Page 1

www.semberske.com

e-mail: semberske@spinter.net

SEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009. ! GODINA 30 ! BROJ 702 ! CIJENA 1,00 KM

L I S T

G R A \ A N A

O P [ T I N E

B I J E Q I N A

TV PRAVA, PREVODI, MARKETING TITLOVANJE, SINHRONIZACIJA

055 240 100

MIRKO BLAGOJEVI]

PODR@AVAMO DODIKA str. 5

,, O[ ,,SVETI SAVA

LOKALNA ADMINISTRACIJA USVOJILA IDEJNO RJE[EWE ZA URE\EWE POJASA OKO KANALA DA[NICA:

GENERACIJA ZA PONOS

str. 12

FK RADNIK

MODERAN KEJ ZA BIJEQINCE UPOZOREWE VOZA^IMA IZ CENTRA JAVNE BEZBJEDNOSTI BIJEQINA:

SMAWI BRZINU!

Policija }e ubudu}e o{tro sankcionisati prekora~ewe brzine...

NA POMOLU NOVA KRIZA

str. 21

FILIJALA BIJEQINA


Radna jedinica BIJEQINA 76300 BIJEQINA . [ABA^KIH \AKA . PO[TANSKI FAH BP. 18 TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-2 211 456 TELEFAKS: 209-0 082, DIREKTOR: 209-4 426, TEHN. DIR.: 209-4

PO[TOVANI POTRO[A^I ELEKTRI^NE ENERGIJE! RACIONALNOM POTRO[WOM I REDOVNIM PLA]AWEM UTRO[ENE ELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETE ISKQU^EWA, ^IME ^INITE USLUGU I

SEBI I NAMA.

S p o{tt ovawem, Elektt rodiss t ribb u cija Bijeqina

D.O.O. LEDER Bijeljina www.leder-bn.com E-mail: leder@rstel.net Ul. Nikole Tesle br. 2 Tel/fax: 055/212-303 055/212-302

Butik: Italijanska modna obu}a Ul. Gavrila Principa br.5 Tel: 055/206-107

Klaonica Ljeljen~a: Tel: 055/255-355 Fax:055/255-237

NOVO! Maloprodajni objekti u Bijeljini: 1. Ul. Gavrila Principa 11 tel: 055/213-223 2. Ul. Dušana Baranjina 29 tel: 055/213-216

MODA RUGGI, BRUNELLA, ROSINA, MARIO BRUNI, MORESSI

OBU]A:

ODJE]A KREATORA IRENE GRAHOVAC

Direktor.........055 209 759 Centrala.........055 201 342 Komercijala...055 211 854 Fax.................055 201 445 Ul. Baje Pivljanina bb


SA TRAKE DOGA\AJA

SEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009.

U FOKUSU SEMBERSKI QETOPIS @IVOTA Kao dugogodi{wi ~italac i saradnik u mnogim glasilima na nekada{wim jugoslovenskim prostorima i danas, oduvijek sam veoma cijenio ulogu i zna~aj lokalnih sredstava informisawa, posebno na poqu obrazovawa i kulture. Povodom 700. broja bijeqinskog nedjeqnika ,,Semberske novine’’ prijatno sam iznena|en ovom vije{}u, ali i sadr`ajem i ure|ewem jubilarnog broja, koji konstantno, koliko je poznato, uspijeva da odr`i visok nivo `urnalisti~ke profesije. ,,Semberske novine’’ povremeno pratim, zbog stalne znati`eqe {ta ima novo u Semberiji u ovom vremenu. Jedan broj ,,Semberskih novina’’ posebno mi se dopao, a bio je to 643. broj od 10. aprila 2008. Odmah sam nakon prelistavawa i ~itawa odlu~io da napi{em kra}i prilog redakciji lista. Me|utim, moje obaveze i neke druge okolnosti omele su me u ovom naumu, ali sa~uvao sam pomenuti broj od 10. aprila 2008. godine u kojem se, pored ostalog saop{tava da su Bijeqini ukinute ameri~ke sankcije, da se u bijeqinskom porodili{tu ra|a sve vi{e beba, da je ,,obrazovawe jedini spas’’ (manifestacija Me|unarodni dan Roma), da je u Bijeqni obiqe`en Svjetski dan zdravqa (7. april) itd. Bio sam fasciniran podlistkom ,,Semberski {kolarac’’ (11 - 14. str.) , koji je ure|en visokom profesionalno{}u kako na literarnom-n novinarskom planu, tako i po pedago{koj usmjerenosti mladih stvaralaca. I kvalitet ,,Semberskog {kolarca’’ u 700. broju ovog semberskog qetopisa `ivota weguje stvarala~ki podmladak iz {kolskih klupa uspje{nije nego dana{wi list ,,Politika’’ i jo{ neka glasila. Zato, ovom prilikom ~estitaju}i kreatorima 700 broja {tiva koje `ivot zna~i, biqe`i, budi i oplemequje, sa zadovoqstvom podsje}am ~itaoce ,,Semberskih novina’’, da je pro{le godine ovaj nedjeqnik na [estom Vukovom pedago{kom saboru u Loznici, 8. novemra postao dobitnik Poveqe ,,Filip Vi{wi}’’ za izuzetan doprinos afirmaciji manifestacija posve}en slavnom pjesniku i guslaru Vi{wi}u. Priznawe je dodijelio Pedago{ki pokret Srbije, ~iji sam predsjednik i jedan od zagovornika bogatije saradwe kulturnih i pedago{kih poslanika s obje strane Drine. prof. dr Drago T. Panti}

3

POKLON STUDENTIMA Studenti Pedago{kog fakulteta u Bijeqini dobili besplatno 150 kwiga od svog profesora srpske kwi`evnosti Save ]ekli}a. - Ovo je moja osma kwiga, a ~etiri izdawa podijelio sam mojim studentima na poklon. Nikada nisam htio da napla}ujem kwige studentima, jer je po{tenije da ih darujem, rekao je profesor ]ekli} koji se bavi kwi`evnom istorijom, kwi`evnom kritikom i kwi`evnom esejistikom. U kwizi ,,Me|u svojima’’ koju je profesor ]ekli} podijelio studentima obra|eni su pisci koji se izu~avaju na Pedago{kom fakultetu, te na Filozofskom fakultetu u Isto~nom Sarajevu.

NA^ELNIK OP[TINE POTPISAO UGOVORE SA NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA

ZA PROJEKTE 80.000 KM N

a{a op{tina je ove godine za projekte nevladinih organizacija izdvojila 80.000 maraka. Za dodjelu tih sredstava prijavilo se 40 NVO od kojih je tra`ene uslove ispunilo 17 organizacije i udru`ewa gra|ana. Konkursom, koji je raspisan 17. februara, pored op{tih uslova navedeno je da projekat mora biti realizovan na podru~ju op{tine Bijeqina, da bude u interesu na{e lokalne zajednice, te su kao prioritetni projekti u obzir se uzimali i oni koji su ra|eni u partnerskom odnosu i koji se finansiraju iz vi{e izvora. - Ove godine su raspisana dva konkursa za dvije grupe projekata. Jedan za organizacije koje okupqaju i brinu se o osobama sa invaliditetom, a u drugoj grupi su sva ostala udru`ewa, a posebno smo obratili pa`wu na projekte organizacija kojke se bave za{titom `ivotne sredine ili poma`u djeci i mladima, rekao je na~elnik op{tine Mi}o Mi}i} izra`avaju}i nadu da }e ova udru`ewa zaista dobro realizovati projekte koji }e pomo}i korisnicima o kojima vode ra~una. Nevladine organizacije prilikom izrade projekata kao pri-

oritetan ciq imaju osna`ivawe lokalne zajednice i wene spremnosti da se aktivno ukqu~i u razvoj sredine te pove}ati konkretno u~e{}e lokalnih vlasti u rje{avawu problema lokalne zajednice. I ovom prilikom je istaknuto da lokalne NVO ~ine zna~ajan i sadr`ajan segment civilnog dru{tva. Bitna karakteristika ovih udru`ewa je oslu{kivawe potreba grupa gra|ana, zatim fleksibilnost i inovativnost, inkluzivne metode rada rada u {irokom spektru pitawa poput onih humanitarnog, obrazovnog, kulturnog, istra`iva~kog i spo-

rtskog karaktera. To su neki od razloga zbog kojih se NVO smatraju pokreta~kom snagom dru{tva, posebno u vremenu tranzicije i za~ecima demokratije {to karakteri{e na{e dru{tvo. -O Obaveze NVO ~iji su projekti odobreni je da projekat realizuju po planu koji su dostavili i da o tome izvjeste Administrativnu slu`bu, ali i na{ slu`benik }e s wima redovno kontaktirati i pratiti realizaciju projekta, ka`e Dragan Bo`i}, {ef Odsjeka za zdravstvo, socijalnu za{titu, NVO, povratnike, raseqena lica i nacionalne M.R. mawine.

