Page 1

LIST ŽUPE GOSPE OD ZDRAVLJA U NEUMU, GOD. XII. (2010.), BR. 21

Čestit Božić...

sretna Nova Godina 2011.

2010 ... i nova crkva tebi, Neume!


Str. 2

Zvijezda Mora, god. XII. (2010.), br. 21

Godine Gospodnje

2010.

nova crkva obilježila Neum Godina 2010. ostat će zasigurno zabilježena u povijesti Neuma kao godina izuzetnog značenja. Tijkom nje izgrađeno je u samom središtu grada zdanje koje će promijeniti vizuru grada i postati sigurno jedna od najprepoznatljivijih njegovih oznaka. Riječ je o novoj crkvi u središtu samog grada. Crkva je već sama po sebi vidljiva, a kad dobije predviđeni zvonik bit će najuočljiviji objekat s koje god strane se ulazilo u Neum. Pa dostojno je i pravedno. Po ovoj crkvi se Neum pridružuje ostalim gradovima pa i manjim mjestima na obali Jadrana kojima je crkva središte i po kojima se znade tko tu živi od stoljeća sedmog. Trebalo je dosta truda i muke pa i vještine da se zemljište, geografski veoma pogodno kao središte grada, a terenski vrlo zahtijevno mudro iskoristi. Da crkva ne utone u nekakav sokak, ali i da se kosina zemljišta iskoristi ekonomično za popratne prostore budućeg pastoralnog centra koji se svakako predviđa s obzirom na brzi rast Neuma, a osobito zbog turističkog gospodarstva za koga se Neum opredijelio. Naime, kada našim gostima na upit gdje je crkva službeno hotelsko osoblje odgovori da je gore poviše magistale, u nedostatku gradskog prometa odustanu je tražiti svi osim onih najmlađih i najupornijih. Crkva je po stilu gradnje prepoznatljiva kao sakralni objekt svakoj kulturi i ubuduće se takva pitanja neće ni postavljati. Na koncu što reći? Svima koji su sudjelovali u njezinoj izgradnji veliko hvala u ime Božje, a tebi, Neume, iskrena čestitka!!!

Aktualno

”Zvonik

se neće graditi...”

- Dumo, kad će se graditi zvonik? - doista je često pitanje koje vijernici upućuju našim svećenicima. - Neće se graditi! - svaki put se čuje energičan odgovor. - Kako neće kad ste ga najavili, pa i sredstva pomalo kapaju... - Nismo najavili da će se graditi nego da ćemo ga graditi! Ta nije bor da ga sunce grije a kiša lije... Gradit se sam neće, a hoćemo li ga mi graditi, živi bili pa vidjeli. - Pa čujemo nedjeljom da se stvari kreću, kako ide? - redovito slijedi novo pitanje. - Ma ne ide! Moglo bi se najviše reći da je “propuzalo”, da gmiže. Naime, zvonik se ne može raditi na etaže kao crkva: danas metar, sutra dva... Treba sredstva u cijelosti prikupiti, skelu postaviti, u komadu sagraditi zvonik i odmah ga izvana urediti. Ne samo da ne kvari vizuru grada nego i što se skela ne može danas stavljati sutra skidati pa sve tako godinu za godinom... On se mora graditi sasvim drugačije. Prije svega treba izabrati plan lijep oku da ne kvari izgled našeg grada, a to u isto vrijeme znači i vrijedan, a vrijedan znači poskup! Očekivalo bi se da svaki Neumljanin bude doista vitalno zainteresiran za ovaj biser kojim će se ponositi i on i generacije i generacije nakon generacija... A kako je dosad? Treba iskreno reći ne ispunjavaju se očekivanja. Apel je doslovno poslušao samo Marinko Lovrić okupio svoje kooperante, one na čije je molbe za donacije odgovarao i prikupio znatnu sumu, oko 15.000 maraka.. Ali samo on, Uključila se i škola: dječica ukupila 2.100,- maraka. I mali Tomo 30 + 30 maraka... Ostalo je kackanje! Sto darovatelja po 100,- maraka je samo 10.000,- s čime se ne smije ni početi... Bolje čekati sunce i kišu ne bi li oni....

Čestit Božić, blagoslovljena Nova godina i NOVA CRKVA svom Neumu

želi “Zvijezda Mora”

              

ZVIJEZDA MORA

List župe Gospe od Zdravlja, izdaje župni ured, Trg Gospe od Zdravlja 1, 88 390 Neum. Telfax: --387 36 880-048, List se uzdržava dragovoljnim prilozima., Federalno ministarstva obrazovanja, kulture i športa br. 02-15-453/02


Aktualno



Zvijezda Mora, god. XII. (2010.), br. 21

Str. 3

Božić vjere ili Božić običaja? 

Pred nama je još jedan Božić. Malo je reći Božić, treba tu riječ i taj blagdan uvijek popratiti srcem, treba reći najradosniji od svih dana i blagdana tijekom kršćanske godine! Ali samo ako je doista Božić vjere!!!

Božić svetogrdnih običaja

Što je to Božić vjere koji kršćanina ispunja najvećom i najdubljom radošću, radošću srca i duše? A što je Božić koji nije Božić: Božić negacija svega što je duh Da bi Božić doista Božića?

Dovoljno je stati pred jaslice!

Stajati uspravno, doista je teško u svakom pogledu. Kad se čovjek spusti na samo zemaljski život, onda i duhom pada na četiri noge, postaje biće zemlje bez usmjerenja prema nebu. I onda sve oko sebe prilagođava onome u sebi: svojoj zemaljskoj bijedi. Osobito je naglašena opasnost promašenog pa i svetogrdnog slavljenja svetih stvari: Božića, svetaca zaštitnika naših obitelji, mjesta... Svako od naših sela uglavnom ima svog zaštitnika: Gospa od Zdravlja, sv. Ante, sv. Šimun, sv. Stjepan, sv. Luka, sv. Tripun, sv. Nikola, sv. Martin, Mala Gospa... Dakako brigom svećenika redovito se organizira sveta misa, sveto slavlje s radosnom pjesmom i molitvom za zagovor sveca čiji smo dan s toliko radosti čekali... A onda, poslije mise dođeš u kuću na svečani objed gdje te neki od domaćina pozvao, kad tamo: u svakoj kući više “slavljenika” nego je bilo u crkvi misara! I to kakvih “slavljenika”, ždere se nemilo, pije se još nemilije, a tek razgovori! Psovka za psovkom. Užas da ne reknemo i strava!

bio Božić, treba ga ispravno shvatiti i proslaviti: kršćanski, dušom. Ni običaje ne treba odbaciti, ako su prožeti vjerom velika su pomoć duhovnoj radosti!

Stati i pogledati očima duše u te nevine oči djeteta i reći svom ljudskom umu da shvati koliko može shvatiti: to je utjelovljeni Bog. A kad se utjelovio u slabašnog čovjeka i izabrao štalu s jaslama radi nas, reći: to je utjelovljena Ljubav! Osobito kad znadem da je on postao ljudsko dijete, čovjek, da mene uzdigne da budem Božje dijete, sin Božji. Ima li većeg dara, ima li veće radosti za stanovnika ove suzne doline kome sudbinom izgleda - smrt! Radujem se što On postade dijete ljudsko da ja postanem dijete Božje. Kako onda neću pjevati, veseliti se, klicati svim umom, svom dušom, svim srcem svom snagom i bićem svojim?!

Božić svetih običaja Uz ovako shvaćen Božić sve čime izražavam soju radost radi ovih dubinskih egzistencijalnih elemenata lijepo je, dobro je, sveto je,... I bogat stol i jelka i pjesma... Osobito običaji koji dočaravaju ovo dubinsko, duhovno... Božićne pjesme, brštan i blagoslovljena voda, badnjaci, želje koje izražavamo jedni druigma... Tu su naši stari bili nedostižni. Osjeća se u novije vrijeme povratak tih starih običaja koje želimo prenijeti novim generacijama jer su doista prekrasni i značenjem prebogati! Osobito naši stari hrvatski običaji!!!

Tiha noć, sveta noć! Osobita opasnost je izvraćanje Božića. “Tiha noć sveta noć” - jedna je od najljepših svjetskih kršćanskih pjesama. I nema doista veće ludosti i sramoćenja Božića od “lagumanja” na koje su mnogi sveli taj sveti dan radosti duha! Hvala Bogu, kako kultura prodire sve više u naša mjesta, tako je i ove ludosti sve manje i manje. Punmi smo nade da će ova Božić biti doista - Božić vjere, radosti duha koju prati i radost tijela... -ip-


Str. 4

Zvijezda Mora, god. XII. (2010.), br. 21

Aktualno

 Bolje nikako nego svakako! 

Crkva je dom Božji!

i društvo koje će prepričati cijelu misu, a da ih dumo ne vidi. Traže se mjesta pod korom, iza stupova, a Kad molimo Anđeo Gospodnji, ako uopće zna- neumska sakristija je posebna blagodat tko je se mo moliti, onda kažemo: “Riječ je tijelom postala „dočepa“. Stariji „doduše“ traže mjesta u klupama, ali i prebivala među nama“. Dakle, najprije je Riječ, ne biraju one s kojima se mogu ispričati do mile volje. Sin Božji, prebivao među nama na vidljivi način, Tako crkva prije sv. mise više liči na prepunu košnicu a poslije uzašašća na nebo, prebiva među nama i pčela nego na hram Božji. Svi pričaju, nitko nikoga dalje, na čudesan način pod prilikama kruha i vina ne razumije jer zbor u zadnji tren vježba svoj reperu našim crkvama. Zato su naše crkve sveta mjesta, toar. Kad svećenik dođe do oltara neki malo utišaju Kristovi stanovi koji nas trebaju sjećati svih darova svoj ton, a neki ne. Kad misa počne mnogi izgube otkupljenja, a osobito Isusove ljubavi u Presvetom svoj glas jer tko je vidio da u misi treba sudjelovati oltarskom sakramentu. Prvi kršćani su se sastajali na svojim odgovorima i molitvom. Jedva tko da odgovtajnim mjestima da slave sveta otajstva. Tako bijaše u ori amen, a kamo li izmoli slavu. („Bože i dumo, pokprvom stoljeću kršćanstva za vrijeme progona. Kada lonite mi se što sam došao danas u crkvu, pa makar to bilo samo fizički, je crkva dobila slobodu a pamet je tko zna odnosno kada je Krisgdje“). Moram se tov križ zasjao u sloovdje vratiti na bodi, počeli su kršćani prošlo, još nesvršeno podizati lijepe i velebne vrijeme kada smo hramove Bogu na čast morali gledati sjedi kao svjedočanstvo nice CKSKJ. Dok svoje vjere. Tako danas dotični drug čita skoro svaki grad, pa i svoj nadobudni govselo ima svoju crkvu i or dvorana je puna, tu se slavi ime Božje jer sva mjesta zauzeta. crkva je Dom Božji, a Ponetko doduše usto se očituje na poseban tane i ode, a drugi način u slavljenju svete dođe, dok prisutni mise. Svaka naša crkva pobožno čitaju noili crkvica, velebna ili Prvo se popune i nabiju svi zkuci crkve... vine, pričajući, a nesiromašna, je velebno mjesto, mili stan Božji gdje susrećemo živoga Boga i koga uhvati i blaženi san. Na kraju govora neizostagdje On neprestano očituje svoju ljubav prema nama. van je pljesak iako ne znaju što je ovaj govorio. Ako ovako razmišljamo onda će i naš odnos prema crkvi, posebno ponašanje u njoj biti u skladu s ovim tajnama. E moj kršćanine, crkva je hram Božji, a ne Kongresna dvorana. Hajde, nekako se i dogura do evanđelja. Na riječi: „Čitanje svetog evađelja po. . . ! - narod MEĐUTIM: čini mi se da mnogi „vjernici“ danas odgovara: “Slava tebi Gospodine“ i napravi tri križa: ne misle na svetost mjesta i njegove uloge u našem na čelu, usnama i prsima. Neki se tada klanjaju, pa životu. Oni smatraju crkvu običnom građevinom gdje gledano s oltara sva crkva je u valovima, kao da je se ljudi skupljaju da bi se bolje upoznali i dogovorili morotres (cunami) . Neki totalno udubljeni u svoju za svoje poslove, a dosadni dumo neka s oltara uvijek priču ni na evanđelje ne ustanu, a kamo li da naprave priča istu svoju priču (pa to mu je i posao) , ja imam križeve i odgovoraju. (Važan je dogovor jer u kafiću pametnijeg posla. Kad dolazimo nekome u goste onda nemaju kada, treba pratiti tko s kim izlazi na piće da bi je red najprije pozdraviti domaćina - u crkvi živog trač puknuo. ) Držači zidova, sakristani i čuvari vrata, Krista. Kako to činimo?Mnogi utrče u crkvu kao u da ne bi slučajno svjež zrak ušao u crkvu, već se uz sportsku dvoranu, s namjerom da zauzmu najbolja priču premještaju s noge na nogu jer im je dojadilo (najskrovtija) mjesta za priču i dogovore. Ne po- stajati, iako ima mjesta u klupama. Takvi izdrže do gledaju prema oltaru i svetohraništu, a kamo li da se očenaša, najdalje do pričesti i odoše, za njih je misa poklone domaćinu i pozdrave ga. Ako i pognu malo gotova, iako završava s „Idite u miru“. Ima i onih koji koljeno to više sliči na posrtanje nego na klanjanje, a upola mise izađu zapaliti jer ne mogu više izdržati. kad se krste kao da razgone muhe. Obavezno je ući u Što reći i koga mijenjati, sebe i svoj odnos prema crkvu sa žvakom u ustima (tko je kriv što tih rekvizita hramu Božjem ili mijenjati drevnu predaju Crkve i nije bilo u Isusovo vrijeme - ovo je sad popularno). njezinu nauku o svetim mjestima i čašćenju Krista, Nakon posrtanja i preživanja, traži se što bolje mjesto među nama trajno prisutnog. Don Zdravko

E, moj kršćanine!

Moj odnos prema crkvi


Aktualno



Zvijezda Mora, god. XII. (2010.), br. 21

U ispunjeni život... 

