatko pozvan.

1


UVOD Po uspješnom završetku prvog kruga prijave i natjecanja za Europsku prijestolnicu kulture, Dubrovnik je krenuo u završnu fazu ovog procesa, čiji će rezultat biti izbor prvog hrvatskog grada koji će nositi ovu titulu.

Kroz sažetak na hrvatskom jeziku uputit ćemo vas u proces rada i napredak između dviju faza kandidature te iscrtati točke puta koji nas vodi do Dubrovnika2020, čiju sliku nudimo zajednici ovog grada i Županije, svim dionicima društvenog, kulturnog i umjetničkog života, ali i građanima Hrvatske, Europe – izvan i unutar granica Europske unije. Jednako kao i u prvoj fazi ovog procesa, kandidacijska knjiga čini upitnik od pedesetak pitanja podijeljenih u šest poglavlja. Cilj je završne kandidacijske knjige ponuditi članovima prosudbenog povjerenstva viziju, koncept i umjetnički program Dubrovnika2020, ali i konkretne odgovore o infrastrukturnim, financijskim, produkcijskim i kreativnim mogućnostima za njegovo ostvarenje i provedbu. I dok je prvi krug kandidature bio obilježen političkom nestabilnošću i neizvjesnošću koja je u jednom trenutku dovela u opasnost cijeli proces prijave za Europsku prijestolnicu kulture, u drugi smo krug krenuli s ojačanim timom i stabilnim proračunom koji je omogućio da želje, nadanja i vizije iz prve faze kandidature budu pretočene u raznolik, izazovan i prema svim građanima ovoga grada otvoren kulturni i umjetnički program s relevantnim europskim partnerima i održivim planom koji će ne samo stvoriti jednogodišnji događaj nego i ojačati kapacitete kako kulturnih proizvođača tako i publike da slične programe mogu iznijeti i nakon 2020. Drugim riječima, naše putovanje koje je došlo do svoje druge točke, ima očit i na prvi pogled jednostavan cilj – kulturnu promjenu. A da bi se došlo do promjene, potrebno je suočiti se s problemima, što smo već učinili u prvoj kandidacijskoj knjizi i kroz tzv. pretprogram Dubrovnika2020, koji je najvidljiviji bio kroz umjetnički projekt Grad kandidat: Razotkrivanje /Public Exposure/. Tradicionalnim pozivom Dubrovačkih ljetnih igara – Neka uđu! – pozvani su renomirani umjetnici da u slobodi vlastitog rada i umjetničkog medija interveniraju u tkivo grada: od Mokošice preko Gruža i Lapada, od Danača do Grada. Velik dio vizualnog materijala koji čini drugu kandidacijsku knjigu i ovaj sažetak fotografske su zabilješke Razotkrivanja, ali i procesa kandidature kroz pretprogram koji su činili mnoštvo predavanja, radionica i alternativnih ruta po dijelovima grada i Županije. Sve je to činilo klicu iz koje bi 2020. nastao nov umjetnički krajolik iza kojeg stoji vizija grada koji stvara nove umjetničke zajednice i ruši granice našeg doživljaja svijeta. Pritom ta vizija i krajolik koji je u njezinoj projekciji nisu tek od ovog grada, nego od Europe i svijeta, a Dubrovnik je pritom tek grad primjer, paradigma za slične gradove sa sličnim problemima u Europi, ali i grad koji u sebi sjedinjuje svijet i sve njegove krajnosti u ovom vremenu. Zbog toga se usuđujemo kroz ovu knjigu i sažetak ponuditi točke koje iscrtavaju put kulturne promjene Grada i grada.

Ivana Franke Mind Crossing, 2015

2

3


ZAŠTO DUBROVNIK2020? Jedno od prvih pitanja koje kandidacijska knjiga pred nas stavlja glasi: Zašto Dubrovnik? Stručnom prosudbenom smo povjerenstvu ponudili nekoliko odgovora koji se razlažu kroz šest poglavlja originalne kandidacijske knjige, a pogotovo u dijelovima koji se tiču koncepta, umjetničke vizije i programa Dubrovnika2020. Ovom smo prilikom sve te odgovore sjedinili u pitanju Zašto Dubrovnik2020? polazeći od ljudi i postojećih kulturnih resursa, izgradnjom kompleksne mreže europskih partnerstava i programa koji mijenja postojeći kulturni kontekst. Okrenuli smo se budućnosti ne bježeći od baštine kao primarnog nositelja našeg identiteta, nego je pokrećući i propitujući – opet za budućnost, odnosno za nasljeđe i nakon 2020.

1

Miron Milić Novi horizont Grad kandidat: Razotkrivanje, 2016 4

KULTURA I LJUDI SVE SU sTO DUBROVNIK IMA! —kontekst Dubrovnik ne zna za drugo do kulture kao temeljnog resursa grada u svakom smislu te riječi. Samim time, gradu Dubrovniku Europska prijestolnica kulture nije tek jedna od mnogih prilika da zavrijedi novi brand ili natjecanje koje želimo dobiti zbog prestiža. Kada se Dubrovnik natječe s kulturom – ulaže sve. Zato za nas Europska prijestolnica kulture nije puka titula koja će se okačiti i pronijeti jednu godinu, nego zagovor i provedba novog principa razvoja, vrednovanja i brige o kulturi. Pritom se ova kandidatura oslanja na građane ovog grada i izrasta iz dosadašnjeg rada kulturnog sektora sa zajednicom. Imajući to na umu, valja posebice istaknuti ulogu Folklornog ansambla Linđo, koji već generacijama uporište i temeljni resurs svoga programa ima upravo u ljudima, odnosno građanima svih generacija, postajući ogledni primjer rada kulturne organizacije u zajednici i sa zajednicom. Jednako vrijedi i za Kinematografe Dubrovnik koji intenzivno djeluju na izgradnji filmske zajednice u gradu i odgoju najmlađih za rad u audio-vizualnim medijima. Usporedno s institucionalnim kulturnim sektorom, dubrovačka se kulturna i umjetnička zajednica može pohvaliti i velikim brojem udruga civilnog društva u polju kulture i umjetnosti s međunarodnom prepoznatljivošću, poput Art radionice Lazareti te Kinookusa. Za budućnost ovoga projekta i njegovu održivost valja stalno imati na umu važnost odgoja i obrazovanja novih generacija (u institucijama kao što su Umjetnička škola Luka Sorkočević, Sveučilište u Dubrovniku, R.I.T., DIU Libertas) koje će iznijeti Dubrovnik2020, kao i veliku važnost ljudskih i infrastrukturnih kapaciteta s iskustvom međunarodnih produkcija (Dubrovačke ljetne igre, Dubrovački muzeji, Prirodoslovni muzej, Muzej moderne i suvremene umjetnosti). Takav tip događaja i produkcija postat će u Dubrovniku2020 svakodnevnica s obzirom na stvorenu mrežu europskih i globalnih umjetničkih partnerstava.

