Issuu on Google+

DR. SC. STIPE BELAK

SAŽETAK

DIJANA ČIČIN-ŠAIN Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku

U radu su prikazani temeljni zahtjevi Bolonjskog procesa koji su postavljeni pred sva visoka učilišta zemalja potpisnica Bolonjske Deklaracije, a koji se odnose na kvalitetu studija u nekoliko različitih aspekata. Prikazan je i proces prilagodbe Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku tim zahtjevima, s opisom novih nastavnih materijala i opreme koji omogućuju izvođenje nastave u skladu sa zajedničkim kriterijima i metodologijom osiguravanja kvalitete, te novih metoda učenja koje će se u tom procesu primjenjivati. Poseban naglasak je stavljen na primjenu zajedničkog ECTS sustava ocjenjivanja težine predmeta koji omogućuje studentima fleksibilnost i mobilnost tijekom studiranja. U radu je dano objašnjenje izračuna ECTS bodova za određeni predmet i to na konkretnom primjeru. Cilj ovog rada je tumačenje procesa primijenjivanja zajedničkog sustava kvalitete visokog obrazovanja, kao središnjeg procesa izgradnje europskog prostora visokog obrazovanja. U izlaganju je primjenjena metoda indukcije na način da se problematika izlaže od tumačenja samog pojma Bolonjske Deklaracije, preko razvoja koncepta zajedničkog europskog prostora visokog obrazovanja do konkretnog primjera prilagodbe jedne visokoškolske ustanove postavljenim zahtjevima kvalitete studiranja na europskom prostoru.

USKLAĐIVANJE KVALITETE STUDIJA MENADŽMENTA SA ZAHTJEVIMA BOLONJSKOG PROCESA

UVOD Preobrazba nekog sustava iznimno je zahtjevan postupak koji uključuje mnoge sudionike, pa je tako Bolonjski proces kojemu je pristupila Hrvatska označen kao najveća reforma sustava visokoga školstva u Europi nakon Drugoga svjetskog rata. Pripreme za provedbu procesa reforme započele su na sveučilištima i u akademskoj zajednici od donošenja Bolonjske deklaracije 1999., a intenzivnije od potpisivanja Deklaracije 2001. Međutim, tek je pravi provedbeni postupak u Hrvatskoj omogućen donošenjem Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u srpnju 2003. i njegovim izmjenama i dopunama u srpnju 2004. Izmjenama Zakona iznimno kratki rok uvođenja novih studijskih programa pomaknut je s akademske godine 2004/05. na 2005/06. čime se otvorilo malo više prostora za provedbu reforme, zbog čega je postupak vrednovanja studijskih programa koji obuhvaća detaljnu analizu

Ključne riječi: Kvaliteta obrazovanja, Bolonjski proces. 171


tisuću programa s tisućama stranica podataka o predmetima, satnici, nastavnicima, ECTS bodovima i uvjetima za izvođenje studija obavljen u iznimno kratkom roku od svega nekoliko mjeseci. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku je bila izvrgnuta istom pritisku kratkih vremenskih rokova kao i ostale visokoškolske ustanove u Hrvatskoj, ali je uspjela osigurati najvažnije uvjete za pristup zajedničkom europskom prostoru visokog obrazovanja. Zahtjevi za osiguravanje kvalitete studijskog programa čine samo dio ukupnih zahtjeva Bolonjskog procesa, međutim sam proces stavlja kvalitetu u središte zanimanja čime je stavljena obveza pred Školu da se prilagodi tim zahtjevima i pokrene proces kontinuiranog promicanja kvalitete.