Što to moramo imati u sebi i što dati od sebe, kako bi na svom životnom putu živjeli sretno i ispunjeno ? Nije se lako oduprijeti tijeku svakodnevnog života u kojem svoje potvrđivanje neprestano tražimo MOME TATI i očekujemo izvan sebe, ili u Ova misao u osvit zore društvenom što u meni radost budi, potvrđivanju ili nije nešto čega nema, u ljudima koji nego nešto što sad traje. su nam bliski, tražeći bezuvjetno Ta snaga što u meni bije, njihovu naklonšto tvoje biće je dade, ost. Neprestano nije nešto čega nema se nastojimo uknego je živa i plodove sije. lopiti i dopasti. Dok život brzo Taj trag koji stalno pratim prolazi, u našim što znake mi zorne daje, bezgraničnim nije nešto čega nema, nastojanjima nego je put kojem se vratim. u odgovoru društvenim zaTvoj živi duh, predragi, htjevima, pa što u meni zauvijek živi, učimo, studiranije nešto čega nema mo, radimo i nego traje i radost daje. stječemo, sve P. Kriste u cilju zadovoljenja statusa koji društvo postavlja pred nas, potrošimo svu svoju snagu i energiju. U tom tijeku nastojimo osvojiti svoje bližnje i svidjeti im se jer nas moraju voljeti bez obzira na uvjete na koje zbog toga pristajemo. Tko su naši bližnji i što sve činimo da im se svidimo? Ako u meni još živi duh skromnosti i poštenja koji baštinim u svom biću, da bi se svidjela ja postajem i neskromna i nepoštena. Ako u meni ima sramežljivosti, pristojnosti i dostojanstva ja ih odbacujem da bi se svidjela bližnjima, te postajem besramna, umišljena i ohola. U nama živi puno dobroga što napuštamo, gušimo, a prihvaćamo sve i svašta sve u cilju da se dopadnemo okolini i ona nas „voli“. Tako ovaj život, u kojem neprimjetno stalno prihvaćamo poneko adaptiranje, brzo prolazi i za sobom u našem biću ostavlja neizmjernu prazninu. Kada na našem životnom putovanju ostanemo dosljedni svojim iskonskim duhovnim vrijednostima ostajemo neprihvaćeni od svoje okoline i u svojoj ustrajnosti skrećemo na kolosijek koji nigdje nema dodira sa stvarnim životom. Ponovo u nama ostaje nezadovoljstvo u otuđenosti. Sve je više zatvorenih, osamljenih ljudi otuđenih u svome neshvaćanju. Sve je više ljudi okupljenih na velikim

Str. 5

glamuroznim zabavama, opijenih i razuzdanih koji u sebi nose nepreglednu prazninu i umor. Moraju se prožimati, susretati ova dva kolosijeka života i tako formirati životni put. Ako aktivno živimo svoj život, hrabri i odlučni suočiti se, vođeni osobnom savješću, možemo koračati ispunjenim životom. Moramo živjeti sa drugima, naše susrete obilježiti vrijednostima osobnog duha koji je dio nas, ne nastojeći se svidjeti pod svaku cijenu. Ne želimo se uklopiti pod svaku cijenu nego živjeti puninu života u osobnim ispunjenjima. Tako ispunjeni susrećemo druge u njihovoj punoj slobodi bez osobnih nametanja. Samo tako možemo živjeti sretno, a naša životna nastojanja postat će plodonosna. Ne dozvolimo ni jednoj stvari ni osobi da bezuvjetno postane naš gospodar. Naš jedini Gospodar podario nam je bezuvjetnu slobodu i odgovoran život u toj slobodi sigurna je garancija njegovog sretnog ispunjenja. Pava Kriste

***************

Dobrovo i crkva sv. Mihovila

Žitelji Dobrova slave blagdan sv. Mihovila 29. rujna. Na Vlaci,podno sela sagrađena je kapelica posvećena sv. Mihovilu. Kamen temeljac je položen 29. rujna 2007. godine, a blagloslovio ga je naš župnik don Ante Đerek, uz nazočnost seljana i pokrovitelja među kojima se ističe Stipe Gabrić Jambo. Već iduće godine je održana sveta misa na blagdan, u sagrađenoj, ali ne i dovršenoj kapelici. Taj dan je don Đerek temeljito blagloslovio unutrašnje i vanjske zidove kapelice, kao i darovani kip svetog Mihovila jedne naše mještanke. Sad se svake godine na blagdan sv. Mihovila tu služi misa. Ove godine je izgrađen zvonik i blagloslovljeno zvono uz križ, dar grada Metkovića. Zvonik je završen ove godine pred blagdan isto kao zvono i križ. Unutrašnjost, kao i dvorište ove kapelice, još treba dovršiti. Đuro Butigan


Str. 6

Zvijezda Mora, god. XII. (2010.), br. 21

Aktualno

Učinjeno i planirano u 2010. godini Što je učinjeno?

- Okončane su aktivnosti na izgradnji tribina kapaciteta 1213 sjedećih mjesta kao i izgradnja i uređenje svlačionica, sanitarnih čvorova, loža za sudce i rezervne igrače, kao i drugih pomoćnih prostorija; - Privodi se kraju izgradnja dječjeg igrališta u Humskoj, a započeti su i u naselju Bregovi. - Okončani su radovi na izgradnji školske dvorane pored zgrade Osnovne škole u Neumu za potrebe neumske mladeži, čija korisna površina 497,28 m2. - Dovršena je izgradnja kapelice-mrtvačnice u novom Rimokatoličkom groblju u Neumu,117,40 m2 s rashladnom komorom. Planiran je prijenos kapelice Župnom uredu na uporabu i korištenje, dok brigu oko mrtvačnice i groblja treba voditi JP „Komunalno“ d.o.o. Neum, sukladno odluci Općinskog vijeća; - Djelomično je ulagano u prometnu infrastrukturu općine, redovito krpanje i presvlačenje ulica, održavanje lokalnih prometnica . - Urađena je redovita horizontalna prometna signalizacija ulica i dopuna vertikalne. - Okončana je izgradnja i opremanje za novu trafostanicu „Tiha luka 5“ Neum, kao i izgradnja srednje naponskog priključnog voda od trafostanice „Tiha luka 4“ do „Tiha luka 5“ Neum. . - Izvršena je sanacija javne rasvjete u ulici dr. Franje Tuđmana i uz javno stubište koje spaja tu ulicu sa ulicom R. Boškovića. U tijeku su aktivnosti oko javne rasvjete na području Radež, Ilino polje, Brestica, Dračevice, Gradac 1, Gradac 2 i Brštanica. - Vršeno je održavanje i djelomična izmjena cjevovoda na regionalnom vodovodu Gabela-Neum. -Započete su aktivnosti na vodoistražnoeksploatacijskoj bušotini kod Gradnice u Gracu. - Okončani su radovi na 2. fazi izgradnje kanalizacije u Neumu preko implementatora „Mareco“.Time je zaokružena investicija u dijelu koji se odnosi na glavni kanalizacijski kolektor obalnog pojasa Surdup 1 ukupne dužine 1.172 m, zatim dvije crpne stanice na glavnom kolektoru, kao i izgradnja tlačnog spojnog cjevovoda do postojeće kanalizacije kod hotela „Zenit“. Obzirom da su time stvoreni uvjeti za priključke objekata u naselju Surdup 1 na kanalizacijsku mrežu, Općina Neum je pozvala sve vlasnike objekata na podnošenje zahtjeva nadležnom poduzeću za priključke. Po osiguranju sredstava u narednom razdoblju je planirana 3. završna faza radova, izgradnja kanalizacijske mreže do granice sa R. Hrvatskom, na koju će se spojiti Klek, Duboka, Komarna i dr. sukladno međudržavnom ugovoru između RH i BiH;

- Vršeno je redovito održavanje Regionalnog kanalizacijskog sustava Neum-Mljetski kanal. - Za kompletno rješenje pitanja oborinskih voda ostaje obveza općine da ovo pitanje aplicira većim razinama vlasti što je i do sada činila, bez rezultata; - Vršeno je čišćenje javnih dobara kao i održavanje raslinja, cvijetnjaka i druge hortikulture, pranje gradskih ulica za vrijeme glavne turističke sezone; - Izvršena je dekoracija grada za vrijeme blagdana, što se planira i ove godine; - Završene su usluge sustavne dezinsekcije, deratizacije i dezinfekcije. - Nasipanje i planiranje riječnog šljunka pred turističku sezonu na javnim gradskim plažama. - Dodjeljivane su potpore mjesnim zajednicama i drugim neprofitnim organizacijama sukladno potrebama i mogućnostima; - Započete su aktivnosti oko izrade novog Prostornog plana općine i aktivnosti oko izrade izmjena i dopuna Regulacijskog plana Centar 1 i Regulacijskog plana JazineKamenice s posebnim naglaskom na trg, zgradu općine, garaže, prilaze i crkvu. - Održan je tradicionalni 15. Hrvatski glazbeni festivala „Etnofest 2010.“ Neum, kao i 3. Večer hrvatskog folklora 2010., 22. i 23. kolovoza. - Organizirana i održana 13. Umjetnička kolonija. - Održan je NAFF, festival animiranog filma. - Održana manifestacija otvaranja ljetne turističke sezone U susret prijateljima – Neum 2010. - Izrađen Master plan razvoja turizma općine.

Što se planira u budućnosti?

1. Izgradnja vodoopskrbnog cjevovoda za naselje Kamenice, sredstvima Agencije ODRAZ Sarajevo 70% i Općine Neum -30%; 2. Čišćenje obale cijelom dužinom od poluotoka Klek do Surdupa II, sredstvima Fonda za zaštitu okoliša FBiH Sarajevo 80% i Općine Neum – 20%; 3. Sanacija gradskih prometnica što obuhvaća djelomično proširenje, izradu asfalta kolnika, betoniranje i popločavanje nogostupa i drugo, iz Federalnog proračuna 70% i Općine Neum 30%; 4. Okončanje izgradnje dječjeg igrališta u naselju Bregovi 1 Neum, uz ulicu Tina Ujevića; 5. Potpora nastavku aktivnosti na Spomen obilježju Neum. Načelnik općine Neum: Dr. med. Živko Matuško


Aktualno

Zvijezda Mora, god. XII. (2010.), br. 21

Puštena u promet Umjetnička  ILIJANA  kolonija ‘Neum 2010.’

Ilino Polje - malo selo smješteno nadomak Neuma, skoro pa spojeno s njim još uvijek je bez vode, telefona... Put do njega bio je loš, uzak... Mještani su se dogovorili da sami izgrade novi put. Tako su pred sam kraj 2009. god. sa izvođačima radova P. P. Bogdanović i S.Z.R. Zidar iz Neuma započeli gradnju novog puta, dionica Čavla Njiva - Ilino Polje.

Put je dug oko 1 km. Na njega je stavljen tampon koji je također vađen na tom području. Općina Neum

Str. 7

13. po redu umjetnička kolonija ovu godinu obilovala je promjenama. Naime, zbog određenih tehničkih i inih drugih poteškoća, nije mogla biti održana početkom srpnja, kako je to bilo svih proteklih godina.Ovogodišnja kolonija počela je s radom samim početkom jeseni, 23. rujna u hotelu „Zenit“, te tako umjesto već tradicijskog otvaranja kulturnih ljetnih događanja umjetnička kolonija je zatvorila „Neumsko kulurno ljeto“. Nadasve zanimljivo društvo akademskih umjetnika iz Hrvatske i Hercegovine, još jednom je potvrdilo opravdanost održavanja likovne kolonije, nepredvidljivošću svog stvaralačkog predanja. Kako i sami kažu Neum im predstavlja nepresušan izvor inspiracije, što pokazuje raznolikost kolorističke euforije kojom predano i sa žarom oplemenjuju svoja djela. Treba istaknuti

je donirala 20 kubika betona i betonirano je oko 70 m. Za 3 mjeseca put je napravljen i Leženići mogu dobiti sve pohvale za svoj trud i rad. Mišo Baričević: Leteći Holandez u neumskom kanlu, akrilik, Neum 2010.

Dana 20. III. 2010. god. župnik don Ivica Puljić blagoslovio je naš put, našu ILIJANU. Obredu blagoslova bili su nazočni svi mještani a među njima hvala Bogu, dosta djece i mladih koji će uz Božju pomoć nastaviti dalje raditi i obnavljati. Nakon blagoslova priređen je skromni domjenak. Nada Leženić

kako uglvnom pejzaž, stalnost njihovog interesa, prevladava u konačnici njihova izričaja, dok pojedinci pak njeguju svoje prepoznatljive izraze. Nastala djela predstavljaju vrhunski spektar stila, no ipak se ističu određene srodnosti kod svih umjetnika, što je i specifičnost ove likovne manifestacije. Trebamo biti zahvalni svim ovim ljudima koji iz godine u godinu prepuni entuzijazma obogaćuju kulturna događanja našeg malog grada, a na nama je da naučimo poštovati, cijeniti i čuvati njihovno likovno stvaralaštvo koje nam poklanjaju u zalog, kao znak svoje odanosti. Kristina Begušić


Str. 8

Zvijezda Mora, god. XII. (2010.), br. 21

Aktualno

Neumska bijeda i Radakova stijena

Eeee, dosta vremena prođe kako ne čitamo novu Zvijezdu mora. Velika većina naših mještana s radošću očekuje Zvijezdu mora. Zvijezdama se najviše djeca raduju. Najljepša među zvijezdama je Zvijezda mora. Od te zvijezde stižu najljepše i najdraže vijesti. Ali, i prijekori. U pitanju je naše zajedničko dobro.

Tvrdi Bobovac i Radakova stijena

p a dobro, kakve veze imaju neumska bijeda i Radakova stijena? Odviše velike, da ih ne bismo ovdje spominjali. Neum pada, Bobovac je pao. Ključ mogućeg pada južne Hercegovine je Neum i to pravcem od Mostara, preko Stoca, Čapljine do Neuma. Ključ pada Bosne pod tursku okupaciju bio je Bobovac. Izdao ga Radak. Turci ga strmoglaviše niz stijenu koja po njemu dobi ime – Radakova stijena. Rekoše: Kada si izdao svoje, izdao bi i nas. Govorilo se – Bosna šaptom pade! Hoće li se govoriti – Neum pade natenane? Što će biti s domaćim Radacima i budućim hrvatskim naraštajima na ovim prostorima, pokazat će vrijeme. Što, zapravo, čine neumski Radaci? Pokušat ćemo prikazati njihovo djelovanje od Domovinskog rata do danas. Ovo je njihova lijepa računica po rednim brojevima: 1. Radaci u Domovinskom ratu nisu mogli doći do punog izražaja. Bilo je pojedinačnih i grupnih pokušaja izdaje, ali hrvatska sloga i jedinstvo obranili su naše mjesto od tuđina. 2. Poslije rata veliki Radaci pokazaše svoje pravo lice prodavši stanove koje su dobili besplatno prije rata zahvaljujući visokim političkim i direktorskim položajima. Stanove prodaše nehrvatima. Bijaše to direktna prodaja: Ti meni keš, ja tebi ključeve u ruku. 3. Ugledaše se u njih i mali Radaci te i oni krenuše istim putom. 4. Diže se huka, buka, frka, strka. Ljudi što radite, propadosmo! - čulo se na svakom koraku. Izdaja!? Nato Radaci promijeniše taktiku. Da bi pred narodom bio netko i nešto, nađeš pouzdanog Hrvata, prodaš mu stan, kuću ili zemlju, a ovaj isto proda tuđinu. (Ima onih koji su imali iskrene namjere ne prepro-

davati kuće – ali to nisu Radaci.) Na kraju - ti prav, nehrvat prezadovoljan, a posrednik veselo trlja ruke. Jednim hicem, tri zeca gotova! 5. Primjenjujući spomenutu taktiku, Radaci su postigli neslućene rezultate. Uvjeravaše nas tako naši domaći Radaci da će zemljište u Tihoj luci i Jazinama biti dano u sigurne ruke. No, dogodila se izdaja. Da te jeza uhvati. Bilo je, i ima, više načina da se to zakonski ne odobri i spriječi, ali onda Radaci ne bi bili Radaci. Čitavo je to jedno naselje koje može znatno promijeniti nacionalni sastav našeg mjesta. Što će s ovim dalje biti, ubrzo ćemo znati. 6. Na raznim mjestima evo novih apartmanskih nastamba. Tko, kako, zašto, s kim se tu sve šuruje i trguje? - Radaci dobro znaju. 7. Kada je poluotok Klek nedavno bio pred padom, opet se primijenila Radakova taktika. Pojavio se Hrvat koji se čak pozivao na nekadašnje dobre veze s Tuđmanom da će on biti jamac i posrednik pri izgradnji na poluotoku. Pojaviše se i domaće i zapadnoeuropske agencije za otkup zemljišta. Kad tamo, novac sasvim desetog porijekla koji nema veze ni s hrvatstvom ni s Europom. 8. Izgradnja luke jedva je spriječena. Još nije sve gotovo. Radaci se bude. Bit će iznenađenja. 9. Radaci povremeno izgube tlo pod nogama. Učini ti se da su sva ova događanja bila samo jedan ružan san. No, tada se dogodi obrat. Stvaraju se novi nezamislivi savezi, interesne grupe, tajna udruženja. Novac ne da mira, društveni položaji mame, ugled ti raste…

10. Radaci rade. Ne miruju. Domaći su to naši sinovi. Domaća čeljad. Ispekli dobro svoj zanat a izvrsno govore tri jezika: jedan – kada međusobno razgovaraju, drugi – kada razgovaraju s tuđincima a treći – kada se obraćaju hrvatskom puku. Dragi čitatelji Zvijezde mora, slijede nove zamke… Neumska bijeda je rezultat rada naših neumskih Radaka a Radakova stijena je svjedočanstvo jedne tragične izdaje hrvatskog naroda. Nadamo se da Neum nikada ne će pasti. Čuvala nas od daljnje izdaje naša zaštitnica Gospa od Zdravlja i sv. Ante. Vaš barba Kutovodi


Aktualno

Zvijezda Mora, god. XII. (2010.), br. 21

Str. 9

Humanitarne akcije naših mladih

U više navrata od izlaska posljednje Zvijezde Mora naši su mladi organizirali humanitarne akcije u razne dobrotvorne svrhe. Ovdje im želimo izrazirti zahvalnost i potaknuti ih na ustrajnost u dobrim djelima.

