Issuu on Google+

JEZGRA (perma)kultura promjene


IZDAVAČ: Društvo za kulturu i suživot s prirodom – KNEJA w. http://kneja.hr | w. http://pikaiprijatelji.com | @. info@kneja.hr | t. 091/6865-525 Kneja je udruga iz Čakovca čija je svrha djelovanja poticanje ljudi na kvalitetan i održiv suživot s prirodom, promocija načela samoodrživih životnih zajednica te promocija samoodrživog i ekološko prihvatljivog razvoja kroz edukacijske i praktične sadržaje.

AUTOR TEKSTA "ESENCIJA PERMAKULTURE”: David Holmgren | @. info@holmgren.com.au | David Holmgren iz Zapadne Australije (rođen 1955.) je ekolog, permakulturni dizajner i spisatelj. Najpoznatiji je kao sukreator permakulturnog koncepta na kojem je radio sa Bill Mollisonom. Kroz širenje permakulture diljem svijeta, njegovi okolišni principi poprimili su globalni utjecaj. w. http://www.holmgren.com.au

UREDNIK BROŠURE: Igor Lesar | @. igor@kneja.hr | Rođen 1977. u Čakovcu, aktivan je građanin i permakulturist, djeluje u udruzi Kneja kao pokretač i (pro)voditelj projekata.

ILUSTRACIJA NASLOVNICE I PRIJEVOD: Ana Marija Unković (ilustracija i prijevod) | @. anamarija@kneja.hr | Rođena 1973. u Zagrebu, djeluje kao majka, arhitektica, permakulturistica i stvarateljica. Janja Ikić (prijevod) | @. janjaikic@gmail.com | Rođena 1979. u Koprivnici, aktivna je građanka i permakulturistica. Diplomirala anglistiku i komparativnu književnost, predaje engleski jezik u seoskoj okolici.

GRAFIČKA OBRADA: Renata Domazet – Mukica | @. prijelom.mukica@gmail.com | Rođena 1968. u Rottweilu, Njemačka. Mama Oskaru i Meliti. Aktivna u nekoliko nevladinih udruga i društvu na razne načine. Permakulturistica. Tiskanje ove publikacije omogućeno je temeljem financijske potpore Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Mišljenja izražena u ovoj publikaciji su mišljenja autora i ne izražavaju nužno stajalište Ministarstva.

Otisnuto na recikliranom papiru | Lipanj 2010.


Riječ urednika Igor Lesar

U duhu obilježavanja deset godina postojanja našeg društva, ove se godine mozaik naših ideja, aktivnosti i želja lijepo presložio. U takav mozaik ulazi i izdavanje ove male ali moćne brošurice, osme po redu koja se bavi nekom od permakulturnih tema. Ove godine završava Knejin četvrti aktivistički ciklus koji je trajao od 2006. godine te započinje jedan novi, peti ciklus koji nam donosi mnogo toga zanimljivog, nove izazove. Jedan od najvećih izazova koji je pred Knejinim aktivistima je izgradnja i uspostava malog edukativnog permakulturnog centra. Projekti poput Pike i prijatelja također su nam nastavak izazova. Stoga smo pripremili mali memento desetogodišnjici rada kojeg možete pročitati u tekstu "Priča o Kneji". Kako bi predstavili i zainteresirali vas za permakulturu i permakulturna rješenja za koja, mi permakulturisti vjerujemo da mogu biti jezgro bitne promjene i da mogu doprinjeti stvaranju boljeg suživota na Zemlji, donosimo vam tekst u kojem su prikazani praktični odgovori na najveći izazov današnjice – kako preživjeti nadolazeće doba. Dali smo si truda kako bi preveli sažetak permakulturnih principa i koncepata objavljenih u knjizi Davida Holmgrena "Permaculture Principles & Pathways Beyond sustainability". To je ujedno i primarni dio ove brošurice a krije se iza naslova "Esencija permakulture". Cjelinu zaokružujemo jedinstvenom i jednostavnom, ali neopisivo moćnom indijanskom porukom izvornog proročanstva Nativnih amerikanaca koje svijetu predstavljaju Crow Westerman i Oren Lyons. Poruku čitajte u tekstu "Indijanska poruka svijetu". Obzirom kako su naši edukativni projekti Pika i prijatelji te Pika spašava Zemlju! izvrsni dopunski materijali koje u svom radu s učenicima mogu upotrijebiti učitelji razredne nastave, ali i učitelji predmetne nastave – na samome kraju donosimo vam i mali pregled tih naših najvećih i nagrađivanih multimedijalnih projekata – portala Pika i prijatelji te Popularno obrazovnog projekta za djecu i mlade, roditelje, odgajatelje i nastavnike – Pika spašava Zemlju!. Ujedno vas pozivam da se osladite plodovima naše sada već tradicionalne prakse i potražite, kako ovaj priručnik, tako i ostala izdanja koja su uz tiskane verzije dostupna i u elektronskom obliku. Knejina mala zbirka nalazi se na internetskim stranicama http://pikaiprijatelji.com. Na istoj adresi pratite najave svih naših aktivnosti. I posebice, zahvaljujem se prekrasnim ženama koje su svojom energijom omogućile stvaranje ove brošurice posvetivši puno svog dragocjenog vremena crtanju, prijevodu, preslagivanju rečenica, prijelomu – Ana Mariji, Janji i Renati.

3←


Priča o Kneji Igor Lesar

Kada inicijativa usmjerena prema viziji društva i suživotne okoline lišene uvjetovanja, neoliberalnih ekonomskih normi, politikanskog ugnjetavanja i svih vrsta religijske, medijske i kulturuloške manipulacije dostigne potporu kritične mase, tada je vrijeme za poštovanje. Poštovanje ljudi i njihovih želja i ideja koje su u deset godina ovozemaljskog sukreiranja stvorili energiju koja nije rušilačka već upravo suprotno, stvaralačka, motivirajuća. Takvih je ljudi u Kneji bilo poviše, takvih ljudi u Kneji ima i danas. Kada vas više ne pitaju tko ste i čime se bavite, već vas traže vrijeme i mjesto vaših aktivnosti, kada vas pozivaju kao prijatelje i kada ste spremni kroz odgovornost, konsenzus, igru i ljubav odgovoriti na raznovrsne izazove, tada ona želja i ideja inspirirana samo malo drugačijim svijetom, svijetom jednakih mogućnosti, mira, bezuvjetnog prava na dom, sreću i stvaranje – postaje motiv. Kada padnemo, vi i vaše energije nas dižete, kada padnete vi, mi dižemo vas. I stvori se krug u kojem smo svi koji to doista želimo, upravo ona promjena koju želimo vidjeti. Kneja, društvo zemljana i zemljanki okupljenih željom i idejom mogućeg drugačijeg svijeta, dio je tog kruga, i iako je nešto nevidljivo, itekako je opipljivo kroz niz tragova koje smo ostavili na putu sukreiranja. Vođeni vizijom onako malo drugačijeg svijeta započeli smo svoje aktivnosti još 1996. godine kao inicijativa nekoliko mladića i djevojaka koje su poltroni na vlasti nazivali raznobojnim vragovima. Aktivnosti poput promoviranja dana bez automobila putem kritičnih masa nisu nam donjele samo prijetnje zatvaranjem naših aktivista u zatvore, već upravo suprotno – još više potpore i još više članova i sipmatizera. Zaustavljanje divljanja pobješnjelih i moći gladnih bezdušnih jurišnika u licima lovaca, cirkusanata sa životinjama i u licima uništivača prirode - "graditelja" hidroelektrana na našim rijekama Muri i Dravi, raspametilo je dušebrižnike te je put kojim smo zakoračili u trenu postao trnovit, posut svime i svačime. Skupljajući odbačene

životinje po ulicama, njihovo udomljavanje, ali i pozivanje vladajućih na odgovornost i djelovanje, na nas je sasulo još dodatnog drvlja i kamenja. Stvarajući subkulturnu i kulturnu scenu mnogima smo bili samo neiživljena bagra. Ali upravo to nas je motiviralo, davalo nam snagu i najvažnije – pokazivalo da smo prokleto u pravu. Jurišajući na vjetrenjače, skupili smo ono perfidno iskustvo, ono suptilno bez kojeg bi bili lišeni ljepote aktivizma. I priznajemo, biti lud i mlad, spontan i lucidan i imati vjeru, to je za društveni aktivizam nešto najljepše. I nas su, baš poput naših prijatelja iz Varšavske ulice koji su danas stup očuvanja već zaboravljenih vrijednosti, nazivali i definirali. Za njih smo bili sve, samo ne ljudi s pravom na riječ, misao i akciju. I uspjeli su, uspjeli su nas zaraziti otpornošću na glupost, na idiotizam danas tako svojstven našem politikantskom, malodušnom i malograđanskom sustavu. Uvidjevši kako je promjena moguća samo ako mudro prihvatimo svekoliko kolektivno ludilo i ne trošimo previše snage otvarajući vrata iza kojih varzi rigaju vatru, spontano smo prihvatili igru života, prihvatili ali ne i "popušili". I upravo je igra unutar sustava, unutar terena gdje se svatko sa svačime igra stvaranja, postala izazov s kojim igramo još i danas. Jer izazov je bio unjeti naše ideje i pri tome ostati čist, izazov je bio i ostao promovirati drugačije vrijednosti i ne potpasti pod manipulaciju i upasti u crvotočinu. Kada smo napisali prvi projekt, uobličili ideju stavivši je na papir i za nju osigurali prvu donaciju, Kneja je ušla u novo životno razdoblje. Sada je onaj stvaralački plamen bio još više na vjetromentini jer uz sve, trebalo je proći i testove istinske neovisnosti. I zaredali su se projekti, u Kneju je počeo dolaziti novac. Time smo započeli aktivnosti o kojima smo ranije samo sanjarili. Ni vi ni mi se ne smijemo sramiti činjenice kako udruge građana za neke svoje ideje trebaju novaca. Mi smo 5←


svoj put započeli bez novaca, na ulici, nošeni poletom i snagom, ali se ta snaga nikada nije ugasila – naprotiv, to je ljepota Kneje, snaga u jednostavnosti. Novac smo prihvatili kao alat, alat koji stoji u našoj radionici na polici zajedno sa motikom i pilom. Nikada nismo dobili nemoralnu ponudu, a vjerujte nam, za one koji bi je eventualno i dali bolje da je tako. Nismo oni koje će kupiti, jednostavno nismo. Razvijala se Kneja, razvijali su se u ljudi u njoj. Može i obrnuto, zaista je svejedno. Upoznavajući se sa ljudima koji su također kroz razne organizacijske oblike promovirali iste ili slične ideje zastupajući pozitivne vrijednosti, uvidjeli smo da nikako nismo sami, da nas ima još. Stvoren je novi krug, Kneja je krenula u širu domenu, zakoračila po većoj livadi. Ali i dalje sve ostaje jednostavno, zapravo kako sve više rastemo, tako smo sve mirniji, ono što smo nekada mijenjali halabukom, danas mijenjamo mirom, dobro, možda malo glasnijom tišinom. To su te finese, te istančane niti koje samo iskustvo i mudrost različitosti može prepoznati. Nije šala, ali rad sa djecom i mladima kroz naše projekte pokazao nam je nove smjerove. Čudnovate su te energije, djeca ponekad znaju postaviti stvari na svoje mjesto bez puno razmišljanja. I nekako, zapravo, dolazimo do pojma koji je postao Knejina kultura, spoj teorije i prakse, racionalnog i iracionalnog, istine i zablude – permakultura. Prije nego pomislite na pitanje "što je permakultura?", pogledajte oko sebe i sve ono što vi i vaše životno iskustvo smatrate dobrim, vrijednim i dostojnim stvaranja samoodrživog života spojite u skup alata, teorija i mudrosti. Zapravo, zamislite da ste čarobnjak a da je permakultura vaša torba puna čarolija pomoću kojih stvarate! Permakulturno živjeti i permakulturno promišljati znači zapravo brinuti se o zemlji (i Zemlji) i brinuti se o ljudima a da pri tome vodite računa o pravednoj raspodjeli. Zamislite da je permakultura tehnika dizajna nastala kao spoj starih tradicijskih tehnika obogaćenih novim znanjima i tehnologijom iz mnoštva znanosti i ljudskih djelatnosti, poput arhitekture, graditeljstva,

poljoprivrede i šumarstva, kemije, biologije, sociologije, urbanizma, ekologije, ekonomije, energetike, gospodarenja vodama i otpadom. Primjenom tih znanja možemo dizajnirati elemente kojima "gospodarimo", koji nas okružuju i na taj način možemo stvarati uravnotežene i održive životne sredine. No, kako u moru proze ne bi ostala samo laprdanja, za sve koji volite nešto konkretno spomenuti ćemo neke naše aktivnosti unazad tri godine. Kneju ste mogli upoznati kroz izgradnju prave pravcate kućice od prirodnih materijala (slame, drva i gline) u Balama i u Lopatincu, izgradnju dječjeg šumskog igrališta u Črečanu, održavanje on-line nastave u Graditeljskoj školi Čakovec, osnivanje međunarodne mreže organizacija okupljenih u Mrežu ekosela Balkana, opremanje nastavnog kabineta srednje škole TIOŠ alternativnim izvorima energije (postavljanje vjetrenjače i solarnih kolektora), provedbu niza radionica za djecu i mlade, roditelje, odgajatelje, nastavnike i sve ljude dobre volje u sklopu projekata Pika i prijatelji, Budućnost kuca na seoska vrata i Kulturnatur, izradu nagrađivanog portala http://pikaiprijatelji.com, suorganiziranje seminara o razvoju ruralnih područja u Svetom Tomažu u Sloveniji, i kroz sudjelovanje na sajmovima (Zelendan) i događanjima (Nedamo Varšavsku!) naših prijateljskih organizacija. I evo nas ovdje, u novom dobu, pred novim izazovima. Ono što ćemo zasigurno promovirati je održivost u praksi ne odmičući se pri tome ni od teorije ni od prakse, ali zadržavajući nama svojstvenu interakciju. Sadržaji kroz koje ćemo mi učiti biti će dostupni svima vama, mi ćemo ih samo propustiti kroz naše želje i ideje dopuštajući da se njihovi elementi razviju u nešto novo, erotsko i životodajno. Uz zahvalu svim prekrasnim ljudima koji su bili i jesu dio Kneje i njezinog sukreiranja, šaljemo vam poziv da zakoračite u nepoznato i iziđete van tih nametnutih nam granica i budite ta promjena koju želite vidjeti.

