Page 1

www.semberske.com

e-mail: semberske@spinter.net

SEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009. ! GODINA 30 ! BROJ 708 ! CIJENA 1,00 KM

L I S T

G R A \ A N A

O P [ T I N E

B I J E Q I N A

TV PRAVA, PREVODI, MARKETING TITLOVANJE, SINHRONIZACIJA

055 240 100

ZABRIWAVAJU]E

MAWE DJECE U [KOLAMA!

str. 6-7

LANGENHAGEN - BIJEQINA

SKUP[TINA OP[TINE BIJEQINA USVOJILA ODLUKU O REBALANSU BUXETA ZA 2009. GODINU

BRATSKA POSJETA

str. 5

BAZENI BAWE ,,DVOROVI

,,

BUXET MAWI ZA 17,5 MILIONA U TOKU ZAVR[NE PRIPREME ZA MANIFESTACIJU ,,DRINSKA REGATA 2009

,,

SVI NA REGATU!

Organizatori o~ekuju oko 1.000 qudi na regati od Koj~inovca do Pavlovi}a mosta

SPAS OD VRU]INA

str. 12-13

FILIJALA BIJEQINA


Radna jedinica BIJEQINA 76300 BIJEQINA . [ABA^KIH \AKA . PO[TANSKI FAH BP. 18 TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-2 211 456 TELEFAKS: 209-0 082, DIREKTOR: 209-4 426, TEHN. DIR.: 209-4

PO[TOVANI POTRO[A^I ELEKTRI^NE ENERGIJE! RACIONALNOM POTRO[WOM I REDOVNIM PLA]AWEM UTRO[ENE ELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETE ISKQU^EWA, ^IME ^INITE USLUGU I

SEBI I NAMA.

S p o{tt ovawem, Elektt rodiss t ribb u cija Bijeqina

D.O.O. LEDER Bijeljina www.leder-bn.com E-mail: leder@rstel.net Ul. Nikole Tesle br. 2 Tel/fax: 055/212-303 055/212-302

Butik: Italijanska modna obu}a Ul. Gavrila Principa br.5 Tel: 055/206-107

Klaonica Ljeljen~a: Tel: 055/255-355 Fax:055/255-237

NOVO! Maloprodajni objekti u Bijeljini: 1. Ul. Gavrila Principa 11 tel: 055/213-223 2. Ul. Dušana Baranjina 29 tel: 055/213-216

MODA RUGGI, BRUNELLA, ROSINA, MARIO BRUNI, MORESSI

OBU]A:

ODJE]A KREATORA IRENE GRAHOVAC

Direktor.........055 209 759 Centrala.........055 201 342 Komercijala...055 211 854 Fax.................055 201 445 Ul. Baje Pivljanina bb


SA TRAKE DOGA\AJA

SEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009.

U FOKUSU PROGRAM OBIQE@AVAWA SLAVE GRADA

PANTELINSKE SVE^ANOSTI I ove, kao i prethodnih godina, planiran je bogat kul turno-z zabavni program povodom obiqe`avawa slave gradaSvetog Pantelejmona. Sve~anosti po~iwu u petak, 31. jula u ve~erwim satima, defileom motorista kroz grad, najavqeno je na drugom sas tanku Organizacionog odbora za obiqe`avawe Pantelina. Planirano je da se i ove godine u subotu, prvog avgusta orga nizuje, sada ve} tradicionalna ,,Drinska regata’’,, a povodom Ilindana, slave Jawe, istog dana ve~erwa slu`ba u crkvi u Jawi. U nedjequ, na Ilindan, predvi|ena je slavska sve~anost sa tradicionalnim va{arom. Kako je re~eno na sastanku Organizacionog odbora u poned jeqak, tre}eg avgusta u Galeriji ,,Milenko Atanackovi}’’ bi}e prire|ena izlo`ba pod nazivom ,,Bijeqinski likovni salon’’,, a u utorak, ~etrvrtog avgusta sa po~etkom u 20 ~asova u Narodnoj biblioteci ,,Filip Vi{wi}’’ u Bijeqini je ,,Ve~e srpskog kulturnog prijateqstva’’.. U srijedu, petog avgusta sve~anim defileom u~esnika kroz grad bi}e otvoren Me|unarodni festival folklora ,,Ritam Evrope 2009’’.. Prema programu obiqe`avawa Svetog Pantelejmona u ~etvrtak, {estog avgusta u bijeqinskoj Galeriji u 19 ~asova planiran je koncert ozbiqne muzike, a u 20 sati na grdskom trgu }e nastupiti doma}e folklorne grupe. Koncert violine i {argije bi}e organizovan na Agrotr`nom centru u petak, sedmog avgusta sa po~etkom u 18 ~asova. Iste ve~eri, u 20 ~asova i 30 minuta bi}e sve~ano zatvoren Me|unarodni festival folklora ,,Ritam Evrope 2009’’,, a u 21 ~as ispred Doma omladine pjesni~ko dru`ewe ,,Poetske ve~eri’’.. Uo~i Pantelina, od osam do 12 ~asova, u Poqoprivrednoj i medicinskoj {koli planirana je velika akcija dobrovoqnog darivawa krvi, a u Jawi }e biti obiqe`en dan ove mjesne zajednice. Uve~e, sa po~etkom u 18 sati i 30 minuta u Muzeju Semberije posjetioci }e mo}i da pogledaju izlo`bu pod nazivom ,,Sto godina filma u Bijeqini’’.. Povodom slave grada Organizacioni odbor je planirao, da se prije po~etka Sve~ane sjednice Skup{tine op{tine Bijeqina, u 19 ~asova i 30 minuta na spomenik poginulim u minulom ratu polo`e vijenci i cvije}e. I ove godine Sve~ana sjednica SO bi}e odr`ana u Domu omladine sa po~etkom u 20 sati. Na gradskom trugu uo~i Pantelina nastupi}e nekoliko doma}ih rok grupa. Prvi muzi~ki rok-ssastav zasvira}e u 20 sati i 30 minuta, a u 22 ~asa i 30 minuta Sembercima }e zap jevati Neda Ukraden, najavqeno je na drugoj sjednici Organizacionog odbora za obiqe`avawe slave grada-S Svetog V.Z. Pantelejmona.

3

SAHRAWENA SELMA SARAJLI] Na bijeqinskom grobqu Lipi}-S Selimovi}i pro{le subote sahraweni su posmrtni ostaci Muhameda Mulabdi}a (28) i Selme Sarajli} (11), ubijenih 1992. godine u Bijeqini. Muhamed Mulabdi} ubijen je 2. aprila 1992. u jednom podrumu nedaleko od gradske bolnice, u kojem je ubijeno jo{ 17 qudi. Jedanaestogodi{wa Selma Sarajli} posqedwa je prona|ena i identifikovana `rtva porodice Sarajli}. Ubijena je krajem septembra 1992. godine, iste no}i kada su na obali Drine u Balatunu ubijena 22 ~lana porodica Sarajli}, Malagi} i Sejmenovi}, od kojih su {estoro bila djeca.

SVI NA REGATU! utorak, 21. jula odr`ana je sjednica Organizacionog odbora za pripremu Drinske regate. Regata se odr`ava prvog avgusta, u sklopu gradske slave Sv. Pantelejmona. Generalni pokroviteq manifestacije je Skup{tina op{tine Bijeqina, a organizator je Civilna za{tita te Turisti~ka organizacija u promotivnom dijelu. Za sve u~esnike je organizovan ru~ak. - Ova manifestacija }e se odr`ati prvog avgusta, dok }e dan ranije, 31. jula, u Jawi, na Milo{evi}a {qunkarama, biti organizovan prijem u~esnika ove manifestacije. Ciq regate je Pavlovi} }uprija u Popovima, a ukupna dionica je du`ine oko 20 kilometara, rekao je Drago Risti}, {ef Odsjeka Civilne za{tite op{tine Bijeqina. Drinska regata se ove godine odr`ava po tre}i put. Prve godine je u~e{}e u ovoj atraktiv-

U

SLOBOMIR P UNIVERZITET

DIPLOME ZA TRE]U GENERACIJU a platou ispred Slobomir P univerziteta u utorak popodne organizovana je sve~ana dodjela diploma za tre}u generaciju diplomiranih studenata Slobomir P univerziteta. Uru~ewu diploma prisustvovali su dekani {est fakulteta ovog univerziteta, osniva~ Slobomir P univerziteta Mira Pavlovi}, na~elnik op{tine Mi}o Mi}i} i episkop zvorni~ko-tuzlanski, gospodin Vasilije. Diplome je dobilo 126 diplomiranih studenata prvog cik-

N

noj manifestaciji uzelo oko 300 u~esnika, pro{le godine se broj vi{e nego udvostru~io i brojao je, kako tvrde organizatori, preko 800 u~esnika i gostiju. - Nadamo se da }e vremenske prilike u vrijeme odr`avawa Drinske regate biti povoqne, jer od wih u velikoj mjeri i zavisi uspjeh manifestacije. Prema dosada{wim najavama najve}i broj u~esnika se o~ekuje sa podru~ja na{e op{tine, zatim iz susjednih nam op{tina, a imaju}i u vidu brojne kontakte koje ostvaruje bijeqinska Turisti~ka organizacija, o~elusa, petoro magistara i dva doktora nauka. - Prvu generaciju od 34 diplomanta ispratili smo 2007. godine. Godinu dana kasnije taj broj je udvostru~en. Od ukupnog broja do sada diplomiranih studenata, wih oko 80 odsto dobilo je zaposlewe. Polovina je zaposlena u dr`avnim ustanovama i institucijama. @ivot je kao san i vrijeme brzo ide naprijed. Zato i vi ostvarite svoj san, u~ite i daqe, poma`ite drugima, jer }ete tako pomo}i i sebi. Ne zaboravite sve one koji su vam pomogli da ostvarite svoj san, istakla je Mira Pavlovi}, naglasiv{i da }e se menaxment ovog univerziteta potruditi da studenti i ubud}e imaju uslove za studirawe i rad na svjetskom nivou. ^estitke diplomiranim studentima uputili su i rektor ovog univerziteta, dr Nensi Ruso i na~elnik Mi}o Mi}i}. Vladika zvorni~ko tuzlanski Vasilije blagoslovio je diplomirane studente rije~ima: - ^uvajte se qenosti, ali i gordosti. Nastavite da se edukujete i usavr{avajte svoja znawa na ovom i drugim univerzitetima. Neka vam Gospod pomogne, da va{ trud ne bude uzaludan, poru~io je vladika VaQ.Q. silije.

SEMBERSKE NOVINE

kujemo dolazak i veliki broj u~esnika i gostiju iz Srbije, ka`e Risti} procjewuju}i da bi tako broj onih koji }e se tog dana na}i na obalama na{e qepotice Drine mogao biti ve}i od hiqadu. Organizatori su potvrdili da regata kre}e u 10 ~asova, u Koj~inovcu, na otprilike polovini pre|enog puta, planira se pauza, a oko 16 ~asova se o~ekuje dolazak u~esnika regate na ciq gdje }e za wih biti pripremqen ru~ak. Za bezbijednost u~esnika regate i qubiteqa rijeke i dru`ewa zadu`eni su Grani~na dr`avna slu`ba, Centar javne bezbjednosti, Crveni krst, Civilna za{tita, Dom zdravqa i Roni,, la~ki klub ,,Panteri . - Pozivamo sve qubiteqe prirode i rijeke Drine da do|u i da u jednoj lijepoj atmosferi dru`ewa provedemo ovogodi{wu regatu, pozvali su organizatori manifestacije. M.R.

QETWE VE^ERI U JAWI ~etvrtak, 23. jula u Domu kulture u Jawi po~iwe velika manifestacija pod nazivom ,, ,,Qetwe ve~eri - Jawa 2009 koja se odr`ava ve} pet godina u nizu. Organizatori su BZK ,,Prepo,, rod Bijeqina/Jawa i BKUD ,, ,,Mula Alija Sadikovi} iz Jawe. Od 23. jula pa sve do 7. avgusta, iz ve~eri u ve~e }e se smjewivati javne, zdravstvene i politi~ke tribine i promocije kwiga. Na sve~anom otvarawu ~lanovi ,, BKUD ,,M.A. Sadikovi} i ,,Sev,, dalije iz Tuzle odr`a}e koncert, a zatim }e glumci Narodnog pozori{ta iz Tuzle izvesti ,, predstavu ,,Dr`avni lopov , a hor ,, ,,Gazija iz Bu`ima priredi}e koncert ilahija i kasida. U subotu se sve~ano otvara Biblioteka ,, BZK ,,Preporod , a u srijedu je promocija radija ^ar{ija Jawa. Ve~e kik-boksa na stadionu FK ,, ,,Podriwe , na programu je 4. avgusta a manifestaciju }e, na zadovoqstvo mladih, zatvoriti ,, ,,Nekster i prijateqi hip hop koncertom. Organizatori su pozvali sve Semberce da do|u u Jawu na prijatno dru`ewe i zabavu.

U

Glavni i odgovorni urednik: Verica ZELENOVI], tel: 222-590 * Direktor: Qubo QUBOJEVI], tel: 202-126 * Zamjenik gl. i odg. ,, urednika: Todor NIKOLI] * List gra|ana op{tine Bijeqina * Osniva~: Skup{tina op{tine Bijeqina * Izdava~: JIP ,,SIM Bijeqina, Atinska 2, tel. (055) 202-621 * Ure|uje: Redakcijski kolegijum * Fotografija: Bo`idar MILO[EVI] * Faks: (055) 202-126 * @iro-ra~uni: 554-001-00000175-41 (Pavlovi} banka), 555-001-0000865985 (Nova banka) * Cijena lista za inostranstvo je dvostruko ve}a, plus po{tarina * [tampa: NIGD ,,Dnevne nezavisne novine,, Bawa Luka * Rukopisi i fotografije se ne vra}aju * Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-250/95. od 3. jula 1995. godine list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 105.


4

AKTUELNOSTI

SEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009.

DEVETA SJEDNICA SKUP[TINE OP[TINE BIJEQINA

SVJETSKA KRIZA SKRESALA BIJEQINSKI BUXET Zbog umawewa buxetskih prihoda usled efekata globalne ekonomske krize op{tinski parlament ve}inom glasova donio odluku o umawewu buxeta za 29,6 procenata. Svi odbornici su se slo`ili da je rebalans bio neminovan, ali su odbornici iz opozicionih stranaka smatrali da teret krize nije ravnomjerno raspore|en na sve i da su u rebalansu buxeta najgore pro{li oni koji se nalaze u najte`oj socijalnoj situaciji. U rebalansu do{lo do smawewa 319 buxetskih stavki. Buxet }e biti mawi za 17,5 miliona maraka

a~elnik op{tine Mi}o Mi}i} istakao je, obra}aju}i se odbornicima po zavr{etku rasprave o rebalansu buxeta, da su se on kao predlaga~ rebalansa i op{tinska administracija nalazili u te{koj situaciji kada su morali predlo`iti da se buxet smawi sa 60 na 42 miliona maraka. - Su{tina svega su prihodi. Nakon lo{ijeg priliva sredstava u prva tri mjeseca, o~ekivali smo da }e se situacija sa buxetskim prihodima popraviti u aprilu i maju. Me|utim, prihodi su padali od prvog do petog mjeseca i bili smo prinu|eni na ovaj potez. Znamo da je situacija te{ka jer imamo 4.500 primqenih zahtjeva za jednokratne pomo}i {to najboqe govori o te`ini ekonomske situacije. Na osnovu preporuka Vlade RS vi ste, kao odbornici ove Skup{tine, usvojili Program mjera za prevazila`ewe efekata krize, a one su usmjerene u tri pravca. Prvi je smawewe javne potro{we {to ~inimo usvajawem ovog rebalansa, drugi je o~uvawe kapitalnih investicija na podru~ju op{tine {to smo uspjeli kroz ovaj rebalans jer ne odustajemo od nastavka izgradwe kanalizacije, gasifikacije, topklifikacije i izgradwe Centra za kulturu za koji su obezbije|ena kreditna sredstva. Tre}i pravac aktivnosti je stvarawe uslova za izgradwu novih kapaciteta i otvarawe novih radnih mijesta {to }emo u~initi kroz definisawe novih industrijskih zona, istakao je Mi-

N

}i}, a nakon wegovog izlagawa za rebalans buxeta izjasnilo se 19 odbornika, ~etiri su bila protiv, a tri uzdr`ana. Predlo`ene izmjene buxeta usvojenog krajem decembra pro{le godine odbornicima je obrazlo`io Milorad Sofreni}, na~elnik Odjeqewa za finansije. - Planirani buxet iznosio je, ukqu~uju}i i kreditna sredstva, 59,6 miliona maraka, a nakon rebalansa iznosi}e 42,1 milion maraka, {to je umawewe za 17,5 miliona. Smatramo da }e ovakav buxet biti realan i da ne}emo do}i u sitaciju da ga do kraja godine smawujemo zbog umawenih prihoda. Bitno je ista}i da niko nije za{ti}en od smawewa sredstava, izuzev na stavkama na kojima imamo ranije preuzete obaveze. Najmawe smawewe je u sferi socijalnih davawa. Umawewe do koga je do{lo u davawima za Centar za socijalni rad iskqu~ivo se odnosi na smawewe plata i ostalih davawa zaposlenih u toj instituciji, dok korisnici socijalnih davawa ne}e biti zakinuti. Fond za plate i ostale nadoknade zaposlenih u administrativnoj slu`bi, mawi je za 30 procenata, a toliko su smawena i izdvajawa za sport, kulturu i zdravstvo. Raspravu je otvorila Rada Peri} dosada{wa odbornica Socijalisti~ke partije koja od ove sjednice djeluje kao samostalni odbornik primjedbom da ponu|ene izmjene nisu odraz stvarnog stawa i da }e one pogoditi najsiroma{nije slojeve stanovni{tva.

- Trebalo je izna}i mehanizam da se za{tite najsiroma{niji, a to nije ura|eno. Smawe-

na je pomo} penzionerima, izdvajawa za javnu kuhiwu, zdravstvenu za{titu, materijalni tro{-

NOVI ODBORNIK Na prijedlog Komisije za verifikaciju koji je obrazlo`ila predsjednica Petra Stojanovi}, odbornici su jednoglasno verifikovali mandat novom odborniku Demokratskog narodnog saveza @eqku Male{evi}u koji je mandat dobio umjesto dosada{weg odbornika Mladena Simi}a zbog odlaska na novu du`nost nespojivu sa odborni~kom funkcijom. Nakon verifikacije mandata @eqko Male{evi} je polo`io sve~anu zakletvu i ravnopravno sa ostalim odbornicima u~estvovao u radu Skup{tine.

GOSTI IZ LANGENHAGENA Prijepodnevni rad Skup{tine bio je privremeno prekinut zbog posjete delegacije bratskog grada Langenhagena koja se nalazi u vi{ednevnom boravku u Bijeqini. Delegaciju iz Wema~ke pozdravio je na~elnik op{tine Mi}o Mi}i}, a na lijepim rije~ima zahavlio je i uzvratio istom mjerom potpredsjednik Langenhagena Vili Mine. Dogovoreno je da u avgustu u Wema~ku otputuje delegacija od pet odbornika bijeqinskog parlamenta koju }e predvoditi predsjednik Skup{tine Dragan \ur|evi}.

kovi za sredwe {kole, konstatovala je Rada Peri}. Odbornica SNSD Nata{a Jovanovi} smatra da je buxet i daqe potro{a~ki, dok je Savo Jovanovi}, tako|e iz SNSD, rekao da je ponu|eni rebalans u stvari priznawe da buxet nije dobro isplaniran. - Rebalansom se odnosi na 319 pozicija u buxetu. Gdje je bilo tendera nije bilo smawewa sredstava, ali su umawena sredstva za borce, penzionere i djecu. Sredstva za stambeno zbriwavawe boraca smawena su sa petsto hiqada na 170.000 KM i mi takav rebalans ne mo`emo prihvatiti, ocijenio je Jovanovi}. Doktor Nikola Rosi} (PDP) rekao je da odbornici ove stranke smatraju da nije trebalo smawivati sredstva namijewena za zdravstvo sa 1,1 milion na 730.000 KM, ali da }e ovaj odborni~ki klub ipak glasati za ponu|eni re-balans. - Po~etak ove godine nije bio ru`i~ast i bilo je jasno da se mora i}i na smawewe buxetske potro{we za 30 posto. Prethodnih godina imali smo ekspanziju buxeta od pet do sedam posto godi{we pa je i ovaj buxet planiran u tom smjeru. Ne `elimo da zaustavimo ni jednu investiciju kako ne bi ugrozli realizaciju Strategije razvoja op{tine do 2015. godine. Ovakav buxet je na{a realnost, ocijenio je Dragan \ur|evi}, predsjednik Skup{tine op{tine Bijeqina. T. N.