KVALITETA VISOKOG OBRAZOVANJA NA EUROPSKOM PROSTORU U Ministarskom priopćenju iz Berlina 2003. godine stoji da “kvaliteta visokog obrazovanja predstavlja srž stvaranja Europskoga prostora visokog obrazovanja.” Ministri zaduženi za visoko obrazovanje u 33 europske zemlje su se obvezali da će podržati daljnji razvoj osiguranja kvalitete na institucionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Istaknuli su da je razvoj zajedničkih kriterija i metodologija osiguranja kvalitete od izuzetne važnosti. Također su naglasili da je svaka pojedina institucija odgovorna za ustrajnost u principima institucionalne autonomije i odgovornosti za osiguranje kvalitete visokog obrazovanja, što je dobar temelj za stvarnu pouzdanost akademskog sustava u okviru pojedinih zemalja. Stoga su se ministri složili da bi nacionalni sustavi osiguranja kvalitete do 2005. godine trebali uključivati: 1. određenje odgovornosti uključenih institucija i tijela; 2. evaluaciju programa institucija, uključujući unutarnju procjenu, vanjsku reviziju, sudjelovanje studenata i publiciranje rezultata; 3. sustav priznavanja, ovjere ili usporedivih procedura; 4. međunarodno sudjelovanje, suradnju i rad u mreži. Na europskoj razini, ministri pozivaju Europsku mrežu za osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju (ENQA) da putem svojih članica, te u suradnji s povezanim organizacijama razvije

dogovoreni skup standarda, procedura i smjernica vezanih za osiguranje kvalitete, da istraži načine osiguranja adekvatnih sustava za osiguranje kvalitete i/ili priznavanje agencija i tijela, te da Follow-up grupa podnese izvješće ministrima 2005. godine. U potpunosti će se voditi računa o stručnosti ostalih asocijacija i mreža za osiguranje kvalitete. U skladu sa zahtjevom Ministara ENQA je izradila Standarde i upute za osiguranje kvalitete na europskom prostoru visokog obrazovanja koji se sastoje od tri temeljna dijela: 1. Europski standardi i upute za interno osiguravanje kvalitete u institucijama visokog obrazovanja, 2. Europski standardi i upute za eksterno osiguravanje kvalitete visokog obrazovanja te 3. Europski standardi za agencije eksternog osiguravanja kvalitete. Europski standardi i upute za interno osiguravanje kvalitete u institucijama visokog obrazovanja obuhvaćaju: 1.1. politike i procedure za osiguravanje kvalitete: Svaka institucija visokog obrazovanja mora imati politiku i pripadajuće procedure za osiguravanje kvalitete i standarda svojih programa. Moraju se posvetiti eksplicitno razvoju kulture koja prepoznaje važnost kvalitete i osiguravanja kvalitete u njihovom poslu. Kako bi se ovo ostvarilo, institucije moraju razviti i implementirati strategiju kontinuiranog unaprjeđivanja kvalitete. Strategija, politika i procedure moraju imati formalni status i biti javno dostupne, a trebaju sadržavati i ulogu studenata i ostalih zainteresiranih strana u tom procesu. 1.2. priznavanje, praćenje i periodično revidiranje programa: Institucije bi trebale imati službeni mehanizam priznavanja, periodičnog revidiranja i praćenja programa. 1.3. ocjenjivanje studenata: Studente treba ocjenjivati koristeći objavljene kriterije, pravila i procedure koje će se dosljedno primjenjivati. 1.4. osiguravanje kvalitete nastavnog osoblja: Institucije moraju pronaći način na koji će si osigurati da je osoblje koje sudjeluje u nastavnom procesu kvalificirano i kompetentno za obavljanje tog posla. Nastavno osoblje mora biti dostupno vanjskoj kontroli i ocijenjeno u izvješćima. 1.5. sredstva za učenje i podršku studentima u učenju: Institucije moraju osigurati da sredstva koja stoje na raspolaganju kao podrška u učenju studentima budu adekvatna i podesna za svaki