MOGU]NOSTI AKTIVNOG KORI[TEWA SUN^EVE SVJETLOSTI

SUNCE NEPRESU[NI IZVOR ENERGIJE U

organizaciji Odjeqewa za privredu i poqoprivredu u velikoj sali Administrativne slu`be op{tine Bijeqina odr`ana je prezentacija tehni~kih i ekonomskih pretpostavki aktivnog kori{tewa sun~eve energije. Prezentaciju je odr`ao profesor dr Miroslav Lambi} sa Univerziteta u Novom Sadu i Adam Bagqa{, predstavnik slova~ke firme ,,Termosolar’’ koja se bavi distribucijom solarnih kolektora. Ekolo{ke posqedice energetske potro{we neobnovqivih izvora energije danas su prepoznate u velikom broju, prvenstveno razvijenih zemaqa, te je prihva}en stav da je dosada{wi, nekontrolisani pristup potro{wi energije neodr`iv. Odr`ivoj potro{wi energije treba dati prioritet racionalnijim planirawem potro{we, te implementacijom mjera ekonomske efikasnosti u sve segmente neke zemqe. Odr`iva energija je

energetski efikasan na~in proizvodwe i kori{tewa energije koja ima {to mawe {tetnog uticaja na okolinu, kojom mogu da se zadovoqe dana{we potrebe, ali bez ugro`avawa mogu}nosti da i budu}e generacije ostvare svoje potrebe. Imaju}i sve to u vidu, jasno je da je solarna energija i mogu}nost wenog kori{tewa predugo za-

postavqana tema. - Sun~eva energija mo`e da se koristi na svakom mjestu, ona doslovno nama pada s neba i za wu nam nije potrebna nikakva posebna infrastruktura. Ovdje je dovoqno imati najjednostavnija tehni~ka sredstva za sakupqawe sun~eve energije. Ja }u vam to sad ovako objasniti:,,Za ovaj region, u kom je smje{tena Bijeqina, na jedan metar kvadratni godi{we dospije sun~eve energije koja je jednaka potro{wi od oko 1.000 kilovatsati elektri~ne energije’’, rekao je profesor Lambi} pojasniv{i da se investicija u tehni~ku opremu isplati u vrlo kratkom roku, do tri godine kad je rije~ o investirawu u opremu za zagrijavawe potro{ne sanitarne i tehnolo{ke vode. Na~elnik Odjeqewa za privredu i poqoprivredu, Predrag Jovi} o~ekuje da }e ovo predavawe intenzivirati razmi{qawa na{ih sugra|ana o nala`ewu rje{ewa za kori{tewe solarne energije.

SEMBERSKE NOVINE

- Sun~eva energija nije iskori{tena, a neiscrpna je. Bio sam na jednom predavawu koje je profesor Lambi} odr`ao pro{le sedmice u Zrewaninu, zamolio ga da do|e i da na{e privrednike upozna sa na~inom kori{tewa ove energije, objasnio je Jovi} dodav{i da je ovo i prilika za dolazak do donatorskih sredstava, pri ~emu je posebno mislio na novu bolnicu koja je jo{ u fazi projekta. Naime, slova~ka firma ,,Termosolar’’ nudi kompletna postrojewa za solarnu energiju. - Za sada se na podru~ju Balkana solarni kolektori koriste za zagrijavawe sanitarne vode u dr`avnim institucijama. To jo{ uvijek ide uglavnom preko donacija koje daje Slova~ka vlada, jer je to u okviru programa razvojne pomo}i svim balkanskim dr`avama. Slova~ka je dobila tzv. mentorstvo nad Balkanom, te mi u ,,Termosolaru’’ radimo dosta tih donacija, M.R. rekao je Adam Bagqa{.

Glavni i odgovorni urednik: Verica ZELENOVI], tel: 222-590 * Direktor: Qubo QUBOJEVI], tel: 202-126 * Zamjenik gl. i odg. ,, urednika: Todor NIKOLI] * List gra|ana op{tine Bijeqina * Osniva~: Skup{tina op{tine Bijeqina * Izdava~: JIP ,,SIM Bijeqina, Atinska 2, tel. (055) 202-621 * Ure|uje: Redakcijski kolegijum * Fotografija: Bo`idar MILO[EVI] * Faks: (055) 202-126 * @iro-ra~uni: 554-001-00000175-41 (Pavlovi} banka), 555-001-0000865985 (Nova banka) * Cijena lista za inostranstvo je dvostruko ve}a, plus po{tarina * [tampa: NIGD ,,Dnevne nezavisne novine,, Bawa Luka * Rukopisi i fotografije se ne vra}aju * Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-250/95. od 3. jula 1995. godine list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 105.


4

AKTUELNOSTI

SEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009.

OBIQE@ENA 17. GODINA OD FORMIRAWA DRUGE SEMBERSKE BRIGADE

UVIJEK UZ SVOJ NAROD!

ruga semberska laka pje{adijska brigada formirana je 6. juna 1992. godine usqed po~etka ratnih dejstava na podru~ju Bosne i Hercegovine sa ciqem odbrane srpskih teritorija i za{tite srpskog naroda. U toku ratnih dejstava

D

pripadnici ove formacije u~estvovali su na svim rati{tima {irom Republike Srpske, a u tom odbranbenom ratu `ivote je izgubilo 150 najboqih boraca, a vi{e od 800 ih je raweno. - Na{i borci su bili uvijek tamo gdje je bilo potrebno odbraniti srpski narod i za{titi-

ti wihove teritorije. Na`alost, mnogi su u toj borbi ostavili i svoje `ivote ali mi ovakvim sje}awima poku{avamo bar donekle ubla`iti bol wihovih najli`ih ipodjetiti na wihova velika djela, rekao je Blagoje Gavrilovi}, ratni komandant ove brigade.

Na godi{wicu formirawa Druge semberske polo`eni su vjenci na spomen palim borcima u Bijeqini i Br~kom, a proslavu brigade uveli~ali su predstavnici 3. pje{adijskog srpskog puka na ~elu sa pukovnikom Dragoslavom Bawaninom, komandanE.S.N. tom ovog puka.

Blagoje Gavrilovi}

USVOJENO IDEJNO RJE[EWE URE\EWA KANALA DA[NICA rupa autora, sastavqena od ~etvoro arhitekata iz Br~kog, osvojila je drugu nagradu na konkursu za idejno arhitektonsko - pejsa`no rje{ewe i parterno ure|ewe keja lijeve i desne strane kanala Da{nica u Bijeqini. Predmet, ciq i obuhvat konkursa predstavqao je slo`en i specifi~an urbanisti~ki zadatak za u~esnike konkursa, rekla je Vera Pani}, ~lan konkursne komisije za ocjewivawe prispjelih radova. - Konkursi u oblasti urbanizma zna~e usvajawe novih ideja, profesionalan pristup tim idejama, jer bez javnih konkursa mnogi autori ne bi imali {ansu da se iska`u. Mislim da }e nagra|eni rad, kao i otkupqeni radovi, ponuditi nove ideje za ure|ewe ovog prostora. Kroz susret starog i novog mo`e se do}i i do novih rje{ewa, istakla je Vera Pani}. Na~elnik op{tine Mi}o Mi}i} izjavio je da op{tinska administracija na pripremama ure|ewa keja i prostora oko kanala Da{nica radi vi{e od godinu dana, te da je prvi konkurs bio neuspje{an, jer nije bilo dovoqno prijavqenih radova. - Sada smo imali ~etiri dobra rada i komisija je sa st-

G

ZA QEP[I GRAD: Na~elnik Mi}i} na predstavqawu idejnog rje{ewa...

IZOSTALA PRVA NAGRADA Prva nagrada na konkursu nije dodijeqena. Drugu nagradu osvojio je autorski tim u sastavu: Dijana Gli{i}, Aleksandar Panteli}, Neboj{a \uri} i Zvjezdan Avramovi}, diplomirane arhitekte iz Br~kog, a otkupqena su jo{ tri rada.

ru~ne strane poku{ala da odabere rje{ewe koje je prakti~no mogu}e realizovati. Mo`da je od nagra|enog rje{awa bilo i qep{ih i izazovnijih, ali, mi smo se odlu~ili za rad grupe autora iz Br~kog, jer zadovoqava brojne urbanisti~ke kriterije. U narednom periodu pripremi}emo projektnu dokumentaciju. Izgradwom gradske kanalizacije u tom dijelu grada nastoja}emo da neka ponu|ena rje{ewa primijenimo na vrijeme, kako bi kanal Da{nica i prostor oko wega bio najqep{i dio na{eg grada, rekao je na~elnik Mi}i}. Idejno rje{ewe ure|ewa kanala Da{nica podrazumijeva kompletno saobra}ajno, infrastrukturno i hortikulturno ure|ewe obala kanala, izgradwu pje{a~ke staze i ure|ewe korita kanala u du`ini od 3,5 kilometara, a to je prostor od ulaza u grad iz pravca Ugqevika do izlaza iz grada kod @eqezni~ke stanice. S obzirom na to da }e izgradwa gradske kanalizacije biti nastavqena na potezu od zgrade CJB do @eqezni~ke stanice, u tom slu~aju bi se insistiralo na izradi projektne dokumentacije i izvo|ewu radova na ure|ewu kanala E.S.N. u tom dijelu grada.