AKTUELNOSTI

SEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009.

5

PRIJEM ZA DELEGACIJU LANGENHAGENA, GRADA POBRATIMA

PRIJATEQSTVO JE NAJVE]E BLAGO

utorak, 21. jula, na~elnik op{tine Mi}o Mi}i} organizovao je prijem za 29 ~lanova delegacije Langenhagena, grada pobratima na{e op{tine. Srda~an prijem za stare prijateqe organizovan je u Velikoj sali op{tine Bijeqina. Gosti i doma}ini su tom prilikom razmijenili tople rije~i, poklone, kao i zahvalnice onima koji od po~etka aktivno rade na ja~awu veza ova dva grada. Organizacija ,,Pomo} za mla,, di `ivot ve} 10 godina radi na razmjeni mladih iz Langenhagena i Bijeqine. Ova organizacija je najvi{e i zaslu`na {to je prije dvije godine do{lo do potpisivawa poveqe o bratimqewu. - Ja sam ubije|en da i najboqe sastavqen tekst poveqe ako bi se ostavio u ladicu stola ne vrijedi ukoliko se on ne primjewuje u svakodnevnom `ivotu. Sre}an sam da smo mi, vi dragi Bijeqinci i mi iz Langenhagena, primjer da `ivimo jedno pravo prijateqstvo, jer prijateqstvo je najbitnije, prijateqstvo mo`e da donese samo dobro svakom ~ovjeku, izjavio je zamjenik gradona~elnika Langenhagena Vili Mine koji ve} sedam godina posje}uje na{ grad.

U

,, SRS ,,DR VOJISLAV [E[EQ

Zadovoqstvo dolaskom dragih gostiju izrazio je i na~elnik Mi}i}. - Zadovoqstvo mi je {to je Bijeqina ponovo doma}in prijateqima iz bratskog grada Langenhagena. Sedam dana }e kod nas boraviti delegacija ispred op{tinskog parlamenta Langenhagena na ~ijem ~elu je gospodin Vili Mine, koji su do{li u zvani~nu posjetu i bi}e gosti na skup{tinskom zasijedawu u srijedu, a ~lanovi ogranizacije Pomo} za mladi `ivot bi}e gosti bijeqinskih porodica 14 dana, rekao je na~elnik Mi}i} izra`avaju}i nadu da }e dosada{wa uspje{na kulturna saradwa uskoro biti pro{irena i na ob-

lasti privrede i sporta. @eqko Dragi}, predsjednik organizacije ,,Pomo} za mladi ,, `ivot podsje}a da ova organizacija djeluje ve} 12 godina, a prije 10 godina je prva grupa od 38 mladih Bijeqinaca posjetila Langenhagen. - To je bio projekat koji je finansirao grad. Ove godine }e u periodu od 14. do 30. avgusta 88 mladih otputovati u Langenhagen. Na{a nada je da }e BiH uskoro do}i na bijelu [engensku listu i da vi{e ne}e biti potrebe za vizirawe paso{a. Zato apelujem na sve politi~are u BiH da u~ine sve kako bi omogu}ili gra|anima ove zemqe da nesmetano putuju, rekao je @eq-

ko Dragi} dodav{i da }e sqede}e sedmice 20 mladih iz Bijeqine i 18 mladih iz Langenhagena boraviti sedam dana na crnogorskom primorju. - Nadam se da }e se mladi aktivno ukqu~iti u organizaciju ,, ,,Pomo} za mladi `ivot kao {to su to u~inile i sve generacije tokom proteklih 10 godina. Evo, ja sam prije 10 godina upoznao Slavi{u Markovi}a i Mirzu Kari}a i mi smo danas jedni od najboqih prijateqa. Tad smo bili osnovci, a uz Organizaciju smo rasli, sazrijevali i trudimo se da {to vi{e mladih privu~emo i radimo na wegovawu prijateqstva izme|u Langenhagena i Bijeqine, rekao je @eqko.

JAVNA TRIBINA U ORGANIZACIJI FORUMA @ENA BIJEQINSKOG PDP-A

PRISUTNI SVI OBLICI NASIQA NAD @ENAMA! O

nasiqu u porodici mediji ranije nisu puno pisali i izvje{tavali, ali je i ta praksa promijewena, jer su u me|uvremenu realizovane brojne kampawe za spre~avawe nasiqa nad `enama. Na{a istra`ivawa potvr|uju da je nasiqe i daqe prisutno u porodici. Organizacija `ena ,, ,,Lara ima SOS telefon, a istovremeno pru`a i pravnu pomo} `enama `rtvama nasiqa i mi otprilike imamo standardan broj `rtava nasiqa u posqedwe dvije do tri godine. Evidentiramo oko 200 slu~ajeva nasiqa u porodici godi{we, izjavila je Mara Radovanovi}, potpredsjednica ,, Udru`ewa `ena ,,Lara na javnoj tribini koju je organizovao Forum `ena Op{tinskog odbora PDP-a. U na{em okru`ewu prisutni su svi oblici nasiqa, jer sve to ne de{ava se negdje daleko, u Americi, i ta~no se mo`e utvrditi da je kod nas stopa nasiqa ve}a nego u drugim evropskim zemqama, ako ra~unamo broj stanovnika svake od tih dr`ava, istaknuto je na ovoj tribini. - Biqe`e se svi oblici

www.panradio.com

nasiqa, od ubistava `ena, incesta, pedofilije i drugih groznih oblika nasiqa. @ene su najvi{e ugro`ene, kad je u pitawu nasiqe u porodici, dok djeca u takvim porodicama predstavqaju najve}e `rtve nasiqa. To je i razlog da se aktivno tome suprotstavqamo i da se borimo protiv toga. I politi~ari su se po~eli interesovati za ovu temu i to je jedini na~in da se u ovoj oblasti ne{to promijeni. U pro{loj godini, zahvaquju}i aktivnosti narodnog poslanika \ure Stanojevi}a, uspjeli smo progurati u Narodnoj skup-

{tini amandman na Zakon o za{titi porodice od nasiqa. Izdejstvovali smo da Vlada RS u~estvuje u finansirawu skloni{ta za `rtve nasiqa, jer male lokalne zajednice nikada ne mogu imati u svom buxetu dovoqno sredstava za opremawe tih prostorija. Zbog toga je va`no da se dio sredstava obezbijedi i iz republi~kog buxeta. Mara Radovanovi} ka`e da je nasiqe u porodici permanentno prisutno i nikada se ne evidentiraju svi slu~ajevi. Mali je procenat `rtava nasiqa koje se obra}aju drugima

za pomo}. Mnoge `ene ne znaju kome mogu da se obrate za pomo} i nisu informisane o tome da mogu ra~unati na neki vid za{tite. - Nakon svakog pojavqivawa u medijima i nakon svake kampawe pove}ava se broj `ena koje zovu i tra`e pomo}. Dakle, pitawe je koliko }e se wih usuditi da zatra`i pomo}. U patrijarhalnim dru{tvima, kao {to je na{e, `ene se jo{ uvijek libe da prijave nasiqe. Smatraju da je to sramota za porodicu, pogotovo `ene koje `ive u zajednici sa svekrom i svekrvom. To je, me|utim, velika zabluda, jer kom{iluk obi~no zna za takve slu~ajeve nasiqa. Ukoliko je mu` alkoholi~ar, ukoliko maltretira `enu, onda je to te{ko sakriti od nekoga. Na{a sagovornica ka`e da svaki slu~aj nasiqa u porodici treba prijaviti, jer sada imamo dobre za{titne mehanizme, kao {to je Zakon o za{titi porodice od nasiqa, ali i dobro obu~enu policiju koja odmah po prijavqivawu slu~aja nasiqa u porodici reaguje i poku{ava da rije{i taj problem. Q.Q.

@ELIMO PRIVU]I STRANE ULAGA^E

I

ako je mjesec avgust mjesec godi{wih odmora, on }e ove godine u Bijeqini biti zabiqe`en kao mjesec po~etka realizacije tri veoma zna~ajna projekta. Odmah poslije slave na{e op{tine, zna~i, ve} 10. avgusta kre}emo sa ru{ewem Doma omladine na ~ijem mjestu }e se graditi Centar za kulturu, zatim, nastavqa se sa izgradwom gradske kanalizacije, te po~iwe izgradwa gasovoda, izjavio je Dragan \ur|evi} posebno izra`avaju}i zadovoqstvo {to je firma ,,Geoterm,, dobila koncesiju od Vlade RS, te dolaskom direktora firme Jensa Denkena da preuzme koncesiju i potpi{e ugovor sa Vladom RS o izgradwi gasovoda na podru~ju op{tine Bijeqina. Ovom prilikom \ur|evi} je naglasio da SRS ,,Dr Vojislav [e{eq,, istrajava u predizbornom obe}awu da }e u~initi sve kako bi privukli {to ve}i broj stranih investitora na podru~je na{e op{tine. - O~ekujemo da obe}awe koje smo dobili od Vlade RS da nam se dodijeli zemqi{te kojim sada upravqa ,, JP ,,Grad kako bi industrijsku zonu mogli proglasiti otvorenom i kako bi ve} na proqe}e 2010. godine mogli stranim investitorima da ponudimo kori{tewe zemqi{ta na odre|eni rok, rekao je \ur|evi}. On ocjewuje jako dobrim korakom u pravcu razvoja lokalne zajednice i Nacrt zakona o zemqoradni~kim zadrugama po kom }e upravqawe zemqi{tem sa zemqoradni~kih zadruga biti prenijeto na upravqawe lokalnoj zajednici. Pored ovog zna~ajnim ocjewuje i Nacrt zakona o povratu imovine na lokalnu upravi dodav{i da je pri kraju proces popisa imovine kojom upravqa Op{tina Bijeqina. U ciqu obezbje|ivawa neophodnih sredstava za realizaciju zacrtanih zna~ajnih projekata, Op{tina je odlu~ila da emituje obveznice Bijeqine. Rje{ewem Komisije za hartije od vrijednosti op{tini Bijeqina je odobren Projekat za prvu emisiju obveznica. Prvom emisijom emituje se 110.000 obveznica nominalne vrijednosti 100 maraka, ukupne vrijednosti emisije 11.000.000 KM. Obveznice se emituju sa rokom otplate od 10 godina, fiksna kamatna stopa je 6,75 posto na godi{wem nivou. - Op{tina Bijeqina poziva sva strana i doma}a fizi~ka i pravna lica za upis i uplatu prve emisije obveznica op{tine Bijeqina. Nov~ana sredstva prikupqena emisijom obveznica }e se koristiti za ure|ewe industrijske zone 2 i 3, izgradwu toplovodne mre`e i ugradwu kotla, ure|ewe lokacije Knez Ivo od Semberije i izgradwu Centra za kulturu, precizirao je \ur|evi}. M.R.


6

AKTUELNOSTI

SEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009.

OPALA PRODAJA NOVIH AUTOMOBILA NA PODRU^JU SEMBERIJE

UZDRMANA AUTOINDUSTRIJA

rodaja novih automobila smawena je i na podru~ju Bijeqine. U odnosu na protekle godine, mnogo mawe je kupaca koji se odlu~uju za kupovinu novog ~etvoroto~ka{a. Svjetska ekonomska kriza prvo je svoje opasne pipke usmjerila na ovu industrijsku granu, ka`u dileri i menaxeri prodaje u velikim salonima automobila. U Auto centru ,,Ne{,, kovi} ka`u da je prodaja vozila na kredit i na lizing osjetno smawena. Prodaje na lizing gotovo i da nema. Kupci koji se odlu~e za kupovinu automobila na kredit, insistiraju na du`im rokovima otplate. Mladen Novakovi}, menaxer prodaje ka`e da su cijene automobila u odnosu na pro{lu godinu zna~ajno korigovane, odnosno smawene. - Akcijski uslovi su skoro udvostru~eni. Imamo modele ,, ,,[evroleta koji su od {est do osam hiqada maraka jeftiniji.

P

,, Model ,,Laketi 1,4 sa 26.732 KM sni`en je na 18.300 KM, {to iznosi razliku od 8.432 KM. Komercijalna vozila su zna~ajno pojeftinila, tako da imamo i modele koji su pojeftinili za nekih 11.764 KM. Mnoge fabrike ~iste svoje lagere i sni`avaju cijene automobila, te se biqe`i

generalni pad cijena, ali je zna~ajan i pad prodaje, ka`e Novakovi}, isti~u}i da se uglavnom tra`e modeli vrijednosti do 25.000 KM. To je prelomna cifra preko koje se uglavnom ne ide daqe, bez obzira na uslove pod kojima se prodaje, odnosno kupuje novi automobil.

,, U PSC ,,LD auto prodaju ,, ,,Tojota automobile i tvrde da je prodaja na istom niovu, kao {to je bio slu~aj i pro{le godine. - Cijene su sni`ene za deset do 15 odsto. Uglavnom se tra`e mawa i jeftinija vozila od 20.000 30.000 KM. Rije~ je o modelima ,, ,, ,,Jaris i ,,Auris . Sva skupqa vo-

zila se puno te`e prodaju, ka`e Mladen Marinkovi}, menaxer prodaje. ,, U D.O.O. ,,Feromont prodaju ,, ,,Fordov program i direktor ovog poslovnog centra, Miodrag Rajkovi} ka`e da se, {to je pomalo neuobi~ajeno, biqe`i rast prodaje u odnosu na pro{lu godinu. - Mi smo se na vrijeme pripremili za ovakve situacije. Pove}ali smo obim posla, jer smo pove}ali i nivo usluga koje nudimo na{im kupcima. Uglavnom prodajemo poslovna, teretna vozila, ali su kupci zainteresovani i za putni~ke automobile ~ija je vrijednost od 20.000 KM do 25.000 KM.,, Rije~ je ,,o modelima ,,Fiesta i ,,Fokus sa svom neophodnom opremom. To su dowe granice vrijednosti ovih modela i oni su tra`eni, uprkos svjetskoj ekonomskoj krizi i znatno slabijoj potra`wi vozila na tr`i{tu RS i BiH, ka`e Miodrag E.S.N. Rajkovi}.

ZABRIWAVAJU]I PODACI O UP

GDJE SU NE

NOVA BANKA AD BANJA LUKA

OGLA[AVA

prodaju nepokretne imovine Banke 1. Drvna industrija iz Kalinovika Pilana i fabrika stolarije sa kompletnom opremom, upravna zgrada sa prate}im objektima. Po~etna cijena je 937.494,86 KM. 2. Poslovni prostor u Bijeljini, Ulica Kneza Milo{a bb. Poslovni prostor se ,, nalazi u poslovno-stambenoj zgradi, preko puta Hotela ,,Drina lokal u prizemlju povr{ine 70 m2 i podrumske prostorije povr{ine 283 m2. Po~etna cijena je 150.000,00 KM. Imovina se prodaje u zate~enom stanju, prikupljanjem pismenih ponuda. Razgledanje nekretnina, kao i uvid u vlasni~ku dokumentaciju kojom raspola`e Banka, mo`e se obavljati svakog radnog dana od 10,00 do 14,00 ~asova od 03.08. do 20.08.2009. godine, uz prethodno zakazivanje termina. Osoba za kontakt za nekretnine pod rednim brojem 1. je Milada Simi}, telefon 058/220-350, a za nekretnine pod rednim brojem 2. je Slavko Blagojevi}, telefon 055/230-300. Pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica, ~ija ponuda stigne do nazna~enog datuma. Otvaranje ponuda izvr{i}e Komisija za nabavku i prodaju osnovnih sredstava Banke, nakon isteka roka za dostavljanje ponuda. Banka }e zaklju~iti ugovore o kupoprodaji sa kupcima koji ponude najvi{u cijenu. Porez na promet nepokretnosti i ostali tro{kovi u postupku kupoprodaje imovine, padaju na teret kupca. Ponude treba da budu dostavljene u zatvorenim kovertama sa ,, naznakom: ,,Ponuda za kupovinu nekretnina , najkasnije do petka 21.08.2009. godine u 16,00 ~asova, na adresu: Nova banka, Ulica Jovana Du~i}a br. 17., Bijeljina 76300.

12 osnovnih {kola na podru~ju na{e op{tine u prvi razred je upisano 1033 u~enika od kojih }e wih 485 poha|ati centralne {kole u gradu, 62 centralnu {kolu u Jawi, dok }e u centralne i podru~ne {kole u selima u septembru sjesti 486 u~enika. U odnosu na {kolsku 2008/2009. godinu ove jeseni }e mawi broj u~enika sjesti u {kolske klupe, a statistika je precizira da je taj broj mawi za 31 prva~i}a. Pad broja upisane djece ukazuje i da se mijewa demografska slika Semberije na kojoj je sve mawi broj |aka u selima. Upis u~enika u prvi razred osnovne {kole za {kolsku 2009/2010. godinu obavqen je, kako su istakli u Odjeqewu za dru{tvene djelatnosti, u skladu sa Zakonom o osnovnom obrazovawu i vaspitawu kao i Pravilnikom o upisu u~enika u prvi razred osnovne {kole. Tokom marta i aprila organizovan je qekarski pregled, a u aprilu i maju pedagozi i psiholozi {kola su obavili testirawe djece. Upis djece koja su ro|ena do 31. avgusta 2003. godine bio je obavezan, a mogla su biti upisana i djeca ro|ena do kraja 2003. godine ukoliko su to wihovi roditeqi tra`ili, a komisija nakon testirawa i razgovora sa djecom izdala rje{ewe o wihovoj psihofizi~koj zrelosti za polazak u {kolu. Kako saznajemo, komisijski je upisano 157 u~enika.

U

OKO 100 U^ENIKA NIJE UPISALO SREDWU [KOLU U sredwim {kolama broj u~enika se ne smawuje uprkos padu broja osnovno{kolaca, {to je zahvaquju}i i tome {to na{e sredwe {kole upisuju i u~enici iz drugih op-

{tina koji upisuju smjerove koji im u wihovim sredinama nisu dostupni. Tako se, prema podacima Odjeqewa za dru{tvene djelatnosti, oko 100 u~enika koji su zavr{ili osnovno{kolsko obrazovawe nije uspjelo upisati nakon drugog upisnog roka u jednu od {est sredwih {kola na podru~ju na{e op{tine. Nakon junskog upisnog roka, koji je trajao od prvog do 22. juna, Ministarstvo prosvjete i kulture RS odredilo je i drugi, julski upisni rok. U julskom upisnom roku, u~enici su dokumente za upis u ~etvorogodi{we {kole mogli predati prvog i drugog jula, a rezultati su objavqeni ~etvrtog jula do 10 ~asova na oglasnoj tabli {kole. Upis u trogodi{we sredwe {kole u julskom roku bio je 6. i 7. jula, a nakon dva dana su objavqeni i rezultati. Konkursom za upis u prve razrede sredwih {kola na podru~ju op{tine Bijeqina predvi|en je upis za 1.176 redovnih u~enika raspore|enih u 43 odjeqewa, {to je za 108 u~enika, odnosno pet odjeqewa, vi{e u odnosu na pro{lu {kolsku godinu. U junskom upisnom roku konkurisao je 1.331 u~enik od kojih je upisano 517 u~enika u `eqene {kole, dok ih je 814 ostalo da ~eka drugi upisni rok i upis nekog drugog zanimawa od onog za kojim su izrazili `equ u prvom upisnom roku. Sredwe {kole su zatim oglasile ukupno 695 slobodnih mjesta za drugi, julski, upisni rok. Prema tada dobijenim rezultatima, najmawe interesovawe su kandidati pokazali za upis u Sredwu stru~nu {kolu u Jawi, za zanimawe ma{inskog tehni~ara kao i za zanimawa tre}eg stepena slo`enosti u svim {kolama.


AKTUELNOSTI

SEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009.