U Došašću 2009. godine djeca su organioziorala pod vodstvom doktorice Jasenke Sremac prodajnu izložbu svojih crteža za siromašne obitelji. Ukupilo se stotina maraka. Za siromašnu obitelj u Voćinu naši su mladi prigodom

susreta PMI prikupili takošer odrešenu sumu novca. Ove godine je uprava i nastavno osoblje škole priredilo dane kruha u humanitarnom pogledu: prikupilo se za novi zvonik čak 2100. maraka.

Za Stadlerov dječji dom u studenom ove godine naši su mladi kao i drugi župljaniu prikupili razna materijalna dobra našeg podneblja te ih u Sarajevu prodavalai i time također doprinijeli za školovanje djece. č. s. Tereza

*********************************************

Jaslice “Sunce”

U Neumu, stepinčevoj ulici broj 10 u sklopu samostana sv. Leopolda nalaze se Jaslice koje drže časne sestre Sl. Maloga Isusa. Naziv im je „ SUNCE “. Sunce na nebu sja ali i u našim jaslicama.“ Plodovi dozrijevaju zahvaljujući Suncu, a ljudi zahvaljujući ljubavi „ I. Langehn. Da je ljubav u jaslicama na djelu to mogu potvrditi roditelji, a i naši mališani. Često puta oni veći znaju reći: „ S. Mercedes najbolju juhu kuha, a s. Tereza je dobra kada donese „ Kiki“ karamela. Kada roditelji dovedu novo dijete opterećeni su sa puno pitanja …. Hoće li plakati? Da li će jesti? Spavati?… kako će nova sredina djelovati? Kažem roditeljima njihove suze ne padaju na pod nego na ruke i krilo odgojiteljica, prilagođavanje je različito, kod nekih traje duže kod nekih kraće. Brzo se prilagode. Cilj našeg odgoja je: Promicanje cjelovitog razvoja djeteta u skladu s njegovim individualnim potrebama, mogućnostima i sposobnostima, osposobljavajući ga oblikovanje života u odnosu na sebe, drugoga i Boga. Uz Dnevni ritam jaslica i Tjedni program trudimo se da rastemo zajedno obasjani Suncem, želim pozvati svu djecu, roditelje, da pronađu svoje mjesto u jaslicama, te da jedni drugima budemo „Sunce „ koje nas

obasjava i pomaže rasti. Uz ovaj tekst prilažem fotografije iz koji se može isčitati Tjedni program u jaslicama. Rođendan je najljepši dan, za sve nas, zato nam je drag. Ovu molitvu sam preuzela iz Misala trebala bi svakoj majci dobro doći. - Blagoslov djeteta „Oče nebeski, Tebi posvećujem i prikazujem svoje dijete. Prati ga svojim okom, vodi ga svojom rukom rasvjetljuj ga svojom svjetlošću, napuni ga duhom istine i znanja ogrij ga svojom ljubavlju i izlij svoj blagoslov na njegovu glavu, a mir svoj u njegovu dušu. č. s. Pavka


Str. 10

Zvijezda Mora, god. XII. (2010.), br. 21

Aktualno

Na sv. Iliji na Žabi obnovljen oltar

Gradac 20. srpnja 2010. Gradački župnik don Ante kada je gradački župnik pokojni don Mitar Papac s Đerek organizirao je na blagdan sv. Ilije na Žabi (na mještanima slavio sv. Misu povodom 1000 godina njenom najvećem vrhu koji se zove vrh sv. Ilije) slav- krunidbe hrvatskog kralja Tomislava. Tada je tu posljenje sv. Mise. Od vrijednog suradnika Zvijezde Mora tojala mala kapelica po koKrenuli smo u 5 sati ujutro. joj se i samo mjesto zvalo Naše odredište je oko 954 metara dobili smo izvrsnu reportažu o pohodu još i „Crkvine“. Zapisao je u nad morem. Brdske staze kojima na Žabu na Ilindan 2010. god. Žao nam ljetopisu župe da se odatle se nekoć prolazilo uglavnom su je što nema prostora, ispuštena mjesta „vidi dobar dio Tomislavova zarasle pa smo se uspinjali jako kraljevstva…“. označili smo točkicama... teško... Dok sam se uspinjao Dolaskom na vlast, parrazmišljao sam kako je bilo propješačiti ovim ter- tizansko-komunističkih zlikovaca, kapelica je srušena enom po noći i u smrtnom strahu pred razuzdanom a u samom centru razrušene kapelice podignut je bekomunističkom bagrom koja je poručivala iz Gradca tonski kvadratni stup i na njemu peterokraka zvijezda, don Andriji Majiću starijem (on je 1953. god dok je na čast partiji i slavu Titu. biskup dr Petar Čule bio u zatvoru, pješice po noći I tako je zvijezda pobjede odolijevala vremenu sve do jedne Ilijin-danske grmljavine (u našem narodu sv. Ilija se još zove Ilija gromovnik) i tako je zvijezda peterokraka pod zubom vremena otpala s postolja. Ostavimo povijest povjesničarima, a mi se vratimo vrijednim župljanima. Ujutro rano su ustali trebalo je nastaviti put još jednu etapu oko trećinu ukupnog puta i za dana završiti planirani posao. Rečeno učinjeno, nije bilo nikakvih poteškoća oko preostalih obveza uspinjanje i pripremni radovi su tekli u najboljem redu. Na mjestu gdje je bila već spomenuta kapelica prostor je raščišćen i postavljeni su nosivi kameni stupovi. Svi dogovori, sve je teklo u veselju i slozi, kao i svi drugi poslovi jer ne kaže se uzalud „ kad se vrijedne ruke slože…“ nije se žalilo truda ni znoja dok se izvlačila više stotina kilograma teška kamena ploha te postavila na podigprešao Žabu da bi u Gracu krizmao djecu); „ ako nute kamene, nosače, stupove. dođe u Gradac u Gracu će mu grob biti ….“ i slično pa ipak don Andrija je došao i podijelio sv. potvrdu. ... Sjetih se tada redaka koje je napisao pokoji don Mitar Papac u ljetopisu župe Gradac u prigodi tisućite godišnjice krunidbe hrvatskog kralja Tomislava kada je sa župljanima na istom ovom vrhu na današnji dan davne 1925. god. slavio sv. Misu. Napisao je „…na vrhu s kojeg se vidi dobar dio Tomislavovog kraljestva“. Naime nakon toga do danas, (nakon 85. god.) nijedan župnik nije slavio sv, misu na ovom mjestu. U 900 sati otpočelo je sv. Misno slavlje na improviziranom kamenom oltaru. Don Ante je zahvali Bogu i sv. Iliji koji su nas čuvali tijekom ovog puta... Nakon duhovne okrijepe okrijepili smo se i hranom koju smo ponijeli. Prilikom povratka na izuzetno teško prohodnom terenu naš župnik don Ante se okliznuo i pao ali srećom bez većih posljedica... Vrijedni župljani odlučili i podigli na najvišem vrhu Na posljetku su postavljeni i učvršćeni kameni križ Žabe (vrh sv. Ilija, 954 met.) lijepi kameni oltar. Inici- težine 30 kg., kameni svijećnjaci i kamena posudica za jativu je dao Božo Begušić koji radi u kamenorezačkom blagoslovljenu vodu. Svaka čast ovoj uistinu vrijednoj obrtu, a vrijedni momci i ljudi kojui također rade u ekipi. Evo nakon 85 god. ponovno je ove godine slavsusjednoj nam općini (Dubrovačko primorje) odvo- ljena sv. Misa na Ilijin dan, na Ilijinu vrhu u čast sv jili su sredstva, izrezali od domaćeg kamena križ, dva Ilije (doduše nešto niže od mjesta gdje je evo podignut svijećnjaka i kamenu posudicu za blagoslovljenu vodu oltar) koji će nadamo se služiti nadolazećim generacite sve to s grupom župljana iznijeli na Žabu.... jama i svima nama na čast i ponos i slavu Bogu.. Vratimo se sada nakratko u davnu 1925. god. Niko Koncul


Aktualno

Zvijezda Mora, god. XII. (2010.), br. 21

Str. 11

Udruga Memento Naše maslinarstvo obavještava - i moli!

Na prijedlog Udruge Vječni Spomen – Memento i koja se bavi prikupljanjem građe o našim ljudima ubijenim tijekom II. Svjetskog rata i poraća, mjestu i načinu njihova stradanja te obilježavanjem stratišta zahvaljujući čelnim ljudima općine, koji su podržali ovu plemenitu ideju temeljem rezolucije 1096 o uklanjanju naslijeđa bivših komunističkih totalitarnih sustava, koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojio te Rezolucije Doma naroda Parlamenta Federacije BiH o osudi totalitarnih režima iz 2006., na sjednici 6. kolovoza 2010. god. donijelo: ODLUKU O OBILJEŽAVANJU I UREĐIVANJU GROBIŠTA II. SVJETSKOG RATA I PORAĆA NA PODRUĆJU OPĆINE NEUM Ovom odlukom uređuje se: Istraživanje, obilježavanje i uređivanje, kao i izmještanje grobišta II. svj. rata i poraća na području općine Neum. Na istoj sjednici OV je donijelo rješenje i imenovalo 9 člano Općinsko Povjerenstvo za obilježavanje, uređivanje i izmještanje grobišta nastalih tijekom II. svj. rata i poraća. Udrugu Memento

Maslina je privilegirani simbol Jadrana, pomirenja Boga i čovjeka, te se često u kršćanstvu, posebno u obredima, spominje maslina i maslinovo ulje. Danas sa sigurnošću možemo reći da u neumskoj općini ima više od 25 tisuća stabala masline od čega je pola starih, a pola mladih i gdje je trend sada u porastu, a masline se na ovim prostorima uzgajaju od dalekih davnina. I po doseljenju naših predaka nastavilo se s uzgajanjem maslina. Najviše se proizvodi extra djevičansko ulje, što je pozitivan trend koji je u porastu od 2003. god. Naši maslinari uzgajaju 5 do 6 autohtonih vrsta maslina, od kojih su najpoznatije oblica, lastovka i levantinka. Oblica se najviše sadi jer dobro podnosi i sušu i hladnoću, a prinos ulja je jako dobar. Tako su maslinova ulja u neumskoj općini slatkasta, prirodno pikantna i lagane gorčine, zlatnozelene boje, okusa po svježe ubranim zrelim plodovima masline, što je prihvatljivo velikom broju potrošača. Dokaz tomu su osvojena odličja za kvalitetu maslinova ulja u posljednje vrijeme od pojedinih članove udruge maslinara. To je dobar razlog da se tradicija uzgoja maslina nastavi razvijati s koljena na koljeno. Ante Batinović

*********************************************

Zlatni pirovi u župi tijekom 2010.

Tijekom 2010. god. u našoj župi su dvije vrijedne izrazito kršćanske obitelji proslavile zlatni pir: Nedjeljko i Marica Batinović iz Duži 27. veljače te Miro i Mara Ćorić iz Neuma 8 kolovoza. Doista nam je žao što im u našem listu ne možemo posvetiti više teksta jer su zaslužili upornim svakonedjeljnim i svakodnevnim životom vjere.. Nedjeljko i Maica vjenčali su 22. veljače 1960. godin u susjednoj župi Topolo te dai crkvi i narodu troje djece (Antu, Nadu i Marinku) i deset unučadi i troje praunučadi. Njihov zlatni pir je zbog smrtnog

slučaja u Maričinoj obitelji bio izrazito crkvenog karaktera. Mijo i Mara Ćorić su imali trnovit životni put. Već 1966. god. su morali iz rodnog Travnika emigriurati u Francusku gdje su proboravili punih 35 godine u tuđini. A onda su se vratili tek 2000. god. u domovinu te za boravak u njoj odabrali naš Neum. Hvala im. Odgojili su četvoro djece (Dragana, Ivu, Katarinu i Yvetu) od kojih do sada imaju sedmoro unučadi. Njihovo je slavlje bilo višestruko, a potomci ih počastiše hodočlašćem u sv. zemlju.


Str. 12



Zvijezda Mora, god. XII. (2010.), br. 21

Kronika

Župska kronika: događanja

Naziv naše župske kronike je “Događanja između Zvijezda mora”. Ovo je ujedno i Župska kronika koja prati događanja u župi i bilježi ih za buduća vremena. Zadnji broj Zvijezde Mora izišao je pred Božić 2009. god. pa s njezinim izlaskom započinjemo kratak pregled događanja kroz proteklo razdoblje do ulaska ovog broja u tisak.

6. prosinca 2009. Sv. Niko-

la. Najava pohoda moćiju sv. Tripuna Neumu. 13. prosinca 2009. Izišao novi (dvadeseti) broj Zvijezde Mora. Humanitarna prodajna izložba dječjih radova pod vodstvom dr. Jasenke Sremac i č. s. Tereze. 14. prosinca 2009. Dan za pamćenje! Pohod moćiju sv. Tripuna Neumu u pratnji kotorskog Božićne jaslice 2009. g. bikupa Mons. Ilije Janjića, svećenika don Pave i don Ive, te don Slavka Maslaća. Vidi reportažu. 19. prosinca 2009. Božićne ispovijedi. Ponuđena tri termina, bilo 8 svećenika, ispovjeđeno oko 1.000 vjernika. 21. prosinca 2009. Počela božićna priprema i izrada jaslica. Sudjelovali: Mihajlo Kuzman s grupom mladih ljudi i momaka. Zatim Marko Katić, Ivo Novaković, Đure Jurković te Dalibor Martinović s momcima Zvonom, Marijom, Ivanom, Perom Ivom... U kićenju borova uz navedene sudjelovala č. s. Iz božićnog programa Tereza s djevojčicama. 24. prosinca 2009. Badnji dan. Pred ponoćku jednosatni program mladih i djece. Sudjelovale brojne grupe . 25. prosinca 2009. XII. Božić. Osim mise ponoćke bila pučka misa i misa mladih. - Počeo božićni blagoslov obitelji u Kleku. 26. prosinca 2009. Sv. Stjepan. Prvomučenik. Pučka i večernja misa u župnoj crkvi. U crkvi u starom Neumu misa u 1100 sati. Dan prekrasan, sunčan, topao, Misa pred crkvom, puk brojan. 31. prosinca 2009. Silvestrovo, Stara Godina, večernja misa sa svečanim Tebe Boga hvalimo... 1. siječnja 2010. Bogorodica Marija - Nova Godina. Pučka misa, dobro pohođena. Također i večernja. 6. siječnja 2010. Bogojavljenje - Vodokršte - Tri Kralja. Misa u Dužima jer neki Lovrići doista slave, a neki feštaju! U crkvi pučku misu predvodio urednik Crkve na kamenu dr. Božo Goluža. Puk Srećko Kriste: nije mogao stati u crkvu zbog blagoslova vode i soli. Bl. Stepinac

- Završen blagoslov obitelji koji je trajao od Božića.

18.-25. siječnja 2010.

