Page 1

Svijet oko nas za drugi r a zr ed o s n o vn e ĹĄ k o l e


SVIJET OKO NAS

za drugi razred osnovne škole prvo izdanje Autori

dr. Simeon Marinković Slavica Marković

Ilustrovali

Darko i Mirjana Žebić

Rječnik izradila Recenzenti

Violeta Babić dr. Kristina Gopčević, docent za hemiju Medicinskog fakulteta u Beogradu Svetlana Teofilović, učiteljica, OŠ „Veljko Dugošević“ u Beogradu Slađana Ilić, profesor iz Beograda

Saradnik

Zorica Nobl

Urednik

Violeta Babić

Prijevod na bosanski Lektor

Zejna Biberović Aida Smajović

Grafičko oblikovanje

Dušan Pavlić Neda Dokić

Priprema za štampu

Nebojša Mitić

Izdavač

Za izdavača Štampa Tiraž Copyright Godina štampe

Kreativni centar Gradištanska 8 Beograd Tel. /faks: 011/ 38 20 464, 38 20 483, 24 40 659 www.kreativnicentar.rs mr. Ljiljana Marinković

CIP - Каталогизација у публикацији Народна библиотека Србије, Београд 37.016:3/5(075.2) MARINKOVIĆ, Simeon, 1941Svijet oko nas 2 : za drugi razred osnovne škole / [autori Simeon Marinković, Slavica Marković ; ilustrovali Darko i Mirjana Žebić ; prijevod na bosanski Zejna Biberović]. - 1. izd. - Beograd : Kreativni centar, 2015 (Kragujevac : Grafostil). - 95 str. : ilustr. ; 22 x 24 cm. - (Kreativna škola)

Publikum

Izv. stv. nasl.: Свет око нас 2. - Podaci o autorima preuzeti iz kolofona. - Tiraž 1.000.

1.000

ISBN 978-86-529-0230-9

© Kreativni centar, 2015

1. Marković, Slavica, 1967- [аутор]

2015

COBISS.SR-ID 215993100

Ministar prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije odobrio je izdavanje i upotrebu ovog udžbenika za nastavu predmeta Svijet oko nas u drugom razredu osnovne škole na bosanskome jeziku rešenjem broj 650-02-216/2014-06 od 19. 12. 2014. godine.


Svijet oko nas za drugi razred osnovne ĹĄkole


Vodič Pitanja i zadaci Rječnik

2


Svijet oko nas

Ova knjiga će ti pomoći da bolje upoznaš sebe i svijet oko sebe. Zašto je to važno? • Da bi se ljepše družio s drugovima i drugaricama. • Da bi se bolje snalazio u mnogim situacijama. • Da bi ljepše živio. • Da bi više uživao u prirodi koja te okružuje.

3


4


PRVI DIO

ŽIVA PRIRODA UČIT ĆEMO: – o vezi između žive i nežive prirode – o tome kako se gaje biljke – o dijelovima biljke – o razmnožavanju biljaka – o dijelovima tijela životinja – o domaćim i divljim životinjama – o grupama životinja – o čovjeku

5


Priroda Priroda je sve ono što nas okružuje, a što čovjek nije napravio. Prirodu dijelimo na živu i neživu. Živu prirodu čine biljke, životinje i čovjek. Neživu prirodu čine zrak, voda, zemljište i Sunce. PRIRODA

<ŽIVA PRIRODA

biljke

životinje

<NEŽIVA PRIRODA

čovjek

zrak

Sunce

voda

zemljište

DOBRO JE ZNATI Za predmete koje prave, ljudi uzimaju materijal iz prirode. Šta misliš, od čega su napravljeni predmeti sa slika? Iz kojeg je dijela prirode čovjek uzeo materijal da bi napravio te predmete?

Pitanja i zadaci: 1. Šta je priroda? 2. Kako dijelimo prirodu? 3. Šta čini živu, a šta neživu prirodu?