7

MIHAJLO VIDI], PREDSJEDNIK PODRU^NE PRIVREDNE KOMORE BIJEQINA UPOZORAVA:

U CIPS-U BEZ GU@VI KRIZA UTI^E U NA PRIVREDU I

bijeqinskoj kancelariji CIPS-a ovih dana nema gu`vi, kad je u pitawu izdavawe putnih isprava, paso{a i li~nih karata. Zaposleni u ovom centru nisu nam mogli dati bilo kakve informacije o neophodnim dokumentima za pribavqawe novih putnih isprava i uputili su nas na za to nadle`nu agenciju u Sarajevu. Amila Opardija, portparol u Agenciji za identifikaciju dokumenata, evidenciju i zamjenu podataka (IDEA) u Sarajevu, ka`e da je od {estog jula ove godine u upotrebi novi sistem za izdavawe biometrijskih putnih isprava. - U po~etku je bilo tehni~kih problema u funkcionisawu i primjeni novog sistema, {to je i razumqivo, jer je ovaj novi sistem trebalo instalirati na cjelokupnom podru~ju BiH. Sada je sve to prevazi-

|eno i mo`emo vam re}i da je sistem stabilan i da funkcioni{e bez ikakvih problema, ka`e Amila Opardija. U CJB Bijeqina su nam rekli da je za podno{ewe zahtjeva za izdavawe novih putnih isprava, za punoqetne osobe, neophodno da donesu na uvid: va`e}u li~nu kartu, putnu ispravu - paso{, uvjerewe o dr`avqanstvu, ukoliko nisu ro|eni na teritoriji BiH. Podnosioci zahtjeva upla}uju 30 KM za novu putnu ispravu. Za maloqetne

osobe neophodno je izvaditi rodni list, donijeti putnu ispravu, ukoliko je posjeduje, uvjerewe o dr`avqanstvu, ukoliko maloqetna osoba nije ro|ena na teritoriji BiH, potvrdu o prijavi prebivali{ta u CIPS-u, koja se daje na uvid. I za maloqetne osobe neophodno je uplatiti 30 KM za putnu ispravu i obezbijediti prisustvo oba roditeqa sa li~nim kartama prilikom predaje ovih dokumenata. E.S.N.

ISU U^ENIKA U [KOLSKU 2009/2010. GODINU

STALA DJECA?!

Nakon objavqenih rezultata drugog upisnog roka, u Poqoprivrednoj i medicinskoj {koli, u koju se u dva upisna roka upisao 291 u~enik, ostalo je 15 slobodnih mjesta, ta~nije, ima mjesta za jo{ ~etiri budu}a pekara i za 11 farmera. Ekonomska {kola je prijemom 168 u~enika, raspore|enih u {est odjeqewa ispunila plan upisa, Gimnazija ,,Filip Vi{,, wi} je upisala 252 u~enika koja su raspore|ena u 9 odjeqewa, Tehni~ka {kola ,,Mihajlo ,, Pupin upisala je ukupno 308 u~enika raspore|enih u 11 odje-

qewa tre}eg i ~etvrtog stepena slo`enosti. U Muzi~ku {ko,, lu ,,S.S. Mokrawac primqeno je 20 u~enika, a Sredwu stru~nu {kolu u Jawi upisalo je 117 u~enika, a po planu ima mjesta za jo{ troje. Uzimaju}i u obzir broj u~enika koji su ostali neupisani po raznim osnovama, te broj slobodnih mjesta, uo~qivo je da je broj od 119 u~enika ostao neraspore|en u planirani broj od 28 odnosno 24 u~enika po odjeqewu. To zna~i da ukoliko se `ele upisati svi svr{eni osnovno{kolci,

sredwe {kole moraju tra`iti saglasnost od Ministarstva prosvjete i kulture RS za pove}awe broja u~enika u odjeqewima prvih razreda. Dosada{wa iskustva govore da Ministarstvo odobrava naknadni upis neupisanih osnovno{kolaca tako da je za o~ekivati da }e tako biti i ove godine, te da nijedan svr{eni osnovno{kolac koji `eli nastaviti obrazovawe ne}e ostati neupisan, mada je jedno sigurno - te{ko da }e upisati `eqenu sredwu {kolu. M.R.

ako jo{ uvijek na podru~ju sjeveroisto~ne RS nema ve}eg otpu{tawa radnika u preduze}ima, svjetska ekonomska kriza zna~ajno je uticala na obim poslovawa brojnih preduze}a, ka`e predsjednik Podru~ne privredne komore Bijeqina, Mihajlo Vidi} i nagla{ava da je u mnogim preduze}ima sve te`e obezbijediti redovnu isplatu plata i doprinosa fondovima. Vidi} ka`e da su svi parametri poslovawa od januara do kraja maja uglavnom nepovoqni, po~ev{i od spoqnotrgovinske razmjene sa inostranstvom, koja je mawa za 13,5 odsto, pa do uvoza, odnosno izvoza, {to diktiraju i nepovoqna privredna kretawa u evropskim zemqama. - Fizi~ki obim industrijske proizvodwe od januara do aprila pove}an je za 16,7 odsto u odnosu na pro{logodi{wi period, zahvaquju}i pokretawu Rafinerije u Brodu i dobrom poslovawu Rafinerije uqa u Modri~i. Zabiqe`en je rast proizvodwe u elektroenegretskom sektoru i hemijskoj industriji, ali je u svim drugim granama privrede, od metalskog, drvoprera|iva~kog, pa do prehrambeno - prera|iva~kog kompleksa zabiqe`en pad proizvodwe. Regija Bijeqina ne razlikuje se puno u tom smislu od ostalih privrednih regiona, jer je uglavnom rije~ o povezanoj i komplementarnoj privredi, ka`e Vidi} i nagla{ava da je situacija u privredi izuzetno slo`ena i komlikovana. - Mjere Vlade RS u oblasti tekstila, ko`e i obu}e dale su odre|ene rezultate, kao i mjere u oblasti poqoprivrede koje su se odnosile na mogu}nost kori{tewa vje{ta~kog |ubriva i goriva uz odgo|eno pla}awe, {to je posebno va`no za Semberiju koja je u najve}oj mjeri i orjentisana na proizvodwu hrane. Zbog smawene kupovne mo}i stanovni{tva, ali i zbog smawene tra`we, kako na inostranom tako i na doma}em tr`i{tu, Vlada RS je morala definisati vi{e mjera koje }e uticati na popravqawe privredne situacije. - Nelikvidnost bitno uti~e na poslovawe svakog preduze}a. Jedna od mjera Vlade RS, koja je itekako zna~ajna za izvoznike, odnosi se na podsticaj izvoznim preduze}ima i podsticaj pripremi izvoza u tim preduze}ima. Doma}a proizvodwa mo`e se za{tititi i eliminisawem necarinskih barijera koje koriste zemqe u okru`ewu. Necarinske barijere mogu se eliminisati i kontramjerama, kao {to su poja~ane analize uvoznih roba, insistirawe na kvalitetu uvezenih roba. Vidi} ukazuje i na mogu}nost odobravawa povoqnih kredita preduze}ima, kao jedan vid podr{ke u te{koj ekonomskoj situaciji, u kojoj se trenutno nalaze. Ve}ina kreditnih linija Investiciono - razvojne banke jo{ uvijek nije dostupna preduze}ima i odobra-

Mihajlo Vidi}

vawe kredita ide dosta sporo. Komercijalne banke nisu zainteresovane da plasiraju sredstva IRB-a prije nego {to plasiraju svoja, znatno skupqa kreditna sredstva. I procedure odobravawa kredita su jako skupe, komplikovane i usporene. Garantni fond jo{ uvijek nije formiran, a to bi pomoglo izvoznicima da se {to boqe pozicioniraju i opstanu na inostranom tr`i{tu. Privredi nedostaje i Interventni fond koji bi se aktivirao u specifi~nim situacija, kao {to je ova, i pomogao profitabilnim preduze}ima da realizuju izvozne projekte. - Privrednici tra`e da u ovakvim uslovima poslovawa rizik ne snose samo oni, kad je u pitawu kori{tewe kreditnih sredstava, ve} da dio rizika podnesu i banke. Reprogramirawe dugova mo`e se definisati na druga~iji na~in, kao i stopa PDV-aa, koja bi trebalo da bude diferencirana i znatno ni`a za impute koji se koriste u poqoprivredi. Dr`ava, koja i najvi{e kapitala trenutno dr`i u komercijalnim bankama, ne mo`e puno da uti~e na politiku banaka i na plasmane, te se name}e logi~an zakqu~ak da bi dr`ava trebalo da ima jednu banku sa ve}inskim dr`avnim kapitalom, kako bi mogla uticati na realizaciju mjera koje Vlada RS donosi u oblasti privrede. E.S.N.

RUSI TRA@E [QIVU Podru~je Semberije i podmajevi~kog kraja moglo bi plasirati puno vi{e svojih proizvoda na inostrano tr`i{te. Za {qivu su zainteresovani Rusi, a Austrijanci i Slovenci tra`e povr}e. Investitori iz Gr~ke i Turske zainteresovani su za stakleni~ku i plasteni~ku proizvodwu povr}a na ovom podru~ju, kao i za izgradwu hladwa~a. Kukuruz {e}erac, gra{ak, boranija, malina, sve bi se to moglo izvoziti, ali je neophodno {to prije ,, rije{iti status ,,Save i usaglasiti podsticaje za robne proizvo|a~e. To bi u~vrstilo veze izme|u prera|iva~a i proizvo|a~a i obavezivalo bi poqoprivrednike da proizvedu ve}e koli~ine kvalitetnog vo}a, povr}a i `itarica.


8

POQOPRIVREDA

SEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009.

NEZADOVOQSTVO SEMBERSKIH POQOPRIVREDNIKA

ZAVR[ENA @ETVA U SEMBERIJI

NA REDU ZAORAVAWE STRWI[TA Z

ahvaquju}i povoqnim vremenskim prilikama, koje su preovladavale protekle sedmice, `etva p{enice je kona~no intenzivirana i mo`e se re}i da je do pro{log vikenda gotovo i zavr{ena. S obzirom na izuzetno nepovoqan vremenski period krajem juna i do polovine jula, zrno ovogodi{weg roda znatno je slabijeg kvaliteta od uobi~ajenog, tako da }e ovogodi{wa `etva biti upam}ena kao jedna od najslabijih. - Prvi otkosi p{enice u Semberiji pali su 18-o og juna i tada je zrno imalo vla`nost izme|u 13 i 15 odsto, hektolitarska te`ina je prelazila 80 i postignuti su prinosi preko 6 tona suvog zrna po hektaru. Me|utim, zbog po~etka ki{nog perioda `etva je prekinuta i kasnije je do{lo do niza problema vezanih za kvalitet zrna. Od 21. juna, imali smo sedamnaest ki{nih dana, {to je rezultiralo ka{wewem `etve i sni`avawem kvaliteta zrna p{enice, jer poznato je da ukoliko u vrijeme `etve padne 10 litara ki{e po metru kvadratnom, prinos se smawuje za 200 do 300 kilograma. Tako da smo po`weli zrno sa hektolitarskom te`inom ispod 70 i naj~e{}e proklijalo, {to }e se negativno odraziti i na kvalitet bra{na, potvrdio je Marko Skoko, diplomirani in`ewer

poqoprivrede i dugogodi{wi nau~ni istra`iva~ u oblasti ratarske proizvodwe. Nakon `etve p{enice, na parcelama se moraju provesti intenzivne mjere daqe obrade parcele. - Prvo sa strwi{ta treba ukloniti slamu i uraditi kontrolu zemqi{ta, kako bi se na osnovu analize dobili ta~ni parametri, a time i naredni koraci u primjeni agrotehni~kih mjera. Ukoliko se poka`e da je zemqi{te kiselo, treba izvr{iti kalcifikaciju i rasuti kre~wak po wivi. Nakon toga zaorati strwi{te na dubini od 15 do 20 centimetara, kako bi se razgradile organske materije i provociralo zrno korova. Nikako ne treba paliti slamu na wivi, jer se time uni{tava organska materija i to je najgore za zemqi{te, ve} je potrebno zaorati strwi{te, kako bi se unijele organske materije i formirao humusni sloj, savjetuje Skoko. Govore}i o trenutnom stawu u kome se nalazi kukuruz, Skoko je istakao da je u toku posqedwih dvadesetak dana palo od 80 do 100 litara ki{e po metru kvadratnom, {to je optimalna koli~ina vlage, jer u ovoj fazi intenzivnog rasta i razvoja biqkama je potrebno preko tri litra vode dnevno. Tako je u ovom momentu akumulirana doS.\. voqna koli~ina vlage. MARKO SKOKO: Kukuruz ima dovoqno vlage...

ZAKON O RAKIJI I VINU NARU[AVA TRADICIJU?!

akon {to je Narodna skup{tina Republike Srpske protekle sedmice usvojila Zakon o rakiji i vinu, kojim se ure|uje proizvodwa ovih

N

pi}a, mogla su se ~uti opre~na mi{qewa proizvo|a~a koji }e direktno biti pogo|eni ovakvom odlukom. Zakon se prije svega odnosi na za{titu geografskog porijekla

vina i rakije, kao i uslova za proizvodwu i stavqawe u promet. Odredbe ovog zakona najvi{e pogoditi poqoprivrednike i doma}ine koji decenijama peku rakiju na tradicionalan na~in. - Ve} trideset godina pe~em rakiju i ovo mi je drugi kazan i ukoliko ovaj zakon za`ivi u praksi, mora}u rasprodati kazan i opremu. Ova odluka je velika sramota i donije}e ogromne {tete, jer ko }e obezbijediti tehnologa i svu savremenu opremu, ako se zna da na{i doma}ini peku rakiju za svoje potrebe, da se nikome od nas ne isplati da anga`ujemo druga lica. Posebno je {teta zbog uni{tavawa tradicije koja se weguje vijekovima, tako da sam jako razo~aran, ka`e Nedeqko Jela~i}, doma}in iz Golog Brda. - Zakon je gotovo nemogu}e primjeniti u praksi jer ko

PLANOVI POQOPRIVREDNIKA OSTOJE NIKOLI]A IZ BATKOVI]A

@EQA - VELIKA FARMA MUZARA


POQOPRIVREDA

SEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009.

9

NOVA PO[AST NA SEMBERSKIM POQIMA

KUKURUZNA ZLATICA OZBIQNO PRIJETI Napasnik kukuruzna zlatica napala je usjeve u Semberiji ba{ u vrijeme kada se ne mogu primjewivati mjere za{tite, pa se o~ekuju {tete i u kukuruzu...

ukuruzna zlatica relativno je ,,mlada,, po{ast na podru~ju Republike Srpske, jer se pojavila u posqedwoj deceniji ali pri~iwava velike {tete u kukuruznim poqima. Ovih dana ponovo se pojavila u semberskim wivama i ozbiqno zaprijetila da znatno umawi ovogodi{wi rod kukuurza. - U sada{woj fazi razvoja kukuruza nemogu}e je preduzimati bilo kakve za{titne mjere. Sada se zlatica hrani mladim listom kukuruza, a weno pogubno dejstvo najizra`enije }e biti kada se pojave zameci klipa, jer ova zlatica jede svilicu na wima pa ne mo`e do}i do opra{ivawa. Zbog toga se na tim zamecima ne mogu stvoriti zrna, obja{wava dr Dragan Zari} iz Agencije za pru`awe stru~nih usluga u poqoprivredi RS. Kukurizna zlatica kre}e se samo po kukuruznim stabqikama, ali je vjetar lako pokre}e i mo`e da je odnese i do pedeset kilometara daqe. Brzo se raz-

K

}e od nas, koji godinama pe~emo rakiju, prestati sa ovim poslom, koji je ujedno i veliko zadovoqstvo. Li~no mislim da }e narod i daqe, bar za savoje potrebe, pe}i rakiju kao i do sada, pa {ta bude, isti~e Dragan Spasojevi} iz Patkova~e. Ovim zakonom preciznije su propisani uslovi koje moraju ispuwavati objekti za proizvodwu pi}a u pogledu tehni~ko-tehnolo{ke i kadrovske opremqenosti, stru~na kontrola, metode ispitivawa kvaliteta, a posebno treba ista}i kaznene odredbe za sve one koji se ne budu pridr`avali zakonskih odredbi. Tako da }e se kazne za pravna lica kretati od 10. 000 do 30.000 KM, {to za ciq ima ure|ewe tr`i{ta i od-

Ostoja Nikoli} ima farmu sa 120 krava muzara, a `eqa mu je da u {tali ima dvostruko vi{e grla. Da bi obezbijedio hranu za stoku obra|uje osamdeset hektara zemqi{ta... a Nikoli}evoj farmi radi se od jutra do sutra - tako svakodnevno. Posla ima na pretek jer se sve na vrijeme mora obaviti, hrawewe, mu`a, odvoz mlijeka, ~i{}ewe, orawe, sjetva... Sve je to na ple}ima wih trojice - Ostoje, wegovog sina Blagi{e i jo{ jednog radnika. - Na smjenu ustajemo preko no}i i obilazimo krave, naro~ito u vrijeme kada se tele. Od ku}e odlazimo pojedina~no, jer uvijek jedan od nas mora biti na farmi, ka`e Ostoja. O nevoqama koje ga prate ne pri~a mnogo, jer po wemu samo rad spasava. Dodu{e, vajka se

N

nosa te za{titu zdravqa potro{a~a. Me|u onima koje ovaj zakon ne}e posebno pogoditi, nalazi se preduze}e ,,Spektar ,, drink , koje ve} nekoliko godina proizvodi ~etiri vo}ne rakije po najsavremenijim tehnolo{kim standardima. - Kada smo kretali u proces proizvodwe vo}nih rakija od kajsije, duwe, kru{ke i {qive, mi smo se adekvatno tehni~ki i kadrovski opremili, tako da smo ispo{tovali sve uslove vezane za halu i opremu i na{a rakija je sertifikovana. Smatram da nema potrebe za nekakvim otporom prema ovom zakonu, jer }e doma}instvima biti omogu}eno da peku rakiju za svoje potrebe, dok }e biti zabrawena prodaja na pijacama

da kasne premije i da ovih dana proizvodi mawe mlijeka nego obi~no, jer tako otkupqiva~ zahtijeva. - Ako radi{ ima}e{. Od dr`ave ne tra`im nov~anu pomo} jer ma koliko da dobijem to je za moju farmu malo. Jedino {to bih `elio jeste da mi se redovno otkupquje i pla}a mlijeko, pa da onda udvostru~im broj grla. Bila bi to prava robna proizvodwa a od toga se mo`e solidno `ivjeti. Sudbinu porodice vezao sam za farmu pa mi je velika obaveza da je odr`avam i unapre|ujem, obja{wava Nikoli}. O zdravqu krava vodi strogo ra~una. Sara|uje sa veterinarima ali uvijek u {tali ima i po jednog priplodnog bika za grla koja nakon vje{ta~kog osjemewavawa te`e ostaju steona. Bikove uzima od drugih sto~ara, od druge krvi, kako obja{wava. Ostoja posjeduje i solidnu stru~nu biblioteku o sto~arstvu jer nikad znawa nije dovoqno. Posebno ga interesuju savjeti o ishrani muznih krla, poboq{awu mqe~nosti i kvaliteta mlijeka. - O ratarstvu znam sve ali sto~arstvo, uprkos tome {to se wime dugo bavim, zahtijeva stalno upotpuwavawe znawa. Ne

po dosada{woj praksi. Time }e najvi{e dobiti potro{a~i jer smo do sada na pija~nim tezgama imali rakiju i po tri marke, {to je nemogu}a cijena ako se zna da se proizvo|a~ka cijena kre}e od 5 do 6 maraka. To jasno ukazuje na sumwiv kvalitet. Zbog toga }e posebno interesantna biti kaznena politika, koja bi trebalo da uredi mnoge odnose na tr`i{tu, rekao je \or|e Slaviwak, vlasnik D.O.O. ,,Spektar ,, drink . S obzirom na ~iwenicu da je {qiva u fazi zrewa i da se uskoro o~ekuje wena berba, a ne{to kasnije i priprema za pe~ewe rakije, vidje}emo koliko }e novi zakon o rakiji i vinu, u praksi biti S.\. dobar.

mo`e se stoka uzgajati na tradicionalni na~in. Sada je sve po normama i tablicama. Ako se tako ne ~ini onda je sav trud uzaludan, isti~e ovaj vrijedni doma}i. Dvori{te mu je puno mehanizacije: traktora, kombajna, prskalica, kultivatora, plugova i ostalog oru|a. Jedan je od rijetkih poqoprivrdnika u Semberiji koja ima veliki i ,, sna`an traktor ,,Xon Dir . - Bez ovih jakih ma{ina ne bih stigao da na vrijeme obradim 800 dunuma wiva. To je veliki i zahtjevan posao. Radovi su vezani za termine sjetva, spremawe sila`e, berba, `etva, prihrana. Mawim ma{inama ne bih to stigao da kvalitetno uradim. Ula`em dosta i u ratarstvo, jer su mi potrebne velike koli~ine hrane za krave, pri~a Ostoja Nikoli}. Uprkos ovako velikim obavezama Ostoja Nikoli} obavqa i dosta dru{tvenih poslova u selu. Pored ostalog on je i predsjednik Mjesne zajednice Batkovi}, jedne od najve}ih u semberskoj ravnici. Biti na ~elu tog sela je velika odgovornost sa brojnim obavezama koje, tako|e, ne trpe odlagawa. T.S.N.

mno`ava i mo`e da pri~ini nesagledive {tete na kukuruznim poqima. - Jedini na~in da se suzbije ova {teto~ina jeste da se mjewa plodored na wivama. Jaja i larve ostaju u zemqi, ali kada se pojavi drugi usjev umjesto kukuurza onda ugiba, ka`e dr Zari}. Po svemu sude}i Agencija za pru`awe stru~nih usluga u poqoprivredi RS, agronomi i sve institucije iz oblasti agrara, mora}e posvetiti vi{e pa`we upoznavawu ratara o suzbijawu kukuruzne zlatice, jer u protivnom na{a najrasprostrawenija i strate{ka `itarica mo`e da bude u zna~ajnoj mjeri ugro`ena. - Ove godine nekako }emo se izboriti sa kukuruznom zlaticom ali se ubudu}e mora organizovanije pristupiti provo|ewu za{tite kukuurza, ka`e Zari}. Uporedo sa zlaticom ovih dana zbog obilnih ki{a u semberskim wivama naglo buja korov, {to je jo{ jedna opasnost za kukuruz. T.S.N.