172


ponuđeni program, 1.6. sustav informiranja: Institucije moraju osigurati prikupljanje, analiziranje i korištenje bitnih informacija nužnih za efektivno upravljanje studijskim programima i drugim aktivnostima. 1.7. javno informiranje: Institucije moraju redovito objavljivati najnovije, nepristrane i objektivne informacije, i u kvalitativnom i u kvantitativnom obliku, o studijskim programima koje nude. Svrha donošenja navedenih standarda i uputa jeste unaprijeđenje obrazovanja koje stoji na raspolaganju studentima u visokoškolskim institucijama europskog prostora visokog obrazovanja, pomoć institucijama visokog obrazovanja u upravljanju i podizanju kvalitete i opravdavanju institucionalne samostalnosti, formiranje pozadine za rad agencija za osiguravanje kvalitete te povećanje transparentnosti i jednostavnosti razumijevanja eksternog osiguravanja kvalitete za sve koji su uključeni u proces. Cilj standarda i uputa jeste poticanje razvoja visokoškolskih institucija koje njeguju blistava intelektualna i obrazovna dostignuća, osiguravanje pomoći institucijama visokog obrazovanja i drugim povezanim agencijama u razvijanju njihove vlastite kulture osiguravanja kvalitete, informiranje i podizanje očekivanja od procesa visokog obrazovanja i njihovih rezultata i to od institucija visokog obrazovanja, studenata, zaposlenika i drugih zainteresiranih strana.

OSIGURAVANJE KVALITETE STUDIJA MENADŽMENTA NA VISOKOJ ŠKOLI ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU Program stručnog studija menadžmenta na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku, sa smjerovima turistički menadžment i informatički menadžment, namijenjen je obrazovanju menadžera za srednje i više upravljačke funkcije u turističkim poduzećima i drugim poslovnim sustavima. Cilj obrazovanja predloženim stručnim programom menadžmenta je stjecanje ukupnih kompetencija menadžmenta u turizmu niže i srednje razine koji se ostvaruje upravljanjem i analizom ekonomskih pokazatelja poslovnih aktivnosti. Cilj obrazovanja predloženim programom menadžmenta, smjera informatičkog menadžmenta, je stjecanje temeljnih kompetencija menadžmenta usmjerenih implementaciji poslovnih informacijskih sustava i

menadžmentu informatičkih projekata. Temeljni ciljevi kojima teži program preddiplomskog i diplomskog stručnog studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku su, sukladno temeljnim značajkama Bolonjskog procesa: visoki stupanj vertikalne i horizontalne mobilnosti studenata; veliki izbor programskih sadržaja (veliki broj izbornih kolegija); fleksibilna organizacija studija po želji svakog studenta (prilagodba programskog sadržaja studija afinitetima studenta, ali uz zadržavanje opsega stručnih znanja, a koje osigurava programska jezgra studija). Program stručnog studija menadžmenta rezultat je višegodišnjeg rada i iskustva u organizaciji i provedbi nastave programskih sadržaja studija turističkog menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola u obrazovanju studenata u području društvenih i tehničkih znanosti integriranih u stručnom studiju menadžmenta, ostvaruje potrebnu kadrovsku “kritičnu masu” znanstvenih i stručnih kompetencija i materijalnih uvjeta za razvoj i realizaciju studijskih programa u području stručnih preddiplomskih i diplomskih studija menadžmenta, integriranih sukladno “back bone” sustavu. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku ustrojava i izvodi stručne studije turističkog menadžmenta i informatičkog menadžmenta organizirane modularno kroz trogodišnji studij modula Ml i jednogodišnji studij modula M2 od 1998. godine. Pozitivnu evaluaciju ovakve programske politike Visoke škole dao je jedini mjerodavni arbitar, a to je, u današnjim hrvatskim uvjetima, posebno zahtjevno tržište radne snage, na kojem je skoro 86% diplomiranih ekonomista koji su diplomirali na Visokoj školi ostvarilo brzo zapošljavanje i napredovanje u karijeri. Da bi se osigurala komparabilnost predloženih studija menadžmcnta i odgovarajućih studija menadžmenta poznatih i renomiranih europskih sveučilišta, projektni tim Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku, izvršio je detaljnu analizu studija menadžmenta europskih sveučilišta i to Facolta di Economia, Universita degli Studi di Padova; Wirtschaftsuniversitat Wien (Vienna University of Economics and Business Admini strati on); Facolta di Economia, Universita di Bologna; Manchester Metropolitan University Business School; Ekonomska fakulteta Univerze v Ljubljani; Fakulta managementu, Univerzita

