Page 1

1

školska godina 2013./14. broj 45


1

izdavač oš viktora cara emina 9. rujna 4 51 415 lovran

uvodna riječ...................................... 3 u našoj školi ekskurzija........................................ 4

za izdavača iva erceg ravnateljica

književni susret s titom bilopavlovićem... 5

suradnici učitelji i učenici škole

kes marinšćina................................... 8

naslovnica antonia sverić, 4. r. md naslovnica literarnog kutka tea šepić, 3. r. md lektura Sandra salopek prijelom i priprema za tisak sandra salopek krešimir vogrinc tisak buldog d.o.o. 43. istarske divizije 1/8 51 415 lovran naklada 50 kom.

gospodarenje otpadom........................ 6

akcija sakupljanja starog papira............ 9 naš posjet vatrogascima..................... 11 posjet policijskoj postaji opatija......... 12 u ribarnici....................................... 12 o učki kroz igru nauči......................... 13 zzzimski san.................................... 13 predbožićni događaji.......................... 14 pust va škole................................... 14 nastup glazbene škole........................15 dan škole........................................15 lovranski dječji dan...........................16 moje priznanje..................................16 potraga za brsečkim blagom.................17 škola u prirodi u hrvatskom zagorju......18 literarni kutak.............................. 19 postignuća stvaralaštvo u korelaciji....................43 natjecanja 2013./14............................44 š kao škola......................................45 novigradsko proljeće.........................45


Ukoliko ste donijeli odluku da na trenutak zaboravite životnu svakodnevnicu želimo vam zanimljivo i ugodno druženje uz stranice slavljeničkog 45. broja Lovranskog feralića. Vrijeme zaista leti. Već 45 godina Lovranski feralić otima zaboravu imena kreativnih i nadarenih učenika čiji literarnolikovni ostvaraji iz godine u godinu „svijetle“ na njegovim stranicama. Još je jedna školska godina uspješnog rada djelatnika i učenika OŠ Viktora Cara Emina zabilježena riječju i slikom. Kao i uvijek Feralić donosi pregled ovogodišnjih školskih događaja, osvijetlio je on i ove godine put našim učenicima do zapaženih rezultata na županijskim i državnim razinama natjecanja, čestitamo najuspješnijim učenicima i njihovim mentorima. Nadamo se da će svatko od vas na njegovim stranicama pronaći nešto vrijedno čitanja i pamćenja. Feralić je po svom sadržaju zanimljiv i šaren, slavljenički. Čitajte ga s radošću! Sanja Kapović, prof.


Zavidno znanje i ekološku osviještenost pokazali su svi sudionici, a naročito predstavnici 7.a razreda koji su pobijedili i osvojili slatku nagradu – tortu. U suradnji s poduzećem Komunalac d. o. o. iz Opatije i uz inancijsku pomoć Metisa d.d. učenici PŠ „Eugen Kumičić“ iz Mošćeničke Drage posjetili su odlagalište „Osojnica“ i poslušali predavanje te pogon Metisa gdje im je posebno zanimljivo bilo prešanje starih automobilskih karoserija. Izuzetno sadržajan i dinamičan dan završio je kratkom priredbom. Sudionici radionica prezentirali su svoje uratke, a umjetnički dio sastojao se od igrokaza Eko-priča, recitala Ekološka abeceda i modne revije protkane songovima nastalim u glazbenoj radionici. Zajednički zaključak svih sudionika ovog događanja bio je da je cilj – razvijanje pozitivnih navika u zbrinjavanju otpada kao važne sirovine te ekološko osvješćivanje mladih – u potUčenici starijih razreda OŠ Viktora Cara Emina punosti ostvaren. posvetili su jedan nastavni dan problemima očuvanja okoliša. Po dolasku u školu, umjesto na uobičajene nastavne satove, prijavili su se u različite radionice. Tamo su učili o gospodarenju otpadom u Primorsko-goranskoj županiji, zbrinjavanju opasnog otpada te o mogućnostima recikliranja različitih materijala. Izrađivali su sapune, ljepilo, nakit i hranilice za ptice od odbačenih materijala, oslikavali platnene vrećice i mali hrvatskonjemačko-engleski eko-rječnik. Matematičari su statistički obradili podatke o prikupljanju otpadnog papira u našoj školi kroz proteklih 14 godina, a fotogra i su izložili fotogra ije divljih deponija Lovranšćine. Eko-grupa je u novom spremniku za kompostiranje pripremila kompostnu smjesu koju će koristiti za uređenje cvijetnjaka ispred škole. Predstavnici Eko-udruge KESM održali su edukativno predavanje o razvrstavanju otpada i upoznali učenike s problematikom gospodarenja otpadom. Uporedo s radionicama odvijao se kviz.


