Issuu on Google+

BROJ 1/2008

KAMERALiST Èasopis Udruge studentica i studenata upravnog studija

IZDVAJAMO: Intervju: prof. dr. sc. Ivan Kopriæ Nauka i umjetnost uspjeha Razvitak upravnog studija u svijetu i usporedbe s hrvatskim sustavom Velikani pisane rijeèi

K


KAMERALIST

Uvodna rijeè

2

O KAMERALiSTU Dragi èitatelji, Što reæi na poèetku Kameralista? Od same poèetne ideje do realizacije projekta ovog lista prošlo je dosta vremena. Sada toèno na poèetku nove akademske godine godine,, on je po prvi puta, usprkos nevjerici mogih ugledao svjetlo dana i sada se n alazi tu pred vašim nalazi èitateljskim prosudbama. Trudili smo se i napravili èasopis koji æe vas informirati o mnogim stvarima vezanih za studij i dogaðanja na faksu te aktualnim problemima studenata. No uz to osmislili smo i naèin kako da vas zabavimo uz mnoge èlanke koji nisu vezani uz studij.

u samu srž problema, poigrati æemo se s vašim umovima i znanjem i pružiti vam drugaèiji pogled na samu Udrugu studentica i studenata upravnog studija koja je i pokretaè samog projekta. Ovim putem vas pozivamo...Svi koji imaju volje, želje i moguænosti pridružite nam se. Predoèite nam svoje ideje, svoje misli i stavite ih na papir odnosno na ekran i pomognite u objavljivanju Kameralista. Svaki prijedlog, ali i konstruktivna kritika je dobrodošla. Sve to šaljite nam na: kameralist@drustveno-veleuciliste.net Srdaèan pozdrav do drugog broja,

Izvješta vati æemo vas sa mnogih mjesta, Izvještavati o mnogim aktualnim stvarima, uæi æemo

Uredništvo

Od kuda ime Kameralist? Camera - talijanski soba, Camera - francuski rezidencija Kameralizam - njemaèki smjer merkantilizma; kameralne znanosti kao prateæu današnje uprave

Broj 1 / 2008


UVODNA RIJEÈ Uredništvo.............................................................................................................................2 BITI STUDENT Razvitak upravnog studija u svijetu i usporedbe s hrvatskim sustavom..............................................................................................................................4 Intervju: prof.dr.sc. Ivan Kopriæ..............................................................................................7 Osvrt na Bolonju-ECTS bodovi.............................................................................................10 Nauka i umjetnost uspjeha.................................................................................................11 Struèna praksa = iskustvo + posao....................................................................................14 Izvještaj iz druge klupe........................................................................................................16 Kviz znanja-nauka o javnoj upravi.......................................................................................18 OSTALA DOGADJANJA VEZANA ZA FAKS Smotra sveuèilišta...............................................................................................................19 Suradnja s Web portalom Moj posao-Dan karijera..............................................................21 Anketa brucoša 2007/2008................................................................................................23 Tko pita, taj ne skita..............................................................................................................25 Moja (prva) brucošijada......................................................................................................27 Nacionalna i sveuèilišna knjižnica.......................................................................................29 ŽIVOT UDRUGE Udruga studentica i studenata upravnog studija...............................................................30 Kako pronaæi posao i kako ga zadržati?..............................................................................32 Što je studentski zbor?..........................................................................................................35 VIJESTI IZ UPRAVE Velikani pisane rijeèi............................................................................................................35 Zagreb - jedinica lokalne i podruène (regionalne) samouprave..........................................37 REAL LIFE Život nikada nije promašaj...................................................................................................39 Sloboda.............................................................................................................................40 Prosvjedi..............................................................................................................................41 ZANIMLJIVOSTI, SPORT I COOLTURA Pohod na Puntijarku!...........................................................................................................44 Zadovoljna nakon izlaska....................................................................................................46 Volonterstvo........................................................................................................................48 MEDITATIVNI KUTAK Sinkronicitet svijesti i svijeta..................................................................................................50 Samo mala želja................................................................................................................51 Sopfa je skoèila s litice........................................................................................................51 Sjeæanja..............................................................................................................................52 Bezimena............................................................................................................................53 ZABAVAN KUTAK Šaljivi oglasi i par brzopletih.................................................................................................55 Best of forumaša.................................................................................................................56 Karikatura............................................................................................................................58 IMPRESSUM Ekipa kameralista................................................................................................................59

Broj 1 / 2008

KAMERALIST

Sadržaj

3


KAMERALIST

Biti student

4

RAZVITAK UPRAVNOG STUDIJA U SVIJETU I USPOREDBE S HRVATSKIM SUSTAVOM Tekst napisala: Brigita Krišto

P

olitièki okvir uprave, kao i krug poslova kojima se pridaje javno znaèenje mijenjaju se ti jeko m p ovijesnog razvoja. Uprava poèinje kao državna uprava i o buhvaæa n ajprije z aštitu unutarnje i vanjske sigurnosti države. S vremenom se širi na poslove regulacije razlièitih podruèja života ljudi u društvu. Tako ono što je bilo iskljuèivo državna uprava postaje sve više uprava javnog sektora. Državna uprava s profesionalnim tj. struèno obrazovanim, plaæenim i odreðenim radnim vremenom zaposlenim službenicima, poèela se razvijati u Europi tijekom 17. i 18. stoljeæa. U Hr vatskoj se takva uprava poèela uvoditi reformama Marije Terezije, vladarice austrijske carevine koja je tada obuhvaæala i Hrvatsku. Godine 1767. ona osniva Kraljevsko vijeæe u Kraljevini Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji kao vrhovno upravno tijelo pod presjedanjem bana, sastavljeno od pet èlanova: jednog crkvenog dostojanstvenika, jednog velikaša i trojice plemiæa, sa sjedištem najprije u Varaždinu a kasnije u Zagrebu. Potom kraljica osniva i Politièkokameralni studij 1769. godine najprije u Varaždinu, koji je kasnije premješten u Zagreb, radi izobrazbe upravnih profesionalaca. Taj poèetak u Hrvatskoj nije ostavi dubljih tragova. Drugi važni pristup modernizaciji uprave u Hrvatskoj jesu upravne reforme neoapsolutistièkog režima Franje Josipa I.Od 1851. do 1860. godine. Banska vlada,

odnosno od 1854. godine Namjesnièko vijeæe na èelu s banom kao vrhovni organi uprave za Hrvatsku i Slavoniju bili su podreðeni ministarstvu unutarnjih poslova u Beèu, a nadreðenim županijskim upravama u šest županija. U svim su tim jedinicama radili profesionalni djelatnici.

Složeniji upravni sustav u hrvatskoj poèeo se izgraðivati od 1868. do 1918., a politièki okvir mu je u Hrvatskougarskoj nagodbi iz 1868. godine. Nakon prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske Hrvatska je kratko vrijeme bila dio države Slovenaca, Hrvata i

Broj 1 / 2008


Srba pod narodnim vijeæem u Zagrebu od 29. listopada do 1. prosinca 1981. a zatim dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca pod dinastijom Karaðorðeviæ i vladom u Beogradu. Državna uprava u Kraljevini SHS od 1929. Kraljevina Jugoslavija nastavlja se prije svega na raniju upravu Kraljevine Srbije. Uprava u Hrvatskoj imala je odreðenu autonomiju do 1921. godine kad je cijela državna uprava bila podijeljena na 33 oblasti. Godine 1921. proglašena je diktatura i zemlja podijeljena na devet banovina i Upravu grada Beograda. Hrvatska je podijeljena na Savsku i Primorsku banovinu dok su Zadar, Rijeka i Istra i neki otoci pripali Italiji. Godine 1939. na temelju politièkog sporazuma Maèek-Cvet koviæ, spojene su Savska Primorska banovina s kotarima Dubrovnik, Šid, Ilok, Brèko, Derventa, Travnik, Fojnica u Banovinu Hrvatsku s bitnom autonomijom unutar Jugoslavije. U drugom svjetskom ratu 1941. godine u sklopu ureðenja teritorija pod okupacijom, n a dijelu Hrvatske i Bosne i Hercegovine proglašena je Nezavisna Država Hrvatska.Dio Hrvatske je anketirala Italija, a dio Maðarska. Nasuprot t ome, odlukom Zemaljskog anitifašistièkog vijeæa narodnog osloboðenja 1943. godine uspostavljena je Hrvatska kao federalna jedinica u federativno ureðenojJugoslaviji, taj je njezin položaj potvrðen i izraðen u ustavima Narodne, a kasnije Socijalistièke Republike Hrvatske od 1947, 1963. i 1974. godine. Kako je s vremenom popuštala poèetna decentralizacija odluèivanja u vodeæim tijelima KPJ, odnosno SKJ, jaèala je stvarna uloga republika. Dok su resori vojske i vanjskih poslova ostali centralizirani, djelokrug republika se širio u unutarnjim poslovima i pravosuðu, a regulaciji gospodarstva i financijama, u društvenim službama (prosvjeti, zdravstvu, socijalnoj politici) i tehnièkim službama (prometu, PTTu, energetici), u komunalnim službama u gradovima i u informacijskim službama (statistici, hidrometeorologiji, geodeziji). Od kad postoji država na odreðenom podruèju, na tom podruèju postoji i državna uprava. Meðutim državna uprava

kako je danas odreðujemo, tj. kao skup profesionalaca sa sustavnom diobom po sl ov a me ðu nj im a i su st av no m meðusobnom povezanošæu, mnogo je mlaða institucija. Godine 1955. Pravni fakultet Sveuèilišta u Zagrebu osnovao katedru nauke o upravi i povjerio je profesoru Eugenu Pusiæu. Što je to znaèilo za razvoj pravnih znanosti, posebice upravne znanosti, najbolje je formulirao slovenski profesor Buèar, izvrsni poznavatelj tadašnjih naših prilika u tom podruèju. Prije Pusiæ a, u na s, znan osti o upr avi i upravljanju, t akvih ka kve ih poznaje suvremeni razvijeni svijet, uopæe nije ni bilo. U analizi uloge uprave u društvu polazna je pretpostavka da su pojava i razvoj uprava povezani s opæim gospodarskim, kulturnim i društvenim razvojem. Iduæi Weberovim tragom, poznajemo dvojaku povijesnu ulo gu u pra ve u dru štv u. Upra va j e istodobno instrument vlasti i nositelj niza društveno korisnih poslova kojima se zadovoljavaju potrebe graðana. Još i danas postoji uvriježeno mišljenje da je uprava puka službenica politike. Razvoj francuskog upravnog prava i znanosti upravnog prava utjecao je na razvoj upravnog prava i znanosti upravnog prava u dr ugi m ze mlj ama na e uro psk om kontinentu. Mnogo intelektualaca iz razlièitih zemalja, studirajuæi u Francuskoj nadahnjivao se ideja ma francuskog prava, pravne teorije i prakse. Vraæajuæi se u domovinu, oni su sa sobom nosili odreðena znanja steèena u francuskim izvorima kojima su nastojali, u širem ili užem obujmu, naæi primjenu u novoj sredini. Mnoge francuske ideje prebaèene su tako na novo tlo. U Njemaèkoj se poèetak studija uprave zapaža u 17. i 18. stoljeæu, posebno u Pru-skoj èija je tadašnja uprava bila podèinjena u prvom redu monarhu. Takva uprava obraðivala se prvenstveno prema naèelima kameralistike. S pojavom Otta Mayera, kojega nazivaju tvorcem modernog njemaèkog upravnog prava. Znanost je upravnog prava razvijena i u Austriji. Tu se istièu: Merkel, Herrnritt, Adamovich. Znaèajno razdoblje upravnog prava u Italiji prestavlja vrijeme nakon

Broj 1 / 2008

KAMERALIST

Biti student

5


KAMERALIST

Biti student

6

francuske revolucije, dakle kraj 18. i poèetak 19. st. U prvoj polovici 19. stoljeæa pravni režim koji se primjenjivao na upravu imao je svoje uporište u tzv. ius communne koje je predstavljalo skup pravnih pravila što su jednako primjenjivala upravna tijela i privatne osobe. U pravnoj teoriji tog doba snažno se izdvajao G. D. Romagnosi koji je

isticao da se upravno pravo ne može zadovoljiti primjenom razlièitih kategorija Rimskog prava veæ mora razvijati svoja osnovna naèela. U Engleskoj, razvoj upravnog prava zaostaje za razvojem tog prava na kontinentu. Razlog tome je isticanje kontrole redovnih sudova nad upravom kao i vladavine opæeg prava (Common Law), kojeg su se Englezi tvrdokorno držali. Porast državne djelatnosti, a samim time i upravne funkcije, dovodi i u Engleskoj do razvoja posebnih pravila što se odnose na upravu i koja, rušeæi tradicionalna naèela i jedinstvu svega prava, èine posebno podruèje upravnog prava, a njihovo postojanje potvrðuje i teorija. Upravno pravo u Sjedinjenim Amerièkim Državama u prvim se poèecima bavi uglavnom

službenicima (njihovim statusom, ovlaštenjima, i odgovornosti i sl.). Valja naglasiti da se u Engleskoj, a posebno i u SAD-u snažno razvija znanost o upravi, ona razvija posebni upravnotehnièki smjer u prouèavanju uprave što je, opet, sa svoje strane pridonijelo zapostavljanju znanosti upravnog prava. Ova dva smjera specijalizacije u prouèavanju uprave upravno pravo i upravna tehnika, kako navodi Pusiæ, karakteristièna su s jedne strane za europski kontinent, a s druge strane za amerièki razvoj. Upravno pravo, u prvom redu u svezi sa sudskom kontrolom uprave, razvija se i u SAD-u gotovo paralelno s razvojem upravne tehnike. Danas je ono nastavni predmet na svim pravnim fakultetima u Americi i udžbenici upravnog prava razlikuju se od europskih sustava samo prema tome što se strože ogranièavaju na pravnu problematiku uprave i što, u skladu s nastavom prava u SAD, više pažnje posveæuju judikaturi i prouèavanju konkretnih sporova pred sudom. U današnje vrijeme položaj upravnih studija nije na onom nivou na kojem je trebao biti. Hr vatska treba visoko obrazovane struènjake koji æe se uhvati u koštac sa problemima koji se nalaze u Hrvatskom sustavu, upravni struènjaci bi trebali biti visoko pozicionirani u Hrvatskoj i šire. Smatram da je ovaj sustav školovanja na kojem intenzivno radi naš uvaženi profesor Kopriæ znatno pomoæi studentima da steknu znanja i uže specijalizacije za pojedina upravna podruèja.

Broj 1 / 2008


Intervju: prof.dr.sc. Ivan Kopriæ Razgovor vodila: Jelena Jukiæ

Z

ahvaljujemo što ste se odazvali našem pozivu i odvojili dio svog vremena za nas. Postaviti æemo Vam nekoliko pitanja vezano za naš studij, studiranje i sl. Zašto i kada je Vama uprava postala ''hit''? S upravom sam se poèeo ozbiljnije baviti još kao student i to tijekom treæe godine studija prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, akademske godine 1985/6. Imali smo jako zanimljiv seminar kod profesora Stjepana Ivaniševiæa, koji je bio intelektualno zahtjevan te je uspio angažirati moju pažnju. Poèela su mi se neka pitanja, na koja nisam znao odgovore, pojavljivati u novom svjetlu i to me zainteresiralo. Glavna je tema tog seminara bila birokracija, a u pozadini je bila kritika demokratskih nedostataka socijalizma. Na to se nadovezao seminar kod profesora Dragana Medvedoviæa, na èetvrtoj godini studija, iz upravnog prava, kod kojeg sam radio seminar o razvoju administrativno-teritorijalne podjele (organizacija lokalne samouprave). Tada sam organizirao jednu tribinu o birokraciji, a dobio sam i nagradu rektora Sveuèilišta za pismeni rad na temu birokracije. To je ujedno bio moj diplomski rad. Odmah sam se upisao na poslijediplomski studij upravno-politièkih znanosti te sam tu slušao predavanja i ostalih profesora: Eugena Pusiæa, Milana Ramljaka, Inge Perko Šeparoviæ, Stanka Petkoviæa, Smiljka Sokola i drugih. Je li vaša želja bila postati Dekanom Društvenog veleušilišta u Zagrebu? Koliki je to bio izazov za vas? Buduæi da je Društveno veleuèilište osnovano tek 1998. jasno da mi to nije bila želja koju bih dugo njegovao. Postao sam

prvo proèelnik studija javne uprave, baš u vrijeme kad se reformirao studij, a onda sasvim sluèajno i dekan. Moram priznati da me ta dužnost ne veseli, više se volim baviti predavanjima i studentima, znanstvenim istraživanjima, struènim radom, a više od svega volim pisati. Takoðer sam ponosan na èasopis Hrvatska javna uprava koji ureðujem nešto duže od dvije godine, kao i na biblioteku Suvremena javna uprava u kojoj je objavljeno petnaestak izvrsnih knjiga o javnoj upravi i upravnom pravu. Kako gledate na tu svoju funkciju te daje li vam ona dovoljno moguænosti da ostvarite ciljeve u pogledu razvoja studija javne uprave?

Naž alo st, sva ka fun kci ja kol iko god izgledala moæno ima svoja ogranièenja. Tako je i s dekanom Društvenog veleuèilišta. Za razvoj studija javne uprave potrebno je mnogo podrške s razlièitih strana, od najviših politièkih tijela, preko Sveuèilišta do Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Središnjeg državnog ureda za upravu. Naravno i drugih potencijalnih „poslodavaca“ našim završenim studentima, lokalnih i

Broj 1 / 2008

KAMERALIST

Biti student

7


KAMERALIST

Biti student

8

regionalnih jedinica, javnih ustanova, državnih tijela, i brojnih drugih. Situacija sa sliènim studijima pomalo je turobna, ali tu ocjenu ne bih htio dalje razraðivati. Ipak, to na m pr ed st av lj a je da n od br oj ni h ogranièavajuæih faktora razvoja studija javne uprave. S druge strane, upravo prije nekoliko dana dobio sam javne garancije predsjednika Vlade da æe nas podržati u osnivanju kvalitetne visokoobrazovne sveuèilišne institucije i studija javne uprave s najvišim akademskim stupnjevima. U tom smjeru ide i potpora Instituta za javnu upravu koji se i sam želi transformirati tako da preuzme i zadatke znanstveno-struènih projekata i istraživanja u podruèju javne uprave. Što smatrate glavnim karakteristikama Bolonjskog procesa i koje su pozitivne i negativne strane? Bolonjski proces bi trebao poboljšati mnogo toga, od kvalitete i brzine studija do znanstveno-istraživaèkog i struènog rada nastavnika. No, kao i obièno kad se želi promijeniti sve, i to u kratkom roku, obièno se pokaže više loših nego dobrih uèinaka. Zasad svi imamo više problema i posla, ali se društveni kontekst u kojem radimo nije puno promijenio. Samo radi primjera: ako isto ministarstvo koje vodi reformu ne može pr ep oz na ti zn aè en je za po šl ja va nj a prvostupnika javne uprave, a upravnu struku i znanost teško prepoznaje kao posebnu struku, onda nešto oèito ne štima. Mi znamo da je upravna znanost konsolidirana znanstvena disciplina, koja je sada u Hrvatskoj otprilike u stanju u kojem je politièka znanost bila prije otprilike dva-tri desetljeæa. Nažalost. Ipak, oèekujem da æe se zbog tzv. Bolonjskog procesa poboljšati kvaliteta studijskih programa, izvedbe studija, unijeti malo dodatnog entuzijazma i na taj naèin pridonijeti razvoju studija i njihovoj prilagoðenosti potrebama suvremene upravne prakse. Buduæi da æe uskoro prvi bolonjci završiti naš studij, koliko ste zadovoljni implementacijom Bolonjskog procesa na Struènom studiju javne uprave? Opæenito sam zadovoljan. Mnogo se toga promijenilo nabolje. Sada se uèi o

temama koje su top teme i u svakoj drugoj sliènoj obrazovnoj ustanovi bilo gdje u svijetu. Usprkos tome što veleuèilišta izvode samo tzv. struène studije, mislim da su mnogi naši predmeti moderniji i bolji od pr ed me ta na mn og im sve uè il iš ni m institucijama u drugim zemljama. No, vidi se manjak nastavnog osoblja koje bi radilo samo na studiju javne uprave i tako ga moglo dalje i brže razvijati. Najnezadovoljniji sam time što se u Hrvatskoj, potpuno pogrešno i arbitrarno, napravila diferencijacija na struène i na sveuèilišne studije. Ta je bila uèinjena ad hoc, prema nekim zateèenim stanjima, a nama onemoguæuje ili bar znaèajno otežava ukljuèivanje u sastav Sveuèilišta na prikladan naèin. Kako gledate na osnivanje Udruge studentica i studenata upravnog studija i na naš program? Udrugu od samog poèetka podržavam kako god mogu i potpuno bezrezervno. Ona je nešto najbolje što nam se na studiju moglo dogoditi. Upravo je Udruga inicirala i provela niz znaèajnih promjena nabolje, a znaèajno je ukljuèena u popularizaciju studija i struke. Nadam se da æemo i dalje suraðivati na takav naèin i da æete naæi mla ðe kol ege koj e æe s jed nak im entuzijazmom i pozitivnom energijom nastaviti rad Udruge kad sadašnja noseæa generacija završi studij. Kako bi osvijestili studente da sudjeluju u radu studentskih organizacija? Mislim da se tu treba osmisliti niz novih akcija. Dosta ovisi o tome tko i kako pozove mlaðe studente na rad u Udruzi. Sugeriram da organizirate tribine o aktualnim pi ta nj im a s tu di ja i p er sp ek ti va ma studenata te da na njima nastojite pridobiti nove èlanove. Aktivistièka komponenta nije svima pri srcu, mnogi æe radije uživati u plodovima vaših inicijativa nego da se i sami angažiraju. To je normalno. Letci, pristupnice koje dijelite na predavanjima i ispitima, pozivi putem Internet stranice, takoðer su oblici osvještavanja studenata. Meðu studentima glasite za jednog od najveæih autoriteta na studiju. Osjeæate li se kao osoba s izrazitim autoritetom?