11

kulturnih institucija

103

organizacije civilnog društva u kulturi i umjetnosti

297

zaposlenih

300+ nezavisnih umjetnika

40000 stanovnika

3000000 posjetitelja

5


2

MALI, A VELIKI —koncept

3

BAŠTINA ZA BUDUcNOST —umjetnicka vizija programa

Već smo ranije zaključili da je Dubrovnik kulturno prepoznatljiv grad sa značajnim kulturnim resursima. Međutim, istovremeno je i grad obilježen visokim deficitima u polju umjetničke proizvodnje, kulturne razmjene i šire kulturne suradnje, na što se odgovorilo postavljanjem temeljnih ciljeva koji se postižu umjetničkom vizijom i programom Dubrovnika2020. Dubrovnik je najmanji hrvatski grad u drugom krugu izbora nositelja titule Europske prijestolnice kulture. Upravo zbog svoje veličine može se odvažiti na tako smion korak vlastite urbane transformacije i potpune kulturne promjene, što je u srži koncepta Dubrovnika2020. Istovremeno, riječ je o gradu koji je zbog vlastitog turističkog razvojnog usmjerenja popularan i samim tim prepoznatljiv na europskoj i svjetskoj razini, čime bi transformativna priča kojoj težimo postala i paradigmatska – svakako za slične male, povijesne, mediteranske gradove, ali i uopće. Uz temeljni cilj ovog sažetka da približi konačni sadržaj dubrovačke prijave za EPK, njime ćemo pokušati ukazati i na promjene u samom procesu rada na kandidaturi. Iz prve faze, obilježene i naslovljene Grad u nastajanju, zadržali smo naslov i koncept, koji smo produbili promišljanjem i iznošenjem odgovora na pitanje koje smo si još tada postavili: ‘Na koji se način neki grad može potaknuti da sam sebe stalno iznova stvara?’ U nadgradnji postojećeg koncepta čiji je nastanak vođen smjernicama sustvaranja, umjetničkog istraživanja i kulturne razmjene došli smo do koncepta zajedničkog grada kao mjesta presijecanja svih tih smjernica i stremljenja što čine Grad u nastajanju. Zajednički grad pritom nije isključivo fizički prostor koji zauzimamo i koristimo svakodnevno, nego iskustvo grada satkano od različitih podražaja, vremenski razlomljeno, oblikovano na najrazličitije načine u percepciji stalnih stanovnika, povremenih stanovnika, posjetitelja, prolaznika. Sasvim suprotno dakle od fiksirane slike Dubrovnika zarobljenog u okvirima jednoznačne i jednostavne priče o gradu. Takav zajednički grad iznikao iz sustvaranja svih svojih ljudi plete mrežu različitih relacija kao osnovu ostvarenja četiriju temeljnih ciljeva kandidature i procesa Grada u nastajanju:

• afirmacije transformativnih potencijala umjetničkih praksi i izričaja • promjene paradigme upravljanja u kulturi • potpune interakcije i integracije s europskim kulturnim prostorom • povećanja dostupnosti kulturnih i umjetničkih sadržaja i uključivanja građana u kulturnu i umjetničku proizvodnju.

Ivana Franke Introducing Gaps 0 6

Polazna vizija Dubrovnika 2020 jest da umjetnost izaziva grad na preobrazbu. Intervenirajući u odnose jezgre i periferije, ritmove života i procese kretanja. Umjetnički program provocira građane i posjetitelje da novim senzibilitetom percipiraju grad i njegovo okruženje u razmjerima od mikroregije do globalnih tokova, da zajednički stvaraju novi smisao grada iz njegovih sjena, da ga smještaju na novu kartu kozmopolitskog građanstva u vrtlogu geopolitičkih, socioekonomskih i klimatskih kriza s kojima se suočava Europa danas. Dubrovnik kao malo mjesto na razmeđu Mediterana i Balkana u koji se slijevaju milijuni sa svih strana svijeta, taj globalni grad u malome, postaje lokus globalnog prenošenja kulturnog kozmopolitizma koji vidi ono što glatko kolanje roba, usluga i ljudi čini nevidljivim. U povijesnim gradovima baština zamrznuta u vremenu nerijetko istiskuje živo stvaralaštvo i kulturu. Egzemplarno, identitetski i ekonomski značaj singularne kulturne prošlosti Dubrovnika

Program Dubrovnika2020 dijeli se u tri tematska toka: Predbudućnost, Zajednički smisao i Naše povijesti. Tri tematska toka odgovori su kulturnih proizvođača i umjetnika na tri problema koja su se detektirala u prvoj fazi kandidature, a tiču se specifičnog dubrovačkog konteksta obilježenog izostankom suvremene umjetničke proizvodnje, manjkom komunikacije i sustvaranja između različitih dionika u kulturnom, umjetničkom i društvenom životu grada te dominantnom fiksiranom slike sebe, odnosno vlastite povijesti i baštine. Ti problemi, nedostatci i pitanja nisu isključivo vezani uz Dubrovnik, nego su relevantni i u kontekstu drugih europskih, mediteranskih i globalnih gradova.

u radikalnom je kontrastu s činjenicom da umjetnici napuštaju grad, participacija u kulturi slabi i svojedobno velik značaj Dubrovnika u suvremenoj kulturno-umjetničkoj proizvodnjii nestaje. Današnjost ne stvara novu baštinu za budućnost. Obnovljenim intenzitetom stvaralaštva umjetnički program Dubrovnika2020 gradi institucionalni i socijalni kontekst kao osnovu za održivu budućnost u kojoj se umjetnici vraćaju i ostaju, a kultura koegzistira u trajnom propitujućem dijalogu s gradom i njegovim mjestom u svijetu. Umjetnost je u tom napetom odnosu prošlosti i budućnosti polazište i za ispitivačko i istraživačko revaloriziranje baštine u genezi i životu grada. Iza prvih slojeva reprezentativnog nasljeđa kreativna, kolektivna i znanstveno inovativna čitanja prošlosti iznose slojeve oralnosti, vernakularnosti i nepomirene intelektualnosti kojom baština postaje neizvjesnija, demokratskija i otvorenija prema tvorbi novih značenja zajedništva. Dubrovnik postaje oštrica umjetničkog nemira, sjecište intenzitetā prošlosti i budućnosti, grad svijet u kojem se planetarna urbanizacija kritički ogleda u obećanju jednakosti i zajedništva.

Započevši programskim tokom Predbudućnost usmjeravamo se k stvaranju novih umjetničkih i kulturnih vrijednosti i nasljeđa zajedničkog grada čiji kontekst ispisujemo i popunjavamo novim mrežama, odnosima i snagama (Zajednički smisao), imajući uvijek na umu baštinu i njezin pluralitet kao primarni resurs i živi mediji otkrivanja novih slojeva, priča i odnosa (Naše povijesti). Međutim, iako razdvojeni i naizgled zatvoreni u ovom predstavljanju projekata, programski tokovi zapravo su otvoreni, a projekti između različitih tokova povezani – tematski, infrastrukturno, prostorno, idejno ili osjetilno – zajedno čineći transformativni pogon umjetničke vizije i koncepta Dubrovnika2020. 7


Laboratoires d’Aubervilles (Pariz)

PREDBUDUcNOST —future tense

NAS Architecture (Montpellier)

Arash Afraz (MIT)

Posebno smo se usredotočili na projekte koji anticipiraju promjene, koji se izlazeći izvan domene umjetnosti dotiču širih i recentnih geopolitičkih i društvenih pitanja kao što su nestanak slobodnog vremena, migracije ili kretanja te njihov ritam u različitim vremenskim fragmentima (dnevnim, sezonskim, karijernim, životnim). Umjetnost je u ovom slučaju i vezivo koje ujedinjuje entuzijaste, amatere i vrhunske umjetnike i stručnjake u promišljanju budućnosti različitih umjetničkih praksi i njihove infrastrukture što sve nosi projekt U ovome svijetu ništa ne miruje (BADco). U prvoj fazi ustvrdili smo da je Dubrovnik opterećen slavnim bremenom prošlosti. U drugoj fazi to breme prošlosti postaje podsjetnik na Dubrovnik kao nekadašnje mjesto eksperimenta. Na tragu te baštine počinjemo arheologiju budućnosti – procese koji se naslanjanju na minulo i postojeće te anticipiraju buduće i moguće. Dubrovnik stoga ponovno postaje renesansni laboratorij koji proizvodi novo iz svojih postojećih (u ovom slučaju kazališnih, festivalskih ili općenito – izvedbenih) kapaciteta i tradicija u partnerstvu s europskim teatarskim trupama i pojedincima kroz projekt A ne zrcalo (Florian Malzacher). Programski tok Predbudućnost ustrojen je po kustoskoj logici (kustoski tim čine umjetnici, umjetnički i istraživački kolektivi) s izraženom umjetničkom oštricom koja nije odvojena od vlastitog konteksta i postojeće kulturne infrastrukture grada, ali je usmjerena prema vremenskim i prostornim dimenzijama onkraj naših lokalnih i sadašnjih dimenzija. Sastav kustoskog tima, nacionalnih, europskih i globalnih partnera ovog programskog toka, odgovor je na stvaralačke potrebe grada i na pitanje ključno za projekt Europske prijestolnice kulture: na koji način umjetnički definiramo i shvaćamo europsku dimenziju Dubrovnika2020?