TEZGA PORED PUTA

R

isto Radi}, biv{i rad,, nik ,,Alkaloida iz Skopqa, zaposlen u predstavni{tvu ove firme u Sarajevu, ni slutio nije da }e jednog dana prodavati povr}e i vo}e na improvizovanoj tezgi pored puta Bijeqina - Zvornik, u nasequ Patkova~a. @ivot, me|utim, ~esto sam bira i odre|uje neke ~udne putawe koje je neophodno savladati da bi se stiglo do ciqa, odnosno da bi se pre`ivjelo u ovim te{kim godinama. - Svojevremeno sam zavr{io Pedago{ku akademiju u Sarajevu, odsjek hemija i zaposlio sam se u jednoj od najve}ih farmaceutskih ku}a biv{e Jugoslavije, ,, ,,Alkaloidu iz Skopqa. Nastupio je rat, izbjegli{tvo, stradawe, te smo svi nakon potpisivawa Dejtonskog mirovnog sporazuma morali tra`iti neka nova uto~i{ta i nove adrese za stanovawe. Izgradio sam ovdje u Semberiji porodi~nu ku}u i sada je ovo moja nova adresa. Risto ka`e da je do starosne penzije, jer sada ima 63 godine, ostalo nepune dvije godine. - Poku{avao sam da se zaposlim nakon dolaska u Bijeqinu u

nekoj {koli, da predajem hemiju, ali sva radna mjesta bila su popuwena. Zbog godina starosti pomalo osje}am i stid, {to sam tu, bukvalno na cesti, ali, opet, raditi se ne{to mora. Ustajem rano ujutro, oko pet ~asova. Pripremim robu za moju tezgu. Tokom dana moram ~esto trknuti i do kvanta{a, dopuniti asortiman robe. Kom{ije iz ovog naseqa ~esto se i sami poslu`e, ukoliko im ne{to treba, pa sutradan do|u i plate ono {to su sami uzeli. Radno vrijeme u ovim qetwim mjesecima traje bukvalno do 20 ~asova nave~e. Radi}eve mu{terije naj~e{}e su qudi koji negdje putuju ili `ive u unutra{wosti RS, na Romaniji i u sarajevskoj regiji. Nakon obavqenog posla ili poslovnog sastanka u Bijeqini, najlogi~nije je da usput ne{to i kupe od vo}a i povr}a koje im se nudi pored puta. Risto ka`e da je roba svje`a, prvoklasna, da su i cijene prihvatqive, pogotovo za qude iz brdsko - planinskih krajeva gdje povr}e kasnije prispijeva, tako da ni trud nije uzaludan. Mo`e se nekako izdr`ati do E.S.N. zaslu`ene penzije.


10

OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009.

Bosna i Hercegovina Republika Srpska

Bosna i Hercegovina Republika Srpska

OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija

OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija

Broj: 080 - 0- DN - 09 - 000 889 U Bijeqini, dana 02. 07. 2009. god.

Broj: 080 - 0- DN - 09 - 000 909 U Bijeqini, dana 03. 07. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini

NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000 889, po zahtjevu QIQANE MARKOVI] k}eri Jovana iz Patkova~e, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao katastarske parcele broj: 939 po kulturi {uma 2. klase u povr{ini od 2482 m2 upisana u Pl. 444 k.o. Qeskovac, broj: 947 po kulturi {uma 2. klase u povr{ini od 1601 m2 i broj: 959 po kulturi wiva 4. klase u povr{ini od 10222 m2 upisane u Pl. 200 k.o. Qeskovac. Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 444 i Pl. 200 k.o. Qeskovac upisana je Markovi} (Jovana) Qiqana sa dijelovima sa po 1/1. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000 909, po zahtjevu QIQANE MARKOVI] k}eri Jovana iz Patkova~e, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao katastarska parcela broj: 937 po kulturi wiva 3. klase u povr{ni od 3129 m2 i wiva 4. klase u povr{ini od 6147 m2 upisana u Pl. 581 k.o. Glogovac. Po podacima katastarske evidencije kao suposjednici u Pl. 581 k.o. Glogovac upisane su Slaviwak (Jovana) Slavka sa dijelom od 1/3, Markovi} (Jovana) Qiqana sa dijelom od 1/3 i Mihajlovi} (Jovana) Jelena sa dijelom od 1/3. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.

Bosna i Hercegovina Republika Srpska

Bosna i Hercegovina Republika Srpska OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija Broj: 080 - 0- DN - 08 - 003-836 U Bijeqini, dana 26. 06. 2009. god. Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini

OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija Broj: 080 - 0 - Dn - 09 - 000 427 U Bijeqini, dana 07. 07. 2009. god. Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-Dn-09-000 427, po zahtjevu NEDEQKA MIKI]A, sina Radovana iz Velike Obarske, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao k.~. broj: 6705/1 u naravi wiva 6. klase povr{ine 2160, upisane u Pl. 4077 K.O. Obarska Velika. Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 4077 K.O. Obarska Velika upisan je Nedeqko Miki} sin Radovana iz Velike Obarske sa 1/1. Pravo na upis prava sojine u postupku uspostavqawa novog z.k. ulo{ka stekao je Nedeqko Miki} sin Radovana iz Velike Obarske sa 1/1. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.

NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-003-836, po zahtjevu MOM^ILA PERI]A sina Alekse iz Bijeqine, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao katastarske parcele: -broj: 791/2 po kulturi stambena zgrada u povr{ini od 20 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 32 m2 i dvori{te u povr{ini od 248 m2, broj: 2130 zv. Ba{~a lazare po kulturi wiva 3. klase u povr{ini od 2619 m2 i wiva 4. klase u povr{ini od 443 m2 i broj: 5600 po kulturi wiva 3. klase u povr{ini od 5073 m2 sve k.o. Batkovi} na kojima u postupku uspostave pravo upisa vlasni{tva sti~e Peri} (Alekse) Mom~ilo sa dijelom 1/1. - broj: 4234/14 k.o. Batkovi} po kulturi wiva 3. klase u povr{ini od 4375 m2 i wiva 4. klase u povr{ini od 14198 m2 na kojoj u postupku uspostave pravo na upis suvlasni{tva sti~u Peri} (Alekse) Mom~ilo sa dijelom od 6000/18573 i Peri} (Radovana) Aleksa sa dijelom od 12573/18573 i - broj: 4750/1 k.o. Batkovi} po kulturi {uma 3. klase u povr{ini od 4103 m2 na kojoj u postupku uspostve pravo na upis suvlasni{tva sti~u Peri} (Alekse) Mom~ilo sa dijelom od 1/2 i Peri} (Radovana) Aleksa sa dijelom od 1/2. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.


HRONIKA / OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009. amjan Paji} Micin ro|en je 1949. godine u Bijeqini i za sebe tvrdi da je nekrunisani kraq bijeqinskog i semberskog rokenrola. Prve rok grupe i, kako on ka`e, orkestri, koji su formirani u Bijeqini krajem {ezdesetih i po~etkom sedamdesetih godina pro{log vijeka nosile su pe~at Paji}evih dobrih vibracija. Damjan Paji} Micin ka`e, da ne pretjeruje, ako ka`e da je on bio idejni tvorac i organizator, kako bismo danas rekli, menaxer, brojnim rok sastavima koji su prve svoje svirke organizovali u haustorima, gara`ama i na klupama Gradskog parka. Kasnije }e do}i na red Dom omladine, igranke i matinei, gitarijade i koncerti. Micin ka`e da je rokenrol muziku uni{tio primitivizam i turbofolk, nezaja`qiva trka za novcem i sticawem silnog bogatstva. - Rokenrol je bio na{ na~in `ivota i vid protesta protiv jednog ideolo{ki ispranog i sterilnog dru{tva. Kad sam ispred ulaza zgrade u kojoj smo tada `ivjeli stavio plakat "The last time" (posqedwi put), sje}am da je narodna milicija dolazila i provjeravala kod mog oca, da nisu mo`da u pitawu parole protiv dr`ave i dru{tvenog ure|ewa. Svirao sam bubweve. Svi smo mi, ustvari, po~iwali svirati jo{ kao gimnazijalci. Slu{ali smo u to vrijeme Radio - Luksemburg, skidali najnovije hitove, kupovali plo~e. @ivjeli smo za muziku, nosili dugu kosu i uske pantalone. Hipi pokret sa zapada zapquskivao je i ove krajeve. Grupice koje su nave~e bile na korzou u Gradskom parku, jednostavno su se razdva-

D

KRAQEVI SEMBERSKOG ROKENROLA jale i zapo~iwale svirku. Instrumenti su tada mnogima bili skupi i nedostupni. Ipak, nosilo nas je to vrijeme, vi{e smo se oslawali jedni na druge, dijelili ono {to smo imali, iskreno se radovali svim lijepim stvarima koje su nam se de-{avale u mladosti. Micin ka`e da je bijeqinsku rokenrol scenu tog vremena obiqe`ilo vi{e grupa, kao {to su bili: "Fantomi", "The last tajm", "Lordovi" "Zaqubqeni", "Dalmo", "Darm","Xentlmeni", "Beduini" i brojne druge. - Prva bijeqinska rok grupa nosila je naziv "Fantomi" i formirana je 1964. godine. U woj su nastupali Mika Maki}, Miodrag Luki}, Osman Arnautovi} i moja

malenkost. Nastupili smo na otvarawu sportskih terena u dvori{tu Gimnazije. Ipak, najkvalitetnija i grupa sa najdu`im muzi~arskim sta`om bila je grupa "Darm", u kojoj sam nastupao sa

An|elkom Todorovi}em, Rodoqubom Vulovi}em i Mitketom Atanaskovskim. Za rasvjetu je bio zadu`en Aco Rankovi}, za izbor muzike Pero Simi}. Glavna baza nam je bio Sokolski dom, ali smo svi-

11

rali i u Br~kom, Zvorniku, [idu, Sremskoj Mitrovici. Voqeli smo "Bitlse" i "Rolingstonse", kao i "Di parpl", a od doma}ih grupa uzor nam je bila "Ju grupa". Micin se sje}a da je 1976. godine s Acom Rankovi}em, Zoranom Lu~i}em i Muhamedom Dedi}em i{ao u Zagreb, na koncert "Rolingstonsa". Stari dobri "spa~ek" izdr`ao je put do Zagreba i nazad do Bijeqine. Dok razgovaramo o rokenrolu, u razgovor se ukqu~uju i An|elko Todorovi}, ritam gitara i vokal, jedan od rijetkih {kolovanih muzi~ara u to vrijeme u Bijeqini. Svirao je skoro sve duva~ke instrumente, ali je bio poznat i po latinoameri~koj muzici, koju je svirao u najranijoj mladosti. Sje}awa na rokenrol mladost jedne generacije upotpuwuje i Dragan Radovanovi}, koji sada `ivi u Wema~koj. Svirao je u grupi "Dalmo", prije toga u Domu armije. Ka`e da je svojevremeno sam izra|ivao gitare. Mirza Zakomac je imao rok grupu "Djevoj~ice i dje~aci", u kojoj je nastupao sa Vesnom Simi}, Ankicom Ubavi}, Nizamom Korajki} i Ibrom Arnautovi}em. Sada `ivi u Belgiji. - Imao sam trojku iz vladawa zbog duge kose. Svirao sam bas i ritam gitaru. Pjevali smo na engleskom, {to nijedan Englez tada nije mogao razumjeti. Slu{ali smo Radio Monte Karlo i Radio Luksemburg. Nastupali smo na gitarijadama, bili smo popularni me|u djevojkama, pozivani na ro|endane. Bilo je to vrijeme iskrenog prijateqstva, qubavi, razumijevawa, jednog lijepog i sretnog `ivota, ka`u bijeqinski rokeri, sada qudi u poodmakloj `ivotnoj dobi. Q.Q.


12

QETO

SEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009.

,, BAZENI BAWE ,,DVOROVI OVIH DANA BIQE@E REKORD

U@IVAWE NA SEMBER

zrazito visoke temperature, zabiqe`ene proteklih dana, naprosto su izmamile kupa~e koji su svakodnevno hrlili ka dvorovqanskim bazenima. [to zbog ekonomske krize, {to zbog ~iwenice da Javna ,, ustanova Bawa ,,Dvorovi uistinu raspola`e jedinstvenim draguqem, kompleksom od pet bazena koji se pune termalnom qekovitom vodom, ovih dana je ovaj sportsko - rekreativni centar bio krcat gostima. Direktor JU Bawa ,,Dvoro,, vi , Svetislav Lopandi} nije krio zadovoqstvo ~iwenicom da je qetwa turisti~ka sezona

I

i ovdje napokon po~ela i da se dnevno biqe`e posjete od 2000 do 2.500 gostiju. - Ukoliko potraje ovako lijepo vrijeme, tokom vikenda na bazenima }e se okupqati i do 3.500 kupa~a. Gosti bazena su Bijeqinci, ali i kupa~i iz okolnih gradova, iz Srbije, Slavonije, FBiH. Ovih dana sti`u i gosti koji privremeno rade u inostranstvu. Na`alost, vrijeme nam nije i{lo na ruku tokom juna, zbog ~estih ki{a i neubi~ajeno niskih i promjenqivih temperatura, tako da smo izgubili zna~ajan planirani prihod, od koga i `ivi ova ustanova. Ipak, zahvaquju}i ~iwenici

QEKOVITA VODA LIJE^I BROJNE BOLESTI Zdravqe je osnovna qudska potreba, a za dvorovqansku termalnu vodu davno je utvr|eno da posjeduje qekovita svojstva i da poma`e kod lije~ewa hroni~nih reumatskih oboqewa, lak{ih oblika dijabetesa, hroni~nog gastritisa, oboqewa ki~me, posttraumatskih stawa nakon ortopedskih hirur{kih zahvata, te nekih oblika ekcema, hroni~nih ginekolo{kih i lumboistijalgije. bolesti, lumbaga, spondiloze ,, U Bawi ,,Dvorovi odavno se razmi{qa o pro{irewu ,, smje{tajnih kapaciteta u hotelu ,,Sveti Stefan sa 120 na 400 le`ajeva i o izgradwi pokrivenog bazena koji bi bio otvoren tokom cijele godine za kupa~e. Za velike investicije neophodna su i zna~ajna sredstva, kojih sada nema.

da raspola`emo i hotelskim kapacitetima sa 120 le`ajeva, restoranom i drugim ugostiteqskim sadr`ajima, da smo s Fondom zdravstva RS zakqu~ili ugovor o bawskom lije~ewu ~lanova porodica poginulih boraca i RVI, mi se nadamo da }emo uspje{no okon~ati i ovu poslovnu godinu. Lopandi} ka`e da projekat bawskog lije~ewa RVI i ~lanova porodica poginulih boraca podrazumijeva desetodnevni boravak grupa od 25 do 30 gostiju u naredna tri mjeseca. Oni }e u ovoj bawi koristiti medicinsku terapiju i otvorene bazene za popodnevno kupa-

UGQEVI^KA [ ashla|ewe od julskih vrelina ve}ina Ugqevi~ana, a posebno onih najmla|i, potra`ili su posqedwih dana na bazenima Javnog ,, preduze}a ,,Rudar u Ugqeviku. Tako je, poslije du`eg perioda hladnog vremena i ki{a, sezona kupawa u ovoj podmajevi~koj op{tini ponovo u punom jeku. Iako su bazeni dostupni svima, ankete provedene po osnovnim i sredwim ugqevi~kim {kolama ukazuju da je gotovo 50 odsto u~enika nepliva~a pa je na bazenima organizovana i {kola plivawa. Profesor fizi~kog vaspitawa i instruktor plivawa Vladimir \oki} ka`e da je glavni ciq obuke da se djeca priviknu na vodu i nau~e osnove tehnike plivawa. Osim toga, plivawe je i dru`ewe koje pozitivno uti~e na psihosocijalni i fizi~ki razvoj djeteta.

R

- To je jedan od najzdravijih sportova i svima koji imaju poreme}aj ki~menog stuba sa nekim od deformiteta, plivawe se preporu~uje kao osnovna vje`ba. Dokazano je da pliva~i imaju razvijenije mi{i}e i zdraviji kardiovaskularni sistem - istakao je \oki}. Za deset dana, odnosno 20 {kolskih ~asova, koliko obuka traje, polaznici se prvo kroz igru oslobode straha od vode, a zatim u~e osnove tehnike plivawa. - Najva`nije je to {to vi{e od 95 odsto polaznika obuku zavr{i kao pliva~ i ve}ina prelazi u ve}e dubine - ka`e \oki}. U Upravi preduze}a uvjeravaju da su gra|ani potpuno bezbjedni jer su ispuweni svi uslovi za sigurno kupawe. U pripremnom periodu bazeni su o~i{}eni, ofarbani, a filteri maksimalno pouzdani i voda je ~ista. Osim ~iste vode, za kupa~e su osigurani i


QETO

SEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009.

13

UTICAJ VISOKIH TEMPERATURA NA KO@U

NEOPHODNO REDOVNO KORI[]EWE ZA[TITE OD SUNCA vrijeme visokih temperatura i poja~anog sun~evog zra~ewa, ko`a je izuzetno ugro`ena i kako savjetuju dermatovenerolozi, potrebno je provesti opsje`ne mjere za{tite. - Sun~evi zraci u ovom periodu godine u najve}oj mjeri mogu nanijeti velike probleme ko`i. Kada se neza{ti}eni i ne{to du`e izla`emo sun~awu u vrijeme najve}eg zra~ewa, gdje dolazi do pojave mjehuri}a, opekotina, ili u bla`im oblicima, kada dolazi do hiperpigmentacije koja se manifestuje pojavom pjega i indirektnim o{te}ewima koja se odnose na zra~ewe mlade`a i sli~no, ka`e dr Dragana Matkovi}, na~elnik Slu`be za ko`ne bolesti u Op{toj ,, bolnici ,,Sveti Vra~evi . Ukoliko su opekotine ve}ih razmjera i ako prodru u dubinu ko`e, mogu ostaviti velike posqedice po zdravqe. Zbog toga je neophodno izbjegavati sun~awe u vremenu od 11 do 16 ~asova i ukoliko se ko`a bitnije o{teti, potrebno je obratiti se ko`nom qekaru za pomo}. Naro~ito je va`no povesti ra~una u vrijeme sun~awa pored rijeka, jezera i na moru, gdje se ~esto nepripremqeni, izla`emo dejstvu sun~evog zra~ewa, tako da je najboqe dozirano izlagawe uz obavezno kori{}ewe

U NE POSJETE KUPA^A

RSKOM MORU we i rekreaciju. - Bazeni rade od 10 do 19 ~asova svakodnevno, a i cijena ulaznice je nepromijewena, za odrasle iznosi ~etiri, za djecu dvije marke. Organizovali smo i dva desetodnevna kursa za nepliva~e. [kolu plivawa je uspje{no zavr{ilo 250 dje~aka i djevoj~ica do sada, a ve} u subotu po~iwe i tre}i ciklus {kole plivawa, napomiwe Lopandi}. U ovom bawskom kompleksu izgra|eni su i sportski tereni za sve ekipne sportove, za odbojku na pijesku i tenis. Q.Q.