Broj 1 / 2008


Ako i imam neki autoritet, nadam se da je on temeljen na struci i struènosti, ljudskom odnosu prema studentima i nastojanju da se afirmira naša struka i znanost. Ne doživljavam se autoritetom, jednako sam sklon svim normalnim stvarima kao i svi ostali ljudi. Èinjenica jest da dosta radim i trudim se s velikim entuzijazmom. Ako se to primjeæuje i smatra autoritetom, tim bolje. Htjeli bismo vam postaviti i par pitanja vezanih za vaše studiranje. Zanima nas koji Vam je bio najveæi studentski nestašluk te je li vam se kada dogodilo da ste pali ispit? Nestašluk? Možda jedan pokušaj da izaðem na ispit bez dovoljne pripreme. Na treæoj godini studija iznervirale su me prièe da se ispiti mogu položiti i bez dugotrajne pripreme i uèenja, pa sam to pokušao napraviti. Baš sam se nešto naljutio i izašao na težak ispit nakon samo tri dana doduše vrlo intenzivnog uèenja. Skoro sam dobio dvojku, no to je bila dobra lekcija za dalje nisam to više nikada pokušao. Shvatio sam da se samo napornim radom, zalaganjem, kreativnošæu i marljivošæu dolazi do rezultata koji èovjeka vesele i ispunjavaju. Toga se i sad držim. Kako ste uskladili reguliranje vojne obaveze sa studiranjem? Eto, dogodilo se. Zasluženo. No, imao sam još jedno iskustvo s prve godine studija, kad sam pao na ispitu iz jednog meni iznimno zanimljivog predmeta, potpuno i sad to tvrdim nezasluženo. Naime, veæina pitanja na tom je ispitu bila ne iz temeljne, nego iz dopunske literature! Kad bi bilo tko od nastavnika sada pokušao na takav naèin postaviti pravila ispita, mislim da bi bio disciplinski kažnjen. Ja sam ipak kasnije bio i još sam uvijek u izvrsnim odnosima s tim profesorom. Život nisu samo ispiti. Imao sam problema jedino s Ekonomskom politikom, koju inaèe smatram važnim predmetom i za koju sam mislio da je znam. Ipak, dobio sam dvojku na ispitu koji je bio samo pismeni i nikad nisam saznao zašto. Meni je uspjelo upisati studij prava s navršenih 17 godina. Kako se na služenje vojnog roka u to vrijeme išlo nakon srednje škole, tj. punoljetnosti, mene je poslalo u

vojsku po završenoj prvoj godini studija, èim sam postao punoljetan. Molbe koje sam pisao da mi se omoguæi dovršenje studija bez prek ida nisu usvoj ene, dapa èe sumnjalo se u moje motive. Tako sam se kao jedan od najmlaðih našao u vojsci. To mi je jedno od najgorih životnih iskustava. Po odsluženju prvog dijela (kod mene je to trajalo nekih 10,5 mjeseci) vratio sam se na studij i završio ga u roku. U meðuvremenu je služenje preostala 3 mjeseca bilo ukinuto. Jeste li ljubitelj sporta? Koji sport preferirate? Ne smatram se ljubiteljem nekog posebnog sporta. Preferiram pojedinaène sportove koji nisu nasilni i opasni. A takvih je nažalost sve manje. Mislim da je sport, kakav se javno zagovara i medijski preferira, poguban i protiv toga sam. Ja osobno najviše volim šetnje uz more i šetnje u prirodi opæenito. Koje su najveæe razlike današnjih studenata i studenata Vaše generacije? Èini mi se, uz rizik da sam pristran, da smo mi bili manje optereæeni perspektivom osiguranja materijalne egzistencije i us pj eh a, in te le kt ua ln o ra do zn al ij i i otvoreniji. Èesto smo na razgovorima uz kavu raspravljali o knjigama i novim èasopisima, društvenim problemima i perspektivama, a manje o trivijalnostima i ogovaranjima kojih je sada prepun medijski i društveni prostor. No, uvijek su postojale iznimke, i tada i danas. Nadam se. Imamo li Vaše dopuštenje, da u svakom slijedeæem broju lista Kameralist imamo rubriku pod nazivom ''Pitaj dekana''? Da. Rado æu odgovoriti na sva pitanja o kojima nešto znam. Bilo je zadovoljstvo razgovarati s vama. Zahvaljujemo na iskazanom povjerenju i odvojenom vremenu za ovaj intervju.

Broj 1 / 2008

KAMERALIST

Biti student

9


KAMERALIST

Biti student

10

Osvrt na bolonju - ECTS BODOVI S

ustav za prijenos bodova ECTS (European Credit Transfer System), uspostavljen je ponajviše zbog stvaranja usporedivih i èitljivih studijskih pr og ra ma , št o po ti èe ak ad em sk u mo bi ln os t u eu ro ps ki m dr ža va ma . Studentima to u osnovi znaèi moguænost veæe slobode pri kombinacijama izmeðu dva ili više studija, veæe moguænosti na aktualnom studiju, kao i garancija za cijeloživotno uèenje kao jedan od produkata ECTS sustava. Kreditni bodovi sustava ECTS su vrijednost koja se pripisuje odreðenoj studijskoj jedinici (npr. predmet) i odražavaju studentsko optereæenje da bi se ta jedinica sa-vladala. Kreditni bodovi odražavaju ukupnu kolièinu rada za svaki pojedini predmet u odnosu na ukupnu kolièinu rada potrebnog za završetak jedne akademske godine. U sustavu ECTS bodova jedna studijska godina vrijedi 60 bodova, što odražava ukupno radno optereæenje studenta tijekom godine.

Slijedom gore navedenog jedan semestar vrijedi 30 bodova, a trisemestar 20 bodova. Kreditni bodovi ne pripisuju se samo predmetima i modulima, veæ i praktiènom radu (diplomski rad, praksa itd…) ako je on dio studijskog programa. Primjeri vrednovanja ECTS bodova u nekim europskim zemljama: Vrijednost 1 ECTS boda: Austrija, Belgija, Italija, Portugal, Luksemburg: 25 radnih sati, 60 kredita jedna godina Nizozemska: 28 radnih sati, 60 kredita jedna godina Švicarska:30 radnih sati, 60 kredita jednagodina Španjolska: 25-30 radnih sati, 60 kreditajedna godina Švedska,Finska,Latvija, Litva: 27 radnih sati , oko 60 kredita jedna godina Podaci preuzeti s Interneta

Nacrtao: Milenko Stambolija

Broj 1 / 2008


Nauka i umjetnost uspjeha Tekst napisala: Nikolina Artiæ

I

ntervju s bivšim predsjednikom Udruge studentica i studenata upravnog studija - Damir Mikolji-Miklja. Kolega za probijanje leda i kako bi razveselili znatiželjnike, opišite nam ukratko vaše odrastanje i životni put koji Vas je doveo do predsjednièkog mandata. Imao sam poprilièno mirno djetinjstvo i u svojoj sam generaciji svjetliji primjer. Nisam se povodio za poroènom veæinom i red je da za to svi kolege studenti koji su u osjetljivoj dobi i traže moralne uzore i saznaju. Kada bi svi roditelji imali znanje i zvanje koje su meni moji usadili ne bi bilo huligana ni droge, a bome ni onih diskaèa na svakom èošku. Iako kao mali nisam volio uèiti i ništa mi nije moglo uæi u glavu, otkako sam na DVZ-u i djelokrugu javne uprave, skrušeno priznajem moj je život dobio viši smisao, oèvrsnuo sam, razvio zavidnu radnu etiku i posvemašnju predanost radu. Tipièan sam produkt društva i okoline koji smatra da se prirodni stil treba oèuvati na vlastitim kvalitetama. Apsorbirao sam to instinktivno i sada znam sve podnijet kako treba i izborit se za sebe. No za cjelokupan dojam bilo je potrebno mnogo više kako bi izbrusio i izglancao svoj današnji imidž. Uostalom znate onu narodnu, da se drvo savija dok je mlado, pa tako i dijete treba uputiti u ono što valja, a što ne i tako mu pomoæi da se razvije u “uspravnog” i moralno osviještenog èovjeka na mjestu, s jakom vjerom u vlastite ciljeve. U Gunduliæevoj na broju 10 sam se našao bez veæih instinkta i uz rutinski i prilièno jasan izbor karijere koji je bio logièan slijed mog tadašnjeg životnog poziva. Uprava je kao snažno životno iskustvo djelovala stimulativno i natjerala me da budem analitièan i praktièan. No, djelomice je i sreæa igrala svoju ulogu u aktualnosti

moga položaja jer sam, zahvaljujuæi prirodnoj nadarenosti, dospio na tako visoki položaj, koji sam obavljao savršeno. Nije li malo neobièna ta Vaša samouvjerenost u savršenost vlastitih procjena i tvrdnja da ste funkciju predsjednika Udruge obavljali savršeno??? A što ne bih tvrdio? Nit boli, nit me košta. Koja je posebnost vašeg mandata i možete li to opravdati? Imam nove suvremene vizije i ideje i to mi je glavni adut. Priroda je još na mojoj strani jer jaèi tlaèi, a i budimo realni, bespoštedna selekcija je u njezinom duhu. Istomišljenike ne tražim, koristim vlastite klikere i pratim svijet oko sebe. Veliki sam poklonik Oprah W. što dovoljno govori o moj oj fan ati èno j zai nte res ira nos ti za problematiku svekolikog puka. Svjestan sam da se meðu vama uvijek naðu pametnjakoviæi površnih umova koji cjepidlaèe i postavljaju svakojaka pitanja kojima bih se kao trebao pravdati. Te èemu? Te kako? Te odakle mi te ideje? Dajte ljudi, otklonite sumnje, a natuknuti æu samo da su moje metode provjerene, a vrijeme æe pokazati dosljednost. Drago nam je to èuti iz Vaših usta! No, moramo se osvrnuti na vaše kritièare. Njihov je stav da vaša popularnost raste samo meðu konzumentima dubioznih kriterija i to zahvaljujuæi neukusnim pošalicama i laganim filozofskim provokacijama. Hoæete li to demantirati? Ne opovrgavam ništa jer se ne obazirem na kritike. Pametni ljudi poput mene su upuæeni u problematiku meni omiljenih tema, pa i shvaæaju srž mojih filozofskih komentara. Odavno sam postao svjestan da je danas teško ostati verbalno pasivan, osim ako ste redoviti korisnik tableta za

Broj 1 / 2008

KAMERALIST

Biti student

11


KAMERALIST

Biti student

12

smirenje, što me još više potièe da se što spretnije koristim uèenim i neuèenim terminima kako bi ti “moji kritièari” imali sušu u inkriminirajuæim materijalima u svezi s mnom. Ponekad mi se i desi, kao i svakome od nas, da zbog obuzetosti vlastitim problemima zaboravim na pristojnost i kurtoazne laži, pa objelodanim muljevitu istinu, no sve je to ljudski, zar ne?! Svaka èast na nepokolebljivosti! Na mahove zaista djelujete kao toplokrvno biæe. Fenomenalni ste. E, medicinski fenomen, to su mi kazali i kad sam krenuo u školu. Povjerite nam se i recite je li bilo teško održati red i mir za vrijeme sastanaka Udruge? Pitamo Vas jer vjerujemo da se u trenucima odluèivanja o nekoj krucijalno važnoj stavki dnevnog reda zalomi da svi ptiæi cvrkuæu u jedan glas, naravno s više primisli, pa nam priznajte koliko ste bili uspješni u snižavanju tona? Asocijacija lakše kategorije; decentno okupljanje istomišljenika spremnih na suradnju. Asocijacija teže kategorije; zamislite razred neodgojenih pubertetlija iz zone sumraka koji kolidira s èelnikom s pomanjkanjem autoriteta. Priznajem, èesto sam bio doveden u nezavidan položaj kada sam morao signalizirati štrajk upravne parlaonice, no zahvaljujuæi razvijenosti centara za suosjeæanje i prirodnom poretku stvari, jer kolege su veæ dobro evoluirali od puberteta, moja borba u dvorani II. je daleko od toga da nosi epitet donkihotovske u primjeru. Tako da ubuduæe snižavanje tona prepuštam ton majstorima, a uèinkovitije mjere æe se na radost svekolikog èlanstva ubrzo osjetiti. Ovdje naglašavam, sve je moguæe ako znate kako. Koji Vam je bio najomraženiji predmet tijekom cjelokupnog školovanja? Vjeronauk, no ne zbog osjeæaja zabludjele ovèice odmakle od stada, veæ èisto iz matematièkog razloga jer sam snažno želio smanjiti sumu školskih predmeta, te time olakšati svoja leða. A najdraži? Opila me uprava, pa trenutaèno imam blokadu u tome podruèju, no znam da

sam oduvijek želio da to bude domaæinstvo. Svjestan sam težine gubitka jer sadašnji izgledi za sudjelovanje u je dn om od te le vi zi js ki h sh ow ov a o kulinarskim umijeæima su nezavidni.

Ma budete i to jednom savladali, držimo palèeve! No prijeðimo na druge talente…pa nam recite koliko ste imuni na predispitnu groznicu koja hara meðu nama studentima? Pa gledajte, i ja sam od krvi i mesa, tako da ni moje zanoktice nisu u ništa boljem stanju od vaših. Kako postoji hard rock, onda se ti dani pred ispit mogu nazvati hard learning. Za to rezervirano mjesto je NSB ili preciznije 5. flor, lokacija za dvoje ili samoprozvana buksa. To je predivno mjesto gdje u zadnje vrijeme, zajednièkim snagama, kolega i ja, probavljamo zakone o upravnom postupku. Atmosfera je opuštajuæa prije svega, a ponavljanje naglas, uz šalicu tople tekuæine i s amaterskim upitnim pogledima znatiželjnika sa strane privlaènije je nego što se èini. No ima dana kada i mukla tišina dolazi na red, pa se tada spuštamo kat niže. Tu je poredak stvari drugaèiji, a od zujajuæih pogleda nema ni 'z'. Sigurni smo da æe to produktivno

Broj 1 / 2008


utrošeno vrijeme donijeti ploda. Tko je vaš najveæi politièki uzor ? Ne mogu se odluèiti izmeðu samih politièkih subjekata pa æu reæi u globali… Hrvatska - zemlja u kojoj nestaju ljudi i stvari! Recite nam koji je razlog što imate tako briljantan i blizak odnos s tetama iz referade, postoji li neki poseban recept za to? Sve je u kemiji, detalje æu zadržati za sebe jer se radi o delikatnom i godinama gojenom odnosu zahvaljujuæi kojemu sam i zadobio njihovu blagonaklonost! Pouzdano znamo da ste ljubitelj labilne ravnoteže i Sljemena pa se zasigurno nadate buduæoj reprizi downhill utrke Maxxis Cupa na Sljemenskim stazama. Recite, otkuda tolika ljubav za oboje? Biciklizam je odlièna relaksacija, sport i prijevozno sredstvo, a spust biciklom po Sljemenskim stazama mješavina ludosti, igre i fizike što definitivno stvara ovisnost i ushiæenje. Još se držim što je moguæe ravnijih podloga, no nadam se da æu u buduænosti i sa svojim ljubimcem iskušati jednu od staza koje su trenutno rezervirane samo za noge, iako ponekad posrnem pa i dlanovi dotaknu to sveto tlo zagrebaèke gore. Sljemenski pohodi su me obuzeli i zaludili, jer ono nudi više od svježeg zraka i toèione u pokretu i da kvrcnem kažiprstom otkada hodoèastim cirkulacija mi je krenula nabolje. Recite kolega Miklja osim filozofskih sklonosti, skrivate li još neke talente? Iz pouzdanih izvora možemo priopæiti da od vas ne treba skrivati raznorazne liquerèiæe, sirupe, tropsko voæe i ne znam više što jer vaše ruke èuda rade kojih se ne bi posramili ni vrsni poznavaoci tog obrta, pa ogolite istinu i priznajte jeste li zaista iskreni ljubitelj i vrsni poznavalac tih uglaðenih obojanih vodica-koktela? Bez lažne skromnosti, TAJ SAM, dobro zborite! Taj talent je uroðen, a i s godinama izuèen. Prièa se da dobro poznajete suprotni spol! Kako da ne? Znam sve o ženskama, iz iskustva, prièao mi deda. Ljeta sam provodio s njim, a gore na planini nije imao

teve, ni devede, ni cede, ni vece. Otkrili ste nam da svojom participacijom èesto sudjelujete u ekspanziji pokera u virtuali i tako sportskom duhu podnosite i poneke dobitke. Povjerite nam se, u sluèaju da se zalomi koji dobitak, u što bi ga konkretno uložili? Ovdje dilemi nema mjesta i zato izabirem Las Vegas, top destinaciju koju se ne propušta. Kako ste priznali vaša najveæa želja je posjetiti «smaragdni otok»Republiku Irsku - zemlju ovaca, dobre glazbe i plesa, no smatrate li da ste i za taj pothvat u dovoljnoj fizièkoj i psihièkoj spremi? Vjerujem da æu vas uvjeriti èinjenicom da moja kuæna kolekcija Flatleyeve ekipe stoji izvan dosega ostalih ukuæana, što upuæuje na snažnu emocionalnu povezanost tih plagijatskih medija i mene. Tako da uzimajuæi u obzir praktièan dance dio èijim se izvoðenjem dièim, koja je fizièka spremnost ovdje neupitna. A sa psihièkom se još igram skrivaèa, jer ni suzice mi ovdje nisu strane…nadam se da shvaæate, jer nitko ne ostaje ravnodušan na one cipelice. Recite nam: da ste nominirani za mistera studenata DVZ-a koju inspirativnu misao bi uputili brojnim kolegicama i kolegama? Zaželio bih mir u svijetu, spas za posrnule studoše i zauzeo bih se za ljudska prava kod teta u referadi koje bih ovim putem i pozdravio. I naravno uputio srdaèan pozdrav ugroženim vrstama, koje su u izumiranju, kao i takvi poput mene. Hahaha, Isn' t it ironic, mislim da èujem kanadsko pjevušenje u pozadini. Kolega Miklja svaka èast, zahvaljujemo što ste nam dopustili da provirimo u Vašu nutrinu i podijelimo sa kolegicama i kolegama djeliæe vaše ogoljene stvarnosti! Sa zadovoljstvom i hvala vama.

