Issuu on Google+

TRENUTNO STANJE ZGRADA U HRVATSKOJ

Trenutno stanje zgrada u Republici Hrvatskoj je nezadovoljavajuće. Gotovo 90% zgrada je izgrađeno prije 1990. i većina njih spada u D ili čak F razred, čime ih se označava kao nezadovoljavajuće i neekonomične. Sa stanovišta energetske potrošnje razdoblje izgradnje ima veliku ulogu zbog različitih načina gradnje, vrsta materijala, zakonskih propisa koji su se primjenjivali za toplinsku zaštitu i tadašnje niske cijene energenata. Danas moramo biti svjesni da daljnje nekontrolirano trošenje postojećih energetskih izvora više nije moguće zbog ekonomskih i ekoloških razloga.

Postojeće zgrade u Hrvatskoj prema starosti, vrsti gradnje i zakonskim propisima možemo podijeliti u četiri grupe: (a) zgrade građene prije 1970. godine, (b) zgrade građene u razdoblju od 1970. do 1987. godine, (c) zgrade građene u razdoblju od 1987. do 2006. godine, (d) novogradnja usklađena s novim Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 79/05) s obveznom primjenom od 1. srpnja 2006. godine.

Energetski-certifikat-zagreb.com


Slika - Podjela nastanjenih stanova prema godini izgradnje

(a) Zgrade građene prije 1970. godine Ovu grupu označava gradnja bez propisa o toplinskoj zaštiti. Razlikujemo zgrade građene prije 1950. godine i zgrade građene u razdoblju od 1950. do 1970. godine. Za zgrade građene prije 1950. godine korištene su tradicionalne tehnike i materijali. Građene su od pune opeke ili kamena, a debljina zidova varirala je od 25 do 50 cm. Stropovi su uglavnom drveni ili masivni od opeke, kamena ili betonskih elemenata. Podrumski prostori služili su kao pomoćni prostori građevine koji se nisu grijali. Podovi su najčešće izvedeni na sloju nabijene zemlje. Od 1950. do 1970. godine traje razdoblje velike i ubrzanje gradnje zbog primjena novih građevinskih materijala i statički tanjih konstrukcija bez toplinske izolacije. Prosječni gubitci topline kod zgrada iz ovog razdoblja iznose 200 - 250 kW/m2 godišnje, a povećanjem izolacije vanjske ovojnice i zamjenom prozora mogu smanjiti na 60 - 90 kW/m2.

(b) Zgrade građene u razdoblju od 1970. do 1987. godine Prvi propisi o toplinskoj zaštiti zgrada u Hrvatskoj doneseni su 1970. (Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada - Službeni list SFRJ 35/70). U njima je određena podjela državnog teritorija na tri građevinsko-klimatske zone. Za svaku zonu su propisane najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaza topline U(k) za pojedine elemente vanjske ovojnice zgrade. Tehnički napredak u upotrebi armiranog betona karakterizira gradnju statički vitkih, tankih konstrukcija s velikim staklenim površinama. Primjenjuju se toplinske izolacije debljine od samo 2 - 4 cm, koriste se prozori s izo-staklima loših profila i bez brtvljenja. Zgrade se grade uz zadovoljavanje

Energetski-certifikat-zagreb.com


minimalnih uvjeta statike i toplinske izolacije, te se ne posvećuje pažnja rješavanju toplinskih mostova. Krovovi se često izvode kao ravni s betonskom pločom i minimalnom izolacijom. Godine 1980. su doneseni novi zahtjevi u pogledu toplinske zaštite zgrada u okviru norme JUS U.J5.600, kojima su vrijednosti dopuštenih koeficijenata prolaska topline U(k) smanjene za otprilike 30 %. Upravo ovo razdoblje danas predstavlja najveći problem u smislu energetske potrošnje. Prosječni gubitci topline kod zgrada iz ovog razdoblja iznose 300 kWh/m2 godišnje. Mjere sanacije ne razlikuju se mnogo u odnosu na sanaciju starijih zgrada iz razdoblja prije 1970. godine, osim što se izolacija uglavnom može izvoditi s vanjske strane. Ekonomski najisplativije je sanirati krov ili strop prema negrijanom tavanu te vanjski zid. Zamjena velikih staklenih površine koje su karakteristika ovog razdoblja imaju značajan potencijal ušteda.

