Issuu on Google+

OD PRVIH PISANIH SPOMENIKA DO TISKANE I ELEKTRONIČKE KNJIGE


PREDMETNA KORELACIJA: HRVATSKI JEZIK, ŠKOLSKA KNJIŽNICA I POVIJEST


Nastavne jedinice: Počeci hrvatske pismenosti Spomenici hrvatske pismenosti Ključni pojmovi: pismo, pismenost hrvatska pisma: latinica, glagoljica, bosančica Bašćanska ploča, prvotisak Obrazovna postignuća: razlikovati tri hrvatska pisma prepoznati pismo kojim je pisan tekst znati osnovne podatke o: Bašćanskoj ploči, o jednom spomeniku na svakom pismu te o prvoj hrvatskoj tiskanoj knjizi


I. MOTIVACIJA: - pokazivanje replike Bašćanske ploče - prepoznavanje pisma - razgovor o hrvatskim pismima OBRADA GRADIVA (RAD U SKUPINAMA): - 5 skupina - replike: Bašćanske ploče, Branimirovog natpisa, glagoljskog abecedarija, Višeslavove krstionice - pretisak Glagoljske i ćirilske table za dicu, Tübingen, 1561. - proučavanje pisma i obilježja replika spomenika pismenosti - iznošenje rezultata


6.A – 10. LISTOPADA 2007. 1. 1. I 2. SAT U KNJIŽNICI

Cilj nastave je korelacija hrvatske pismenosti i šire pismenosti kroz povijest. Dijaloški učenici iznose da je prva hrvatska pismenost bila na latinici i latinskom jeziku. Prvi pisani spomenici bili su Trpimirova darovnica kojom knez Trpimir potvrđuje da je benediktinskom redu darovao samostan i crkvu, te Branimirov natpis iz 888. godine u kojem knez Branimir prvi put spominje ime Hrvat.


Tijekom ponavljanja spominju da su braća Konstantin Ćiril i Metod staroslavenski jezik prenijeli u knjige svojim novim pismom, glagoljicom, u 9. stoljeću. Kao najznačajniji spomenik hrvatskoga jezika ističu Bašćansku ploču iz 1100. godine pisanu uglatom glagoljicom, nađenu u Jurandvoru kod Baške na Krku, darovnicu kralja Zvonimira kojom daruje crkvi sv. Lucije zemljište. Njezin povijesni značaj je da je prvi puta na narodnome jeziku zabilježeno vladarevo ime – Zvonimir kralj hrvatski.


Učenici zaključuju da je Zvonimirov zapis kao darovnica pravni tekst, jezični spomenik jer svjedoči o stupnju razvoja hrvatskoga jezika u to doba i najcjelovitiji književni tekst kao početak razvoja hrvatske književnosti. Spominju Šibensku molitvu ili Gospinu pohvalu, prvi latinicom i hrvatskim jezikom pisan pjesnički tekst, zabilježen oko 1347. godine, u osvit predrenesansne i renesansne književnosti.


Prva hrvatska tiskana knjiga Ponavljajući gradivo, učenici navode da je Johannes Gutenberg izumio tisak i u Mainzu objavio 1. tiskanu knjigu – latinsku Bibliju 1455. godine. Prva hrvatska knjiga je Misal po zakonu rimskoga dvora tiskana 1483. godine u Kosinju u Lici. To je bila prva knjiga europskog tiskarstva na glagoljici i hrvatskom jeziku. Pojavom tiskarstva razvija se i književnost na čakavskom, štokavskom i kajkavskom narječju. Marko Marulić, kao autor "Judite" u 16. stoljeću, smatra se ocem hrvatske književnosti, uz njega se javljaju čakavski pjesnici: Hanibal Lucić, Petar Zoranić i Petar Hektorović.