Emil Hrvatin/Janez Janša (Ljubljana) Schering Stiftung Elena Agudio, Association of Neuroaesthetics School of Mind and Brain Hannah Hurtzig Guerilla Architects Rimini Protokoll Saša Asentić i Ana Vujanović Juan Dominguez Sandra Noeth Florian Malzacher (Berlin)

PARTS Bojana Cvejić Eszter Salamon (Brussels) Patricia Reed (Ottawa)

Art Institute (IAK) Jimena Canales (Illinois Institute of Technology)

Nature Theater of Oklahoma

Ida Momennejad (Princeton University)

University of Falmouth Lone Twin (Falmouth) SNDO Andrea Božić (Amsterdam)

Steven Zepke Vladimir Miller (Beč) Danshallerna – Efva Liljak SSKS (Kopenhagen)

Performing Arts Forum / Mårten Spångberg (St Erme)

Raqs Media Collective (New Delhi)

studioBasar Alexandra Pirici Manuel Pelmus Aleksandra Pirici Sergiu Matis (Bukurešt)

Pink Intruder (Valencia) Mittelmeerland Organisation Milo Rau (Zurich) Tiago Rodriguez,Teatro Nacional D. Maria II (Lisabon)

nomad gradovi Osijek Split Kotor Mostar Valletta Valencia Montpellier Sofia Bucharest Berlin Karlsruhe Göttingen Zurich Stuttgart Aachen

Chto Delat (Sankt Peterburg)

Expeditio (Kotor) Siva zova (Korčula)

Ashkal Alwan Rabih Mroue Dictaphone Group Tania El Khoury Tony Chakar Rabih Mroué & Linah Saneh (Bejrut)

Motion Bank (Frankfurt)

Tom Van Malderen / Architecture-Project (Valletta)

Para-SITE – Cosmin Costinas (Hong Kong)

CAMP (Mumbai)

Eisa Jocson (Manila)

Kabako Faustin Lineykula (Kinsangani)

MSU Lauba Kontejner Ivana Škrabalo ADU Damir Bartol Indoš Tanja Vrvilo Silvio Vujičić Alen&Nenad Sinkauz (Zagreb)

Art radionica Lazareti, HDLU Dubrovnik Prirodoslovni muzej Muzeji i galerije Konavala Galerija moderne umjetnosti Linđo IUC ARL, Umjetnička škola Luka Sorkočević Mila Pavićević (Dubrovnik)

Matija Ferlin Ivana Sajko (Pula)

Centar ADA (Mostar)

Weld Company (Stockholm) 8

umjetnici Ryoji Ikeda Carl Michael von Hausswolff Tomas Saraceno Mika Vainio Elin Hansdottir Davor Santvicenti, Félicie d’Estienne d’Orves Martina Kramer Mirjana Vodopija

Techinische Universität (Braunschweig)

Bilge Sayim (University of Leuven)

U ovom programskom toku bavimo se budućnosti koja se ostvaruje prije svega kroz umjetnost i nove diskurse o umjetnosti, ali i neprestanim promišljanjem uvjeta rada umjetnika kroz edukaciju onih koji će umjetnicima tek postati 2020.

U prvoj fazi kandidature uspostavili smo dijagnozu: Dubrovnik je metropola praznina – nevidljiv na međunarodnoj suvremenoj umjetničkoj sceni. Naglas smo poželjeli da se kreativna energija u gradu pokrene, a praznina pretvori u igralište ispunjeno suvremenim praksama koje u gradu ne postoje. U drugoj fazi kandidature detektirali smo i definirali mehanizme i područja toga pokretanja: suradnja vizualne umjetnosti i znanosti (kognitivne znanosti, neuroznanosti, eksperimentalne psihologije, matematike, arhitekture, humanističkih znanosti) kroz projekt Granice percepcije (Ivana Franke), inovativni arhitektonski projekti koji se hvataju u koštac s problemima prostora, njegove pripadnosti zajednici grada ili pak s mentalnim slikama i doživljajima koje ta zajednica stvara o određenom prostoru, mjestu ili mikrolokaciji grada: Nomad (Placa), Skriveni grad (Slaven Tolj, Bobo Jelčić, Srđana Cvijetić, Davor Bušnja, Joanna Warsza).

Max Planck Institute (Leipzig)

Nida Sinnokrot and Sahar Qwasmi (Palestina)

Transformatori Association  Guerilla Architects (Sofija) 9


ZAJEDNIcKI SMISAO —common sense

Verdura Pokretna slika, pokretni grad Priče drugih vremena Verdura

Problemi sa socijalnom dezintegracijom, definiranjem identiteta vlastitom isključenošću iz participacije u društvenom životu ili javnom prostoru, te problem otuđenosti grada od svojih stanovnika (i obrnuto), sve su češći u europskim gradovima. Ti problemi ne zaobilaze ni Dubrovnik. Podijeljenost i fragmentiranost grada zbog fokusa na ekonomski profit doprinosi gubljenju ideala građanstva, urbanog identiteta i pripadnosti zajednici. Programski tok Zajednički smisao u sklopu kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture podrazumijeva programski mehanizam stvaranja uvjeta za zajednički grad kroz aktivaciju praksi koje se bave različitim transferima znanja, a koji u sadašnjem Dubrovniku nisu prisutne ili vidljive.

Priče drugih vremena

Probuđena mladost Pokretna slika, pokretni grad

Društveni centar Rijeka dubrovačka Verdura

Verdura

Probuđena mladost

Probuđena mladost

Probuđena mladost

Priče drugih vremena

Pokretna slika, pokretni grad

Škola: Grad u nastajanju Participatorium

Utopija odmora

Verdura

Priče drugih vremena Probuđena mladost Probuđena mladost

Verdura Djelovati zajedno Participatorium 20 u 2020 Orkestar Dubrovnik 2020

Participatorium

Participatorium

Verdura Priče drugih vremena

Verdura

Probuđena mladost

Verdura

Participatorium

Verdura

Participatorium

Priče drugih vremena

Participatorium

Probuđena mladost

Verdura

Probuđena mladost

Tematski stup Zajednički smisao objedinjuje projekte koji su usmjereni k ponovnoj integraciji i oživljavanju tkiva grada i to: eksperimentalnim dijalogom, podizanjem postojećih kapaciteta kulturnog sektora, edukacijom, participativnim umjetničkim praksama, terapijom kroz umjetnost, različitim formatima razvoja publike i ostalim oblicima aktivacije inkluzivnog i održivog društva. Utopljen u industriju turizma, unutarnji metabolizam Dubrovnika određen je globalnim tokovima, a programski tok Zajednički smisao usredotočen je na rješavanje aktualnih problema stvarnosti našeg lokalnog: odnosa kulture i turizma, ekologije, nedostatka kreativne klase, otuđenosti stanovnika i poimanja kulture isključivo kao ornamenta. U ovom smo programskom toku usredotočeni na propitivanje i širenje granica grada stvaranjem nove infrastrukture i kulturnog i društvenog sadržaja (Društveni centar Rijeka dubrovačka /Rijeka Dubrovačka Community Action/) koji aktivno uključuje lokalnu zajednicu (Participatorium, Verdura) te na projekte s mladim umjetničkim zajednicama – glazbenom (Probuđena mladost /Youth Awakening/, Orkestar 2020 /Orchestra 2020/) i filmskom (Pokretna slika, pokretni grad /Moving Image, Moving City/) – povezujući ih sve s njihovim vršnjacima u Europi (Dvadeset, 2020. /20 in 2020/). Problemu nedostatka komunikacije, dijeljenja znanja, iskustava i problema s ostatakom Europe i Mediterana, ali i između različitih dijelova grad, i unutar samog kulturnog sektora – pristupamo u projektima edukativnog karaktera i razmjene znanja: Djelovati zajedno /Acting Together/, Škola: Grad u nastajanju /City in the Making School/, Utopija odmora /Decoding Leisure Utopia/. Gradu koji je obilježen pričom, vlastitom književnom tradicijom, pisanjem i prepričavanjem obraćamo se projektom Priče drugih vremena /Tales of Other Times/ kojim Dubrovnik stvara nova mjesta književnog stvaranja i susreta s različitim krajolicima svjetske književnosti.