173


Komenskeho v Bratislave; Queen Mary. University of London. Analiza je pokazala veliku podudarnost u zastupljenosti svakog pojedinog obveznog kolegija u studijskom programu Visoke škole u odnosu na europski prosjek, čime se osigurava i mobilnost studenata unutar zajedničkog europskog prostora visokog obrazovanja. Završetkom preddiplomskog stručnog studija menadžmenta, sukladno ovom programu studija, polaznik stječe kompetencije upravljanja poslovnim sustavima srednjeg i višeg stupnja složenosti na poslovima “middle menagementa”, odnosno upravljanja i implementacije informacijskih poslovnih sustava, kompetentnog vođenja informatičkih projekata te mogućnost nastavka visokog obrazovanja na diplomskom studiju. Kompetencije stečene studijem programskog sadržaja sukladno ovom programu mogu se podijeliti na opće i posebne. Sustavna strukturiranost programskih sadržaja glavnih grupa kolegija definira opće i posebne kompetencije. Opće kompetencije temelje se na cjelovitom poslovnom i ekonomskom obrazovanju koje sadrži temeljna teoretska, metodološka i aplikativna znanja s područja poslovne ekonomije, (poslovne i ekonomske analize, sinteze, predviđanja postupaka i posljedica, poslovne funkcije u poslovanju profitnih i neprofitnih organizacija). Posebne kompetencije temelje se na visokostručnoj i profesionalnoj osposobljenosti za područje menadžmenta poslovnih funkcija i procedura u turizmu te informatičkog menadžmenta u skladu s posebnim programom smjera studija. Posebne kompetencije studenata informatičkog menadžmenta temelje se na značajnoj programerskoj obuci koja je prvenstveno usmjerena vođenju projekata, a manje samom programiranju. Kroz sve kolegije, u nekim eksplicitno, a u nekima implicitno, studenti su upućeni na svijest o primjeni poslovne etike, profesionalne i šire društvene odgovornosti njihovog budućeg poziva. Studenti su educirani u pravcu razvojne logike ekonomskih i poslovnih aspekata u kontekstu znanstvenih disciplina i praktičnog djelovanja u poslovnom okruženju. Izvedba nastave na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku detaljno je opisana u radu Kontrola kvalitete nastavnog procesa. Primjena ECTS bodovnog sustava, kojeg predviđa Bolonjski proces, započela je na Visokoj školi akademske 2000/2001 godine. Tijekom četiri godine sustavno su analizirani rezultati koje su studenti pokazivali na ispitima, te ovisnost

postignutih rezultata studija značajnijih kolegija o stupnju realizacije stručnih projekata koji su pokrenuti s ciljem poboljšanja rezultata. Uočen je bitan napredak primjenom računalnih prezentacija handout-a i protokola vježbi. Dostupnost nastavnih materijala na web stranicama dodatno je unaprijedila studij. Dobri postignuti rezultati razlog su primjene načina održavanja predavanja, seminara i vježbi kako je opisano ranije u tekstu. Analiza uspješnosti nastave omogućila je definiranje koeficijenata (Ci) koji su upotrijebljeni pri proračunu ECTS bodovne vrijednosti. Težina kolegija izražena u ECTS kreditnim bodovima prilikom izrade ovoga prijedloga programa studija određena je na način da su u proračun uzeti sljedeći elementi: Cl. vrijeme predavanja u satima utrošeno primjenom metode ,,ex cathedra” (EC) računa se tako da jedan sat predavanja odgovara jednom satu opterećenja studenta; C2. vrijeme predavanja u satima utrošeno primjenom „case” (CB) metode računa se tako da jedan sat predavanja odgovara 1,5 sati opterećenja studenta; C3. vrijeme seminara (S1) utrošeno na izlaganje asistenta o načinu pripreme i izrade seminarskog rada računa se tako da jedan sat seminara odgovara jednom satu opterećenja studenta; C4. vrijeme za polaganje kolokvija (Kl) svih studenata seminarske grupe računa se tako da l sat prezentacije seminarskog rada na kolokviju odgovara jednom satu opterećenja studenta; C5. vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada za teorijske programske (S2) sadržaje (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 20 sati opterećenja studenta; C6. vrijeme za izradu seminarskog rada za stručne programske sadržaje (S3) (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 25 sati opterećenja studenta; C7. vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada kao projekta (P) (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 35 sati opterećenja studenta; C8. vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada kao informatičkog projekta (IP) ili dijela informatičkog projekta (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 40 sati opterećenja studenta; C9. vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (uključujući i pripremu izlaganja) iz seminarskog rada za teorijske i stručne programske sadržaje računa se kao 5 sati opterećenja studenta; C10. vrijeme potrebno za pripremu kolokvija