FOND ZDRAVSTVENOG OSIGURAWA REPUBLIKE SRPSKE

NA QETOVAWE S POTVRDOM IZ FONDA

koliko osiguranicima Fonda zdravstvenog osigurawa Republike Srpske za vrijeme privremenog boravka u inostranstvi zatreba medicinska pomo}, oni imaju pravo na zdravstvenu za{titu, ali samo u onim zemqama sa kojima BiH ima potpisane konvencije. BiH trenutno ima potpisane takve konvencije sa Srbijom, Crnom Gorom, Hrvatskom, Makedonijom, Slovenijom, Austrijom, Wema~kom, Ma|arskom, Italijom,

U

Turskom, Holandijom, Belgijom, Luksemburgom i Danskom. -P Prije odlaska u neku od ovih 14 zemaqa neophodno je uzeti odgovaraju}u potvrdu koju }e osiguraniku izdati poslovnica Fonda zdravstvenog osigurawa koja se nalazi u mjestu wegovog prebivali{ta. Ta potvrda se izdaje na osnovu dokaza o zdravstvenom stawu osiguranika kojeg je on prethodno dobio od svog porodi~nog qekara, a kojim se potvr|uje da osiguranik ne boluje od akutnih ili hroni~nih obo-

qewa. Korisno je to znati, a evo, vrijeme je i godi{wih odmora, pa kad na{i osiguranici kre}u sa svojim porodicama na neku od destinacija navedenih zemaqa, za samo dvije marke, koliko ih ko{ta po osobi obrazac koji izdaje dom zdravqa, bezbri`nije mogu krenuti na put, ka`e Nada Milo{evi}, {ef kancelarije Bijeqina, Fonda zdravstvenog osigurawa Republike Srpske. Taj dokaz nije isto {to i qekarsko uvjerewe, s obzirom da za wegovo dobijawe nisu potrebni

nikakvi pregledi, ve} samo uvid u zdravstveni karton osiguranog lica. Kako su daqe pojasnili u Fondu, po dolasku u zemqu u koju putuje osiguranik, treba da se javi tamo{wem zdravstvenom osigurawu koji }e mu na osnovu potvrde koju iz Republike Srpske izdati dokument koji ima vrijednost zdravstvene kwi`ice za vrijeme boravka u toj zemqi. -U Ukoliko se desi da i pored posjedovawa potvrde na{em osiguraniku za vrijeme boravka u

inostranstvu naplate zdravstvenu uslugu, po povratku u Republici Srpskoj sa potvrdom i originalnim ra~unom osiguranik mo`e da podnese zahtjev da mu novac za pla}enu uslugu bude vra}en, pojasnila je Nada Milo{evi}. Ostvarivawe zdravstvene za{tite za vrijeme privremenog boravka u inostranstvu regulisano je Pravilnikom o kori{}ewu zdravstvene za{tite u inostranstvu. M.R.


POLITIKA

SEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009.

5

UNUTARSTRANA^KI IZBORI AKTIVA @ENA SNSD

VE]E U^E[]E @ENA U NOVOJ STRATEGIJI STRANKE Aktiv `ena SNSD na konferenciji koja je odr`ana u hotelu ,,Drina’’ u nedjequ, 7. juna, podr`ao je prijedlog Komisije za sprovo|ewe unutarstrana~kih izbora. Jednoglasno je izabran 30-~lani Izvr{ni odbor, za predsjednicu IO jednoglasno je izabrana Nada Milo{evi}, te tri potpredsjednice, Milica Lovri}, Stoja Vuki}evi} i Marica Ivani}, dok je Dragana Simi} sekretar Aktiva `ena...

redsjednik stranke Milorad Dodik i Glavni odbor SNSD, imenovali su Nikolu [piri}a za koordinatora u sprovo|ewu unutarstrana~kih izbora u Bijeqini. Formirana je radna grupa koja je tokom protekla dva mjeseca obavqala brojne poslove. Krenuli su u obilazak terena kako bi se utvrdio ta~an broj ~lanova i sakupili prijedlozi i sugestije radi precizirawa nove strategije rada. - Privodimo kraju posjete mjesnim odborima i negdje po~etkom jula }emo imati izbornu konferenciju za Op{tinski odbor. Sa ovakvom snagom koju imamo na terenu, ja o~ekujem da }emo biti vode}a stranka u Bijeqini, izjavila je predsjednica IO Aktiva `ena Nada Milo{evi} koja je istakla, da bez obzira na naporan rad svaki joj je susret sa ~lanicama stranke u mjesnim odborima predstavqao pravo zadovoqstvo i da su sve one izrazile `equ da se ukqu~e u rad i djeluju zajedno. U ovoj stranci rado isti~u podatak, da u svojim redovima imaju zna~ajan broj `ena. U pozivnici za ovaj skup pi{e da je `ena personifikacija svega {to je lijepo

P

Nada Milo{evi}

u `ivotu. Ona posjeduje izra`enu humanost, iskrenost, ~estitost, te odgovornost, istrajnost i odanost. Sve to je ~ini izuzetno jakom. Prepoznao je to, ka`e Nada Milo{evi}, i predsjednik stranke koji insistira na jednakim {ansama, kako za mu{karce, tako i za `ene. -O Ono {to krasi `ene u SNSD jeste ugled u wihovoj sredini, organizacione sposobnosti i odanost stranci. Nijedna `ena u na{em Izvr{nom odboru nije

korumpirana, a ~ak 70 posto ih je sa visokom stru~nom spremom i ve} su profilisane u javnom `ivotu, ka`e Nada Milo{evi}. @ene ~lanice SNSD, od lokalnog, pa do republi~kog i dr`avnog nivoa, zapa`eno djeluju i daju svoj doprinos u izgradwi dru{tveno-politi~kog sistema. -N Na lokalnom nivou, u odborni~kim klupama SNSD ima osam odbornika, od ~ega su ~etiri `ene i to je za nas veliki uspjeh. To govori da su `ene prepoznate

kao zna~ajna snaga na{e op{tine. [to se ti~e republi~kog nivoa, Nada Te{anovi} je potpredsjednica NS RS, a u sastavu Kluba poslanika u Bawa Luci od 41 ~lana, pola su `ene. Jasna Brki} je potpredsjednica u Vladi RS, Du{anka Majki} je potpredsjednica Doma naroda u Parlamentarnoj skup{tini, a Ana Babi} Tri{i} je zamjenica ministra inostranih poslova. U Parlamentarnoj skup{tini BiH u klubu SNSD bile su dvije `ene, sad sam samo ja, jer je Swe`ana Rajili} izabrana za na~elnicu Novog Grada, rekla je Milica Markovi}, poslanica u Parlamentarnoj skup{tini BiH. -^ ^estitam koleginicama koje su izabrane. Pred wima je puno posla, jer nam je ciq da SNSD kona~no postane najja~a stranka u Semberiji i da na{u op{tinu povedemo na put prosperitetnog sveukupnog razvoja i boqeg `ivota svih wenih gra|ana. Da bi do{li do toga moramo da otvorimo pitawe privrednog razvoja op{tine koje je, na`alost, ovo podru~je zaobilazi decenijama, istakao je predsjednik IO bijeqinskog SNSD i odbornik u op{tinskom parlamentu, Slobodan Markovi}. M.R.

PDP O ODNOSU VLADE RS PREMA SEMBERIJI

UMORNI OD OBE]AWA IZBORNA SKUP[TINA subotu {estog juna u Bawa Luci odr`ana je 6. Izborna Skup{tina Demokratskog narodnog saveza u kojoj je u~estvovalo 436 delegata iz op{tinskih odbora {irom RS, a uz prisustvo brojnih gostiju iz politi~kog `ivota RS i Srbije, kao i predstavnici nevladinih organizacija i OHR-a. Na Skup{tini su birani ~lanovi Glavnog odbora, predsjednik stranke, ~lanovi Statutarne komisije i Nadzornog odbora. Za predsjednika DNS jednoglasno je izabran dosada{wi predsjednik Marko Pavi}. Za ~lanove Glavnog odbora iz Bijeqine izabrani su: Mladen Simi}, Jovan Vukovqak, Dragan Miri}, @eqko Male{evi} i dr Vlajko Luki}. Tako|e je iz OO DNS Bijeqina za ~lana Statutarne komisije izabran Dragan Miri}. Po Stautu DNS-a, potpredsjednike i Predsjedni{tvo stranke bira Glavni odbor na svojoj konstitutivnoj sjednici, ~ime bi se zavr{io kompletan izborni ciklus u koji je DNS krenuo E.S.N. od januara ove godine.