10

Utopija odmora

Verdura Probuđena mladost

Probuđena mladost Probuđena mladost Verdura

Utopija odmora

Probuđena mladost

Utopija odmora

Utopija odmora

Utopija odmora Utopija odmora

Utopija odmora

Utopija odmora

Utopija odmora

11


NAŠE POVIJESTI —common histories Tematski stup Naše povijesti proizlazi iz temeljnih problema dubrovačkog suvremenog konteksta detektiranih u prvoj kandidacijskoj knjizi. Riječ je o kontekstu obilježenom statičnom i monolitnom slikom o samom sebi i baštinom koja se konzervira da bi se iskorištavala u isključivo profitnom smjeru. Ta je logika u srži održavanja mentaliteta današnjega grada i njegove statične slike reprezentirane kroz unificirane vizure, jednu priču o Gradu, jednolične intepretacije i simplificirajuće razglednice. Kroz tematski stup Naše povijesti s mnoštvom naizgled manjih projekata svjesno prilazimo baštini koja je dosada redovno shvaćana monolitno i grandiozno, pa je zadobivala i sličan pristup u interpretaciji, reprezentaciji i korištenju. U Dubrovniku2020 povijest je shvaćena kao mnoštvo pripovijesti, ‘manjih’ neispričanih povijesti, zatomljenih veza, kao ‘bacanje novog svjetla’ na postojeću baštinu. Grad je pritom zamišljen, ne kao zatvorena ljuštura, nego kao prva točka na putu u zaleđe, u susjedne prostore, na Mediteran, na Zapad, na Istok, Jug–Jugoistok. Samim tim baštinu i povijest – kao što ime ovog programskog toka kaže – shvaćamo kao zajedničko dobro dostupno svima: stanovnicima, posjetiocima, odraslima i djeci, starima i mladima, ali i dobro koje kreativno dijelimo s drugima, ne s primarnom intencijom brze zarade ili jednokratne konzumacije, nego s ciljem problematizacije naše baštine i povijesti, drugačije prezentacije dubrovačkih povijesti (i turistima i građanima), ali i s ciljem participacije u stvaranju i otkrivanju novih slojeva baštine (gastronomske, književne, industrijske, sportske, turističke) ili alternativnom korištenju postojeće baštine. Metodologija rada na ovom tematskom stupu stvara kontinuitet s prvom fazom kandidature, kada se ovim temama prišlo kroz nekoliko fragmentiranih specifičnih projekata koji su se bavili određenim aspektima baštine i percepcije Dubrovnika, dostupnosti javnog prostora i baštinskog dobra ili pak mogućnošću suvremenih umjetničkih interpolacija u materijalnu baštinu, interpretacija i prezentacija nematerijalne baštine. U drugoj fazi kandidature te smo ‘glasove’ sabrali i od njih stvorili zanimljivu ‘skladnu kakofoniju’ kojom se problemu baštine i povijesnih narativa o Dubrovniku prilazi na heterogen, ali sustavan način kroz postojeće institucije, odnosno prije svega muzeje kao infrastrukturno polazište, koji jednako kao opća percepcija dubrovačke baštine, žude za određenim promjenama. U tom slučaju baština mijenja svoju ulogu ‘sidra’ koje zadržava trenutačno stanje stvari te postaje dinamični faktor, odnosno nositelj razmjena s bližom i daljom okolicom (Mostar, Kotor, Osijek, Plovdiv, Istanbul, jadranska obala Italije, Sjeverna Europa) i promjena proizašlih primjenama novih metodologija/tehnologija pitanju baštine (posebice u tretiranju nematerijalne baštine) i istraživanju povijesti i njezinih narativa. Cilj ovoga tematskog stupa stvaranje je uvjeta da baština postane pokretač promjena u budućnosti i nositelj pozitivnih vrijednosti ovog prostora, ali i prva točka na putu prema preobrazbi i umjetničkom eksperimentu koji se kroz ostale tematske stupove nastavlja na temeljno i ishodišno dubrovačko pitanje u ovoj knjizi: (re)valorizaciju i tretman baštine kao primarnog kulturnog resursa u gradu.

Laboratorij za eksperimentalnu humanistiku / Hub for Experimental Humanities/ 12

Siniša Labrović, Svečarsko službovanje Grad kandidat: Razotkrivanje, 2016

Alternativne povijesti / Alternative histories

Svijetli! /Light Up! Festival svjetske duhovne glazbe / Wordly in spirit Baština za sve / Heritage for All Čija je baština?/ To Whom Heritage Belongs?

Trip Advisors

Slow Food Culture Skup(lje)no pamćenje /Colective(ing) Memory

Grand Hotel Bernhard

Mapiranje industrijske baštine /Mapping the industrial heritage

Proizvedeno u Dubrovniku /Made in Dubrovnik

Redizajn muzeja / Museum Redesign Kanonizirani Dubrovnik /Dubrovnik Canonised

Karavanski putevi / Caravan Routes Kolaž povijesti / Patchwork of Histories

Freske iznova! / Frescoes Revisited

Motion Bank

Dubrovački muzeji: Centar za nematerijalnu mediteransku baštinu / Dubrovnik Museum: Center for Mediterranean Intangible Heritage

13


4

5

PREMA RAZVOJU I KULTURNOJ PROMJENI —financije i proracun Udio proračuna koji hrvatski gradovi u prosjeku izdvajaju za kulturu jest 6,18%, dok Dubrovnik izdvaja znatno više, preko 15%. Takve financijske prilike za kulturni sektor ovoga grada rezultat su komercijalne uporabe kulturnih i baštinskih resursa, međutim profit nije preusmjeren u pokretanje kulturnih i umjetničkih potencijala, nego je namijenjen održavanju statusa quo. Dubrovnik2020 teži napraviti pomak prema uspostavljanju stimulirajućeg i održivog ciklusa u kojem se sredstva koja dolaze od korištenja kulturnih resursa ponovno ulažu u sustvaranje novih umjetničkih ostavština.

Proračun za Dubrovnik2020 u periodu od 2016. do 2020. iznosit će 34,5 milijuna eura. Pritom će najveći dio biti javno financiran iz gradskog i državnog proračuna, proračuna Dubrovačko-neretvanske županije te iz europskih fondova. Jednako tako, dio projekata predstavljenih kroz kandidacijsku knjigu i proces pripreme kandidature razvijat će se i ostvariti bez obzira na ishod izbora. A riječ je redom o projektima utemeljenima u lokalnoj zajednici, odnosno radom lokalnog kulturnog sektora: organizacija civilnog društva, kulturnih institucija i pojedinaca.