Broj 1 / 2008

KAMERALIST

Biti student

13


KAMERALIST

Biti student

14

STRUÈNA PRAKSA = iskustvo + posao Tekst napisala: Jelena Jukiæ

D

ošao je i taj dan, upis treæe godine program prije bolonje. Bila sam upoznata s obvezom obavljanja prakse u nekom od državnih organa na ovoj godini studija. Kako sam i u sklopu srednje škole obavljala praksu, na neki sam naèin znala kako to izgleda i što me oèekuje, ali sam ipak pomalo strepila. Sad smo stariji i od nas se oèekuje veæa odgovornost, ozbiljnost i savjesnost prema radu i odnosu prema drugim kolegama. Praksa kako u srednjim strukovnim školama, tako i na fakultetima uvijek ima isti cilj, nakratko vas uvesti u zanimanje za koje se školujete. Ovo je moje iskustvo praktiène primjene nauèenog u teoriji. Praksa èija sama rijeè znaèi: 1. primjena, provedba u djelo; 2. struèni rad odreðenog trajanja poslije završenog školovanja; 3. aktivan èovjekov odnos prema zbilji. Praksa æe nam pokazati i na neki nas naèin pripremiti na ono za što se školujemo i da

sve ono što smo nauèili možemo primijeniti i ne bi je trebali shvatiti kao puko gubljenje

vremena. U puno predmeta smo se susreli sa samim ustrojstvom državne uprave, tako je sama praksa u našem šestom, zadnjem semestru bila predviðena da prvi i drugi mjesec obavljamo na lokalnoj, a treæi na državnoj razini. Osobno me se dojmio prvi mjesec u Gradskom uredu za Opæu upravu. Koliko god sam osjeæala nestrpljivost, pitala se što me i što æu raditi, gdje æe me smjestiti, toliko sam htjela pobjeæi van i vratiti se natrag u klupe s kolegama i ne brinuti se što æe biti nakon faksa. Dok sam prelazila stepenicu po stepenicu zgrade i našla se pred vratima gdje se trebam javiti, u glavi mi je prolazilo kako je drugima, gdje su i osjeæaju li se kao što se ja osjeæam. No, mi smo ipak buduæi upravni pravnici, osobe koje æe raditi sa strankama, u uredima i to me oèvrsnulo. Naši kolege iz uprave se svakodnevno susreæu s pojmom rodnog lista, domovnice, pojmom roðenja, vjenèanja i

Broj 1 / 2008


s m r t i, r a s t a v e, p r o m j e n e i m e n a, utvrðivanja i priznavanja oèinstva, pa tako sam se i ja sam u tih mjesec dana upoznala sa mnogo razlièitih predmeta. Dojmile su me se matice roðenih, umrlih, te vjenèanih koje sam mogla vidjeti iz prve ruke te pune police. U uredu u kojem se izdaje domovnica i rodni list, bila sam s još dvije simpatiène službenice-matièarke i kompjutorom u koji sam upisivala predviðene podatke. Toènije to je bila

matica roðenih, ali u elektronskom obliku a sve što piše u samoj matici roðenih, vodi se i kompjutorski. Od osnovnih osobnih podataka, promjene imena ili prezimena, upisivanje priznatog ili utvrðenog oèinstva, rastave ili smrti. Na ovom mjestu vrlo mi je brzo osvježilo znanje iz obiteljskog prava, gdje smo upravo o tome uèili. I vrlo mi se svidjelo to zvanje. Stranke, koje su morale

doæi s popunjenim zahtjevom, bilo je od pristojnih, do napornih, poznatih, netolerantnih. No, kao službenik u upravi ti moraš biti taj koji s strankom treba imati više strpljenja i ukazati joj na neka pravila, ma koliko se ona protivila tome. Kao službenik imaš ovlasti, ali i ogranièenja unutar kojih moraš djelovati. U to sam se mnogo puta uvjerila baš na ovom mjestu prakse. Službenik ima ovlasti izdati uvjerenje, ali ne smije ga izdati bilo kome. Na radnom mjestu treba puno strpljivosti, u bilo kojem smislu. Ponekad je to naravno teško izvesti. Na primjer kada je zadan odreðeni rok do kojega se posao treba napraviti, po odreðenim uputama, a tebe muèe tvoji osobni problemi koji te ponekad spreèavaju odreðene u nekim postupcima. Svi moramo odrasti i nije samo vrijeme prakse koje nas može neèemu nauèiti, to je i rad preko Studentskog centra ili bilo koji drugi rad. Svaki dan smo u kontaktu s ljudima i nesvjesno se stvara i razvija naš odnos prema okolini i drugima te shvaæanje „preživljavanja“ i spoznaja da imaš veæ toliko godina kad se od tebe oèekuje da postaneš samostalan. Osim moguænosti primjene steèenih znanja, praksa je neprocjenjivo iskustvo jer nas priprema na timski rad i uèi kvalitetnijoj i boljoj komunikaciji s okolinom, dakle komunikacijskim vještinama. Vrlo brzo, svi æemo doæi na onaj kljuèan razgovor pred buduæeg poslodavca, i vrlo je važan naèin na koji æemo se predstaviti, vrlo je važno naše samopuzdanje i mirna glava. Zato vam svima želim puno uspjeha, veliku karijeru, odliènu radnu atmosferu, kvalitetan timski rad i poslodavca kakvog zaslužujemo.

Broj 1 / 2008

KAMERALIST

Biti student

15


KAMERALIST

Biti student

16

IZVJEŠTAJ IZ DRUGE KLUPE Tekst napisala: Biljana Žganec

P

oèetak fakultativne godine nam se približava, pa evo nekoliko korisnih savjeta na temu: “Upoznavanje brucoša sa akademskom zbiljom”. Dakle, ukratko, rijeè je o PKMPSO-u. Prijevoz, kava, menza, predavanja, skripte, obavijesti... ne nužno navedeno po redu važnosti, on se mijenja ovisno o datumu u kalendaru, osobno sam uzela u obzir kriterij svakodne vnog pona vlja nja odre ðene radnje. PRIJEVOZ - lokacija fakulteta je sam centar grada, što je odlièno. Ova stavka ne bi zaslužila ni slova više da kvaliteta samog putovanja do odredišta nije ponekad upitna. Bez obzira na to s koje starne grada krenete ovaj savjet zlata vrijedi - siðite stanicu prije Trga bana Josipa Jelaèiæa. Savjet je potrebno uzeti jako ozbiljno, po go to vo ako je go re sp om en ut o prometalo noviji model, popularno nazvan niskopodni tramvaj. Osoba koja je jednom pokušala izaæi na Trgu jako dobro zna zašto autorica ovog teksta piše ove retke. Oni su nepobjedivi i ima ih više. Pametnom dosta. KAVA - èinjenica je da u krugu fakulteta ima toliko mjestašca za popiti kavu da je manje bitno koje odabrati. Svatko ima svog favorita. No moj je onaj gutaè kovanica u hodniku, ne zato što je kava odlièna, veæ zato što je samo jedan pogled na njega dovoljan da zakljuèite kako kava i nije najzdraviji napitak na kugli zemaljskoj. MENZA - ukratko, više lokacija i raznolikost ponude. Otiæi u menzu u dobrom društvu daje jelu veæu draž, a gdje se daje više mesa, gdje je masnija hrana, gdje su slatkiši ili kolaèi bolji prepuštam dragom èitatelju da sam zakljuèi. PREDAVANJA - jedna od prvih informacija koju svaki vrli student ove ustanove istraži jest obveza prisustvovanja predavanjima. Ne preporuèam zamaranje glavica takvim informacijama. Ipak najtoplije preporuèam sudjelovanje na istim.

SKRIPTE - druga informacija koju svaki vrli student istraži jest gdje se mogu nabaviti skripte i kolika je prolaznost na ispitima po njima. Pa...... zar zaista želite znati? OBAVIJESTI - važnost usmene predaje. Oh, o tome bi se dao roman napisati. Èak i ako ste potpuno sigurni u primjerice termin prijave ispita i isti prijavite u referadi, po izlasku iz nje lako vam se može dogoditi da vas uvjere kako su prijave za ispite veæ bile i da ste propustili rok. Ne radi se o zlobi ili možda pak gluposti, veæ samo èinjenici da je prosjeèan student zaokupljen onim in fo rm ac ij am a koje st ud ir an ju da ju posebnu draž, naboj i intenzitet. Evo trenutak inspiracije. I sve sam vam rekla. Ja, naravno, svako jutro siðem na Trgu jer sam uvijek u borbi s vremenom, vidno poèupana i zgužvana žurim preko Cvjetnog trga gdje mi boje u buketima vrate osmijeh na lice. U pauzi izmeðu predavanja popijem bar jedan capuccino s èoksom iz Pere Ždere i odluèim da to sutra zasigurno neæu napraviti, ali takav je dan. Došla je do mene vijest kako na sljedeæem ispitu, unatoè literaturi napisanoj na oglasnoj ploèi, pitaju po „ne znam kako se zove pr opis u i kn jizi “. Racional no si obrazlažem da to ne može biti istina, ali zakon usmene predaje je jaèi. Skupit æu ekipu pa æemo uz klopicu raspraviti novonastalu situaciju. Netko æe šapatom reæi da ima skriptu na koju se ziher prolazi. Ošinemo ga pogledom. Navaljujemo na desert i sokiæ. Šutimo jer znamo što nas èeka. Odlazak kuæi i grijanje stolca. Teško je. Ne mogu uèiti, muèi me ta misteriozna nova literatura. Rok je sve bliže, no ja mislim samo o tome. Izgledam vrijedno, sjedim veæ neko vrijeme, ne može nitko reæi da se nisam trudila. Pa ipak ni naslov ne bih znala ponoviti. Umorna od svega - odustajem. Ostaje samo nada - sutra æe neka nova i veselija vijest stiæi do mene. Sutra.

Broj 1 / 2008


Moj prvi ispit ! Tekst napisala: Ivana Vidoša

D

obro pamtim prvi ispit iako je prošlo puno vremena. Poèetak akademske godine znaèio je uvodna predavanja, skupljanje potrebnih materijala, upoznavanje s kolegama, a ispiti i ispitni rokovi bili su daleko, daleko. Vrijeme je prošlo vrlo brzo. Tek negdje pred Božiæ pomislila sam kako se bliži veljaèa i prvi rokovi, što bi znaèilo i prvi ispiti. Nemojte misliti kako sam tada poèela uèiti. Oko Nove godine spoznaja o blizini roka bila je jasnija, ali ipak ne toliko jasna da poželim zagrijat stolicu. Dva tjedna kasnije trgnula sam se i poèela s pravim radom. Vrijeme je odmicalo, a gradivo nikako nisam mogla svladati.

Ispitni dan, gužva na faksu, manjak mjesta u dvorani, nervoza i sve ostalo. Slijedi trenutak istine, èitaju se pitanja, a ja u šoku, ne znam odgovor niti na jedno pitanje. Pojmovi su poznati, sve je tu negdje, toèno znam na kojem je mjestu u knjizi, ali nikako prva reèenica da krene, prva definicija da

padne na papir. I tako gledam ja u ispit i on gleda mene. U glavi mi šum i spoznaja kako na ovom roku neæu izboriti svoj prvi žigiæ, kako ga ja od milja zovem.

Vrijeme teèe, zujim okolo, snimam situaciju. Svi vrijedno pišu, švrljaju, podcrtavaju, vještiji prepisuju, a ja gledam i misli lete. Bacim pogled na sat. Minute sporo prolaze. Napokon ustanem i teškom mukom kreæem prema katedri sa strahom ili možda nadom kako neæe primjetiti prazan ispitni list koji predajem. Izlazim iz dvorane i pitam se gdje sam pogriješila, kako se meni mogao dogoditi tako loš poèetak. Zašto nisam poèela uèiti barem dva tjedna ranije? Upravo toliko je nedostajalo. Pogaðate, pala sam svoj prvi ispit. Razlog je vrlo jednostavan. Napisan je u ovom tekstu - svaki ispit bio prvi ili zadnji traži da za njega odvojite dosta vremena.

Broj 1 / 2008

KAMERALIST

Biti student

17


KAMERALIST

Biti student

18

Kviz znanja - Nauka o javnoj upravi Pitanja sastavila: Biljana Žganec

Prilika za sve vas sigurne u svoj znanje ili one koji samo za sigurno žele utvrditi da ništa ne znaju; stiže mala enigmatska poslastica o najvažnijoj primarnoj stvari na svijetu studentima DVZ-a. Jedna i jedina Nauka o javnoj upravi. Studentima viših godina koji se kunu u ljubav prema nauci, zaljubljenicima pisane rijeèi i onima koje æe to tek postati mali izazov. Primjenite svoja znanja i dokažite se kao istinski jeday majstori nauke jer spremih samo birane fusnote za vas. Pa krenimo. 1. Po kolièini pretežan, a po društvenom uèinku jedini neposredno koristan posao što se obavlja u upravnim organizacijama je: a) upravljanje b) razlièiti struèni i izvršni poslovi koji èine bit javnih službi 2. Odabir najopæenitijih ciljeva pojedinog sustava upravljanja stvar je: a) upravnog planiranja u užem smislu b) politièke odluke

3. Davanje inicijative za preuzimanje i razradu zadataka, pokretanje procesa zajednièkog rada.....ove dužnosti i poslovi u podjeli odnosa unutar organizacije spadaju: a) u skupinu s obzirom na posao b) u skupinu s obzirom na osobe 4. Ljude u organizaciji promatra kao izvršioce rada, kao osjeæajna biæa koja reagiraju na odluke koje sa na njih odnose, ali i kao na donosioce vlastitih odluka i igraèe vlastitih igri: a) Crozier b) Simon c) March 5. Formu suradnje ljudi u kojoj zapravo ne postoji struktura kao relativno trajan obrazac ponašanja i odnosa meðu ljudima veæ samo ne-sluèajni raspored elemenata nazivamo: a) procesna organizacija b) voðena grupa c) primarna grupa 6. Matrièna organizacija usmjerena je na realizaciju: a) ostvarivanje stalnih zadataka b) v i š e v r e m e n s k i o g r a n i è e n i h projekata 7. Ovisno o formalizaciji, centralizaciji i karakteristiènom setu koordinativnih mehanizama razlikuju se društvene,b irokratske i ..: a) ekonomske mreže b) ideološke mreže c) vlasnièke mreže Kviz pripremila:

Izvor: Pusiæ, E. (2002): Nauka o upravi Grupa autora (2006): Javna uprava, Nastavni materijali

Broj 1 / 2008


SMOTRA SVEUÈILIŠTA Tekst napisala: Tihana Krajaèiæ

U tradicionalnom duhu i ove se godine, u organizaciji Sveuèilišta u Zagrebu, održala Smotra sveuèilišta, 12. po redu. U periodu od 10. do 12. travnja 2008. godine u prostorima Studentskog centra Sveuèilišta predstavljeno je mnogo studija. Prezentiralo se Sveuèilište u Zagrebu i sva visoka uèilišta u njegovu sastavu. Meðu dio visokih uèilišta ukljuèeno je i Društveno veleuèilište u Zagrebu kao visoko uèilište s 3 odjela Upravni odjel sa Struènim studijom javne uprave, Porezni odjel s poreznim studijom i Trenerski odjel. Smotra Sveuèilišta u Zagrebu organizira se za uèenike završnih razreda srednjih škola, studente, te ostale zainteresirane u svrhu pravodobnog obavještivanja i informiranja buduæih studenata o programima studija, dostignuæima na pojedinim podruèjima,

opremljenosti pojedinih fakulteta, nastavnim planovima, o diplomskim i poslijediplomskim studijima, kreativnim

mjestima za zapošljavanje u pojedinim strukama, novim radnim uvjetima koje osiguravaju privatni poduzetnici i privatne kompanije, uvjetima smještaja tijekom studija u Zagrebu, studentskom životu i o još

mnogo drugih detalja. Svaki studij ima moguænost prikazivanja svojih materijala na štandu i o svakom studiju u glavnoj dvorani se održava i prezentacija od oko desetak minuta. Sveuèilište u Zagrebu povodom smotre tiska „Vodiè za buduæe studente“ koji pruža osnovne informacije maturantima pri izboru studija, kao i informacije o postupku upisa i prijemnom ispitu. Ideja da i Udruga studentica i studenata upravnog studija sudjeluje na Smotri Sveuèilišta je realizirana 2006. godine, u suradnji sa tadašnjim proèelnikom prof. dr. sc. Kopriæem i dekanom prof. dr. sc. Paviæem. Smotra je održana na veæ ustaljenom mjestu u Studentskom centru u periodu od 30. ožujka do 1. travnja. Tim povodom je V e l e u è i l i š t e t i s k a l o k n j i ž i c u ko j a srednjoškolcima treba pružiti relevantne informacije o Veleuèilištu i samom

Broj 1 / 2008

KAMERALIST

Ostala dogaðanja vezana za faks

19


KAMERALIST

Ostala dogaðanja vezana za faks

20

Struènom studiju javne uprave. Udruga je kreirala prezentaciju o Studiju i Udruzi koja je prikazivana na štandu Veleuèilišta. Godinu kasnije, 29. i 30. ožujka 2007., s novim idej ama i proš logo dišn jim isku stvo m, Udruga je za 11. Smotru Sveuèilišta u Zagrebu pripremila plakate, letke za buduæe brucoše i kvalitetniju prezentaciju. A kako sve ne bi ostalo samo mrtvo slovo na papiru, predstavnici i èlanovi Udruge svojim s u o sobnim i skustvom i zainteresiranošæu za Studij informirali maturante o njegovim prednostima, dali im pokoji praktièni savjet za prijavu, prijemni ispit i same predmete na studiju, sa ciljem i željom da buduæe studente potaknu na

razmišljanje o upisu Struènog studija javne uprave. Nakon vrlo dobre suradnje Udruga je dobila i novi zadatak i ujedno i povjerenje aktualne proèelnice studija mr. sc. Marèetiæ, te je slijedio poziv za sudjelovanje na projektu „Smotra Sveuèilišta u Kutini 2007.“ koji je koncepcualno vrlo slièan Smotri Sveuèilišta u Zagrebu. Predstavnici visokih uèilišta i sveuèilišnih studija i na ovoj Smotri imaju za zadatak pružiti srednjoškolcima relevantne info rmac ije o prog rami ma faku ltet a, moguænostima zaposlenja sa završenim fakultetom, te razredbenom postupku. Mjesto održavanja ove Smotre bila je kutinjska Srednja škola Tina Ujeviæa, u petak 20. travnja 2007. godine, a takoðer su se uz št an do ve fa ku lt et a u uè io ni ca ma održavale pojedinaène prezentacije. Za ov og od iš nj u sm ot ru Ud ru ga je sudjelovala na štandu Veleuèilišta i s pr ig od ni m t is ka ni m materijalima i primjerom prijemnog ispita i prezentacijom predstavljavila Struèni studij javne uprave u najboljem svjetlu.

Broj 1 / 2008


Suradnja s Web portalom Moj posao - Dan karijera Tekst napisala: Tihana Krajaèiæ

N

aša suradnja s Web portalom Moj posao poèela je jednim jednostavnim mailom. Prvo smo kontaktirali osobe koje se bave sa educiranjem studenata opæenito i ponudom i potražnjom poslova na tom portalu (Moj prvi posao-Educentar). Suradnja je zapoèela sa našom tribinom Kako naæi posao i kako ga zadržati? Koja je održana 21. ožujka 2006. godine u prostorijama našeg fakulteta gdje je ovaj portal predstavio opæenito svoj rad i funkcioniranje, te naèin na koji studenti našeg studija po završetku fakulteta mogu tražiti posao. Buduæi da je portal Moj posao jedan od najpoznatijih tržišta poslova i poslodavaca u Hrvatskoj sugerirali su da studenti ostave svoje podatke u bazi radi eventualnih daljnjih kontakata. Moj prvi posao/Educentar nam je omoguæio da se na našem fakultetu

organizira i prva radionica Moj prvi posao s ciljem da se studentima prezentira kako se najbolje predstaviti poslodavcu, napisati pravilan životopis i ostale detalje potrebne za zapošljavanje odnosno traženje posla.

Gospodin Oltean i gospodin Djozoviæ zajedno uz pomoæ suradnice održali su 9. svibnja 2006. godine ovu vrlo zanimljivu

radionicu kojoj je prisustvovalo 20-tak studenata. Naša suradnja se nastavila i dalje. Nakon kontaktiranja organizatorice i voditeljice projekta Dana karijera gospoðe Tanje Prekodravac ukljuèili smo se i u ovaj projekt Web portala Moj posao. Ideja projekta je bila da se mi kao Udruga studentica i studenata prezentiramo poslodavcima, ali i da upoznamo i druge studente s našim radom. Prema rijeèima organizatora “Dan karijera je manifestacija osmišljena prema europskim standardima koja ima za cilj okupiti i povezati na jednom mjestu studente, apsolvente i postdiplomante te uspješne tvrtke; prezentirati najbolje tvrtke svim studentima i mladim profesionalcima, te omoguæiti direktan kontakt izmeðu poslodavaca i posloprimaca. Cilj manifestacije je i upoznati studente s potrebama tvrtki i

Broj 1 / 2008

KAMERALIST

Ostala dogaðanja vezana za faks

21


KAMERALIST

Ostala dogaðanja vezana za faks

22

naèinom regrutacije u pojedinim tvrtkama kao i upoznati posloprimce s najboljim naèinima traženja posla i zapošljavanja u opæem smislu, putem raznih radionica. Za razliku od studentskih sajmova koji se održavaju po fakultetima, ovo je dogaðaj za sve studente Sveuèilišta u Zagrebu, Rijeci, Zadru i Osijeku. Prema programu manifestacije studenti i mladi profesionalci mogu se kroz prezentacije na centralnoj pozornici upoznati s poslovanjem istaknutih hrvatskih tvrtki, njihovim potrebama i naèinima regrutiranja kadr ova, a kroz struène ra di on ic e n au èi ti kako se na jb ol je predstaviti potencijalnim poslodavcima, kako napisati životopis, te prisustvovati simulacijama intervjua za posao. Kao tradicionalni jednodnevni sajam Dan karijera prerastao je u najveæi poslovni sajam ove vrste u zemlji, a njegov je znaèaj prepoznala Vlada Republike Hrvatske pr ih va æa nj em po kr ov it el js tv a, kao i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Sveuèilište u Zagrebu, Grad Zagreb i Hrvatska udruga poslodavaca.” Uz pomoæ asistentica voditelja projekta Dana Karijera Ive Krekoviæ i Lahorke Habunek koje su nam pomogle u svemu vezano za organizaciju, kontakt i

prezentaciju Udruge, Udruga studentica i studenata upravnog studija Društvenog veleuèilišta u Zagrebu sudjelovala je kao Partner u organizaciji na 4. Danu karijera koji se održao 12. travnja 2007. godine i na 5. Danu karijera koji se održao 25. listopada 2007.godine. Na oba datuma ovaj projekt u Boèarskom domu posjetilo je više od 6000 ljudi. Sudjelovali smo na danu karijera i ove godine i to 24. travnja. Udruga je imala svoj štand, donijela je materijale o samoj organizaciji Udruge, prezentirala je i Struèni studij javne uprave, te upoznala i ostvarila kontakte s drugim studentskim udrugama koje su sudjelovale na ovoj ma ni fe st ac ij i. U dr ug a st ud en ti ca i st ud en at a up ra vn og s tu di ja j e 11 . studentska udruga koja sudjeluje na Danu karije ra. Èla nov i udr uge su takoðe r upoznali i mnoge poslodavce koji su se predstavljali na Danu karijera. Nadamo se da æemo nastaviti i poboljšati našu suradnju te da æemo u sklopu drugih projekata koje organizira web portal Moj posao moæi još više predstaviti našu Udrugu, njezino djelovanje, ali i pomoæi studentima Društvenog veleuèilišta da steknu zaslužen status na tržištu radnih mjesta u Republici Hrvatskoj.