(c) Zgrade građene u razdoblju od 1987. do 2006. godine 1987. godine donijeti su novi zahtjevi u pogledu toplinske zaštite zgrada u okviru norme HRN U.J.5.600. Osim ove, u primjeni su bile i norme HRN U.J5.510 (1987.), HRN U.J5.520 (1980.) i HRN U.J5.530 (1980.). Novost u propisima iz 1987. godine je ograničavanje toplinskih gubitaka za zgradu kao cjelinu. U odnosu na prijašnje razdoblje nema napretka toplinske zaštite zgrada izgrađenih u ovom razdoblju. Kao izolacijski materijali najčešće se koriste kamena vuna i polistiren u debljinama od 4 - 8 cm za vanjski zid te od 8 - 12cm za kosi krov. Toplinske potrebe za zgrade iz ovog razdoblja kreću se od 100 - 150 kWh/m2 godišnje. Zgradama iz ovog razdoblja potrebno je smanjiti potrošnju energije dodatnim preporukama za uštedu energije kao što su regulacija, štedna rasvjeta i manjim zahvatima na ovojnici zgrade. Pri rekonstrukciji treba pažljivo optimizirati energetske sustave za energetski učinkovitiju cjelinu.

(d) Novogradnja usklađena s novim tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 79/05) s obveznom primjenom od 1. srpnja 2006. godine Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 79/05) predstavlja veliki napredak u toplinskoj zaštiti zgrada, a osim novogradnja, obuhvaća i rekonstrukcije postojećih zgrada. Propis definira maksimalno dopuštenu godišnju potrošnju za zgrade u kWh/m2, odnosno kWh/m3, koja je vezana uz faktor oblika zgrade, tj. odnos površine oplošja grijanog prostora zgrade i volumena koji taj prostor zatvara. Gdje je A oplošje (zbroj površina pročelja, poda i stropa), a V volumen grijanog prostora. Koeficijent prolaska topline za prozore i balkonska vrata kod zgrada koje se griju na temperaturu 18°C i više, ograničen je na maksimalno U =1,80 W/m2K. Ukupna kvadratura nestambenih zgrada procijenjena je prema energetskoj bilanci Hrvatske i podacima o broju izdanih građevinskih dozvola i izgrađenoj površini u razdoblju 1994. - 2010. godine, i u 2010. godini iznosi 43,38 milijuna četvornih metara korisne površine, od čega je oko 9,58 milijuna četvornih metara korisne površine zgrada javne namjene. Uz pretpostavku da se godišnje obnovi 3% površine zgrada, a da se specifična godišnja potrošnja toplinske energije za grijanje smanji sa 200 -

Energetski-certifikat-zagreb.com


250 kWh/m2 na 25 - 50 kWh/m2, i uz doprinos gradnje 10% zgrada godišnje, u 2020. bi se ostvarile uštede finalne energije od oko 20,6 PJ, čime bi se približili cilju od 22,76 PJ energetskih ušteda. Kod gradnje novih kuća i zgrada važno je već u fazi idejnog projektiranja integralno planirati energetski koncept i predvidjeti što je potrebno za dobivanje kvalitetne i optimalno energetski učinkovite građevine. Europski trendovi usvajaju napredne standarde toplinske zaštite, pa se u budućnosti očekuje usklađivanje Republike Hrvatske sa sve strožim europskim propisima.

Energetski-certifikat-zagreb.com


Trenutno stanje zgrada u Hrvatskoj