[KOLA PLIVAWA BESPLATNE ULAZNICE Ovogodi{wa novost je da su svi odli~ni u~enici zavr{nih razreda u ugqevi~kim osnovnim i sredwim {kolama, wih 102, dobili na poklon od Javnog preduze}a Rudnik i termoelek,, trana ,,Ugqevik besplatne sezonske ulaznice za kupawe. Ulaznice im je uru~io direktor ,, RiTE ,,Ugqevik Anto Gaji} povodom 110 godina postojawa Rudnika.

profesionalni spasioci pa je i wihova fizi~ka bezbjednost maksimalna. Sude}i po izjavama, ve}ina

mje{tana ovog rudarskog gradi}a prove{}e qeto na ugqevi~kim bazenima. Mnogima }e to biti jedina ovogodi{wa des-

tinacija, dok }e onima sa ,,dubqim xepom,,, kupawe na bazenima poslu`iti kao priprema za qetovawe na moru. R. J.

za{titnih krema sa faktorom za{tite iznad 30, dok se djeci mo`e davati krema sa faktorom od 15 do 25. Potrebno je za{titna sredstva koristiti vi{e puta dnevno, odnosno prilikom svakog izlaska iz vode i brisawa suvim pe{kirom, potrebno je namazati ko`u, kao bi se stvorio za{titni sloj koji }e kasnije ubla`iti dejstvo sun~evog zra~ewa. Uvijek prilikom sun~awa treba koristiti i druga za{titna sredstva, kao {to su nao~ari, {e{iri i tkanine, a posebna pa`wa mora se posvetiti pravilnom sun~awu djece, koja ne smiju biti bez kapice ili {e{iri}a. Da bi se sprije~ili ne`eqeni efekti po ve} o{te}enu ko`u, potrebno je na vrijeme oti}i dermatovenerologu koji }e dati optimalnu terapiju i akutne opekotine }e uspje{no biti otklowene. - Tako|e, osim ko`nih oboqewa nastalih zbog sun~awa, problem predstavqaju i gqivi~na i infekcijska oboqewa na ko`i, koja se javqaju prilikom kupawa na rijekama i bazenima, jer vla`nost i toplota udru`eni, izuzetno pogoduju razvoju gqivica. Zbog toga je neophodno tu{irawe nakon izlaska iz bazena i brisawe svojim pe{kirom, savjetuje dr Dragana S.\. Matkovi}.


14

HRONIKA / OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009.

[KOLA U NOVOM RUHU bjekat bijeqinske Osnovne {kole "Sveti Sava", koji datira iz 1926. godine i u kome je svojevremeno u~iteqevao i veliki srpski pjesnik Jovan du~i}, ovih dana dobija novo ruho. Nakon {to je Ministarstvo prosvjete i kulture odobrilo 299.500 KM za adaptaciju ovog objekta, u maju su otpo~eli radovi na adaptaciji i rekonstrukciji krovne konstrukcije, spoqa{we stolarije, fasade, amifeatra i dva toaleta.

O

Direktorka ove {kole, Du{anka Bjelica, ka`e da }e svi radovi biti okon~ani do po~etka nove {kolske godine. U amfitetaru }e biti zamijewene plo~ice i postavi}emo stotinu novih stolica. Objekat koji se sada adaptira spada u red gra|evinskih objekata kojima je neophodno sa~uvati prvobitni izgled, te se nadam da }e dru{tvena zajednica prona}i sredstva i za adaptaciju drugog dijela objekta, izgra|enog 1902. godine To je neodvoji-

vi dio ovog {kolskog kompleksa, tako da bi nova fasada omogu}ila stvarawe jedne arhitektonske i estetski prihvatqive cjeline. Direktorka ove {kole ka`e da }e iseqewem Pedago{kog, te odjeqewa Pravnog i Ekonomskog fakulteta iz prostorija ove {kole, u~enici imati dovoqno prostora za odr`avawe redovne nastave i vannastavnih aktivnosti. - Preseqewem ovih fakulteta u Centar vosokog obrazova-

wa, ponovo }emo biti u prilici da nastavu organizujemo u dvije smjene i da izbjegnemo gu`ve, prelazak djece iz jednog objekta u drugi u vrijeme malog odmora. Na taj na~in }emo povezati ~etiri {kolska objekta i u~enici ne}e biti izlagani snijegu i ki{i u jesewim i zimskim mjesecima. U Osnovnoj {koli "Sveti Sava" u pro{loj godini nastavu je poha|alo 1487 u~enika u {ezdeset odjeqewa. U ovoj {koli, od ukupno 116 zaposle-

nih, radi i 85 prosvjetnih radnika. Uz pomo} Vlade RS u pro{loj godini potpuno je renovirana podru~na {kola u Batkovi}u, a opremqen je i kabinet za informatiku, za potrebe 260 u~enika. Za tu investiciju izdvojeno je oko 100.000 KM. U dvori{tu {kole u Batkovi}u, uz pomo} Skup{tine op{tine, izgra|ena je i nova savremena sportska dvorana. Vlastitim sredstvima asfaltirano je {kolsko dvori{te u krugu cenE.S.N. tralne {kole.


OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009.

REPUBLIKA SRPSKA OP[TINA BIJEQINA Trg Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 1 76300 Bijeqina Na osnovu ~lana 33. Zakona o tr`i{tu hartija od vrijednosti ("Slu`beni glasnik Republike Srpske" broj: 92/06), Na~elnik op{tine Bijeqina objavquje:

15

Bosna i Hercegovina Republika Srpska OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija Broj: 080 - 0- Dn - 09 - 001 598 U Bijeqini, dana 10. 07. 2009. god. Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini

JAVNI POZIV ZA UPIS I UPLATU PRVE EMISIJE OBVEZNICA OP[TINE BIJEQINA JAVNOM PONUDOM svim doma}im i stranim fizi~kim i pravnim licima Skup{tina op{tine Bijeqina je na sjednici odr`anoj dana 27.05.2009. godine donijela Odluku o prvoj emisiji obveznica javnom ponudom broj: 01022-61/09. Rje{ewem Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske, broj 01UP-031-2468/09 od 14.07.2009. godine, op{tini Bijeqina odobren je Prospekt za prvu emisiju obveznica javnom ponudom po sqede}im uslovima: - Redni broj emisije, oznaka vrste i klasa HOV: Prva emisija, dugoro~nih municipalnih (op{tinskih) obveznica javnom ponudom; - Broj, nominalna vrijednost hartija od vrijednosti i ukupna vrijednost emisije: Prvom emisijom emituje se 110.000 obveznica nominalne vrijednosti 100,00 KM, ukupne vrijednosti emisije 11.000.000,00 KM; - Dospije}e, visina kamate, na~in i rokovi isplate glavnice i kamate: Obveznice se emituju sa rokom dospije}a od 10 (deset) godina od dana upisa emisije u Centralni registar hartija od vrijednosti a.d. Bawa Luka; fiksna kamatna stopa 6,75% na godi{wem nivou, isplata glavnice i pripadaju}eg dijela kamate }e se vr{iti dva puta godi{we, najkasnije u roku od petnaest dana od dana dospije}a anuiteta; - Ciqevi i investirawa: Nov~ana sredstva prikupqena emisijom obveznica }e se koristiti za: 1. Ure|ewe industrijske zone 2 i 3, u iznosu od 4.000.000 KM; 2. Izgradwu toplovodne mre`e i montirawe kotla u iznosu od 1.500.000 KM; 3. Ure|ewe lokacije Knez Ivo od Semberije u iznosu od 500.000 KM; 4. Izgradwu Centra za kulturu u iznosu od 5.000.000 KM; - Agent emisije: "Advantis broker" a.d. Bawa Luka; - Prava i ograni~ewa prava: Vlasnik obveznica ima pravo na naplatu nominalne vrijednosti glavnice i pripadaju}e kamate. Nijedan vlasnik nema pravo tra`iti prijevremeno dospije}e obveznica; - Prodajna cijena: 100,00 KM po obveznici, a cijena po kojoj kupci upisuju i upla}uju obveznice se utvr|uje po metodi kontinuirane javne ponude (vi{estruke cijene), po Pravilima Bawalu~ke berze; - Rok trajawa upisa i uplate: Po~etak upisa i uplate obveznica je petnaest dana od dana objavqivawa javnog poziva. Rok trajawa upisa i uplate je 90 (devedeset) dana; - Mjesto upisa i uplate: Upis se vr{i kod ovla{tenih berzanskih posrednika na tr`i{tu hartija od vrijednosti Republike Srpske u skladu sa radnim vremenom ovla{tenih berzanskih posrednika. Uplate }e se vr{iti na ra~un kod depozitne banke - Nove banke a.d. Bawa Luka, broj ra~una: 555-001-00000000-66, poziv na broj: 58999-777777; Prospekt }e biti besplatno dostupan u prostorijama agenta emisije, te na Internet stranicama agenta emisije: www.advantisbroker.com i Bawalu~ke berze: www.blberza.com; - Kriterijum uspje{nosti emisije: Emisija se smatra uspje{nom ako je u roku od 90 dana predvi|enom za upis i uplatu upisano i upla}eno najmawe 60% hartija od vrijednosti ponu|enih u prospektu; - Prava emitenta: Emitent zadr`ava pravo na zavr{etak postupka javne ponude hartija od vrijednosti prije isteka utvr|enog roka za wihov upis i uplatu ukoliko emisija bude u cjelosti upisana i upla}ena prije zavr{etka roka za upis i uplatu; - Ovla{teno lice emitenta za sprovo|ewe emisije: Na~elnik op{tine Bijeqina Mi}o Mi}i}. Vi{e informacija o obveznicama op{tine Bijeqina mogu}e je dobiti kod agenta emisije "Advantis Broker" a.d. Bawa Luka, Kraji{kih brigada 113, 78000 Bawa Luka, ili na telefon 051/233-7710. Op{tina Bijeqina Zastupana po "Advantis Broker" a.d. Bawa Luka

NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-Dn-09-001 598, po zahtjevu DOO ,,KOFIKOM PRODUKT” Glavi~ice, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao k.~. broj: 508/1 u naravi poslovna zgrada u privredi povr{ine 1442 m2, elektroenergetski objekat povr{ine 8 m2, elektroenergetski objekat povr{ine 7 m2, zemqi{te uz privrednu zgradu povr{ine 543 m2 i wiva 6. klase povr{ine 3528 m2, upisane u Pl. 852 K.O. Glavi~ice Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 852 K.O. Glavi~ice upisan je DOO ,,KOFIKOM PRODUKT” Glavi~ice sa 1/1. Pravo na upis prava svojine u postupku uspostave novog zk. ulo{ka stekao je DOO ,,KOFIKOM PRODUKT” Glavi~ice sa 1/1. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nkwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.

Bosna i Hercegovina Republika Srpska OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija Broj: 080 - 0- DN - 09 - 000 415 U Bijeqini, dana 02. 07. 2009. god. Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000 415, po zahtjevu RADOMIRA VASI]A sina Jovana iz Patkova~e, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao katastarske parcele broj: 514/3 po kulturi stambena zgrada u povr{ini od 96 m2 i dvori{te u povr{ini od 310 m2 i broj: 514/4 po kulturi wiva 3. klase u povr{ini od 77 m2 upisane u Pl. 261 k.o. Patkova~a i parcela broj: 1408/1 po kulturi wiva 5. klase u povr{ini od 923 m2 upisana u Pl. 1192 k.o. Patkova~a. Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 261 k.o. Patkova~a upisan je Vasi} (Jovana) Radomir sa dijelom 1/1 a kao suposjednici u Pl. 1192 k.o. Patkova~a upisani su Vasi} (Jovana) Radomir sa dijelom 523/923 i Juro{evi} (Janka) Jovan a dijelom od 400/923. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nkwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.


16

ZDRAVSTVO / SKUP[TINSKA TRIBINA

HIGIJENSKI ISPRAVNOM VODOM DO ZDRAVQA - V DIO

FIZI^KA ISPRAVNOST VODE

ODGOVORI NA ODBORNI^KA PITAWA POSTAVQENA NA 8. SJEDNICI SKUP[TINE OP[TINE BIJEQINA ODR@ANOJ 18. JUNA 2009. GODINE

Pi{e: PRIM. POPOVI] DR DRAGAN SPECIJALISTA EPIDEMIOLOG Mutno}a vode dolazi od suspendovanih materija neorganskog porijekla (naj~e{}e od gline i muqa ), potom suspendovanih organskih materija i sitnih akvati~nih (,,vodenih”) organizama. Mutno}u u nekim slu~ajevima mogu izazvati i bezopasne primjese poput nerastvorenih mjehuri}a vazduha. Takvu vodu stanovni{tvo izbjegava da upotrebqava iz ~isto psihi~kih razloga misle}i da je mutno}a posqedica rastvorenih hemijskih materija. Mutno}a se odre|uje pore|ewem svjetlosnog efekta koji se ostvaruje prolaskom kroz stub mutne vode u odnosu na istovjetni stub pripremqenog standarda. Mutno}a se izra`ava u normiranim jedinicama, gdje jedinica mutno}e pokazuje suspenzija jedonog miligrama tzv. Fulerove zemqe na litar destilovane vode, a odre|uje se ure|ajem tipa Xeksonovog turbidometra, ili pak neposredno golim okom. Dopu{tena je maksimalna mutno}a do jedan NTU. Temperatura se kod vode za pi}e najlak{e mo`e kontrolisati, a ima poseban zna~aj, jer od we zavisi subjektivni osje}aj zasi}enosti i svje`ine, a uti~e i na fiziolo{ke procese. Optimalna temperatura vode se kre}e oko osam do 12 stepeni Celzijusovih, a mogu se tolerisati i varijacije od ~etiti do pet stepeni Celzijusovih. Sa porastom temperature voda postaje bqutava, pije se u ve}oj koli~ini i izaziva, izme|u ostalog, i razbla`ewe `eluda~nih sokova, ~ime pogoduje razmno`avawu eventualno prisutnih patogenih bakterija u `eluda~no - crijevnom traktu. Povi{ena temperatura vode u sistemu za vodosnabdijevawe (rezervoari i cijevi) olak{ava razvoj patogenih mikroorganizama. S druge strane, voda ni`e temperature pokazuje nadra`uju}e dejstvo na sluzoko`u. Pravilnikom nije regulisana temperatura vode za upotrebu, jer nema direktan higijenski zna~aj. pH (pe ha) vrijednost ozna~ava kiselost ili baznost, odnosno predstavqa koncentraciju vodonikovih jona. Na pH vrijednost sedam, ujedna~en je odnos vodonikovih i hidroksilnih jona, pa se govori o neutralnoj vrijednosti. Ni`e vrijednosti od sedam predstavqaju kiseli rastvor, a vi{e od sedam bazne rastvore. Za pija}u vodu optimalne vrijednosti se kre}u od 6,8 do 8,5. Ove vrijednosti su zna~ajne i za tehnologiju vodovoda, jer od we zavisi da li }e voda biti agresivna prema materiji od koje su sa~iwene cijevi ili pak drugi dijelovi sistema za vodosnabdijevawe. Iz ~isto prakti~nih razloga nave{}emo podatke pH vrijednosti pojedinih tipova (vrsta) voda i te~nosti sa kojima se ~esto susre}emo ili upotrebqavamo. a) kisele sredine v) bazne sredine pH 1 = kiselina u akumulatoru pH 8 = morska voda pH 2 = sumporna kiselina pH 9 = pra{ak za pecivo pH 3 = sok od pomoranxe pH 10 = mlijeko oboga}eno Mg pH 4 = ,,kisela jezera, kisele ki{e’’ pH 11 = amonijak pH 5 = ~ista ki{nica pH 12 = sapunica pH 6 = mlijeko pH 13 = izbjeqiva~ b) normalna - neutralna sredina pH 14 = sred. za ~i{}ewe cijevi pH 7 = ~ista voda pH vrijednosti se grubo odre|uju pomo}u indikatorskog lakmus papira, koji navla`en uzorkovanom materijom mijewa boju, koja se upore|uje sa standardom, a za precizna mjerewa koristi se elektrometrija pomo}u pH metra. Elektroprovodqivost vode je direktni pokazateq koji ukazuje na mineralni sastav vode, odnosno prisustvo naelektrisanih jona koji nastaju raspadom mineralnih materija. Indirektno, elektroprovodqivost ustvari predstavqa jo{ jedan na~in da se utvrdi koli~ina prisutne rastvorqive materije. Me|utim, zbog disocijacije molekula vode, nastali joni vodonika i hidroksilne grupe, mogu uticati na dobijene vrijednosti. Pravilnikom je propisana maksimalno dopu{tena vrijednost elektroprovodqivosti do 1000 stepeni Celzijusovih (mikrosimensa).

SEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009.

PITAWE:

1.MI]O TODOROVI], odbornik iz ^engi}a

Ko je i na osnovu ~ega donio Odluku da porodice poginulih boraca sahrawenih na gradskom grobqu u Pu~ilama pla}aju ~i{}ewe grobqa retroaktivno od 2000. godine? Svim porodicama je podijeqena obavijest da su du`ni platiti iznose od 120 do 130 KM, zakqu~no sa 2008. godinom. ODGOVOR:

Zakqu~kom Izvr{nog odbora Skup{tine op{tine Bijeqina broj: 01.013/I-105-18/2000 od 20.04.2000. godine, zatim Rje{ewem broj: 08.370310/2001. od 24.08.2001. godine izdatim od strane Odjeqewa za stambeno-komunalne poslove op{tine Bijeqina, kao i Rje{ewem na~elnika op{tine Bijeqina broj: 02/3-380-17/07, 15.12.2007. godine odre|ena je naknada za odr`avawe grobqa u iznosu od 10.00 KM za 1 (jedno) grobno mjesto za 1 (jednu) kalendarsku godinu. Visina naknada za odr`avawe grobqa u periodu 2000-2009. godine nije mijewana osim pove}awa za iznos poreza (PDV-a). Ne postoji ni jedna odluka ili rje{ewe kojom su porodice poginulih boraca oslobo|ene pla}awa obaveze odr`avawa grobqa, a da je naka organizacija ili institucija preuzela tu obavezu u wihovo ime, naprotiv nije nam poznato ni da je bilo zvani~nih inicijativa od strane nadle`nih institucija za preuzimawe wihovih obaveza (od nas nisu tra`eni podaci o broju sahrawenih vojnika i ~lanova wihovih porodica). AD "Komunalac", Slu`ba za grobqanske usluge, vr{i obavje{tavawe imalaca grobnih mjesta na gradskom grobqu o dugovawima putem op{tih obavje{tewa o potrebi pla}awa obaveza koja su istaknuta na vidnim mjestima u grobqu, zatim slawem pojedina~nih obavje{tewa sa konkretnim iznosom duga na ku}ne adrese za porodice za koje posjeduje adrese i ostavqawem obavje{tewa na grobno mjesto (za porodice sa nepoznatom adresom) ali na jedan vrlo diskretan na~in. Nije ta~na konstatacija u pitawu da su svim porodicama poginulih vojnika podijeqena obavje{tewa o dugovawima, obavje{tewa su podijeqena svim du`nicima, a me|u wima ima i porodica poginulih vojnika. Uprava AD "Komunalac" je na teret svog poslovawa oslobodila porodice poginulih vojnika obaveze pla}awa obnove zakupa grobnih mjesta za sve poginule vojnike Vojske Republike Srpske. ODGOVOR DAO: AD "KOMUNALAC" BIJEQINA

PITAWE: Koliko je ponuda prema{ivala sredstva koja su bila predvi|ena za izgradwu stambenog objekta Slobodana Luki}a iz Velike Obarske pod {ifrom "BIZ 08/08" i kada se o~ekuje nastavak radova na objektu? 2.SAVO JOVANOVI], odbornik iz Velike Obarske

ponu|ena cijena za radove 33.462,00 KM, {to zna~i da su prema{ivala za 8.462,00 KM. Nastavak radova na objektu bi mogao uslijediti nakon prevo|ewa postupka javne nabavke, ukoliko su predvi|ena sredstva za ovu namjenu u buxetu op{tine Bijeqina za 2009. godinu. ODGOVOR DAO: ODSJEK ZA POSLOVE MJESNIH ZAJEDNICA

INICIJATIVA: U ime mje{tana ve}eg broja gradskih i prigradskih mjesnih zajednica iniciram rje{avawe problema napu{tenih doma}instava u kojima niko ne boravi iz raznih razloga, a ista su za2.KOVAN rasla u korov i izvor su legla GAJI], insekata, glodara, zmija i drugodbornik iz ih gmizavaca koja naru{avaju Crwelova normalan `ivot za okolna doDoweg ma}instva. Predla`em da ovaj problem rje{ava Komunalna policija u saradwi sa Odsjekom za mjesne zajednice. IZJA[WEWE: Obavje{tavamo Vas da je u vezi sa Va{om inicijativom broj: 01-013-8-11/09 od 18. juna 2009. godine, Komunalna policija uputila dopis Odsjeku za poslove mjesnih zajednica i svim mjesnim zajednicama na podru~ju op{tine Bijeqina da u {to kra}em roku dostave podatke o zapu{tenim dvori{tima i vlasnicima istih. Odsjek komunalne policije }e po dobijawu podataka o vlasnicima preduzeti odgovaraju}e mjere iz svoje nadle`nosti. IZJA[WEWE DAO: ODSJEK KOMUNALNE POLICIJE

INICIJATIVA:

4.PETRA STOJANOVI], odbornik iz Crwelova Gorweg

Skup{tina op{tine tra`i od Odjeqewa za dru{tvene djelatnosti da uputi zahtjev Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske da prilikom upisa u prvi razred sredwih {kola na podru~ju op{tine Bijeqina odobri maksimalan broj u~enika, kako bi svi u~enici bili upisani. IZJA[WEWE:

Odjeqewe za dru{tvene djelatnosti }e Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske uputiti zahtjev za upis maksimalnog broja u~enika u odjeqewima prvih razreda, ali }e, tako|e, inicijativu Skup{tine op{tine Bijeqina proslijediti sredwim {kolama na podru~ju op{tine Bijeqina, koje kao pravno lice, imaju obavezu dobijawa saglasnosti od Ministarstva prosvjete i kulture za upis ve}eg broja u~enika u prve razrede nego {to je to propisano Konkursom za upis u~enika u prvi razred sredwe {kole u Republici Srpskoj u {kolskoj 2009/2010. godini.