Svim knejovkama i knejovcima koji su svoje niti utkali u naše društvo, kao i svim našim simpatizerima i simpatizerkama poklanjamo Pjesmu o Kneji! http://skrati.net/pjesmaokneji →6


Esencija permakulture

Sa탑etak permakulturnih principa i koncepata objavljenih u knjizi Davida Holmgrena "Permaculture Principles & Pathways Beyond sustainability".

Holmgren Design Services 16 Fourteenth Street, Hepburn, Victoria, Australia 3461 @. info@holmgren.com.au | w. www.holmgren.com.au | crte탑i Richard Telford


Esencija permakulture

Primjenjena vodena kultura Agrošumarstvo i šumarstvo bazirano na prirodnim principima

Bio-intenzivno vrtlarstvo

Šumsko vrtlarstvo

Sakupljanje plodova divljih zona Organska agriČuvanje sjemena kultura

Sakupljanje kišnice Biotecture – održiva gradnja

Sakupljanje vode pomoću ključnih linija

Vlasništvo Pasivno solarni dizajn

Holističko upravljanje velikim područjima

Plinofikacija ugljenom i drvetom

Običajno (tradicijsko) pravo vlasništva na zemlju

Microhydro

Zadruge/ umrežavanje poduzeća

Ručni alat

Rješavanje sukoba

Biciklistički transport

Eko sela/zajednička kućanstva

Oporaba/recikliranje

Izračun dostupne energije

Kućna i Steinerova naobrazba

Moralne/etičke investicije

Isčitavanje krajobraza

Društveno podržavajuća agrikultura Proizvodi poštene trgovine – fair trade WWOOFing – svjetovne mogućnosti na organskim farmama LETS – sustavi lokalne razmjene

→8

Prirodni materijali za gradnju

Izborne umjetnosti i muzika Duh mjesta (locusa) Dostojanstveno umiranje (briga o ljudima starije dobi) Yoga i druge tjelesno/umne i duhovne vještine

Porod kod kuće/dojenje Preventivno zdravlje Holistička medicina

Socijalna ekologija i istraživanje djelovanja


Esencija permakulture

Cvijet permakulture Počevši od morala i načela fokusiranih na ključna područja upravljanja zemljištem i prirodom, permakultura se razvija progresivnom primjenom načela koja se integriraju kroz svih 7 područja nužnih za održanje ljudske vrste kroz doba energetskog pada (energy descent). Sredinom 70-tih Bill Mollison i ja složili smo riječ Permakultura (permanentna agrikultura) kako bi opisali jedan integriran, rastući sustav trajnih ili samoodrživih biljnih i životinjskih vrsta korisnih čovjeku.[1] Sadašnja definicija Permakulture, koja reflektira širenje fokusa naglašenog u knjizi Permaculture One, je: “Savjesno (promišljeno) dizajnirani krajolici koji kopiraju uzorke i odnose koji se nalaze u prirodi, koji u isto vrijeme doprinose obiljem hrane, značajem i energijom kako bi snabdijeli sve lokalne potrebe.” Ljudi, njihove građevine i načini na koji se oni organiziraju centralna su točka permakulture. Tako je permakulturna vizija trajne ili održive agrikulture uznapredovala do jedne trajne ili održive kulture.

Sustav dizajniranja Za većinu ljudi, uključujući i mene, gore navedena koncepcija permakulture je preglobalna u svom opsegu djelovanja, tako da je njeno djelovanje reducirano. Preciznije rečeno, permakulturu vidim kao upotrebu sustava načela promišljanja i dizajniranja koja omogućuju organiziranje okvira za provođenje gornje vizije. Ona spaja sve raznolike ideje, vještine i načine življenja koje treba ponovno otkriti i razviti kako bi nas ojačali u predviđanju naših stvarnih potreba, istovremeno povećavajući prirodna bogatstva (prirodni kapital) za buduće generacije. U ovom suženom ali važnom shvaćanju, permakultura nije krajobraz, ili čak umijeće organskog vrtlarstva, održivog poljodjelstva, energetski učinkovite gradnje ili razvoja eko sela ili slično, ali može biti korištena za dizajniranje, formiranje, upravljanje i unapređivanje tih i svih drugih nastojanja pojedinaca, kućanstava i zajednica na putu prema održivoj budućnosti. "Cvijet ustrojstva permakulturnog dizajna" (Cvijet permakulture) pokazuje ključna područja koja iziskuju preinake kako bi kreirali održivu kulturu. Povijesno gledajući, permakultura se fokusirala na upravljanje zemljom i prirodom, kao na izvor i primjenu moralnih i dizajnerskih načela. Danas se ta načela primjenjuju na ostala područja u kojima se koriste fizički i energetski elementi, kao i na organizacije ljudi – udruge, zajednice i sl. (često zvane nevidljivim konstrukcijama u permakulturnom učenju). Neka od posebnih područja sustava dizajna i rješenja koja su bila povezana sa širim stanovištem permakulture (barem u Australiji) prikazane su uokolo permakulturnog cvijeta. Spiralni evolucijski put započinje s moralom i načelima nagovještajući isprepletenost tih područja, inicijalno na osobnoj i lokalnoj razini, a zatim nastavljajući se na kolektivnu i globalnu razinu. Paukovska priroda spirale nagovješta neizvjesnu i promjenjivu prirodu samog procesa integracije. [1]

Mreža Permakultura je također i mreža pojedinaca i grupa koja šire permakulturna rješenja kako u bogatim tako i u siromašnim regijama i državama na svim kontinentima. Permaklutura još uvelike nije prepoznata od strane sveučilišnih krugova i nije podržana od strane vlada ili poslovnih subjekata, stoga permakulturni aktivisti doprinose održivoj budućnosti reorganizirajući svoje vlastite živote i poslove prema permakulturnim načelima. U tom 1

Bill Mollison & D.Holmgren, Permaculture One, Corgi 1978. i od tada je objavljena na 5 jezika.

9←


Esencija permakulture smislu oni kreiraju manje lokalne promjene, ali baš oni su ti koji svojim djelovanjem direktno i indirektno utječu na područja održivog razvoja, organske agrikulture, primjerene tehnologije i kreiranja namjernih zajednica.

Tečaj permakluturnog dizajna Većina ljudi koja se nalazi u ovoj mreži je završila Tečaj permakulture (kod nas zvan 72 satni tečaj Permakulture - PK tečaj), koji je preko 20 godina glavno "prijevozno sredstvo" permakulturnog nadahnuća i izobrazbe diljem svijeta. Sa stanovišta nadahnuća PK tečaj djelovao je kao društvena spona koja povezuje sudionike i proširuje taj krug, kako bi ta globalna mreža permakulturista postala društveni pokret. Osnova tečaja permakulture postavljena je 1984., ali različit napredak forme i sadržaja tih tečajeva predstavljanih od strane raznih permakulturnih učitelja, proizveo je razna i lokalizirana iskustva pa tako i različita razumijevanja same permakulture.

Prepreke u širenju permakulture Puno je razloga zašto rješenja ekološkog razvoja koja odražavaju načela permakulturnog dizajna nemaju veći utjecaj kroz zadnjih nekoliko desetljeća. Neki od tih razloga su: * Rasprostranjenost znanstvene kulture redukcionizma (koja ne sagledava povezanost sustava, već zasebno promatra i izolira određene probleme, te ih promatra u izolaciji) koja je jako suzdržana, ako ne i neprijateljska prema holističkim metodama istraživanja. * Dominantna kultura konzumerizma (potrošačka kultura) vođena disfunkcionalnim (neprimjerenim) ekonomskim mjerama "dobrobiti i napretka". * Politička, ekonomska i društvena elita (globalna i lokalna) koja strahuje da bi kroz prihvaćanje lokalnesamouprave i samoodrživost izgubili utjecaj i moć . Ove nabrojene i srodne prepreke manifestiraju se različito u različitim društvima i u različitom kontekstu. Za većinu svjetskog stanovništva (5 milijardi ili više ljudi), za koje su osnovni troškovi preveliki u odnosu na stvarnu zaradu, mogućnost da održe ili ponovo razviju samoodržive načine zadovoljavanja svojih potreba je znatno ograničena. Iscrpljivanje lokalnih prirodnih izvora pritiskom porasta populacije, inovacijama u tehnologijama crpljenja tih resursa, etnički i migracijski konflikt, kao i vladino i korporativno iscrpljivanje, sve je to umanjilo produktivnost i opstojnost starih međusobno povezanih razvojnih održivih sustava. Istovremeno porast monetarne ekonomije osigurao je porast gospodarske i industrijske radne snage, povećavajući time mjeren prihod (BDP), ali ne uzimajući u obzir opadanje opće dobrobiti. Razne mogućnosti bile su mamac u rapidno rastućim gradovima koji je poput ovješene mrkve zavodio narod da se preseli u grad. Taj proces prati model star kao i srednjevjekovna priča o liku Dicku Wittingtonu koji je vjerovao da su ulice ranog Londona bile popločane zlatom. Istovremeno, mogućnost vlada da pruže zdrastvenu skrb, obrazovanje i druge socijalne usluge srezane su radi strukturalnih prilagodbi nametnutih od strane MMF-a i Svjetske banke. Isti taj sustav moći koji izrabljuje i crpi slabije, tješi miljardu ili više stanovnika srednje klase, većinom na sjeveru, nudeći im zadovoljštinu niskim, čak i padajućim troškovima u odnosu na njihova prosječna primanja, snižavajući cijene hrane, vode, energenata i drugih osnovnih potrepština. S obzirom da globalna tržišta nisu prenijela znakove iscrpljivanja resusa i degradacije prirodnog okoliša, potrošači nisu svjesni potrebe za razvojem samoodrživijeg načina života, niti je ostvaren potreban pritisak na javnu politiku koja bi mogla poduprijeti te potrebne prilagode. Bujica novih i jeftinih potrošačkih dobara dovela je konzumaciju do točke super-zasićenja,

→ 10


Esencija permakulture a istovremeno društveni kapital i dobrobit nastavljaju rapidno opadati već od 1970-tih. Plašljivo prihvaćanje ekonomskog rasta pod svaku cijenu, te nametnuti interesi korporacija i vlada, koji će vjerojatno izgubiti moć kroz tu promjenu, pojašnjavaju radikalnu prirodu politike permakulturne agende.

Fokusiranje na mogućnosti radije nego na prepreke Budući da su permaklulturni aktivisti zaista svjesni tih prepreka u onome što rade, permakluturne strategije zasnovane su radije na mogućnostima nego na preprekama. U kontekstu pomaganja toj promjeni od neupućene potrošnje do odgovorne proizvodnje, permakultura se, unatoč razornom utjecaju bogatstva, izgrađuje na postojanosti kulture samoodrživosti i na postojanosti društvenih vrijednosti, te na očuvanju niza vještina, kako konceptualnih tako i primjenjenih. Prepoznavanje tih nevidljivih izvora od ključne je važnosti u bilo kojem permakulturnom projektu, jednako kao što je važna i procjena biofizičkih i materijalnih resursa. Dokle god održiva "proizvodnja" (hrane i drugih resursa) zadržava glavni cilj permakulturnih strategija, može se tvrditi da je permakultura učinkovitija od takozvane pionirske "održive potrošnje". Za razliku od slabih strategija koje potiču zeleni konzumerizam, permakultura se aktivno bavi problemima ponovno integrirajući i smanjujući proizvodno/potrošački krug oko žarišta aktivnog pojedinca, njegovog kućanstva i lokalne zajednice. Iako je permakultura konceptualan okvir održivog razvoja koji ima duboke korjene u ekološkoj znanosti i sustavnom promišljanju, svoj pokret (grassroot) širi kroz usvajanje praktičnih i osnažujućih rješenja unutar različitih kultura i sklopova pokazujući svoj potencijal doprinosa evoluciji popularne kulture održivosti.