6


Zajedničke osobine živih bića 4Biljke, životinje i čovjek su živa bića. Živa bića imaju neke zajedničke osobine: rađaju se

rastu

daju potomstvo

Da bi živjela, sva živa bića moraju: da dišu, da se hrane, da uzimaju vodu.

Još neke zajedničke osobine živih bića Sva živa biće se kreću. Svim živim bićima za život je neophodna sunčeva svjetlost i toplota. Sva živa bića izbacuju iz organizma ono što je nepotrebno. Iako neka živa bića žive kraće, a neka duže, sva živa bića stare i umiru.

Veza između žive i nežive prirode U prirodi je sve povezano. Da bi živjela, sva živa bića moraju da se hrane, da dišu, da uzimaju vodu i da se kreću. Zbog toga je za njihov život neophodna neživa priroda: n voda sunčeva svjetlost i toplota n zrak n zemljište. Kao i svim živim bićima, i ljudima je za zdrav život važno da voda i zrak budu čisti, a zemljište nezagađeno. Zato svako od nas treba da učestvuje u zaštiti prirode. n

Pitanja i zadaci: 1. 2. 3. 4. 5.

Koje su zajedničke osobine svih živih bića? Šta je iz nežive prirode svim bićima neophodno za život? Kako čovjek zagađuje životnu okolinu? Navedi primjere. Kako bi ti mogao da pomogneš u zaštiti prirode? U Radnoj svesci uradi zadatke na stranama 14 i 15.

7


Biljke Biljke su jedina živa bića na zemlji koja sama sebi proizvode hranu. To čine koristeći sunčevu svjetlost. Stvarajući hranu, biljke proizvode skoro sav kiseonik na Zemlji. Kiseonik je dio zraka koji je svim živim bićima neophodan za disanje. Biljke žive na raznim mjestima: u seoskim predjelima, u gradovima, na visokim planinama, uz morsku obalu, u pustinjama, pod vodom, na stablima i granama drugih biljaka.

Biljke su, kao i ostala živa bića, pa i čovjek, prilagođene uvjetima sredine u kojoj žive. Rastu i na vrlo neobičnim mjestima i u nevjerovatnim uvjetima. Biljke koje žive na morskim obalama moraju biti dovoljno jake da bi se oduprle nevjerovatnoj moći mora, sunca i vjetra. Moraju biti sposobne da rastu u slanom pijesku. Na visokim planinama ljeto traje veoma kratko, pa planinsko cvijeće počinje da raste čim osjeti sunčevu toplotu, čak i prije nego što se snijeg istopi. Pitanja i zadaci: 1. 2. 3. 4.

8

Po čemu su biljke jedinstvena živa bića na svijetu? Zašto je svim živim bićima važno to što biljke, stvarajući sebi hranu, proizvode kiseonik? Navedi primjere za prilagođenost biljaka uvjetima životne sredine. U Radnoj svesci uradi zadatke na stranama 16 i 17.


Čovjek gaji biljke Neke biljke rastu same, a neke gaji čovjek. Biljke koje gaji čovjek nazivamo gajene biljke. Biljke koje rastu same nazivamo divlje ili samonikle biljke.

Zašto čovjek gaji biljke? Plodove ili neke druge dijelove biljaka ljudi koriste za ishranu ili njima hrane domaće životinje.

Neke biljke čovjek gaji da bi od njih pravio korisne predmete, a neke gaji za ukras.

Pitanja i zadaci: 1. 2. 3. 4.

Kako nazivamo biljke koje gaji čovjek? Kako nazivamo biljke koje u prirodi rastu bez pomoći čovjeka? Zašto čovjek gaji biljke? U Radnoj svesci uradi zadatak na strani 18.