ODGOVOR:

Predvi|ena sredstva za predmetnu nabavku su bila u iznosu od 25.000,00 KM, a

IZJA[WEWE DALO: ODJEQEWE ZA DRU[TVENE DJELATNOSTI


SEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009.

FENIKS - ,,SEMBERSKI U^ITEQI o~etak semberskog qeta u Bijeqini 2009. godine, pripadnici svih generacija ~uvene U~iteqske {kole i wihove mla|e koleginice i kolege obiqe`ili su odlu~nim povratkom u~iteqske iskre entuzijazma, optimizma, vaskrsnu}em ideala minulih decenija i vijekova. Dogodili su se prvi put ,,Susreti generacija U~iteqske {ko,, le u Bijeqini (1950 - 1972) 26 - 27. juna, sa programom i projektima koji se mogu nasloviti sa - ,,U~iteqski ,, podvig . Ovo zborovawe semberskih prosvjetiteqa ~inili su u~esnici iz vi{e dr`ava, sve do Australije. Misao vodiqa u Domu omladine i Narodnoj biblioteci ,,Filip Vi{,, wi} bila je - mi znamo, ho}emo, mo`emo, mi volimo! Vra}amo se istoriji pedagogije - najboqoj u~iteqici `ivota - stazama qudskije budu}nosti! Za govornicom su se ~ule poeme o u~iteqici, pjesma o Svetom Savi, himna o Filipu Vi{wi}u, esej o istinskom u~itequ - na{em kolegi, tamo negde u Ame-

P

rici. ^ula se polu~asovna besjeda akademika Qubomira Zukovi}a o sudbini }irilice u ovom nevremenu, a osim u~iteqa, pedagoga i univerzitetskih profesora govorili su i studenti Pedago{kog fakulteta o budu}nosti obrazovawa. Tema ,,[kola i nastavnik ,, - ju~e, danas, sutra bi}e tri godine pred semberskim u~iteqskim ,,parla,, mentom , koji trasira reformatorski put i pokret bez granica. Jer, mi semberski u~iteqi o~ekujemo op{tu podr{ku ovom revolucionarnom projektu, kako bismo sutra kao borci za radosnija djetiwstva, mladost i starost, s qubavqu, kwigom i kompjuterom potvrdili da se mo`e mnogo uraditi i sa malo novca, ako smo svjesni na{e misije i du`nosti da se borimo za djecu i renesansu pedago{ke profesije. Osniva~ka skup{tina Dru{tva ,, ,,Semberski u~iteqi 24. jula ovog qeta, zahvaquju}i desetorici ~lanova Organizacionog odbora i drugim saradnicima, bi}e, tako|e, zna~ajan pedago{ki i kulturni doga|aj u srcu Semberi-

,,

je - Bijeqini. Bogata istorija u~iteqstvqa na na{im prostorima nije, koliko je poznato, imala takvo zborovawe pedago{kih intelektualaca kao {to se dogodilo u junu i julu ove godine u ,, Bijeqini, veliki ,,buket ideja, ambicija, vizija, projekcija, reformatorskog optimizma, kojim }e se zasejati semberska kulturna wiva, opredjeqewem za podvi{tvo i predvodni{tvo u~iteqskim umom i srcem. Sembersko u~iteqsko qeto, poput Feniksa, izwedri}e pedago{ku oazu i buktiwe budu}ih u~iteqskih univerziteta, pedago{kog Olimpa, za nove poeme mladosti, na sre}u roditeqa i dru{tva, znawa i novog humanizma. I danas se o~ekuje romanti~arski i prometejski glas seoskih u~iteqa, koji i danas dr`e otvoren Bukvar, iz kojeg se ~ita i vidi budu}nost dr`ave. Treba vjerovati da su semberski u~iteqi, qeta gospodweg 2009. sna`no i {iroko otvorili vrata budu}nosti. U~iteq i pedagog Drago T. Panti}

PISMA ^ITALACA

O OSOBQU I ODJEQEWU INTENZIVNE,,WEGE OP[TE BOLNICE ,,SV. VRA^EVI ao na `alost u posqedwe vrijeme sve ve}i broj pacijenata, i moja malenkost se na{la na Va{em odjeqewu, u nedjequ 5. jula ove godine. Po hitnosti zbriwavawa (i ako je bila nedjeqa) shvatio sam da se radi o te{kom sr~anom poreme}aju, odnosno infarktu. Za tili ~as, a mo`da i koju sekundu mawe, u potpunoj ti{ini i sa krajwe optimisti~kim, ali ipak ozbiqnim pogledom, sjatila se oko mene misija an|ela u bjelom. U polusvjesnom stawu i obliven ledenim znojem, licem boje majevi~ke ilova~e, osjetio sam da svaka od ,,bijelih an|ela� po, sigurno, utvr|enoj proceduri obavqa svoj dio posla (ili misije za `ivot) predvi|enog za ovakav tip bolesti savremenog ~ovje~anstva. Ukoliko me mo} zapa`awa u tom trenutku jo{ slu`ila bilo ih je ~e-

K

tiri ili pet pripadnica qep{eg, a i we`nijeg pola. Jedna je stavqala kiseonik, druga infuziju i nekakvu bocu na kojoj je pisalo 5% (tada pomislih{anse da ostanem), tre}a mi je po grudima lijepila elektrode sli~ne onima za EKG - povezivala ih na monitor iznad glave, ~etvrta mi je pod jezik stavila nitroglicerin, a ne{to kasnije - peta, ili mo`da neka od nabrojanih, ne sje}am se, stavi mi nekakav lijek u usta i re~e da `va}em. Po obliku i ukusu podsjetio me je na naforu. Tada mi pro|e kroz polusvijest - i Bog je uz mene - osta}u. Nakon jednog sata, a vjerovatno i kra}e, mojih 39 godina i 187 dana bilo je produ`eno za sat, kasnije, dan, deset dana... Prije desetak godina imao sam (ne) prilike boraviti u ~uvenoj be~koj ,,AKH� (Algemeine Kranken-

haus) kliinici (ne zbog kardiovaskularnih problema) i jedina razlika koju sam uo~io u pore|ewu sa na{om bolnicom odnosila se na enterijere, liftove, tehniku. A {to se usluge ti~e, bez la`ne skromnosti, na dobrom su putu da dostignu na{e. Pokaza}emo im kako to na{i rade kada nam se pridru`i EU. Ovim putem `elim da se iskreno zahvalim: dr Mla|enovi}evoj, dr Lovri}evoj, dr Gli{i}evoj, sestrama: An|i, Milevi, Vesni R., Nevenki, Zorici, Biqani, Vesni S., Mirjani, Cveti, Vuki, Cici, Soki, gospodinu Radi{i, kao i Milani, Jelici i Aleksandri. Zahvaquju}i gore navedenim, kao i brzom i stru~nom intervencijom Hitne pomo}i na{eg Doma zdravqa, nakon skoro dvije sedmice oti{ao sam ku}i ponovo `iv. Milenko Nikoli}, Hase

A.D. VODOVOD I KANALIZACIJA Hajduk Stanka br. 20, Bijeqina 76000, Tel. +387-555-2226-4460, Faks +387-555-2210-7751, E-maill: office@bnvodovod.com

VODA JE @IVOT Blagovremenim pla}awem Va{ih ra~una obezbje|ujete kvalitetno vodosnabdijevawe i zdravu vodu za pi}e!

Va{ AD ,,Vodovod i kanalizacija� Bijeqina

HRONIKA / ZDRAVSTVO

17

ZA ONE KOJI NE ZNAJU, A @ELE DA PITAJU

Pi{e: Pajkanovi} dr Zoran, ginekolog - aku{er

PLANIRAWE PORODICE Pod planirawem porodice podrazumjevamo svjesnu i odgovornu odluku lica u reproduktivnom dobu `ivota, kojom oni reguli{u broj djece i vremenski raspored ra|awa, ostvaruju}i sklad li~nih `eqa i dru{tvenih potreba u oblasti biolo{ke reprodukcije stanovni{tva. Na taj na~in, planirawe porodice, kao osnovno qudsko pravo, postaje obaveza i odgovornost svakog ~ovjeka. Planirawe porodice obuhvata: - primjenu metoda za regulisawe plodnosti (kontracepcija i prekid ne`eqene trudno}e) - mjere za prevenciju i lije~ewe neplodnosti - postupak za spre~avawe preno{ewa genetskih oboqewa na potomstvo. U svakodnevnom `ivotu, naj~e{}e, planirawe porodice poistovje}uje se sa ograni~avawem ra|awa, tako da ~itav reproduktivni period `ene, od puberteta do menopauze, odlikuju dvije `eqe koje dominiraju ovim vremenskim razdobqem: `eqa za trudno}om i `eqa za spre~avawem ne`eqene trudno}e. Sa zdravstvenog aspekta, op{ti ciq planirawa porodice je ra|awe `eqenog i zdravog djeteta uz o~uvawe zdravqa majke. Ovo se posti`e po{tovawem optimalnih uslova za ra|awe a to su: ra|awe djece je najpovoqnije izme|u 19 i 35 god. starosti `ene, sa razmakom ne kra}im od dvije godine i ne vi{e od ~etvoro djece uz primjenu savremene i efikasne kontracepcije i adekvatne zdravstvene za{tite `ene u trudno}i. Stepen neznawa koje `ene posjeduju o svom tijelu, naro~ito o wegovoj reproduktivnoj funkciji, je zapawuju}i u dana{wem takozvanom otvorenom dru{tvu. Mlade djevojke emocionalno nezrele, ne obra}aju se stru~nim licima za dogovor o izboru kontraceptivne metode a u domenu zdravstvenih usluga malo je u~iweno da se kod preventivnih i terapijskih postupaka primjene sva znawa i tako sprije~i ne`eqena trudno}a. Psiholo{ki razlozi u mladoj populaciji za neprimjewivawe kontraceptivnih metoda mogu se objasniti i emocionalnom nezrelo{}u i shvatawu da je trudno}a ne{to {to wima ne mo`e da se desi, {to neminovno vodi velikom riziku od ne`eqene trudno}e. Kontracepcija nije jedna metoda, nego je to skup na~ina i postupaka za spre~avawe za~etka (koncepcije ), drugim rije~ima za spre~avawe ne`eqene trudno}e. Prema tome kontracepciju ne treba poistovjetiti sa pojedinim na~inom, ili nekim sredstvom za spere~avawe trudno}e kako se to ponekad iz neznawa ~ini. Kontracepciju treba prilagoditi sredini, uslovima i mogu}nostima, odnosno najboqi na~in ih podesiti prema osobi ili paru koji `eli da se za{titi od ne`eqene trudno}e. Metode i sredstva kontracepcije mogu se u osnovi podijeliti na: 1. Sredstva koja mogu primjewivati mu{karci 2. Sredstva koja mogu primjewivati `ene 3. Metode koje mogu biti primjewivane na osnovnu tzv. Teorije o plodnim i neplodnim danima za vrijeme menstrualnog ciklusa. 4. Trajne operativne metode: kontracepcije mu{karaca, odnosno `ena (sterilizacija). Dobra kontraceptivna metoda treba da ima sqede}e osobine: da je ne{kodqiva, pouzdana, jednostavna, prijatna i da nije skupa. Po{to je za sada, u ve}ini slu~ajeva, `ena ta koja se brine o kontracepciji, to je potrebno prvo wu upoznati sa tim sredstvima, iako je najispravnije, najboqe i najidealnije pou~iti i upoznati sa tim oba bra~na druga ili seksualna partnera. To je i jedan od osnovnih principa razvoja humanih odnosa me|u polovima koji je osnova savremenog i nau~nog pristupa planirawu porodice i odgovornog roditeqstva. O upotrebi kontraceptivnih sredstava i metoda trebalo bi da odlu~uju sporazumno oba bra~na druga ili seksualna partnera. Qekar mo`e samo savjetovati i preopru~iti najpogodnija, najsigurnija i najsavremenija kontraceptivna sredstva. Me|utim, koju }e od preporu~enih metoda bra~ni ili seksualni partneri upotrijebiti, odlu~uju oni sami.

Po{tovani ~itaoci, va{a pitawa mo`ete poslati elektronskim putem na adresu: semberske@spinter.net


18

HRONIKA / OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009.

BO[KO M. KI]ANOVI]: IZ PRO[LOSTI SEMBERIJE

SEOBE ZBOG TRGOVINE

jekovno iskustvo je prisililo seqaka da ,,bje`i’’ od poqoprivrede, odnosno da proizvodi onoliko koliko je potrebno za ishranu porodice. Vi{kovi proizvodwe u poqoprivredi pove}avali su i obaveze prema begu i agama (tre}ina, desetina), a seqak se pla{io i}i u ,,begov ambar’’, jer je to zna~ilo: u jesen im odvoziti `ito, povr}e i dr, a u proqe}e, posebno tokom poplava Save, i}i begu i kupovati ,,svoj’’ kukuruz, ali sada po duplo ve}oj cijeni, nego jesewoj. Zbog toga je Savski Lug vijekovima, sve do polovine 20-tog vijeka, bio zna~ajna sto~arsko-privredna zona, u kojoj je pa{arewem uzgajana stoka i znatnim dijelom, legalno ili krijum~arewem prodavana. Kod mnogih siroma{nih i sredwih doma}instava, posebno tokom proqetnih poplava Save, prihod od prometa stokom bio je ~esto ve}i od ukupnog prihoda qetine. Stoga i ne ~udi da je ba{ u tom vremenskom razdobqu do punog izra`aja do{la ona naredba: ,,Krava je sirotiwska majka, krmci su sirotiwska banka.’’ Seqaka je strahovao da ne ostane bez stoke, jer bi tako ostao bez novca, bez kojeg nije bio u stawu platiti porez, a to je zna~ilo ostati bez ku}e, wive, imawa. da je taj strah bio sasvim realan, vidi se iz samog dijela podataka o represalijama vlasti prema poqoprivredniku. Samo tokom 1905. godine, vlast je uspjela da naplati porez u visini od 94,4 odsto, a iste godine je izvr{eno 543.003 pqenidbe, prodato je u bescijewe 4.536 seoskih imawa zbog neispla}enog duga, a samo u proqetoj pqenidbi u~estvovalo je 1.500 ,,ovrhovoditeqa’’. Dakle, ako nisi imao stoke, gubio si i imawe i selio u Lug u kolibu, bave}i se ~obanlukom kod bogatih qudi ili u nadnici po vrlo niskim cijenama. Tako se stvarao seoski proleterijat. Sve do 1918. godine u BiH je bilo oko 4.000 aga i begova i 85.000 kmetova, me|u kojima je bilo 65.000 Srba kmetova. Samo u dijelu Luga koji je pripadao atarima Gorweg i Doweg Broca tokom Carinskog rata, bilo je oko stotinu koliba, me|u kojima i zidanih koje su imale obor za krupnu stoku, sviwce, bunar, naslon, a ja~a doma}instva i ~amac za spasavawe sitne stoke tokom poplava Save. Uobi~ajeno je bilo, tokom pro{log vijeka kod mnogih Semberca, ~im napuni pedesetu godinu doma}in ku}u i imawe ,,predaje u ruke’’ jednom od svojih nasqednika, a on odlazi u Lug, `ivi u kolibi, uzgaja stoku, perutinu, sadi vo}e, su{i ribu za postove i posne slave, ali i odmaraju u lovu i ribolovu. Krijum~arewe stoke je bio rizi~an posao, ne sam zaog pqenidbe i sankcija vlasti, ve} je bilo i sukoba radi konkurencije u isporuci stoke, tako da se desilo i nekoliko ubistava, na Savi u ~amcu, tu~a i sl. Me|utim, to je bio i unosan posao, jer je na primjer kilogram `ive vage bio od 0,40 do 0,80 dinara, dok je cijena te robe u [oprowu, Pe{ti, Be~u i drugim mjestima Monarhije iznosio od 1,60 do 2,50 dinara `ive vage. Stoga su skoro svi slojevi dru{tva u~estvovali u krijum~arewu i u ,,pretragi’’ stoke, o ~emu svjedo~e simboli~no i stihovi jednog Semberca, savremenika Carinskog rata, a stihovi glase: ,,Balatunci dr`e vodenice, Crwelovci siju lubenice, a Bro~ani i Sviwarev~ani, od davnina ratari su znani, svi se oni jo{ ,,pretragom’’ bave, pregone}i stoku preko Save, [vabo sviwe uvijek pla}’o vi{e, pa od toga mnogi pre`ivi{e, a neki se i obogati{e...’’ Od krijum~arewa su imali koristi i ~obani, kolibari, ~amxije, la|ari, knezovi, veterinari, pa i jedan broj policajaca, carinika, op{tinara, pa i oni koji i nisu imali ni{ta, ,,seoski poletari’’. Oni su slu`ili kao goni~i stoke iz Luga u Srem, Slavoniju, pa do najudaqenijih mjesta Ma|arske i tako pre`ivqavali i opstajali, a mnogi su stekli imetak i postali pravi doma}ini. Jo{ uvijek su svje`a sje}awa najstarijih Bro~ana na te dane, pa se sa dosta sigurnosti mo`e re}i da su najpoznatiji trgovci

V

TRE]I DIO

Bosna i Hercegovina Republika Srpska OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija Broj: 080 - 0- DN - 09 - 000-461 U Bijeqini, dana 02. 07. 2009. god. Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

stokom, posebno sviwama, bili bra}a Stokanovi} (Ranko, Stokan, Obrad, zvani ,,Bucov’’, Ilija zvani ,,]iro’’), Ostoji}i, Nikoli}i, Mirkovi}i, Spasojevi}i, Ki}anovi}i, Tanasi}i-M Milanovi}i, Stojanovi}i-P Pocerke, Mati}i, \uki}i-V Vukovi}i, Mandi}i, Dimitri}i, Krsti}i i drugi, a skoro da nema sela uz Savu i doma}instva koje se nije bavilo prometom stoke. ^ak i oni koji su imali sezonsko ili stalno zaposlewe, nisu propu{tali priliku da krijum~arewem ostvare neku dobit, kao {to se vidi iz dva primjera o u~e{}u krijum~arewa ili pomagawa progona stoke. Baba An|a B. Ki}anovi} (1858-1949) majka autorovog oca, ka`e: ,,Moj Bo{ko i moji |everi @iko Ki}anovi} i Stevo Ki}anovi}, Ikin otac, imali su dobre kowe i Ma|ari ih prime da ,,kubicima’’ dovla~e zemqu za podizawe nasipa. No}ivali su u Lugu, a kowe pu{tali na ispa{u. Ponekad bi, pri~ao mi je Bo{ko, po svu no} u ~amacima prevozili sviwe bogatih trgovaca, a kad opli}a Sava pregonili su ih plivawem do u [onluk, ali ujutro na vrijeme sa zapregom na nasip’’. Milanovi} I baba Mila J. Tanasi}-M (1898) ugledna doma}ica iz jedne od najbogatijih porodica tog vremena, prisje}a se interesantnog slu~aja. ,,Kad Sava zaledi, na{i qudi odvuku i Lug pune saone slame koju oko pono}i razvuku preko Save prave}i od we stazu do druge obale Save. Pred zoru mraz stegne slamu za led i po toj stazi pregone sviwe bez {tete. Bez te slame te`e sviwe ~esto i{~enu nogu i bude {tete’’. O pru`awu pomo}i krijum~arima, posebno u kriti~nim situacijama, ispri~ao nam je i jedan slu~aj ~ika - Milan J. Srebri} (1905), koji ka`e: ,,Ja i tvoj otac (autorov) smo radili na sje~i {ume u [onluku, a {uma se radi zimi. Jedne no}i probudi me Marko zbog galame na Savi. Na{a koliba je bila nekoliko stotina metara od Save i po`urimo u pravcu vike. Kada tamo, na{e kom{ije iz Dangube i Broca pregone ve}e krdo sviwa. Dvije utovqene sviwe su i{~enile nogu, ci~ale i rastjerale desetak kezmadi. Kanapom odvu~emo povrije|ene sviwe, zakoqemo u {umi i ujutro prodamo sjeka~ima, istina po ne{to ni`oj cijeni. Na{e kom{ije su bile zadovoqne, jer smo im umawili {tetu i pomogli u pregonu.’’ Ma~vani sve masovnije prelaze u Semberiju, sa stokom ili kapitalom, kupuju od Semberaca sviwe, a zatim ih prodaju preko Save. Mnogi od wih se naseqavaju po selima, od Ra~e do Crwelova, trguju sviwama i ostaju tu po nekoliko mjeseci, pa i du`e. Poneki od wih je zauvijek ostao u Semberiji, {to saznajemo od Stanimipa S. Stojanovi}a (1896), zvanog ,,Pocerka’’ iz Dangube, koji nam ispri~a sqede}e: ,,^i~a moga |eda do|e iz Pocerine (Srbija) u Semberiju radi trgovine stokom i naseli se u Crwelovu. Trguju}i po Lugu upozna Bo`icu, tetku Mike Nikoli}a (1877) iz Dangube, oca tvoje snaje Dare Nikoli} (1928), zavole se i uzmu i tako Stojanovi}i doseli{e i osta{e u Semberiji,,. Tako|e, istorijska gra|a potvr|uje da je iz Ma~ve, ali i iz unutr{wosti Semberije bilo doseqavawa u sela najbli`a savskom Lugu, od kojih su mnogi ostali, ali su se Srbijanci uo~i Prvog svjetskog rata vratili. Nastavi}e se...