PROMIJENIMO LICE ZAVIČAJA (R.Trinajstić, I. Šijanec) RECIKLIRANJE: NE DVOJI – ODVOJI! (A. Zrakić-Potkonjak) KOMPOSTIRANJE (eko-grupa) (S. Hlanuda) OSLIKAVANJE PLATNENIH VREĆICA (I. Korušac, A. Zrakić-Potkonjak) GOSPODARENJE OTPADOM U PGŽ – JUČER, DANAS, SUTRA (V. Valjak Rosović) IZRADA NAKITA – mini modna revija (T. Peranić, Ž. Matijević) ODLAGANJE OPASNOG OTPADA (Ž. Cvitanić) IGROKAZ: Eko priča (S. Kapović, N. Banov) EKOLOŠKA ABECEDA, literarno-recitatorska radionica (I. Baljak, N. Banov) SKUPLJANJE STAROG PAPIRA U NAŠOJ ŠKOLI KROZ GODINE (G. Ivanković) EMOCIONALNO SMEĆE (D. Dinić, E. Tomšić) EKO-KVIZ (N. Srok, S. Salopek) INFORMATIČKA RADIONICA PODRŠKE (D. Ožbolt) WEB NOVINARI NA ZADATKU (N. Srok, S. Salopek) EKO-RJEČNIK (I. Peršić, G. Urh, B. Kalčić-Grabrovac) Učenici PŠ „Eugen Kumičić“ odlaze u posjet odlagalištu Osojnica i poduzeću Metis u organizaciji poduzeća Komunalac, Opatija

7


Za nova vremena bolja Mi djeca imamo plan, Ost ariti prirode san. Pamet ije ući u novi dan, Mi djeca imamo plan.

Prikuplja li naša škola još nešto osim starog papira? Zadnje dvije-tri godine osim starog papira počeli smo sakupljati plastične čepove s boca i istrošene baterije. Za baterije u holu naše škole postoji odgovarajući spremnik, no svijest o potrebi recikliranja starih baterija još nije dovoljno zaživjela među našim učenicima. Još uvijek se velika količina starih baterija baca u kućno smeće iako je to izuzetno štetno za okoliš. U sakupljanju plastičnih čepova bilježimo lijepe rezultate. Prošle školske godine sakupili smo 1290 kg, a posebno moram pohvaliti 4.b koji je sam sakupio 835 kg. Čepove su sakupljali učenici i njihovi roditelji u svojim domaćinstvima, ali i u brojnim ugostiteljskim objektima u kojima rade. Ako znamo da u plastičnu vrećicu koju kupimo u trgovini stane 4 kg čepova, s prikupljenih 1290 kg napunili smo preko 320 takvih vrećica. Tim rezultatom ostvarili smo 1. mjesto u Županiji prikupivši 5-6 puta više nego sve ostale škole zajedno. Imaju li ove akcije još neku vrijednost osim ekološke? Ove akcije osim ekološke imaju i određenu materijalnu i odgojnu vrijednost. Najuspješnije razrede Metis je nagrađivao jednodnevnim izletima u Koprivnicu u tvornicu za reciklažu starog papira Hartmann. Škola je za postignuti uspjeh dobivala nagrade poput TV-prijemnika, glazbene linije, kućnog kina, klima uređaja, vhs kamere, lopti i sl. Komentar za kraj? Nadamo se da ćemo i u narednim godinama biti jednako uspješni, dalje razvijati ekološku svijest naših učenika i doprinositi očuvanju prirode kako bismo je sačuvali za generacije koje dolaze. Intervju vodio: Alen Mataić, 8.b

Smeće od prije godina dvjesto Mi stavit ćemo na pravo mjesto, Pročistiti onečišćene vode, Pošumiti ogoljele gore. Mi djeca imamo plan, Ost ariti prirode san. Sačuvat ćemo svježi zrak, Bit će zato sretan svak. Čujte ovo sada svi, Maleni i veliki: Za nova vremena bolja, Treba nam samo dobra volja. Pridr žite nam se i vi, Kreni s nama ti, ti i ti! Za nova vremena bolja, Treba nam samo dobra volja. Mi djeca imamo plan Ost ariti prirode san. Pamet ije ući u novi dan, Mi djeca imamo plan. Ana Gregorović, 5.a


2.a razred bio je u posjeti vatrogascima. Vidjeli smo njihova vatrogasna kola i sjedili smo u tom crvenom vozilu. Špricali smo vatrogasnim crijevom. U njihovoj postaji naučili smo kako uspostavljaju vezu s drugim vatrogascima i policijom. Njihove kacige smo probali staviti na svoje glave. Vidjeli smo njihovu odjeću koju u sekundi moraju obući u slučaju požara. Znali smo da su oni pravi junaci. Poučili su nas da u slučaju nesreće ili požara odmah nazovemo 112 ili 93. U školi smo pričali što smo vidjeli i naučili. Poslije smo pisali o našim junacima i napravili slike vatrogasaca koje nam krase razred. Ana Kinkela i Ivana Vignjević, 2.a

