Issuu on Google+

LEKSIKON BILJA IZ “BAKINOG VRTA” OSNOVNA ŠKOLA POPOVAC, POPOVAC


RUŽA • Ruža (lat.  Rosa).Uzgaja  se zbog lijepih mirisnih  cvjetova i do danas  postoje mnogi hibridi i  kultivari ruža koji se  međusobno razlikuju po  boji i izgledu cvijeta,  mirisu i postojanju trnova.  Postoji veliki broj divljih  ruža, čiji se plod (šipak,  šipurak) bogat vitaminom  C koristi u ishrani i za  pripremu čajeva. Ružu  nazivaju i kraljicom  cvijeća..


JAGLAC • Obični jaglac -  Primula vulgaris.  Obični jaglac je niska  je zeljasta biljka koja  se pojavljuje  u skupinama ili  pojedinačno. I jedan  je od najpoznatijih  vjesnika proljeća, jer  nam dođe u vrlo  rano proljeće.


SUNOVRAT (Narcissus) • Pripada u red lukovičastih biljaka. Imaju ravne i bazalne listove i šire se i do 20 cm. Svaki cvijet ima trubicu ili čašicu i latice. Voli sunce ili laganu sjenu i dobro ocjedito tlo.


ŠAFRAN • Šafran posjeduje lukovicu (podzemna stabiljka), nove lukovice vadimo u lipnju. Cvjetovi su zvonoliki, imaju šest latica, tri žuta prašnika i dolaze u svim bojama. Listovi su dugački, uski, nenazubljeni, s bijelom linijom duž lista, list dolazi nakon cvatnje. • Cvatnja je u mjesecu ožujku. • Može se koristiti kao cvijet u izradi kamenjara, na travnjacima i u sadnji ispod drugog ukrasnog bilja.


NEVEN • Neven (Calendula officinalis),  jednogodišnja ili rjeđe  dvogodišnja  zeljasta biljka iz  porodice glavočika,  visine od 30 do 50 cm,  razgranate, uspravne i  dlakave stabljike,  dlakavih i duguljastih  listova, glavice od  tamnožute do  narančaste boje.


JORGOVAN • Rod listopadnih grmova i drveća. Uzgajaju se zbog gustih metlica malenih, cjevastih cvjetova, obično iznimno mirisnih. Posve su otporni. Trebaju plodno, dobro ocjedito tlo i mnogo sunca.


DRIJENAK • Drijenak je listopadni grm  ili nisko drvo, do  8 m visine, sa zaobljenom  gustom krošnjom. Mlade  grančice su  zelenkastosmeđe i  većinom fino  dlakave. Listovi su  ovalnog oblika, s dugačko  izvučenim vrhovima.  Cvjetovi su žuti. Javljaju  se rano, prije listanja,  sakupljeni u štitasti cvat,  pravilni su i četvoročlani.  Cvijeta u veljači i ožujku.


MAĆUHICE • Maćuhica je dvogodišnji cvijet koji se sadi u jesen i traje sve do idućeg ljeta, a može se saditi i u proljeće, ali savjetuje se da u jesen dok je zemlja topla i može se bolje biljke razviti za zimu i da u proljeće bude bujnija i puna cvjetova. Vrlo je otporna na hladnoću i niske temperature stoga daje vašem vrtu posebnu čar preko zime. Najčešće se sadi u vrtovima, gredicama visećim posudama te na groblju. Maćuhica se odlikuje sa svijetom od pet latica koji se preklapaju a ima ih u raznim veličinama., od onih maloga promjera otprilike O.50 cm pa sve do 8.00 cm.


IRIS •

Perunika, odnosno iris, rod biljaka je iz razreda jednosupnica koja pripada porodici Iridaceae, zajedno s rodovima gladiola (Gladiolus)i šafrana (Crocus) , trajne zeleni s podancima i gomoljima. Vrijeme cvatnje je od svibnja do srpnja. Iz valjkastog, puzavog i trajnog podanka rastu uski, uspravni i sabljasti listovi. Cvjetna stabljika naraste i do 1,50 m visoko i obično ima dva do tri cvijeta na krajevima cvjetne stabljike. Cvjetovi se sastoje iz 6 u 2 reda poredanih cvjetnih listova od kojih je vanjski svinut a unutarnji uspravan. Cvjetni listovi su najčeščćeplave boje, pri dnu sa žutim ili bjelkastim mrljama i prevučeni ljubičastim žilicama.