174


(K3) (uključujući i pripremu izlaganja) iz seminarskog rada kao projekta, informatičkog projekta i dijela informatičkog projekta računa se kao 10 sati opterećenja studenta; C11. vrijeme potrebno za pripremu kolokvija iz matematike, statistike, numeričkih metoda, simulacija, ekonometrije i si. (K4) računa se kao 30 sati opterećenja studenta. C12. vrijeme potrebno za pripremu ispita korištenjem lakših nastavnih materijala (H1) (namjenska skripta) opterećenje studenta računa se kao 12 stranica po satu učenja; C13. vrijeme potrebno za pripremu ispita korištenjem težih nastavnih materijala (E2) (knjige i zbirke primjera) opterećenje studenta računa se kao 8 stranica po satu učenja; C14. vrijeme potrebno za pripremu ispita korištenjem nastavnih materijala na stranom jeziku (E3) opterećenje studenta računa se kao 5 stranica po satu učenja; C15. vrijeme potrebno za pripremu ispita koji uključuje rješavanje različitih zadataka (E4) (npr. matematika, statistika, računovodstvo, građa računala) opterećenje studenta računa se prema posebnoj procjeni predmetnog nastavnika. Proračun bodovne vrijednosti kolegija prikazan je za svaki kolegij prema sljedećoj relaciji: 25*ECTS = EC*(C1) + CB*1.5*(C2) + S1 *(C3) + K1*(C4) + S2*(C5) + S3*(C6) + P*(C7) + IP*(C8) + K2*(C9) + K3*(C10) + K4*(C11)+ E1*(C12) + E2*(C13) + E3*(C14) + E4*(C15) Vremena za određivanje koeficijenata C12, C13, C14 i C15 određena su na temelju trogodišnjeg anketiranja uzorka studenata koji su položili odgovarajući ispit na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku.

UDOVOLJAVANJE ZAHTJEVIMA EUROPSKIH STANDARDA Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku je, kako se vidi iz prethodnog poglavlja, udovoljila većem dijelu zahtjeva Europskih standarda za interno osiguravanje kvalitete u institucijama visokog obrazovanja, ali pred sobom ima zadatak udovoljavanja i preostalim zahtjevima. Škola još uvijek nije izradila strategiju, politiku i procedure za osiguravanje kvalitete. Cilj je izraditi takvu strategiju i politiku kvalitete koja će omogućiti prepoznatljivost Škole na širem području te osigurati