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000-461, po zahtjevu ILIJE TOMA[EVI]A sina Milana iz Balatuna, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao katastarske parcele broj: 1922 zv. Poloj po kuturi wiva 2. klase u povr{ini od 3571 m2 i wiva 3. klase u povr{ini od 1866 m2, broj: 1930 zv. Oku}nica po kulturi stambena zgrada u povr{ini od 48 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 92 m2, dvori{te u povr{ini od 500 m2 i wiva 3. klase u povr{ini od 4431 m2 i broj: 1958 zv. Malca po kulturi wiva 2. klase u povr{ini od 4651 m2, wiva 3. klase u povr{ini od 5902 m2 i wiva 4. klase u povr{ini od 562 m2 upisane u Pl. 699 k.o. Balatun. Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 699 k.o. Balatun upisan je Toma{evi} (Milana) Ilija sa dijelom 1/1. U postupku uspostave novog zemqi{nokwi`nog ulo{ka kao nosilac prava svojine na predmetnim nekretninama bi}e upisan Ilija Toma{evi} sin Milana sa dijelom 1/1. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.

Bosna i Hercegovina Republika Srpska OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija Broj: 080 - 0- DN - 09 - 001-028 U Bijeqini, dana 24. 06. 2009. god. Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-001-028, po zahtjevu OP[TINE BIJEQINA, zastupane po Pravobranila{tvu RS-sjedi{te zamjenika u Bijeqini, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao k.~. br. 63 u naravi poslovna zgrada u privredi povr{ine 146 m2 i dvori{te povr{ine 3204 m2, k.~. br. 449 u naravi dvori{te povr{ine 1021 m2, k.~. br. 915 u naravi wiva 4. klase povr{ine 4806 m2 i k.~. br. 949 u naravi grobqe povr{ine 3000 m2, a ukupne povr{ine 12177 m2, upisane u Pl. 592 K.O. Glogovac. Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 592 K.O. Glogovac upisana je Op{tina Bijeqina sa 1/1 Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.


HRONIKA / OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009. TRI DECENIJE SEMBERSKIH NOVINA Priprema: TODOR NIKOLI]

19

Bosna i Hercegovina Republika Srpska OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija Broj: 080 - 0- DN - 09 - 000-663 U Bijeqini, dana 09. 07. 2009. god. Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

NA TITOVOM PUTU Vi{e od 15.000 Semberaca do~ekalo je i ispratilo iz razdragane i oki}ene Bijeqine [tafetu mladosti. Semberci su jo{ jednom potvrdili svoju privr`enost Titu i wegovom grandioznom djelu. - U ovoj godini kada obiqe`avamo 40-togodi{wicu na{e socijalisti~ke revolucije, mo`emo s ponosom re}i da svoju spremnost, odanost i qubav, narod Semberije nije nikada {tedio, kada je u pitawu Titov put i poruka. Potvrdio je to revolucionarnom aktivno{}u prije rata, qudskim `rtvama i krvqu za vrijeme rata, potvr|uje to i danas. U temeqe nove Jugoslavije svoje `ivote je ugradilo iz na{eg kraja 1.700 boraca i 3.056 `rtava fa{isti~kog terora. Wihova imena podi`u nam ~ela i daju novu snagu da idemo smjelije naprijed u realizaciji Titovog djela. [tafeta na{e mladosti time u punom smislu postaje simbol na{e odanosti Titovom putu -rekao je, izme|u ostalog na velikom narodnom zboru prilikom ispra}aja [tafete mladosti, Ibro Huremovi}, predsjednik Op{tinske konferencije Saveza komunista Bijeqina. (S. novine, godina II, broj 12, 1. juni 1981. godine)

OTKUP P[ENICE

Mada je `etva p{enice na 13. 300 hektara u Semberiji ve} zavr{ena, otkup ove `itarice i daqe je u punom jeku. U UPI-jevoj radnoj organizaciji "Podriwe" do sada je od udru`enih zemqoradnika i individualnih poqoprivrednih proizvo|a~a otkupqeno preko 250 vagona hqebnog `ita. Planom je predvi|eno da se u sezoni `etve otkupi 400, a do kraja godine 700 vagona p{enice. Prema dosada{wim pokazateqima taj plan otkupa }e sigurno biti ostvaren. U UPI-jevoj organizaciji udru`enog rada za preradu `itarica "@itopromet" u Bijeqini isti~u da }e, zahvaquju}i novim cijenama, koje su o~igledno stimulativne za proizvo|a~e p{enice i blagovremenom obezbje|ewu sredstava, plan preuzimawa p{enice za ovu godinu biti realizovan. U jeku `etve u "@itopromet" je dnevno stizalo i po 100 vagona hqebnog `ita. Sa podru~ja Semberije do sada je preuzeto preko 600 vagona, a do kraja godine ta brojka }e biti skoro udvostru~ena. Planirano je da se preuzme 1.150 vagona p{enice. Preuzimawe p{enice od dru{tvenog sektora ve} je zavr{eno i sada u "@itoprometu" p{enicu uglavnom preuzimaju od individualnih poqoprivrednih proizvo|a~a. [to se ti~e kvaliteta zrna p{enice ona je uglavnom zadovoqavaju}a, mada im dosta {turih zrna {to je posqedica nepovoqnih vremenskih uslova u fazi zrewa p{enice. Me|utim, u "@itoprometu" nam isti~u da je vla`nost p{enice ove godine veoma povoqna i da samo neznatne koli~ine prelaze propisani procenat vlage od 14 posto. (S. novine, godina II, broj 16, 1. avgust 1981. godine)

IZLETI[TA Sezona godi{wih odmora je u punom jeku i mnogi radni qudi i gra|ani Bijeqine sa svojim porodicama i gostima qeto provodi kampuju}i na Drini. S obzirom da je rijeka relativno blizu, ni oni koji nemaju {atore ili vikendice nisu mnogo o{te}eni. Deset do petnaest minuta vo`we autom i eto ih na drinsku pla`u u Jawu ili Amajlije. Svako ko je i{ao, mogao je da vidi u ova dva mjesta pored drine stotiwak {atora, a na pla`ama i po nekoliko stotina kupa~a. To nikoga ne iznena|uje, jer se priroda potrudila da ~ivjek ovdje mo`e da u`iva. Me|utim postavqa se pitawe, da li je ono {to je priroda dala dovoqno? Prvo {to svakome pada u o~i je nedostatak mokrih ~vorova, zapu{tenost zelenila i gomile sme}a i otpadaka. Na ure|enosti i ~isto}i drinskih pla`a treba {to prije ne{to u~initi da one ne budu takve. Sa malo truda i brige mo`e se na tome posti}i mnogo vi{e. (S. novine, godina II, broj 16. 1, avgust 1981. godine).

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000-663, po zahtjevu MLA\ENA RADOVANOVI]A sina Steve iz Velike Obarske i JELENE RADOVANOVI] k}eri Nikole iz La}arka, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. 1. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao k.~. br. 1773/2 u naravi wiva 3. klase povr{ine 1340 m2, upisane u Pl. 1277 K.O. Obarska Velika. Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 1277 K.O. Obarska Velika upisan je Mla|en Radovanovi} sin Steve iz Obarske Velike sa 1/1. Pravo na upis prava svojine u postupku uspostave novog zk. ulo{ka stekao je Mla|en Radovanovi} sin Steve iz V. Obarske sa 1/1. 2. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao k.~. br. 1773/1 u naravi wiva 3. klase povr{ine 1341 m2, upisane u Pl. 3838 K.O. Obarska Velika. Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 3838 K.O. Obarska Velika upisana je Jelena Radovanovi} k}i Nikole iz La}arka sa 1/1. Prava na upis prava svojine u postupku uspostave novog zk. ulo{ka stekla je Jelena Radovanovi} k}i Nikole iz La}arka sa 1/1. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.

Bosna i Hercegovina Republika Srpska OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija Broj: 080 - 0- DN - 09 - 000-613 U Bijeqini, dana 02. 07. 2009. god. Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini

NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000-613, po zahtjevu MILINKA MARKOVI]A sina @ike iz Patkova~e, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao katastarske parcele br. 1066 po kulturi wiva 3. klase u povr{ini od 1552 m2 upisana u Pl. 314 k.o. Patkova~a i broj: 1165 po kulturi wiva 3. klase u povr{ini od 11254 m2 upisana u Pl. 460 k.o. Patkova~a. Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 314 k.o. Patkova~a upisan je Markovi} (@ike) Milinko sa dijelom 1/1 a kao suposjednici u Pl. 460 k.o. Patkova~a upisani su Markovi} (@ike) Milinko sa dijelom od 6000/11254 i Risti} (Jove) Te{o sa dijelom od 5254/11254. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.


20

OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009.

Bosna i Hercegovina Republika Srpska

Bosna i Hercegovina Republika Srpska

OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija

OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija

Broj: 080 - 0- DN - 09 - 000 288 U Bijeqini, dana 02. 07. 2009. god.

Broj: 080 - 0- DN - 09 - 000 569 U Bijeqini, dana 02. 07. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini

NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000 288, po zahtjevu RADOVANA KALAJXI]A sina Branka iz Pu~ila, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao katastarska parcela broj: 1376 po kulturi wiva 4. klase u povr{ini od 22044 m2 upisana u Pl. 1314 k.o. Puhare - Pu~ile. Po podacima katastarske evidencije kao suposjednici u Pl. 1314 k.o. Puhare - Pu~ile upisan je Kalajxi} (Branka) Radovan sa dijelom od 14029/22044 i druga fizi~ka lica sa razli~itim idealnim dijelovima. U postupku uspostave novog zemqi{nokwi`nog ulo{ka kao nosilac prava svojine na predmetnim nekretninama bi}e upisan Radovan Kalajxi} sin Branka sa dijelom 1/1. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nkwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000 569, po zahtjevu DRAGANA LOPANDI]A sina Qubomira iz Dvorova, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao katastarska parcela broj: 6139 po kulturi wiva 3. klase u povr{ini od 9454 m2 i wiva 4. klase u povr{ini od 1539 m2 upisana u Pl. 822 k.o. Batkovi}. Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 822 k.o. Batkovi} upisan je Lopandi} (Qubomira) Dragan sa dijelom 1/1. U postupku uspostave novog zemqi{nokwi`nog ulo{ka kao nosilac prava svojine na predmetnim nekretninama bi}e upisan Dragan Lopandi} sin Qubomira sa dijelom 1/1. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nkwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.

Bosna i Hercegovina Republika Srpska

Bosna i Hercegovina Republika Srpska

OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija

OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija

Broj: 080 - 0- DN - 09 - 000 626 U Bijeqini, dana 02. 07. 2009. god.

Broj: 080 - 0- Dn - 09- 001 168 U Bijeqini, dana 07. 07. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini

NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000 626, po zahtjevu RADINKE BOJANOVI] k}eri Du{ana iz Patkova~e, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao katastarske parcele broj: 157 po kulturi pomo}na zgrada u povr{ini od 36 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 16 m2 i wiva 3. klase u povr{ini od 3305 m2, broj: 158 po kulturi stambena zgrada 43 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 13 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 10 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 21 m2 i dvori{te u povr{ini od 413 m2 i broj: 903 po kulturi wiva 4. klase u povr{ini od 6106 m2 upisane u Pl. 348 k.o. Qeskovac. Po podacima katastarske evidencije kao suposjednici u Pl. 348 k.o. Qeskovac upisani su Vasi} (Du{ana) Bosiqka sa dijelom od 1/2 i Bojanovi} (Du{ana) Radinka sa dijelom od 1/2. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nkwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.

NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-Dn-09-001 168, po zahtjevu DOO ,,BLAGOLEKS” Bijeqina po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao k.~. broj: 834 u naravi poslovna zgrada u privredi povr{ine 249, dvori{te povr{ine 500 m2, wiva 2. klase povr{ine 6497 m2 i wiva 3. klase povr{ine 2405 m2, upisane u Pl. 5 K.O. Qeskovac. Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 5 K.O. Qeskovac upisano je preduze}e za proiz. pro. i usluge ,,Blagoleks” Bijeqina sa 1/1. Pravo na upis prava svojine u postupku uspostave novog zk. ulo{ka steklo je DOO ,,Blagoleks” Bijeqina sa 1/1. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nkwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.


^ITUQE / OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009.

DANKE - DANICE PERI]

DRAGAN VASILI] 1958-1 1992.

DRAGI[A [ARI]

iz Pu~ila 1929 - 2007. Vrijeme prolazi, ali na{a tuga i bol ostaju. Dok `ivimo mi, `ivje}e{ i ti u nama. K}erka SAVKA, sinovi GORAN i ZORAN sa porodicama

Bijeqina. Ul. N. ^abrinovi}a br. 2 izdajem ku}u od 94 m2, telefon, kablovska TV. Ku}a ima podrum i dvori{te. ! 065/829-432

Dana 27.07. 2009. godinenavr{i}e se sedamnaest godina otkako nisi sa nama

TU@NA GODI[WICA

Dana 20. jula 2009. navr{ile su se dvije godine od smrti na{e

19.07.2008 - 19.07. 2009. KO[ARKA[KI KLUB ,,RADNIK” BIJEQINA

Osamnaestog jula navr{ilo se tri godine od kada nas je zauvijek napustio na{ voqeni

21

S ponosom Te pomiqemo, s qubavqu ~uvamo u srcima, a sa tugom `ivimo bez Tebe.

Tvoji najmiliji

Na{ dragi an|ele

Parcelu, pogodnu za lokal ili servis uz asfalt na Pantelinskoj cesti prodajem ili mijewam za garsoweru u Bijeqini uz moju doplatu. !: 055/206-290, 00386 31 496414, 00386 1 5346773 Tra`im ~ovjeka za brak, starosti od 65 do 70 godina. Obezbije|en stan u Velikoj Obarskoj. Molim bez SMS poruka ! 066/175-407.

DRAGAN LUKI] 1991-22006. Tvoj vedar i nasmijan lik vje~no }e ostati u na{im srcima. Majka MIRJANA, ujak, baba i deda

IZ MATI^NOG

UREDA

O D 1 5 . 0 7 . 2 0 0 9 . D O 2 2 . 0 7 . 2 0 0 9. g o d . R O \ E N I OD 15.07.2009.DO 22.07.2009.GOD. Mi}i} Pavle, sin Slobodana i Danijele, Iki} Iva, k}i Predraga i Vawe, Miqanovi} Sawa, k}i @eqka i Sun~ice, \ukanovi} Ivan, sin Ilije i Stojanke, Ili} Andrej, sin Sr|ana i Qiqane, Hasanovi} Adnan, sin Samira i Samire, Haxi} Nadina, k}i Adina i Razije, Bogdanovi} Ivana, k}i Milorada i Marijane, Aleksi} Petar, sin Bobana i Dragane, Anxi} Awa, k}i Bojana i Jelene, Gligorevi} Dario, sin Dragana i Danijele, Mi}i} Stefan, sin Dra`enka i Suzane, Nikoli} Vuk, sin Igora i Irene, Radi} Mile, sin Ilije i Dragane, Stojanovi} Maja, k}i Mladena i Dragane, Toma{ Marija, k}i Mladena i Jelene, Spasojevi} Ana, k}i Radomira i Ivane, Zejnilovi} Leyla i Sarah, k}eri Mehe i Gordane, Lazarevi} Milica, k}i Dragi{e i Gordane, Markovi}

Milo{, sin Radomira i Mirjane, Gani} Armin, sin Xenana i Edite, Gani} Irma, k}i Xenana i Edite, Haxi} Anesa, k}i Adina i Indire, Ristivojevi} Ivona, k}i Wego{a i Tijane, Tihi} Anastasija, k}i Vahidina i Dare, [abanovi} Amir, sin Adina i Ismire, Storebra Vuk, sin Gorana i Dare, Bukarac Marko, sin Gorana i Dragane, Zvorni~anin Ibrahim, sin Esada i Nihade, Tomi} Aleksandra, k}i Miroslava i Qiqane, Stevi} Stefan, sin Miladina i Jelene, Zari} Petra, k}i Nedeqka i Zore, Ili} Ivana, k}i Rade i Miqane, Alagi} Ena, k}i Vedada i Melihe, [kori} Duwa, k}i Sa{e i Zorice, Ivanovi} Danilo, sin Neboj{e i Jelice, Savi} Lazar, sin Marinka i Milenke, Hidanovi} Adriana Amanda, k}i Nexade.

V J E N ^ A N I OD 15.07.2009.DO 22.07.2009.GOD. Jovi} Bojan i Todorovi} Nevena, Kajtaz Dubravko i Jovanovi} Aleksandra, Petrovi} Igor i \akovi} Anita, Hamzi} Damir i Hamidovi} Aj{a, Filipovi} Danijel i Bradari} Biqana, [u{evski Sergej i Mari}

Ivana, [kodnik Boris i Ristani} Marina, Bo{wakovi} Fahrudin i Kadiri} Mirsada, Kara} Sini{a i [piri} Mirjana, Ke{etovi} Nihad i Jawi} Nada.

U M R L I OD 15.07.2009.DO 22.07.2009.GOD. Kiram Krxi}, ro|.1954, ]uka Maksimovi}, ro|. 1928, Cvjetko Ivanovi}, ro|. 1948, Slobodan Obradovi}, ro|. 1953, Jusuf Be}arevi}, ro|. 1920, Osman Hoki}, ro|. 1945, Ratko Stojanovi}, ro|. 1941, Du{anka Bacanovi}, ro|. 1939, ]imka Seqman, ro|. 1927, Radivoje Stjepanovi}, ro|. 1937, Petar Sofreni}, ro|.

1934, Radojka Vukovi}, ro|. 1936, Svetozar Ga}e{a, ro|. 1931, Boja Milovanovi}, ro|. 1940, Veseqko Mitrovi}, ro|. 1927, Sretko Mijatovi}, ro|. 1949, Stevan Filipovi}, ro| 1948, Mila Ilin~i}, ro|. 1955, Ranomir Zari}, ro|. 1942, Jovanka Mrkovi}, ro|. 1924, Petra \or|i}, ro|. 1921.