Broj 1 / 2008


Anketu pripremili i obradili: Ivana Vidoša Biljana Žganec Milenko Stambolija

U

druga studentica i studenata upravnogstudija u suradnji sa studentima razliètiih godina studija pripremila je anketu brucoša 2007./2008.g. Pogledajte rezultate koji bi trebali predstavit interes i opæenito stav brucoša prema našem studiju. PITANJA I ODGOVORI: 1.Spol: a) muški 23,66% b) ženski 69,29% c ) neodreðeno 7,05% 2. Na kojem ste odjelu Veleuèilišta: a) upravni 76,05% b) porezni 18,59% c) trenerski 5,36% 3. Ovaj faks je moj: a) prvi izbor 23,66% b) drugi izbor 59,15% c) uopæe nije moj izbor 17,19% 4.Zašto ste upisali ovaj faks: a) zato što mislim da je lagan i da æu ga završiti bez problema 8,30% b) nisam upao na željeni faks 44,82% c) na nagovor drugih 8,30% d) prebacio sam se s drugog faksa 3,32% e) zato što sam želio i jer me zanima 35,26% 5. Kako ste saznali za ovaj studij: a) od prijatelja, roditelja, nastavnika (od bliže okoline) 60,84% d) na Smotri Sveuèilišta 8,45% e) iz medija (novine, internet, TV) 15,21% d) na neki drugi naèin 15,50%

6. Što oèekujete od faksa: a) da æu dobiti adekvatno znanje 22,82% b) veæu moguænost da se zaposlim 50,53% c) ne znam što oèekujem 19,56% d) ne oèekujem ništa, eto da završim nešto 7,09%

7. Kako vam se èini ukupna organiziranost DVZ-a (predavanja, referada, oglasne ploèe) a) katastrofa 18,26% b) zadovoljavajuæe 36,52% c) dobro 38,18% d) odlièno 7,04% 8. Vaše mišljenje o zahtjevnosti studijskog programa kojeg ste upisali. Svoj odgovor zaokružite na skali od 1 do 5 s time da 1 èini najmanje uloženog vremena u uèenje, a 5 èini najviše. 1 3,38% 2 6,76% 3 43,94% 4 32,11% 5 13,81% 9. Što mislite za koliko æe te godina završiti ovaj studij ( za stupanj prvostupnika): a) u roku(3 godine) 60,84% b) 4 godine 25,35% c) 5 godina 1,69% d) 6 godina 5,07% e) više od 6 godina 7,05% 10. Iz kojeg djela Hrvatske dolazite a) Zagreb i okolica 69,29%

Broj 1 / 2008

KAMERALIST

Ostala dogaðanja vezana za faks

23


KAMERALIST

Ostala dogaðanja vezana za faks

24

b) sjeverna Hrvatska 3,38% c) središnja Hrvatska 21,97% d) istoèna Hrvatska 1,69% e) zapadna Hrvatska 0% f) primorska Hrvatska 3,68%

c) da, èesto 54,08% d) neizjašnjeno 1,98%

11. Smatrate li da ste dovoljno upoznati s «Bolonjskim» procesom? a) da 40,56% b) ne 59,44% 12. Želite li o tom procesu saznati više? a) da 69,29% b) ne 28,73% c) ne odgovoreno 1,98% 13. Namjeravate li nastaviti daljnje školovanje nakon ovog studija? a) da, naroèito magistarski stupanj(MA) 57,46% b) da, naroèito magistarski stupanj(MA) i doktorski stupanj(PhD) 16,90% c) ne, smatram ovaj stupanj, stupanj prvostupnika (BA) sasvim dovoljnim 23,66% d) ne znam/neodogovreno 1,98% 14. Jeste li upoznati sa svojim studentskim pravima i obvezama? a) ne 6,76% b) jesam nešto da, ali ne znam sve 81,12% c) da upuæen sam 12,12%

17. Znate li za službenu web stranicu veleuèilišta te smatrate li da je ona zadovoljavajuæa? a) znam za službenu stranicu i zadovoljan/na sam sa njezinim sadržajem 35,49% b) znam za službenu stranicu i nisam zadovoljan/ na sa njezinim sadržajem 43,94% c) nisam upoznat/a sa službenom stranicom DVZ-a 20,57% 18. Znate li za Internet forum (portal) studenata Društvenog veleuèilišta? a) znam za IZS DVZ i zadovoljan/na sam sa njezinim sadržajem 49,01% b) znam za IZS DVZ i nisam zadovoljan/na sa njezinim sadržajem 11,83% c) nisam upoznat/a sa Internet zajednicom studenata DVZ 39,16% 19. Da li ste zainteresirani za van nastavne aktivnosti? a) da 45,63% b) ne 50,70% c) neodgovoreno 3,67%

15. Znate li da studenti imaju svoje predstavnike i svoju udrugu na faksu? a) ne 50,70% b) da 45,63% c) neodgovoreno 3,67%

20. Koje bi van nastavne aktivnosti izabrali: a) sudjelovanje u objavljivanju studentskog èasopisa 7,38% b) èlanstvo u studenskoj udruzi 9,84% c) radionice i tribine 6,15% d) neformalna druženja studenata 17,22% e) sportske aktivnosti 33,21% f) strani jezici 14,76% g) ostalo 11,44%

16. Koristite li Internet: a) ne 6,76% b) da, povremeno 37,18%

Nadamo se da su vas ovi odgovori potakli na razmišljanje vezano za vaš status studiranja.

Broj 1 / 2008


Tko pita, taj ne skita Tekst napisali: Danijel Pešt Vesna Rajiæ

O

pæe je poznato, da se veæina društvenog života na faksu (ako i postoji) odvija preko puta faksa. Nekima u Verdiju, Jazzu, Tinu, Baredu ili negdje drugdje ovisno o tome sa èijim naslonjaèima studentska jedinka ili grupa osjeti snažnu i neodoljivu povezanost. Ispijajuæi „svakodnevnu“ kavu i èitajuæi dnevne novine, može se dosta toga saznati, a ujedno i nauèiti, te ideje mogu same po sebi doæi u naše male studentske glavice. U tom sluèaju èesto se mogu èuti odreðena pitanja, nedoumice, zbunjenost odnosno svi pojmovi koji studenta prate kroz dragocjeno mu vrijeme studiranja. Potaknuta studentskom žeði za izvorom znanja „Udruga studentica i studenata upravnog studija“ odluèila je prekinuti cikliènu zbunjenost izazvanu dugogodišnjim neinformiranjem

studenata, ali i njihovom nezainteresiranošæu i pokrenula projekt „Tko pita taj ne skita“. Toènije, idejni projekt pod

nazivom „Tjedan orijentacije“ ili Dani otvorenih vrata je prvi puta realiziran 23.05. do 27.05.2005.g. i održan u prostorijama fakulteta. Krenuli smo sa ciljem da studentima, a ponajviše brucošima pružimo osnovne informacije i pravila o studiranju te da ih podržimo davanjem pokojeg praktiènih savjeta. Te davne 2005. godine, n a u godno iznenaðenje, posjeæenost je bila zadovoljavajuæa i interes za napredak našeg studija veliki. Pitanja koja su nam upuæivali novi kolege veæinom su se odnosila na nama tada novi program studiranja, kao rezultat uvoðenja Bolonjskog procesa. Primjerice: „Sada kada sam apsolvent kako mogu napredovati?“, ili „Diplomirala sam i zanima me kako æe se i pod kojim uvjetima odnositi na mene novi program?“. Ipak, najèešæe pitanje je bilo: „Kamo nakon završenog studija?!“ No, iako u granicama svojih moguænosti i znanja, zaduženi kolegice i kolege rado su odgovarali na sve upite. Kako smo sada odmakli od 2005., kada je idejni projekt zapoèeo, znamo da se neke stvari nikada ne mijenjaju pa tako su i današnjim studentima još mnoga slièna pitanja otvorena, pa ne èudi da je prošlogodišnji „Tjedan orijentacije brucoša“ od 22. do 26. 10. 2007. zauzeo podjednaku važnost kao i prijašnjih godina. Tako smo sada veæ lanjske godine, veæ kao iskusni studenti punih baterija odluèili proširiti horizonte našim brucošima koji su

Broj 1 / 2008

KAMERALIST

Ostala dogaðanja vezana za faks

25


KAMERALIST

Ostala dogaðanja vezana za faks

26

prvu akademsku godinu upisali 2007/2008. Plan napada je bio identièan kao i prethodnih godina. Klupa i dva stolca u predvorju nam najdraže zgrade, Gunduliæeve 10. Dvoje hrabrih kolega po danu, oboružani do zuba sa punom spremnošæu na suradnju i širenje horizonta zainteresiranim pojedincima. I ovaj smo put dotièni tjedan oglasili plakatima po faksu te na forumu, informacije i poštenja radi, kako se brucoši ne bi izvlaèili na neznanje. Ovako isprike nije bilo. No plan je sam po sebi ubrzo promijenjen, uz dežurne kolege poèeli su se skupljati i drugi èlanovi udruge, kolege prijatelji koji su veæ nekim svojim poslom došli na faks, tako da je klupa postala premala, a stolci samo

mjesto za odlaganje kaputa. Kako su trend proširenja znanja od prošlih godina pomalo zamijenili stidljivi upiti brucoša i zanimanja za profesore, naslušali smo se zaista šarolikih pitanja. Od toga koji su strogi, a koji blagi, koji su mrki, a koji vedri, koji su mladi, a koji stari do raznoraznih upita o našoj ljestvici najomiljenijih. A mi stari lisci kakvi jesmo redom smo odgovarali na njihova pitanja uz toèan i minuciozan opis. Uz orijentiranje dezorijentiranih prodavali smo karte za brucošijadu, o èijem ishodu æe vam isprièati netko drugi. A do istoimene akcije i ove godine jedino što nam ostaje je nada. Onaj pozitivan element radi kojeg se pouzdajemo da smo u prethodne tri godine barem djelomièno ostvarili svoj cilj, proširili vaše obzore u svezi samog studiranja i dakako uputili pojedince u koliko toliko pravom smjeru. Stoga predlažem da ne skitate i da i sami doprinesete svojom participacijom. Dopustimo da prièa ima što više nastavaka. Vrata su otvorena za sve. Sve što je potrebno je vaš interes, dobra volja i kucanje.

Broj 1 / 2008


MOJA (PRVA) BRUCOŠIJADA

Tekst napisala: Ana Jukiæ

to vam padne na pamet kada èujete rijeè ''brucošijada''? Kako vaš odgovor trenutno ne mogu èuti, pretpostavljam da on glasi: ''Ona fešta, kaj je imaju studenti svakog studija na prvoj godini''. Eh da, ali zašto sve ovo pišem? Sigurno ne zato da vas davim ili pak pametujem o tome, povod je sasvim drugaèiji. Naime, u jesen 2006. godine je održana prva, da dobro ste proèitali prva, brucošijada našeg studija u organizaciji samih studenata! Ranije su se održavale

Š

brucošijade kojima smo se samo priklonili. Mogu li se onda ja, kao èlanica generacije okiæene prvom brucošijadom ponositi? Mislim da mogu, ali uz mene i organizatori koji su uredno gubili živce ne bi li sve bilo onak „kak“ treba. Prošlogodišnji tempo je bio znatno opušteniji, presudilo je prijašnje organizacijsko iskustvo, pa je prošla brucošijada oduzela manje uložene

energije, koju su pojedinci, prodavajuæi ulaznice ionako preusmjerili na nalazak onih koji bi sa svim srcem zdušno kupili ulaznicu više i za prijatelja. No, nije mi zadatak sada razglabati o tome, ipak ovo tipkam za drugu svrhu predoèiti vam doživljaje te potaknuti vas da i ove godine, a i one poslije nje i tako u nedogled, sve dok vam traje staž u Gunduliæevoj 10, svojim prisustvom uvelièate sveèanost koja nije rezervirana samo za brucoše. Ipak im u tim trenucima trebaju iskusniji kolege kako bi ih usmjerili prema putovima plesa i raznih upravnih ekscesa. Dakle, sve je zapoèelo 27. listopada 2006. godine. Obièan petak na pomolu, rutina, jedna kava, predavanje, druga kava, topli obrok, pa kava, pa doma spavanje, pa buljenje u užasno dosadan TV program. Tako je trebalo biti, ali neke stvari su tada krenule ubrzanim ritmom. Trèanje po sobi, traženje prikladne krpice za izlazak, traženje cipela, predstavljalo je pravu noænu moru. Naše odredište bila je poznata zagrebaèka diskoteka ''Saloon''. Zagrijavanje je poèelo poprilièno rano, pa je tako kapljica više otvorila vrata novog svijeta ispunjeno filozofskim temama. Na našu sreæu, te teme su zaboravljene pri prvim zavijanjima karaoke natjecatelja. No kako mi ipak nismo dovoljno hrabri da bi svoje glasnice okušali pred (jako strogom) publikom, odluèili smo pronaæi svoj kutak i iz tih krajeva drapati po svojim glasnicama. Vrhunac veèeri priredio nam je uvaženi kolega u neuraèunljivom stanju koji je

Broj 1 / 2008

KAMERALIST

Ostala dogaðanja vezana za faks

27


KAMERALIST

Ostala dogaðanja vezana za faks

28

nakon nekoliko kapljica više uzvikivao, izmeðu ostalog, da ispred sebe upravo gleda damu koja skida odjeæu sa sebe. Ali svjesni toga da takvo što ipak tada nije bilo moguæe, veæina je ipak uspjela zadržati prisebnost i odluèila se posvetiti vjeènim

jedno - zabava je zbilja bila vrhunska. Uostalom nije bitno gdje si, nego u kakvom se društvu nalaziš. Nauèite nešto novo kada vidite ljude u stanju za koje ste mislili da oni nikada neæe (ni pokušati) postiæi. Nasmijala sam se do suza slušajuæi

suputnicima - pivama i kojoj cigareti. Neki su neumorno skakali uzduž i poprijeko po Saloonu izvodeæi kojekakve lud ori je; imitirajuæi poznate face. A uz one kojima se posreæilo pa su i uspjeli skinuti pokoji pokret, na sramotu il' žalost, bilo je i primjeraka koji u pokazanim (ne)znanjem osigurali ples popraæen ovacijama cerekanja. Prevladavala je muška populacija, pa su mnoge mlade dame i curice u tome vidjele svoju priliku. Zabava je trajala dugo u noæ, ali neki ipak nisu mogli izdržati, pa su zagrlili šank (uzrok tome ne želim tražiti). Sada, nakon dvije brucošijade iza sebe dok su se dojmovi slegli, mogu reæi samo

neumorne ljude za mikrofonima koji su nam (pokušali) pokazali svoje glazbeno umijeæe. Sve u svemu stopilo se nespojivo! Premošæen je ''generacijski jaz'', ali i onaj još teži u kojem su se razlièiti stilovi stopili u jedan! Poruka za kraj? Ove godine, u èast sljedeæim novacima imamo reprizu, ili možda popravni (kako za koga). Vjerujem da se na trudu neæe štedjeti, a uspjeh ovisi samo o nama. A mi to možemo, zar ne?

Broj 1 / 2008


Nacionalna i sveuèilišna knjižnica Tekst napisala: Ivana Vidoša

M

i knjiški moljci ili mravci, rijetko, a mogla bih si uzeti i takvu slobodu da napišem èak i nikada ne koristimo puni naziv. Svi mi prièamo u nekim skraæenicama kao NSB iliti NSK, pa je tu i dobra stara poznata nacionalna, a za mene osobno dobra kuæa znanja. U zadnje mi se vrijeme uistinu èini da se ta ogromna zgrada koja na prvi pogled, a pogotovo noæu poprima gotovo svemirski izgled, pretvorila u drugi dom. Poèela sam odlaziti u nacionalnu u zadnji tren kada je na faksu bio raspad sistema, a doma se nisam mogla primiti knjige. A kada sam i ostvarila doticaj sa odreðenom literaturom, š to ne obuhvaæa samo premještaj knjižurine sa jedne strane stola na drugi, kada me obuhvatila volja za uèenjem, to je uglavnom bilo nedovoljno za prolaz. Rokovi su prolazili, a ja se nisam micala s mrtve toèke.

Spas i utjehu potražila sam i našla u toj, kako sama volim reæi - kuæi znanja. Locirana na Aleji radnika, kako prijatelj zove dio u kojem ja uèim, uz sve boljitke uèenja daleko od svega što bi me moglo omesti u tome naumu shvatih da uz svu tu tišinu i koncentraciju postoje i neki viši ciljevi. Bar za one koji odmor i nadahnuæe traže na

blaženom petome katu gdje se nalaze kafiæ i restoran. Naravno, uz sve neizostavne blagodati tu su i razne „bukse“, modne piste izmeðu dugaèkih polica knjiga i razlièiti zanimljivi kutci. U neku ruku smatram da mi je to bila najbolja odluka jer to mjesto pruža nešto posebno, a meðu svim onim knjigama, policama, stolovima, studentima osjeæate se kao da ste napokon naišli na sebi ravne. Mjesto na kojemu se osjeæa strujanje istovrsne energije za upijanjem novih informacija. Ukratko svi smo u istome sosu, sa istim ciljevima i saznanjem da se nalazimo u oazi uèenja koja je i veæinu navukla na redovitu konzumaciju. Veæ samim ulaskom u ogroman, visinsko poluprazan prostor ulazimo u drugaèiju sferu razmišljanja i življenja. Malo zvuèim utopistièki, ali ima uistinu dana kada sjednem za svoj dobro odabrani stol, sve drugo nestaje. U vidokrugu pažnje mi je tada samo otvorena knjiga koja je ispred mojih oèiju. Nerijetko se toliko udubim u materiju da nisam svjesna nièega osim materije koju pokušavam usvojiti. Ne kažem da nema dana kada mi se ni u NSB- u ne da uèiti, ali tada me naprijed guraju studenti oko mene jer sam pogled na osobe koje zadubljene u najveæe probleme današnjice, od ranoga jutra sjede mirno za svojim stolovima, daje mi snagu da ostanem barem još malo. Nesvjesno jedni druge vodimo prema cilju koji je svakim danom sve bliži, a sve što je potrebno je upornost. Vjera da se svaki trud isplati je moja vodilja svakoga dana.