kvalitetan i stručan turistički i informatički kadar prepoznatljivih kompetencija i razvijene kulture promicanja kvalitete. Politika kvalitete Škole treba obuhvaćati odnos nastavnog i istraživačkog rada, strategiju kvalitete i standarda, organizaciju sustava osiguravanja kvalitete, odgovornost svih Odjela, službi i pojedinaca u promicanju kvalitete, ulogu i angažman studenata u promicanju kvalitete, te načine na koje će se politika implementirati, pratiti i revidirati. Priznavanje, praćenje i periodično revidiranje programa Škole je, prije svega, organizirano od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, Agencije za znanost i visoko obrazovanje te Nacionalne skupine za praćenje Bolonjskog procesa na način da sve visokoškolske ustanove unose u informatički sustav Mozvag sve podatke i informacije o kadrovskim i materijalnim resursima predviđenim za izvođenje studija, kao i detaljan sadržaj studijskih programa. Program pohrane i obrade podataka Mozvag predstavlja prvu i iznimno opsežnu bazu podataka sa svim relevantnim činjenicama o studijskim programima koji će se izvoditi od akademske godine 2005./ 2006. Unešeni podaci su podvrgnuti detaljnim analizama i recenzijama nekolicine priznatih znanstvenika i stručnjaka iz danog područja, nakon čega je uslijedilo izdavanje dopusnica za rad, kao rezultat pozitivne recenzije, odnosno uskraćivanje istih onim studijskim programima koji su ocijenjeni negativnom recenzijom. Visoka škola za turistički menadžment je ocijenjena pozitivnim recenzijama u svakom aspektu, međutim, prema najavama Ministarstva, svaki će studijski program i svaka visokoškolska ustanova biti podvrgnuta redovitim godišnjim revizijama i ukoliko se utvrdi odstupanje od zahtjeva Bolonjskog procesa biti će uskraćene dopusnice za rad. Na taj način je Škola prinuđena kontinuirano promicati kvalitetu studijskog programa te kadrovskih i drugih materijalnih resursa. Osim toga, unutar Škole je svaki Odjel, prema Statutu, dužan brinuti se za unapređenje znanstvenog, stručnog i nastavnog rada, analizirati i ocjenjivati izvršenje godišnjeg programa rada koji se odnosi na odjel i podnijeti izvješće o realizaciji programa prema usvojenom izvedbenom nastavnom programu, te usavršavati svoje kadrove iz znanstvenih područja koja se izučavaju na tom odjelu. U projektu “Preddiplomski stručni studij menadžmenta” Visoke škole za turistički

175


menadžment dani su detaljni opisi načina praćenja aktivnosti studenata tijekom semestra kroz individualan i timski rad, kao i načini ocjenjivanja (seminari, projekti, kolokviji, pismeni i usmeni ispiti), sheme bodovanja i način formiranja završne ocjene za svaki predmet. Projekt je dostupan studentima i javnosti na web-stranicama Škole, što osigurava i dosljedno pridržavanje kriterija ocjenjivanja.

rezultate provedenih anketa među studentima, a kojima su obuhvaćeni stavovi studenata o načinu organizacije nastave, sadržaju studijskog programa, njihovom sudjelovanju u nastavi, nastavnicima i asistentima, kao i analize prolaznosti na pojedinim kolegijima, čime se osigurava informiranje javnosti o kvaliteti studijskog programa, nastavnika i ostalih relevantnih čimbenika.

Informacije o nastavnom osoblju Škole su dostupni u programu Mozvag i ocijenjeni od strane nadležnih institucija, ali i podložni daljnjim revizijama. Osim toga, nastavnici su podvrgnuti ocjenama studenata putem anonimnih anketa na Obrascu za anketiranje studenata, čime se osigurava i aktivno sudjelovanje studenata u promicanju kvalitete studija. Svaki nastavnik koji je dvije godine za redom negativno ocijenjen od većine studenata biti će isključen iz nastavnog procesa. Sredstva za učenje i podršku studentima u učenju su opisana u prethodnom poglavlju. Svaka predavaonica je opremljena računalom, LCD projektorom, SmartBoard-om i zaslonom, u Školi postoje dva informatička kabineta opremljena najmodernijom opremom, predavaonica za udaljena predavanja, biblioteka sa čitaonicom, studentima su tijekom cijelog dana na raspolaganju računala za istraživanja, te pisanje seminarskih radova i projekata, dok su handout-i za sva predavanja i protokoli za vježbe dostupni prije sata u skriptarnici Škole, ali i na web-stranicama Škole. Glede prikupljanja, analiziranja i korištenja bitnih informacija za upravljanje studijskim programom, stručni tim Škole je za potrebe izrade projekta “Preddiplomski stručni studij menadžmenta” i “Diplomski stručni studij menadžmenta” analizirao studijske programe velikog broja renomiranih europskih i američkih visokoškolskih ustanova, o čemu je bilo više riječi u prethodnom poglavlju. Cilj Škole je i dalje pratiti aktualno stanje i moguće promjene u europskim studijima menadžmenta, te se prilagoditi svim promjenama kako bi se osigurala kontinuirana mobilnost studenata i kvaliteta studija. Visoka škola za turistički menadžment je na webstranicama škole objavila projekte “Preddiplomski stručni studij menadžmenta” i “Diplomski stručni studij menadžmenta”, kao i sve druge dokumente koji se odnose na rad Škole i na proces studiranja. Osim toga, Škola će na isti način objavljivati 176