MIHAJLOVI] DU[AN - DUCAN Dana 24. 07. 2009. navr{avaju se dvije godine otkako si oti{ao na put bez povratka. Toga dana, kao i svaki dan, u 10 h }emo posjetiti tvoju vje~nu ku}u. Dragi Dule istina je te{ka, tuga velika, bola previ{e, rije~i premalo da ka`emo koliko nam nedostaje{. Ovo je jo{ jedan pozdrav koji ne~uje{, jo{ jedna rijeka suza koju ne vidi{. Tvoje ime je na{ ponos, a tvoj odlazak, vje~iti bol i tuga. Postoji ne{to {to ne odlazi, a to je qubav i sje}awe na tebe dragi na{ Ducane. Po~ivaj u vje~nom miru, bol je ostao kod nas.

Tvoji: tata BOBAN, majka QIQA, bra}a LALO i GAGE, snaja MARINA i bratanica MIA.

mali Povoqno iznajmqujem apartmane u Tivtu, kod hotela, Palma’’, izlaz iz dvori{ta na pla`u. !: +38232674450, +38267242676 Povoqno izdajem lokal kod Bleda veli~ine 44 m2. !: 065/512-993, 065/524-746 ***** Prodajem polovnu frezu, cijena 550 KM. !: 066/175-407 ***** Izdajem nov nenamje{ten jednosoban stan 36 m2 u strogom centru Bijeqine. !: 055/201-047 *****

oglasi

^uvala bih djecu ili stariju osobu u Bijeqini. !: 055/204-668 ***** Prodajem dvije ku}e na istom placu u centru grada u Ulici Knez Ivo od Semberije br. 10. !: 055/553-226 ***** Prodajem motor ,,Jamaha ma`esti’’ 125 kubika, 1998. god. !: 065/549-095 ***** Prodajem ku}u u Patkova~i veli~ine 8x8, 5000 m2 placa, struja, voda, telefon. Cijena 65.000,00 KM. !: 065/946-132

***** Izdajem apartmane i sobe na samoj obali mora sa privatnom pla`om, Herceg Novi, Bao{i}. !: 00382/31 374 083 00382/69 449 663 ***** Prodajem auto ,,pe`o 406 Hdi’’, prva registracija februar 2002. Prvi vlasnik. !: 065/661-100 ***** Prodajem plac u Qeskovcu 730 m2, prilaz asfaltnim putem, u blizini prikqu~ci struje, vode i telefona. !: 055/250-274, 065/976-650


22

SPORT

SEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009.

SPORT I FIZI^KA KULTURA U OP[TINI BIJEQINA

OD DANAS DO SUTRA e}ina klubova u Semberiji nema nikakve planove rada, a da se ne govori o dugoro~nijim planskim zadacima, isti~e se u Informaciji o stawu sporta i fizi~ke kulture na podru~ju op{tine Bijeqina koju je za odbornike lokalne skup{tine pripremilo Odjeqewe za dru{tvene djelatnosti op{tinske Administrativne slu`be. Klubovi egzistiraju po prin,, cipu ,,od danas do sutra pa nije ni ~udo {to uglavnom tavore u ni`im ligama. U Informaciji koja je pripremqena za odbornike, istaknuto je jo{ nekoliko problema koji optere}uju semberski sport. Jedan od wih je i u tome {to

V

sportske {kole pri klubovima imaju masovnost, ali ne proizvode kvalitetne mlade sportiste. Ukazano je i na lo{u saradwu klubova sa osnovnim i sredwim {kolama, pa nije rijedakslu~aj da mladi sportisti lo{e u~ewe, izostanke sa nastave i neodgovaraju~e pona{awe u {koli pravdaju obavezama prema treninzima i takmi~ewima

u okviru klubova. Ukazano je i na izostanak odgovaraju}e brige o zdravqu mladih sportista, iako postoji sportska ambulanta koja je na usluzi svima koji se bave sportom. Mo`da su to i osnovni razlozi zbog koji se ovda{wi sport ve} nekoliko godina nalazi u ozbiqnoj krizi takmi~arskih rezultata, iako se godi{we, samo iz buxeta op-

SAMO ODBOJKA[ICE [to se ti~e {ampionskih titula u kolektivnim sportovima u ovoj kalendarskoj godini {ampionski pehar donijele su u Bijeqinu samo kadetkiwe @enskog odbojka{kog kluba Radnik. One su najprije bile prvakiwe Republike Srpske, a zatim su na finalnom turniru koji je odr`an u Bijeqini, osvojile {ampionsku titulu i na nivou Bosne i Hercegovine.

{tine, u klubovima potro{i, oko milion i po konvertibilnih maraka. Prema podacima iz ovog materijala na podru~ju op{tine trenutno postoje 123 kluba. Najmasovniji je fudbal po{to je na podru~ju op{tine registovan 61 fudbalski klub, a postoje i pet ko{arka{kih, tri rukometna, tri karate kluba, dva odbojka{ka, dva teniska, dva {ahovska i tako daqe. U posledwih nekoliko godina vi{e pa`we pokloweno je klubovima koje okupqaju osobe sa invaliditetom {to se u prvom redu odnosi na Odbojka{ki ,, klub invalida ,,Semberija i Ko{arka{ki klub u kolicima ,,Bije,, qina . Odbojka{i se takmi~e u

Prvoj ligi RS, dok su ko{arka{i stigli do Premijer lige BiH. [to se ti~e manifestacija masovne fizi~ke kulture najpoznatija je tardicionalna uli~na trka koja se odr`ava povodom 24. septembra - Dana op{tine. Ona je pro{le godine okupila oko 2.000 u~esnika od cicibana do seniora. U okviru ove manifestacije odr`ava se trka zadovoqstva za gra|ane, kao i trka atleti~ara profesionalaca u kojoj u~estvuju trka~i iz susjednih zemaqa i dr`ava iz regiona. Dolazak proqe}a obiqe`en je manifestacijom ,,Pozdrav ,, proqe}u - {etwom do Drine koja je okupila T.N. oko 300 rekreativaca.

ODBOJKA[KI KLUB RADNIK

JO[ UVIJEK ZATI[JE najuspje{nijem odbojka{kom klubu RS u pro{loj sezoni jo{ uvijek traje qetwe zati{je. Trener Darko Manojlovi} ka`e da jo{ nije utvrdio ta~an datum po~etka priprema za naredni {ampionat. - Prozivku }u obaviti po~etkom narednog mjeseca, najvjerovatnije u periodu od 5. do 10. avgusta, ka`e trener bijeqinskog premijerliga{a. Z razliku od prethodnog qeta kada je nekoliko kvalitetnih odbojka{a oti{lo iz Radnika, sada je situacija druga~ija. Kriza je, izgleda, zahvatila odbjka{ki sport u okru`ewu i, za sada, nijedan od prvotimaca ne najavquje odlazak. - Postoji velika mogu}nost da ostanemo u istom sastavu u kome smo igrali prethodnu sezonu i izborili, kao jedini klub iz RS, plasman me|u ~etiri najboqe mu{ke ekipe u BiH. Iz tog sastava oti{ao je jedino Ivan Risti} koji u drugom dijelu sezone nije bio ~lan prve {estorke. On se vratio u Srbiju i za sada nemamo informacije gdje }e nastaviti karijeru. Svi ostali

U

@EQKO GAVRILOVI] NA PRIPREMAMA HAJDUKA IZ KULE

PROBA DO KRAJA SEDMICE oskora{wi prvotimac Radnika @eqko Gavrilovi} nalazi se na pripremama srbijanskog superliga{a Hajduka iz Kule, a krajem ove sedmice trebalo bi da bude poznato da li }e povremeni kapiten Bijeqinaca nastaviti karijeru u jednom od najstabilnijih ~lanova Jelen super lige Srbije. Trener Kuqana Bogdan Korak pa`qivo prati Gavrilovi}ev u~inak na treninzima, ali i na prijateqskim utakmicama. Biv{i igra~ Radnika dobio je pristojnu minuta`u u utakmici sa Mladosti iz Apatina, a narednih dana o~ekuje da }e do-

D su tu i vjerujem da }e se pojaviti na prozivci. Ako se ne{to ne promijeni, vjerujem da }emo se opet na}i u vrhu tabele, ka`e Manojlovi}. Male su {anse da se Radnikpoja~a. - Bilo je razgovora sa nekim igra~ima, ali sve je to jo{ uvijek u nekoj po~etnoj fazi. Zanimaju nas mladi i talentovani odbojka{i iz okru`ewa kojima bi omogu}ili uslove za napredovawe. Finansijska situacija u klubu nije takva da bi mogli razmi{qati o dovo|ewu afirmisanih igra~a i tako najaviti ambicije u borbi za trofeje, tvrdi trener bijeqinskih odbojka{a. Cjelokupan pripremni ciklus najvjerovatnije }e biti odra|en T. N. u Bijeqini.

biti {ansu u me~evima sa AIK-om iz Ba~ke Topole i Banatom iz Banatskog Dvora. - Ukoliko bi ostao u Hajduku bio bi to veliki iskorak u mojoj karijeri i {ansa da se doka`em u takmi~ewu koje je mnogo ja~e od onih u kojima sam do sada nastupao, isti~e Gavrilovi} koji je ponikao u Radniku, a u Republici Srpskoj pored nastupa u mati~nom klubu igrao je i za Rudar iz Ugqevika i Modri~u Maksimu. U Radniku i Modri~i ima i dvije sezone premijerliga{kog iskustva. T. N.


SPORT

SEMBERSKE NOVINE 23. JUL 2009.

NOVA LICA U RADNIKU

PRIPREME RADNIKA ZA NAREDNU SEZONU

REMI SA SMEDEREVOM O U

takmica izme|u bijeqinskog prvoliga{a i Smederevaca koji se nalaze na pripremama u Mili}ima zavr{ena je bez pobjednika. Pored ~vrste igre i dosta tr~awa na obje strane, vi|ena su i dva pogotka. Prvi su se radovali gosti po{to je ve} u 9. minutu iskusni Ivan Guti Jovanovi} iskoristio lo{e postavqenu ofsajd zamku doma}e odbrane, iza{ao sam ispred golman \or|i}a i poslao loptu u mre`u. Rano vo|stvo gostiju nije zbunilo podmla|enu ekipu Radnika i u 29. minutu uslijedilo je izjedna~ewe. Filip Vuji} je umakao odbrani gostiju da bi potom bio sru{en u {esnaestercu, a siguran izvo|a~ udarca sa bijele ta~ke bio je Bo{ko Takovac. U drugom poluvremenu oba trenera izvr{ila su po nekoliko izmjena, a osjetio se i umor kod igra~a oba tima pa je do kraja utakmice vi|en ne{to lo{iji fudbal. Narednu pripremnu utakmicu Radnik igra u subotu, a rival je ekipa Ora{ja koja je ovog qeta ispala iz Premijer lige BiH i u narednoj sezoni takmi~i}e se u Prvoj ligi Federacije BiH. - Prva faza priprema uvijek je najte`a. Fudbaleri dobro podnose sve napore i zadovoqan sam wihovim radom. Ono {to smo do sada u~inili prov-

Naporan rad na treninzima

RADNIK - SMEDEREVO 1:1 (1:1)

}emo obrukatati. Predstoji nam jo{ nekoliko kontrolnih utakmica na kojima }emo oblikovati sastav sa kojim }emo u}i u novu sezonu. Ja sam optimista, jer da nije tako ne bih ni radio ovaj posao, ka`e {ef stru~nog {taba Nikola Bala. T. N.

PROLETER IZ DVOROVA

DO[LI ERI] I ELEZ

a drugoliga{a iz Dvorova po~etak priprema nije po~eo na najboqi na~in po{to su ekipu napustili Zoran Niki} (Radnik, Bijeqina) i Aleksandar Kunovac (Sutjeska, Fo~a), ali stvari su se u me|uvremenu popravile pa {ef stru~nog {taba Dragi{a Kati} s mnogo vi{e optimizma gleda na nastavak priprema i formirawe tima za narednu sezonu na drugoliga{kom ,,istoku,,. - Stopama Niki}a i Kunovca krenuo je i Sr|an Perkovi} koji zbog navodne povrede nije po~eo priprema sa nama, a zatim je, koliko ~ujem, pristupio Jedinstvu iz Broca. To je nekorektno, jer trebalo je odmah da ka`e da na wega ne mogu ra~unati kako bih imao vremena da prona|em adekvatnu zamjenu, ali koga nema bez wega se mo`e, ka`e nekada{wa fudbalska legenda Proletera, a sada uspje{an trener ovog kluba. Ipak, na pripremama Pro-

Z

letera pojavquju se nova lica, {to zna~i da se ekipa polako kompletira. - Na{i novi ~lanovi su Slaven Eri} kosada{wi igra~ Mladosti iz Lon~ara i Vladimir Elez, ~lan Mladosti iz Velike Obarske. U razgovorima sam sa jo{ nekim igra~ima, a prioritet nam je da oja~amo {topersku liniju i napada~ki dio ekipe mada }emo te{ko na}i zamjenu za Zorana Niki}a. O~ekujem pomo} i od bijeqinskog Radnika sa kojim posqedwih godina vrlo uspje{no sara|ujemo. Vjerujem da }emo se dogovoriti da neki mladi igra~i do|u kod nas na dvojnu registraciju. Pri`eqkujemo da me|u wima bude i perspektivni napada~ Nenad Jefti} {to bi bilo korisno za sve tri strane, smatra Dragi{a Kati}. Dvorovqani su proteklog vikenda odigrali kontrolnu utakmicu sa tre}eliga{em Slogom iz Bijeqine (1:2). U srijedu im je rival Gorica iz Pu~ila, a u nedjequ ponovo bijeqinT. N. ska Sloga.

dlazak skoro ~itave prve postave iz prethodnog {ampionata, natjerao je rukovodstvo Radnika da, pored Zorana Niki}a, Muhameda Sajtanovi}a i Igora Milo{evi}a koji su do{li iz semberskih klubova, anga`uje i neke iskusnije fudbalere. Ve} desetak dana na pripremama semberskog prvoliga{a nalazi se Bo{ko Takovac iz {aba~ke Ma~ve, a nekoliko dana kasnije izabranicima Nikole Bale pridru`ili su se Bojan Sapawo{ iz futo{kog Metalca i Branko Milutinovi}, tako|e iz Ma~ve iz [apca. Vrlo blizu ostanku u Bijeqini su Takovac i Sapawo{

koji su onim {to su do sada pokazali uvjerili stru~ni {tab da raspola`u kvalitetom dovoqnim za Radnik. I Milutinovi} je zanimqiv za Radnik i, ukoliko ne bude problema sa papirima iz Ma~ve, i on }e, najvjerovatnije ostati u Bijeqini. Takovac i Sapawo{ igraju u {toperskoj liniji, dok je Milutinovi} igra~ sredine terena. U bijeqinskom prvoliga{u razmi{qaju da do kraja prelaznog roka anga`uju jednog ~uvara mre`e i potra`e rje{ewe na lijevom boku po{to je saradwa sa Mladenom Mitrovi}em i definitivno okon~ana. E.S.N.

FK RUDAR IZ UGQEVIKA

STRIJELCI: 0:1 Jovanovi} (9), 1:1 Takovac (29), stadion: Gradski, gledalaca: 250, sudija: Danijel Paji} (Bijeqina), pomo}nici: Stevo Peri} i Dragan Bojani} (oba iz Bijeqine), `uti karton: Miqkovi} (Smederevo). RADNIK: \or|i}, \uri}, Konculi}, Takovac, Sapawo{, Joki}, Pavi}, Ga{evi}, Milutinovi}, Niki}, Vuji}. Jo{ su igrali Sajtanovi}, Milo{evi}, Jefti}, Arnautovi}, Vasi}, Pavlovi}. Trener Nikola Bala. SMEDEREVO: Rankovi}, Luki}, @ivkovi}, Komadina, Gegi}, Ze~evi}, Jovanovi}, ]eran, ]ulum, Mladenovi}, Miqkovi}. Jo{ su igrali Kuzmi}, Bojatovi}, Radosavqevi}, Stojanovi}, Nin~i}, Li~ina, Milosavqevi}. Trener Dragan \or|evi}.

jerili smo na utakmicama sa proleterom iz Dvorova (5:0) i Smederevom. Mada je rano da se donose bilo kakvi zakqu~ci zadovoqan sam onim {to smo pokazali na ovim provjerama. Vjerujem da }emo se dobro pripremiti za naredni {ampionat i da se, uz neka poja~awa, koja su nam neophodna ne-

23

PRIPREME NA ^EKAWU udbaleri Rudara iz Ugqevika jo{ uvijek nisu po~eli pripreme za narednu sezonu Druge fudbalske lige ,, RS, grupa ,,Istok , iako je nedavno odr`ana Skup{tina i izabran Upravni odbor nekada najtrofejnijeg kluba Srpske. Na `alost navija~a ,, ,,zeleno-crnih nova uprava od 11 ~lanova jo{ uvijek nije uspjela da se konstitui{e i imenuje {efa stru~nog {taba koji bi obavio prozivku i po~eo pripreme. - Nisu izvu~ene nikakve pouke iz prethodne sezone u kojoj je Rudar opstanak u drugoliga{kom dru{tvu izborio u posqedwem kolu. Upravni odbor je odr`ao samo jedan sastanak ali nije izabran predsjednik niti je donesena bilo kakva odluka da se stvari pokrenu sa mrtve ta~ke. Uprava, po svemu sude}i, nema ideju kako da izmiri ~etveromjese~na dugovawa fudbalerima iz prethodne sezone, pa nema hrab-

F

rosti da dosada{wem {efu stru~nog {taba Qiqanu Mitrovi}u, ili nekom drugom treneru, nalo`i da okupi igra~e i po~ne da pripremama. Sa novcem koji lokalna uprava izdvaja za funkcionisawe Rudara moglo bi se u}i u jesewu polusezonu i privesti je kraju, ali ,, je o~igledno da ,,rudari nemaju sre}e sa rukovodstvom. Nejasno je i zbog ~ega je u Upravni odbor izabrano ~ak 11 ~lanova, kada niko od wih nije spreman da u klub donese jedinu jedinu marku, tvrdi jedan od boqih poznavala prilika u Rudaru, koji nije bio spreman da mu se pomiwe ime. S obzirom na takvo stawe, nejasna je i situacija sa igra~kim kadrom. Talentovani fudbaleri \ur|evi} i Jeli} ve} su najavili odlazak, mladi napada~ Cviji} tako|e nije bez ponuda, {to se mo`e re}i i za iskusne igra~e Mladena Stjepanovi}a, Gorana i Dragana Simiki}a koji su predvodili tim u borbi za opstanak.

KO[ARKA[ICE BIJEQINE PLUSA

USKORO KRAJ ODMORU rener ko{arkai{a Bijeqine Plusa Ilija Grkini} zakazao je za 1. avgust prozivku i po~etak priprema za narednu sezonu. Iako se pribli`ava po~etak priprema Grkini} jo{ uvijek nije spreman da govori o klupskim ambicijama. - Sve }e biti jasnije nakon {to se okupimo i vidimo sa kojim ko{ara{icama }emo raspolagati u narednoj sezoni. Ukoliko ostanemo na okupu bi}emo favoriti u borbi za vrh tabele Prve lige RS, ka`e trener bijeqinskih ko{arka{ica. Za ve}inu ~lanica ovog kluba qetni odmor bio je ne{to du`i. To ne va`i za Nata{u Kajtaz i Jelenu Tomi} koje su kao reprezentativke BiH u~estvovale na Evropskom prvenstvu za juniorke u Izraelu. Reprezentacija je osvojila {estu pozici,, ju u ,,B grupi, po{to je posustala u fini{u {ampionata u utakmicama u kojima se igralo

T

Dragi{a Kati}

za plasman. - Igrawe na ovom {ampionatu i pripreme koje su prethodile odlasku u Izrael veliko je iskustvo za na{e ko{arka{ice. Sigurno je da su u tom periodu mnogo napredovale i stekle nova iskustva. Ako ostanu u na{em klubu sigurno je da }e }emo igru podrediti wihovim mogu}nostima, mada ima naznaka da su neki klubovi iz Premijer lige BiH zainteresovani za wih, Vidje}emo {ta }e od toga biti, isti~e Grkini}. Bijeqina je nekada bila jak centar `enske ko{arke, me|utim u posledwih desetak godina to nije slu~aj. - Sigurno je da bi plasman u Premijer ligu pozitivno uticao na kvalitet `enske ko{arke u Bijeqini. Me|utim, velika je razlika izme|u takmi~ewa u Premijer ligi i Prvoj ligi RS i zbog toga ne treba i}i u ve}i rang po svaku cijenu T. N. - ka`e na{ sagovornik.


708  

Семберске новине број 708 - 23.07.2009

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you