Molitvena osmina. U sklopu večernjih sv. misa obavljane propisane molitve. 2. veljače 2010. Blagdan Prikazanja Gospodinova Svjećnica. Kao na velike svetkovine crkva prepuna. Poslije mise blagoslov grla uoči blagdana sv. Vlahe. 3. veljače 2010. Sv. Blaž - Vlaho. Neum se umalo na ovaj blagdan preseli u Dubrovmnik. Kako zbog fešte sv. Vlahe tako i zbog rodbine koju tamo imaju. U Neumu večernja misa, crkva prilično popunjena. Obavezan obred blagoslova grla u čast sv. Vlahe. 10. veljače 2010. Bl. Alojzije Stepinac. Domaći umjetnik Srećko Kriste poklonio prelijepu umjetničku sliku blaženika. U dnu crkve podignut svojevrsni oltar, svečano okićen. Slika blagoslovljena u sklopu proslave. 11. veljače 2010. Gospa Lurdska. Odazvao se dobar dio vjernika na molitvu za bolesnike od koji je više dovedeno i u crkvu. 17. veljače 2010. Čista srijeda - Pepelnica. Crkva posve ispunjena, korizma se sve ozbiljnije shvaća u župi kao vrijeme vanrednih dobrih djela i pokore. 18. veljače 2010. Prvi korizmeni četvrtak. Svakog četvrtka u korizmi svečano izlaganje presv. Sakramenta i sveta ura klanjanja. Dobro pohođena pobožnost. Čak i mnogim mladima nije predugo. 14. veljače 2010. Mladi (Mario Soldo je najzaslužniji) uredili župski facebook pod nazivom Župa Gospe od Zdravlja Neum.


Kronika

Zvijezda Mora, god. XII. (2010.), br. 21

između Zvijezda mora (1) Uz ostalo na njemu vjernici lako provjere raspored misa. 19. veljače 2010. Prvi korizmeni petak. Svakog korizmenog petka Križni put kao uvod u misno slavlje. Puk ga masovno pohađa kao najčešću korizmenu pobožnost.

27. ožujka 2010. Korizmene ispovijedi uoči Cvjetnice u župi. Po običaju tri termina, jedan do podne a dva poslije podne. Oko 8 svećenika ispovidjelo je blizu 1000 vjernika. Zanimljivo: božićne ispovijedi su pohođenije, valjda zato što se tijekom cijele korizme poneko svaku večer ispovjedi. 28. ožujka 2010. Nedjelja Muke Gospodnje - Cvjetnica. Misa do podne samo jedna sa svečanim blagoslovom maslinovih grančica i mimohodom te pjevanom Mukom Gospodnjom. Misno slavlje predvodio gen. vikar dr. Tomo Vukšić. Uz Bogojavljenje i Gospu od Zdravlja najpohođeniji blagdan u župi. Dovršeni radovi u dvorištu, izvodio Igor Milanović, a sudjelovali osobito Neđo Mišković i Stijepo Džono.

Cvijetnica. obred

Pjevači Muke Gospodnje

Str. 13

 Božanskog Milosrđa - Bijela Nedjelja - Mali uskrs. 18. travnja 2010. Župa proslavila Stadlerov dan. Pod svim misama g. Pava Kriste predstavila nadbiskupa i njegovo djelo. 24. travnja 2010. Održan koncert mladih u organizaciji Marija Solde. 27. travnja 2010. Župnik napustio Neum i odvezen u Svećenički Dom u Mostaru da se priprema za ponovni operativni zahvat na kralježnici. 28. travnja 2010. U organizaciji udruge Memento održana u Gracu sv. misa za don Mitra i ostale stradale svećenike tijekom II. svjetskog rata i poraća. 29. travnja 2010. Don Zdravka Ivankovića biskup imenovao župnikovim zamjenikom sa svim ovlastima upravljanja župom Neum.

1. svibnja 2010. Počele svibanjske pobožnosti u župi. 4. svibnja 2010. Župnik primljen u Kliničku bolnicu Mostar, operiran 5. svibnja te otpušten 14. svibnja nakon čega kraće vriLjubljenje križa 1. travnja 2010. Veliki jeme boravi u Svećeničkom Domu Četvrtak. Prepuna crkva na misi u Mostaru. Večere Gospodnje. Pričest trajala 9. svibnja 2010. Kraljica preko 15 minuta. U noći župnik osMira u svetištu Hrasno. Uobičajeno jetio oštećenje kralježnice. hodočašće ministranata i pjevačica 2. travnja 2010. Veliki autobusom, uspješan nastup našeg Petak. Crkva i predvorje puno malog zbora. Osobnim autovjernika na obredima. Pričest trajamobilima sudjelovao velik broj la preko 20 minuta. U noći župnika Neumljana u slavlju kao i svake uhvatili neizdrživi bolovi godine. 3. travnja 2010. Velika Mladi u molitvi pred Božjim grobom 12. svibnja 2010. Sv. Subota. Obredi pohođeni. Obavio ih Leopold Bogdan Mandić, slavlja u župnik uz pomoć teških injekcija protiv kapelici č. s. Služavki Malog Isusa. bolova. Osoblje Doma Zdravlja veoma U podne misno slavlje predvodio uslužno i dolazi umlo svaku večer s indon Mato Puljić uz koncelebraciju jekcijama. don Pere Pavlovića i don Nedjeljka 4. travnja 2010. Uskrs. Uz pomoć Krešića, a u 1600 sati biskup uz koninjekcija župnik slavio sve mise. celebraciju don Zdravka i don Ivana 10 travnja 2010. Naši mladi pod Kovača. vodstvom č. s. Tereze sudjelovali na sus22. svibnja 2010. Pred retu PMI u Voćinu. Nastupile dvije grupe večernju misu bila je ispovijed naših mladih u prigodnom programu sa prvopričesnika, njihove rodbine i oszapaženim nastupom među najboljima. talih. 11. travnja 2010. Nedjelja Uskrsli Gospodin nad grobom 23. svibnja 2010. Svetkovina


Zvijezda Mora, god. XII. (2010.), br. 21

Str. 14



Župska kronika: događanja

24. lipnja 2010.

Duha Svetoga, uobičajeno prva sveta pričest u župi Neum. Pričešćeno 41 dijete. Č. s. Tereza protkala misno slavlje dječjim programom, a sv. pričest podijelio don Zdravko.

3.

lipnja

4.-6. lipnja 2010.

Igrala se završnica Katoličke malonogometne međužupne lige Crkve u Hrvata u Mostaru i okolici (Čapljina, Čitluk, Široki Brijeg). Naši mladi prvi put su sudjelovali te bili pobjednici Međužupne lige Hercegovine, a na nacionalnoj razini osvojili treće mjesto. Prvo mjesto im je u dlaku izmaklo zbog nekih nepravilnosti i okolnosti. 7.-19. lipnja 2010. župnik proveo na rehabilitaciji u liječilištu Biokovka u Makarskoj.

11. srpnja 2010.

Prvu pričest su pripremili i obavili don Zdravko i č. s. Tereza

Blagdan Tijelova predvodili su don Zdravko i don Đuro Bender

lipnja

srijeda, iza večernje sv. mise nama poznati holivudski glumac Marino Restrepo svjedočio o svom susretu s Kristom i obraćenju. Zbog pozitivnog iskustva njegova posljednjeg svjedočenja biskup je odobrio da se susret ovaj put održi u crkvi jer dvorana nema hlađenje ni razglas. 10. kolovoza 2010. Misu mladih u 1100 sati pratio renomirani zbor Nostalgija iz Zagreba te poslije sv. mise imao koncert duhovne glazbe u crkvi. 15. kolovoza 2010. Uznesenje B. D. Marije - Velika Gospa. Velik broj Neumljana, neki čak pješice, hodočastio u Gradac.

16. kolovoza 2010. Počela bliža priprava za sakramenat sv. krizme naših krizmanika.

20. kolovoza 2010. Ispit krizman-

lipnja

Više Neumljana sudjelovalo, pa čak i organiziralo, Ivanjske krijesove u Hutovu.

2. kolovoza 2010.

3. kolovoza 2010.,

Blagdan sv. Ante Padovanskog. Don Zdravko slavio sv. misu u neumskom groblju s brojnim pukom te večernju u župnoj crkvi.

23. 2010.

Župniku pod misom došlo slabo te hitno odvezen u Mostar gdje je u bolnici proveo tjedan dana. 26. srpnja 2010. blagdan sv. Ane, hodočastilo u Ulog nešto i župljana iz Neuma. župnik otišao na rehabilitaciju u liječilištu Reumal u Fojnici gdje je ostao do 21. kolovoza.

2010.

Svetkovina presv. Srca Isusova. Pučku misu u Dužima pa večernju u crkvi slavio s pukom don Zdravko. 12. lipnja 2010. Don Zdravko slavio misu uočnicu sv. Anti s prigodom za sv. ispovijed uz crkvu u neumskom groblju.

13. 2010.

Velik dio Neumljana, osobito oni porijeklom iz župe Hutovo, slavili ovog sveca u Hutovu.

2010.

Svetkovina Tijela i Krvi Gospodnje. Misno slavlje s tjelovskom procesijom šetnicom oko Križa. Predvodili don Zdravko i don Đure Bendera, župnik Gradine.

11. lipnja

Kronika

ika. Počela devetnica Gospi od Zdravlja.

Na Gospu od Zdravlja: krizma i slavlje zaštitnice

26. kolovoza 2010. krizmanici se


Kronika

Zvijezda Mora, god. XII. (2010.), br. 21

između Zvijezda mora (2) uključili u trodnevnicu Gospi od Zdravlja. 28. kolovoza 2010. Ispovijed krizmanika, roditelja, kumova, rodbine i župljana prigodom Gospe od Zdravlja. 29. kolovoza 2010. Gospa od Zdravlja, patron župe i sv. krizma 60 mladih. Misno slavlje je predvodio uz koncelebraciju više svćenika biskup dr. Ratko Perić. 6. rujna 2010. Počele po razredima i danima školske ispovijedi djece. 7. rujna 2010. Misa uočnica Maloj Gospi u crkvi u Vranjevu Selu s prigodom ispovijedi hodočasnika. Misno slavlje predvodio don Ivica.

8. rujna 2010.

Blagdan Rođenja B. D. Marije - Mala Gospa. Svečano misno slavlje u 1000 sati u Vranjevu Selu predvodio don Zdravko.

14. 2010.

rujna

Uzvišenje sv. Križa. Spomen b i s k u p s k o g posvećenja biskupa dr. Ratka Perića u neumskoj župnoj crkvi.

19. 2010.

rujna

U oglasima pod svim misama najavljen početak prikupljanja priloga za zvonik nove crkve. 26. rujna 2010. Svečano proslavljen u Trebinju dan biskupije. Neumski zbor pratio slavlje. 29. rujna 2010. U župi pod večernjom misom proslavljen sv. Mihovil zaštitnik trebinjske biskupije. 1. listopada 2010. Počele listopadske pobožnosti u župi. Svaku večer su određeni razredi osmoljetke predvodili živu krunicu kroz čitavi mjesec. 2. listopada 2010. U hotelu Stelli u 1030 održan simpozij o našem mještaninu piscu i povjesničaru Nikoli Nini Buconjiću. 3. listopada 2010. Župnoj zajednici predstavljeni pod misom u 1100 sati novi krizmanici i prvopričesnici. Uveden vjeronauk za krizmanike utorkom. 8. listopada 2010. č. s. Tereza je u ime župe vodila hodočašće na Stadlerov grob u Sarajevo. 15.-17. listopada 2010. Uprava škole s nastavnicima i učiteljima organizirala u župnoj dvorani Dane kruha i prodajnu izložbu za zvonik nove crkve. Prikupljeno čak 2100,-. KM 18. listopada 2010. Sv. Luka, na Brestici

Str. 15



misno slavlje predvodio don Zdravko. 28. listopada 2010. Sv. Šimun i Juda Tadej. U crkvi u neumskom groblju misu predvodio don Zdravko.

31. listopada 2010. uoči Svih Svetih i Dušnog dana na Kiševu u 1500 sati slavio misu don Ivica. 1. stuednog 2010. Prigodom Svih Svetih po našim grobljima slavljene sv. mise ovim rasporedom: 930 sati: pučka misa u crkvi i u groblju u Jazini, u 1100 sati u Dužima i Donjem Kleku, u 1500 sati u neumskom groblju te večernja u crkvi. 2. studenog. 2010. Dušni Dan,

svete mise bile: 900 sati Dračevice (Gornje pa pohod groblju u Donjim), 1000 sati Brestica i Vranjevo Selo, 1100 sati Ilijino Polje te u 1700 sati župna crkva

10. studenog 2010. sv. Tripun,

misno slavlje u Donjem Kleku predvodio don Zdravko, a u Vranjevu Selu don Ivica. 11. studenog 2010. sv. Martin. U župnoj crkvi slavio don Zdravko sv. misu u 1100 sati za Krešiće koji slave sv. Martina 14. studenog 2010. Sv. Nikola Tavelić. Misu u Dužima u 1100 sati, slavio je don Ivica. Don Zdravka Zamijenio don Nikola Menalo. 15. studenog 2010. Izlivena betonsko-armirna ploča na crkvi i time završeni betonski radovi na njoj. 16. studenog 2010. Don Zdravko otišao na detaljne preglede u dubrovačku bolnicu. 21. studenog 2010. Krist Kralj. Don Zdravka zamijenio don Nikola Menalo. 22. studenog 2010. Sv. Cecilija. Zbog humanitarne izložbe u Sarajevu proslava blagdana sa zborom odgođena za koji dan. 25. studenog 2010. Započela humanitarna akcija “Adventski vijenci” pod vodstvom s. Tereze i dr. Jasenke Sremac..

28. studenog 2010. Počelo sv. vrijeme Došašća humanitarnom prodajom adventskih vijenaca. Počela i daljna priprema za Božić, osobito za ponoćni program i program u nekom od hotela.


Str. 16

Zvijezda Mora, god. XII. (2010.), br. 21

Prošlost

Adventska zornica za pamćenje  U ponedjeljak 14. prosinca 2009. godine u ranim satima slavljena je u neumskoj župnoj crkvi zornica koja će se dugo pamtiti. Duhovno slavlje kakvog nije bilo, a vjerojatno i neće ni biti u doglednoj budućnosti. Ovom velikom slavlju poticaj je bio pohod relikvija moćiju mučenika sv. Tripuna Neumu. Glavni dio relikvija - moćiju sv. Tripuna, njegova “slavna glava” (kako tradicionalno nosi naziv ovaj dio njegovih relikvija) od svog dolaska u Kotor pa do danas punih 1200. godina nije napuštala grada. Ovogodišnje svečane proslave tog 1200-godišnjeg jubileja izazvale su veliku pozornost domaće pa i šire javnosti. Plod toga je i izložba Zagovori svetom Tripunu - Blago Kotorske biskupije koja je bila izložena u Galeriji Klovićevi dvori od 14. prosinca 2009. do 14. veljače 2010. godine. Upravo tom prigodom “slavna glava” sv.Tripuna izišla je prvi put iz Kotora i krenula prema Zagrebu. Na inicijativu kotorskog biskupa mons. Ilije Janjića predviđeno je da Neum bude bosansko-hercegovačka postaja na svečevom putu prema Zagrebu. Župa i grad su to s radošću prihvatili te svetom mučeniku Tripunu priredili neviđen doček i slavlje šireg regionalnog karaktera. U rane sate tog ponedjeljka krenule su kolone automobila sa svih strana prema Neumu. Kako iz unutrašnjosti Hercegovine iz pravca Čapljine, Stoca i Ravnog tako i iz Neretve, s Pelješca, iz Stona, Dubrovačkog Primorja pa i daljnjih mjesta. Neumske ulice prema crkvi brzo su zakrčene pa su mnogi morali i duže pješačiti do crkve. Prostrana neumska crkva se brzo ispunila sa svim svojim prostorima. Isto tako i velika župska dvorana, predvorje i stepenište crkve, pa dobrim dijelom i dvorište uopće. Pretpostavlja se da je bilo prisutno više tisuća vjernika. Moći sv. Tripuna, svetog mladića, krenule su u šest sati prema crkvi u procesiji na čelu koje su bili neumski mladi, oko tridesetak ministranata u crvenoj mučeničkoj odjeći. Biskup mons. Ilija Janjić je u pratnji nekoliko svećenika nosio kroz crkvu svete moći probijajući se kroz zbijeno mnoštvo prema oltaru do svečano postavljenog postolja što su pratila crkvena zvona te zbor koji je s kora zapjevao upravo za ovu prigodu uglazbljenu pjesmu ovom svecu mučeniku.