ZAKLJUČAK Pripreme za osiguranje podataka potrebnih za suštinsku, a ne formalnu primjenu Bolonjskog procesa započele su na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku 1999. godine uvođenjem studijskih modula M1 i M2 te primjenom bodovnog sustava za određivanje težine pojedinog predmeta. Osim toga, kroz studijski program modula M1 i M2 obuhvaćene su sve poslovne procedure i poslovne funkcije turističkog gospodarstva realizirane kroz sustav Mentorske prakse. Osim zahvata u strukturu studija, 2001. godine pokrenuti su stručni projekti Visoke škole: “Multimedija u nastavi”, “Virtualno visoko učilište (Virtual University)” te Projekt udaljenih predavanja i održavanja ispita. Od 2001. godine sustavno se analiziraju postignuti rezultati u nastavi i promjene uspjeha studija primjenom navedenih projekata. Posebna pozornost kroz 2001., 2002., 2003. i 2004. godinu usmjerena je na anketiranje studenata koji su položili ispit s ciljem utvrđivanja stvarno potrebnog vremena potrebnog za svladavanje svih kolegija. Predloženi sustav kontrole kvalitete nastavnog procesa i rada pomoćnih službi u sebi je uključio sva iskustva iz primjene navedenih stručnih projekata. Posebno značajnim držimo sintetički indikator uspjeha rada Visoke škole za turistički menadžment te njegove promjene po studijskim godinama. Politiku osiguravanja kvalitete Škola će definirati uz pomoć certifikacijskih kuća i specijaliziranih agencija u Hrvatskoj s ciljem poduzanja prolaznosti, povećanja stečenih kompetencija studenata te završetka studija u predviđenom roku.


signatory countries of Bologna Declaration. Šibenik College´s adjustment process to those requests is also described, together with description of new teaching materials and equipment that ensures realization of the teaching process accordance with mutually shared criteria and methodologies on quality assurance. Special accent is layed on implemetation of mutual ECTS system of assessment which allowes flexibility and mobility during studing process. Paper contains explanation of ECTS calculation for given subject with specific example. This paper`s objective is interpretation of the mutuall higher education quality system implementation process, as the focal point in the process of European Higher Education Area development. Paper is written using inductive method in presentation of this problem area, from definition of the Bologna Declaration, through development of the European Higher Education Area concept up to the interpretation of concrete example of higher education institution´s adjustment to quality requests.

POPIS LITERATURE: 1. Belak S., Čičin-Šain D., Perkov J., Radić T.: Projekt “Preddiplomski stručni studij menadžmenta”, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2005. 2. Belak S., Čičin-Šain D., Perkov J., Radić T.: Projekt “Diplomski stručni studij menadžmenta”, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2005. 3. “Standards and Guidelines for Quality Assurance in the European Higher Education Area”, European Association for Quality Assurance in Higher Education

ADJUSTING THE QUALITY OF MANAGEMENT UNIVERSITY WITH DEMANDS OF BOLOGNA PROCESS SUMMARY: This paper presents the basic requests of the Bologna Process, considering quality of higher education in few different aspects, that are set up before all higher education institutions in

Keywords: education quality, Bologna Process

177


USKLAĐIVANJE KVALITETE STUDIJA MENADŽMENTA SA ZAHTJEVIMA BOLONJSKOG PROCESA