A) Godišnji gradski proračun za kulturu (Odjel za kulturu i baštinu)

B) Godišnji gradski proračun za kulturu uključujući i kapitalna ulaganja u kulturi (iz proračuna drugih odjela)

Godina

EUR

u % od ukupnog gradskog proračuna

EUR

u % od ukupnog gradskog proračuna

2011.

6.246.299

16,70%

6.465.849

17,30%

2012.

6.593.796

15,40%

7.081.232

16,52%

2013.

6.706.989

13,60%

8.311.687

16,88%

2014.

8.243.607

15,75%

12.021.246

22,97%

2015.

9.306.579

18,29%

10.986.842

21,60%

eur Grad

46% 54%

16.000.000

46%

Ostali*

18.500.000

54%

Ukupni prihod za operativne troškove

34.500.000

*država, Županija s općinama, EU fondovi, nagrada Melina Mercouri, privatni sektor, prihod od ulaznica

0,9% 11%

eur Programski troškovi

11,6% 76,5%

26.400.000

76,5%

Marketing i komunikacija

4.000.000

11,6%

Plaće i administracija

3.800.000

11 %

300.000

0,9 %

Evaluacija i nadzor Ukupni operativni troškovi

34.500.000

MEDIJATORI GRADSKOSTI —europska dimenzija Dubrovnik je kroz svoju višestoljetnu povijest uvijek bio u živoj komunikaciji s gradovima i državama Mediterana i današnjeg prostora Europske unije. Kroz suradnje koje će se uspostaviti projektom Europske prijestolnice kulture, Dubrovnik želi ponovo zauzeti svoje mjesto na kulturnoj karti Europe i oživjeti stare te upostaviti nove veze koje će potaknuti lokalni kulturni razvoj. Geopolitička realnost smjestila je Dubrovnik na margine Europske unije, u prostor geografski odvojen od njezina ostatka. Ta pozicija i svojevrsna inzularnost grada i većeg dijela Županije daje nam drugačiju percepciju ostatka države, Europe i svijeta. Upravo smo zbog toga otpočetka svjesni da suradnja s našim susjedima nije stvar izbora, nego zapravo naša dužnost u kontekstu kandidature za Europsku prijestolnicu kulture, pogotovo kada govorimo o suradnji sa susjedima koji nisu dio političke Europe. Kroz program Dubrovnik2020 i konkretne projekte ostvarena je izvrsna suradnja s organizacijama i pojedincima iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Makedonije i Albanije u svim trima programskim tokovima.

Osijek

Dubrovnik2020 razvio je intenzivnu suradnju s našim partnerom i ‘konkurentom’, gradom Osijekom, koji se nalazi u sličnoj ‘izdvojenoj’ poziciji na drugom rubu Hrvatske, također okrenut svojoj okolici i susjedima kao partnerima. Naše partnerstvo – osim što proizvodi intenzivnu umjetničku i kulturnu suradnju – zamišljeno je i kao most između dvaju krajeva Hrvatske, ali i most koji prolazi Bosnom i Hercegovinom – državom i dalje obilježenom nedavnom prošlošću i neizvjesnom europskom sudbinom. Spajanjem s Osijekom Europsku prijestolnicu kulture posredno dovodimo u BiH, posebice u dva partnerska grada u našem programu – Mostar i Sarajevo. Jednako tako, naše partnerstvo s Osijekom – osim što je utemeljeno na programskom vezivanju i intenziviranju suradnje između kulturnih i obrazovnih institucija i umjetničkih organizacija dvaju gradova koja trenutno gotovo da ne postoji – pokušava odgovoriti i na suvremenu vezu ovih gradova obilježenu sezonskim protokom tuzemne migrantske radne snage iz Osijeka i njegove okolice u Dubrovnik. A upravo dostupnost kulture sezonskim migrantskim radnicima i društvenim skupinama u sličnim socijalnim situacijama tek je jedna od tema u setu pitanja i problema koja se tiču europskog urbanog i kulturnog razvoja, kao što su otuđenje gradova od svojih stanovnika, neadekvatni modeli upravljanja kulturom te nedovoljna potpora novonastajućim umjetničkim praksama s izraženom kritičkom i propitivačkom oštricom. U tom kontekstu priča o Dubrovniku2020 i njegovoj europskoj dimenziji krenula je od njegova primarnog resursa i sredstva: javnog prostora, koji smo definirali kao nastavak osobnog i privatnog prostora. Javni smo prostor zamislili kao otvorenu arenu aktivne kulturne i društvene razmjene, zazivajući vrijednosti multikulturne naravi Europe i gajeći interkulturni dijalog kao temeljno sredstvo u uspostavi mreže naših parnerstava i temeljni princip u stvaranju programske strukture. Grad u nastajanju za nas je početna točka u: • podizanju svijesti o gradskosti kao jednoj od temeljnih vrijednosti i počela europskog identiteta te oznaci pripadnosti kulturnom prostoru Europe • afirmaciji javnog prostora kao zajedničkog, europskog mjesta ostvarivanja kulturne raznolikosti i razvoja interkulturnog dijaloga • promociji gradskosti i javnog prostora kao preduvjeta kulturnog razvoja.

Dubrovnik 14

15


DUBROVNIK2020 U STRATEGIJI RAZVOJA KULTURE GRADA Strategija razvoja kulture grada Dubrovnika (2015.–2025.) odnosi se prema projektu Dubrovnik2020 kao specifičnom cilju, ali i jednom od načina ostvarivanja ciljeva same strategije. Procesi pripremanja kandidature Dubrovnika i implementacije strategije međusobno se isprepliću i podupiru.

Strategija razvoja kulture grada Dubrovnika

Dubrovnik2020 program

Obnova kulturne baštine i upravljanje njome

S obzirom na to da je grad obilježen eksploatacijom kulturne baštine, pitanja obnove i zaštite gradskog kulturnog nasljeđa i njegove uporabe za ekonomske ciljeve moraju se sistematski razmotriti.

Program Dubrovnika2020 adresira te probleme kroz programski tok Naše povijesti, a pogotovo s projektima Kolaž povijesti, Inkubiranje baštine i Freske iznova te s projektima Čija je baština?, Baština za sve i Laboratorij za eksperimentalnu humanistiku koji se bave dostupnošću i upravljanjem baštinskim resursima.

Kulturna infrastruktura

Jedan od glavnih nalaza strategije jest da se većina prostora namijenjenih kulturi nalazi u starogradskoj jezgri.

Osim projekta revitalizacije Rijeke dubrovačke, nekoliko projekata Dubrovnika2020 (Kolaž povijesti, Verdura, Participatorium, Probuđena mladost) ima za cilj istražiti i doprinijeti poboljšanju kvalitete života u raznim prigradskim područjima, otocima i široj regiji.

Kreativni ishodi kulturnog sektora

Strategija naglašava glavne izazove za kvalitetu i inovativnost kulturnih programa, financiranih iz gradskog proračuna koji je većinski namijenjen klasičnim umjetničkim oblicima s jako malo primjera inovativnih praksi ili međunarodnih partnerstava.

Programski tok Predbudućnost okuplja projekte koji će doprinijeti stvaranju budućnosti grada kroz nove umjetničke intervencije i inovativne diskurse o umjetnosti i suvremenim umjetničkim praksama.

Održivi kulturni razvoj

Pronalaženje načina za promicanje održivog lokalnog kulturnog razvoja najveći je izazov uočen u strategiji i ujedno početna točka i glavni cilj programa Dubrovnika2020.

Program Dubrovnika2020 bavi se razvojem publike i osnaženjem građana kroz umjetnost i kulturu (Skriveni grad, Pokretna slika, pokretni grad, Proizvedeno u Dubrovniku), razvojem velikih infrastrukturnih projekata (Ljetnikovac Gučetić, Umjetnička karantena Lazareti). Program Dubrovnik2020 je multidisciplinaran te povezuje lokalni kulturni razvoj s turizmom, ekologijom i urbanim planiranjem.