Župnik je, duboko ganut, progovorio: “Pozdravljam te radosno sveti mučeniče Tripune! Tebe i tvoju časnu pratnju na čelu s tvojim kotorskim biskupom Ilijom! Ovo je milosni dan za ovu župu i ovo veliko mnoštvo puka što Neum ne pamti od svog nastanka. Ovo je bjelodano čudo koga si Ti sam izveo! Došao si pohoditi svoje brojne štovatelje na ovim prostorima koji su ti ovdje sagradili čak dvije crkve, a i u trećoj se na tvoj blagdan svečano slavi tvoj blagdan svake godine. Ovo nam je doista znak da nas čuješ, da naše molitve prenosiš na oltar nebeski. I zato ti s punim pouzdanjem, sveti i hrabri mladiću, posvećujemo prije svega ovaj grad mladosti, ali i sve koji Ti ove noći dohodočastiše iz bližih i daljih krajeva. Molimo te osobito žarko da ovu našu mladost ispuniš onom svojom hrabrošću i žarom ljubavi prema Bogu, vjernošću do krvi i radošću što Kristu pripadaju…” Biskup Janjić je održao zapaženu homiliju prisutnom mnoštvu o ovom svecu uzor mučeniku i ovom izvanrednom događaju kada je sv. Tripun krenuo u pohode svojim štovateljima. Mnoštvo je svaku njegovu riječ upijalo. Misno slavlje pratio je veliki župski zbor pod ravnanjem č. s. Tereze, a udio je uzeo i zbor mladih pod vodstvom Marija Solde. Sv. Tripuna i njegovu pratnju počastile su svojom prisutnošću i neumske gradske vlasti s gradonačelnikom i predsjednikom općinskog vijeća. Poslije misnog slavlja, dok su biskup i njegova pratnja uzeli predah uz zajutrak u župskoj kući, mnoštvo se tiskalo oko moćiju sv. Tripuna. Svatko ga se htio dotaći, svatko mu je htio iskazati počast, prišapnuti mu molitvu… Uz poljupce na svete moći padale su i suze radosnice… Dolazak moćiju sv. Tripuna u Neum bio je doista milosni dan i Božji dar. Najprikaldnija advenstaka prava duhovna zornica! Obnova koja je mnoga srca potakla na dublje obraćenje i proživljavanje svoje vjere. Zornica nakon koje će se roditi Mlado Sunce s visine ne samo kalendarski nego i stvarno u mnogim srcima. Danima je ovaj događaj tema dana i razlog oduševljenja, pomlađenje uz mučeničke relikvije svetog mladića Tripuna.


Prošlost

Zvijezda Mora, god. XII. (2010.), br. 21

Str. 17

Još jedna godina prođe, gdje smo mi? Još jedna godina je prošla, a gdje smo mi kao roditelji?Još jedna godina našeg života polako se bliži kraju, razmišljamo li što nam je od nje ostalo? Toliko smo se puta razočarali, toliko puta nismo uspjeli u svojim naumima, oh, koliko li smo se puta samo naljutili? Bilo je tu i srdžbe, a ponajmanje sreće! Zašto? Upitamo li se pokatkad; ne, nemamo vremena za razmišljanje, ode nam život! Ali, zašto smo mi ljudi pretvorili sebe u strojeve, zar smo zaboravili, da imamo i dušu? Znamo jedno, trebali bismo kao duhovna bića biti sretni i voljeni, ali sreća koju nađemo je često tako krhka i slaba! Ponekad tugujemo, optužujemo, žalimo zašto nam taj i taj nije pomogao, jer mogao je.... Ne, on nije mogao, samo je Bog mogao, ali Bog često radi po našoj želji, svjesnoj ili podsvjesnoj. Upitamo li se jesmo li mi nekome pomogli ili smo se često napravili da tuđu nevolju nismo vidjeli, “a tražimo da naše svatko razumije. “ Umorni smo od života, a tako smo mladi, odabiremo samo teži put jer „tako rade svi drugi“ Ali, zašto ti ne usporiš, zašto ti ne pokušaš naći mir u svojoj obitelji; zašto tvoje dijete, mama, nema svaki dan topli ručak, domaći kolač napravljen tvojom rukom. “Osjeti dijete mamin trud, ono sve vidi, ali puno toga ne govori. Ne isplati se pred djecom i prijateljima glumiti, isplati se biti ono što u biti i jesi, skroman i jednostavan jer, djeca vole više od svega jednostavnost. A, dalje, tata, budi „otac u obitelji“, a ne „otac obitelji“, pomozi majci, stara vremena su davno prošla. Tata, pusti one „koji kradu“, ne pričaj pred svojom djecom svašta, umaraš njihove male glave, prepusti Bogu „neka sudi”. Izgubljeni smo kao ljudi, tumaramo po besposlicama. Čuvajmo ono zašto nas je Bog zadužio, čuvajmo i odgajajmo svoju djecu! Razmislimo kako je i ova godina odnijela u vjetar jedan dio našega života, a mogli smo ga skromnije, s ljubavlju bolje odživjeti. Kritizirali smo susjede, prijatelje, rođake, a osobitu je štetu našoj djeci, donijelo to što smo pred njima ogovarali njihove učitelje. Tako ih odmalena učimo da se „ljute“, umjesto da se uče živjeti, učimo ih da se

bune, umjesto da u miru idu kroz život. Tako nam se često čini, da su svi protiv nas, a u biti svi trebamo naučiti sebe i svoju djecu kako pobijediti svoje slabosti. Moramo prihvaćati svoju djecu onakvu kakva jesu, ne smijemo ih uspoređivati s drugima, jer samo će tako naš i njihov put biti lakši; iluzija zavarava, samo istina oslobađa. I zato se kao roditelji u narednoj godini oslobodimo tih nemogućih iluzija, pouzdajmo se u Isusa i vjeru, pružimo srce i ruku svojoj djeci, dočekujem ih s ljubavlju, zagrlimo ih i kad ne budu uspjeli, kritizirajmo ih unutar obitelji. . . . Manje se svađajmo pred njima, jer svađe roditelja ostavljaju duboke rane na dječjim dušama;žalit ćemo jednoga dana kada ih u njihovu braku budemo gledali kako se svađaju, a sve su to naučili od nas. Nemamo pravo na to! Tragajmo u narednoj godini za mirom, ovozemaljski život je tako kratak, tražimo Boga jer svakodnevno gledamo kako “idoli” padaju. . . Nije dovoljno reći „Ja sam katolik“, tek onog trena kada osjetiš svoje „srce“ kako te vuče „Kristu“, tada si počeo doživljavati „obraćenje“, tada postaješ „pravi otac“, “prava majka“, „pravi učitelj“. Možda će ti tek tada biti teško jer ćeš „progledati očima duše„ i najprije uvidjeti sve svoje pogreške; ali shvati DA Krist takve voli, ne odustani, plači jer suze liječe, idi naprijed, iduće godine vidjet ćeš rezultate u svojoj obitelji, na svojoj i tuđoj djeci. I, otrpi pokoju uvredu, jer svaka otrpljena uvreda donosi nam veliku milost! Teško je to, ali trebamo se kroz trpljenje, križ, i suze naučiti živjeti. I, ne tražimo slavu i ponos kod svoje djece, to je tek omča koju im stavljamo oko vrata. Budimo iskreni pred njima. Ne zavarajvamo ih iluzijama, jer „istina“ jedina vodi na pravi put - Kristov put! Tada će, oče, majko, tvoje prazno srce biti ispunjeno ljubavlju i dobrotom. Tada ćeš zaboraviti tuđe poslove, zavoljeti svoju djecu onakvu kakva jesu, a ona će početi cijeniti tebe! Pa, pokušajmo kao ljudi u narednoj godini puno više vremena provoditi u svojoj obitelji jer samo tako ćemo pronaći put i sretnije sutra! Majka V.


Str. 18

Zvijezda Mora, god. XII. (2010.), br. 21

Zvjezdica - podlist za malene

Zvjezdica

radovi malenihradovi malenih Svi Sveti

S Mariom u božićnom programu 2009. god.

Božić

Blagdn si sreće i mira, Blagdan nebeskih visina. Blagdan sjećanja kako Djeva rodi sina, Blagdan pjesme anđela srebrnih krila. Blagdan svete tihe noći, Kad će kralj,mali Isus doći! Blagdan repate zvijezde, koja kralje do štale dovede Blagdan štalice i tvrde slamice, Blagdan mira! Petra Pavlović

Pismo Isusu

Moj Isus meni pomaže u raznim trenucima. Kada dobijem slabu ocjenu, Isus mi je najveća utjeha. Kada mi je umrla baka Ruža, taj dan i taj tjedan mi je bio jako tužan, ali Isus mi je dao snage da to prebrodim. Isus mi pomaže da nađem nove prijatelje i prijateljice. Kada je Isusov rođendan, sretan sam što ću biti s prijateljima i što ću ići na misu ponoćku. Mene jednostavno Isus svaki dan obraduje. Luciano Raguž

    

Moja vjera Ivan Raič

Prijatelj Prijatelju, pruži mi ruku prijateljstva, ruku pomirenja. Ti si mi radost, nježnost, ljubav. Daješ mi snagu i potičeš me da što bolji budem vjernik. Ti si mi jednom riječju sve. Matea Marić

Ja vjerujem u Isusa Krista zato jer je On jedino dobro na ovoj zemlji. Dragi Bog nam jako pomaže jer nas je stvorio da trpimo i učimo. On je dobar prema svakome, no mi mu to vraćamo; neki na dobar, a neki na loš način. Boga moramo voljeti i poštivati jer nam jedino On može pokazati pravi put u Život. Sretan sam jer sam Njegovo dijete. Gabrijel Vukasović

Na dan Svih svetih probude nas sjećanja. Sva groblja su rascvijetana. Nosimo cvijeće i svijeće i molimo se za njih, da ne misle da su sami. U molitvama ih spominjemo i molimo se Bogu da im bude dobro i da budu sretni, a ne tužni kao mi, jer mi plačemo radi njih jer su nas već davno napustili. Kristina Tomašević

Doris Konjevod

Moja majka

Moja mama je meni najdraža, jer kad me boli, ona kaže da me voli. Ima lijepe i nježne ruke, koje bi mi svaki dan nježno, pomogle bez muke Barbara Begušić

Ana Brać

Dora Miholjević:

Majka

Ja svoju majku volim. Ona je moje najveće blago. Kada sam bolesna. Obloge mi stavlja i brine se o meni kao kapi na dlanu. Ona je meni kao Kruh svagdanji koji od Boga dolazi i koji svi na planeti jedemo. Moja majka je Sunce koje na nebu se smiješi i oblak koji ponekad plače. Ja, jako, jako volim svoju majku!!! Petra Kalauz

Moja vjera Ponekad se pitam je li moja vjera doista ispravna. Vjera kao sam pojam potiče na duboko razmišljanje, traži prisustvo Boga. To je nešto posebno i bezgranično. Nije svaka vjera ispravna. Neki Boga gledaju kao starog suca, dok drugi trguju na način ja tebi ti meni. Sve su to naše slike o Bogu koje nosimo u svojoj duši. Samo nam Bog može dati ispravnu sliku o sebi. Također i vjera je naša vlastita slika, naše ogledalo duše. Duhovna dimenzija znatno je bitnija od materijalnoga kao i vjera koja obnavlja dušu. . Ana Raič


Zvjezdica - podlist za malene

Zvijezda Mora, god. XII. (2010.), br. 21

podlist za malene...

Str. 19

radovi malenihradovi malenih

Roditeljima Kad imaš prijatelja Razgovor Mama hvala ti što si me rodila i svojim mlijekom dojila! Tata hvala ti što si me kao svoju kćer u kuću prmimio i u naručje stavio a ne kao smeće bacio! Roditelji moji dragi na svemu vam hvala Hvala što ste me čuvali kad sam bila mala. Hvala vam što me i sad čuvate i ljubav mi pružate! Petra Raguž

Josip Raič

Isusu Isus je ljubav ljudi vele! Isus je sreća ljubav, veselje! Isus je kruh koji dušu krijepi. Isus je potok, on nas vodom krijepi. U teškom trenutku on je s nama. Isus je tu, dolazi iz hrama! Teo Maslać

Prijateljstvo je nešto najljepše što čovjek iskusi u životu. Svi znamo da pravog prijatelja nije lako naći te da se moramo potruditi i biti iskreni kako bi nam na vrata pokucala prijateljska ljubav koja će nam obasjati srce svojom ljepotom, iskrenošću i pomirenjem. Ja sam zaista sretna osoba jer sam pronašla pravu prijateljicu koja je u svakom trenutku uza me, koja me tješi i sa mnom se veseli a kada me nježno zagrli, osjećam se poput malog djeteta koje je napokon dobilo ono što je svim srcem željelo. Napokon je uz mene netko tko me razumije. Pomaže mi kada upadnem u nevolju. Lijepo je kad imaš prijatelja koji te podupire, teško je kada dane provodiš u samoći. Darija Batinović

s Bogom

Uvijek kada molimo, mi zapravo razgovaramo s Bogom. Molitva Bogu znači mnogo. Svaki čovjek mora svako jutro zahvaliti Bogu na novom danu, a svaku večer da dočeka novo jutro. U ta doba dana trebamo odvojiti za Boga malo vremena. Molitva ne znači samo moljakanje Boga za dobro, nego i zahvala Bogu na svemu. Dok mi izgovaramo riječi molitve, moramo na njih i misliti, jer riječi bez misli ne dopiru do neba. Ante Butigan

Ja vjerujem

Vjera je nešto najvažnije u životu. Ona nas podržava, s nama je i daje nam potrebnu snagu. Vjerovati znači voljeti, podržavati, misliti na dobro, te misliti kako ćemo pobijediti zlo. Nažalost, neki ljudi ne znaju što je vjera, ne znaju o njoj ništa zato što nikad nisu vjerovali i okusili vjeru. Da bismo vjerovali potrebno je izgraditi sebe na duhovnom, emocionalnom, društvenom i intelektualnom putu. Potrebno je izgraditi sebe kao čovjeka, cjelovitu osobu. No postoje ljudi koji ne mogu vjerovati, ljudi koji ne znaju da je Bog stvoritelj svega vidljivoga i nevidljivoga. Oni su izgubljeni u labirintu života i ne znaju kuda dalje. Ne Lea Matuško znaju što raditi, kome se obratiti za potrebnu pomoć. Vjera je naša pokretnica života. Ona nas Kada bih bila kapetan broda, sva bi mora pokreće u novi, bolji život. bila samo modra. Nebo plave boje i livade Sara Matuško šarene što ih leptiri kroje. Posada bi mi od prijatelja satkana bila. Kada bih bila kapetan broda, sreća i smijeh bi bili jedina moda. Putovali bi satima, danima, tjednima i divili se oceanima. U Kini bi se divili malim ljudima, a u Egiptu drevnim čudima. Divili bi se i oceanima, čudili se noćima i danima. U Australiji obredni ples bih plesala, a u Sahari pijesak bih gledala. Ni planine u svojim putovanjima ne bih propustila, na Mount Everest bi se popela. Kada bih bila kapetan broda, minutu ili stoljećima, bilo bi to kao u pjesmi ispjevanoj u najljepšim stihovima. Mia K. Katarina Koncul

Kad bih bila


Str. 20

Zvijezda Mora, god. XII. (2010.), br. 21

Zvjezdica - podlist za malene

Zvjezdica

radovi malenihradovi malenih

Traženje vjere

Ja sam još dijete koje raste i postupno izgrađiva sebe i svoju nutrinu. Kada se pojave problemi, često očekujemo da nam Bog pomogne. No, čim problem malo dulje potraje, kao da se na Boga naljutimo. On nam samo daje znak da trebamo imati vjeru u Njega, te se i u najgorim trenucima nadati. Želi nas naučiti da se nešto dobiva i trudom, te da nećemo sve dobiti servirano. Ono što će nam uvijek pomoći je vjera u Njega. I možda će nam se nekad činiti da je sve uzalud, treba biti čvrst. Zid tvoje duše i tvog srca treba biti izgrađen od kamena nade i povjerenja. Bog nam šalje putokaze za put kojim trebamo koračati. Ako si potpun čovjek, tvoja će duša ugledati Božje svijetlo, koje osvjetljuje istinsku stazu života. Ljudi su često pohlepni i oholi, te žele Boga pronaći u materijalnim stvarima. Uzalud im je sav trud, kad im srce ne prepoznaje pravu vrijednost života. Anamarija Raguž