U

artija demokratskog progresa, kao i gra|ani Semberije, umorni su od ~ekawa i praznih obe}awa od strane ministara i aktuelnog premijera Milorada Dodika kojih su se u posledwe vrijeme nagledali i naslu{ali, a kao primjer ma}ehinskog odnosa aktuelnih republi~kih vlasti prema Semberiji, predsjednik Op{tinskog odbora PDP Gavrilo Antoni}, naveo je izgradwu nove bolnice u Bijeqini. - Ve} dugo slu{amo da }e Republika iz svojih sredstava graditi bolnicu u Bijeqini, ali nije se oti{lo daqe od obe}awa. Javno postavqamo pitawe ako za odobrewe kredita od tri miliona maraka nije potrebno vi{e od 24 sata, za{to se za kredit od 30 miliona maraka ~eka vi{e od ~etiri godine. [to se ti~e op{tine i na{e dobre voqe da se krene u izgradwu bolnice ona nijednog trenutka nije upitna, ali druga strana, osim obe}awa, ne nudi i ne daje ni{ta. Krajwe je vrijeme da Vlada Republike Srpske iza|e bar sa nekim obja{wewem za{to se ~eka sa tim projektom i {ta je potrebno da uradi lokalna zajednica da se ve} jednom krene sa izgradwom bolnice, rekao je Antoni}. Radomir Wegu{, podpredsjednik Op{tinskog odbora PDP Bijeqina, iznio je niz konkretnih podataka koji ilustruju stav da Vlada Republike Srpske dr`i Semberiju u svojevrsnoj

P

PDP I MLADI Na konferenciji za {tampu novinarima je predstavqen predsjednik Savjeta mladih Op{tinskog odbora ove partije, kome je ta funkcija povjerena na nedavno odr`anom izbornom saboru Savjeta mladih PDP-a a Bijeqine. To je Nikola Savi}, student Pravnog fakulteta u Bijeqini.

izolaciji, a posebno se osvrnuo na Informaciju o rje{avawu problema izbjeglih i raseqenih lica koja se nalazila na dnevnom redu prethodne sjednice SO Bijeqina. - Informaciju je pripremilo nadle`no ministarstvo, a na{i odbornici su bili protiv wenog usvajawa, jer se Semberija nalazi u poni`avaju}em polo`aju. Za te svrhe Vlada Republike Srpska je izdvojila 24,6 miliona maraka od ~ega je za op{tinu Bijeqina planirano svega 683.000 maraka, ili 2,8 procenata, iako je svima poznato da je ova op{tina druga u Republici Srpskoj po broju izbjeglog i raseqenog stanovni{tva koje je odlu~ilo da se trajno nastani u Semberiji. Sredstva za {kolstvo, kulturu, sport i ostale djelatnosti tro{e se u Bawa Luci, Lakta{ima, ^elincu i Srpcu dok u bijeqinsku op{tinu dospijevaju samo mrvice, ocijenio je Wegu{. T. N.

www.panradio.com

,, SRS ,,DR VOJISLAV [E[EQ

DODIK IMA NA[U PODR[KU anas ponovo `elim govoriti o pitawu ultimatuma visokog predstavnika. Svjesni smo da situacija nije nimalo naivna ni jednostavna, a ono {to prvo `elim ista}i je to da mi, srpski radikali, podr`avamo Vladu RS i premijera Milorada Dodika. [to god da predsjednik najve}e politi~ke partije i premijer RS u~ini, ima}emo razumijevawa i ima}e na{u podr{ku, izjavio je predsjednik SRS ,,Dr Vojislav [e{eq’’ za RS, Mirko Blagojevi} dodav{i da me|unarodna zajednica nema razloga da se na takav na~in odnosi prema Miloradu Dodiku, jer je on politi~ar koji je od po~etka zauzeo stav da se ide prema evroatlanskim integracijama kao i da se sara|uje sa Ha{kim tribunalom. Da podsjetimo, nakon {to je visoki predstavnik u BiH Valentin Incko zatra`io od Narodne skup{tine Republike Srpske da do 11. juna poni{ti svoje zakqu~ke o efektima prenosa nadle`nosti sa RS na BiH i time sprije~i wihovo stupawe na snagu, uslijedila su brojna reagovawa u javnosti, te pismena komunikacija na relaciji OHR i Narodne skup{tine Republike Srpske o ~emu zvani~nici ureda visokog predstavnika nisu `eqeli detaqnije govoriti. U ponedjeqak, osmog juna, Incko je posjetio Bawa Luku i razgovarao sa rukovodstvom RS o poni{tewu zakqu~aka. Sjednica Narodne skup{tine zakazana je za 11. jun. - Ja koji sam i teoreti~ar pravnik, a i prakti~ar (pro{ao sam ja dosta toga), smatram da zakqu~ci nisu ne{to zbog ~ega bi trebala da se pravi ovolika drama. Ima u svemu tome nekih prikrivenih razloga zbog ~ega me|unarodna zajednica sada tako postupa, a ja mislim da su razlozi ustavne promjene BiH. Onaj aprilski paket i razvla{}ivawe RS, to je najvjerovatnije razlog ovakve reakcije visokog predstavnika, ocjewuje Blagojevi}. Srpski radikali smatraju da se previ{e vremena tro{i na insistirawu rje{avawa pitawa oko kojih se srpski, bo{wa~ki i hrvatski narod nisu uspjeli dogovoriti vi{e od stotinu godina, isti~u}i da je prioritetno pitawe u BiH pitawe kriminala, korupcije, nezaposlenost i tragi~na privatizacija, te da je to ono oko ~ega treba voditi puno vi{e ra~una. - Stranke kao {to smo mi, srpski radikali, koje vode ra~una o interesima svog naroda, danas su na velikom udaru globalista. Me|utim, ohrabruje slika novog evropskog parlamenta. La` je da je pobijedila desnica, a da je pora`ena qevica. To ja~a snaga nacionalnih stranaka, nagla{ava Mirko Blagojevi}. M.R.

D


6

PRIVREDA

SEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009.

OKRUGLI STO U ORGANIZACIJI PODRU^NE PRIVREDNE KOMORE

PRED VRATIMA EVROPE lazak u Evropsku uniji je logi~an put kojim ide BiH po{to ~lanstvo u toj asocijaciji osigurava mir, blagostawe i stabilnost za sve narode i garantuje odr`iv razvoj, za{titu `ivotne okoline i po{tovawe qudskih prava sa ukqu~enom socijalnom komponentom, istakla je Okruglom stolu u Bijeqini Slavica Markovi}, sekretar Savjeta za evropske integracije koji je formiran pri Podru~noj privrednoj komori s ciqem da pru`i konkretnu pomo} na tom putu lokalnim zajednicama i privrednicima sa ovog podru~ja koji planiraju saradwu sa privredama zemaqa Evropske unije ili kori{tewe predpristupnih fondova EU. - Ciq ovog okruglog stola je da zainteresovanim stranama pribli`imo mogu}nosti kori{tewa pretpristupnih fondova i da ponudimo pomo} u ~iwewu konkretnih koraka u smislu aplicirawa za sredstva predpristupnih fondova za zemqe kandidate za ~lanstvo u EU. Zbog toga smo,

U

Mihajlo Vidi}

pored ostalog, i formirali pri na{oj komori Savjet za evropske integracije, a namjera nam je da se ne desi ono {to se dogodilo Rumuniji i Bugarskoj koje su pro{le kroz tranziciju i u{le u Evropsku uniju, a pretpristupni fondovi ostali su neiskori{teni, istakao je predsjednik PPK Bijeqina Mihajlo Vidi}. U~esnicima okruglog stola obratila se i Martina Trogr-

li} ispred Direkcije za evropske integracije BiH koja je istakla da su provo|ewe velikih reformi uslov za ulazak u Evropsku uniju. - Radi se o ekonomskim, politi~kim i socijalnim reformama. One zemqe koje nemaju dovoqno sredstava za realizaciju tih reformi pomo} obezbjedjuje Evropska unija kroz program IPA (instrumenti predpristupne po-

mo}i). BiH je potpisala Sporazum za stabilizaciju i pridru`ivawe, a naredni korak, nakon ispuwewa jasno utvr|enih uslova, je podno{ewe zahtjeva za status kandidata za ulazak u Evropsku uniju. U pitawu je tr`i{te od 500 miliona potro{a~a, a samo u ovoj godini za razvoj je iz buxeta EU izdvojeno 347 milijardi evra, istakla je Martina Trogrli}.

Va`an korak BiH prema ~lanstvu u Evropskoj uniji u~iwen je 16. juna potpisivawem Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivawu (SSP) u Luksemburgu. - Ovaj sporazum je prva i posqedwa ugovorna obaveza izme|u pridru`ivawa i ~lanstva u Evropskoj uniji. Me|utim, samo potpisivawe SSP ne garantuje i ulazak u EU, po{to je za takav korak potrebno pro}i kroz proces tranzicije i obaviti velike reforme u ekonomskoj, politi~koj i socijalnoj sferi, istakla je Milica Bodiro`a iz Direkcije za evropske integracije BiH. Treba re}i da je odziv na ovaj koristan skup bio mnogo mawi od o~ekivanog, iako se na wemu moglo ~uti mno{tvo korisnih informacija, kako za privredu tako i za lokalne zajednice. Te{ko je re}i da li se radi o nezainteresovanosti za procese evropskih integracije ili jo{ uvijek ima mnogo onih koji smatraju da smo daleko od Evropske unije. T. N.

Vasilije Mi}i}

IZGRADWA SJEVERNOG VODOVODNOG PRSTENA

KRIZA USPORAVA RADOVE ako je Skup{tina op{tine Bijeqina svojevremeno ambiciozno krenula u izgradwu sjevernog vodovodnog prstena kroz Veliku Obarsku, Gorwe i Dowe Crwelovo, Batkovi}, Ostoji}evo, Gorwi i Dowi Brodac i Velino Selo i ulo`ila zna~ajna sredstva u izgradwu magistralnog transportnog cjevovoda, u me|uvremenu se veoma mali broj doma}instava prikqu~io na gradski vodovod, jer nije izgra|ena distributivna vodovodna mre`a u pomenutim selima. Poseban problem na tom podru~ju predstavqa opaka bolest - bubre`ni nefritis, koja se dovodi u vezu sa vodom iz zaga|enih seoskih bunara. Direktor " AD "Vodovod i kanalizacija", Vasilije Mi}i} na posqedwem skup{tinskom zasijedawu izja-

I

vio je da ovo komunalno preduze}e ne raspola`e kapitalom za nove investicije i nova kreditna zadu`ewa.