Broj 1 / 2008

KAMERALIST

Ostala dogaðanja vezana za faks

29


KAMERALIST

Život udruge

30

Udruga studentica i studenata upravnog studija

U

dru ga s tud ent ica i st ude nat a upravnog studija osnovana je 28. veljaèe 2005. godine. trenutno Udruga broji 30-tak èlanova. Èlanovi Upravnog odbora: Ivana Vidoša, predsjednica Martina Maliniæ, povjerenik za fakultetski stupanj Ana Jukiæ, studentski pravobranitelj Luka Tovornik, povjerenik za šport Tihana Krajaèiæ, povjerenik za studentski list

izabrana za Predsjednicu Podružnice Studentskog Zbora Upravnog odjela. ORIJENTACIJE STUDENATA: Provedene su 4 orijentacije studenata, pod nazivom “Tjedan orijentacije” iliti dani otvorenih vrata, u mjesecu svibnju i listopadu 2005. i listopadu 2006. i 2007.g. Èlanovi Udruge, na taj su naèin informirali, savjetovali i odgovarali na pitanja, kako brucoša tako i drugih studenata, o samom naèinu studiranja i polaganja ispita. TRIBINE:

Od svog osnutka pa do danas èlanovi Udruge inicijatori su mnogih projekata koje ovaj tekst navodi. Pokažite svoj proaktivni stav i pridružite nam se! NAŠI PROJEKTI: Želimo vas podsjetiti na neke stvari koje su odraðene u ove tri godine od kad Udruga postoji. STUDENTSKI IZBORI: U organizaciji Udruge 2005. godine provedeni su prvi izbori za studenske predstavnike koji èine Podružnicu Studenskog Zbora Upravnog odjela Društvenog Veleuèilišta u Zagrebu. Drugi izbori za studenske predstavnike Upravnog odjela Društvenog veleuèilišta u Zagrebu, takoðer su organizirani od strane Udruge studentica i studenata upravnog studija i to u 6 mjesecu 2007. godine. Nakon što je provedena redovna izborna procedura izabrani su sljedeæi predstavnici: za I. god. Ana Jukiæ, zamjenik Ivica Šnajdar; za II. god. - Mihajlo Krajiæ, zamjenica Marijeta Havidiæ; za III. god. - Jelena Jukiæ (diplomirala), zamjenik Marko Glamoèak (diplomirao). Jelena Jukiæ je ponovno

U organizaciji Udruge do sad je provedeno 6 tribina razlièitih tema koje su vezane za status studenata, razlièite aktualne stvari i dr. Detalje o tribinama proèitajte u daljnjim brojevima Kameralista. BRUCOŠIJADA: Napravili smo i organizirali 2 brucošijade 27. listopada 2006. i 26. listopada 2007. godine u Saloonu. ANKETE:

Broj 1 / 2008


Proveli smo 2 ankete u 2005.g. - Anketa brucoša provedena iskljuèivo za potrebe Udruge (uzorak 63 brucoša) - Anketiranje svih studenata vezano za šport, web i Kameralist (uzorak 251 student) U 2007. godini proveli smo anketiranje brucoša, u kojim smo istražili, njihovo zanimanje i poznavanje onoga što su upisali, te motivaciju za rad u studenskoj udruzi. SMOTRA SVEUÈILIŠTA: Èlanovi Udruge sudjelovali su na Organizaciji Smotre Sveuèilišta 2006., 2007. i 2008. godine. OSTALA PREDAVANJA I SURADNJA Suradnja sa Web portalom Moj posao i Dani karijera 2006., 2007. i 2008. godine. Planiramo i dalju suradnju te druge projekte sa ovim portalom. Suradnja sa Akademijom Petar Zrinski. Udruga je organizirala i predavanje o Power readingu u suradnji sa Akademijom Petar Zrinski koji su ovlašteni za ove teèajeve. Suradnja sa Tehnièkim veleuèilištem u Zagrebu. Suradnja Udruge sa Studentskim zborom Tehnièkog veleuèilišta vezano za organizaciju Brucošijade i druga suradnja. Suradnja s osnivaèima Internet Zajednice Studenata DVZ BUDUÆI PROJEKTI: - Tjedan orijentacije brucoša

listopad

2008. g. - Dan Karijera studeni 2008. g. - Brucošijada 2008. - izlazak èasopisa Kameralist Ciljevi zbog kojih je Udruga osnovana su: - poboljšanje i razvitak uvjeta studiranja na upravnom studiju - informiranje studenata o uvjetima studiranja - daljnje razvijanje i zastupanje studentskih prava. Možete nam se javiti putem e-mail.a: upravni.student@gmail.com, pridružiti nam se na sastanku svakog utorka u 17:15 u dvorani II ili posjetiti podforum Upravni student na IZS DVZ-a. Radujemo se novoj uspješnoj fakultetskoj godini. Srdaèan pozdrav, Upravni odbor

Broj 1 / 2008

KAMERALIST

Život udruge

31


KAMERALIST

Život udruge

32

KAKO PRONAÆI POSAO I KAKO GA Tekst napisala: ZADRŽATI? Tihana Krajaèiæ

D

ana 21. ožujka 2006. u organizaciji Udruge studentica i studenata upravnog studija održana je studentima vrlo zanimljiva tribina Kako pronaæi posao i kako ga zadržati? Gosti tribine bili su prof. sc. Jelèiæ, sa katedre za radno pravo koja je ujedno bila i moderator trbine, mr. sc Magdaleniæ, viši predavaè na Pravnom fakultetu; gosti sa Web portala Moj posao Marko Oltean te Ivana Zekiæ. Sa strane organizatora kao moderator tribine sudjelovala je Tihana Krajaèiæ. Izvješæe za ovu tribinu pripremili su nam i nadležne osobe iz Zavoda za zapošljavanje gospodin Ivan Sobota i gospoða Vesne Pejašinoviæ. Profesorica Jelèiæ u uvodnom izlaganju iznijela je najvažnije podatke o pripravnicima i vježbenicima te nas je upoznala sa novostima iz zakona sa podruèja radnog, ali i službenièkog prava. Objasnila je kako primjena zakon a funkcionira u praksi i koje su najèešæe zablude vazano za status pripravnièkog i vježbenièkog staža. Nakon uvodnog izlaganja mr. sc. Ivan Magdaleniæ objasnio je funkcioniranje javnih odnosa u upravi te nam je odgovorio na zanimljiva pitanja o tome kakvi se sve odnosi pojavljuju u državnim službama; koji su najèešæi problemi u odnosima izmeðu poslodavca i radnika i druga pitanja vezano za sam predmet koji predaje. Zatim je uslijedilo izlaganje gospodina Marka Olteana i gospoðe Ivane Zekiæ sa Web portal Moj posao koji su prvenstveno predstavili djelovanje cjelokupnog portala Moj posao koji u svom poslovanju obuhvaæa niz zanimljivih djelatnosti od kojih bi napomenuli dio posveæen studentima i apsolventima !Moj prvi posao i Educentar. Objasnili su kako se najbolje predstaviti moguæim poslodavcima, na što moramo obratiti pažnju kod prijave za posao i samog intervjua. Ujedno su nam ukazali i

na najèešæe pogreške kandidata koji se prijavljuju na natjeèaj. Odgovorili su na mnoštvo zanimljivih pitanja kao što su: Kako uopæe možemo pronaci na Internetu adekvatan oglas primjeren našoj struci?; Što znaci govor tijela? Koliko pomažu dodatni teèajevi kod naše struke? Kako predoèiti moguæem poslodavcu svoje sposobnosti, volju za radom, svoje moguænosti? Kako promijeniti posao tj. uciniti promjenu u karijeri? Studenti su dobili uvid kolika je moguænost zapošljavanja upravnih pravnika u privatnom sektoru i kolika je današnja važnost profesionalizacije i generalizacije našeg studija. Uslijedilo je i izvješæe koje su za ovu priliku pripremili gospoða Vesne Pejašinoviæ i gospodin Ivo Sobota iz Hrvatskog zavoda za zaposljavanje, a o èemu je izvjestila Tihana Krajaèiæ. Ovo su neke od kljuènih stvari na koje diplomirani studenti moraju obratiti pažnju: Nezaposlena osoba prijavljuje i evidentira u Zavodu prema mjestu prebivališta, odnosno prema mjestu prestanka radnog odnosa ako u tom mjestu ima boravište, èlanak 9. stavak 1. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Narodne novine, br. 32/02, 86/02,114/03, 151/03). Sukladno navedenom, nezaposlena osoba prvu prijavu na Zavod za zapošljavanje (zakonom nije propisan rok) obavlja osobno uz predoèenje: osobne iskaznice, *radne knjižice, potvrde o boravištu ako se prijavljuje prema mjestu prestanka radnog odnosa, te ako u tom mjestu ima boravište. Ukoliko nezaposlena osoba nema prijavljeno prebivalište u mjestu stanovanja, može se prijaviti u status tražitelja zaposlenja, bez obaveze redovnog javljanja, a u cilju posredovanja, savjetovanja i informiranja. Prijavu za upis u evidenciju nezaposlenih može se obaviti kod Podruènih službi Zavoda prema mjestu prebivališta odnosno boravišta. U evidenciju nezaposlenih osoba može se prijaviti osoba sposobna ili djelomièno sposobna za rad, a nije mlaða od 15 i starija od 65 godina.

Broj 1 / 2008


Natjeèaji o slobodnim radnim mjestima mogu se pratiti preko web stranice Zavoda www.hzz.hr. U najbližoj Podruènoj službi za zapošljavanje mogu se dobiti informacije o svim natjeèajima koji idu preko Zavoda, natjeèajima iz svih dnevnih novina, informatièku i struènu pomoæ za izradu CV i zamolbe. Izvjestili su nas i o poraznoj statistici vezano za status upravnih pravnika. Prema zadnjim statistièkim obradama Zavoda u zanimanja koji h je 31 .1 2. 20 04 . na evidenciji HZZ-a bilo 2-4 puta više nego što je traženo tijekom èitave godine: !dipl. ing. kemijske tehnologije !dipl. ing. biotehnologije !dipl. ing. geologije i geofizike !novinari !dipl. ing. pomorskog prometa !upravni pravnici !dipl. Politolog Podrobniji podaci o zapošljavanju upravnih pravnika i bliskih profesija: Tijekom cijele 2004. godine traženo je u Hrvatskoj ukupno 160 upravnih pravnika, a s datumom 31.12.2004. godine u evidenciji nezaposlenih bilo ih je još 635. Dakle, u evidenciji nezaposlenih bilo ih je oko èetiri puta više nego što ih je tijekom godine traženo. Usporedi li se taj broj s brojem traženih i nezaposlenih diplomiranih pravnika, kod kojih je navedeni omjer cca 1:1, vidljivo je da je zapošljivost diplomiranih pravnika znatno bolja. Meðutim, u sljedeæoj 2005. godini, traženo je 148 upravnih pravnika, a 31.12. te godine (2005.) na evidenciji je bilo još 390 nezaposlenih. Ovaj, dosta manji broj nezaposlenih nego što je bilo godinu dana ranije, najvjerojatnije ukazuje na to da su se upravni pravnici zapošljavali na drugim poslovima izvan uže struke. Za izdavanje radne knjižice, potrebno je obratiti se u Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb na lokacijama prema podruèju stanovanja. Radnu knjižicu i Zahtjev za izdavanje iste možete nabaviti u Narodnim novinama. Što se tièe zdravstvenog osiguranja, to pravo ostvarujete prijavom u Hrvatski zavod

za zdravstveno osiguranje i zbog tog svog prava ne morate biti prijavljeni u evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju, osiguranici su osobe koje su se prijavile u roku od 90 dana nakon isteka školske godine u kojoj su završile redovito školovanje. Osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje su prema propisima o školovanju izgubile status uèenika, odnosno redovitog studenta ili su prekinule redovito školovanje, ako su se prijavile Zavodu u roku od 30 dana od dana gubitka statusa uèenika ili redovitog studenta, odnosno od dana prekida školovanja i ako pravo na zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi. Iz HZZZ-e su preporuèili da se u svezi vremenskog roka prijave na zdravstveno osiguranje, studenti informiraju u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Na temelju podataka dobivenih od gostiju tribine proizlazi zakljuèak da je vrlo važno raditi na vl as ti to m o br az ov an ju zb og bo lj ih moguænosti zaposlenja na poslovima vezanim za samu struku. Upravo zbog èinjenice da upravni pravnici imaju vrlo malu moguænost zaposlenja zbog neprepoznavanja važnosti ovog zvanja kao pravih profesionalaca i sposobnih radnika kako za podruèje javnog sektora tako i na podruèju privatnog sektora, prepoznajemo va žn os t da lj en je g us av rš av an ja sa mi h upravnih pravnika. Vjerujemo da æe reforma uprave u skladu sa uvjetima Europske unije donijeti i najvažnije vezano za našu struku, a to je koja je prijeko potrebna kvalifikacija radnih mjesta, sustav napredovanja i platni sustav te da æe u narednim godinama upravni pravnici i buduæi prvostupnici javne uprave naæi odgovarajuæe zaposlenje.

Broj 1 / 2008

KAMERALIST

Život udruge

33


KAMERALIST

Život udruge

34

ŠTO JE STUDENSKI ZBOR? Tekst napisala: Jelena Jukiæ

S

vi znamo da ima puno zakona kojima se reguliraju razlièiti elementi našeg života. Neki nam jamèe odreðena prava i njihovu zaštitu, neki uskraæuju, no svima je zajednièko to što se njima želi postiæi red. Jedan od takvih zakona jest i Zakon o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama. Njime se ureðuje pravo studenata na predstavljanje u tijelima visokih uèilišta, pravo na udruživanje i djelovanje studentskih organizacija na visokim uèilištima, studentski izbori, izbor i djelovanje studentskog pravobranitelja te druga pitanja vezana uz djelovanje studentskih organizacija. Studentski zbor je studentsko izborno predstavnièko tijelo koje štiti interese studenata, sudjeluje u odluèivanju u tijelima visokog uèilišta i predstavlja studente u sustavu visokog obrazovanja. Na razini Republike Hrvatske ustrojava se Hrvatski studentski zbor kao koordinativno tijelo studentskih zborova visokih uèilišta. Sjedište mu je u Zagrebu, dok se na sv ak om vi so ko m uè il iš tu or ga ni zi ra podružnica. Neke od zadaæa studentskog zbora: - bira studentske predstavnike u senat i druga tijela sveuèilišta te u vijeæe i druga tijela visokog uèilišta; - imenuje studentskog pravobranitelja; - brine se o kvaliteti života studenata, a posebice o kvaliteti studijskog procesa, studentskom standardu, ostvarivanju studentskih prava i drugim pitanjima važnim za studente; - potièe izvannastavne aktivnosti studenata. Hrvatski studentski zbor ima predsjednika koji predstavlja i zastupa studentski zbor, koordinira njegov rad i obavlja druge poslove predviðene opæim aktima visokog uèilišta i studentskog zbora. Èine ga po

jedan predstavnik svakog studentskog zbora sveuèilišta te jedan predstavnik studentskih zborova svih veleuèilišta i visokih škola kojeg izaberu njihovi studentski zborovi. Svaka podružnica ima svog predsjednika, kojega biraju èlanovi te podružnice. Mandat èlanova studentskog zbora traje dvije godine i može se jednom ponoviti. Podružnica studentskog zbora Upravnog odjela Društvenog veleuèilišta u Zagrebu osnovana je 2005. godine i do sada su izbori organizirani dva puta. Na taj naèin su izabrani predstavnici studenata sa svojim zamjenicima za prvu, drugu i treæu godinu struènog studija javne uprave. Izabrani predstavnici èine Podružnicu Studentskog zbora Upravnog odjela te samim time i Studentski zbor Društvenog Veleuèilišta buduæi da ne postoje Podružnice Poreznog odjela i Trenerskog odjela (do sada nisu održani izbori za ove odjele). Zadnji izbori, održani u srpnju 2007. godine, protekli su vrlo zapaženo, upravo zbog toga što se odazvao veliki broj studenata kako bi dali glas podrške svom kandidatu. Kandidati su razgovarali s svojim kolegama, izmijenili informacije, i najvažnije od svega, stekli nova poznanstva. Mi kao studenti možemo puno toga zajedno uèiniti. Prvenstveno možemo djelovati na odluke i mišljenja onih koji odluèuju o našem obrazovanju, zato, pratite i informirajte se o dogaðanjima na vašem veleuèilištu i tako svi skupa možemo uèiniti da nam sutra bude bolje.

Broj 1 / 2008


Velikani pisane rijeèi Tekst napisala: Biljana Žganec

MALI SKOK U POVIJEST Razvoj uprave kao znanstvene discipline poèinje sistematizacijom iskustava praktiènog ponašanja i djelovanja,nastavlja se kroz teorijsko razmišljanje o pojavama kao takvima te konaèno pronalaženju opæih zakonitosti. Razvojem uprave u suvremenom smislu rijeèi, 18.stoljeæe, poèinje zapravo i razvoj nauke o upravi. Veæ u samom poèetku diferencira se sistematitacija iskustava u dva osnovna smijera: opisni te filozofsko-spekulativni smjer. Spajanje smjerova u jedan veliki sustav povezano je s djelom Lorenza von Steina,“Die Verwaltungslehre“= „Nauka o upravi“. Prvotna integracija produbljivanjem pojedinih aspekata rezultira diferencijacijom na upravnopravni te upravnotehnièki smjer. Proces diferencijacije ipak nije stao kod ove diobe veæ zbog proširivanja spomenutih smjerova izvan podruèja njihovog djelovanja nastavlja se u u dva glavna oblika: specijalizacijom upravnog prava i tehnike te pojavom disciplina koje kroz prizmu drugih znanosti prouèavaju aspekte uprave (pravna etika uprave , ekonomika uprave itd.) Nekoliko pojednostavljenih reèenica o razvoju znanosti o upravi autora tako èesto spominjanog u ispitnoj literaturi. AKADEMIK EUGEN PUSIÆ Roðen u Zagrebu 1. srpnja 1916. Diplomirao i doktorirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1939. Izabran za

predavaèa 1955., a veæ 1965. godine za redovnog profesora Pravnog fakulteta u Zagrebu na predmetu Nauka o upravi. Umirovljen 1986. godine. Izabran za izvanrednog èlana Jugoslavenske (sada

Hrvatske) akademije znanosti i umjetnosti 1975., a za redovnog èlana 1983. godine. Predavao kao pozvani nastavnik (visiting professor) na University of Manchester 1963., University of California, Berkeley 1969., University of Pennsylvania, Philadelphia 1970., University of Chicago 1972. Znanstveni èlan (fellow) Institute of Social Studies, Den Haag; znanstveni èlan

Broj 1 / 2008

KAMERALIST

Vijesti iz uprave

35


KAMERALIST

Vijesti iz uprave

36

potpredsjednik 1960-1964 i predsjednik 1964-1968 International Council on Social Welfare. Predsjednik Saveza republièkih udruženja za upravne nauke i praksu 19761980. Impresivan životopis. Studentima DVZ-a najpoznatije je djelo „Nauka o upravi“,sustavno pisano djelo koje je poslužilo i kao udžbenik iz nastavnog predmeta i kao kompleksna sintetska znanstvena studija. Knjiga je više desetljeæa temeljni udžbenik u nastavi uprave i zato izdvajam reèenicu iz predgovora jedanaestog izmjenjenog izdanja „...Na taj je naèin ona,možda i mimo namjere svog autora,poèela živjeti vlastitim životom......“

(fellow) Center for Advanced Study in the Behavioral Sciences, Stanford. Radio kao pozvani znanstvenik (guest scholar) na Woodrow Wilson Center for Scholars 1981. Objavio 35 knjiga i preko 1300 znanstvenih, struènih i preglednih èlanaka, prikaza i recenzija. Nagraðen nagradom „Božidar Adžija“ 1965. za knjigu „Lokalna zajednica“, meðunarodnom nagradom „Rene Sand“ 1970. za doprinos socijalnoj politici u svijetu, nagradom Službenog lista SFRJ 1985. za knjigu „Upravni sistemi“, nagradom „Dr. Vladimir Bakariæ“ 1990. za knjigu „Društvena regulacija“ i godine 1985. Republièkom nagradom za životno djelo. Ekspert Ujedinjenih nacija za socijalna pitanja u više navrata, savjetnik glavnog tajnika OUN za organizaciju tehnièke pomoæi u socijalnim službama 1964-1965. Èlan Izvršnog odbora 1956-1960,

Izvori: Pusiæ „Nauka o upravi“; Ivaniševiæ,Paviæ, Ramljak Predgovor (XI. Izmjenjeno i dopunjeno izdanje); Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Broj 1 / 2008


ZAGREB - JEDINICA LOKALNE I PODRUÈNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE Tekst napisala: Jelena Jukiæ Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske posebna je i jedinstvena teritorijalna i upravna cjelina kojoj se ustrojstvo ureðuje Zakonom o Gradu Zagrebu. Republika Hrvatska ima 21 županiju, ukljuèujuæi i grad Zagreb, 426 opæina i 123 grada. Zagreb je grad s najviše stanovnika u Republici Hrvatskoj u kojem se donose mnoge odluke od strane predstavnièkog tijela, odsjedaju mnogi politièki predstavnici iz razlièitih zemalja, koji ima svoju vlastitu samoupravu i upravu, vlastiti proraèun, popularni nogometni klub, komunalne djelatnosti, zraènu luku, jedinice lokalne i podruène (regionalne) samouprave i puno drugih stvari koje ga izdvajaju i èine specifiènim u odnosu na druge gradove i ostale dijelove Republike Hrvatske. Jednom rijeèju: metropola. Pitam se od kuda mu tolika moæ i što je doprinijelo tome da se u njemu odvijaju najvažniji dogaðaji? Smatram da uzrok te situacije leži u samom politièkom vrhu koji ne daje dovoljna poticajna sredstva za samostalni razvoj i napredovanje ostalih dijelova Republike Hrvatske. Imamo zakone koji to ureðuju, ali od predstavnièkog tijela se oèekuje da uskladi situaciju sa zakonskim kriterijima. Zagreb je jedinica lokalne i podruène (regionalne) samouprave, što znaèi da ima status grada i županije - grada u smislu da je sjedište županije, da ima više od 10 000 stanovnika, predstavlja gospodarsku, urbanu, povijesnu, prirodnu, društvenu cjelinu i obavlja poslove od lokalnog znaèaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe graðana, kao što su: prostorno i urbanistièko planiranje, brigu o djeci,

socijalnu skrb, kulturu i tjelesnu kulturu, komunalne djelatnosti… itd. Gra d Zag reb pre dst avl ja pro met nu, samoupravnu cjelinu u kojoj se obavljaju poslovi od podruènog interesa kao što su

obrazovanje, zdravstvo, gospodarski razvoj, održavanje javnih cesta, izdavanje lokacijskih i graðevinskih dozvola te se zbog toga smatra i županijom. Tu vrlo znaèajnu titulu, a mogli bismo reæi i odgovornost dobio je zbog svoje velièine te je odreðen kao glavni grad, reguliran posebnim zakonom, s nekim specifiènostima u odnosu na druge jedinice. Posebno je zanimljiv naèin financiranja. Grad Zagreb je najbogatija jedinica u RH. Ima svoje prihode kojima u okviru svog samoupravnog djelokruga slobodno raspolaže, a to su: vlastiti porezi, prirezi, doprinosi, prihodi od stvari u vlasništvu Grada i imovinska prava, novèane kazne, prihodi od koncesija koje dodjeljuje Gradska skupština, itd. Ima svoj vlastiti samoupravni djelokrug, predstavnièko tijelo Gradsku skupštinu, koja donosi akte; izvršno tijelo gradonaèelnika i Gradsko

Broj 1 / 2008

KAMERALIST

Vijesti iz uprave

37


KAMERALIST

Vijesti iz uprave

38

poglavarstvo; a za obavljanje poslova iz djelokruga Grada Zagreba ustrojavaju se upravna tijela kojima upravljaju proèelnici. Zaista možemo reæi da je „država u državi“'. Svatko od nas je svjedok da su neki dijelovi Hrvatske napušteni. Ima puno neobraðenog zemljišta, ponegdje samo s jednim stanovnikom ili s nešto više, ali to su

stariji ljudi koji preživljavaju od komadiæa zemlje koje s teškom mukom obraðuju. Jedinice su u odnosu jedna na drugu nejednake po svojim velièinama, kapacitetu i djelokrugu. Grad je specifièan tip naselja koji zahtjeva posebne komunalne službe, kao i drugaèiji naèin njihova organiziranja te složeniji naèin upravljanja takvim lokalnim jedinicama.