Pristup kulturi, participacija i razvoj publike

Velik broj građana (stalnih stanovnika, ali i sezonskih radnika) nikada ne sudjeluje u kulturnim aktivnostima.

Već tijekom razdoblja pretprodukcije programa Dubrovnika2020 pokrenut je velik broj radionica i pilot-projekata (Grad kandidat: Razotkrivanje, Protoplakat, Inkluzivni dizajn, Alternativne biografije...)

Mobilnost umjetnika, kulturnih radnika i umjetničkih projekata

Postoji jako malo programa mobilnosti ili međunarodnih rezidencijalnih programa i programa umjetničke i kulturne razmjene, pogotovo u lokalnim kulturnim institucijama.

Dubrovnik2020 poticat će nove suradnje i uvesti mrežu rezidencijalnih programa. Velik broj postignutih partnerstava svjedoči o opredijeljenju za nužnu promjenu (Motion Bank, Frankfurt; Danshallerne, Kopenhagen; Para-Cite, Hong Kong; Performing Arts Forum, St Erme; Raqs Media Collective, New Delhi; Hanna Hurtzig – Mobile Academy, Berlin; Stanford University, SAD).

Promicanje kreativnih industrija

Jedan je od glavnih ciljeva strategije ulaganje u lokalne kreativne industrije.

Dubrovnik2020 predviđa velik broj aktivnosti kroz projekte kao što su Proizvedeno u Dubrovniku, Participatorium, Trip Advisors i Verdura koji će potaknuti rast kreativnih industrija.

NUMEN, Tape Mljet Grad kandidat: Razotkrivanje, 2016

16

17


SUGRAĐANI PRIJE SVEGA komunikacija, doseg i infrastruktura Slogan Grad u nastajanju savršeno sažima ključni koncept dubrovačke kandidature ukazujući na procese sustvaranja, umjetničkog eksperimenta i kulturne razmjene u trajnom propitivanju mogućnosti grada kao zajedništva.

Primarni je cilj marketinških i komunikacijskih napora projekta Dubrovnik2020 stvaranje nove slike grada – grada koji je puno više od neodoljive turističke destinacije na prelijepim razglednicama. U tom je smislu komunikacijska strategija jedan od ključnih mehanizama za temeljitu promjenu percepcije Dubrovnika od povijesne znamenitosti do živoga grada koji pulsira kulturnim i umjetničkim stvaralaštvom. Kako su projekti i umjetnički programi u okviru Dubrovnika2020 osmišljeni za pomno birane ciljne skupine, tako će i pripadajući komunikacijski alati i poruke za svaku od njih biti prilagođeni s ciljem postizanja maksimalnog učinka. Marketinške će kampanje biti primarno internetske, ali će jednako tako uključivati i osobne posjete velikog broja novinara i medijskih profesionalaca sa svih strana svijeta. No promocije i komunikacije prvenstveno će se zasnivati na uključivanju građana iz svih društvenih skupina i kulturnih organizacija. Svatko od njih će komunicirati sa sebi ravnom ciljanom 18

publikom, ovisno o uzrastu i dobi, profesionalnim interesima, stručnoj razini, umjetničkim preferencijama i sl. Digitalne komunikacije čine ključni dio komunikacijske strategije, ne samo zato što nema boljeg načina da se dopre do mladih, a i velike većine ljudi druge dobi, već i zato što su najneposredniji, najprecizniji i cjenovno najpovoljniji način odašiljanja željenih poruka. S medijima će se razvijati partnerski i suradnički odnosi putem radionica i konferencija na kojima će se tražiti odgovori na pitanja i probleme od egzistencijalnog značaja za kulturu i umjetnost diljem Europske unije, s osobitim naglaskom na kulturu ‘malih’ naroda. Stručna kulturno-umjetnička javnost sudjelovat će u stvaranju i promicanju programa Dubrovnika2020. U drugoj su fazi pokušalo doprijeti do publike izvan uskih granica grada odnosno – unutar Županije. Pritom su se razvijale konkretne po19


veznice s programskim sadržajima i pojedinim projektima u koje su stanovnici Županije aktivno uključeni. Programsko-projektno bazirano uključivanje sugrađana i stanovništva Županije nastavit će se tijekom pripremnih godina, jednako kao i širenje područja uključenosti na regiju, unutar i izvan granica Europske unije. Projektima Karavanski putevi ili Probuđena mladost bit će obuhvaćena Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Kosovo. Komunikacijska strategija koja se temelji na uključenosti i sudjelovanju prvenstveno lokalne zajednice, zatim što većeg broja građana Europske unije i susjednih zemalja te, konačno, zainteresirane javnosti iz cijelog svijeta realizirat će se putem različitih digitalnih platformi – kolaborativnih za stručnu, a kooperativnih za široku publiku. Tradicionalna (offline) sredstva komunikacije prilagođena programskim principima i strateškim ciljevima osigurat će dodatnu uključenost najšire zajednice kako bi građani Dubrovnika, stanovnici Županije i njihovi privremeni sugrađani – gosti i turisti – sudjelovali u stvaranju jedinstvene poruke i potpuno nove slike živog, dinamičnog, stvaralačkog Dubrovnika. Dok je u prvoj fazi kandidature naglasak bio na osvještavanju građana o kandidaturi za EPK 2020 i razmatranju njihovih želja o tome kako bi 20

grad trebao izgledati u 2020., u drugoj smo fazi naglasili potrebu za aktivnim uključivanjem građana s obzirom na sam sadržaj programa. Tijekom druge faze održalo se više od stotinu radnih sesija, predavanja i radionica, većinom u prostorima Umjetničke karantene Lazareti. Kroz pretprogram koji je izrastao iz intenzivnog rada na stvaranju projekata za kandidacijsku knjigu i prijavu Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture, prostor Lazareta afirmirao se kao buduće središnje mjesto umjetničke proizvodnje Dubrovnika2020. Drugi temeljni infrastrukturni projekt Dubrovnika2020, Društveni centar Rijeka dubrovačka, kroz ovu fazu kandidature dobio je svoje sadržajne i programske konture aktivnom sudjelovanjem građana ovog dijela grada u predlaganju ideja na otvorenom pozivu usmjerenom svim generacijskim i društvenim skupinama lokalne zajednice Rijeke dubrovačke. 21


UPUŠTAMO SE Prva faza kandidature i njezin konkretan rezultat, prva kandidacijska knjiga, bili su trenutak porinuća Grada u nastajanju. Taj je trenutak sažeo sve naše nade, želje i stremljenja, istovremeno izazivajući oprez i sumnju u naše mogućnosti, preambiciozno postavljene ciljeve ili nerealne vizije. Međutim, ono što je obilježilo taj put i dolazak do njegove sljedeće točke – ove stranice koja zaključuje našu završnu pripremnu fazu – stalna je i iskrena želja za sustvaranjem nove paradigme u kontekstu lokalnog kulturnog razvoja koji je na primjeru Dubrovnika, ukoliko se postojeći trend zadrži, upozoravajuće neodrživ. Druga je kandidacijska knjiga zapravo rezultat procesa koji, vođen željom za sustvarenjem novog modela razvoja grada, pokušava postaviti okvir, uvjete i snagu koja će stvoriti održivi grad okrenut svojim građanima i njihovoj budućnosti, ali i grad koji će biti sigurno mjesto za kulturne i umjetničke stvaraoce iz zemlje, Europe i ostatka svijeta. Naš je stav da kultura ima potencijal i jedinstvenu moć dovesti do promjena – prvo propitivanjem sadašnjeg stanja, a onda i svojevrsnom provokacijom i poticajem pojedinca i zajednice da se razdrmaju, suoče sa svojim kontekstom, umnože svoje perspektive, komuniciraju s drugim zajednicama i dijelovima Europe i uvide mogućnosti koje kulturna promjena donosi. A to je osjećaj općeg napretka zajednice i ponovno stvorene solidarnosti među njezinim članovima. Uzimajući u obzir dosadašnja iskustva europskih prijestolnica kultura, kao i činjenicu da je 2020. godina prekretnica za EPK kao kulturni model, pritom zadržavajući svijest o dugoročnosti ovog projekta koji ne odgovara samo na naše aktualne preokupacije i probleme, Dubrovnik2020 postavili smo kao stvaranje novog konteksta bez grandioznih, infrastrukturno neodrživih projekata; kao prostor koji od ljudi stvara kapacitete i otvara se drugima kao prostor konstantnog stvaranja i umjetničke i kulturne proizvodnje. Želimo da Grad u nastajanju postane novi model umjetničkog i kulturnog razvoja, zajednički grad svoje zajednice i pridošlih sugovornika i sustvaraoca: umjetnika, kulturnih i kreativnih radnika, turista, susjeda. Zajednički grad u kojem se svi čujemo i u koji je svatko pozvan.