Ja volim tople boje. Požar je toplih boja, ali on svojom toplinom pecka i unosi strah. To nisu dobre tople boje. On voli jesti šume i kuće. Odnosi šumski hlad i ptičji pjev. Najveći neprijatelji požara su hrabri vatrogasci i voda. Kada voda uhvati u zagrljaj požar on je sve manji, manji i manji. Loren Negrić, 2.a

Krasan dan uništili su neoprezni izletnici. Ostavili su neugašenu vatru poslije roštiljanja. Vatra se previše zaigrala i nastao je ogroman požar. Životinje su se prepale i počele bježati. Dim je gutao ptice koje su tražile plavo nebo. Sva stabla su padala. U šumu se uvukao strah. Molila je za spas. Vito Vidović, 2.a 11


Govorim po domaći Ja san se rodila va kraje kade svi ćakulaju po domaći. Otac me vavek pita: „Ča delaš? Kamo reš?“ Ja mu vavek odbr sin: „Pusti me na mire!“ Zajeno se razjadi i va kamar me pošaje. Pokle sama i kamar moram pospravjat. Ema Mihalić, 4.a

Saki je šal svoje doma Čera sam šal pul kujina. Otac muj barbier, pa mej ost igal. Šal sam pul nonića. On je kuhal rakiju. Otac je pilil dreva. Sused muj pomogal. Kad su finili delo, su popili žmuj vina. Nona je skuhala obed. Smo se najili pa je saki šal svije doma.

Grozje Kraj je leta, jesen prihaja. Trs nas poziva lepo diši. Grozje nas mami kofi su parićani. Si ga z g št n pobiramo i z nogami mastimo. Slatki mošt parićujemo. Za par dni vino će prit i stari judi će ga pit.

Mauro Kalčić, 4.a

Antonio Poleg bić, 3. r. PŠ Dobreć

Propuh

Diana Marko vić, 4. MD

Razmaknul je stakla i dig ul kolt inu. Vr el se, skakal, bežal. Va kamare je se vajer kopiti obr ul, zar mpal je z vrati i šal… David Načinović, 3. r. PŠ Brseč


Jesen Jesen samo ča ni prišla. Va mojen vr e je zrelo g ozje belo i čr o. Na drevu se smeju plave šljivi i čekaju da ih poberemo. Jedna dunja napol zrela dihun mami tići ki veselo lete. Natali Andrejević, 1. r. PŠ Dobreć

Va našemu kraju Vavek je lepo va našemu kraju, Svi to znaju i tići kantaju. Na proleće rožice diše Javorika va Lovrane cvate. Mej rožicami šparogi, ča to sad lepo diši? Friga se itaja, više šparogi nego jaja. Po lete plaži su krcate, St anci rado t lepot plate.

jak, 3.b Adrian Sirotn

Svud po svete nas poznaju Rad se vr uju našen kraju. Sv. Juraj, Stari g ad Mustačon se smeje rad. Pustili su nan to g ofi i vlastela, Lovranun se diči Hr atska cela. Kada leto fini, cr eni se naš g adić. Ča se to sad vidi? Črešnjice nan ji kosić. Jesen je odeka, a žajica mar nić skriva, Domaći i st ani tancaju aš je fešta živa. Kad pride zima pršuti t se suše, Suha smokva, šipak, kuš i lavanda Se su to g šti našega kraja Lovrana i mediterana. Alen Mataić, 8.b

Lucia Martinč ić, 3.b

21


Ono što čovjeku najviše t eba Od pr oga mi dana govore kako je obitelj uistinu važna. No ima t enutaka kad mi to baš i nije jasno, I kažem da se ne slažem sa svime i sa svima, I to vrlo glasno! Moju obitelj čine mama i tata, sest a i brat. Ja sam zaglavila negdje u sredini I to nije uvijek tako bajno kao što se nekome možda čini. No iskreno da vam kažem: Takvi su t enutci kratkoga vijeka, A život s mojima češće je izvor sreće i smijeha. Zajedno uvijek lakše riješimo probleme, čak i one teške, i nitko od njih ne pamti dugo moje male, pa i one, malo veće, g eške.