- Za zavr{etak izgradwe sjevernog prstena od Gorweg Broca do Dvorova, u du`ini od sedamnaest kilometara, neop-

AZBESTNE CIJEVI [TO PRIJE ZAMIJENITI Trenutno je na vodovodnu mre`u prikqu~eno 27.902 stambena objekta i preduze}a. Procijeweno je da se iz vodovodnog sistema vodom za pi}e snabdijeva od 55 do 60 odsto ukupnog stanovni{tva Semberije. Od ukupno 444 kilometra vodovodne mre`e, u Bijeqini se jo{ uvijek koristi i 90 kilometara mre`e sa azbestnim cijevima koje treba u {to skorije vrijeme zamijeniti plasti~nim cijevima.

hodno je obezbijediti jo{ oko dva miliona maraka. O~ekujemo donaciju Evropske komisije u iznosu od 1,5 miliona evra za ovu investiciju i za izgradwu distributivne mre`e u tom dijelu Semberije, ka`e Mi}i}. Da bi se izgradila distributivna mre`a u desetak semberskih sela neophodno je orjentaciono obezbijediti oko 9.322.000 KM. Uz tro{kove izgradwe magistralnog transportnog cjevovoda, ukupna investicija bi iznosila 11.289.000 KM. Svjetska ekonomska kriza i op{ta besparica vjerovatno }e usporiti realizaciju ove, ali i drugih investicija na podru~ju Semberije. Do sada je pripremqen 31 elaborat za pro{irewe vodovodne mre`e na podru~ju Semberije, sve na osnovu zahtjeva

mjesnih zajednica. Predra~unska vrijednost tih investicionih zahvata iznosi oko 540.000 KM. Ipak, ukupna vrijednost procijewenih radova na izgradwi vodovodne mre`e, ukoliko bi bila nastavqena izgradwa sjevernog prstena i izgradwa distributivne mre`e, kao i weno pro{irewe u nekoliko semberskih sela, iznosi u ovoj godini oko 4,9 miliona maraka. Donatorska sredstva Evropske komisije mogla bi predstavqati zna~ajan zamajac u tim aktivnostima. Jedan dio Semberije jo{ uvijek vodu za pi}e koristi iz plitko iskopanih ili bu{enih bunara. U nekim selima, bli`e rijeci Savi, izbu{eni su dubqi bunari iz kojih se uzima arterska voda koju stanovni{tvo koristi za pi}e. E.S.N.


POQOPRIVREDA

SEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009.

7

DANI POQA STRNIH @ITA

PROQE]NA SU[A SMAWILA PRINOSE N a oglednom poqu Poqoprivrednog zavoda Bijeqina organizovani su tradicionalni "Dani poqa strnih `ita". Stru~waci ovog zavoda upoznali su goste sa drugih instituta, s kojima ostvaruju dugogodi{wu saradwu, ali i poqoprivredne proizvo|a~e sa trenutnim stawem `itarica koje se uzgajaju na oglednom poqu. In`ewer Marko Skoko ka`e da su ove godine zasijali 23 selektirane sorte p{enice, je~ma i tritikale novosadskog Poqoprivrednog instituta i 11 sorti zagreba~kog "BC" insituta. Uz primjenu svih tehnolo{kih mjera, zasijane na kvalitetnom zemqi{tu, ove sorte dobro napreduju, ka`e Skoko, iako je su{a ovog proqe}a u~inila svoje. - Na{e procjene govore da ove godine ne}e biti natprosje~nih prinosa p{enice, je~ma i drugih strnih `ita. Rod p{enice iznosi}e oko 4,5 tona po hektaru, dok

}e samo na izuzetno kvalitetnom zemqi{tu i uz primjenu svih neophodnih mjera dostizati do 5,5 tona, ka`e Skoko. Dr Dragan Zari}, {ef bijeqinske Agencije za pru`awe stru~nih usluga u poqoprivredi, ka`e da je posqedwa ki{a, a ve} je palo oko 40 litara po metru kvadratnom, dobro do{la kukuruzu i p{enici. - O~ekujemo smawewe prinosa zbog proqe}ne su{e, ali je nezahvalno davati bilo kakve prognoze. Pla{imo se du`eg tropskog temperaturnog talasa tokom

qeta i takozvanih "toplotnih udara" koje donose topli vjetrovi. Sve je to u sferi predvi|awa, tako da treba sa~ekati kraj qeta i onda procjewivati prinose na wivama, ka`e doktor Zari}. [eval Suqkanovi}, pomo}nik generalnog direktora br~anskog "Bimala" za poqoprivrednu politiku, ka`e da na ovakvim manifestacijama promovi{e ideju o proizvodwi uqarica. - Uqarice u plodoredu, u smjeni sa kukuruzom i p{enicom, mogu donijeti dobre prinose. Na taj na~in se poboq{ava i kvaDragan Zari}

Vojo Kosanovi}

[eval Suqkanovi}

litet orani~nih povr{ina. "Bimal" mo`e biti siguran poslovni partner za poqoprivrednike u Semberiji, jer ugovaramo, kreditiramo i otkupqujemo uqarice. Zbog malih podsticajnih sredstava nema nekih velikih pomaka u ovoj proizvodwi. U Br~kom smo pove}ali taj iznos na 400 KM po hektaru. Ukoliko to bude ura|eno i u RS, mo`e do}i do pove}awa proizvodwe uqarica. Suqkanovi} ka`e da je "Bimal" za ovu godinu u RS ugovorio oko 3000 hektara soje i oko 1000 hektara uqane repice. To iznosi svega deset odsto potreba ove fabrike, kad je prerada u pitawu. Ostatak sirovina uvozi se iz Hrvatske, Srbije, Ma|arske i

Brazila. Vojo Kosanovi}, direktor Poqoprivrednog zavoda u Bijeqini ka`e da je Zavod jedna od renomiranih ustanova u ovom regionu i uspje{no prati razvoj i prinose strnih `ita i drugih `itarica na podru~ju Semberije. - Poqoprivredni potencijal Semberije je nedovoqno iskori{ten. U kontaktu sa poqoprivrednicima poku{a}emo da unaprijedimo saradwu, {to }e zna~iti ve}u proizvodwu i jo{ boqi kvalitet. Semberija ima dovoqno stru~nog kadra u agraru koji mo`e da se ukqu~i u ovaj posao, ka`e za ,,Seberske novine’’ Kosanovi}. E.S.N.

TRE]I KONGRES SINDIKATA POQOPRIVREDE I PREHRAMBENE INDUSTRIJE RS

UGRO@ENA I PRAVA I RADNA MJESTA

Oko 11.000 radnika zaposlenih u poqoprivredi i prehrambenoj industriji nalaze se blizu dowe granice izdr`qivosti jer je prosje~na plata u ovom sektoru 510 KM, {to je mnogo mawe od republi~kog prosjeka koji iznosi 755 maraka, rekao predsjednik granskog sindikata Jovo Jovanovi} koji je ponovo izabran na tu du`nost. Na sceni je i zloupotreba krize i prebacivawe wenih lo{ih efekata iskqu~ivo na ple}a radnika... oqoprivreda i prehrambena industrija samo su deklarativno prioriteti vlasti Republike Srpske, a u stvarnosti ove privredne grane nalaze se u vrlo lo{em polo`aju, {to se nepovoqno odra`ava i na status zaposlenih radnika, istakla je predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mi{i} obra}aju}i se u~esnicima Tre}eg kongresa Sindikata radnika poqoprivrede i prehrambene industrije. - Zakonske i politi~ke barijere sprje~avaju da se na{ proizvod u mnogo ve}em obimu na|e na tr`i{tima van Republike Srpske i BiH, a istovremeno u na{im marketima nalazi se mnogo nekvalitetnijih proizvoda iz uvoza od onih koje mi proizvodimo. Sindikalnom borbom smo se izborili da su plate po~ele da rastu i kada smo bili na putu da to ozvani~imo kroz ve}u cijenu rada do{la je svjetska ekonomska kriza koja je mnoge stvari vratila unazad. U prvih pet mjeseci bez posla je u RS, kao tehnolo{ki vi{ak, ostalo 5.000 radnika, a me|u wima veliki je broj i onih iz ove bran{e, mada o tome nemamo sre|ene podatke, istakla je Ranka Mi{i}.

P

Jovo Jovanovi}

Ranka Mi{i}

ZAHTJEVI Na skupu u Bijeqini predstavnici radnika iz poqoprivrede i prehrambene industrije zatra`ili su da izvr{na vlast preduzme neophodne mjere kako bi se popravila katastrofalna situacija u kojoj se nalaze ove privredne grane. Jedan od prvih zahjeva je reprogramirawe obaveza koje su dospjele za naplatu, a zatim se tu nalaze zahtjevi za nov~ane podsticaje za proizvodwu pripremqenu za izvoz, za{tita doma}e proizvodwe od nelojalne konkurencije iz okru`ewa zbog dampin{kih cijena, ukidawe PDV-a a ili wegovo smawewe na procenat od pet do 10 posto za repromaterijal i mehanizaciju u poqoprivredi, dugoro~nost nov~anih podsticaja za poqoprivrednu proizvodwu, obezbje|ewe egzistencije radncima koji su ostali bez posla zbog davawa dr`avnog zemqi{ta u koncesiju, a tu je i zahtjev da se od inostranih trgova~kih lanaca tra`i da u svom asortimanu moraju imati 40 procenata roba doma}e proizvodwe.