Moj Božić

Ispričati jedan Božić u mojoj obitelji. Bila je večer. Toliko uzbuđen zbog polnoćke, već sam se počeo spremati oko deset sati. Morao sam ranije krenuti kako bih ministrirao. Već su se čule Božićne pjesme. Na kućama se kroz prozor vidio zeleni bor ukrašen svime. Na rasvjetama su bili svakojaki simboli: borovi, zvjezdice i drugo. Stigao sam u crkvu. Izabrao sam haljinu koja mi pristaje. Uskoro je počela polnoćka. U dvorani smo se poredali. Glavni ministrant nas je određivao. Počela je polnoćka. Pozorno smo slušali svaku svećenikovu riječ. Pjevali smo s ljubavlju. Kad je završila polnoćka, stigao sam kući sav umoran i odmah sam zaspao jer ujutru idemo na selo. Ujutro sam se probudio i sa svakim članom moje obitelji izljubio. Pogledao sam prema boru. Čekali su darovi. Nakon darova spremili smo se i krenuli u bake i djeda. Bio je to moj Božić , nezaboravan i pun ljubavi kakav bi Božić i trebao biti. Marin Menalo

Pismo Isusu

Molim te, Isuse, da od grešnika odvedeš đavla,a doneseš spasenje tvoje. Molim te Isuse da svi budemo prijatelji i da ne bude nikakvih sukoba, da bude kako je Bog rekao. Isuse kako si ti dobar prema nama i ja mislim da bi mi ljudi trebali imati veću vjeru u Boga i prestati griješiti. Josip Kalauz

Ima ime

Ima jedno ime, što ga svi znamo, Ljubav se zove i svi ga obožavamo! Što ti znači, treba da saznamo! Kad je osjetimo i mi, ćemo da je damo! Svi je želimo, svi je osjećamo I kuda god krenemo svima je pružamo! Dražen Krešić

Moja dva brata

Kad dva brata imaš sreća je prava, vani odmah naraste trava! Nikola i Marko zovu se naša mama veseli se ! Drvo obitelji lijepo je, to prava stvar je! Mia Drljo

 Ljubav

Ljubav je najdragocjenija stvar koju možemo steći u životu. Samo je jedna prava sreća u životu, a to je ljubav. Ljubav su mnoge sjajne stvari. Ona djeluje u malim znakovima pažnje i bliskosti. Ljubav je neodoljiva želja da budete neodoljivo željeni. Mario Obad

Dani kruha

Kruh i vino dva su dara što nam ih u spomen Isusu narod otvara! Oranice plodne njive rodne, Bog nam dade da su plodorodne Mlin melje, pekara peče tu nigdje kraj naše sreće uz vrijedne ruke naših seljaka otaca i baka! Bilo ljeto ,bila zima Moji dragi roditelji, za mene kruh svagdašnji treba svima su najbolji , Brinu se za mene da nam krijepi dušu,tijelu sestre i brata, neprestano to Božje djelo! svakoga sata ! Vedran Ćupurdija Oni mi prelijep dom pružaju, i ljubav prema meni redak po redak nizaju. Mama ,tata hvala vama jer bez vas ne bih mogla sama! Patricija Babić

Roditelji

Moja ruža

Lea Matuško

Mama kao ruža mala koja bi svakome ljubav dala ! Pomaže nama i ne bi nikad bila sama, Tata je ipak malo drugačiji on bi bio prijatelj svačiji I on nam pomaže s nama se odlično slaže! Antonio Krmek

Ivana Marić


Zvjezdica - podlist za malene

Zvijezda Mora, god. XII. (2010.), br. 21

podlist za malene...

Str. 21

radovi malenihradovi malenih Ministranti su ponos naše župe

Svaka župa ima svoje ministrante, pa tako i naš mali grad Neum. Samo ima jedna mala razlika, nas je mnogo više nego u ostalim župama. Brojimo oko stotinjak ministranata, što je veoma pohvalno za našu župu. Naši ministranti su vrlo uzorni, trude se da svka sveta misa prođe u najboljem redu. Sigurno se pitate kako im sve to uspijeva. Kao i u svakim drugim organizacijama, pa tako i iza naše male organizacije stoji predsjedništvo ministranata. Na čelu predsjedništva je Marin Daničič, uz njega stoji Kristijan Novaković, ostali članovi predsjedništva su: Đuro Butigan, Jurica Raguž, Nikola Lazarević. Svake godine na patron naše župe Gospe od Zdravlja ministranti se pošteno nagrađuju po svojim dolascima na sv.mise tijekom godine. Nagrade im dodjeljulju župnik sa predsjedništvom. Svake godine ministranti idu na ministranski izlet na razne destinacije. To bi bilo ukratko o našim ministrantima na koje smo jako ponosni i nadamo se da će tako i ostati. Predsjedništvo

********************

Fotos iz arhiva: na trebinjskom starom mostu

Ovogodišnji izlet

Kao i svake,tako smo i ove godine išli na ministrantski izlet, ali s malim zakašnjenjem. To nas nije omelo da se dobro zabavimo. Bili smo malo tužni što naš dumo Ivica nije mogao ići s nama, ali je zato spremno uskočila časna Tereza i pošla s nama. Prvo odredištvo bilo nam je Međugorje gdje smo stali kako bi kupili neke suvenire i prošetali. A ond smo otišli na Gradinu, pa na Rotimlju i u Ravno gdje smo satima nogometa. Na kraju smo svratili u Hutovo gdje smo također igrali a onda krenuli kući. U autobusu je bilo veselo. Pjevalo se i pjevalo, a nadaleko poznate šale našeg dume Zdravka su nas nasmijavale. Eto, tako je završio ovogodišnji izlet.Vjerujemo da ćemo se dogodine još bolje zabaviti. Marin i Kristijan

Jedne davne subote... sadašnji i nešto bivših...

Solidno uređen i vođen ministrantski zbor...

Zahvaljujući vrijednim voditeljima ministrantskog zbora, osobito predsjednicima, ministrantski zbor vrlo dobro funkcionira. Dobro je da ovdje nabrojimo neke od tih predsjednika koji su revno vršili svoju zadaću zadnjih petnaestak godina... Koliko se sjećamo prvi je bio Niko Glavinić, drugi Josip Bogdanović, treći Mario Sentić, četvrti Marin Daničić... ne znamo jesmo li koga preskočili...Trenutno su predsjedništvu i Kristijan, Đuro, Jure, Nikola, Jurica...


Str. 22

Zvijezda Mora, god. XII. (2010.), br. 21

Stranice mladih

 stranice mladih stranice mladih 

VIS Gospa od Zdravlja na 12. Papafestu u Solinu Dvanaest godina nakon što je danas blagopokojni papa Ivan Pavao II. sa raspjevanom hrvatskom mladeži 4. listopada 1998. godine na Gospinu otoku na hrvatskom jeziku pjevao “Zdravo Djevo” Gospi u čast, u sportskoj dvorani na Bilankuši u Solinu održan je 12. Papa-fest. Prošlih godina Papa-fest dobio je i međunarodno značenje pa je uz 12 vokalnoinstrumentalnih sastava iz svih krajeva Hrvatske i na ovogodišnjem Festivalu na kojem mladi duhovnim šansonama čuvaju uspomenu na Papin posjet Hrvatskoj i Solinu nastupio i Mijo Matić iz Hrvatske katoličke misije iz Berna u Švicarskoj te vokalnoinstrumentalni sastav „Gospa od zdravlja“ iz Neuma (BiH), koji je ujedno uz VIS „Anđeli-Rudine“ iz KaštelNovoga debitant ovogodišnjeg festivala. Činjenicu što je Papa-fest i ove godine u Solin privukao debitante u ime organizatora, solinske župe Gospe od Otoka, župnik don Vinko Sanader izrazio je radost što Papa-fest živi i razvija se svih ovih godina te što sve više mladih svojom pjesmom, ljubavlju i molitvom njeguje sjećanje na ovoga velikog čovjeka

Crkve i svijeta koji, iako je umro prije 5 godina, još uvijek živi s nama i u nama. VIS Gospa od Zdravlja kojeg čine članovi klape Neum su za ovaj festival pripremili novu pjesmu za koju su tekst napisali Mario Soldo i Antonio Matešić, glazbu Mario Soldo i aranžman Ante Gašpardi. Pjesmu se snimala u studio Sandra Bačića na Korčuli. VIS Gospa od Zdravlja je odlično odradio svoj nastup i zaslužio vrlo dobre kritike te je dobio poziv da i slijedeće godine dođu i zapjevaju. Gost ovogodišnjeg festivala bio je Marko Perković-Thompson. Nakon podjele zahvalnica svim sudionicima, festival je zaključen zajedničkom izvedbom njegove himne „Hrvatska mladež“. Mario Soldo

**********************************************

‘Nostalgija’ nastupila i u Neumu! Ovog ljeta je Neum i župa Gospa od Zdravlja u Neumu imala veliku čast ugostiti klapu Nostalgija iz Zagreba, jednu od najboljih klapa u Hrvatskoj. Klapa je 8. kolovoza pjevala pod misom u 11h, a nakon mise su upriličili jednosatni koncert na kojem su pjevali poznate klapske pjesme. Ivica Raič, jedan od osnivača klape Nostalgija, inače rodom iz općine Neum, uvelike je zaslužan za ovaj nemali događaj i na tome mu iskazujemo veliku zahvalnost. Pod misom je klapa izvela vrlo težak repertoar iz kojeg bi izdvojili odličnu izvedbu pjesme Divici Mariji, za koju je glazbu napisao Šime Marović na tekst Marka Marulića. Svi okupljeni u crkvi su mogli uživati u zvucima klape Nostalgija koja je evo prvi put održala koncert u Neumu od svog nastanka prije 27 godina. Nakon koncerta priznali su nam da su evo nakon toliko godina postojanja od danas mogu reći da su imali koncerte u svim mjestima iz kojih dolaze njihovi članovi. Nakon koncerta klapa

Nostalgija je imala domjenak u župnoj kući gdje se nastavilo druženje i ugovaranje novih nastupa klape u Neumu možda već slijedeće godine. Iskreno se nadamo da ćemo biti počašćeni još jednim koncertom klape Nostalgija. Mario Soldo


Stranice mladih

Zvijezda Mora, god. XII. (2010.), br. 21

Str. 23

 stranice mladih stranice mladih  Uspjesi naše Župske nogometne ekipe

Naša župna nogometna nogometna ekipa ostvarila je već prve godine nastupa u natjecanju izvanredni plasman! Osvojili su prvo mjesto, diplomu i prelazni pehar za 2010. godinu u n at j e c a nj u . Zar nije za svaku pohvalu.Na nacionalnoj razini isti im je uspjeh izmakao samo za dlaku i to ne njihovom krivnjom nego nesmotrenom izmjenom pravila u zadnji tren natjecanja. Zahvaljujemo im na izvrsnom zalaganju i vladanju - kako posvjedočiše voditelji turnira. Organizaciju se je predvodio Ivan Matić sa grupom osvjedočenih momaka i igrača! Vođa ekipe bio je Krešo Zovko, kapetan Ivan, a igrači: Nikola Lovrić, Ivo Bačić, Danijel Leženić, Slaven Vukasović, Mato Čamo, Matko Krešić, Nikola Krešić i Dražen Kalauz.Još jedanput velika čestitka u ime čitave župne zajednice!

**********************************************

Nastupa dječji zbor Amicus 

Prije skoro godinu dana u župi je krenuo novi projekt pod vodstvom Maria Solde koji je okupio djecu i mlade iz župe i utemeljio novi zbor pod nazivom Amicus, što na latinskom znači prijatelj. Zbor broji između 20-25 članova, a svatko tko ima želju doći i sudjelovati na probama koje se održavaju svake subote u 10h. Također želimo istaknuti kako zbor Amicus nije klasični pjevački zbor koji izvodi samo duhovne pjesme, nego u svom sastavu ima i glumce, i slikare, i još mnoge druge članove koji na svake načine pridnose radu zbora Amicus. Od utemeljenja zbor je pjevao nekoliko nedjeljnih misnih slavlja, posebno treba istaknuti prvi veliki koncert koji je održan 23. travnja ove godine. Zbor je tom prilikom otpjevao oko dvadeset pjesama, a u nekim pjesmama su im se pridružili i gosti Zorica Pavlović, Marin Previšić, klapa Neum i Martin Prkačin. Koncert se održao u crkvi Gospe od Zdravlja. Ovih dana zbor je u velikim pripremama, jer organizira i božićni mjuzikl koji će izvesti na zadnju nedjelju došašća. Nakon božićnih blagdana zbor već ima pripremljen novi projekt, a to je koncert slijedeće godine oko Uskrsa na kojem će izvoditi pjesme iz animiranih filmova, te još mnoge poznate svjetske hitove.


Str. 24

Zvijezda Mora, god. XII. (2010.), br. 21

Stranice mladih

 stranice mladih stranice mladih 

Sjećanje na mirisnu Tihu Luku

Za ljudsku prirodu karakteristično je stalno osvrtanje na prošlošst pa i onda kada su ta minula vremena bila teška, često se doimaju ljepšim i ispunjenijim. Za prošlost nas vežu asocijacije i poznati pogledi, a nekad je dovoljno proći dijelom ulice u kojoj godinama miriše isto ljubičasto cvijeće. Njegovo ime nikad nisam saznala, a i danas se ponegdje zna vidjeti kako se tiho penje uz, nekad kamene vrtove, danas betonske zidove. Nekoć je ljubičastog cvijeća u Tihoj luci bilo više, ili je samo ljepše mirisalo. Čudno, ali tih je godina, u prosjeku devedesete, intenzivnije mirisalo. Bili smo djeca i nismo u potpunosti shvaćali što se događa, osjećali smo da nam nedostaju tate i nismo znali zašto mame ne skidaju onaj izraz sa lica. Ipak smo znali mame će se smijati kada se tate vrate i donesu nam one čokolade što idu u paru kao twix, tvrdi twix. Mi, djeca, jedini smo valjda znali da će se tate vratiti. I upravo zato, nespretni i nevini držali smo se za ruke u topla poslijepodneva. Sa mirisom ljubičastog cvijeta, tada, nekako samo od sebe naiđe i ono sjećanje. Ljetno poslijepodne, dvadesetak dječice, neki od nas već su pošli u školu, neki su tek učili pravilno izgovarati r, a neki su tek učili hodati. Šećemo u grupici kroz Tihu Luku, vode nas laganim korakom tete časne. Molimo Krunicu. Zdravo Marijo, Zdlavo Malijo i osmijeh. Prate nas pogledi zabrinutih majki sa balkona, a mi bezbrižno molimo ne doživljavajući tu „dugu“ molitvu kao nešto neuobičajeno. I tako svaku večer iznova. Ne sjećam se imena i lica časnih sestara koje su nas vodile u molitvi, ne sjećam se ni svećenika koji su tada svi skupa živjeli u mom susjedstvu. Jedino se sjećam blagog glasa mlade časne i ruke starog svećenika sa muharicom. Nasmijavao nas je stalno, držeći u jednoj ruci muharicu a u džepu uvijek spremne šarene bombone. Tiha Luka bila je ulica djece i ljubaznih susjeda. Bila je to ulica malih kamenih vrtova, naranača, šipaka, limuna, mimoza i ljubičastog cvijeća. Bila je to ulica kojom je tužnih devedesetih odzvanjala vesela dječja molitva. Stariji se ne vole sjećati tih vremena, ne volim ni ja, ali ne mogu se oteti dojmu da je baš ono vrijeme,

mome sjećanju, valjda između zvuka opće opasnosti i brige za tate, u Tihoj Luci smješten jedan od najsjetnijih i najsretnijih djelića djetinjstva. Naravno, nemoguće je objektivno posmatrati, ali ako postoje ulice sa dušom, sigurna sam ne moraju biti u Rimu ili Parizu. Ona može biti i u Neumu. Odnosno, bila je u Neumu. Grleći modru uvalu Bad i mirišući na ljubičasto cvijeće, Tiha Luka je imala duh. Možda zbog stotina Zdravo Marija i Zdlavo Malija izgovorenih ustima djece rumenih obraza. Ne znam točno odrediti oblik, ne znam podrijetlo i sadržaj tog mirišljavog duha, no znam sigurno, danas ga nema. Ili ga barem ja ne osjećam. I točno znam kada je nestao. Nestao je onda kada su kamene vrtove mimoza i ljubičastog cvijeća zamijenile betonske utvrde i kada je mili zvuk dječje molitve zamijenio zvuk miješalica, bagera i kamiona. Duh Tihe luke nestao je onda kada su u nju kročili ljudi kojima ono ljubičasto ljetno cvijeće u kasno ljetno poslijepodne, nošeno lahorom sa Bada uopće ne miriše. N. Matić

“Nikada nitko nije govorio kao ovaj Čovjek!”