U posljednje ih vrijeme moj puber et prilično g javi, Ali koga to, molim vas, puber et nije ometao i g javio, ust ari? Škola, prijatelji, simpatije… to je život fora, No svejedno se rado vraćam u krilo obitelji, Pod krov doma svoga. To što me u obitelji „stavljaju na pravi put“, Katkad je kao noćna mora, Ali kroz život ići dalje bez njih…? Moja je obitelj velik dio mene I bez nje bi u meni ostala praznina sama, veća negoli Lukina jama. I svakoga novog dana Sve više sam sret a što nisam sama. I što znam da je netko moj uvijek t I da me čuva u dobr i u zlu. Što je sve obitelj, još mi uvijek nije pot uno jasno, Ali sa sig r ošću vam mog reći: Obitelj mi je iznimno važna I zahvaljujući svojoj obitelji, Bit ću uvijek snažna. I kad god kakva opasnost ili nedaća vreba, Obitelj je ono što čovjeku najviše t eba. I zato mojoj obitelji velika hvala što uz nju odrastam sret a svakoga dana.

Ivana Vignjev ić, 2.a

Ivona Matković, 7.a


Važnost obiteljskog života Obitelj je temeljna zajednica dr št a, a u današnjem svijet i otežanim radnim uvjetima vrlo je teško uskladiti radne obveze i obiteljski život. Roditelji gotovo čitav dan provode na poslu i kada dođu kući najčešće su preumor i i ne mog preostalo vrijeme aktivno provoditi sa svojom djecom. Zbog takvog radnog vremena, djecu moraju odgajati djedovi i bake koji zamjenjuju roditelje veći dio dana, ili djeca idu u vr ić gdje provode vrijeme s ostalom djecom. No, pot ebno je osig rati i kvalitet o vrijeme provedeno u užoj obitelji. Roditelji bi t ebali uskladiti svoj radni i privat i život kako bi njihova djeca osjetila obiteljsko ozračje i imala osjećaj pripadnosti obitelji (npr. zajednički obiteljski izleti, ig anje dr št enih igara, zajedničke šet je). Članovi obitelji t ebali bi planirati kada će i na koji način provoditi svoje zajedničko vrijeme kojega najčešće imaju samo vikendom i blagdanima. Tada se uža obitelj i rodbina okupe zajedno na r čku i taj dan posvete jedni dr gima. Nakon dugačkog i napor og rada roditelja, članovi obitelji, i kada su zajedno, često se izoliraju i osamljuju zaokupljeni prekomjer im korištenjem elekt oničkih uređaja (računalo, televizija, facebook, ig ice). Mnoge obitelji, i kad se navečer okupe, ne komuniciraju dovoljno međusobno i takav (ne)obiteljski život je postao, nažalost, uobičajen način života većine današnjih obitelji. Obitelj je nezamjenjiva i najvažnija sastavnica u odgoju djeteta. Osim odgoja, obitelj utječe na razvitak djeteta kao i na ponašanje djeteta u školi i izvan nje. To je posebice vidljivo u obiteljima rastavljenih roditelja ili razdvojenih članova obitelji. Takva djeca su najranjiviji članovi dr št a, osjetljivija su pa često imaju probleme u ponašanju. U današnjim vremenima svjetske krize rastave brakova su sve veći problem i u našoj zemlji. Nezaposlenost i neimaština često dovode do svađa i nasilja u obiteljima, a to također ima pog ban utjecaj na dijete, njegov razvoj i kasnije ponašanje u dr št u. Dugot ajna nezaposlenost dovodi i do pada nataliteta i sve manje se rađa djece jer se obitelji osnivaju otežano i sve kasnije. Nekada su obitelji f nkcionirale dr gačije. Tijekom povijesti žene su radile jako teško i nisu bile obrazovane. Njihov posao je bio održavanje kuće i polja, obavljanje kućanskih poslova i odgoj djece, dok su muškarci radili za nisku nadnicu i vraćali se kasno uvečer. U Primorju i Dalmaciji u mnogim obiteljima muškarci su bili pomorci i izbivali od kuće mjesecima i godinama ploveći morima. Kući bi se vraćali rijetko i ostajali kratko. Djeca svoje očeve ne bi viđala godinama, a kad bi se vratili doživljavali su ih kao st ance nakon toliko vremena. Bilo je jako teško održati zajedno takvu obitelj, opstati, odgojiti i podići djecu, ali majke su st ljivo nosile taj teret. Mnogi muškarci radili su u inozemst u i tijekom dugačkog izbivanja u dr gim zemljama čak bi se ponovno oženili i osnovali dr g obitelj, pot uno zanemar jući obitelj koju su napustili. Da bi obitelj mogla ispuniti svoju ulog u dr št u, pot ebno je da država omog ći svojim g ađanima zaposlenje i nor alne uvjete života, a na taj način će potaknuti osnivanje obitelji i omog ćiti kvalitetan odgoj djece. Ivona Đolonga, 8.b