Ona je upozorila i na jo{ jednu opasnost, a to je zloupotreba ekonomske krize od strane poslodavaca. - Na{i socijalni partneri iz Udru`ewa poslodavaca iz ove bran{e nisu na{li za shodno da do|u na konkres. Na djelu je i zloupotreba krize {to je za nas tako|e jedan od remetila~kih faktora. Situacija je takva da osnovni ciq sindikalne borbe u narednom periodu bude o~uvawe ste~enih prava koja }e sa svih strana biti napadnuta. Znamo da to ne}e biti lako, jer izme|u ste~enih prava i o~uvawa radnih mjesta, koja }e se tako|e na}i na udaru, radnici }e birati radna mjesta, ali moramo se svim sredstvima boriti i za o~uvawe ste~enih prava koja proisti~u iz radnog odnosa. Predsjednik ovog granskog sindikata Jovo Jovanovi} iznio je podatak da u poqoprivredi i prehrambenoj industriji ima oko 11.000 zaposlenih radnika od kojih je 7.300 u~laweno u ovaj sindikat. - Nakon privatizacije oko 3.000 radnika oti{lo je iz sindikata, jer su ostali bez posla zbog toga {to su mnoge firme oti{le u ste~aj. I sada su ugro`ena radni~ka prava jer mnogi od wih nemaju plate,

osporava im se pravo na godi{wi odmor, ne upla}uju im se doprinosi zbog ~ega ne mogu koristiti zdravstvenu za{titu i pravo na penziju, istakao je Jovanovi}. Nekorektno pona{awe velikih trgova~kih lanaca tako|e dovode ovaj privredni sektor u sve nepovoqniji polo`aj. - Veliki marketi ucjewuju prehrambenu industriju po{to produ`avaju rok pla}awa koji sada iznosi i do {est mjeseca, a tra`e i ekstra mar`e {to na{i proizvo|a~i ne mogu izdr`ati, istakao je Jovanovi}. Pred zaposlenima u poqoprivredi i prehrambenoj industriji RS nalazi se te`ak period, mada nisu mogli biti zadovoqni ni dosada{wim polo`ajem, pa je na ovom skupu apelovano na radni~ku solidarnost, a {to se ti~e za{tite ste~enih prava radnika, re~eno je da }e se sindikalna rukovodstva za wih boriti svim zakonima propisanim sredstvima. U izbornom dijelu kongresa izabran je Odbor ovog granskog sindikata koji je ~lan Saveza sindikata Republike Srpske, a za predsjednika ponovo je izabran Jovo Jovanovi} koji }e tu du`nost obavqati do naT. N. rednog kongresa.


8

TRGOVINA

SEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009.

STRU^NA RASPRAVA O NACRTU ZAKONA O REGULISAWU CIJENA

OKVIR ZA REGULISAWE SISTEMA CIJENA

U organizaciji Ministarstva trgovine i turizma RS, a u saradwi sa Privrednom komorom RS i lokalne zajednice odr`ana je stru~na rasprava o Nacrtu zakona o regulisawu cijena. U oblasti cijena u RS do sada nije bilo nikakve sistemske regulative i dono{ewem ovog zakona bilo bi omogu}eno da se na jedinstven na~in reguli{e pitawe cijena proizvoda i usluga, te omogu}ila kontrola i pra}ewe cijena nadle`nim organima na tr`i{tu RS... akon {to je Narodna skup{tine RS usvojila Nacrt zakona o regulisawu cijena, Ministarstvo trgovine je odlu~ilo da {irom RS organizuje stru~ne rasprave kako bi se u razgovorima sa predstavnicima privredne i dru{tvene djelatnosti, te udru`ewa potro{a~a prikupili stavovi i mi{qewa koja bi pomogla u izradi {to kvalitetnijeg zakona. -O Ovo nije javna rasprava, nije Ministarstvo zadu`ila Narodna skup{tin da napravi ovu raspravu, nego smo u saradwi sa Privrednom komorom odlu~ili odr`ati ovaj niz stru~nih rasprava u gradovima RS. Zakon ne ograni~ava tr`i{te, niti cijenu odre|enih proizvoda, on samo daje mogu}nost Vladi, odnosno Ministarstvu trgovine da uspostavi kontrolu nad tr`i{tem i pra}ewe cijena u RS, istakla je Du{anka Tegeltija, zamjenik ministra za trgovinu u Ministarstvu trgovine i turizma RS, podsjetiv{i da je u RS slobodno tr`i{te na kom se vr{i slobodno formirawe cijena i da je to zakonom zagarantovano. Zakonom je precizirano i da se dr`ava ne}e mije{ati u oblast

N

Du{anka Tegeltija

cijena, osim u izuzetnim situacijama. U postupku izrade zakona o regulisawu cijena prikupqana su pozitivna pravna iskustva iz ove oblasti iz zemaqa ~lanica EU i zemaqa okru`ewa, te da su konsultovani nau~ni radnici Ekonomskog fakulteta u Isto~nom Sarajevu. U stru~noj raspravi u~estvovao je i prof. dr Marko [ar~evi} koji je istakao nu`nost dono{ewa zakona, jer u oblasti

nivoa cijena, izjavio je predsjednik Privredne komore regije Bijeqina Mihajlo Vidi} koji je bio u~esnik ovakvog skupa koji se odr`ao dva dana ranije, drugog juna, u Bawa Luci. U dosada{wim raspravama dat je poseban naglasak na ulogu i zna~aj robnih rezervi na intervencije u privredi u izuzetnim slu~ajevima uz o~ekivawa da }e ove stru~ne rasprave dati odre|ene rezultate u smislu za-

KUPUJMO DOMA]E!

ad sam bio mali, a to je bilo poprili~no davno, postojala je samo jedna pasta za zube i zvao se ,,kalodont’’. Imala je ukus jagode. Nisam ga koristio, barem ne redovno i imao sam sve zube. Moja mama je prala ve{ na nekom talasastom komadu lima, kojeg je ona zvala ve{ma{ina, a koristila je sapun ,,kaba{‘’. Govorila je da bi se taj sapun mogao i praviti nekako od masti i sode i da bi tako bilo jeftinije, ali mast nam je trebala da ma`emo kri{ke hqeba, a sode nismo

K

cijena sada nema nikakve sistemske regulative. -S Svakako da je pohvalno nastojawe Ministarstva za trgovinu da pribavi stru~no mi{qewe na terenu zajedno sa Privrednom komorom, kao i mi{qewa privrednika i potro{a~a. Neophodno je da postoji jedan ovakav zakon, a primjedbe od strane privrednika svakako }e doprinijeti poboq{awu teksta zakona u smislu utvr|ivawa

imali. I mislio sam, kad budem veliki da }u joj ja sigurno nekako napraviti taj sapun i kupiti nov onaj lim, jer se stari ve} istro{io. I onaj kalodont, i sapun, a i talasasti lim, bili su doma}e proizvodwe, a u fabrikama su se trudili da ti proizvodi postanu mnogo boqi. Sapuni su kasnije u doma}im fabrikama postali miri{qavi, onaj se lim pretvorio u pravu ve{-ma{inu (GOREWE ili OBODIN svejedno) i umjesto kaba{a, mama je imala izbor od nekoliko deterxenata doma-

}e proizvodwe, ali ve} je bila uhvatila reuma i koristila ,,reumin’’ kremu, tako|e doma}e proizvodwe, koju je, kao i ostale doma}e lijekove za srce, {e}er i {ta sve ne, dobijala na recept. Kako se onda desilo da danas ni u jednoj trgovini ne mo`ete ni pomo}u trikova na}i doma}i kalodont, deterxent, ve{ ma{inu i sve ostalo {to je prije bilo iskqu~ivo doma}e. ^ak i ogroman broj prehrambenih proizvoda do{ao nam je preko granice. Nije tu pobijedila boqa roba na tr`i{tu, niti boqa reklama. Nije ni cijena. Da bi se ovdje prodavali ,,tide’’, ,,ariel’’, ,,duel’’, ,,zirodent’’, ,,LG’’ ve{ ma{ine, i bezbroj drugih stranih proizvoda, onaj moj ,,kalodont’’ je morao da umre, morala je da umre fabrika koja ga je pravila. I na kraju, morala je da umre i moja zemqa koja je sve to izwedrila, sa mnom zajedno. Jedino meni ne daju da umrem, jer ko }e onda sve ono kupovati. Normalan ~ovjek, sa iole izgra|enim osje}ajem za pravdu mora da osjeti bijes kad sve ovo u glavi sabere i oduzme. I ima potrebu da nepravdu ispravi i da zlo~inca kazni. Da bi nepravdu ispravio, trebalo bi po SAD i po pola Ev-

jedni~kog nastupa privrednika, potro{a~a i dr`avnih organa u regulisawu ove oblasti. Iz Ministarstva tvrde da primjena ovog zakona ne}e izazvati dodatne tro{kove privredi i gra|anima kao i da }e prilikom predlagawa privrednih mjera voditi ra~una da se predlo`enim nivoom cijena obezbijedi ekonomska opravdanost. M.R.