Danas se govori kao nikada prije preko ljudskih glava pljušti bujica riječi. Svi hoće govoriti, svi se javljaju za riječ. A malo ih je koji bi nešto kazali. Jer malo njih može izdržati tišinu i napetost mišljenja. Gospodine, pomozi mi da ne govorim na sva usta sve dok ne budem znala što reći. Iako je djelovao u javnosti među ljudima samo 3 godine, Isus ih je svakodnevno iznenađivao svojim djelima i riječima…. Te bi riječi za nas kršćane trebale biti aktualne i bila bi velika šteta o njima ne razmišljati. Papa Benedikt XVI govoreći mladima govori i svima nama „ Ljubite riječ Božju koja vam omogućuje da pristupite

blagu tako velike vrijednosti.“

S. Pavka


Stranice mladih

Zvijezda Mora, god. XII. (2010.), br. 21

Str. 25

 stranice mladih stranice mladih 

Mladi o Neumu

92 Hrvata, 207 Srba, 190 Muslimana, 90 Jugoslavena i 46 ostalih. Broj Srba je drastično smanjen, a Jugoslaveni i ostali su „nestali“. Prema neslužbenim podacima na prostoru Općine Neum je do 2010 godine prodano 378 nekretnina Nehrvatima, a saznajemo da je na tržištu još mnogo nekretnina za prodaju: grade se čak i novi objekti za „kolektivno stanovanje“. Ako se na svaku nekretninu prijave samo dva stanovnika realno dobivamo 756 nova Nehrvata. Na prošlim lokalnim izborima 2008. god. na prostoru Općine 2069 birača su ovako glasovali: HDZ BiH - 754, HDZ 1990 549, NSRZB - 316, HSP Đ-J - 153, HSS NHI -126, SDP - 109, Lista za Neum - 49, Hrvatsko zajedništvo - 13 glasova. Jasno se vidi da je već ozbiljan problem izmjene etničke strukture stanovništva. Određene raznorazne mirovne misije u BiH zalažući se za multikulturalnost ovih su dana doživjeli pljusku u izjavi njemačke kancelarke Angele Merkel da je multikulturalno društvo propalo. Gotovo isto razmišlja i Francuska. Ako je propalo u dvije zemlje koje su temelj EU zapitajmo se što je sa zemljom u kojoj su ratne strahote završile prije petnaest godina. Svjesni smo otvorenih aspiracija nekih bošnjačkih sranaka prema ovom mjestu i prostoru koji im je kako kažu od strateške važnosti. Inzistiraju da koridor autoceste V C završi u Neumu, inzistiraju na izgradnji luke, inzistiraju na izgradnji LNG terminala, a nepostojeće džamije, da apsurd bude veći, uvrstili su u spomenik kulture. Neum i njegove vlasti nisu poduzeli ništa kako bi trend prodaje nekretnina smanjili i spriječili mijenjanje etničke slike grada. Neki to čak tiho podržavaju i potiču prodaju, tako, kažu, pune proračun debelo vodeći računa i o osobnim interesima. Najveća pogreška dogodila se 2006 godine kada je 30. lipnja na devetoj sjednici Općinskoga vijeća donesena odluka o nezakonitoj izradi urbanističkoga projekta Jazine. Vraćeno zemljište su planirano otkupili razni rođaci i Vakufska banka čiji projekt izgradnje stanova u Neumu vodi poduzeće ICOM NS d.o.o. Čapljina. Navedena banka je jedna od onih koje je suvlasnik saudijski državljanin Yassin A.A. Kadi, osumnjičen za vezu sa zloglasnom Al-Qa’idom. Veliku odgovornost pri urbicidu i ekocidu Neuma snose i neki djelatnici općinskih službi nezakonitim naplaćivanjem komunalija, nezakonitim izdavanjem odobrenja za gradnju

i uporabnih dozvola, krivotvorenjem projektne dokumentacije te otvorenim poticanjem bespravne nadogradnje. Koliki je u tomu nivo kriminala, nezakonitosti i korupcije govori podatak da je u posljednje tri godine ključnu službu napustilo troje visokoobrazovanih osoba jer se nisu mogle nositi s pritiscima. Na sedmoj sjednici općinskoga vijeća, 30. prosinca 2009. god. jednoglasno je donesena odluka o obustavljanju svih navedenih nezakonitih akata, to pojedinci i neke službe ne provode. Štoviše, legaliziraju objekte koji se mogu legalizirati isključivo po županijskoj odluci o legalizaciji, izdaju uporabne dozvole za objekte koji nisu izgrađeni sukladno prostorno – planskoj dokumentaciji, a kojima komunalije nisu obračunate ni naplaćene sukladno odluci o obračunu komunalija. Zanimljivo je i „pozitivno mišljenje“ Komisije za tehnički prijem objekata o promjeni prostora turističke namjene u objekte za kolektivno stanovanje (tržište). U tijeku je izmjena i dopuna regulacijskog plana „Centar I“ iz 2004. god. u iznosu od 41.414,64 eura. U tomu trebaju sudjelovati sve ostale zainteresirane skupine i pojedinci sa svojim prijedlozima i sugestijama. Zašto mi i naše udruge pojma nemamo da se nešto mijenja? Pravosnažni regulacijski planovi su predvidjeli izgradnju objekata s tri ili četiri etaže, dok službe izdaje odobrenja po pet pa čak i šest etaža. Također je šokantna činjenica kako djelatnici tih službi strankama nameću suradnju sa projektantskim kućama Z/V projekt iz Čapljine i Stari grad iz Istočnog Mostara od kojih za sređivanje poslova dobivaju velike provizije. Poduzeća Murai commerc d.o.o. Vogošća u Neumu egzistira već nekoliko godina komu izdaju nezakonita odobrenja za gradnju, dogradnju i prenamjenu stambenih objekata u objekte kolektivnog stanovanja. Treba spomena da je Murai commerc do sada investirao u osam objekata u sklopu kojih je izgrađeno i prodano 48 stanova. Jedini ispravan put i spas kompletnog mjesta i naroda je imenovanje stručnih i kompetentnih osoba npr. sa građevinskog fakulteta iz Mostara i sl. koje bi revidirale kompletno poslovanje općinskih službi u posljednjih 10 godina te ih pozvale na odgovornost kod nadležnih sudova. Ako se to ne učini teško će stvari izaći na dobro, jer ako se pogaze zakoni i šuti o kriminalu, otvara se polje za još veći kriminal. U tom slučaju Općina presteje biti jedinica lokalne samouprave koja brine o svom narodu nego ga zavodi. Kao da nam je sve što se čini postala normalna stvar! Uvijek je draža slatka laž od gorke istine, ali na kratke staze, i to sudbonosne! Mladi: Veritas


Str. 26

Zvijezda Mora, god. XII. (2010.), br. 21

Nizanka stihova i slika...

Kultura

Jasenka Požega Sremac:

Tragom svjetlosti Muzej i Galerija - Matica hrvatska Neum Za sve što je pjesnikinja i slikarica Jasenka Požega Sremac u životu postigla zahvalna je Bogu pa svojim roditeljima. Bilo je na njenom putu i prepreka i padova, neostvarenih želja, pa dvojbi, uzleta, ideala i svega onoga što ljude stavlja pred velike upitnike i uskličnike života. Cesta kojom je hodila uvijek je bila obasjana bar jednim tračkom svjetlosti. Eto, ta unutarnja duhovna svijetlost, izgleda, nikada nije trnula. Ta unutarnja svijetlost trag je nebeske svijetlosti koja grije i dušu i srce. Koja daje smisao životu. Zagrljena tom svijetlošću koja je sigurnošću i mirom ispunja, umjetnica Jasenka Požega Sremac reda predivnu nizanku stihovlja i slika. Ne znaš je li ljepša pjesma ili slika ili kakav minijaturni detalj od cvjetića, lišća, oblutka s obale mora i sl. Kada je pjesnikinja na sceni, zvoni jedar stih pun života i pouzdanja u Boga. Opet, kada je slikarica na sceni, evo ljepote Božje što zrcali na dragim slikarskim pejzažima. Na umjetničkoj tezulji pjesma i slika našle sretnu ravnotežu. Inače, ona je prim. dr. spec. stomatologije. Preda mnom je stihozbirka Tragom svjetlosti. Četiri odjeljka pjesama, četiri su dionice istog pjesničkog puta Jasenke Požege Sremac. Uputit nam se tom pjesničkom stazom. Molitve. Poredale se jedna do druge iz pjesme u pjesmu. Molitve žarke, izrečene iz srca, pune ljubavi i hvale Bogu, zaustavile se na stranicama ove knjige kako bi mnogima to Pusti da ti misao poleti blago dostupno bilo. Prema ljubavlju Ticaj sna i jave. NekaOdređenog cilja da nam život izgleda I osjetit ćeš da si cjel krut, težak, neizvjestan, U potrazi za sobom. sveden na svakodVratit ćeš sklad nevno proživljavanje. U svoje tjelo Spominjući se lijepih I bit ćeš opet blag snova, zalepršaju Kad se vratiš pred nama čudesne, Sa puta iskupljenja neobične Jasenka Sremac dragovite,

Pusti da misao poleti

slike. Kada maštom taknemo snove, puste želje malo nas odvoje od sive zbilje. A san i java kada se prepliću, eto prilike za „velika djela“. I bol i ljubav. Bol može bez ljubavi. Ljubav bez boli ne može. Bez žrtve. Bol i ljubav idu skupa

Obećaj mi... Obećaj mi O bože moj Da će tvoja ruka Uvijek biti blizu mene I da će tvoja blizina Pokrenuti moj um u trenu.

i kruna toga je prava, iskrena, neizmjerna ljubav što pokreće srca i svemir. Pavlovska je to ljubav koja je vrhunsko načelo postojanja i bez koje je sve – ništa. Ljubav granica nema, njeno počelo i utok su u Bogu. Svojoj majci. Svojoj majci darovala Jasenka buket dragih pjesama. Kao buket mirisnih krizantema. Zasjale pjesme u ljubavi srca kao duga u kaplji rose. Majčino srce je pečat na njezinoj duši. Majčino je srce usadilo u njeno srce vjeru. Pero Pavlović

Obećaj mi O bože moj Da nikad nećeš otići Iz mojih misli I da ćeš ih upravljati Svojim postupcima Da daju djelo Vrijedno tvog postojanja Obećaj mi O bože moj Da ćeš i korak moj Upraviti na onu stranu Gdje vlada Blagostanje mira I da ću uspjeti U tebi živjeti I tebi donijeti Svoju dušu koju mi poklanjaš Obećajem ti O bože moj Da ću imenom tvojim Ime svoje zvati I da ću uvjek Htjeti uz tebe stati. Jasenka Sremac


Kultura

Zvijezda Mora, god. XII. (2010.), br. 21

Str. 27

Neumljanin Nikola - Nino Buconjić Književni, znanstveni i kulturni susret Čapljina - Metković - Ploče - Opuzen - Neum posvećen Neumljaninu Nikoli Buconjiću

Od 30. rujna do 2. listopada održan je Šesti neretvanski književni, znanstveni i kulturni susret posvećen Nikoli Buconjiću. Susret je upriličen u Čapljini, Metkoviću, Pločama, Opuzenu i Neumu. Organizatori ovog značajnog kulturnog događaja su: Neretvanska riznica umjetnina i inih vrijednosti, Matica hrvatska Neum i Hrvatska kulturna zaklada, a medijski pokrovitelj je tjednik za kulturu „Hrvatsko slovo“. Neumljanin Nikola Buconjić (Neum, 15. rujna 1865. – Sarajevo, 24. svibnja 1947.) hrvatski je pjesnik, romanopisac, etnograf i povjesničar. Okupatorskim vlastima nije se svidjelo Buconjićevo otvoreno isticanje hrvatstva jer se suprotstavljao izmišljenoj „bosanskoj narodnosti i jeziku“. Bio je zbog toga premještan i proganjan. Napisao je i objavio slijedeća djela: „Život i običaji Hrvata katoličke vjere u Bosni i Hercegovini“, 1908., Hrvatskom imenu „Povijest ustanka u Hercegovini i boj O hrvatsko ime davno, kod Stoca“, 1910., O hrvatsko ime slavno, milinjem grudi puni, “Ljiljanke“, pjesme, Što I kog slave milijuni. 1915., „Franjo Josip Poznato si kroz vjekove I“, pjesme, 1917., Do današnje dobe ove, „Grof Petar Zrinjski Po blizini, d aljinarna, i knez Krsto Franko- (po bojnim ravninama. pan“, 1920., „Grob Junake si mnoge dalo, do groba“, roman, Mnogo ih je za te palo, 1942./43., „Gazi Stoga će im uspomena Husrev-beg“, ep i Živi ti kroz sva vremena. „Bitka na Krbavskom I buduća doba svaka Nalaziće div junaka, polju“, ep. Koji će te branit rodu, U hotelu „Stella“, A uza te prag, slobodu. 2. listopada, bio je Ti si trepet svuda svima završni dan Susreta. Tvojim kletim dušmanima. Na početku se svima Bolje i jest da te s’ boje nazočnima obratio Neg’ opjelo da ti poje, Stjepan Šešelj, ured- O hrvatsko ime, živi, nik „Hrvatskog slo- Nekl ti se svijet divi va“, spomenuvši zna- od vjekova u vjekove menite Hrvate s desne Beri vjence lovorove!

i lijeve obale Neretve koji su zaslužni za jedinstvo i opstojnost hrvatskog korpusa na ovim prostorima koji su višestruko razdijeljeni raznim neprirodnom granicama. Uzvanike su pozdravili neumski gradonačelnik dr. Živko Matuško i predsjednik Matice hrvatske Neum mr. Pero Pavlović. Biografske podatke o Nikoli Buconjiću prikazao je književnik Ljubo Krmek, a onda su svoje skraćene uratke govorili: dr. don Ivica Puljić (Rodoslovlje i dolazak obitelji Nikole Buconjića u neumski kraj), profesor Domagoj Vidović (Neumski toponimi), predsjednica Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne Marina KljajoRadić (Osluškivanje narodnog duha Nikole Buconjića), profesorica Zdenka Leženić (Književni časopisi u kojima objavljuje Nikola Buconjić), ravnatelj Hrvatskog radija Herceg-Bosne Željko Raguž (Osvrt na Buconjićevo djelo „Povijest ustanka u Hercegovini i boj kod Stoca“) i književnik Pero Pavlović (Pismo Nikoli Nini Buconjiću). Sve je bilo praćeno zvuHrvat sam kom lijerice i pučkom Što sam, je li, jasno t’ nije? pjesmom u suvrePitaj evo srce moje, menoj obradbi Zlatka Reći će ti otkad bije Glavinića. U grduima, hrvatsko je, Tijekom nekoliko Hrvat mi je otac Mio. dana mnogi su autori Hrvatica majka mila, iz zemlje i svijeta imPa sam Hrvat i ja eto, ali predavanja o Nikoli To me majka naučila, Buconjiću. Hrvatica seja moja Oh, kako se tim ponosi, Nekako u nezŠtoj hrvatskog kćerka soja, godno vrijeme bio je Što hrvatsko ime nosi. organiziran ovaj skup Imam brata Hrvatinu, u Neumu. Nadamo se kom se život mili sladi da će puno više naših Ko hrvatskom pravom sinu, sugrađana biti nazočno Kad za krtalja i dom radi. prigodom postavljanja Djedovi mi, pradjedovi, spomen-ploče ovom Ko Hrvati čili, vrli, hrvatskom velikanu u Ko hrvatski sokolovi Starom Neumu i kada Živili su i pomrli Jasno ti je sada, eto, budemo predstavljali da sam da ću Hrvat biti monografiju koja će o Za hrvatsko ime sveto njemu biti objavljena. I za kralja krv ću liti. Pero Pavlović