Brat Brat. Razig an. Znatiželjan. Zapitkuje. Trči. Ig a se. Ljubav. Nježnost. Veselje. Pažnja. Obitelj. Lorena Manda linić, 4.b

Tea Šepić, 3. r. MD 31


Priča o školskim ocjenama Veliki je odmor. Na školskom dvorišt skupile su se ocjene. Uz lijepu Peticu stajale su Čet orka ,Trojka i Dvojka. Pogledavale su Jedinicu i smijuljile se. Jedinica je bila sama. Sjedila je u kut i plakala. Dobre su ocjene prošetale pokraj nje dobacivši joj kako je r žna i da ju nitko ne voli. Ove riječi zaboljele su Jedinicu. Razmišljala je. Postoji način da i ona bude voljena. Mora učiti. Redovitim i upor im radom, r žna Jedinica, ubrzo je postala lijepa Petica. Dogodilo se još jedno iznenađenje. Petica se uobrazila, pa je ubrzo postala r žna jedinica. Marina Rudan, 3. r. MD

Patricia Grž in, 8.a

Moje pr o veliko natjecanje Zovem se Diana. Pohađam 4. r. PŠ u Mošćeničkoj Dragi, ali sam i učenica 2. r. Glazbene škole Matka Brajše Rašana u Labinu. Sviram klarinet. Ove godine bila sam na regionalnom natjecanju u Imotskom. Kad sam st pila na pozor icu prošla me jeza. Najviše sam se prepala komisije. Lica su im bila usukana i ozbiljna. Bojala sam se da ne pobrkam ili zaboravim note. Hvatala me t ema. Užasna. Ruke me nisu slušale. Hvala Bog , nije se vidjelo. St ah je nestao čim sam odsvirala pr i ton Etide br. 26 J. Lancelota. Sklopila sam oči i na valovima nota Tin i Tang Tomislava Uhlika ot lovila u svoj svijet. I baš me bilo briga što su me gledali. Nisam se zbrkala. Sve sam dobro odsvirala. No, tada se ispred mene pojavio još jedan problem, velik kao najveći neboder. Koje ću mjesto osvojiti? Budem li pr a, bit ću pozvana na državno natjecanje, a to mi je veliki san. Nažalost, nije mi se ost ario. Osvojila sam dr go mjesto. Vratit ću se ja, za dvije godine. A onda, tko zna? Diana Marković, 4. r. MD


Moja glava nikad ne spava Glava je već bila budna i u ogledalu mi poželjela dobro jut o. Isprala sam joj kr eljave oči, uredila izur . Zanovijetala je da joj je dosta kratke kose i da želi napraviti rep. Zijevala je od gladi pa sam je odvela u kuhinju. Nahranjene i sređene pošle smo u školu. Bio je sat matematike. Imale smo ispit. Ubrzo je, od napetosti, osjetila bol. Najdraži dio nastave bio joj je glazbeni. Pjevala je i njihala se u rit u glazbe. Za vrijeme prirode naslonila mi se na r ku. Iz škole smo se vratile baš na r čak. Prijao joj je. Školske obveze odradile smo s lakoćom. Popričale smo s bakom i poig ale se. Uživala je. Prije spavanja opustile smo se uz TV. Navečer sam je nježno položila na jast k, ali ona je i noću živahno vrludala i izg rala mekani jast k na pod. Antonia Sverić, 4. r. MD

Da sam ja Pero Kvržica Već dugo promat am krošnje dr eća u mom g adu. Tužna sam jer vidim da ih je iz dana u dan sve manje. Zašto im to odrasli čine? Zašto ostavljaju st šeće g ane bez ijednog lista? U školi učimo koliko svako dr o proizvede kisika. Ništa mi više nije jasno, to dr eće je bilo pot uno zdravo i izgledalo je prekrasno, razveseljavalo nas je svojim divnim bojama i umirivalo šapatom lišća. Pa čak da je bilo i bolesno, koji bolesnik bi mogao skupiti snag i ozdraviti bez dijelova svoga tijela i svih onih prijatelja koji su na njemu živjeli. Jedan dan nam je učiteljica zadala sastav u kojem sam t ebala napisati što bih učinila da sam ja Pero Kvržica. Bilo mi je zaista teško i zamisliti i učiniti nešto što je učinio on i njegovi prijatelji. Ali onda prisjetila sam se škole u Genovi. Škola nije imala dvorište nego samo prostor obrastao visokim korovom. Nekad djeca su zbog toga teško disala. Nismo se imali gdje ig ati, samo bi poneki dječak mlatio t skom iz dosade. Jednog dana san sve djece se konačno ost ario. Došli su roditelji i zajedno smo sve očistili. Prostor je podijeljen po razredima. Svaki razred posadio je u svoj dio dr ge biljke. Pa smo tako imali dio u kojem su rasli razni začini, dio s paprikama, rajčicama, patliđanom, dio s tikvicama, mahunama, g aškom i g ahom. Između su bili g ovi borovnica, ribizla i malina. Naranče, mandarine i limuni su zaokr živali taj mali raj. Djeca su pod satom razredne nastave okopavala vr i zalijevala ga. Sve voće i povrće je jako brzo niklo i donijelo nam pr e plodove možda zbog og omne ljubavi sve djece i njihovog uloženog t da. I danas uspomena na taj vr budi čežnju u meni. Daje mi odgovor na pitanje što bi učinila da sam Pero Kvržica. Zamolila bi sve svoje prijatelje da i oni nešto učine za prirodu, da je vole, u njoj uživaju, čuvaju je kao neprocjenjivi dragi kamen. Veronika Mar inčić, 4.b