Osnovne pretpostavke Permakultura je osnovana na nekim temeljnim pretpostavkama koje su presudne za razumijevanje i procjenu iste. Pretpostavke na kojima je permakultura prvenstveno zasnovana iznešene su u knjizi Permaculture One, i vrijedne su ponavljanja: * Ljudi, iako su rijetki unutar prirodnog svijeta, subjekt su znastvenih (energetskih) zakona koji vladaju materijalnim svemirom, ukljućujući i životnu evoluciju. * Iskorištavanje fosilnih goriva tijekom industrijske ere jedan je od primarnih uzroka spektakularnog povećanja broja stanovnika, tehnologije i svih drugih novih karakteristika modernog svijeta. * Tekući i budući utjecaj globalnog industrijskog društva i utjecaj brojnosti populacije na zadivljujuću planetarnu bioraznolikost narastao je do krajnjih granica, koje su veće od bilo kojih masovnih promjena koje su se dogodile tijekom nekoliko zadnjih stotina godina. * Unatoč tome što se ne može predvidjeti budućnost, iscrpljivanje fosilnih goriva kroz nekoliko budućih generacija dovest će do postepenog vraćanja sustavnih dizajnerskih rješenja zasnovanih na promatranju prirode i predindustrijskih društava, koje su zasnovane na obnovljivoj energiji i resursima (čak i ako će određene forme tih sustava odražavati jedinstvene i lokalne prilike). Prema tome, premakultura je zasnovana na pretpostavkama progresivnog smanjenja potrošnje energenata i resursa, i na neizbježnom smanjenju broja ljudi. Ja to nazivam nadolazeće doba energetskog pada (energy descent future) kako bi naglasio važnost energije u ljudskoj sudbini, i najmanje negativan, ali jasan opis kojeg neki mogu nazivati "propast", "smanjenje", "raspadanje" ili "odumiranje". To nadolazeće doba energetskog pada može se vizualizirati kao nježno spuštanje nakon leta pomahnitalim balonom koji nas vraća na zemlju, našem domu. Naravno, ta zemlja je bila izmjenjena ljudskim energetskim usponom, stvarajući bu-

11 ←


Esencija permakulture dućnost izazovnom i novom kao što se to događalo u bilo kojem periodu povijesti. U otvorenom prihvaćanju takve budućnosti kao neizbježne imamo izbor između ustrašene gramzivosti, neobaziranja na problem i kreativne prilagodbe. Konceptualno podržavanje tih pretpostavki proizlazi iz mnogih izvora, ali ja prepoznajem jasan i poseban utjecaj u tiskanom radu ekologa Howarda Oduma[2]. Tekući utjecaj Odumovog rada na evoluciju mojih vlastitih ideja učinio je izričitost u mojoj posvećenosti permakulturi i stvorio opsežne reference samog Oduma u permakulturi, Principles & pathways beyond sustainability, kao i članci u Holmgrenovom: Collected writings & presentations 1978.-2006.[3] Među nedavno izdanim radovima o vrhuncu iskorištavanja fosilnih goriva i njegovom nadolazećem opadanju, najbolji pregled dokaza i primjera daje Richard Heinbergova predivno imenovana knjiga The Party’s over[4] koja se bazira na radu umirovljenih i nezavisnih naftnih geologa Campbella, Leherrerea i drugih, koji su sredinom 1990-tih dobili stvarne činjenice o svjetskim zalihama fosilnih goriva i kritičnoj prirodi vrhunca nasuprot ukupnoj proizvodnji benzina i nafte.  

PERMAKULTURNA NAČELA Vrijednost i upotreba načela Ideja u pozadini premakulturnih načela je ta da uopćena načela mogu biti izvedena iz proučavanja prirodnog svijeta i predindustrijskih društava, i da će ona biti univerzalno primjenjiva na "brzim tračnicama" razvoja održive upotrebe zemlje i njenih "resursa", bilo to u kontekstu ekološkog i materijalnog obilja ili u kontekstu jednog od nedostataka. Proces koji osigurava ljudske potrebe unutar ekoloških granica zahtijeva kulturološku revoluciju. Neizbježno je da je takva revolucija popunjena brojnim konfuzijama, pogrešnim vođenjima, rizicima i nedostatcima. Izgleda da imamo malo vremena za postizanje takve revolucije. U ovom povijesnom kontekstu, ideja jednostavnog kompleta vodećih načela koji imaju sveobuhvatnu, pa čak i univerzalnu primjenu zvuči nadasve privlačno. Permakulturna načela su kratki postulati ili slogani koje možemo koristiti kao podsjetnike kada se suočavamo s kompleksnim mogućnostima dizajniranja i evolucijom ekološki poduprtih sustava. Ta načela su univerzalna, iako će se metode koje ih izražavaju razlikovati ovisno o mjestu i situaciji. Ta načela mogu se lako primjeniti i na našu osobnu, ekonomsku, društvenu i političku reorganizaciju, kao što je prikazano u Permakulturnom cvijetu, iako se raspon strategija i tehnika koje odražavaju načelo još uvijek razvija unutar svakog pojedinog područja. Načela permakulture mogu se podijeliti na moralna načela i načela dizajna.

H.T.Odum, Environment, Power & Society, John Wiley 1971. – bila je knjiga koja je utjecala na mnoge ključne krajobrazne mislioce 70-tih. I bila je prva referenca u Permaculture One. Odumov nevjerojatan izdani rad kroz tri dekade, kao i rad njegovih kolega i studenata, nastavio je informirati moj rad.

2

3 Pogledaj članak 11 Razvoj Permakulturnih načela i članak 25 Energy & Emergy: Revaluing Our World koji su posebno mjerodavni u objašnjenju Odumovog utjecaja na permakulturu u David Holmgrenovoj: Collected Writings & Presentations 1978:2006 (e book). Za nedavne evaluacije i usporedbe Odumovog Emergy koncepta u odnosu na druge održive alate pogledaj Ecosystem Propertis and Principles of Living Systems As Foundation for Sustainable Agriculture: Critical reviews of environmental assessment tools, key findings and guestions from a course process od Steven Doherty-a 4

Richard Heinberg The Party’s Over: Oil, War and the Fate of Industrial Societies, New Society Publishers 2003.

→ 12


Esencija permakulture

Moralna načela permakulture Moralni akt kao ograničenje instinkta preživljavanja i drugih osobnih i društvenih konstrukcija vlastitih interesa ima tendenciju upravljanja ljudskim ponašanjem unutar bilo kojeg društva. Ta načela su kulturološki razvijeni mehanizmi za sve prosvjetljenije osobne interese, koji sve više uključuju uvid u to tko i što nas sačinjava, i u dugoročno razumijevanje dobrih i loših posljedica naših djela. Što je veća moć ljudske civilizacije (ovisno o dostupnosti energije), i što je jača koncentracija i omjer moći unutar društva, moral postaje ključna točka u osiguravanju dugoročnog kulturološkog pa i čak biološkog preživljavanja. Taj ekološki funkcionalan pogled na moral čini ga centralnim u razvoju kulture za nadolazeće doba energetskog pada (energy descent). Poput načela dizajniranja, moralna načela nisu izričito iznešena u ranijoj permakulturnoj literaturi. Razvojem tečaja permakulture, moral je uglavnom bio pokriven trima glavnim maksimama ili načelima: 1. Briga o Zemlji (tlo, šume i voda) 2. Briga o ljudima (briga o sebi, rodu i zajednici) 3. Pravilna raspodjela (postavlja granice potrošnje i reprodukcije te preraspodjelu viškova) Ovi principi proizašli su iz istraživanja o moralu društva i zajednice koji su usvojeni od strane starih religijskih kultura i modernih zajednica. Treće, pa čak i drugo načelo, zapravo su proizašli iz prvog načela. Za permakulturni dizajn moralna načela bila su naučena i korištena kao jednostavne i gotovo neupitne moralne osnove unutar šire globalne nacije istomišljenika. Općenito, ta načela imaju zajedničku točku sa svim tradicionalnim "kulturama mjesta" koja su povezivala ljude sa zemljom i prirodom kroz povijest, sa primjetnim izuzimanjem modernih industrijskih društava. Taj fokus u permakulturi koji uči od urođeničkih, plemenskih, tradicijskih i ostalih "kultura mjesta" zasnovan je na dokazu da su te kulture postojale u relativnoj ravnoteži sa svojim okruženjem, i da su preživjele puno duže od bilo kojeg nedavnog civilizacijskog eksperimenta[5]. Naravno da u našem pokušaju da živimo moralan život, ne smijemo zanemariti velike duhovne i filozofske tradicije pismenih civilizacija, ili velike mislioce znastvenog prosvjetljenja i sadašnjeg vremena. Ali u dugom prijelazu do niskoenergetske kulture moramo uzeti u obzir, i pokušati razumjeti širu sliku vrijednosti i poimanja od onoga što nam je donijela nedavna kulturološka povijest[6].

Načela dizajna Znanstvene osnove za načela permakulturnog dizajna općenito leže unutar moderne znanosti i ekologije, te posebno unutar ogranka ekologije koji se naziva "ekologija sustava". Ostale intelektualne discipline, uglavnom geografija pejzaža i etnobiologija, doprinjele su svojim konceptima koji su potom ugrađeni u načela permakulturnog dizajna. Temeljno, načela permakulturnog dizajna proizašla su iz načina opažanja svijeta koji je često opisan kao "sustavno promišljanje" i "dizajnersko promišljanje" (pogledaj Načelo 1. - Promatraj i sudjeluj). 5 Za istraživanje evolucijskih ograničenja plemenskih društava unutar modernog društva pogledaj članak 29: Tribal Conflict: Proven pattern Dysfunctional Inheritance u David Holmgrenovoj: Collected Writings & Presentations 1978:2006 (e book). 6 Za trenutno ustrojstvo vrijednosti autohtone kulture i vrijednosti eko-duhovnog odgovora na "pad energije" pogledaj Last Hours of Ancient Sunlight: Waking up to personal and global transformation Thoma Hartmanna 1999 Harmony Books.

13 ←


Esencija permakulture Ostali primjeri sustavnog i dizajnerskog promišljanja uključuju: * Potpuni zemljovid, bolje poznati kao Katalog cijele Zemlje, kojeg je uredio Stewart Brand, učinio je puno kako bi promovirao sustavno i dizajnersko promišljanje kao centralni alat u kulturnoj revoluciji kojoj je permakultura čisti doprinos. * Široko poznate i primjenjene ideje Edwarda de Bona[7] koje su pale pod prostranu rubriku sustavnog i dizajnerskog promišljanja. * Kao što je kibernetika[8] akademska znanost, sistemsko promišljanje bio je težak i ezoteričan predmet, usko povezan s nastankom računala i komunikacijskih mreža i mnogih drugih tehnoloških aplikacija. Neovisno od ekološke energetike Howarda Oduma, utjecaj sustavnog promišljanja u mom razvoju permakulture i njenim dizajnerskim načelima nije stigao kroz opsežno proučavanje literature, već više kroz osmotsku apsorpciju unutar kulturnog etera koji se podudara s mojim vlastitim iskustvom u permakluturnom dizajnu. Nadalje, vjerujem da većina apstraktnih uvida sustavnog promišljanja ima razumljive paralele u pričama i mitovima drevnih kultura, i u manjoj mjeri u znanju svih onih ljudi koji su još uvijek povezani sa zemljom i prirodom. Djelovanje permakulturnih načela (moralnih i dizajnerskih) možemo promatrati svugdje oko sebe. Uvjeren sam da njihova odsutnost ili njihova prividna suprotnost od moderne industrijske kulture, ne umanjuje njihovu univerzalnu važnost prelaska u niskoenergetsku budućnost. Većina ljudi koristiti će permakulturu referirajući se na set strategija, tehnika i primjera, koji su spefični s obzirom na opseg uključenih sustava, kulturnog i ekološkog konteksta, repertoara vještina i iskustava onih koji su u to uključeni. Ako načela služe kao vodstvo u odabiru i razvoju korisnih primjena, onda ona trebaju sjedinjavati što više sustava dizajnerskih zamisli, uklopljenih u jezik razumljiv svakodnevnim ljudima koji se zasniva na tradicionalnim izvorima mudrosti i zdravom razumu. Organiziram raznolikost permakulturnog promišljanja kroz 12 dizajnerskih načela. Moj sklop dizajnerskih načela uvelike se razlikuje od onih korištenih od strane drugih permakulturnih učitelja. Neka od njih su jednostavno pitanje naglašavanja i organizacije; u nekim slučajevima to može naznačiti različitost samog smisla. To nije iznenađujuće uzimajući u obzir novu ali još uvijek nastajuću prirodu permakulture. Oblik svakog dizajnerskog načela je pozitivna djelatna izjava s pridruženom oznakom, koja djeluje kao grafički podsjetnik i označava neka osnovna stanovišta ili primjer tog načela. Svakom načelu pridružena je tradicionalna mudra izreka koja naglašava negativan aspekt tog načela tj. aspekt na kojeg treba obratiti pozornost. Svako načelo može simbolizirati vrata ulaska u labirint sustavnog promišljanja. Bilo koji primjer koji će se koristiti pri opisivanju određenog načela, ujedno će sadržavati dijelove ostalih načela, iz čega izvodimo da su načela jednostavni alati promišljanja koji nam asistiraju pri prepoznavanju, dizajniranju i razvoju dizajnerskih rješenja.