Posebno je važna uloga gradonaèelnika, koji se bira putem izbora neposrednim, tajnim i jednakim biraèkim pravom. Sm at ra m da tr en ut no po gl av ar st vo djelotvorno obavlja svoj posao - promjene su itekako vidljive i nadasve korisne za bolji i ugodniji život u gradu. Grad Zagreb i Zagrebaèka županija ne predstavljaju isto tijelo, veæ meðusobno suraðuju radi rješavanja pitanja od zajednièkog interesa, koja se ureðuju sporazumom te radi toga osnivaju zajednièko vijeæe. Samim Zakonom o lokalnoj i podruènoj (regionalnoj) samoupravi je propisana suradnja, ali je ostavljena na slobodnu volju lokalnih i podruènih jedinica. To je jedna strana novèiæa, a druga bi bila ona na koju ne može utjecati nitko - priroda. Ona nam toliko toga daje, a nekad i uzima. Pritom mislim na prirodne nepogode, kojih je u zadnje vrijeme sve više. Jer uzalud nam politika, kuæe, novci, policija ako je dovoljno da se zemlja samo jednom zatrese i sve odnese. Želim reæi da bi u sve jedinice trebalo ulagati, trebalo biti više gradova kao što je Zagreb, i da u svakom dijelu imamo profesionalce i struènjake uprave koji znaju raditi svoj posao djelotvorno i odgovorno. Ako pogledamo, naša država i nije toliko velika, ali nudi brojne moguænosti da bi u svakoj županiji mogao postojati jedan takav grad, koji æe pružiti sigurnost, bolji život, razvitak

U jednom od sljedeæih brojeva proèitate o prvoj tribini organiziranoj od strane Udruge studentica i studenata upravnog studija: Upravljanje metropolitskim podruèjem grada Zagreba

Broj 1 / 2008


Život nikada nije promašaj Tekst napisala: Nicole

S

novi su ono što èini èovjeka. Oni ocrtavaju najfinije linije njegovog karaktera, projiciraju njegovu bit, a kako je èovjek (s vremena na vrijeme) praktièno, odnosno, realno biæe, on ih pretaèe u odreðene želje, odnosno životne ciljeve. Od najranijih dana, kroz igru i školovanje pronalazimo „stvari“ koje nas zanimaju te ih oblikujemo odrastanjem. Ono što èovjeka dovodi do ostvarenja sna jest žrtvovanje, upornost i strpljenje. Svatko ima razlièite planove za buduænost koje želi provesti u djelo neki imaju zacrtana putovanja, karijere, neki osnivanje obitelji, dok je drugima san pomagati onima kojima je pomoæ najpotrebnija. No, jedna sitnica vrlo je važna na putu do ostvarenja snova, a to je podrška bližnjih jer usamljenost je najgori osjeæaj koji može uništiti i najjaèeg èovjeka.

Sv i se ka d- ta d mo ra ju su oè it i sa preprekama koje se postave izmeðu njih i cilja. Upravo one su najvažniji „ispit“ u životu, a kada ih prevlada, èovjek postaje zreliji u svojim odlukama, fizièki i emocionalno jaèi te bogatiji za jedno dragocjeno životno iskustvo. Ipak, ne uspiju svi ostvariti svoje snove život ih odvede na neke druge putove, o kojima možda nikada prije nisu razmišljali, ali to ne znaèi da nisu uspjeli u životu. Oni koji to smatraju neuspjehom griješe jer život nikada nije promašaj. Upravo tim „skretanjem“ sa prvotnoga puta èovjek može naiæi na nešto što æe ga u cijelosti ispuniti sreæom i zadovoljstvom. Ljudi znaju reæi da se kroz život uèi, dakle, kroz život se stjeèu nova iskustva, nove ideje, nova razmišljanja. Naši se ukusi mijenjaju, a ono što nam život donosi, možda je upravo „ono pravo“!

Broj 1 / 2008

KAMERALIST

Real life

39


KAMERALIST

Real life

40

Tekst napisala: Ana Jukiæ

SLOBODA

S

lobodu ljudi èesto shvaæaju kao nešto što se podrazumijeva kao uvijek prisutno!

Ovaj put se neæu oslanjati na sadašnje, ali ni prošle politièke primjere, o njezinom znaèenju za pojedince, koliko je bila dragocjena i što je nekima predstavljala, koliko su je žarko željeli imati… O tome višemanje svi ponešto znamo i imamo osobno stajalište o tome. Postaviti æu slijedeæe pitanje! Što sloboda znaèi meni, vama? Znaèi li sloboda: svakodnevno traæenje života u hedonistièkim uživanjima? Znaèi li to imati moguænost ostvarivanja vlastitih snova? Znaèi li to vrijeðati nekoga drugog, dragu ili mrsku nam osobu? Naravno, svatko od nas ima vlastiti pojam slobode! Ali za one koji ne koriste službenu definiciju, podjelu, možda bi odgovorili ovako… „Sloboda znaèi imati neke moguænosti i dopuštenja da se djeluje po svojim stajalištima, možda èak i izvan moralnih i etièkih okvira“. Sama bih to tako definirala. Ali tu se treba zamisliti zadire li moja (pre)velika sloboda u neèiju? Umanjujem li ja tako tuðu slobodu?Kroz burno srednjoškolsko razdoblje, bilo je puno mojih infantilnih zahtjeva, koje roditelji jednostavno nisu odobravali. Tada sam se èesto znala pobuniti, zalupiti vratima sobe što sam jaèe mogla… Tražila sam da me puste na miru, hoæu imati svoju slobodu, svoja prava! Neæu da me itko išta pita, ja sam najpametnija na svijetu. Tada je jedan dogaðaj promijenio moj stav. Školsko zvono oznaèilo je vrijeme povratka u klupu. Profesor je došao na sat, posjeo nas onako kako je on to zamislio. Naravno dobila sam prvo mjesto u prvoj klupi. Tada je profesor rekao da æemo danas pogledati jedan dokumentarni film i zamolio nas za tišinu… Naravno, ja sam se odvalila od smijeha ne sluteæi da æe mi taj

film promijeniti shvaæanja… Radnja filma smještena je u sam centar Zagreba, a glavni akteri su moji vršnjaci! Da skratim, oni su tražili da imaju apsolutnu slobodu u svemu što požele. Roditelji su izgubili kontrolu nad njima. Dali su im slobodu, dali su im moguænost, dali su im sredstva... Danas su ti isti moji vršnjaci iz filma propale liènosti koje skupljaju svaku kunu za opojna sredstva, a alkohol im je postao kao voda… Na njima se nazire psihièko i fizièko propadanje! Svaki dan tonu sve dublje, a svaki slijedeæi dan je upitan. Tu se zapitam : „Što bi bilo da su mene roditelji tako pustili, dali mi toliku slobodu“? Evo i sada me prolaze trnci i jeza na samu

pomisao mojih zahtjeva i na ono što se moglo dogoditi! Sloboda mi je zagarantirana Ustavom, kao i svakom pojedincu. Ali koliko se puta to isto pravo danas krši! Ne govorim samo o našoj domovini, nego obratimo pažnju na svijet. U nekoliko posljednjih godina, mnogi su narodi izgubili slobodu, mnoge države danas su na meti razaranja, a bila im je obeæana sloboda… Bila im je obeæana suverenost! Ponosna sam na sebe, na svoju slobodu govora, djelovanja, uèenja… Osobno imam slobodu koja mi vrijedi više od bilo kakvih materijalnih stvari! Slobodna sam, postojim, živim, volim… Imam moguænost slobodnog šetanja gradom… Ali to pravo nemam samo ja, to imamo svi mi! Možemo li tražiti što više od toga?

Broj 1 / 2008


Tekst napisala: Afriel

Prosvjedi

“Pitanje je, reèe Alisa, jesi li u stanju postiæi da ti rijeèi znaèe tako puno stvari. Pitanje je, reèe Humpty Dumpty, tko æe biti gospodar to je sve.“ Lewis Carroll: Alisa u zemlji èudesa Živimo li i mi u zemlji èudesa? Sumnjam to mi je prvo palo na um, no sjetih se blagdanskog hihotanja i podebljanog minusa na raèunu veæine nas i naših dragih sugraðana i tada shvatih - èudesa se dogaðaju, a mi se dalje „držimo“. Trendove minusa neki i dalje prate, labavo hvatajuæi kraj s krajem, a drugi su se ipak odluèili na rehabilitaciju bankovnih raèuna. Ovo drugo je skoro pa „mission impossible“. No kako go d, za sl je pl ju ju æi na tp is i

koja nas trenutno opravdano zabrinjavaju. Cijene prehrambenih proizvoda su nam na nivou europske košarice, a primanja veæine daleko ispod. Tražimo li zaista èudo? Pitanje je, rekoše sindikalci, ali i opozicija (vidi èuda), možemo li mirno gledati ova poskupljenja koja srozavaju ionako nizak standard veæine graðana? Socijalno partnerstvo ili protestno „Budimo mirni, ali buèni“?! U vremenu kada nam pod nogama prosvjedni kvasac buja i budi golemu masu iz obamrlosti, ali i sveopæe apatije, lako je skovati krilatice, posložiti suvisla slova na golemim transparentima s predznakom boljitka. No, pomažu li te ideje „dignutih masa“ kada je rijeè o stvarnim odlukama,

rasprodaje su uredno izvršili zadatak i narod je sa stilom i u stilu uèinio što se mora opustošio police. Šoping meka nasreæu ne manjka pa nam preostaje da u njima i dalje, nastavljajuæi dosadašnje trendove, uspješno tragamo za bar kodovima. No koliko god potrošaèke navike prosjeènog graðanina RH zadavale udaraca na džep, dodatni udarac su masovna poskupljenja

hoæe li se stanje stabilizirati u dogledno vrijeme i da li æe doæi do najavljenog pr os vj ed a, po kaza ti æe pr ed st oj eæ i mjeseci. Hoæ e li par ole „zele nih“ i gra ðan a namjernika : „U šoping možemo iæi bilo gdje. Cvjetni trg je samo jedan.“ ; „Zaustavimo tajkunski urbanizam!“' i sl. biti uslišane? I to æemo uskoro saznati. A da

Broj 1 / 2008

KAMERALIST

Real life

41


KAMERALIST

Real life

42

zemaljska kugla gori kao vatra svakodnevno svjedoèe mediji diljem svijeta. Pa iako se heraklitovska teza o svijetu koji nije ništa drugo nego „vatra koja se s mjerom pali i s mjerom gasi'' ne odnosi na brojne prosvjedne akcije i reakcije, revolucionarne promjene vlasti i druge aktivnosti, dakako da nas u današnje vrijeme više asocira na to, nego na dijalektièku igru smjene vremena. No, nemire ostavljam za veæega optimistu, a ja se priklanjam duhu demokracije i legalnim naèinima izražavanja nezadovoljstva prosvjedima. Osobno smatram da se dašak demokracije ne bi trebao osjetiti na ulicama, pomiješan sa suzavcima. Djelotvorna demokracija bi se trebala provoditi donošenjem odluka u djelokrugu ljudi masno plaæenih za taj posao no ipak oduvijek su se bitke za širenje slobode i prava vodile i dobivale na ulicama. Otporom i borbom. Reakcije naroda ponekad mogu dobiti organiziran konstruktivan oblik i to je najbolji pokazatelj važnosti nas graðana, iako nam je u veæini sluèajeva tada voda veæ došla do grla. Pa æe tako u mome duhu alternativa prosvjedu, odnosno, sjedenje na akademskim seminarima i razgovaranje o tome kako je sustav užasan, uvijek biti u sjeni akcija i reakcija graðana. No htjedoh reæi da zaista iznenaðuje na što su sve naša braæa po kromosomima spremna kako bi privukli pozornost na ono što rade i traže. Neki su ekstremno hrabri. U to nema sumnje. Upotrijebivši moæ internetskih tražilica zaintrigirao me daleki Istok, na èelu s Južnom Korejom. Osebujnost njihovih prosvjeda èine gorko pikantni scenariji. Zamislite (ili bolje ne) dvadesetak muškaraca koji u jeku prosvjeda zbog navodnog prikrivanja japanskih zloèina tijekom II. svjetskog rata režu svoje male prste s namjerom da ih poštom pošalju u japansku ambasadu. Spektakularan, ali skup naèin kako Japancima „pokazati prst“. No ne ogranièavaju se „samo na ljevicu i desnicu“ jer nezadovoljstvo nerijetko iskazuju i zastavama.

Uzimajuæi u obzir legalnost postupka, zamjenjuju klasièan ilegalni palež identifikacijskog simbola zemlje tako što ju izgrizu, a u najgorem sluèaju i pojedu. A osim one s domaæeg teritorija na jelovniku se ponekad naðe i pokoja susjedna, meðu kojima japanska zastava prednjaèi. A da zaista ne biraju sredstva pokazali su izlošcima pseæih glava pred japanskom ambasadom, k ojima s u c itiram „simbolièno predstavili Korejce koji p o d r ž a v a j u ko l o n i j a l n u v l a d a v i n u

Japanaca nad njima“. Gledajuæi živopisne prosvjedne fotografije sa scenama sakaæenja i komadanja živih prašèiæa odluèih se preusmjeriti na prosvjedne skupove koji ne trebaju hitne intervencije aktivista za zaštitu životinja. Gnjusno iživljavanje nad èetveronošcima bilo je previše za moj osjetljiv želudac. Nebulozna izjava, znam. No, atraktivniji su zasigurno bili pokušaji harakirija najzagriženijih jedinka. Ali kako bi se o prosvjednim skupovima u Južnoj Koreji zaista moglo napisati pregršt toga, red je da ostavim tri toèkice i daljnje istraživanje vama na gušt. Ja se prebacujem na Južnoamerièku ploèu, toènije Peru. Zastala sam na sluèaju jedne mazohistièke prosvjedne metode. Naime, sluèaj 36godišnjeg Peruanca E.V. koji si je odrezao testis ispred zgrade parlamenta kako bi izrazio nezadovoljstvo zbog svoje niske plaæe nije ništa manje bolan od japanskih prstoreza. Upitan da li je V. izgubio razum, jedan peruanski politièar je odgovorio: „Ne, izgubio je nešto što koristi puno više.” Ovdje vam se može èiniti da je rezanje jednog testisa prihvatljiv naèin prosvjeda, jer muškarci imaju još jedan rezervni. Ali nakon

Broj 1 / 2008


toga, prosvjedujuæi zbog toga što ne može dobiti drugi posao gospodin V. se oprostio od još jednog dijela svoje „opreme”. No kako mu je dotièni dio uspješno zašiven, bogme je i dobio posao. Izgleda da je taj potez bio efikasniji od popunjavanja molbi za posao. Ipak nemojte sad to isprobavati kod kuæe! Tko zna, ako V. nastavi rezati dijelove svog tijela, možda jednog dana postane predsjednik Perua. Mož da se pit ate gdj e je odl oma k posveæen brutalnoj paleži, samozapaljenju. Slijedi jedan od uobièajenijih prosvjeda teže kategorije. Jednom u Indiji èovjek se zapalio u znak prosvjeda protiv uhiæenja bivšeg premijera. Ako je netko od vas èuo za gluplji razlog za prosvjed, neka mi javi. Koji naèin za umiranje! Definitivno visoko pozicioniran za Darwina. A da ovaj mjesec i R i j e ka i m a s v o g ka n d i d a t a, n i j e nepoznanica. Sreæom, samozapaljivanje ne pristaje svakome, pa se neki odluèuju na štrajk glaðu i onda najèešæe piju samo tekuæinu. Tu opet dolazimo na naš teritorij, jer prosvjedni štrajkovi glaðu kod nas su itekako aktualni. A da smo i mi Hrvati opravdano imali svoje dragocjene trenutke dokazuju popratne snimke dogaðaja iz devedesetih, kada se na trgu bana Josipa Jelaèiæa okupilo, skromno reèeno, mnoštvo kako bi podržali Radio 101 u èije se postojanje uplela kontrolna politika tadašnje vlasti. Iako ne mogu razviti ni retuširati mentalne slike i uspomene kojih u mome sjeæanju nikada nije ni bilo, oduševio me taj pomalo zaboravljeni dokumentarni prilog jedinstva i snage graðana. Osim što se radi o legalnom naèinu izrièaja nezadovoljstva poznatom još od stare Grèke, taj prosvjed na trgu je naroèito izražavao širi potencijal naroda za pridržavanje naèela pravne države. A kako smo veæinom i nesvjesni da uz one toliko oèite, egzistiraju i tihi, generacijo X. gimnazije i ostali prisjetimo se osebujnog èina Heisenbergovog ðaka Ivana Supeka, koji je s gestom bijega u posljednju anonimnost jasno dao do znanja da ne želi primiti posljednje poèasti od politièkoga sustava koji ga je razoèarao. Nije želio, na ritualima oko svog

pogreba, omoguæiti bilo kakvo skupljanje politièkih bodova ljudima koje je smatrao nedostojnima njihove visoke društvene uloge. Oni tu gestu vjerojatno nisu prihvatili s oduševljenjem, ali to je bio njegov stav. Aktualan režim pouzdano bi gospodinu Supeku osigurao visoke državne ceremonije. Dakle: govori, vijenci, zastave, glazba, Vlada, Ured predsjednika, HAZU, Institut Ruðer Boškoviæ, borci za ljudska prava i vjerojatno još mnogo poslanstva. No ipak, veliki humanist i aktivist poput njega okonèao je na naèin na koji je i živio. Zaista, bio je i ostao endemièna vrsta slobodnih intelektualaca, duboko svjestan svih odnosa i opæe rutine koja nas tlaèi u la bi ri nt im a be zi zl az no st i, pr it om ne priznajuæi poraz i besmisao. No, vraæam se na globalne igraèe i velike prosvjedne akcije koje su imale svjetski odjek tijekom zadnjih nekoliko godina. U toj skupini prednjaèe brojni antiratni prosvjedi diljem cijeloga svijeta. Pritom najviše mislim na ratne planove Amerièkoga predsjednika Busha koji su podignuli najveæe mnoštvo na noge. Meðu najveæim odazivom na svjetskoj razini upisana je Firenca koja je doživjela turbulentnu prosvjednu neorenesansu. Taj ep it et op ra vd av a èi nj en ic a da se posljednjeg dana prosvjeda na njenim ulicama okupilo pola milijuna demonstranata iz cijeloga svijeta da bi uputili snažnu antiratnu poruku. Iako pomalo estremistièkog predznaka sa miksevima razlièitih pacifistièkih i an ti gl ob al is ti èk ih id ej a, in sp ir at iv ni h karikatura, razlièitih sljedbenika - od Guevare do Lenjina, cilj im je svima bio isti antiratni. Na pitanje hoæe li se ikada i gdje poravnati svi raèuni, da svatko doðe na svoje, dobrima na sreæu, zlima na nevolju, misao je koju æu si nakratko priuštiti, u alfa stanju, bez brige. A da bi tako trebalo biti i u životu ili barem snovima o njemu, kako poruèuju tvornièari bajki, psihijatri i psihodelièari, zaboravite! Nismo u Zemlji èudesa. U tome i je èar realnog svijeta.