39


MOJA FAMEJA A Glazba: glazbena radionica Tekst: Toni Matai , 5.r. G

C

C

G

C

C

ro - di li, va ve ki do bra dee - i - na Z ju - ba vi smoo se brat iZ ja jubavi smo se brat iodja rodili, 5

F

G

la

ni

smo sad ve

F

Ve se la j 14

mo ja

ni

C

C

ne 31

la j`

tac

mo

ja

me ja ja,

se na

de lo,

za

sa ko.

O-

O-

C

ne pu - š a ju. 2.C

dan ne - de ja ja.

C

Fine i

C

G

nan je sa ki Vesela j`…

Am

le

de ja.

de ja.

G

F

G

seeh nas

de la

Ma -

C

Tekst: Toni Mataić, 5.b Glazba: Glazbena radionica Ing id Baljak Mentorica: Banov de Mentorica: lo ško la, ne mi m - Natalija u nan se li bri Aranžman: Aleksandar Valenčić

G

i mat ne ža

ja.

Mene i brat glavno j` delo škola, nas ni kad Ne miču nan sei zlibrio sakastola. C i mat ne žale se na delo, 1. C Otac G Za seh nas delaju na velo.

fa

sre - i. 2.C

ra no sta nu ju ttro

Vesela j`…F

C

bra tu glav noj noj`

F

nas se

ni

1. C

p - ji - da - ju, po ju

G

i

za

Ško -

C

fa - li nan ju - ba - vi

sa kii dann ne - de Otac nan i matje nas vole jako, Za nas se rano stanu jut o sako.G Oni za nas se skupa pojidaju I z oka nas nikad ne pušćaju.

ja ko,

F

se

ma ne

Vesela j` moja fameja, G Nan je saki dan nedeja.

Am

za nas se sku pa

Ve 27

vo le

C

22

G

fa - me - ja ja,

G

F

ve - ii, C

G

C

tac i mat nas 18

m - lo ma

C

9

Od vaveki dobra dečina bili. F Školani smo sad već malo veći, Ma ne fali nan jubavi ni sreći.

Am

bi li.

sa sto - la la.

O-

C

ju na

ve lo.

D.S. al Fine


Lovranska črešnjica Korelacija predmeta Hrvatski jezik i Glazbena kultura urodila je ostvarenjima naših literata i glazbenjaka koji su se udružili u literarno-glazbenome stvaralaštvu u svojim aktivnostima izvan redovne nastave. U prvome polugodištu povezala ih je integrirana nastava s temom Gospodarenje otpadom u sklopu koje je nastala i uglazbljena pjesma ekološke tematike Ane Gregorović iz 5. a razreda Za nova vremena bolja, a pjesma je izvedena na prezentaciji radioničkih ostvarenja. U drugome polugodištu nastale su dvije čakavske pjesme učenika 5. b razreda Tonija Mataića Moja fameja i Lovranska črešnjica koju su također uglazbili naši učenici pod stručnim vodstvom Natalije Banov, učiteljice Glazbene kulture. Uglazbljena pjesma Moja fameja s uspjehom je sudjelovala na županijskoj razini natjecanja Europa u školi i upućena je na državnu razinu Natjecanja. Pjesma Lovranska črešnjica uspješno je prošla kvali ikacije za Dječji festival Kvarnerić koji će se održati krajem rujna ove godine. Solisti su Toni Mataić i Martina Vidović. Kvali ikacije za Kvarnerić prošla je i pjesma Škura bura naše učenice PŠ „Eugen Kumičić“ iz Mošćeničke Drage Bernarde Franković, a izvest će ju Emily Brumnić i Zelda Bašić. Literati su svoje radove ostvarili pod mentorstvom učiteljica Hrvatskoga jezika Ingrid Baljak i Maje Barković.