7

Poznat po stvaranju izraza "lateralno promišljanje".

Norbert Wiener, Cybernetics: Control & Communication in the Animal and the Machine, 1948, je temeljni tekst. John Gall, General Systematics, Harper & Row 1977, Omogućava dostupan i koristan vodič za permakulturiste. 8

→ 14


Esencija permakulture NAČELO

1.

PROMATRAJ I SUDJELUJ

“Ljepota je u oku promatrača.” Dobar dizajn ovisi o slobodnom i harmoničnom odnosu između čovjeka i prirode, u kojem pomno promatranje i promišljeno djelovanje osiguravaju dizajnersko nadahnuće, repertoar i uzorke. To iskustvo nije nešto što je izraslo iz izolacije, već kroz kontinuirano i međusobno djelovanje sa subjektom. Permakultura ove uvjete koristi kako bi neprekidno razvijala sustave korištenja zemlje i samog života, te kako bi održala ljude kroz eru energetskog pada (energy descent). U nekadašnjim zajednicama lovaca-sakupljača i u zajednicama niske gustoće, prirodno okruženje osiguravalo je sav potreban materijal, i jedini trud ljudi su ulagali u sakupljanje. U predindustrijskim društvima s populacijom visoke gustoće agrikulturna produktivnost ovisila je o vellikim i kontinuiranim unosima ljudskog rada[9]. Industrijsko društvo ovisi o velikim i kontinuiranim unosima energije fosilnih goriva kako bi osigurala potrebu za hranom, ostalim dobrima i uslugama. Permakulturisti tj. permakulturni dizajneri koriste pomno promatranje i promišljenu interakciju kako bi stvorili djelotvorniju upotrebu ljudskih sposobnosti i reducirali ovisnost o neobnovljivoj energiji i visokoj tehnologiji. Sposobnost određenih pojedinaca da istupe iz konzervativnijih i društveno povezanih poljoprivrednih zajednica, te promatraju i objašnjavaju i tradicionalne i moderne metode korištenja zemljišta, moćan je alat u unapređivanju novih i prikladnijih sustava korištenja. Dok je cjelokupna promjena unutar zajednica uvijek puno teža iz niza razloga, prisutnost lokalno razvijenih modela koji su utemeljeni na najboljjim rješenjima tradicionalnog i modernog ekološkog dizajna imaju veću vjerojatnost za uspjeh od gotovih dizajnerskih rješenja uvezenim izvana. Raznolikost takvih lokalnih modela prirodno će generirati inovativne elemente koji će uroditi sličnim inovacijama negdje drugdje. Umjesto prihvaćanja i kopiranja dokazanih i iskušanih rješenja ovo se načelo više fokusira na osposobljavanje generacija neovisnih, pa čak i heretičkih pojedinaca koji dugoročno razmišljaju jer će takvi pojedinci stvarati nova rješenja. U prošlosti, društvo sveučilišne kulture i gradskog priljeva tolerirali su, pa čak i podržavali takvo razmišljanje, dok se tradicionalna poljoprivredna kultura nemilosrdno opirala tom poimanju. U kaotičnim stadijima post modernističkog bogatog društva sustavi autoriteta znanja manje su jasni i mogućnosti za neovisno i više sustavno promišljanje difuzno su razbacane duž socijalne i zemljopisne hijerarhije. U tom kontekstu ne možemo se osloniti na etikete i manire kao znakove autoritativnosti i vrednovati ih kada pristupamo bilo kojem budućem dizajnerskom rješenju. Tako da se na svakoj životnoj razini moramo sve više i više osloniti na vještine promatranja i osjetljivu interakciju kao bi pronašli put prema naprijed. Poslovica "Ljepota je u oku promatrača" podsjeća nas da proces promatranja utječe na stvarnost i da uvijek moramo biti oprezni kada su u pitanju apsolutne istine i vrijednosti. 

Pogledaj F.H.King, Farmers of Forty Centuries za opis kineske agrkulture na kraju 20 stoljeća kao primjer održivog društva ovisnog o maksimalnoj upotrebi ljudskog rada.

9

15 ←


Esencija permakulture NAČELO

2.

SAKUPI I SPREMI ENERGIJU

“Željezo se kuje dok je vruće.” Živimo u svijetu besprimjernog bogatstva koje dolazi od iskorištavanja enormnih zaliha fosilnih goriva koje je zemlja skladištila tijekom milijuna godina. Koristili smo neka od tih bogatstava kako bi povećali naše iskorištavanje zemljinih obnovljivih izvora do jednog neodrživog stupnja. Jedan od najnepovoljnijih utjecaja tog pretjeranog iskorištavanja pokazat će se kao opadanje dostupnih fosilnih goriva. Rečeno financijskim rječnikom, živimo nesmotreno trošeći globalni kapital koji dovodi to propasti samog posla (poslovnog bankrota). Trebamo naučiti kako štedjeti i ponovo uložiti većinu bogatstava koja trenutno trošimo ili rasipamo kako bi naša djeca i potomci mogli imati dostojan život. Moralni temelj ovog načela teško može biti jasniji od toga. Nažalost, konvencionalno poimanje vrijednosti, kapitala i bogatstva potpuno je beskorisno u ovoj misiji. Neprikladna poimanja bogatstava dovela su nas do toga da ignoriramo mogućnosti lokalnih izvora obnovljivih i neobnovljivih oblika energije. Prepoznavanjem tih mogućnosti i djelovanjem na njima mogli bi si osigurati energiju koja bi nam opskrbila "prihod" za naše neposredne potrebe i kojom bi mogli ponovno izgraditi kapital. Neki od izvora energije uključuju: * Sunce, vjetar i oborinske vode * Otpadni materijal poljoprivrednih, industrijskih ili trgovačkih djelatnosti Najvažniji spremnici budućih vrijednosti uključuju: * Plodno tlo s velikim udjelom humusa * Vegetacijski sustav trajnica, posebno stabala, proizvodnja hrane i ostalih korisnih sredstava * Vodni sustavi i rezervoari * Pasivne solarne građevine Dizajnirana ekološka obnova jedan je od najučestalijih izraza okolišnog promišljanja u bogatim državama, i valjan je element u permakulturnom dizajnu kada se uzmu u obzir ljudi kao sastavni dio obnovljenih sustava. Ironično je da je napuštanje marginalnih seoskih krajobraza u mnogim bogatim državama i zemljama u razvoju uslijed pada cijena komoditeta i zamjene za subvencionirane intenzivne sustave zasnovane na fosilnim gorivima, kreiralo "moderne divljine" na puno većoj razini nego što je to učinila dizajnirana ekološka obnova. To napuštanje zemljišta ima nekoliko negativnih utjecaja, kao što je kolaps tradicionalnog upravljanja vodama, sustavima kontrole erozija kao i porast požara, ali opet na drugim mjestima dozvolilo je prirodi da ponovo izgradi biološku osnovu tala, šuma i divljeg života bez uplitanja neobnovljivih izvora. Dokle su jeftini i subvencionirani sustavi bazirani na fosilnim gorivima za obnovu prirodnog kapitala jako važni izričaji ovog načela, također možemo promišljati o kolektivnom iskustvu, know-howu, tehnologiji i izvođenju softwarea iz generacija industrijskog bogatstva, kao ogromnog spremišta obilja koje može biti dislocirano kako bi kreirali nove forme kapitala pogodne za nadolazeće doba energetskog pada. Većina optimizma oko održivosti odnosi se na tehnološku i inovativnu primjenu. Permakulturne strategije koriste ove mogućnosti zadržavajući zdrav skepticizam zasnovan na premisi da su tehnološke inovacije najčešće

→ 16


Esencija permakulture "Trojanski konj", koji iste probleme preoblikuje u nove forme. Izdvojeno od potrebe za diskriminacijom, u upotrebi tehnologije koja bi izgradila nova kapitalna postignuća, tehnološke inovacije spremište su bogatstva koje će progresivno izgubiti na cijeni tijekom nadolazećeg doba energetskog pada (energy descent) iako u manjoj mjeri nego stvarna postignuća i infrastuktura. Poslovica "Željezo se kuje dok je vruće" podsjeća nas da imamo ograničeno vrijeme za sakupljanje i spremanje energije prije no što sezonsko ili epizodno obilje razaspemo i potrošimo. NAČELO

3.

OSTVARI PRINOS

“Ne možeš raditi prazna trbuha.” Prethodno načelo fokusiralo je našu pažnju na potrebe korištenja postojećih bogatstava kako bi stvorili dugoročne investicije u prirodnom kapitalu. Ali nema smisla nastojati posaditi šumu za naše praunuke ukoliko danas nemamo što jesti. Načelo nas podsjeća da bi trebali dizajnirati bilo koji sustav koji bi osigurao samopouzdanje na svim razinama (uključujući i osobnu razinu) efektivno koristeći sakupljenu i pohranjenu energiju kako bi održavala sustav i sakupila još energije. Prošireno, fleksibilnost i kreativnost u pronalaženju načina prikupljanja i doprinošenja bit će ključna u tranziciji porasta prema smanjenju. Bez žurnog i stvarno korisnog doprinošenja, bez obzira na to što dizajniramo i razvijamo imati će tendenciju propadanja, dok će se elementi koji se obnavljaju bez odgode množiti. Bilo da mi to pridodajemo prirodi, trgovačkim snagama ili ljudskoj pohlepi, sustavi koji najučinkovitije prikupljaju i doprinose, te koriste to najučinkovitije kako bi susreli potrebe preživljavanja, imaju tendenciju da nadvladaju alternative[10]. Prinos, profit ili zarada djeluju kao nagrada koja osnažuje, održava i/ili replicira sustav koji je stvorio prinos. Na taj se način šire uspješni sustavi. Sustavnim jezikom te se nagrade nazivaju "ciklusi povratne sprege" koji pojačavaju početni proces ili impuls. Ukoliko smo ozbiljni glede održivih dizajnerskih rješenja, tada moramo stremiti nagradama koje podržavaju uspjeh, rast i repliciranje tih rješenja. Dok to može biti posve jasno farmerima i poslovnim ljudima, postoji nepromjenjiv međukulturalan uzorak gdje rastuće bogatsvo vodi do disfunkcionalne i kozmetičke okoline zamjenjujući funkcionalne i produktivne. Bill Mollison je promovirao jednu od prvobitnih permakulturnih vizija urbanih okruženja prepunih hrane i drugih korisnih biljaka umjesto ukrasnog bilja kao protumjeru tom disfunkcionalnom kulturnom aspektu. Čak i u siromašnijijm državama, nepreispitan cilj većine razvojnih projekata je omogućiti ljudima bijeg od potrebe podržavanja funkcionalne i produktivne okoline, potpunim sudjelolvanjem u monetarnoj ekonomiji gdje "ostvarivanje prinosa" postaje ograničen i destruktivan proces diktiran silama globalne ekonomije. Model uspjeha novopečenih bogataša, u kojem su funkcionalno i praktično protjerani, treba zamijeniti prepoznavanjem stvarnih izvora bogatstva te stvarnim mjerilma uspjeha. Generacije ljudi koji rade za plaću ili nadnicu u razvijenijim zemljama kapitalističkog i socijalističkog modela doveli su do velikog raskoraka između produktivnog djelovanja i onoga čime se izdržavamo. Pomažući urbanim Australcima koji su se našli pred izazovom održivijeg ruralnog stila života, objasnio sam da je to kao da postaju poduzetnici. Jedna od sretnijih nuspojava u velikoj mjeri dis10 To je preformuliranje Lotkinog "Maximum Power Principle"-a. Howard Odum je predložio Maximum Power Principle (ili bar njegovu EMERGY osnovnu verziju toga) koji bi trebao biti prepoznat kao 4-ti Zakon energije.

17 ←


Esencija permakulture funkcionalnog i ciničnog "ekonomskog racionalizma" prisutnog u poslijednih nekoliko desetljeća je djelomično obnavljanje svijesti o potrebi da svi sustavi trebaju biti dizajnirani tako da budu produktivni. NAČELO

4.