rope da poru{i mostove, kao oni nama, da poru{i fabrike deterxenata, oru`ja, te{ku i laku industriju, kompletnu mre`u puteva i televizijske stanice, pa da onda mi wima prodajemo deterxente, oru`je, ma{ine za ve{ televizore ,,EI’’ Ni{ i tako daqe. A ako se budu branili, da poslije osnujemo sudove i da im sudimo. Po{to je ovakva pravda na ovom svijetu nemogu}a, a stra{ni sud se ne isplati ~ekati, predla`em da se branimo jedinim preostalim sredstvom. Sa ono malo para {to je preostalo, po cijenu `ivota treba kupovati samo doma}u robu. Ako svi budemo kupovali samo doma}u robu, imamo {anse da nam ekonomija oja~a. Ako budem kupovao mlijeko od kom{ije, ili sugra|anina koji ima mqekaru, on }e oja~ati a ne mqekara iz druge dr`ave, pa }e prije ili poslije do}i kod mene da mu napravim ogradu. Kad obojica oja~amo, oti}i }emo kod tre}eg kom{ije da nam uradi fasadu. I tako daqe. Vjerujte mi, sve se vrti oko toga ~iju }e robu kupovati onaj krajwi kupac. Onaj najmawi, to jest ja. A ja ne}u da kupujem robu od Amerikanca koji je zbog toga ubio moj ,,kalodont’’ i moju M.B. zemqu.


HRONIKA

SEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009. STATUS IZBJEGLIH I RASEQENIH

SPORO DO KROVA NAD GLAVOM

ako je od potpisivawa Dejtonskog mirovnog sporazuma pro{lo vi{e od 13 godina, jo{ uvijek 520 porodica u RS `ivi u kolektivnim vidovima alternativnog smje{taja, dok vi{e od 2.200 porodica koristi individualni zakup kao oblik alternativnog smje{taja. Podaci su pora`avaju}i, ne samo zbog ~iwenice da su se milioni, pa i desetine miliona maraka, bilo da je rije~ o donatorskim sredstvima ili o doma}im izvorima sredstava, usmjeravali u rje{avawe problema izbjeglih i raseqenih, odnosno povratnika u ranija mjesta `ivqewa. Iako Ministarstvo za izbjeglice i raseqena lica RS ima poseban program rje{avawa problema raseqenih, povratnika i izbjeglica, sti~e se utisak da ovaj proces te~e nedopustivo sporo, te da ova kategorija stanovni{tva aktuelnim vlastima jo{ uvijek slu`i kao izgovor ili opravdawe za neefikasnost poteza koje povla~e iz godine u godinu. ^ak ni impozantne cifre, a pomiwe se iznos od 24.643.001 KM, namijewenih za nastavak obnove i rekonstrukcije stambenih jedinica i infrastruk-

radwu objekata za kolektivni smje{taj, ova kategorija izbjeglih i raseqenih ve} odavno bi bila stambeno zbrinuta. Zabriwavaju}e zvu~i i podatak da je od ukupnog broja raseqenih porodica koje koriste alternativni smje{taj u Bijeqini 101 porodica bez ikakvih primawa, a uz sve to je i 60 porodica poginulih boraca smje{teno uz pomo} ministarstva u alternativnom smje{taju. Iako su u proteklom periodu na podru~ju Bijeqine, zahvaquju}i sredstvima Vlade RS i op{tine Bijeqina, izgra|ene na desetine stambenih jedinica za izbjegle i raseqene, za porodice poginulih boraca i RVI, o~igledno je da na ovaj problem jo{ uvijek nije stavqena ta~ka. U pro{loj godini Ministarstvo za izbjegla i raseqena lica RS op{tini Bijeqina je dozna~ilo 220.000 KM za izgradwu infrastrukture u iz-bjegli~kim naseqima. Sufinansirana je izgradwa vodovodne mre`e, asfaltirane su ulice, rekonstruisana niskonaponska mre`a. U Novom nasequ kod Jawe asfaltirana je do sada samo kru`na ulica oko naseqa, dok sve popre~ne ulice ~ekaju na neka boqa vremena, kada bi

ture za izbjegle i raseqene, trajno zbriwavawe, zdravstveno osigurawe, odr`iv povratak, {to je sadr`ano i u Programu resornog ministarstva za ovu godinu, ne ostavqaju dovoqno prostora za optimizam da }e ovo pitawe kona~no biti rije{eno u ovoj godini. U Bijeqini je trenutno u 140 stambenih jedinica GTZ-a smje{teno 148 porodica. Kolektivni zakup koristi pet porodica, individualni zakup 157 porodica. U stanovima Vlade RS `ivi 69 porodica, dok u nepotra`ivanim stanovima trenutno boravi 26 porodica. Za porodice smje{tene u individualnom zakupu treba izdvojiti 303.000 KM. Za tro~lane i vi{e~lane porodice zakupnina iznosi 200 KM, za dvo~lane 160 KM i za samce 100 KM mjese~no. Da su se ova sredstva na vrijeme iskoristila za izg-

mogle do}i na red za asfaltirawe. Me|utim, u Bijeqini ima jo{ nekoliko velikih izbjegli~kih naseqa u kojima je neophodno ulo`iti ogromna finansijska sredstva za izgradwu infrastrukture. Investicije se mjere milionima maraka. Qude, koji `ive u novoizgra|enim naseqima, krasi strpqewe i optimizam. Znaju, a tome ih je nau~io `ivot i ratna stradawa kroz koja su pro{li, da se preko no}i ne mogu rije{iti svi wihovi `ivotni problemi. Naviknuti su da se sve radi i gradi po principu "korak po korak" i da }e bar wihova djeca do`ivjeti da `ive u naseqima u kojima postoje osnovni uslovi za `ivot, {kole, obdani{ta, ambulante porodi~ne medicine, sportski tereni, apoteke i prodavnice. Bar ono {to je neophodno za osnovne qudske potrebe. Q.Q.

I

9

JAWANI JO[ UVIJEK BEZ SKELSKOG PRELAZA

SKELOM BI SE LAK[E PRELAZILO I TRAKTORIMA Izet Cami}

Huso Ze~kanovi} je{tani povratni~ke Jawe od {estog aprila ove godine mogu skelom i ~amcima na utvr|enom lokalitetu prelaziti rijeku Drinu kako bi obra|ivali svojih 450 hektara zemqi{ta na desnoj obali rijeke, zakqu~ak je Dr`avne komisije za integrirano upravqawe granicom BiH, usvojen na {estoj sjednici odr`anoj 18. marta ove godine. Na istoj sjednici preporu~eno je da se MZ Jawa obrati op{tinskim organima radi dobijawa lokacijske dozvole, te da se izabere skelski prevoznik. O svemu preduzetom Ministarstvo vawskih poslova BiH trebalo bi obavijestiti Ministarstvo vawskih poslova Republike Srbije i nadle`no tijelo susjedne dr`ave za kontrolu granice. Tako bi se izbjegli nesporazumi i neugodnosti kojima su mje{tani Jawe bili do sada izlo`eni pri prelasku rijeke i odlasku na svoja imawa koja su totalno uni{tena i za ~iju sigurnost ne brinu ni BiH, odnosno op{tina Bijeqina, a ni susjedna Srbija. No, i nakon toga mje{tani Jawe jo{ uvijek `ive u neizvjesnosti. Huso Ze~kanovi},

M

predsjednik Savjeta MZ Jawa ka`e da je jo{ po~etkom aprila upu}en zahtjev op{tini za dobijawe lokacijske dozvole, ali odgovora jo{ nema. - Ve} {est mjeseci mi ne mo`emo ugovoriti sastanak sa na~elnikom Mi}om Mi}i}em, na kojem bismo raspravqali o ovom, ali i drugim bitnim pitawima. O~ekujem da }emo dobiti lokacijsku dozvolu za skelski prelaz kod motela na Drini, gdje je i prije rata radila skela, a kasnije bi sve i{lo svojim tokom, tvrdi Ze~kanovi}. Izet Cami}, zamjenik na~elnika na{e op{tine, me|utim, tvrdi da je redoslijed poteza nejasan. -D Dobili smo obavijest Ministarstva sigurnosti BiH kao i zahtjev MZ Jawa. Samo za izdavawe lokacijske dozvole treba 25 raznih papira i to nije tako brz proces. Ne znamo da li je Srbija obavije{tena, niti da li se dozvola za prelazak odnosi samo na vlasnike zemqi{ta s druge strane rijeke, ili za sve gra|ane, odnosno, da li }e tu biti malograni~ni prelaz o kojem treba da se dogovore dvije dr`ave, ka`e Cami}, i isti~ da ne zna ko bi se prihvatio ulagawa u

Rasim Bo{wakovi} skelu koja }e prevoziti samo vlasnike zemqi{ta. S druge strane, Rasim Bo{wakovi}, predsjednik Inicijativnog odbora za postavqawe skele i jedan od 200 vlasnika zemqi{ta s druge strane rijeke, tvrdi da mje{tanima treba skela kako bi sa~uvali ono {to je od imawa ostalo. -M Mi porez pla}amo op{tini Bijeqina i na{a zemqa nije u drugoj dr`avi. Ono {to tra`imo je da nam se odobri prelazak preko rijeke, ne prelazak u drugu dr`avu, a Srbija ako `eli neka postavqa kontrolu na granici koja va`i jo{ od Austrougarske. Ne}emo vi{e da nas hapse i osu|uju za nelegalni prelazak, a skela nam treba kako bismo mogli pre}i traktorima, ka`e Bo{wakovi} i dodaje da je prije rata 50 porodica `ivjelo na drugoj obali, na svom imawu, a da su sada tamo samo ~etiri porodice. - Ve}ina tih porodica nema druge imovine osim te koja je ve}im dijelom uni{tena i pretvorena u {qunkare. Qudi su opqa~kani i osiroma{eni i neko bi za to trebao biti odgovoran, kategori~an je Rasim Bo{wakovi}. M.E.

