KAMERALIST
Biti student
8
regionalnih jedinica, javnih ustanova, državnih tijela, i brojnih drugih. Situacija sa sliènim studijima pomalo je turobna, ali tu ocjenu ne bih htio dalje razraðivati. Ipak, to na m pr ed st av lj a je da n od br oj ni h ogranièavajuæih faktora razvoja studija javne uprave. S druge strane, upravo prije nekoliko dana dobio sam javne garancije predsjednika Vlade da æe nas podržati u osnivanju kvalitetne visokoobrazovne sveuèilišne institucije i studija javne uprave s najvišim akademskim stupnjevima. U tom smjeru ide i potpora Instituta za javnu upravu koji se i sam želi transformirati tako da preuzme i zadatke znanstveno-struènih projekata i istraživanja u podruèju javne uprave. Što smatrate glavnim karakteristikama Bolonjskog procesa i koje su pozitivne i negativne strane? Bolonjski proces bi trebao poboljšati mnogo toga, od kvalitete i brzine studija do znanstveno-istraživaèkog i struènog rada nastavnika. No, kao i obièno kad se želi promijeniti sve, i to u kratkom roku, obièno se pokaže više loših nego dobrih uèinaka. Zasad svi imamo više problema i posla, ali se društveni kontekst u kojem radimo nije puno promijenio. Samo radi primjera: ako isto ministarstvo koje vodi reformu ne može pr ep oz na ti zn aè en je za po šl ja va nj a prvostupnika javne uprave, a upravnu struku i znanost teško prepoznaje kao posebnu struku, onda nešto oèito ne štima. Mi znamo da je upravna znanost konsolidirana znanstvena disciplina, koja je sada u Hrvatskoj otprilike u stanju u kojem je politièka znanost bila prije otprilike dva-tri desetljeæa. Nažalost. Ipak, oèekujem da æe se zbog tzv. Bolonjskog procesa poboljšati kvaliteta studijskih programa, izvedbe studija, unijeti malo dodatnog entuzijazma i na taj naèin pridonijeti razvoju studija i njihovoj prilagoðenosti potrebama suvremene upravne prakse. Buduæi da æe uskoro prvi bolonjci završiti naš studij, koliko ste zadovoljni implementacijom Bolonjskog procesa na Struènom studiju javne uprave? Opæenito sam zadovoljan. Mnogo se toga promijenilo nabolje. Sada se uèi o
temama koje su top teme i u svakoj drugoj sliènoj obrazovnoj ustanovi bilo gdje u svijetu. Usprkos tome što veleuèilišta izvode samo tzv. struène studije, mislim da su mnogi naši predmeti moderniji i bolji od pr ed me ta na mn og im sve uè il iš ni m institucijama u drugim zemljama. No, vidi se manjak nastavnog osoblja koje bi radilo samo na studiju javne uprave i tako ga moglo dalje i brže razvijati. Najnezadovoljniji sam time što se u Hrvatskoj, potpuno pogrešno i arbitrarno, napravila diferencijacija na struène i na sveuèilišne studije. Ta je bila uèinjena ad hoc, prema nekim zateèenim stanjima, a nama onemoguæuje ili bar znaèajno otežava ukljuèivanje u sastav Sveuèilišta na prikladan naèin. Kako gledate na osnivanje Udruge studentica i studenata upravnog studija i na naš program? Udrugu od samog poèetka podržavam kako god mogu i potpuno bezrezervno. Ona je nešto najbolje što nam se na studiju moglo dogoditi. Upravo je Udruga inicirala i provela niz znaèajnih promjena nabolje, a znaèajno je ukljuèena u popularizaciju studija i struke. Nadam se da æemo i dalje suraðivati na takav naèin i da æete naæi mla ðe kol ege koj e æe s jed nak im entuzijazmom i pozitivnom energijom nastaviti rad Udruge kad sadašnja noseæa generacija završi studij. Kako bi osvijestili studente da sudjeluju u radu studentskih organizacija? Mislim da se tu treba osmisliti niz novih akcija. Dosta ovisi o tome tko i kako pozove mlaðe studente na rad u Udruzi. Sugeriram da organizirate tribine o aktualnim pi ta nj im a s tu di ja i p er sp ek ti va ma studenata te da na njima nastojite pridobiti nove èlanove. Aktivistièka komponenta nije svima pri srcu, mnogi æe radije uživati u plodovima vaših inicijativa nego da se i sami angažiraju. To je normalno. Letci, pristupnice koje dijelite na predavanjima i ispitima, pozivi putem Internet stranice, takoðer su oblici osvještavanja studenata. Meðu studentima glasite za jednog od najveæih autoriteta na studiju. Osjeæate li se kao osoba s izrazitim autoritetom?
Broj 1 / 2008