PRIMJENJUJ SAMOREGULACIJU I PRIHVATI POVRATNU SPREGU

“Grijehe otaca ispaštat će djeca do sedmog koljena.” Ovo se načelo bavi samoregulacijskim aspektima permakulturturalnog dizajna kojima se ograničava neprikladan rast ili ponašanje. Ako razumijemo kako u prirodi funkcioniraju pozitivna i negativna povratna sprega dizajnirat ćemo sustave koji su u većoj mjeri samoregulirajući i time smanjiti količinu posla i učestalost intervencija kod upravljanja. Povratna sprega[11] (feedback) je sistemski pojam koji je ušao u upotrebu kroz elektroničko inženjerstvo. Princip 3: Ostvari prinos, opisuje povratnu spregu energije iz spremišta kako bi se dobilo više energije, što je primjer pozitivne povratne sprege. Ona se može promatrati kao akcelerator koji će sustav gurnuti prema slobodno dostupnoj energiji. Isto tako, negativna je povratna sprega kočnica koja sprečava da sustav upada u probleme manjka i nestabilnosti kao posljedicu pretjerane ili neprikladne upotrebe energije. Moglo bi se reći da su samo-održavajući i samoregulirajući sustavi "sveti gral" permakulture: ideal kojemu stremimo i koji možda nikad u potpunosti nećemo ostvariti. Dobar dio ovog ideala postiže se primjenom načela spajanja i raznolikosti (8 i 10), ali pomaže i ako pokušamo svaki element unutar sustava učiniti toliko samoopstojnim koliko je i energetski učinkovit. Sustav koji se sastoji od samoodrživih elemenata je otporniji na poremećaje. Tipičan primjer primjene ovog principa je odabir otpornih, poludivljih i samorazmnožavajućih sorti usjeva i vrsta domaćih životinja umjesto ovisnih i čistokrvnih. Samodostatni poljoprivrednici nekada su bili priznati kao baza snažne i neovisne zemlje. Današnja globalizirana ekonomija stvara veću nestabilnost čije posljedice uzdrmavaju čitavu planetu. Obnavljanje samodostatnosti, kako na nivou elementa tako i na nivou sustava povećava otpornost. U svijetu energetskog pada neće biti moguć visok i kontinuiran priljev dobara i usluga, a ekonomije razmjera i specijalizacija će se smanjiti i samodostatnost će dobiti na cijeni. Sva se živa bića prilagođavaju negativnoj povratnoj sprezi velikih prirodnih sustava i društava razvijajući samoregulaciju u svrhu izbjegavanja težih posljedica vanjske negativne povratne sprege. Klokani i drugi tobolčari prekidaju razvoj embrija ako se sezonski uvjeti čine nepovoljni. Time se smanjuje kasniji stres na populacije i okoliš. Tradicionalna su društva shvaćala da se posljedice vanjske negativne sprege često vidljive tek nakon duljeg vremenskog perioda. Ljudi su zaista trebali objašnjenja i upozorenja kao "Grijehe otaca ispaštat će djeca do sedmog koljena" ili "zakoni karme" koji djeluju u svijetu reinkarniranih duša. U suvremenom društvu bez razmišljanja pristajemo na ovisnost o sustavima širih razmjera koji zadovoljavaju naše potrebe, a istovremeno očekujemo mnogo slobode da radimo što želimo bez vanjske kontrole. Naše je društvo poput teenagera koji želi imati sve, imati to sada i bez posljedica. Čak su i u tradicionalnijim društvima stari tabui i drugi mehanizmi kontrole izgubili na snazi ili više nisu ekološki funkcionalni zbog promjena u okolišu, gustoći naseljenosti i tehnologiji.

11

Povratna sprega je zatvoren krug uzoraka i posljedica koji dovodi do toga da neki element sustava utječe sam na sebe.

→ 18


Esencija permakulture Jedan od izazova zaštite okoliša je razvitak kulture koja više osluškuje signale povratne sprege iz prirode, kako bi se spriječila prekomjerna eksploatacija. Negativna povratna sprega mora biti dobro usmjerena i dovoljno snažna da izazove korektivnu promjenu, a da ne ugrožava daljnji razvoj sustava. Sakupljanje kišnice i njeno korištenje u kućanstvu osvještava nas o kvalitativnim i kvantitativnim ograničenjima. Ako radi loše izvedbe dimnjaka peći na drva voda ima okus po dimu, ta negativna povratna informacija potiče korektivnu reakciju. Trud da se dizajnira održivi sustav bez rizika negativne povratne sprege je kao pokušavanje da se djeca u potpunosti očuvaju od opasnosti nezgode ili zaraze – time se izlažu većim rizicima u budućnosti. Otvoreno prihvaćanje opasnosti koje donosi negativna povratna sprega mora biti vođeno moralnim načelima i prvenstveno primjenjena na nas, naše obitelji i zajednice (tim redoslijedom), a ne nametnuto izvana kao što je to uobičajeno u velikim industrijskim ekonomijama. Hipoteza "Gaia"[12] o zemlji kao samoregulirajućem sustavu, analognom živom organizmu, čini čitavu planetu prikladnim primjerom ovog načela. Znanstveni dokazi o nevjerojatnoj homeostazi Zemlje kroz stotine milijuna godina otkrivaju nam Zemlju kao arhetipski samoregulirajući sustav koji je stimulirao evoluciju i njeguje kontinuitet svojih životnih oblika i podsustava. NAČELO

5.

KORISTI I CIJENI OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE

“Neka priroda čini svoje.” Obnovljivi su resursi oni koji se obnavljaju ili nadomještaju prirodnim procesima u razumnim vremenskim periodima bez potrebe za većim neobnovljivim ulaganjima. Jezikom ekonomije govoreći, obnovljivi resursi trebali bi se promatrati kao izvori prihoda, a neobnovljivi izvori kao kapitalna dobra. Trošenje kapitalnih dobara u svakodnevnom životu neodrživo je kojim god jezikom da govorimo. Permakulturni dizajn trebao bi težiti tome da što bolje iskoristi obnovljive prirodne resurse za ostvarenje i očuvanje prinosa čak i ako je potrebno uložiti nešto neobnovljivih resursa pri postavljanju sustava na noge. Vic da je uže za sušenje solarna sušilica smiješan nam je jer uviđamo da nas se potiče da koristimo nepotrebne i kompleksne aparate za jednostavne poslove. Iako je svakome jasno da je uže za sušenje rublja daleko održivije od električne sušilice, tek će neki prihvatiti drvo kao ekološki prihvatljivo gorivo. Sve šume stvaraju višak niskokvalitetnog drveta kao nusproizvod održivog upravljanja šumama i to se drvo nakon sušenja (solarnog sušenja, naravno) može koristiti kao lokalni izvor goriva za kuhanje i grijanje u dobro osmišljenim pećima. I kao što drvo ne zadovoljava sve naše kriterije idealnog goriva, tako ni biljna medicina neće zamijeniti ljekarnu, ali se lokalno uzgojenim i spravljenim biljnim pripravcima može uspješno liječiti čitav niz zdravstvenih problema. Time ćemo izbjeći mnoge ozbiljne nuspojave, kako unutarnje tako i vanjske, koje nastaju centraliziranom proizvodnjom lijekova, naučit ćemo više poštovati prirodu i osjećati se sposobniji sami se brinuti za svoje zdravlje. Obnovljive usluge (ili pasivne funkcije) su one koje dobivamo od biljaka, životinja te živog tla i vode, a da ih pri tom ne konzumiramo. Kad, na primjer, koristimo stabla za dobivanje drveta, ono je obnovljivi resurs, a kad stablo koristimo kao hlad i sklonište, iskorištavamo živo drvo za naše potrebe bez konzumiranja i dodatnih ulaganja 12

Pogledaj J. Lovelock, Gaia: A New Look At Life, Oxford University Press, 1979.

19 ←


Esencija permakulture energije. Ovaj jednostavni suodnos je očit, ali i vrlo bitan za redizajniranje sustava u kojima je za niz jednostavnih potreba uobičajeno koristiti neobnovljiva i neodrživa rješenja. Klasična permakultura dizajnira tako da se kokoši ili svinje koriste za pripremu zemlje za sadnju, zamjenjujući traktore i freze te umjetna gnojiva i pesticide. U ovakvim sistemima osmišljeno ograđivanje i smještanje domaćih životinja u željenim zonama omogućuje njihovo korištenje za dodatne funkcije. Permakulturni dizajn trebao bi što bolje iskorištavati obnovljive usluge iz prirode jer time smanjujemo svoje potrebe za resursima, a osim toga razvija se se harmoničnija interakcija između ljudi i životinja. Pripitomljavanje konja i drugih životinja za prijevoz, obradu zemlje i snagu koja se primjenjuje za niz potreba jedan je izvrstan primjer kako su usluge prirode doprinjele ljudskom razvitku. Prisni odnosi sa domaćim životinjama također pružaju priliku da humane moralne vrijednosti prenesemo i na odnos prema prirodi. S druge strane, u kulturama gdje je stoka još uvijek bitan simbol blagostanja, treba poraditi na prepoznavanju vrijednosti obnovljivih usluga koje dobivamo od biljaka i zemlje. Kako u bogatim, tako i u siromašnim zajednicama treba osvijestiti potencijal ljudskog izmeta kao obnovljivog gnojiva koje posredstvom ekoloških usluga mikroba u kompostnom WC-u postaje prikladno za korištenje i to je još jedan univerzalan primjer primjene ovog načela. Izreka "Neka priroda čini svoje" podsjeća nas na još jedan aspekt ovog načela – čovjek pokušava preuzeti kontrolu nad prirodom, iskorištavanjem resursa i tehnologijom, što je izuzetno skupo, a osim toga može stvoriti i zatvoreni krug intervencije i degradacije bioloških sistema i procesa koji bez našeg uplitanja imaju najbolju ravnotežu produktivnosti i raznolikosti. NAČELO

6.

NE PROIZVODI OTPAD

“Ne rasipaj pa nećeš ni oskudijevati ." & "Bolje spriječiti nego liječiti .” Ovaj princip ujedinjuje tradicionalne vrijednosti štedljivosti i brige za materijalna dobra, suvremenu zabrinutost zbog zagađenja i jednu radikalniju točku gledišta koja u otpadu vidi resurs. Glista je prikladan simbol ovog principa jer živi hraneći se otpadom biljaka i pretvara ga u humus koji oplemenjuje tlo na dobrobit mikroorganizmima i biljkama. Glista je, kao i sva živa bića, dio mreže u kojoj je proizvod jednog sirovina drugome. Industrijski procesi kojima je obilježen moderni život mogu se opisati istim modelom sirovina-proizvod, u kojem su prirodni materijali i energija sirovine, a korisni predmeti i usluge proizvodi. Međutim, ako sagledamo proces dugoročnije, uviđamo da sve te korisne stvari postaju otpad (uglavnom u kantama za smeće), a čak i najnematerijalnije usluge zahtjevaju osiromašivanje energije i resursa do te razine da oni postaju otpad. Ovaj bi model, dakle, bilo točnije opisati kao "hrana-izmet". Promatrati ljude kao bića koja samo uzimaju hranu i daju izmet može biti biološki, ali nije i ekološki. Izreka "Ne rasipaj pa nećeš ni oskudijevati" upozorava nas da je lako biti rastrošan kada živimo u izobilju, ali ta rastrošnost može dovesti do siromaštva. Ovo je izuzetno važno u kontekstu energetskog pada. Mogućnosti reduciranja otpada i mogućnosti da se od otpada živi nikada nije bilo ovoliko koliko ih ima danas. U prošlosti su samo najsiromašniji živjeli od otpada. Danas bismo trebali odati priznanje onima koji kreativno koriste otpad jer nam oni pokazuju put kako prebivati na Zemlji s lakoćom. Moderni život stvorio je otpad u kućanstvu

→ 20


Esencija permakulture i industriji, ali i nove kategorije živog otpada (neželjene korove i štetočine) koji se razmnožavaju u našim umovima jednako kao i po poljima razvijenih zemalja. Bill Mollison definira zagađenje kao "proizvod bilo kojeg elementa u sustavu koji se ne koristi na produktivan način od strane drugih elemenata sustava"[13]. Ova nas definicija potiče da tražimo načine da smanjimo zagađenje i otpad dizajnirajući sustave koji iskorištavaju sve svoje izlazne proizvode. Kada su Mollisona pitali što poduzeti protiv puževa nametnika u vrtu, on je odgovorio da to što ima previše puževa znači da ima premalo pataka. Isto tako pretjerano širenje trave i šumskog grmlja u nekim regijama dovodi do uništenja šuma brzim širenjem požara, dok drugdje velika stada biljojeda pobrste svu travu. Inovativno i kreativno iskorištavanje izobilja pojedinih vrsta jedna je od značajki permakulturnog dizajna. "Bolje spriječiti nego liječiti" podsjeća nas na važnost pravovremenog održavanja kojim se može izbjeći stvaranje otpada i posla oko velikih popravaka i obnavljanja. Iako je daleko manje uzbudljivo od kreativnog korištenja neželjenog obilja, održavanje onog što već imamo će zasigurno biti bitan element u svijeta energetskog pada. Sve strukture i sustavi s vremenom gube na vrijednosti i svi ekološki i održivi ljudski sustavi brinu o pravovremenom održavanju. NAČELO

7.