HVALA 0rganizacije 25 FPS, Association for Audiovisual Research, Zagreb; Aid to Artisans, Washington; Akademija dramske umjetnosti, Zagreb; Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb; Akademija za glasbo, Ljubljana; Amatersko sportsko društvo Orašac; AMBIENT CROATIA Udruga za međunarodno promicanje kulturne, povijesne i prirodne baštine, Dubrovnik; Apples and Snakes, London; Art Organization Group Kuqla DB Indos House of Extreme Music Theatre; Art radionica Lazareti, Dubrovnik; Association of Neuroesthetics (AoN_A Platform for Art and Neuroscience), Berlin; Audiovizualni centar Dubrovnik; BADco., Zagreb; Balkan Design Network; Blatski fižuli, Blato; Blue Bahr Film Festival; Boom festival; BRID; CEDRA; Centar ADA Mostar; Centar za kulturu Vela Luka; Centre for Expanded Poetics, Montreal; Centre Français du Patrimoine Culturel Immatériel- CFPCI Maison des Cultures du Monde, Vitre, Francuska; CIMO; Coed Hills; Columbia University’s Graduate School of Architecture, RLICC, Leuven, Belgija; Cultural Heritage without Borders- CHwB, Sarajevo, BiH; Curator Crochet Coral Reef; Dansehallerne, Kopenhagen; DEFROST MUSIC; Depo Basel, Basel/ Berlin; DEŠA, Dubrovnik; DKD Narodna knjižnica- ogranak Mokošica; Dom Marina Držića, Dubrovnik; Dom Maslina, Dubrovnik; dpr- barcelona, Barcelona; Drustvo Naša djeca, Dubrovnik; Društvo arhitekata Dubrovnik; Društvo prijatelja dubrovačke starine; Državni arhiv u Dubrovniku; Dubrovačke knjižnice; Dubrovačke ljetne igre; Dubrovački muzeji; Dubrovački simfonijski orkestar; Dubrovački vrtići; Dubrovnik Film Festival; DUNEA; DURA; DVD Komolac; Einstein Visiting Fellow Group ‘Consciousness, Emotions, Values’ Berlin School of Mind and Brain, Humboldt-Universität zu Berlin; Eko centar Zeleno Sunce, Mokošica; Eko-Omblići; Etnografski muzej, Dubrovnik; Etnolaboratorio, Rim, Instituto Centrale per la Demoetnoantropologia, Rim, Italija; European Design Conference; Europski dom, Dubrovnik; Expeditio, Kotor, Crna Gora; FA Linđo, Dubrovnik; Flatform; Fotostar, Dubrovnik; Galerija Vapor; Giant Robots Collective; Glazbena radionica Sorgo; Google Hrvatska; Graffiti na gradele, Brač; Hebrew University Jerusalem; HRT centar, Dubrovnik; Hrvatska glazba Potomje; Hrvatska gospodarska komora-Dubrovnik; Hrvatska obrtnička komora; Hrvatski dom Viganj; Hrvatski restauratorski zavod, Restauratorski odjel Dubrovnik; Hrvatsko Dizajnersko Društvo; Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Dubrovnik; Ico- D; In Situ Network; INFORMADUR- Informativni centar za mlade grada Dubrovnika; Informatički klub FUTURA, Dubrovnik; Inkluzivni dizajn; Institut za povijest umjetnosti, Zagreb; Institut za razvoj i međunarodne odnose, IRMO; Institute for Sonic Arts Research, IRZU; Interactive Institute; InterUniversity Center, (Dubrovnik); Kazalište Marina Držića, Dubrovnik; KBC Vrapče; Kinematografi Dubrovnik; Kinoklub Zagreb; Kinookus; KLFM | Kunst & Liebe Frequency Machine; Klub Drito, Dubrovnik; Klub Lazareti, Dubrovnik; Klub umirovljenika Mokošica, Dubrovnik; Konavle Art; Kontejner; Konzervatorski odjel Dubrovnik; Kor:Net; KORA; Kuća Bukovac Cavtat; KUD Gruda; KUD Komolac; KUD Manufaktura snova; KUD Natko Nodilo; KUD Stjepan Radić; KUD Sv.Juraj, Osojnik; Kulturtreger, Booksa; Kunstuniversität Graz; KUU Izvor, Zaton; LAG5; Land+ Civilization Composition, Rotterdam; Les Laboratoires d’Aubervilliers; Libertas d.o.o.; Linear studio d.o.o.; Liszt Ferenc Academy of Music, Budapest; Literature Across Frontiers, Aberystwyth University, Wales, UK; Lone Twin; Lučka uprava Dubrovnik; Ljetna škola filma Šipan; M&m design Dubrovnik; Mali Platz; MAO Museum, Muzej za arhitekturo in oblikovanje, Ljubljana; Matica hrvatska- ogranak Dubrovnik; Max Planck Institute for Human Cognitive and Brain Sciences Dr. Daniel Margulies, Leipzig; Michael Chekhov Europe; Mimika Ensemble/ Mak Murtić; Mission recensement du paysage architectural et urbain, Bordeaux, Francuska; Motion Bank; Multimedijalni institut (MaMa), Zagreb; Music Biennale Zagreb; Muzej prekinutih veza, Zagreb; Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu; Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu; Nacionalni park Mljet; NGO Cultural Code- Belgrade; NGO SeaRock Kotor; NISI MASA; Nova Iskra- Belgrade; NUMEN; O.N.L.S.D., Gerhard Treml; OAZA; Obrtnička komora Dubrovačko-neretvanske županije; Oesterreichisches Filmmuseum – Alejandro Bachmann; OŠ Mokošica; Para Site; PARTS; Peruna; Pixel d.o.o.; Placa; Plesni studio Lazareti; Plesno- edukativna udruga CONVIVO; Pomorski muzej Orebić; Pozitivan ritam d.o.o.; Prakticipacija; Printing house; Prirodoslovni muzej, Dubrovnik; Public Room Skopje; Pučko otvoreno učilište Ploče; Pula Film Festival; Radiona; Radionica Sorgo; Raqs Media Collective; RCA; RIT Croatia; ROOM 40; Roundhouse London; Ryerson University; Sanitat Dubrovnik d.o.o; School of Film Music and Performing Arts, Leeds Beckett University; Siva Zona; SNDO – School for New Dance Development, Amsterdam; Sportska udruga Komolac; Stanford University; Studentski teatar Lero; Studij dizajna Zagreb; Studio Tomas Saraceno, Institut für Architekturbezogene Kunst, TU Braunschweig; Studios Kabako; Sustainable Europe research institute (SERI); Sveučilište u Dubrovniku; Teatro Nacional D Maria II; Tekstilno-tehnološki fakultet, Zagreb; Turistička zajednica grada Dubrovnika; Typing