9


Kako se gaje biljke Čovjek gaji biljke u voćnjaku, povrtnjaku, na njivi, u vinogradu, u staklenoj bašči, u parku, u dvorištu ili u sobi. Da bi biljke koje gaji bile veće, ukusnije, zdravije i ljepše, čovjek obavlja razne poslove: sadi ih na odgovarajućem zemljištu, orezuje ih, prska, okopava, đubri zemljište i na kraju bere. Postoje, međutim, i izuzeci. Katkad su samonikle biljke ukusnije i zdravije nego gajene biljke. Sjeti se samo neodoljivog ukusa divljih jagoda. Neke ljekovite biljke zdravije su kada ih pronađemo u njihovoj prirodnoj sredini, a neke čovjek nikada nije uspio da odgaji u bašči.

KAMILICA

10

NANA

HAJDUČKA TRAVA

DIVLJA JAGODA


GAJENJE KRUŠAKA

SADI SE

OREZUJE SE

PRSKA SE

BERE SE

GAJENJE LUKA

SADI SE

ĐUBRI SE

OKOPAVA SE

VADI SE

GAJENJE KUKURUZA

SIJE SE

OKOPAVA SE

BERE SE

KRUNI SE

GAJENJE VINOVE LOZE

SADI SE

OREZUJE SE

PRSKA SE

BERE SE

Pitanja i zadaci: 1. 2. 3. 4.

Navedi nazive mjesta/prostora na kojima čovjek gaji biljke? Koje poslove čovjek obavlja prilikom gajenja biljaka? Po čemu se razlikuju gajene od negajenih biljaka? U Radnoj svesci uradi zadatke na strani 19.

11


Dijelovi biljke Plod Iz cvijeta nastaje plod. U plodu se nalazi sjeme.

List U zelenim listovima se, uz pomoć sunčeve svjetlosti, stvara hrana za biljku.

Sjeme Iz sjemena niče nova biljka.

Stablo

Cvijet Cvijet ima važnu ulogu u razmnožavanju biljke. Iz njega nastaju sjeme i plod.

Stablo sprovodi vodu i materije iz zemlje od korijena do listova. Održava biljku u uspravnom položaju.

Stablo se grana, a na granama se razvijaju listovi koji obrazuju krošnju drveta.

Korijen Pričvršćuje biljku za podlogu. Upija iz zemlje vodu i hranljive materije i sprovodi ih do stabla.

razmnožavanje je ostavljanje potomstva

12


Saznaj nešto više o listu Najvažniji dio posla kod biljaka odvija se u listu. Preko lista biljka diše. Biljka stvara hranu u zelenim listovima, uz pomoć sunčeve svjetlosti, vode i zraka. U prirodi postoje listovi veoma različitih oblika. Prema obliku, boji i izgledu lista možeš da prepoznaš kojoj biljci pripada. Pokušaj da u sredini u kojoj živiš pronađeš drveće kojem pripadaju listovi sa slike.

TOPOLA

JAVOR

DIVLJI KESTEN

Drveće koje raste u našoj okolini prema listovima možemo da podijelimo na listopadno i četinarsko (zimzeleno). Lišće listopadnog drveća u jesen mijenja boju i postaje žuto, crveno, narandžasto ili smeđe. Ubrzo se osuši i opadne, a u proljeće izraste novo. Četinarsko drveće dobilo je naziv prema uskom igličastom lišću – četinama. Listovi zimzelenog drveća zeleni su tokom cijele godine, pa i zimi, odakle potječe njihov drugi naziv.

Pitanja i zadaci: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Koje dijelove ima svaka biljka? Čemu služi svaki od navedenih dijelova biljke? Zašto je list posebno važan u životu jedne biljke? Kako prema listovima možemo da podijelimo drveće iz naše okoline? Koje listopadno drveće raste u tvojoj okolini? Koje četinarsko ili zimzeleno drveće raste u tvojoj okolini? U Radnoj svesci uradi zadatke na strani 20.

13


ISBN 978-86-529-0230-9

9 788652 902309

Svijet oko nas 2 bosanski  
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you