DIZAJN OD UZORAKA PREMA POJEDINOSTIMA

“Ne vidiš šumu od drveća.” Prvih šest načela razmatraju sustave promatranjem elemenata, oganizama i pojedinaca odozdo. Kod drugih šest načela promatra se odozgo - odnosi i uzorci (strukture) koje nastaju samoorganizacijom i razvitkom (co-evolution) sustava. Sličnost uzoraka u prirodi i u društvu omogućuje nam da bolje razumijemo ono što uočavamo te da uzorke uočene u jednom kontekstu koristimo pri dizajniranju u drugom. Uočavanje uzoraka posljedica je primjene Načela 1: Promatraj i sudjeluj i bitan je korak koji prethodi procesu dizajniranja. Pauk na svojoj mreži koncentričnim kružnim dizajnom stvara jasan uzorak, iako su detalji dizajna uvijek različiti. Paukova mreža asocira nas na planiranje po zonama i sektorima, najpoznatiji i najšire primjenjen aspekt permakulturnog dizajna. U suvremenom načinu života na svim se poljima suočavamo sa zbrkom mogućnosti i opcija, a sve manje razvijamo zdravorazumsko razmišljanje i intuiciju koji bi nam pomogli da se snađemo. Usredotočavanje na detalje proizvelo je s jedne strane vizualno impresivan, ali nefunkcionalan dizajn, a s druge, ciljeve koji gutaju energiju i resurse, zahtijevaju velike žrtve, a neprestano smo u strahu da ne izmaknu kontroli. Kompleksni sustavi koji funkcioniraju obično se razvijaju od jednostavnih sustava koji funkcioniraju. Važnije je pronaći prikladni uzorak za dizajn nego razumjeti pojedinosti svakog elementa u sustavu. Permakulturu je pokrenula ideja šume kao modela za poljoprivredu. Ta ideja nije nova, ali s obzirom da nije doživjela primjenu u različitim bioregijama i kulturama, rodila se želja da se pokuša primjeniti ovaj vrlo uobičajeni ekosustav na čovjekov odnos prema zemlji. Iako se mora priznati da šumski model ima svoja ograničenja i manjkavosti, on ne gubi na važnosti kao primjer kako primjenjivati uzorke, koji su postali sastavni dio permakulture i srodnih koncepata kao što su šumski vrt, agrošumarstvo i analogno šumarstvo. Ako promatramo neki centar aktivnosti (npr. kuću na imanju), možemo prostor oko njega podijeliti na zone koje se 13

B.Mollison, Permaculture:A Designer’s Manual, Tagari 1988.

21 ←


Esencija permakulture razlikuju po intenzitetu aktivnosti. To će nam pomoći pri razmještaju elemenata i podsustava. Dakle, razmišljamo od uzorka (strukture) prema pojedinostima. Na sličan način prirodni faktori sunca, vjetra, vode i vatre zaposjedaju sektore oko iste točke fokusa. Ti se sektori razlikuju ovisno o bioregionalnim karakteristikama, a vezani su i uz specifičnosti terena i permakulturist ih uzima u obzir pri razmještaju elemenata dizajna u funkcionalan sustav. Ako želimo iskopati kanale za preusmjeravanje viška oborinskih voda, moramo pratiti primarne uzorke terena. S druge strane, takve iskopine i spremnici stvaraju zone proizvodnje vlage koje će odrediti razmještanje sustava za sadnju. Iako tradicionalni sustavi korištenja zemlje nude razne modele dizajniranja cjelokupnih sustava, pojedinci ukorjenjeni u "kulturama mjesta" često trebaju promjenu točke gledišta koja će im pružiti priliku da na nov način promatraju svoj okoliš i zajednicu. U nekim od pionirskih projekata Landcare u Australiji 1980-tih, let avionom dao je zemljoposjednicima širu sliku, a time i motivaciju da započnu ozbiljne projekte s ciljem sprečavanja daljnjeg osiromašivanja krajolika do kojeg je došlo rušenjem drveća i što je dovelo do degradacije tla. Iz zraka su bili manje uočljivi uzorci parcela, a jasnije su se uočavali uzorci prirodnih tokova voda. Tako će često širi društveni kontekst, a ne tehnički faktori, odlučivati je li neko rješenje uspješno. Mnogo je razvojnih projekata koji su propali zbog nepoznavanja šireg konteksta samog projekta. Izreka "Ne vidiš šumu od drveća" podsjeća nas da nam pojedinosti često odvraćaju pažnju od prirode sustava - što smo bliže, to nam je teže vidjeti širu sliku. NAČELO

8.

SPAJATI RADIJE NEGO RAZDVAJATI

“Kad se male ruke slože, sve se može.” Na svakoj razini prirodnog sustava, od funkcioniranja organizama do čitavih ekosustava, uočit ćemo da su veze između elemenata jednako važne kao i sami elementi. Zato je svrha funkcionalnog i samoregulirajućeg dizajna razmjestiti elemente na takav način da svaki od njih služi potrebama drugih elemenata i prihvaća njihove proizvode[14]. Kulturalno smo usmjereni na kompleksnost detalja i često ne uočavamo kompleksnost odnosa. Često biramo odvajanje elemenata kao osnovnu strategiju za reduciranje kompleksnosti odnosa. Ovakva su rješenja dijelom posljedica redukcionističkih znanstvenih metoda u kojima se izdvajaju elementi kako bi ih se proučavalo u izolaciji. Svako zaključivanje o tome kako ti elementi funkcioniraju kada su integrirani u sustav zasniva se na njihovom ponašanju u izolaciji. Ovo se načelo bavi različitim odnosima koji zbližavaju elemente u integriranije sustave i metodama dizajniranja zajednica biljaka, životinja i ljudi kako bi se njihovim međusobnim odnosima ostvarila dobrobit svih uključenih. Sposobnost dizajnera da stvori vrlo integrirani sustav zasniva se na široj perspektivi niza odnosa tipa ključ-brava prisutnih u ekološkim i društvenim zajednicama. Pored namjernog dizajniranja, trebamo predvidjeti i ostaviti prostora za ekološke i društvene odnose koji se razvijaju kao posljedica unutarnje organizacije i rasta. Simbol ovog principa može se interpretirati kao pogled odozgo na krug ljudi ili elemenata koji tvore integrirani sustav. Naizgled prazna rupa u sredini predstavlja apstraktni sistem koji s jedne strane proizlazi iz organizacije elemenata, a s druge im daje oblik i svojstva. 14

B.Mollison, Permaculture:A Designer’s Manual, Tagari 1988.

→ 22


Esencija permakulture Ispravnim razmještanjem biljaka, životinja, zahvata na oblikovanju tla i druge infrastrukture moguće je stvoriti viši stupanj integracije i samoregulacije bez potrebe za stalnim ulaganjem ljudskog napora za korektivno upravljanje. Tako se primjerice na određenim površinama supstrati koji nastaju grebanjem peradi i njihovim lučenjem izmeta po šumskom ili dvorišnom tlu mogu koristiti kao gnojivo u donjem sloju gredica. Zelene i drvenaste biljke na pašnjacima često pridonose boljoj kvaliteti tla, bioraznolikosti, te imaju medicinske i druge specifične upotrebe. Rotacijskom ispašom stoke ovakve se vrste, koje se inače smatraju korovom, mogu dobro kontrolirati, a da se pritom ne moraju sasvim iskorijeniti. U razvitku svijesti o važnosti odnosa u dizajnu samoodrživih sistema, dvije su ključne tvrdnje u permakulturnom učenju: * Svaki element vrši više funkcija * Svaku funkciju podržava više elemenata Povezanosti i odnosi između elemenata integriranog sustava mogu se znatno razlikovati. Neke su od njih predatorske ili kompetitivne dok su druge kooperativne ili čak simbiotske. Sve ove vrste odnosa mogu pogodovati gradnji snažnog integriranog sustava ili zajednice, ali permakultura se zalaže za izgradnju suradničkih i simbiotskih odnosa. Takav je stav zasnovan na dva uvjerenja: * Kulturalno smo usmjereni vidjeti i vjerovati u predatorske i natjecateljske odnose i potcjenjujemo suradničke i simbiotske odnose, kako u prirodi, tako i u kulturi[15] * Suradnički i simbiotski odnosi bit će prilagodljiviji u budućnosti obilježenom energetskom padu Permakultura se može promatrati kao dio duge tradicije koncepata koji promiču suradničke i simbiotske odnose nasuprot kompetitivnima. Smanjenje dostupnosti energije ove će koncepte iz sfere romantičnog idealizma preseliti u sferu praktične potrebe. NAČELO

9.

KORISTI MALA I SPORA RJEŠENJA

“Tko visoko leti , nisko pada.” & "Polako, ali sigurno do cilja.” Sustavi bi trebali biti dizajnirani na način da su onoliko mali koliko mogu biti, a da ostanu praktični i energetski efikasni. Ljudska mjera i kapacitet trebali bi biti orijentir humanog, demokratskog i održivog društva. Za bolje razumijevanje ovog načela zaslužan je pionirski rad E.F. Schumachera[16] . Kad god radimo nešto samoodrživo – uzgajamo hranu, popravljamo pokvareni aparat, sami se liječimo, tada primjenjujemo ovo načelo. Kad kupujemo od malog lokalnog prizvođača ili činimo nešto za svoju lokalnu zajednicu i 15 Charles Darwinow značaj na kompetitivne i predatorske odnose u vođenju evolucije bazirao se na nekim savršenim promatranjima divlje prirode, ali na njega je isto tako utjecalo promatranje društva u kojem se nalazio. Rano industrijska Engleska bila jedruštvo koje se rapidno mijenjalo izvlačeći nove izvore energije. Predatorski i kompetitorski ekonomski odnosi preokrenuli su prijašnje društvene norme i konvecije. Socijalni Darwinisti koristili su Darwinow rad kako bi objasnili i potvrdili industrijski kapitalizam i slobodno tržište. Peter Kropotkin bio je jedan od prvih ekoloških kritičara socijalnih Darwinista. Omogućio nam je opsežne dokaze prirodne i ljudske povijesti, te da su kooperativni i simbiotski odnosi u najmanju ruku bili jednako važni kao i kompetitorski i predatorski. 16

Pogledaj E.F.Schumacher, Small is Beautiful:A sutdy of economics as if people mattered 1973.

23 ←


Esencija permakulture zaštitu okoliša, također primjenjujemo ovo načelo. Iako je u brojnim razvojnim projektima demonstrirano da se tehnologija uspješno može primjeniti za zadovoljenje lokalnih potreba, radi dostupnosti jeftine energije i dalje se podupiru veliki sustavi. S druge strane, ideja da bi kretanje materijala, ljudi i drugih živih bića trebalo biti manje važan aspekt nekog sustava relativno je nova. Lakoća i moć koju su donijele povećana mobilnost i informacijska tehnologija funkcioniraju poput trojanskog konja jer uništavaju zajednice i povećavaju naše potrebe za energijom. Mobilnost i brzina u razvijenim zemljama postale su toliko disfunkcionalne da su se pojavili pokreti kao što su "spora hrana" i "spori gradovi". Prometna povezanost i infomatička revolucija dale su novi podstrek vjerovanju da je brzina dobra, dok su nedostaci vidljivi u pojavi mora spamova koji gotovo da uspijevaju poništiti prednosti elektronske pošte. Mnogi praktični primjeri daju balansiraniji stav prema privlačnosti brzih procesa i velikih sustava. Brza reakcija usjeva na topiva umjetna gnojiva često je kratkog vijeka. Stajsko gnojivo, kompost i prirodni minerali biljkama pružaju održiviju i uravnoteženiju prihranu. Ako se s malo umjetnog gnojiva postignu dobri rezultati, to ne znači da će se sa više istog preparata postići još bolji. U šumarstvu, brzorastuće vrste drveća često su kratkog životnog vijeka, dok druge vrste koje su bolje kvalitete, ali nešto sporije rastu često sustižu brzorastuće nakon dvadeset do trideset godina. Mala plantaža prorijeđivanog i obrezivanog drveća može u konačnoj računici dati bolji prinos od velike plantaže koja se ne održava. U prehrani stoke, životinja koja se hrani koncentratima hranjivih tvari da bi brzo narasla, često više obolijeva i ima kraći životni vijek od prirodnije uzgoje životinje. Prenapučenost stokom jedan je od najraširenijih uzroka degradacije tla, dok je manja količina stoke korisna, pa čak i nužno potrebna u održivoj poljoprivredi. U pretrpanim gradovima automobili, koji bi trebali biti brzi i komforni, zakrčuju promet i poništavaju vlastite prednosti dok mnogo manji i energetski učinkovitiji bicikli omogućavaju slobodnije kretanje, bez zagađenja i buke. Osim toga, bicikli mogu biti učinkovitije proizvedeni i sastavljeni u manjim, lokalnim tvornicama dok automobilska industrija zahtijeva ekonomije razmjera. Izreka "Tko visoko leti, nisko pada" podsjeća nas na jedan od nedostataka prekomjernog rasta, dok je izreka "Polako, ali sigurno do cilja" jedna od mnogih koje potiču na strpljivost, odražavajući istinu koja se dokazuje kako u prirodi, tako i u društvu. NAČELO

10.