Broj 1 / 2008

KAMERALIST

Real life

43


KAMERALIST

Zanimljivosti, sport i cooltura

44

Pohod na Puntijarku! Tekst napisala: Martina Maliniæ

A

kcija „Pokrenimo javnu upravu“ okupila je mlade i ambiciozne studente javne uprave, fizièki i psihièki spremne na nove izazove koje život stavlja pred njih. Ovaj put kao cilj postavljen je Planinarski dom Puntijarka do kojega vodi istoimena staza, isprepletena vrlo strmim predjelima sa ponekim malo manje strmim dijelovima i par mjesta gdje se nadobudni „planinari“ mogu odmoriti, kao tzv. „Kuhinja“ - u prvom dijelu staze. Naravno, osim navedene, postoje i druge staze, manje zahtjevne po karakteristikama; no, zar bi mi bili dostojni titule prvostupnika javne uprave kada bi išli linijom manjeg otpora?! Koliko god staza bila zahtjevna i koliko god ona testirala naše sposobnosti i upornost, ipak, lakše se prolazi u ugodnom društvu te uz dubokoumne rasprave na temu hrvatske

uprave. Ponekad u razgovor u leti i planiranje brucošijade i kojekakve druge teme, dok se najteži dijelovi prelaze uz pouèavanje fuækanja u dlan (?). Zasigurno je pohvalno što kolege jedni druge ohrabruju kada se izgubi dah u žustrom penjanju uz obronke Medvednice jer tada se kolektivno gledaju zanimljivi dokumentarni filmovi snimljeni mobitelom mnogo ranije, u sliènim situacijama, od strane starijih kolega. Moram priznati, vrlo su zanimljivi i pouèni! No, nastavak uspona donosi nove izazove. Kako utažiti žeð bez zastajanja jer su ostali ubrzali korak, pa nema vremena za pauzu? Tu se jedan od kolega pokazao vještim te uz moju malu asistenciju spremio pravi koktel u hodu naravno spravljen iskljuèivo od prirodnih i zdravih napitaka. Osim „koktela“, naðu se tu i slatki primjerci svima nam drage

Broj 1 / 2008


ploèice smeðe smjese od kakaovca. Moram priznati, to mi je najveæa motivacija ovdje gore na strmoglavim visinama. Jednom kada stignete do cilja, trebati æe vam neko vrijeme da se naviknete na svjež zrak koji trenutno razbistri um te potakne sive stanice na umjetnièko stvaralaštvo. Naime, ovdje gore, na nadmorskoj visini od preko 900 m, nastale su nevjerojatne skice, tetovaže, slogani, pjesme i ini uradci. Uz kuhano vino te nezaobilazni tradicionalni grah s kobasicom, nitko ne ostaje ravnodušan. Osim za odmor, odliènu hranu i piæe, naðe se vremena i za raspravu o bitnim

temama, poput rokova za žalbu iz Zakona o opæem upravnom postupku; ali ne zato što moramo, veæ zato što želimo! Tek nakon cjelodnevnog uspona i ugodnog boravka u prirodi, slijedi najzanimljiviji dio spuštanje. Upozoravam, potreban je oprez pri spuštanju niz stazu Puntijarku jer ovdje su se znali“spotaknuti“ i najiskusniji planinari. Vjerujte mi! No, da nastavim. Dakle, taj je spust obièno obilježen nizom dogaðaja, prièa, ideja, teorija i filozofija koje su plod naše inspirirane ekipe. Pa se tu naðe tema poput „otvorenih veza“, filozofiranje o tome kako pokazati suprotnom spolu svoje os je æa je c vi je æe m, š to je važnije: prijateljstvo ili „povlastice“ i sl. Što nas toliko inspirira na obroncima zagrebaèke gore? Možda ukusno jelo koje nas èeka u Planinarskom domu, kuhano vino ili možda zanimljivo društvo i ugodni razgovori, a možda jednostavno spoznaja da taj dan nismo proveli zadubljeni u jednu od brojnih knjiga po kojima se spremamo za ispite. Na kraju dana, sav ovaj trud se isplati, pogotovo kada vas kolegice pozovu u svoj topli dom i nagrade palaèinkama i vruæim kestenjem! U svakom sluèaju, taj dan ostaje još jedan u nizu za pamæenje.

Broj 1 / 2008

KAMERALIST

Zanimljivosti, sport i cooltura

45


KAMERALIST

Zanimljivosti, sport i cooltura

46

Zadovoljna nakon izlaska Tekst napisala: Ana Jukiæ

K

ad a sa m do bi la za da ta k da napišem nešto o ovoj temi, pomislih: «Ništa lakše»! tada sam shvatila da se ukusi razlikuju i da ono što ja smatram dobrim izlaskom, drugi uopæe ne vide na isti naèin (dakako ovisi o opredjeljenju). Moram priznati, prije sam mnogo više izlazila.Iako sam u punoj snazi, u najboljim godinama, to mi sve nekako teže pada! Drago mi je što su moji roditelji odabrali upravo Zagreb za svoj „tabor“'! Možda je to

subjektivno mišljenje, ali smatram da se ovdje pružaju daleko najbolje moguænosti! A kako ukratko izgleda jedan moj izlazak i koja su onako meni „in“ mjesta, ukratko æu pokušati objasniti! Nakon beskrajno puno dogovaranja tko ide, tko ne ide, otk azi van ja i naravno abnormalnog telefonskog raèuna, za mene dolazi onaj teži dio! Odredišna lokacija! Iako mi je prvenstveno bitna ekipa, a ne mjesto na kojem se nalazim, ipak nekako nastojim izbjegavati ona mjesta u gradu, kojih ima sve više! Nisam ljubitelj istoènih (mio) zvukova, dakle sada znate da je pola kafiæa otpalo veæ u samom startu! Ona fensišmensi mjesta za moje društvo i mene su kronièno skupa, a dakako to podrazumijeva špic-papak i malo deblji džep, da ne spominjem frizure i tone fasade na licu. Dakle još jedan dio kafiæa je otpao! Ona mjesta koja puštaju rock glazbu su mi sasvim prihvatljiva, ali u pravilu ta mjesta su uvijek dupkom puna što ljudi, što dima! A redovito su to neke šupe kapaciteta 25 ljudi, ali se unutra natrpa deset puta više.Tu se da preživjeti samo u martama, zbog kroniènog gaženja nogu od strane «zgaženih» ljudi… dakle tamo zalazim jako, ali jako rijetko! Dakle sada se sigurno pitate zar ja doma glumim penziæa i svaki petak i subotu gledam Big Brother, reprize filmova još iz doba exyu… E pa gadno ste se prevarili! Ipak ima nekoliko mjesta u gradu koje jako volim, ali to su više moji subjektivni razlozi! Jedan bitan je što nema previše (naglasak je na ovo previše)

Broj 1 / 2008


razgoliæenih djevojèica od èetrnaest ili najviše petnaest godina. Jedno od takvih mjesta je Zagrebaèki park Ribnjak, odnosno klub „Purgeraj“. Prvi puta kada sam tamo išla, samo ime mi je zvuèalo oèajno, ali moram priznati da sve èešæe tamo „visim“! Subotom su uglavnom 70-te, a preko tjedna se naðe ponešto za svakoga. Cijene piæa su takoðer prihvatljive, ekipa koja se skuplja je sasvim kolegijalna! Ako nekome dosadi muzika i èaganje, na raspolaganju je veliki šumoviti parkiæ koji je kao stvoren za druženje s dragom osobom. Da ne biste rekli kako ja nemam život, pa visim u tom Purgeraju svaku subotu, ima još jedan klub. Nalazi se na vrhu Šalate, a zove se Bakaga. Pušta se

komercijala, uvijek je puno ljudi, a ima i vrlo zgodnih, a pristupaènih konobara. Nekoliko sam puta bila na zagrebaèkom „moru“, kako ga od milja volimo zvati ili službeno Jarunu. Živim na drugom kraju grada, a za volan ne sjedam, pa mi je muka vraæati se ujutro, dragim javnim prijevozom s hrpom promila u krvi, a i sami znamo, grad je pun luðaka. Nekako se ista prièa ponavlja sa Sesvetama! Tamo se ne mogu požaliti na nekoliko mjesta, ali opet mi je glavni uvjet auto. Tu uvijek uskaèe prijateljica, pa redovito vozimo po šumskim putovima, da nas negdje sluèajno strièeki u plavom ne bi zaustavili… I zuk… Ode vozaèka! Ipak nema mi ništa draže od toga da s prijateljima okupiramo neki stan, ili prostor… Onako „pitoma“' atmosfera koja se popravlja svakom ispijenom gajbom mješavine hmelja i vode. To me najviše veseli, jer ipak se tada osjeæam kao „svoj na svome“. Znam da nema zlobnih komentara na to kako mi cipele uopæe ne idu uz tu majicu (koja je, navedimo, ove godine totalno out), nema onog straha da æe me zavlaèiti netko tko mi može biti tata. Nitko neæe kritizirati moj ples (koji slièi na ritualno dozivanje kiše u starih Indijanaca) i nitko mi neæe prigovoriti kako sam stavila previše maskare! Moj divlji duh žeða za novim iskustvom… a koje je to? E pa o tome jednom drugom prilikom! Zapamtite, kada ste vani, nije bitno mjesto, ili ono što svira, bitno je da ste u dobrom društvu, da pazite jedni na druge (pogotovo ako je u pitanju višak promila). Netko je rekao: „Bitan je feeling“! Eto toliko od mene, budite mi pozdravljeni, pa se možda i vidimo na nekom ludom izlasku u buduænosti!

Broj 1 / 2008

KAMERALIST

Zanimljivosti, sport i cooltura

47


KAMERALIST

Zanimljivosti, sport i cooltura

48

Volonterstvo Tekst napisala: Afriel

B

olje džaba ležati ili džaba raditi? Srce bez rupa i predrasuda, višak neproduktivnog vremena i energije, prisebni, a opet dovoljno otkaèeni i motivirani, cijenite nagrade za dušu poput lijepe rijeèi, osmijeha i osobnog zadovoljstva? Prepoznali ste se… Ako jeste, što se èeka? Sumnjam da æete za volontiranje ikada imati više vremena nego sada kada ste studenti. Dobro, izuzev zlatnoga doba odmakle mladosti. No, dragi moji, bili vi zainteresirani ili ne, dajem si truda da sa par korisnih i dakako provjerenih, a djelomièno i obranih informacija skinem debeo sloj prašine i neupuæenosti s dotiène teme. Neformalno, volontiranje se može podijeliti na ono koje vam može pomoæi u struci, vezano uz fakultet na kojem studirate, te na volontiranje koje obavljate iz nekog humanog razloga, bilo iz altruistièkog oblika motivacije, sa željom da „za džabe“ pomažete zajednici ili pojedincima kojima je pomoæ potrebna, bilo da volontirate samo za vlastite interese ili osobno zadovoljstvo. Ovo zadnje je nedvojbeno poželjno u svakom volonterskom poslu, no opet postoji naèin i za one najzahtjevnije. Pa tako, osim suhoparnih naèina volontiranja kako bi rekli zlobnici - tu su i oni koji donose privlaène povlastice i prilike. To su kampovi radne, studijske ili edukacijske tematike, a vrsta posla se razlikuje od kampa do kampa (socijalni rad, zaštita ili ureðenje okoliša, rad s osobama s posebnim potrebama, rad s djecom, restauracija, arheološki rad, umjetnièke kolonije, festivali, mirovni rad, seminari, radionice i dr.), koje svake godine održavaju volonterske udruge i organizacije diljem svijeta, u trajanju od 2-4 tjedna, pa otuda i naglasak „kratkoroèni“ u njihovu nazivu: kratkoroèni volonterski kampovi. Stoga, u sluèaju da vas nisu primili na Milijunaša, ili

vam nadreðeni u kuæi nisu u moguænosti biti sponzori, predlažem da se poènete truditi da vam kasica prasica preživi dogledno vrijeme i ukoliko smanjite „en face“ s bankomatima možda se i naðe cifra kojom æe vaša povratna putna karta i put pod nogama biti zajamèeni. Hrana i smještaj su osigurani od strane organizacije, a druženje, kreativnost, zabava i snalažljivost su pod obvezno. Možete se naæi okruženi brojnim mladim ljudima iz cijeloga svijeta usred Azije ili Južne Amerike, a svi oni su došli sa gotovo istim ciljevima - naravno sve to uz pretpostavku da si možete priuštiti putnu kartu! Ako vam pak financijska sredstva ne dopuštaju prekoraèenje granice RH, ili ste bojažljivi protivnici cjepiva, imate strah od prekooceanskih letova, životinjskih vrsta sumnjivog podrijetla i sliène fobije, za vas na ponudi postoje i pitomiji i uglaðeniji gradovi, mjestašca i sela diljem RH kao i ostatka Europe. U Europi, pogotovo u njenom z apadnom dijelu j edne od atraktivnijih su Španjolska, Francuska, Italija i Njemaèka sa svojim kulturnim, glazbenim, etnièkim i dr. festivalima, ali i ekološkim kampovima i arheološkim i speleološkim radionicama. Spomenut æu i dugoroèno volontiranje koje obuhvaæa period od 3-12 mjeseci, takoðer u predio svijeta koji džep podnese i kojem srce podlegne. Projekti takoðer mogu biti aktivnosti poput zaštite okoliša, rada s djecom, mladima, starijim osobama ili osobama s posebnim potrebama, kulturno-umjetnièki projekti, uredski poslovi i još mnogo drugih. No, jednako za svakog od njih zasigurno se veže uèenje jezika, upoznavanje s kulturom kojoj se uspješno ili manje uspješno volonter prilagoðava, šaroliko iskustvo, nove spoznaje, novo obzorje na kuglu zemaljsku i podjelu svijeta, samostalnost u originalnom izdanju, uklanjanje

Broj 1 / 2008


nacionalnih barijera ako ih imate, aklimatizacija tijela nenaviknutim klimatskim uvjetima i još mnogo privlaènih ogoljenih istinitosti i nematerijalnih bogatstava koje vam može pružiti duži boravak u za vas nepoznatome kutku svijeta, koji se odazvao na vaš poslani obrazac i CV, motivacijsko pismo i èist kriminalni dosje u sluèaju da to od vas zahtijevaju. Karta prijevoznog sredstva je na vašoj grbaèi, no osiguran vam je mjeseèni džeparac za pristojan život, što ukljuèuje hranu i stanarinu. Na vama je ako æete uz volontiranje imati koji dodatni posliæ, pa si priuštite „šalabajz“ po ostatku zemlje. Stoga u novèarki nakon tog dugog putovanja zasigurno ne oèekujte veæe vrijednosne papire urešene nekom od svjetskih valuta, no opet ne zaboravite da s tim ciljem niste ni startali. Stoga, odlièno za avanturiste i trenutne ne-karijeriste koji teže kooperativnom radu umjesto kompetitivnog sustava. Sa da na ko n is cr pn og su bj ek ti vn og izvještaja volontiranja vraæam se na spomenute „s uh op ar ne“ vo lo nt er ske aktivnosti koje zaista imaju svu težinu te rijeèi. To je volontiranje intenzivnijeg karitativnog i humanitarnog djelovanja i kao takvo veæinom ne ukljuèuje posebice dodatne zabavne zaèine. Tu spadaju mnoge bolnice, domovi s napuštenom djecom i još mnoga slièna mjesta koja traže mlade ljude koji bi pomagali na bilo koji naèin s obzirom na kolièinu slobodnog vremena. Za to je namijenjen program lokalnih volonterskih servisa koji samim time uspostavljaju centralno mjesto u gradu, te s jedne strane osigurava volontersku potporu svim udrugama, javnim institucijama dogaðanjima i pojedincima kojima je ona potrebna, a s druge strane svi ljudi koji žele svoje slobodno vrijeme posvetiti volontiranju, bilo u organizacijama civilnog društva, bilo u javnom sektoru, mogu dobiti željene informacije i edukaciju koja im je potrebna. Ono što je potrebno jest volja, etika, moral, ali prije svega treba poštivati ciljeve i misiju organizacije u kojoj se volontira. U svijetu je

volonterski rad važan èimbenik na gotovo svim razinama življenja, od svakodnevice do promoviranja društveno važnih pozitivnih promjena. Takoðer, rad volontera je izuzetno priznat, vrednovan i tražen te je vrlo znaèajna i gotovo obavezna pr ep or uk a za da lj nj e šk ol ov an je i zapošljavanje. Makar je volontiranje u Hrvatskoj i dalje pod velikim upitnikom i mladi to ne smatraju nimalo modernim i profitabilnim, pa je i vaga sklonija onima koji takav naèin rada rezerviraju za naivce i utopiste, zapravo me iznenadilo koliko volonterskih udruga postoji u Hrvatskoj i koliko se mladih odluèuje na takve bezuvjetne pothvate, pružajuæi svoje slobodno vrijeme i pomoæ. Tu ne spadaju samo veæ navedeni naèini volontiranja, veæ je gotovo svaki veæi kulturni dogaðaj za mlade popraæen volonterstvom, od festivala do raznoraznih studentskih radionica i kulturnih programa. Tako da nam takav „bagatelni“ naèin rada u RH nikako ne može biti stran. Mogla bih iz svojeg iskustva izvuæi odreðenu lekciju i pouku, a to je da nas volontiranje uèi preuzimanju i prihvaæanju odgovornosti i kada nema nikakvog vanjskog autoriteta koji bi nareðivao ili zabranjivao te se tako stvara potpuno razlièit sistem od onoga koji nam je duboko ukorijenjen u navici. Ako sam vas uspjela šarmirati jednim od naèina volontiranja, iskreno preporuèam da se uputite na sljedeæe stranice koje æe vas podrobnije i konkretnije uvuæi u ovu granu filantropije. http://www.vcz.hr http://www.gong.hr http://www.amnesty.hr http://www.volontiram.info http://www.krila.hr No, kako smo svi svjesni da je željeti mnogo jaèi i moæniji glagol od moæi, a „željeti” jedino uspijeva u braku sa „htjeti”, potrudite se u svemu biti dosljedni sebi i realno promisliti je li volontiranje u okviru vaših želja i moguænosti. Vaša dopisnica iz Treæeg svijeta.