Str. 28

Zvijezda Mora, god. XII. (2010.), br. 21

Mladi su za božićni program 2009. priredili doista uspješnu i doista šaljivu kariku koja se svima msvidjela. Donosimo je u cijelosti da njihov trud ne utone u zaborav Danijela: Evo nas opet, narode! Mi smo oni isti lanjski, samo danas ima svakakve šminke pa vam se ove godine činimo puno mlađi! Ja sam Danijela. Ona mi frizerka Ivana nije ugodila boje pa sam sada plavuša. Zato sam se malo masakrirala jašmakom… Naši natjecatelji su već tu. Ovo što se čvrsto drže stalaka nije radi treme nego popili koju više po kafićima pa da se ne svale. - Evo, nek nam se prva predstavi ova koja se zamotala k’o da je iz Hadžića! Janja. Ja sam Janja s Kolojanja. Izgubila sam um pa došla u Ne-um. Prodala koze i ovce pa potrošila novce. Garsonjeru u Surdupu kupila pa se u njoj skupila. Sustigle me jadi, krepat ću od gladi. Na kariku se prijavila da bi za kruh zaradila… Danijela. Vidi ti naše pjesnikinje! Treb’o bi te naš Pero progurat’ u hrvatske pjesnike pa da štogod jadnica i zaradiš kao kulturna djelatnica? A šta si ljetos radila, jesi li zaradila bar malo za kruh svagdanji? Janja. Jesam, jesam, ja sam ti ljetos magistrirala. Danijela. Vidi, vidi?! Ti nisi samo pjesnikinja ti si magistrirala! Kad si uspjela tolike knjige pročitat da magistriraš? Hajde, hvala Bogu, sad ćeš se lakše zaposlit, u Neumu nemamo nego dva tri magistra i to uglavnom dole oko Doma zdravlja… Janja: Kakve knjige moja Danijela i kakvo li čitanje? Ja sam ti cijelo ljeto magistrirala, nosala uz magistralu i niz magistralu natpis: slobodne sobe, Cimer fraj, Rums, stanca... Danijela: Ne kaže se to, jadnice, “magistrirala”, nego nosala tablu po magistrali… I čudim se! A ti kapeša, ko si ti i oklen si. Da nisi i ti ljetos propjevo i magistriro? Đuro: Ja sam ti Đuro, ali od lani Zguro. Ja sam ti ljetos malo magistriro, malo doktoriro. Danijela: Eto si ko i Janja i propjevo od muke. Ako si magistriro cijelo ljeto po magistrali noseći tablu, kako si uspio doktorirat??? Đuro: Zato sam i doktoriro što sam magistriro... Zaboljela leđa pa onda jedan dan magistriraj a drugi doktoriraj od doktura do dokrura tražeći ‘nekcije… Danijela: Ti si onda prošo gore nego Janja s Kolojanja. Jesi li ti imalo zaradio, jadničak moj. Đuro: A šta ću ti zaradit moja Danijela! Zavla-

Za razonodu

Najslabija karika,

dala ova retepsija pa svi otpuštaju i ono malo radnika što su imali. Slaba mi je bila fajda od magistriranja. - Nego svejedno nekako sam se snašo. Đeca napisala sobe na njemačkom Zimer. (Ludi Švabe neznaju slovo c pa pišu z!) Niko u me ni da pogleda. Vidim da će Zimer naopako ispast Remiz. Okreno ja na Remiz. Navalili ovi iz unutrašnjosti pa mi šapću: Ramize ti si naš, gdje su ti sobe… I tako sam od po ljeta imo gosta više od Tome Krešića i hotela Sunce zajedno. Danijela: Znala sam ja, naša su čeljad snalažljiva, da ih baciš na noge oni bi se dočekali na glavu! - A ti garava, oklen si, šta si, ko si i kako si? Manda: Ja sam Manda, došla sam iz Grada. Zapravo iz “Groda” kako mi gore u Dubrovniku kažemo. Danijela: I ona pjesnikinja! Ti si izgleda posebno luda: svi zaćorili u Grod - a ti iz Groda došla u Neum? Koja te nevolja na to naćerala? Manda: A znaš zašto se iz Hrvatske bježi u Bosnu

i Hercegovinu i iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku? Danijela: Nisi zar nekog ubila, žalosna ti majka? Da ti nije nevjesta vrisnula? Manda: Nije nažalost, sad je sve njezino što sam imala. Ona me izgleda i prijavila da me se riješi. Natrpala mi u jastuk nekakvu travu. Kaže da je to kamilica. A onda pozvala policiju. Tri kila nekakve marimuhane! Kažu mi: Mande, najmanje pet godina zatvora. Nisam luda, ja kroz brda pa u Neum. Danijela: A ti starino, šta bi s tobom? Ovo sve propjevalo, promagistriralo, prodoktoriralo, jednom riječju prolupalo! Ko si i oklen si? Jozo: Ja sam Jozo s Kiševa sam se novom cestom dovozo. Danijela: Vi ste bili poprilično zabačeni i sad na-


Za razonodu

Zvijezda Mora, god. XII. (2010.), br. 21

ponoćka 2009.

jedanput postali poželjno mjesto za život otkako vam stiže autoput. Osobito što ne može dalje od vas. Je li ipak i na Kiševo stigla recesija? Jozo: A jes, jes, lani mi se sin oženio… Danijela: Ti, meni se čini, misliš da recesija znači nevjesta??? Jozo: U mene jes. Dok ona ne dođe bilo u kući svega i svačega: sira, masla, pršuta, vina… A otko dođe sve u propast. Proda krave, smaknu ovce, neće gudina… Prava recesija… gore i gore… Ja mislim da se na hrvatskom recesija kaže nevjesta. Danijela: Nešto cijelo veče od muke šapćeš, reci mi pričaš li ikad sam sa sobom? Jozo: A to jok, sa sobom ne pričam baš nikad! Danijela: Imaš pravo, zato se ne trebaš ispovijedat, ne moraš imat posla s budalom! Nego, mi se proćakulali, a ponoćka samo što nije počela, hajdemo mi na posao! Danijela: Janje, evo lakog pitanja za te: Iz kog grada je sveti Josip došo u Betlehem na popis??? Janja: Malo ćeš me pričekat dok se smislim … Anha, bio je stolar. Mora da je došo iz Prozora, iz Rame, ozgar su svi stolari…i Jure i Ivo. Danijela: Iz Nazareta, bleso. Vidi se da te nije dumo Slaven pripremo za krizmu!!! Znala bi ti! - Nego, kad već spomenu krizmu, Đuro reci ti nama, kako se zove ona kapa koju biskup nosi na glavi kad krizmava? Đuro: Biskup… kapa… Kako se zove jadi je ne znale… Biskup je Ratko……. Da nije ratkapa! Danijela: Kakva ratkapa nesretniče, ratkapa je na autu a nije na biskupu… Nećemo daleko dogurat, svašta ćemo mi večeras pomješat’… Nego, Mande, ti reče da si iz “Groda”, morala bi biti malo kulturnija i svjetskija. Mi ti gore idemo samo kad se razbolimo. Znamo ti svakog doktura na Medarevu. - E sad ti nama reci: kako se zove onaj doktor koji priča, priča i malo rukama maše dok čeljade ne zaspe… Manda: A to ti svak zna! Dumo! On priča, priča dok svi ne zaspemo… Danijela: Hipnotizer, nesretnice, ja sam mislila da si uhvatila malo gradske kulture, a ti ko da si iz Redžikovine! - Jozo, tebi malo lakše pitanje, nekakav si mi jadan i sitan. Zašto se političarima u predizbornoj kampanji crvene obrazi??? Jozo. Pa, mora da im mozak spane na rezervu… Danijela: Iako nisi daleko od istine, odgovor ne prihvaćam! Trebao si reći: Srame se što u oči lažu pred izbore. - Niste se baš proslavili. Dođe mi da zaplačem ko Ćiro kad je izgubio od Portugala! Vas podbuho od plača, sad liči na Kineze pa mora u Kinu. Hajde, izbacite najslabiju kariku! Da vidimo ko je najslabija karika. Ko misli da je Božić Isusovo prezime, da se

Str. 29

Badnjakom badilja… Koga je čaša ispila, a ne on čašu! Ko je izgorio ko badnjak… Danijela: Janje, zašto izbacaš Đuru… Janja: Bio mi je konkurencija ljetos kad sam magistrirala. Sad vidim da je bio u sukobu interesa jer se predstavljao kao Ramiz i time mi mnoge mušterije odnio, džaba sam magistrirala. Danijela: Đuro, a zašto ti izbacuješ Mandu? Đuro: Kako je neću izbacit, đe će reć da spavamo kad dumo propovjeda? Danijela: Mande, zašto ti izbacuješ Jozu? Manda: Da ti pravo kažem bila sam u dilemi: osjećam se ko Isus u štalici: s jedne strane vo, s druge magarac, opredjelila sam se da izbacim magarca! Danijela: A ti Jozo, zašto izbacaš Janju? Jozo: Sliči mi na moju nevjestu-recesiju, ko da je vidim! A ko ne bi izbacio recesiju a vratio tepsiju i to punu pečenja i uštipaka!

Voditelji ponoćnog programa, Slaven i Vedrana

Danijela: Najbolje je ovu smijuriju završit’. Svi ćete kući praznih džepova. Svi ste najslabija karika i ne dolazite mi više na oči!!! Janja: Danijela, očiju ti bi li i nama dala da zapjevamo na kraju ko i oni lani? Danijela: Ako budete znali pjevat ko pitanja… bit će to najbolji dio programa!!! Pjesma: Eto Bože preko vode, veselo, veselo… Očuvaj nas nove mode, veselo, veselo… I nevijesta recesije, veselo, veslo… Vrati vino i tepsije, veselo, veselo…


Zvijezda Mora, god. XII. (2010.), br. 21

Str. 30

Za razonodu

Lijepa šala i Bogu je draga...  Nespretni župni oglasi:

Kukavice

- Za one koji imaju djecu, a to ne znaju, u prizemlju imamo dječji vrtić... - Župnik će na Božić održati oproštajnu propovijed, nakon čega će zbor zapjevati. ‘Radujte se, narodi’ - Zahvaljujući župnikovoj bolesti, nedjeljne mise za ozdravljenje neće se održavati do daljnjeg. U svojim molitvama sjetite se onih koji su bolesni od naše zajednice.

Žena kritizira muža: - Alkohol je naš najveći neprijatelj! Muž pijanica se opravdava: - Samo kukavice bježe od neprijatelja.

Mirovina.... - Koja je razlika između Domovinskog rata i hrvatske mirovine? - U ratu možeš i preživit!

Brak i rodbina....

Slom živaca je nasljedan!

- Bilo bi mi bolje da sam se udala za samoga vraga! - ljuti se žena na muža. - Ženidba izmedju srodnika je zakonom zabranjena! - odgovori muž.

- Slom živaca je nasljedna bolest! - kaže sin. - Ali nasljedjuju ga roditelji od djece,! - odgovori ljutiti otac

******************************** TITULARI NOVE CRKVE?

JEDNO NEUMSKO SELO

KOMFORAN

SEDMO SLOVO ABECEDE

EUROPSKA VALUTAJ

RAČUNI

SPORTAŠ GA ŽELI OSVOJITI

OBIM

ŠIROKO POLJE

AS, JEDINICA ADUT

ORO BEZ REPA

JEDNO OSJETILO

MOGUĆI TITULAR (1. MJESTO)

ČOVJEK KOJI NE VIDI

MOGUĆI TITULAR NOVE CRKVE

ULICA U KOJOJ SE GRADI RKVA ANNO DOMINI

TAL. 1

PARK

LOGA

NIŠTICA PRVA NOTA LJESTVICE

SELO KOD HUTOVA

DARKO (KRAĆE)

RIJEKA U PIRINEJIMA

CVJETKO

PLAŽA

 POVRŠINA HIP (KRAT.)

ORGAN NJUIHA SV. GORA VEZNIK

PERŠIN

ULIZICE

DIO 24 SATA

SRED. DIO TIJELA

PRVI

NOTA

MAGARRAC, OSEL

LETE TONA

PRIPADN. NAŠEG NARODA

VERS

MLADUNČE

KOPNO OKRUŽENO VODOM

INDUSTRIJSKA BILJKA

PRVI VOKAL

JEDAN MOGUĆI NASLOVNIK

IVO KRAT. ČESTITKA

PRVO SLOVO

DOSEZI

NOTA

BARIJ

HLADBO ORUĆJE

NEPOZNATI

CILJ

TKO

RIM. 51

SILA SNAGA

KRAT ZA ZAMJENICA

VEZNIK PRIJEL.

NERASPOLOŽEN


Za razonodu

Zvijezda Mora, god. XII. (2010.), br. 21

Milanova razonoda obogaćenje Neuma

Str. 31

Milan Bačić se kao umirovljeni časnik hrvatske vojske vratio u rodni Neum. Njegov povratak je veliko obogaćenje Neuma: zbirke egzotičnih ptica, kornjača, kolekcije predmeta.. - Trebalo bi to ući u prospekte kao vrijedna turistička ponuda. Milan svoje umirovljeničke dane provodi doista aktivno i veoma korisno, ne samo za svoje zdravlje nego i za svoj grad! Njegova djelatnost se odvija u više pravaca. Na prvom mjestu je njegova ljubav prema životinjama, koje su ljudima često najbolji prijatelji. Jedna od izreka kaže da ukoliko ne volite životinje niste u stanju voljeti ni ljude.

U bliskoj budućnosti planira se gradnja nove farme. Veći dio farme otpada na kornjače, čančare koje obitavaju u našim krajevima. Iako kornjača ima sve manje u zadnje vrijeme, a jedan od brojnih razloga jest urbanizacija, Milan ih trenutno ima oko tri tisuće. Ovo malo životinjsko carstvo na imanju Milana Bačića najbolji je dokaz bogatstva koje nam je Bog

Milan se ljubavlju prema životinjama bavi već 35 godina. Strast i ljubav su mu osobito uzgoj malih ptica što se nije nije promijenilo još od skromnih početaka njihova uzgoja. Jedino što je vremenom rastao i broj životinja u uzgoju i broj medalje i priznanja koja je osvajao. Ovom prilikom spomenut ćemo da je bio prvak Dalmacije tri puta u kategoriji kanarinaca i prvak BiH dva puta u kategoriji malih ptica.

darovao i istinski pokazatelj privrženosti čovjeka uzgoju prekrasnih i veličanstvenih životinja.

Osim uzgojem životinja Milan se bavi i proizvodnjom suvenira. Mario Sentić

Milan posjeduje 260 medalja i više od 20 pehara za osvojena prva mjesta. Uz uzgoj raznih životinja, među kojima su sve vrste ukrasnih fazana, ukrasne patke, pauni, guske, ukrasne kokice i više vrsta golubova, aktivno se uključio u uzgoj prepelica zbog poznatih ljekovitih svojstava jaja. Broj prepelica varira oko tri-pet tisuća.


PRVOPRIČESNICI I KRIZMANICI 2010. GODINE

ZVIJEZDA MORA  

GOD. XII (2010.), BR 21

Advertisement