KORISTI I CIJENI RAZNOLIKOST

“Ne stavljaj sav ulog na jednog konja.” Kolibri ima dugi kljun i sposobnost lebdenja – savršeno je prilagođen da pije nektar iz dugog, uskog cvijeća. Ova nevjerojatna prilagodba simbolizira specijalizaciju oblika i funkcije u prirodi. Raznolikost oblika, funkcija i interakcija u prirodi i ljudskom društvu uzrok su kompleksnosti razvijenih sustava. Uloga i važnost raznolikosti u prirodi, kulturi i permakulturi kompleksna je, dinamična i često naoko proturječna. Raznolikost se mora promatrati kao posljedica ravnoteže i napetosti koja u prirodi nastaje između bogatstva vrsta i mogućnosti s jedne strane te produktivnosti i kontrole s druge strane. Danas je široko prihvaćeno stajalište da je monokultura bitan uzrok osjetljivosti usjeva na nametnike i bolesti te potrebe za širokom primjenom otrovnih kemikalija i troška ogromne količine energije da bi se te nametnike i bolesti

→ 24


Esencija permakulture suzbilo. Polikultura[17] je jedna od najvažnijih i najkorištenijih primjena raznolikosti u svrhu smanjenja osjetljivosti na nametnike, nepovoljne vremenske uvjete i fluktuacije na tržištima. Polikultura također smanjuje oslanjanje na tržišne sustave i podržava samoodrživost pojedinaca i zajednica nudeći širi spektar dobara i usluga. Međutim, polikultura nije jedini primjer primjene ovog načela. Raznolikost kultiviranih sustava odražava uvijek različitu konfiguraciju terena svakog projekta, te različitosti situacije i kulturnog konteksta. Raznolikost struktura, bilo živih ili izgrađenih, bitan je aspekt ovog načela, kao i raznolikost unutar vrsta i populacija, uključujući i ljudske zajednice. Očuvanje barem dijela velikog bogatstva jezika i kultura na planeti zasigurno je jednako važno kao i očuvanje bioraznolikosti. Iako će neprikladne i destruktivne reakcije na energetski pad imati potresne učinke na ljude i bioraznolikost, energetski pad će dugoročno usporiti ekonomsku mašinu koja uništava raznolikost i stimulirati novu lokalnu i bioregionalnu raznolikost. Dok mnogi društveni i ekološki pokreti priznaju samo naslijeđenu biološku i kulturalnu raznolikost, permakultura se jednako aktivno bavi i proizvodnjom nove bioregionalne raznolikosti koja nastaje miješanjem i spajanjem prirodnog i kulturnog bogatstva koje smo naslijedili. Izreka "Ne stavljaj sav ulog na jednoga konja" odražava zdravorazumsko shvaćanje da raznolikost pruža sigurnost naspram hirovitosti prirode i svakodnevnog života. NAČELO

11.

KORISTI I CIJENI RUBNA PODRUČJA

“Ne misli da si na dobrom putu samo zato što je staza dobro utabana.” Prizor sunca koje se nadvija nad horizontom s rijekom u prednjem planu prikazuje nam svijet sastavljen od rubova. Plimni estuariji predstavljaju kompleksno rubno područje između kopna i mora koje se može promatrati kao veliko ekološko tržište između ove dvije domene života. Plitka voda dopušta prodor sunca koje pogoduje rastu algi i bilja i ujedno je prostor hranjenja za rodarice (Ciconiiformes) i druge ptice. Slatka voda iz riječnih tokova ostaje na površini iznad teže slane vode koja pulsira sa dnevnim smjenjivanjem plime i oseke i snabdjeva bogati živi svijet tog područja hranjivim tvarima. Unutar svakog kopnenog ekosustava živo tlo, koje u nekim područjima seže tek nekoliko centimetara u dubinu, predstavlja rub između nežive mineralne zemlje i atmosfere. Za sav kopneni život, uključujući čovjeka, to je najvažnije rubno područje. Tek mali broj otpornih vrsta uspijeva u plitkom, zbijenom i slabo dreniranom tlu koje nema dovoljno tog prijelaznog sloja. Duboko, dobro drenirano i prozračno tlo je poput spužve, velika površina koja podržava produktivan i zdrav biljni život. U borilačkim vještinama i duhovnim tradicijama Dalekog Istoka periferni vid smatra se dodatnim osjetilom koji nam svijet posreduje na sasvim drugačiji način nego fokusirani vid. Što god bilo predmet naše pažnje, trebamo imati na umu da se na rubnim područjima svakog sustava ili medija događaju najzanimljivije stvari. Dizajn koji vidi rub kao potencijal, a ne problem, bit će prilagodljiviji i uspješniji. Pritom, naravno, odbacujemo negativne konotacije kojima je opterećena riječ "marginalno" da bismo uvidjeli vrijednost elemenata koji na perifernim dijelovima sustava daju svoj doprinos pojedinim funkcijama i sustavima. 17

Polikultura je uzgoj raznih sorti biljaka i/ili vrsta životinja unutar integriranog sustava.

25 ←


Esencija permakulture U razvoju ruralnih krajeva pažnja je usmjerena na usjeve, najkvaliteniju zemlju i jasno izražene ciljeve i vrijednosti unutar zajednica što često vodi obezvređivanju, neznanju i uništavanju divljih vrsta i rubnih područja, a zanemaruju se i manje vidljive potrebe žena, socijalno zapostavljenih i bezemljaša. Isto tako, na području ekonomske politike u prvom planu su velike kompanije i gradovi, a zanemaruje se da ti sustavi ubiru plodove inovacija naslijeđenih iz prošlosti i zaboravlja se da su upravo mali poduzetnici i manja mjesta i sustavi izvori budućih inovacija. Ovo načelo zasniva se na premisi da se treba prepoznati i njegovati važnost i doprinos rubova, marginalnih i nevidljivih aspekata bilo kojeg sustava te da razvitak ovih aspekata može povećati produktivnost i stabilnost sustava. Tako na primjer povećanje ruba između polja i bare može oba sustava učiniti produktivnijima. Vrtlarenje između drvoreda i sadnja redova drveća u poljima kao zaštite od vjetrova i erozije sustavi su u kolima je povećanje rubnog područja između polja i šume povećalo produktivnost. Izreka "Ne misli da si na dobrom putu samo zato što je staza dobro utabana" upozorava nas da ono što je uobičajeno, očito i popularno nije nužno i najvažnije i najutjecajnije. NAČELO

12.

KORISTI PROMJENU REAGIRAJUĆI NA PRAVI NAČIN 

“Vizija nije vidjeti stvari onakve kakve jesu, nego onakvima kakve će biti .” Ovo načelo ide u dva smjera: jedan se odnosi na dizajniranje na način da se iskoriste promjene kooperativnim pristupanjem i vlastitom inicijativom, a drugi je kreativno reagiranje ili prilagođavanje promjenama velikih sustava koje su izvan naše kontrole i utjecaja. Najčešći primjer prvog smjera u permakulturnoj literaturi je ekološka sukcesija u kultiviranim sustavima. Drveće koje brzo raste i fiksira dušik sadi se za poboljšanje kvalitete tla te da pruži hlad i zaštitu kvalitetnijem drveću koje sporije raste – ovdje vidimo ekološku sukcesiju od pionirske vrste do klimaksa. Progresivno uklanjanje dijela ili svog drveća koje fiksira dušik i korištenje kao goriva ili stočne hrane u fazi dozrijevanja sustava za uzgoj drveća uspješan je način primjene sustava. Sjeme u tlu, koje ima sposobnost obnove nakon prirodne katastrofe ili promjene namjene tla (u fazi uzgoja jednogodišnjih usjeva, na primjer) jamac je obnove sustava u budućnosti. Ovi su koncepti primjenjivi na društvo i tijek društvenih promjena. Osim što koristim ekološke modele za demonstraciju kako bismo mogli iskoristiti sukcesiju u društvu, danas sve to promatram u širem kontekstu korištenja i reagiranja na promjene. Usvajanje uspješne inovacije u društvu često se odvija po modelu sličnom ekološkoj sukcesiji u prirodi. Nova rješenja često donose vizionari i opsesivni pojedinci dok je često potrebna podrška i inicijativa utjecajnijih i priznatijih pojedinaca s kapacitetom vođe prije nego što se promjena usvoji kao prikladna i poželjna. Za prihvaćanje radikalnijih ideja ponekad je potrebna smjena generacija, ali se taj proces može ubrzati utjecajem školskog obrazovanja na domenu doma. Ako djeca donose kući drveće uzgojeno u školskim nasadima, neke se vrijedne vrste mogu očuvati i dugo poživjeti i na ovaj način spasiti od uništenja nemarom. Bit permakulture je trajnost živih prirodnih sustava i ljudske kulture, ali ta trajnost, paradoksalno, u velikoj mjeri ovisi o fleksibilnosti i promjeni. U mnogim pričama i tradicijama pojavljuje se tema da se usred najveće stabilnosti krije sjeme promjene. Znanost nam je pokazala da je ono što se čini čvrsto i trajno, na razini stanice ili atoma uzavrela masa energije i promjene, kao što je to u opisima velikih duhovnih tradicija.

→ 26


Esencija permakulture Leptir, kao transformacija gusjenice, simbol je ideje promjene kroz prilagodbu, promjene koja ne plaši već nas ispunjava optimizmom. Iako je neosporno važno integrirati ovo razumijevanje nestalnosti i neprestane promjene u našu svakodnevnu svijest, iluzija stabilnosti, stalnosti i održivosti se razrješava razumijevanjem prirode promjene koja ovisi o razinama. U svakom sustavu malene, brze, kratkoročne promjene elemenata zapravo doprinose stabilnosti sustava na višim razinama. Živimo i dizajniramo u povijesnom kontekstu naglih promjena u sustavima na višim razinama i to nam stvara novu iluziju o vječnoj promjeni bez mogućnosti stabilnosti ili održivosti. Kontekstualno i sistemsko razumijevanje dinamičke ravnoteže između stabilnosti i promjene može imati za plod stvaranje dizajna koji je evolucijski, a ne stihijski. Izreka "Vizija nije vidjeti stvari onakve kakve jesu, nego onakvima kakve će biti" govori da je razumijevanje promjene mnogo više od projekcije statističkih trendova. Ona također povezuje i zatvara krug između ovog zadnjeg načela o promjeni i prvog o promatranju. 

Zaključak Održivi razvoj koji je prilagođen čovjekovim potrebama, uz ekološka ograničenja, zahtijeva kulturološku revoluciju veću nego što je bila ijedna od burnih promjena prošlog stoljeća. Permakulturni dizajn i djelovanje u zadnjih četvrt stoljeća pokazuju da je revolucija kompleksna i ima mnogo sastavnica. Dok se mi i dalje bakćemo sa poukama uspjeha i poraza iz prošlosti, svijet energetskog pada koji se pomalja će usvojiti mnoge permakulturne strategije i tehnike kao prirodne i očite načine življenja s ekološkim ograničenjima, jednom kad se bogatstvo stvarno smanji. S druge strane, energetski pad će zahtijevati brze reakcije na nove situacije i ubrzanu prilagodbu postojećih neprikladnih sustava kao i primjenu najboljih kreativnih inovacija na najobičnije i najmanje probleme u dizajniranju. Sve se to treba napraviti bez velikih budžeta koji se vrte u postojećem svijetu inovacije i dizajna. Permakulturna načela dizajniranja nikada neće moći nadomjestiti relevantno praktično iskustvo i tehnička znanja. Međutim, ona mogu pružiti okvir za kontinuirano stvaranje i evaluaciju rješenja koja su primjenjiva za pojedini teren i projekt, kako bi se vinula dalje od ograničenog uspjeha postojećeg održivog razvoja prema ponovnom ujedinjenju kulture i prirode.

27 ←


Indijanska poruka svijetu

Indijanska poruka svijetu

Kada su sa Cristoforom Colombom na našu zemlju došli europljani, mogli smo piti iz bilo koje rijeke. Da su europljani kada su došli živjeli na naš indijanski način, svi zajedno bi još uvijek pili tu vodu jer voda je sveta, zrak je svet. Naš DNK je stvoren od istog DNK koji je u stablu. Stablo udiše ono što mi izbacujemo, a nama je potrebno ono što izbacuje stablo, tako da mi i stablo imamo zajedničku sudbinu. Svi smo mi sa Zemlje i možemo osjetiti da kada su zemlja, voda i atmosfera zagađeni, oni imaju svoju vlastitu reakciju. Majka Zemlja reagira. Svijet je postao otvoreno tržište te se s tim i takvim tržištem trebamo suočiti. Jednako se tako trebamo suočiti i sa idejom o neiscrpnim i beskrajnim prirodnim resursima. Ali upamtite, kada netko govori o resursu, zapravo govori o našim rođacima, o našoj obitelji. To je naša obitelj, to nisu resursi. To je naša obitelj i zaslužuje svo poštovanje. Struktura Zemlje je takva da ona funkcionira prema prirodnim zakonitostima. Te su prirodne zakonitosti moćan regenerativan proces i ukoliko se one ne prekidaju, ukoliko se svi slažu s takvim zakonitostima, proces ostaje apsoluno beskrajan. Ali ako čovjek izazove te zakonitosti i ako misli da može promijeniti te zakonitosti, osuđen je na neuspjeh i u tom neuspjehu će zato što prirodne zakonitosti nemaju milosti – biti puno boli. Zemlja je svemoguća. Nije stvorena samo za ljudska bića, mi smo samo njezin dio. Mi ni ne moramo biti ovdje zato što Zemlja ima svoje vlastite procese i ako dođemo do točke gdje ćemo uništiti sebe kao ljudska bića, gdje ćemo uništiti život i napokon napustiti ovu Zemlju, Zemlja neće nestati, neće biti kraj svijeta. To je jako zanimljiv koncept za nas. Ukoliko dođe do kraja svijeta, ljudi neće biti kraj svijeta, to će biti naš kraj. I svijet će, koliku god mu štetu nanijeli, opet regenerirati. Zemlja će opet zazelenjeti i stvoriti će se sve što je bilo i nekada, samo što neće biti ljudi. To je moguće zato jer Zemlja ima svo vrijeme ovoga svijeta. Načine upotrebe onoga što nazivate Zemljinim resursima mi vidimo kao sliku gdje se u punom trku zabijate o kameni zid koji stoji na cilju utrke. Umjesto da usporite svog konja, vi zapravo ubrzavate. Vi te resurse potrebljavate sve brže, ne reproducirajući ih. Neshvatljivo, ali idete ka toj katastrofi otvorenih očiju a nitko ne usporava, ne zaustavlja tog konja. I svakog dana kada ne učinite ono što je ispravno je dan kada ste izgubili opciju, a opcije gubite svakoga dana.