Proleće je i se okol nas se budi, I neš velo se j’ dogodilo, moji dragi judi! Neki dan črešnja j’ Lovrane procvala, A ja san pod njun z jenin malin stala. Rekal mi je: Črešnjice moja! A ja kolor san va črjeno promenila, Va njega se zajno zajubila! Črešnji su nan sad črjene i vele, A se malice baš njega bi otele. Ma on je jedino z manun črešnji pobiral, Smir n je va me g edal I kosići okol nas tiral. Moja nona od črešanj št del je storila, A naša jubav se slaja je bila. Št del smo skupa jili i cukarali, Za našu jubav sad si okol nas su znali, O nami su već i kosići na velo kantali. Toni Mataić, 5.b

4. travnja 2014. u dvorani Pomorskog i povijesnog muzeja u Rijeci održana je 10. županijska smotra Glazbene dječje čarolije na kojoj je prvi put nastupio i naš školski zbor pod vodstvom učiteljice glazbene kulture Natalije Banov i uz klavirsku pratnju prof. Hrvoja Puškarića. Izveli su program od četiri pjesme, a nastup je dobio sve pohvale.

43


Početak drugog polugodišta rezerviran je i za početak natjecanja u znanju. Svi učenici koji žele pokazati što su naučili, najprije rješavaju testove školskih natjecanja, svojevrsne kvali ikacijske zadatke kojima stječu pravo za sudjelovanje na županijskim, a kasnije i državnim natjecanjima. Učenici naše škole ove su školske godine vrijedno učili i vježbali kako bi pokazali svoja znanja i vještine. Donosimo pregled njihovih uspjeha na županijskim natjecanjima.

Na županijskom natjecanju i smotri iz izike sudjelovala je Matea Kršanac, 8.a, ostvarivši 2. mjesto, dok je Toni Srok, 8.b bio 7.

Na natjecanju iz hrvatskog jezika sudjelovale su tri učenice. Najbolji rezultat, 3. mjesto, ostvarila je Gordana Đekić, 7.b. Bernarda Franković, 7. r. MD bila je 6., a Sara Gojko iz 7.a, 18. Na županijskoj razini smotre LiDraNo u kategoriji literarni izraz sudjelovala je Terezija Koprivnjak, 7.a, s lirskom pjesmom Kupujem kartu, dok je u kategoriji scenski izraz nastupila Ana Gregorović, 5.a, s monologom Laži i izmišljotine (M. Flego).

Državno prvenstvo osnovnoškolaca u poznavanju prometnih propisa i vještini upravljanja biciklom pod nazivom Sigurno u prometu 2014. održano je 21. svibnja u Rovinju. Na natjecanju je sudjelovala i učenica 6.b razreda Nina Simić kao članica ekipe Primorsko-goranske županije. Ekipa PGŽ osvojila je 1. mjesto.

Na natjecanju iz engleskoga jezika sudjelovalo je dvoje osmaša: Karlo Markanović, 8.b (31. mjesto) i Lorena Pekić, 8.a (37. mjesto). Najviše učenika, čak 11, steklo je pravo sudjelovanja na županijskom natjecanju iz matematike. Pokazali su zavidno znanje: Mauro Mohorovičić, 4.a - 4. mjesto Matija Jozak, 4.b - 5. mjesto Josip Jakopović, 4. r. MD - 10. mjesto Marina Leona Đolonga, 4.b - 14. mjesto Matteo Zausnig, 4.b - 18. mjesto Frane Kinkela, 4.a - 26. mjesto Maria Šitin, 5.a - 4. mjesto Lovro Malinarić, 5. r. MD - 9. mjesto Tin Brubnjak , 7.a - 2. mjesto Enrico Peršić, 7.a - 4. mjesto Matea Kršanac, 8.a - 3. mjesto Na natjecanju iz geogra ije predstavljala nas je Patricija Gržin, 8.a, osvojivši 4. mjesto. Svoje znanje iz biologije pokazala je Matea Kršanac, 8.a osvojivši 11. mjesto. Na natjecanju iz kemije sudjelovali su Toni Srok, 8.b ostvarivši 3. mjesto i Matea Kršanac, 8.a koja je osvojila 5. mjesto.

Na županijskom natjecanju iz informatike sudjelovao je Antonio Gržin, 7.b, osvojivši 11. mjesto. Na županijskom natjecanju iz tehničke kulture, u kategoriji Promet učenica, Paola Mandić, 5.b zauzela je 8. mjesto, dok je u kategoriji Graditeljstvo, učenica Lara Sterija, 6.a bila 14.