GLADIOLA • Gladiola (lat. Gladiolus hybridum) je biljka dobijena  ukrštanjem četiri do pet  vrsta. Ima stabljiku koja  može narasti i do 1,5 metar,  sa sabljastim listovima dugim 50 do 60 cm.  Cvjetovi su krupni,  raspoređeni u klasove, bez  mirisa, u najrazličitijim  bojama. Cvjeta  od svibnja do rujna.  Podzemno stablo je lukovica, odnosno  lukokrtola.


LAVANDA • Lavanda, grmolika mediteranska biljka vuče podrijetlo s grčkih otoka, nosi sa sobom povijest dugu 2500 godina. U to vrijeme otkriveno je i imenovano tridesetak vrsta i dvjestotinjak podvrsta i sorti lavande. Pridavala su joj se razna svojstva i čovjek ju je upotrebljavao u razne svrhe: od kulinarstva, do medicine, higijene tijela ili rublja.


RUŽMARIN • Ružmarin je grmolika zimzelena biljka igličastih listova i krhkih svjetloplavih cvjetova. Igličasti listovi intenzivnog su mirisa, te pikantno ljutog, oporog i gorkog okusa. Koristi se za aromatiziranje povrća i mesnih jela.


TIMIJAN • Timijan (Thymus vulgaris) je višegodišnji do 30 cm visoki polugrm sa svijetloružičastim ili bjelkastim cvjetovima, sličan majčinoj dušici, ali mu stabljika nije puzava i polegla već raste uspravno.


CRNJUŠA (Erika) • Crnjuša(Erika) je zimzeleni grmić visine do 30 cm a moguće ga je uzgojiti i kao manje drvce do 60 cm visine. U širinu naraste do 50 cm. Ima igličaste listove skupljene po 4 u pršljen. Cvjetovi su zvonoliki i dolaze u bijeloj, ružičastoj i crvenoj boji. Crnjuša je vrsta koja zbog velikog broja sorti može cvasti cijelu godinu, ali nama su najzanimljivije one sorte koje cvatu od kasne jeseni do proljeća.Kod jakih hladnoća iglice mijenjaju boju u brončanu.


BERGENIA • Rod vazdazelenih trajnica gustih, obično velikih, zaobljenih do jajolikih kožnatih listova. • Na mraz su otporne, vole sunce ili sjenu. Razmnožava se u proljeće dijeljenjem nakon cvatnje.


SRDAŠCA • Cvijet Srdašce - Dicentra spectabilis je prilično prilagodljiva vrtna biljka koja najbolje uspijeva na polusjenovitim položajima pa čak i u hladovini. • Srdašce je dobilo ime po srcolikom obliku svojih cvjetova koji mogu biti roza ili bijele boje. Cvjetovi se nalaze na zakrivljenoj stabljici koja može doseći visinu od 60 cm. Lišće ima lijepu plavo-zelenu boju i urezan oblik.


PUPAVICA • To je višegodišnji cvijet trajnica, koji cvate predivne zlatno-žute cvjetove sa crnom jagodastom sredinom. Kojih ima u izobilju i vrlo su trajni tako da ih ima od početka cvatnje pa do njenog kraja. • Biljka je puna cvijeta koje daje vrtu predivnu boju od lipnja pa sve do listopada. Biljka naraste visine od oko 50cm a zna i dostići i 80 cm. Ovisno o staništu i njegovim uvjetima. Voli sunčana mjesta sa hranjivim i propusnim tlom.


LITERATURA • • • • • • • • • • • •

Velika ilustrirana enciklopedija: cvijeće i ukrasno bilje. Zagreb: Mozaik knjiga, 2008. Velika ilustrirana enciklopedija: vrt. Zagreb: Mozaik knjiga, 2005. http://www.cvijet.info/ljetnice/zijevalica___antirrhinum_majus/46870.aspx http://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/neven http://hr.wikipedia.org/wiki/Akant http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan%C4%8Dica_(biljka) http://staravrtlarica.blogspot.com/2012/11/cistac.html http://www.cvijet.info/lukovicasto_cvijece/gladiola_lat_gladiolus_/78.aspx http://bs.wikipedia.org/wiki/Zumbul http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska_perunika http://hr.wikipedia.org/wiki/Perunika http://www.cvijet.info/balkonsko_cvijece/puzava_pelargonija___pelargonium_pel tatum_/47.aspx http://hr.wikipedia.org/wiki/Pelagonija


Leksikon bilja iz bakinog vrta