→ 28


Indijanska poruka svijetu Ni jedno stablo ne raste samo za sebe. Stabla su zajednica gdje svako stablo i svaka biljka rastu zajedno oko nekog drugog stabla i neke druge biljke, gdje oko njih opet rastu neke druge ljekovite biljke. Stoga, ukoliko posječete stabla – uništavate i zajednicu koja je dio te zajednice. Uništavajući šume, uništavate i sve biljne zajednice u njoj, a u njima postoji puno ljekova bitnih za ljude i životinje. Ukoliko radite "veliki posao" poput golosijeka koji se događa u Americi i Kanadi tada ste doista velika destruktivna sila. No upamtite, samo pošumljavanje neće povratiti zajednicu, jer puno je toga izgubljeno u procesu. Ukoliko to ne razumijete, jednom hoćete. A to će razumijevanje doći na jako težak način. Od stotinu dominantnih ekonomskih jedinica u današnjem svijetu, bilo kako se one nazivale, od tih stotinu 49 su države a 51 su korporacije. Sada, zamislite na sekundu – što to znači? Znači da su danas korporacije pokretačka sila i da korporacije donose odluke, a te korporacije nisu zabrinute za ljudska prava, nisu zabrinute za ljudske živote, nisu čak zabrinute ni za pravilno ponašanje ljudi koji rade za njih. Stoga, kakve će to odluke takve korporacije, te ekonomske sile donjeti u naše ime? Biti će to paklena debata za neke stvari koje se događaju danas. Mi smatramo da se ljudi trebaju probuditi, da trebaju postati svijesni jer je ona prava moć oduvijek u ljudskim rukama. Stoga ljudi trebaju postati jedan um i izazvati ove vrijednosti koje su nam nametnute, jer ste perfidnim sustavima manipulacije postali potrošačko društvo gdje razmišljate ekonomijom a ne zdravim razumom. Nije dobro pratiti nekoga samo zato što su vam rekli da ga pratite, samo zato što su rekli da je to dobro. Bi li skočili sa litice da vam tako kažu? Stoga, upotrijebite svoj vlastiti zdravi razum jer svatko bi trebao biti svoj vođa. Razmišljajte za sebe. Mi tražimo saveznike, tražimo prijatelje, ljude koji razumiju i slažu se sa mandatima mira. Stavljamo vam u ruke sav život, i neka je vaša odgovornost, vaša dužnost da se brinete o svom životu na Zemlji. Tako govoreći, ne govorimo o vašim roditeljima, braći, rođacima već govorimo o svom životu, svemu što živi. Govorimo o stablima, o ribama, o životinjama, o svemu što ima život jer sve je to naša – obitelj.

Izvorno proročanstvo Nativnih amerikanaca predstavili Crow Westerman i Oren Lyons

29 ←


Pika i prijatelji

Pika i prijatelji Studiju napravila: Gordana Sokol, diplomirana informatičarka, OŠ Tužno

Obrazovni portal “Pika i prijatelji” Portal (http://pikaiprijatelji.com) obrađuje tematiku zaštite prirode i okoliša na djeci i mladima pristupačan i razumljiv način, a s ciljem doprinosa lokalnim i globalnim nastojanjima očuvanja prirode i okoliša. U sklopu portala izrađeno je mnoštvo multimedijskih obrazovnih sadržaja koji sadržajima, načinom prezentacije i prilagođenim okruženjem privlače djecu i mlade. Osim što su prilagođeni djeci, sadržaje mogu koristiti i roditelji, učitelji i odgajatelji u predškolskim ustanovama kao izvanredno pomagalo ili priručnik u obrazovanju djece i mladih. Uz izradu multimedijskih sadržaja, u sklopu projekta provode se kreativne radionice čije najave i izvještaje, kao i mnoštvo zanimljivih materijala, možete pronaći na Pikinim internetskim stranicama: http://pikaiprijatelji.com

Tko je Pika? Pika je virtualna djevojčica, simbol borbe za održiva rješenja, čišći okoliš i ljepšu prirodu, koja je zajedno sa svojim prijateljima krenula u misiju spašavanja Zemlje. Ona je glavni lik u misiji "Pika spašava Zemlju" koja se sastoji od niza zanimljivih, poučnih, praktičnih i teoretskih sadržaja pristupačnih djeci i onima malo starijima.

→ 30

Pika nas upoznaje s mnogim održivim pojmovima, kao što je primjerice permakultura. Na zanimljiv i vrlo pristupačan način govori o održivim metodama i praktičnim rješenjima te o aktivnostima vezanim uz suživot prirode i čovjeka. Govori o potrebi promišljanja o stvarima koje radimo i koje utječu na prirodu i svijet u kojem živimo, o potrebi smanjenja i recikliranja otpada kao i o načinima kako od otpada ponovo dobiti korisne stvari. Kako biste upoznali Piku i njene prijatelje Dinka i Sašu, pogledajte crtić Pika i prijatelji koji se nalazi na stranicama.


Pika i prijatelji

Informativno-obrazovni sadržaji portala "Pika i prijatelji”

poticanje na razmišljanje i pronalaženje rješenja koja će doprinijeti zaustavljanju negativnih klimatskih promjena. Napomenuti ćemo da je za kretanje kroz ove sadržaje gotovo uvijek na raspolaganju izbornik koji nas vraća na početnu stranicu ili vodi do željenog sadržaja.

Svi znamo da je učenje kroz igru prava stvar! Stoga, ako ste ljubitelj igrica, Pika je za vas pripremila nekoliko eko-igrica prilagođenih raznim uzrastima.

Dio koji nam je posebno privukao pažnju je popularno-obrazovni sadržaj koji je dostupan u internetskoj verziji i na DVD mediju. Posebno nas se dojmilo jednostavno, oku privlačno i djeci prilagođeno korisničko sučelje u kojem se nalazi mnoštvo informativno-obrazovnih materijala koji mogu doprinijeti rješenjima za zaustavljanje negativnih klimatskih promjena.

Ovdje možete pronaći jednostavnije igrice prilagođene igračima početnicima, ali i složenije za naprednije igrače. Svim igricama je zajednička tematika vezana uz očuvanje prirode i okoliša, a sučelje i izbornik prilagođen je dječjem uzrastu.

Prvo nam je privukao pažnju Pikin crtić u kojemu nas Pika, Dinko i Saša upoznaju s problemom zagađenosti okoliša, ali i s načinima kako smanjiti zagađenost, kako prirodi dati priliku da obnovi svoja pluća, da se pročiste voda i zrak te budućim generacijama ostavi čisti okoliš. Crtić nije namijenjen isključivo djeci jer i odraslima može poslužiti kao izvrsno sredstvo za

Znanje stečeno kroz obrazovne sadržaje možete provjeriti nizom zanimljivih pitanja s ponuđenim odgovorima u Pikinom Eko-kvizu. Nakon što odgovorite na postavljeno pitanje, odmah dobivate povratnu 31 ←


Pika i prijatelji informaciju je li odgovor točan ili ne. Ukoliko niste točno odgovorili, morate ponovo odgovarati jer samo točan odgovor vodi do novog pitanja.

Pika je pripremila i niz obrazovnih sadržaja s mnoštvom činjenica vezanih uz energiju, vodu, zrak, otpad, održivost i bioraznolikost.

Ovdje Pika na zanimljiv i kreativan način priča o potrebi promišljanja o stvarima koje radimo i koje utječu na prirodu i svijet u kojem živimo, o potrebi smanjenja i recikliranja otpada, o načinima kako ponovo od otpada dobiti korisne stvari. Primjerice, ovdje možete saznati mnoštvo činjenica i praktičnih primjera o ekološkom otisku ili o iskorištavanju starih predmeta u izradi novih.

Pripremljeni materijali izvrsni su dopunski materijali koje u svom radu s učenicima mogu upotrijebiti učitelji razredne nastave, ali i učitelji predmetne nastave, primjerice na satovima prirode, biologije, fizike, kemije ili kao dodatni materijal za rad eko-grupa.

Na raspolaganju su i brojni dodatni materijali među kojima se mogu pronaći korisne knjižice, eko-publikacije i filmovi. Tu su i nezaobilazne eko-karikature kao i još pokoja sitnica o Piki i njenim prijateljima. Portal:

Kako se praktični i teoretski sadržaji vezani uz ovaj projekt drže načela 5R, posebno mjesto posvećeno je upravo 5R konceptu: rethink (promisli), reduce (smanji), reuse (iskoristi), repair (popravi) i recycle (recikliraj). → 32

www.pikaiprijatelji.com Popularno-obrazovni projekt za djecu i mlade, roditelje i nastavnike:

www.kneja.hr/PikaWEB/index.swf


Kneja je udruga iz Čakovca čija je svrha djelovanja poticanje ljudi na kvalitetan i održiv suživot s prirodom, promocija načela samoodrživih životnih zajednica te promocija samoodrživog i ekološko prihvatljivog razvoja kroz edukacijske i praktične sadržaje.

Podržite naš rad!! Pika i prijatelji su za sve vas pripremili popularne EKO PAKETIĆE! Kupnjom bilo kojeg EKO PAKETIĆA pomažete rad udruge Kneja i provedbu aktivnosti na projektu Pika i prijatelji. Kupnjom eko paketića postajete donator/ica udruge Kneja čime direktno podržavate razvoj civilnog društva u Hrvatskoj! Eko paketići su posebno namijenjeni obrazovnim ustanovama, organizacijama civilnog društva, tvrtkama koje brinu za prirodu i okoliš te svim građanima i građankama koji promišljaju održivo i zeleno! Roditelji, odjajatelji, nastavnici - razveselite sebe i svoju djecu i učenike eko paketićem Pike i prijatelja! Narudžba na www.pikaiprijatelji.com

Ostala Knejina izdanja: Brošura: 10.000 STABALA - PONUDA ZA PRAKTIČNO RJEŠENJE KLIMATSKOG

PROBLEMA + UPUTE ZA SADNJU STABALA

Kako bi predstavili i zainteresirali vas za permakulturu i permakulturna rješenja za koja, mi permakulturisti vjerujemo da mogu zaustaviti klimatske promjene i doprinjeti stvaranju boljeg suživota na Zemlji, donosimo vam ovu malu knjižicu u kojoj su prikazani praktični odgovori na klimatske promjene. Priručnik: MALI PRIRUČNIK ZA ODRŽIVO ŽIVLJENJE + Uradimo sami Priručnik je plod aktivnosti koje su u sklopu projekta Pika i prijatelji provođeni na terenu, točnije u vrtevima, dvorištima, kućama, učionicama, vrtićima... i sadrži pregršt informacija koje otkrivaju znanja i vještine iz područja suživota s prirodom. U priručniku su na jednostavan način prikazane metode kojima odmah sada možete napraviti promjenu koja će doprinjeti smanjenju zagađenja, ispuštanju ugljikovog dioksida (CO2) i zašto ne reći - pridonjeti spašavanju planete!

Besplatno preuzimanje te narudžba tiskanih materijala i DVD-a na: www.pikaiprijatelji.com

DVD: Popularno obrazovni projekt pika i prijatelji Pripremljeni materijali na DVD-u izvrsni su dopunski materijali koje u svom radu s učenicima mogu upotrijebiti učitelji razredne nastave, ali i učitelji predmetne nastave, primjerice na satovima prirode, biologije, fizike, kemije ili kao dodatni materijal za rad eko-grupa.

Pika i prijatelji


Sadržaj ove brošure, ukoliko si to dozvolite, uvesti će vas u svijet permakulture. Zamislite da je permakultura tehnika dizajna nastala kao spoj starih tradicijskih tehnika obogaćenih novim znanjima i tehnologijom iz mnoštva znanosti i ljudskih djelatnosti, poput arhitekture, graditeljstva, poljoprivrede i šumarstva, kemije, biologije, sociologije, urbanizma, ekologije, ekonomije, energetike, gospodarenja vodama i otpadom. Primjenom tih znanja možemo dizajnirati elemente kojima "gospodarimo", koji nas okružuju i na taj način možemo stvarati uravnotežene i održive životne sredine.

www.kneja.hr | www.pikaiprijatelji.com


JEZGRA - (perma)kultura promjene