Broj 1 / 2008

KAMERALIST

Zanimljivosti, sport i cooltura

49


KAMERALIST

Meditativni kutak

50

SINKRONICITET SVIJESTI I SVIJETA Tekst napisala: Nicole

D

va naizgled nepovezana dogaðaja, koji se ne mogu objasniti uz ro èn o- po sl je di èn om ve zo m; povezuje ih samo osobno znaèenje koje takvi dogaðaji imaju za odreðenu osobu nepovezani dogaðaji koji kao cjelina imaju smisla samo za od re ðe nu os ob u. Primjerice, osoba ima noænu moru, sanja prometnu nesreæu koja se dogodila na specifièan naèin; sljedeæi dan u vijestima sazna da se dogodila upravo takva nesreæa. Za ljude koji prate vijesti i koji su na taj naèin saznali za nemili dogaðaj, to je samo jedan u nizu dogaðaja toga dana, dok je za osobu koja je sanjala taj san, ova nesreæa zapravo - ostvarenje sna. To je sinkronicitet. Neki ljudi to nazivaju sudbinom, sluèajnošæu, èak i sreæom, ali odbacuju bilo kakvu pomisao da takvi dogaðaji imaju dublje znaèenje, pa stoga veæina njih na takvo što samo odmahne rukom i nastavi dalje, kao da se ništa nije dogodilo. Koliko ste se puta sjetili neke osobe koju niste dugo vidjeli niti se èuli sa njom, a nakon toga vam zazvoni telefon i upravo je ta osoba na drugoj strani? Teško je objasniti bit sinkroniciteta. Još je teže ustanoviti odreðene pravilnosti u javljanju ovakvih pojava. Ima li logika ikakve veze sa sinkronicitetom? Mnogobrojna su istraživanja, razlièite psihoanalize, zapravo pokazale da na duhovnoj razini èovjek može utjecati na svoj ili tuði život koristeæi svoj um. Iako ni u tom smislu nema podudarnosti niti nekakvih uzoraka koji bi se ponavljali, snagom volje èovjek zaista može èiniti

zapanjujuæe stvari. Mnogo je ljudi koji kažu da pogledom ili dodirom mogu oèitati tuðe misli, malo je njih koji zaista tu moæ posjeduju. Ako pogledamo unatrag, proroci su mogli predvidjeti neke dogaðaje i do najsitnijih detalja. Jesu li oni imali nekakvu mistiènu moæ? ...ili su jednostavno znali kontrolirati svoju svijest, nauèili u svako dnevnim znako vima, simbolima, slikama vidjeti nešto dublje, znaèajnije. Ia ko zn an os t mo žd a ni ka da ne æe konkretno moæi odgovoriti na ova pitanja, trebali bismo se zapitati nismo li biæa koja imaju dublje osjeæanje za svijet oko sebe možda samo trebamo postati svjesni da postoji nešto više, nešto duhovnije od najobiènijeg proživljavanja života, ne��to dublje od obiènog donošenja svakodnevnih odluka o ovome ili onome. Vrlo lako, taj sinkronicitet naše svjesti i svijeta oko nas, može nas ugodno iznenaditi, kada se stvari poènu odvijati u našu korist, a to se može dogoditi jedino prihvatimo li èinjenicu da smo na ovaj ili onaj naèin povezani sa našim unutarnjim svijetom te jedni s drugima.

Broj 1 / 2008


Samo mala želja Ne možeš ni pojmiti koliko bi željela da si sada pored mene, Ne možeš ni zamisliti koliko te moje ruke noæas trebaju Èini mi se kako uopæe nisi svjestan koliko me tvoj dodir boli Svaki tvoj pogled u meni ruši sve moje svjetove Zbog tebe bi uèinila sve, stala pred brzi vlak, Samo trebaš zatražiti, ponizno me moliti..... Ne možeš ni pojmiti koliko me trebaš, sada u ovom trenutku Ne možeš ni zamisliti koliko ti trenutno nedostajem Da nedostajem ti, ali samo zato jer sam upravo pored tebe... Sjedim u tvojem naruèju i dok tvoja ruka lagano klizi mojim leðima Tvoj pogled je odsutan, ti tražiš nešto više, ne samo romancu Ti tražiš sve, tražiš cijelu mene, ja ti se nisam spremna predati... Ne još, a možda i nikad, ali nemoj gubiti nadu jer sve što trebaš je... Samo dodir ti može pružiti vjeèni mir koji si oduvijek tražio... Ivana Vidoša

Sa

ila s li è o k s e j pfa

tice

ila s litice è o k s je Sapfa g uma. o v s a s u a ja æ e snašla m o t š v a Ti ljub bi, prema te tstvo. le k o r p o ka ti je vidiš smo iste. e v S ! e tnic O, nesre nog koji o eæe? it n b i u lj e ir o z t š e r Za jesme p p e n je n oslat? p m poklo ji n a znuæe z Zašto èe koji mene voli aj moga Drag i on de poklonik srca bu … neæu da eš i trgaš ir p o e s veæ ti što nik Irena Puš

Broj 1 / 2008

KAMERALIST

Meditativni kutak

51


KAMERALIST

Meditativni kutak

52

Sjeæanja Tekst napisala: Tihana Krajaèiæ

K

oliko puta se zapitam gdje je to vrijeme nestalo. Kako je prošlo sve tako brzo, poput pijeska nestalo kroz naše ruke. Da li su to samo šumovi i jeka od dana kada smo mi bili djeca, bezbrižna, nevina duha. Kuda su nestala sjeæanja. Sve se gubi, sve prolazi, a pitanje je da li se mi u ovo današnje vrijeme imamo vremena sjeæati. Prihvatiti sve ono što bilo je prije i nastaviti živjeti. Živjeti u ovom vremenu prezira, laži, utvara u obliku ljudi. Moramo pronaæi izlaz. Moramo vidjeti svjetlo. Jer svjetlo je spas. Moramo sprijeèiti da nas loša sjeæanja uguše. Ali moramo potaknuti ona dobra sjeæanja i uèiniti da budu dio sadašnjice jer samo tako možemo èiniti dobro. Moramo vidjeti dobro u oèima drugih i èiniti dobro za druge i sebe. Sjeæanja su ono što ne možemo izbrisati, ali i ono na èemu možemo uèiti. I zbog toga ne dopustite da vam ih drugi kradu, jer ona su samo vaša. Ona su dio vaše prošlosti i dio na èemu gradimo buduænost.

tava, u p s d a ponek obzore... s a n o o št lje, u nove go... n o e v o da o dru je je s Sjeæan a da krenem vidjeti nešt sputav da trebamo sjeæanjima. a Ali i t rob svojim ne biti

Broj 1 / 2008


Tekst napisala: Tekst napisala: BeZimena

Bezimena

Biljana Žganec

T

og je jutra žurnim korakom ušla u knjižnicu. Željela je sabrati misli, pobjeæi od svega. Mogla je sjesti na klupu u parku i naviti mp3 do bola, da glazba nadjaèa oluju osjeæaja u prsima, da boli više nego što boli svaki kratki i plitki udisaj uzrokovan visokim stupnjem uzrujanosti. Ovdje je toplije. Veæ osjeæa mreškanje nosa, oèi peku... Toliko je krupnih kapi proteklih godina skliznulo niz obraze, tako bespotrebno, uvijek u krivom trenutku, slankasta zrna slabosti. Plakanje nije opcija - ponavlja tu odluku. Sjeda, vadi knjigu i bilježnicu iz torbe. Stol je sreæom prazan, pogledom kruži po prostoriji. Nema puno ljudi, neæe biti gužva... Slova na papiru, èak i više puta proèitana, nemaju smisla. Bar ne njoj. Vrti film u glavi, onaj isti koji se toliko puta vrtio, sa puno „zašto“, a bez odgovora, sa scenarijima tipa: a da sam ovako postupila… ovo rekla… tu zašutila... Ni sama ne zna zašto si to radi. Brada se veæ trese, ali opet hrabro odoljeva želji da se rastuli. Mobitel vibrira, no ne haje. Nije joj do beskrajnih razgovora, ma ni do kratkih. Opet on, opet ona. Veæ su neko vrijeme zajedno i... Dalo bi se tu svašta reæi. Trenutno sve o njemu može sažeti u jednu rijeè - kreten. Kreten, kreten, kreten! - bolje se osjeæa dok to ponovlja iznova. Zabavlja je ta misao, kad netko sjede za stol. Kaj od svih stolova baš ovaj mora biti tvoj?! pomisli. Pogleda došljaka napadno, podigavši obrvu i konta: shvatit æe biser da nije poželjan, no on netrmice gleda u nju. Ona uzdahne i spusti pogled. Slobodno? - pita glasno, a veæ je sjeo. Provokacija na finjaka. Šapæuæi odgovara: Oèito si prvi put ovdje i nastavlja još tiše - pa æu te ljubazno uputiti, ovo je knjižnica, tu se ne prièa. Nasmješio se. Divno, divno, draga moja - kaže u sebi i

pogleda uokolo, ali svugdje je zauzeto barem po jedno mjesto. Tad on privuèe njezinu bilježnicu k sebi i potrga jedan papir. Haloooooooooo!!! - zadere se ona. Gleda ga preneražena, a on se zavjernièki nagne bliže i rastežuæi, kao da se obraæa malom djetetu, šapne: Oèito ti nitko nije rekao, ali ovo je knjižnica, pa... moraš biti tiho. Nervozna, èeška se iznad obrve, crvenilo boji obraze, ekipa pilji, a on se smije. Pokunjena spušta glavu, kadli on gurne onaj istrgnuti papir na kojem piše: Bok! Ma, ne samo da neæu otpisat, frajeru, ni pogledat te više neæu - zakljuèuje razdražena. Uzima papir, nešto našvrlja, pa ga opet gurne: Kaj me ignoriraš? Ma neeeeeeeeeeeeeeee, èini ti se nastavlja raspravu u glavi, iako je veæ svrbi ta kemijska. Prošlo je veæ nešto vremena, on privlaèi papir, pa švrlja i opet tura njoj pod nos: Mora da je jako zabavan taj naslov knjige u koji piljiš veæ deset minuta. Pobjegne joj smješak. A budaletina si draga moja, ima deèec pravo. Pogleda u dva smeða oka, pa otpiše: -Zauzeta sam. -Èitanjem, pa vidim. -Ne, mislim, imam deèka - opet æe ona. -Ma daj, fakat?? -Ne kužim smisao ovog dopisivanja, pogotovo spuštanciju na moj raèun. -Sorry, ma nije namjerno, ajmo ispoèetka.Bok, ja sam idiot koji je tako bezobrazno sjeo za tvoj stol. Opet, jedino je ona glasna, smije se, a ekipa gleda. -Bok, ja sam nedruželjubivo i cendravo žensko biæe - napiše ona. -Btw i ja sam zauzet. Ne piskaranjem, imam

Broj 1 / 2008

KAMERALIST

Meditativni kutak

53


KAMERALIST

Meditativni kutak

54

curu. Da, za fakat. Pogledi im se sreæu, nasmiju se tiho. Zašto si uopæe sjeo ovdje? Nikakav poseban razlog - napiše on. Dopisivanje se nastavlja, trga papir za papirom. Netko od poznatih lica proðe s vremena na vrijeme, redovita ekipa, ona klimne u znak pozdrava i sa svakom minutom sve željnije èeka kad æe papir skliznuti preko stola, novi redak njoj napisan,

nova smiješna sentencija zbog koje je jedan korak dalje od onog jutarnjeg groznog raspoloženja. Što je to sa deèkima koji te znaju nasmijati? Jesu li toliko rijetki, tako dragocijeni da ti se odmah poènu uvlaèiti pod kožu ili je to samo zbog navale endrofina, pa si poèinje umišljati da ovo piskaranje nešto znaèi? Onaj kreten sa poèetka prièe ima dobar smisao za humor, mora priznati. Prilazi im djevojka, visoka, zgodna. Pozdravlja ga. Tiho poèinju intiman razgovor. Ona okreæe glavu na drugu stranu i skriva papire pod knjigu. Što ja, zaboga, uopæe radim tu? - pita se. Èemu ovo? Mali je simpa, no vrijeme je da kupim svoje stvari odavde. Brzo gužva papire i gura ih s knjigom u torbu. Prošli su sati i sati ovdje, èeka je povratak stvarnosti koju je ostavila pred zidovima ove zgrade. Još samo nekoliko koraka... Netko je uhvati

za ruku. Hej, pa odjurila si bez pozdrava - reèe on. U ruci mu je napola zgužvan papir koji je u žurbi previdila. Žuri mi se, bok! - odgovora i krene kroz vrata. Prati je u stopu. Hladnoæa ih u trenu obavije. Bez jakne si, vrati se unutra - kaže mu ona. Imam jednu molbu. Samo jednu. Pustit æu te, samo......... - on æe nesigurno. Pa reci napokon. Šuti, trenuci prolaze, pa ona posegne u džep kaputa i vadi mp3, raspetljava slušalice nervozno. Pusti, ja æu - kaže on i uzima joj mp3 iz ruku. Sljedeæi trenutak njegova veæ hladna ruka nježno prisloni jednu slušalicu na njezino uho. Trznula se, ne samo zbog hladnoæe, veæ zbog iznenaðenja, a on bez rijeèi gleda i opet prislanja nježno slušalicu na uho. Novi drhtaj proðe joj tijelom. Svira ona njena laganica. Mjesto gdje joj ruka dira ušku sad se žari, mali impulsi topline šire se tijelom, a ona poželi da ovaj trenutak traje vjeèno. On korakne još bliže. Drhtaj proðe njegovim tijelom. Od hladnoæe - pomisli ona. Usne se približavaju, kao da mu otkucaj srca èujem blizu, tako blizu. Ne može više izdržati taj pogled, u biti može, no spusti glavu brzo, da ne......... I opet drhtaj. Njezin ili njegov. Ma, jel važno?! Natjerao ju je da digne pogled. I dok gleda dva smeða oka i usne sad zaželjene........ Pjesma je završila. Još uvijek je drži, još uvijek mu se predaje, ali trenutak je prošao... I toplinu daha mu osjeti, ma vruæinu usana kao da nazire, al ipak, trenutak je prošao. Opet spušta glavu. On korakne unatrag. Ne može, ne želi pokazati da nije željela da je pusti. Da bar nešto kaže, no on samo šuti, šuti, šuti. Stvarno je hladno, idem - prozbori i tad gurne onaj zgužvani papir u njezin džep. Udahne glasno jer želi reæi da je zanima što je htio pitati… No, èemu? On odlazi.

Broj 1 / 2008


ŠALJIVI OGLASI I PAR BRZOPLETIH

Prodajem traktor, kuæu i njivu od 10 ha za žig iz politologije. Šifra: boss Zamijenite me kod zubara i plaæam vam godišnje usluge masera, kozmetièara, faceliftinga, a èak vam platim i koju krpicu. Šifra: zubofrenièar Mijenjam babu koja hrèe, za cimericu, a još bolje cimera koji puši. Šifra: bolnièka soba Tražim cimera koji æe dobrovoljno prati suðe, plaæati stanarinu, iznositi smeæe i kojem neæe smetati moje smrdljive èarape u kuhinji, pune pepeljare u kupaonici i prazne boce piva na stolu u dnevnoj sobi. Šifra: nadobudni Traži se slobodna djevojka modernih shvaæanja sa znanjem rada na raèunalu, u svrhu druženja Šifra: Plug 'n' Play VI IMATE MOÆ, MI IMAMO NOÆ! Šifra : Podzemlje Republic

Pišite anonimna pisma jer ne moramo da odgovaramo na njih. Šifra: Vlast Svatko ima pravo na moje mišljenje. Šifra: Egocentrik Nitko nije nekoristan. Iskoristite me bar kao loš primjerak. Šifra: Nezaposleni Što je to ? Èetvorica u sobi, a samo jedan radi Tri državna službenika i ventilator. Vraæa se politièar kuæi i obasipa suprugu poljupcima. -Sve je gotovo, izabran sam! -Stvarno! Ne lažeš ? -Ne, sad više nema potrebe. Tko pod drugim jamu kopa, fizièki je radnik. Rad je sladak, ali ja sam šeæeraš. Alkohol je èovjekov najveæi neprijatelj. Samo kukavica bježi od neprijatelja. Badava se oslanjate na istinu. Neæe vas izdržati.

Broj 1 / 2008

KAMERALIST

Zabavan kutak

55


KAMERALIST

Zabavan kutak

56

The best of forumaških mudrolija Ako moš' bit sritan danas, nemoj èekat do sutra. Poraz nije kad padneš na dno, poraz je kad se odbiješ podiæi. By MACA Život damo, Trst ne damo. By George Constanza

u našim glavama. Bolje orat u NSB-u, nego na njivi. Mudrost i sirovina sjede na zajednièkom dvosjedu. By Miklja Bolje biti gubitnik nego ne biti. Od pereca rastu djeca.

Sudbina kroji naš život, a mi krojimo sudbinu. By redone Zašto lijevo, kad možeš desno! Život nije sam po sebi ni lijep ni ružan, ni znaèajan ni beznaèajan, a hoæe li se pretvoriti u sveèanost življenja ovisi iskljuèivo o nama! By Talya Tko tebe kamenom ti njega kruhom! i æevapima! i lukom! i malom pifom! Ako je neèeg previše to nejde ni na kruh! By the one Nada je moj najbolji prijatelj. Svaki put kad pogledaš unatrag, izgubio si sekundu da gledaš naprijed... By Tiny

Ako misliš da si u pravu, onda studiraš krivo. Tko tebe kruhom, ti njega ZUPom. Zubi su kao žene, nedostaju ti nakon što ispadnu. U glavi su mi tendencije, a u duši diferencijacije... Ostaje mi samo humor egzistencije. Ne vjeruj muškarcu koji se deklarira kao džentlmen . Ljubav je zahtjev mozga za povraæajem u prijašnje stanje. Ljubav je uzajamni dug u kojem nisu isplaæene sve rate. Ako cijeli dan ne radiš ništa, kako znaš kad si gotov? Ne životnom putu, jedine prepreke su one

By Ivo Kada ti je srce slomljeno na svemu vidiš pukotine. Bolje pasti iz tramvaja (oni ne mogu biti jureci ) nego godinu. By Ivy Zub je kao žena: kada je kvaran i izaziva samo bol, radije bi ipak da ga imaš nego da ga nemaš. Nema ružnih žena, nego ima malo rakije. By Bob rock

Mi smo ljudi sa ceste i nemamo ništa osim svojih sudbina. Sunce sija da ja mogu postati crv u trešnji. By grièka Što te ne ubije... dobro te naživcira! Sve što želiš napraviti kak spada - napravi sam! Najbolji èovjekov prijatelj je drugi èovjek koji gleda svoja posla. što ti je život, kad se komad kao što je W.Miller rodi na drugom kraju zemlje. Kišobran glavu èuva! Ne prati stranca na putu za negdje. By Nicole Osveta je jelo koje se servira hladno. Tako sam sexy da me groznica trese. Ne može deèko biti ružan, koliko ja mogu biti pijana. Ako se moraš vraæati u prošlost svojeg života da bi vidio na kojim si stvarima pogriješio! nemoj! Jer onaj tko jednom nije nauèio, neæe nikada.

Broj 1 / 2008


Ne odgovaraj na sms-ove strancu... jer samo trošiš novce. By chuchi

Patiš dok ne shvatiš, kad shvatiš opet patiš, jer si shvatio da si uzalud patio!!! Ako ne možeš pomoæi-smetaj! bitno je sudjelovati By jelena 211

Duhovitost je drskost koja je stekla obrazovanje. Glupaèe tuguju, energiène naðu zamjenu, a pametne oduvijek imaju rezervu. Neki ostave nešto iza sebe samo kad èuènu. Kada ne možeš pomoæi, smetaj. Najvažnije je sudjelovati. By opichena

Bolje trbuh od pijaæe, nego grba od štihaæe. Èovjek nije ljubomoran kad voli, veæ kad želi da bude voljen... Bolje biti glup nego æelav - ne vidi se na prvi pogled. Mjera je èovjekovog '73tvarnog karaktera ono što bi uèinio kada za to nitko ne bi saznao... By MIMI

Ako ti netko kaže nešto što je bolno tocno, to je samo prolazna istina koja æe se promjeniti. Ako u tebi raste bol i poniženje, vidjet æeš da æe ju kontekst pretvoriti u nešto izmeðu bezazlene šale i urnebesnog smiješnog... By Zelena Kad razotkriješ prijatelja,onda postane ono što je uvijek i bio-istinski neprijatelj!!! By vanja

Ljubav je uvijek poèetak znanja, kao što je vatra poèetak svjetla. Svaki topic offtopic.

Ako misliš da nikog nije briga jesi li živ/a probaj ne platit barem jednu ratu kredita!

By badek

By ninek

Kupujte zemlju. Više je ne proizvode. Ne ljuti se što drugi nisu takvi kakvi bi ti htio da budu, kad ni sam ne možeš biti takav kakav bi htio biti.

Svijet je ogromna slagalica puzli koja nikad nece biti slozena, njezin kontinuitet se sastoji od micanja starih djelova kokako bi mogli staviti nove koji ce impresionirati mase u svrhu globalne manipulacije ! ! ! ! By Thriller

By matea 'Ko s djecom liježe, budi se upišan. By cvichka Kad vas god pokenja golub, pokušajte zamisliti kak bi bilo da krave lete. By Nina :) Ja sam potpun i bez bolje polovice. Žene nikad nisu iskrene. Pusti curu da se prva napije. Za curama ni autobus ne trèi. By Voltaren

Kad ti jednom krene onda te die do kraja! (a u veèini sluèajeva krene nešto loše) By Grga

Ako nije tvoj dan s zakonom se poveži. By orbitrek

Život je masovna pojava! By Tompa

Broj 1 / 2008

KAMERALIST

Zabavan kutak

57


KAMERALIST

Zabavan kutak

58

Karikaturu nacrtao: Milenko Stambolija

Broj 1 / 2008


Ekipa KAMERALiSTA: GLAVNI UREDNIK:

Tihana Krajaèiæ UREDNIŠTVO: Biljana Žganec Ivana Vidoša Nikolina Artiæ Martina Maliniæ Jelena Jukiæ GRAFIÈKI UREDIO: Milenko Stambolija

Broj 1 / 2008

KAMERALIST

Impressum

59



KAMERALiST 1/2008