Na Državnom natjecanju i smotri iz izike sudjelovala je Matea Kršanac, učenica 8.a razreda. Natjecanje je održano u Stubičkim Toplicama od 5. do 8. svibnja 2014. Matea je na natjecanje pozvana kao drugoplasirana na županijskom natjecanju održanom u Rijeci. Marko Blažić učenik je 8.a razreda te vaterpolist Primorja Erste Banke. Ni ove nas godine nije razočarao. Njegov klub niže pobjede i osvaja nacionalna i regionalna prvenstva, a on uz klupske niže i reprezentativne pobjede. Tako je Marko kapetan vaterpolo reprezentacije Hrvatske za 1999. godište, a sa godinu starijim dječacima osvojio je 2. mjesto na završnici Prvenstva Hrvatske u Splitu. Sudjelovao je i na jakom Turniru „4 nacije“ u Trstu gdje je Hrvatska osvojila 2. mjesto u konkurenciji reprezentacija iz Srbije, Crne Gore i Italije. Matea Kršanac, 8.a samo ove godine sudjelovala je na županijskim natjecanjima u znanju iz matematike, kemije, biologije, a iz izike i na državnom natjecanju. Istovremeno, njezine se izvannastavne i izvanškolske aktivnosti teško daju pobrojati (uvijek nešto zaboravimo). Među tim aktivnostima ipak se svojim rezultatima ističe streljaštvo. Uporni treninzi i vrhunski rezultati i nju su doveli u reprezentaciju. Najveći uspjeh je osvajanje 4. mjesta za juniore u Field Targetu na svjetskom prvenstvu.


Anja Aničić krenula je u prvi razred s novim očekivanjima i novim obvezama. Došavši u prvi razred učenica počinje s novim druženjima, upoznavanjem prijatelja, igrom u novom okruženju, učenjem čitanja i pisanja. Spremno je i hrabro prihvaćala sve svoje obveze. Kroz igru i druženje učila je s velikim zadovoljstvom. Prvi je razred nešto lijepo što joj se dogodilo, a tako je i nastala njezina prva knjiga Š kao škola.

Prvijenac Anje Aničić Š kao škola, pravi je mali dnevnik djevojčice koja hrabro kroči kroz prvi razred osnovne škole. Kako vrijeme radnje prolazi, tako se i autorica vizualno razvija što upućuje na primarnost ilustracije kao izražajnog sredstva. Anjina prva poznanstva, prva naučena slova, zgode iz razreda ili prva lektira i odlazak u kazalište sadržaj su koji zaokuplja svako malo biće kada krene u prvi razred.

Subota, 5. 4. Konačno je došao dan koji sam željno iščekivala već tjednima, dan odlaska u Novigrad. Praćena roditeljima, pohitala sam se prijaviti na recepciju. Dodijelili su mi malenu sobu broj 133 koju sam dijelila s još dvije cure iz moje škole, Anom i Marinom. Slobodno vrijeme do večere provele smo pričajući, zezajući se i šećući oko hotela. U 19 sati krenule smo na večeru. Tada smo stekle prvu novu prijateljicu. Zove se Karla Žiha, dolazi iz Našica i pohađala je skladateljsku radionicu. Nakon vrlo ukusne večere svi smo zajedno krenuli prema Gradskoj sportskoj dvorani gdje se održalo svečano otvaranje Novigradskog proljeća. Program je bio lijep, ali po mom mišljenju predug s obrizom da je većina polaznika bila umorna od puta. Slijedio je povratak u hotel kako bismo se dobro odmorili i pripremili se za prvi kreativni dan. Nedjelja, 6. 4. Nakon obilnog doručka uzbuđeno smo krenuli prema školi. Tada su nas raspodijelili prema radionicama te smo, slijedeći svoje mentore, stigli u učionice. Ja sam bila dio gra ičke radionice koju je predvodila Melinda Kostelac. S obzirom da se većina polaznika nikad prije nije susrela s gra ikom, baš kao ni ja, dobili smo priliku vidjeti razne radove i primjere iz prijašnjih godina. Zadivljeni pojmom gra ike, počeli smo izrađivati skice na temu Slatkom loncu poklopac. Ubrzo je stol bio prepun skica i krokija, lonaca i poklopaca, ali i raznih drugih motiva. Vrijeme nam je prolazilo brže no ikad. Nakon ručka i poslijepodnevnog odmora ponovno smo marljivo prionuli na izradu skica. Hrpe papira na stolu samo su rasle i rasle. Nakon završetka kreativnog rada, pomalo umorni i gladni, požurili smo na večeru. Poslje čega smo imali zanimljivo predstavljanje radionica, zatim disko pa spavanje. 45

Lovranski feralić 2014  

School paper / školski list OŠ Viktora Cara Emina Lovran || Cover / ovitak: Sandra Salopek || Layout / prijelom: Krešimir Vogrinc

Lovranski feralić 2014  

School paper / školski list OŠ Viktora Cara Emina Lovran || Cover / ovitak: Sandra Salopek || Layout / prijelom: Krešimir Vogrinc

Advertisement