d.o.o.; Udruga Bonsai; Udruga Čovjek na Zemlji; Udruga Diston- Distune promotion; Udruga Klub Muzika; project ˝Akustika˝; Udruga Luža; Udruga mladih Orlando; Udruga Muza Nujoom; Udruga OSA; Udruga za mlade Maro i Baro; Udruga za samozastupanje; UMAS Split; Umjetnička akademija Osijek; Umjetnička galerija Dubrovnik; Umjetnička škola Luke Sorkočevića, Dubrovnik; Underverk platform Stockholm, Sweden; University of Leuven; University of Montenegro, Faculty of Tourism and Hotel Management Kotor; University of Music and Performing Arts Graz; University of Music and Performing Arts Vienna; University of Palermo, Italy; UR Institute; Utopian Union, Centro Tedesco di Studi Veneziani; Warwick University; World Festival of Animated Film Animafest Zagreb; Young Balkan Designers; Youth Cultural Center Abrašević, Mostar; Zagrebačka filharmonija; Zagrebački orkestar mladih, ZOM; Zajednica tehničke culture; Zavod za obnovu Dubrovnika; Zavod za povijesne znanosti Dubrovnik; ZEF; Zeitkratzer; Zračna luka Dubrovnik; Županijski zavod za prostorno planiranje; pojedinci Asentić Saša; Ashkal Alawan; Bagchi Jeebesh; Bakija Katja; Barbier Dem Marco; Berc Dafne; Beroš Ana Dana; Beslić Nina; Bilić Ivan; Billingsey Susi; Bogdanović Tilda; Bradvica Grozdana; Brbora Jelena; Bronzić Miro; Cain Ben; Carević Peković Iva; Carson David; Charles Kim; Čobić Arslan; Čobić Senad; Čotić Noemi; Čučević Ana; Čučić Vesna; Čuljak Ivana; Dantcheva Vessela; De Clercq Anouk; Dedo Tonći; Demoriović Senada; Djokaj Vera; Dodig Trokut Vladimir; Dominguez Juan; Dražić Selmani Ivana; Dropulić Ana; Dubrović Vinko; Dun Tan; Elischka Synes; Ferlin Matija; Grgurević Ljubomir; Hadžić Lejla; Hansel Deni; Hatadi Tea; Hickman Richard; Hušman Ana; Ilić Mirko; Ivković Ivana; Jakšić Jasna; Jocson Eisa; Jonke Sven; Jovanovski Filip; Junaković Svjetlana; Kapetanović Aleksandra; Kardum Ivan; Katzler Christoph; Kerrigan Mary; Klaniczay Gábor; Knežević Dubravka; Knežević Vlado; Komparak Draga; Kovač Koraljka,; Krajač Marjana; Kreitmeyer Ana; Kršić Dejan; Kulaš Mira; Labaš Karla; Lečić Aljoša; Letinić Ljubica; Lievevrouw Paul; Lepeš Matić Doris; Lošić Dubravka; Lovrić Eta; Malzacher Florian; Margaretić Vlaho; Marinković Ana; Marković Mariela; Marojica Gordana; Martičević Vlaho; Martignoni Andrea; Marušić Klif Ivan; Matečić Ivna; Matić Nikša; Matijić Martina; Matis Sergiu; Matušić Anuška; Maze Ramia; Medak Tomislav; Medo Antonia; Medo Bogdanović Ivana; Meli Aaron; Mikin Jelena; Milat Damir; Miličević Made; Miller Vladimir; Milković Maro; Mojaš Nora; Momennejad Ida; Moniot Anne- Laure; Mroue Rabih; Narula Monica; Nasić Sara; Nikolić Jelena Iva; Noeth Sandra; Novaković Andrea; Obradović Mojaš Jelena; Otero- Pailos Jorge; Pelmus Manuel; Piplica Luko; Ptić Nikola; Putica Nikolina; Reed Patricia; Ružić Neli; Salamon Eszter; Salketić Aida; Sato Akiko; Sauvageot Pierre; Sevšek Antun; Simatović Biserka; Sorić Sven; Spångberg Mårten; Spudić Hrvoje; Šimunović Svjetlana; Šoletić Tomi; Tomić Romana; Trivić Anica,; Užbinec Zrinka; Vedriš Trpimir; Vidović Petra; Vlahinić Ante; Vlašić Aliti Alisa; Vlašić Romana; Vojvoda Rozana; Vujanović Ana; Vujičić Silvio; Vukić Branka; Wagemans Johan; Wilkinson Adam; Yonesho Maya; Zebec Tvrtko; Zlonoga Petra; Žitnik Marjan; Župan Rusković Pave; TEAM Agudio Elena; Ašperger Cintija; Bačun Nina; Bajuk Lidija; Bazdan Vanda; Begović Davorka; Benić Lukša; Blažević Daria; Bogovac Mia; Borovnjak Ivana; Brajević Paula; Bralić Damir; Buljević Miljenka; Bušlje Barbara; Bušnja Davor; Butigan Ana; Buza Maja; Capor Mirja; Curić Marija; Cvijetić Srdjana; Čadež Ivan; Čavar Lana; Ćimić Mislav; Daničić Tonći; Degn Hans-Peter; Depoli Morana; Deranja Igor; Dragojević Žarko; Duper Nikola; Đukić Sandro; Đukić Zoran; Đurić Sanja; Ercegović Marko; Franck Philippe; Franke Ivana; Franković Orsat; Frelih Vladimir; Gačić Marija; Galov Đive; Gottwald Gaella; Grazio Marija; Grgurević Marko; Gverovic Tina; Hansen Louise; Hilje Ana; Ilić Siniša; Jančic Pavo; Jelavić Grgo; Jendričko Tihana; Jurin Jerko; Kabalin David; Kaštelan Lada; Katičić Miho; Kikaš Mario; Kipre Ivica; Kljaković Gašpić Ana; Kolar Maja; Kramarić Lena; Krizmanic Ante; Kuduz Igor; Kujundžić Stipan  ; Kunčević Lovro   ; Labaš Ivona; Labrović Siniša   ; Letinić Ljubica; Letunić Ana; Maleković Sanja; Malohodžić Luka; Malohodžić Lukša; Marčinko Luko; Marković Feliks; Martinis Dalibor; Merčep Goran; Milat Petar; Milat Pia; Milic Miron; Miošić Igor; Mrnarević Pero; Nikšić Hrvoje; Njirić Paulina; Obuljen Koržinek Nina; Palmer Robert; Pauk Kresimir; Pavičević Mila; Pavlić Ivana; Pegan Baće Ivana; Pelko Stojan; Pendo Lucijana; Perišić Jelena; Polzer Alan; Polzer Ida; Portolan Ana; Pristaš Goran Sergej; Puh Barbara; Radeljkovic Nikola; Radnić Hrvoje; Raič Stojanović Iva; Sayim Bilge; Skočko Marija; Soldo Thea; Sorić Sven; Spudić Hrvoje; Stojčić Nebojša; Stubičar Saša; Suhor Lukša; Šefčić Melinda; Šimac Bonačić Tatjana; Švob Đokić Nada; Uzelac Aleksandra; Vigjen Ivan; Vlahušić Andro; Vlašić Francesca; Vojvodić Katija; Vukosav Borko; Živčić Hrvoje; Žuvela Ana;

22

23


Marko Ercegović Dubrovnik 2007 iz serije Male promjene

Kandidat za Europsku prijestolnicu kulture 2020

Sazetak programa Dubrovnik2020  

Dubrovnik2020 postaje oštrica umjetničkog nemira, sjecište intenzitetā prošlosti i budućnosti, grad svijet u kojem se planetarna urbanizacij...