2.sat – čitanje stručne literature, rješavanje zadataka na nastavnim listićima i usmeno izlaganje po skupinama Čitajući stručnu literaturu učenici iznose svoje spoznaje: 1.skupina 2.skupina 3.skupina glagoljski spomenici Bašćanska ploča – tekst je pisan hrvatske knjige na starohrvatskom u 13 redaka; vrh ploče krasi ornament; na glagoljici: jeziku: Krčki, Plominski ploča se danas čuva u Hrvatskoj Misal po natpis i Valunska ploča akademiji znanosti i umjetnosti u zakonu rim. iz 11. stoljeća Zagrebu dvora, Misal Vinodolski zakon(1288.)-pravni zapis Blaža Baromića kao i Istarski razvod, pisan glagoljicom i čakavskim narječjem 4.skupina 5.skupina Bartul Kašić napisao je 1.hrvatsku gramatiku procvat hrv. književnosti 1604. godine; prva hrvatska pismenost je u Splitu, Zadru, Hvaru, tropismena – na glagoljici, latinici i ćirilici Dubrovniku i Zagrebu; (Povelja Kulina bana iz 1189.) i trojezična – komediografi - Marin Držić i pisana latinskim, staroslavenskim i hrvatskim Tituš Brezovački jezikom


Učenica Josipa Filipović pročitala je tekst Bašćanske ploče i u ime kralja Zvonimira predala njenu presliku učenici Martini Puhelek, koja ju je primila u ime opata Držihe iz crkvice sv.Lucije.


6.A – 15.LISTOPADA 2007. 3.SAT – U KNJIŽNICI Izrada plakata – POČETCI HRVATSKE PISMENOSTI


Skupina učenika 6.a razreda: Josipa Filipović, Petra Vizec, Martina Puhelek, Paula Đukić, Marija Komljen, Valentina Oštrec, Nives Mahnet, Matea Pintar, Gabriela Rodić i Stjepan Čerčić - izradila je plakat o početcima hrvatske pismenosti. Neke natpise, poput Bašćanske ploče, knez Trpimir i knez Branimir napisali su glagoljicom uz pomoć glagoljskih pamtilica.


SCENSKI IZRAZ Učenici VI.a glume u igrokazu – Novela od Stanca, Marina Držića.


Scenskom igrom žele dočarati Dubrovnik u 16. stoljeću, u doba procvata dubrovačke renesansne književnosti i kazališne umjetnosti nakon otkrića tiska.


Sumerani, pa Babilonci od 5. tisućljeća pr.n.e. pisali su slikovnim klinastim pismom na glinenim pločicama koje su se čuvale u knjižnicama. Najznačajnija je knjižnica Srednjeg istoka asirskog kralja Asurbanipala iz 7. stoljeća pr.n.e koja je otkrivena u Mezopotamiji.


UÄ?enici su tijekom nastave povijesti izradili uzorke pisama starih kultura: Mezopotamije, egipatskih hijeroglifa i feniÄ?kog alfabeta. U to staro doba pisalo se i na papirusu i na pergameni.


TERENSKA NASTAVA POSJET DJEČJEM ODJELU GRADSKE KNJIŽNICE STARČEVIĆEV TRG - ZAGREB VI.a – 23. studenoga 2007. Katalozi on-line


Knjižnični katalog je popis građe u knjižnici. Pojavom tiska tiskaju se i katalozi, a danas imamo i računalni katalog. Knjižnice se umrežavaju i povezuju u CARNET i preko njega imaju izravan pristup na INTERNET. Učenici su u dječjoj knjižnici pretraživali e – katalog po predmetu .Radili su po stručnoj oznaci, po autoru i po anotaciji (kratka bilješka o djelu). Uz to radili su po naslovu i po vrsti građe (CD rom i DVD rom). Zanimala su ih književna djela poput Harryja Pottera, Mrvice iz dnevnog boravka, Ljeto na koljenima, Pljačkaši i trgovci i druga. Uspješno su riješili zadatke, pronalazeći prema podatcima u katalogu, u kojoj se Gradskoj knjižnici u Zagrebu može posuditi koji naslov knjige.


pismenost