UTVR\ENE BAZNE CIJENE rosje~na kona~na gra|evinska cijena jednog metra kvadratnog korisne stambene povr{ine izgra|ene na podru~ju op{tine Bijeqina u 2008. godini poslu`ila je odbornicima Skup{tine op{tine Bijeqina za utvr|ivawe nadoknade za pogodnosti ure|ewa gradskog gra|evinskog zemqi{ta, takozvane jednokratne rente, i ona }e iznositi 600 KM. Prosje~na kona~na gra|evinska cijena valorizuje se tokom godine svaka tri mjeseca

P

na osnovu rasta indeksa cijena gra|evinskih radova u visokogradwi i niskogradwi po sumarnoj metodologiji i podacima koje objavquje Republi~ki zavod za statistiku. Odbornici su usvojili i odluku o utvr|ivawu bazne cijene za obra~un tro{kova ure|ewa gradskog gra|evinskog zemqi{ta na podru~ju op{tine Bijeqina u iznosu od 80 konvertibilnih maraka po metru kvadratnom neto gra|evinske povr{ine objekta. Q.Q.


10

CRNA HRONIKA Radislav Jovi~i}

OTPU[TEN ZBOG PRIJATEQA adislav Jovi~i}, kojeg je visoki predstavnik smijenio sa funkcije {efa Slu`be za operativnu podr{ku Agencije za istragu i za{titu BiH tvrdi da mu je smjenu, kako ka`e, smjestio zamjenik visokog predstavnika Rafi Gregorijan. Jovi~i}, koga je OHR osumwi~io da je pratio i prislu{kivao osobqe te kancelarije, ka`e da cijeli slu~aj spletka nekoliko qudi iz Agencije. On tvrdi da je me|u wima i nekoliko Srba koji su kako isti~e Gregorijanu davali la`ne informacije o navodnom pra}ewu. - Izgleda da sam kriv samo zbog toga {to sam nekoliko puta popio kafu sa Milo{em ^ubrilovi}em ^ubrijem, pratiocem premijera Dodika, koji je svojevremeno bio policajac u mojoj slu`bi dok sam radio u MUP-uu RS. Odluka OHR-aa me nije iznenadila, jer je Rafi Gregorijan jo{ prije nekoliko mjeseci po~eo da me optu`uje da ga pratim, tvrdi Jovi~i}.

R

ODNIJELI NAKIT Nepoznati provalnici upali su u ku}u, vlasni{tvo D.T. u Bijeqini i odnijeli nakit vrijedan 700 KM. Policija izvr{ila uvi|aj.

SEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009.

OBIQE@ENA DEVETOGODI[WICA UBISTVA QUBI[E SAVI]A MAUZERA

OTKRITI I NARU^IOCE ZLO^INA evetogodi{wica ubistva Qubi{e Savi}a Mauzera, ratnog komandanta prve bijeqinske Lake pje{adijske brigade VRS, Garda "Panteri", na~elnika Uprave policije RS i jednog od osniva~a Demokratske stranke, obiqe`ena je u nedjequ sedmog juna polagawem vijenaca na spomenobiqe`je u Ulici Raje Bawi~i}a u Bijeqini, na mjestu na kojem je Mauzer ubijen 07. juna 2000. godine. Do danas, ubice nisu privedene licu pravde, a kao osumwi~eni za ovo ubistvo u okviru istrage koju vodi Tu`ila{tvo BiH, pomiwu se Vlatko Ma~ar, ubijen u januaru 2008. godine, i \or|e @drale, koji je u pritvoru Suda BiH.

D

- Ne}e biti dovoqno ako se bude insistiralo samo na ka`wavawu izvr{ilaca. Boqe da se ni{ta nije radilo ako se ne}e otkriti naru~ioci i inspiratori ovog zlo~ina kako bi se u ovoj zemqi izgradila normalna budu}nost, rekao je Du{an Tuzlan~i}, saborac i prijateq ubijenog Mauzera. Godi{wica ubistva koje je potreslo Semberiju obiqe`ena je i u Kova~i}ima, rodnom selu Qubi{e Savi}a, gdje je slu`en parastos u prisustvu brojne rodbine i prijateqa. Kao jedan od mogu}ih motiva za Mauzerovo ubistvo pomiwe se i wegova namjera da se, kao na~elnik Uprave policije Republike Srpske, obra~una sa kriminalnim krugovima u Republike Srpske.

PROVJERA KONDICIONE SPREMNOSTI PRIPADNIKA SIPA-e

REDOVNA GODI[WA AKTIVNOST a stadionu FK "Rudar" Ugqevik, u petak petog juna, odr`ana je redovna godi{wa provjera fizi~ke sposobnosti pripadnika SIPA-e, Agencije za istrage i za{titu BiH, Regionalnog ureda u Tuzli. Pedesetak pripadnika bosanskohercegova~ke sigurnosne agencije, koja se bavi istragama najte`ih oblika kriminala, po lijepom vremenu i uz primjetnu dozu rekreativne opu{tenosti pokazali su zavidnu kondicionu spremnost.

N

- Planom obuke i edukacije, pored niza aktivnosti, predvi|eno je i da jednom godi{we obavimo i provjeru fizi~ke spremnosti policijskih slu`benika, pripadnika SIPA-ee. To je neophodno zbog na{ih redovnih, vrlo specifi~nih i slo`enih poslova i zadataka za kompleksne istrage koje vodimo sa Tu`ila{tvom BiH, rekao je za ,,Semberske novine’’ Ivica Divkovi}, na~elnik Regionalnog ureda SIPA-e u Tuzli, koji je predvodio svoje policajce.

POGINUO 18 - GODI[WI MATIJA ^ASAR M atija ^asar (18) iz Qeqen~e poginuo je u no}i izme|u subote i nedjeqe, oko 03.35 ~asova ujutro, voze}i skuter na lokalnom putu u svom selu. Kako saznajemo u bijeqinskoj policiji, nesre}ni mladi} velikom brzinom uletio je u jednu krivinu i, izgubiv{i kontrolu nad motorom, sletio sa kolovoza i pao sa skutera, {to je bilo kobno za ovog osamnaestogodi{waka. Ekipa Hitne pomo}i stigla je na mjesto doga|aja tek nekoliko sati kasnije, po{to niko nije znao za nesre}u dok u nedjequ ujutro slu~aj nije prijavila grupa mladi}a. U Hitnoj po-

mo}i potvrdili su nam da je ^asar preminuo na licu mjesta. - Mladi}u nije bilo pomo}i. Na{a ekipa zatekla je wegovo be`ivotno tijelo na mjestu nesre}e i konstatovana je smrt. Vijest o tragediji potresla je stanovnike Qeqen~e, gdje su se u subotu, povodom obiqe`avawa crkvene slave Svete Trojice, okupili brojni motociklisti u organizaciji lokalnog Moto kluba "Duhovi". Na skupu je bilo mnogo voza~a sa podru~ja Bijeqine i gostiju iz svih dijelova RS i Srbije. - Prvi dan Svetih Trojica je svake godine najveseliji dan u Qeqen~i. Me|utim, danas smo svi u {oku zbog Matijine pogi-

Tuga u Qeqen~i...

bije i cijelo selo tuguje. Jo{ ve}a tuga nas obuzima zbog ~iwenice da je Matija te kobne no}i prvi put u `ivotu sjeo na motor. Pozajmio je skuter od jednog drugara, da se provoza po selu, vjerovatno povu~en svim onim {to je vidio prethodnog dana. Na`alost, bila je to wegova prva i posqedwa vo`wa koja je zavila u crno wegovu porodicu i cijelo na{e selo, rekao nam je jedan od prijateqa pokojnog ^asara. Uz prisustvo rodbine, prijateqa i brojnih mje{tna Qeqen~e Matija ^asar sahrawen je u utorak (9. juni) na Slova~kom grobqu na izlazu iz BijeE.S.N. qine prema Br~kom.


HRONIKA

SEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009.

11

OTVOREN VETERINARSKI GRANI^NI PRELAZ U RA^I

NAREDAK NA PUTU U EVROPU

ve~anim potpisivawem "Sporazuma o preuzimawu Grani~nog veterinarskog i inspekcijskog prelaza Ra~a", presijecawem vrpce, razgledawem objekta i prigodnim koktelom, u petak petog juna u Ra~i pu{ten je u rad prvi i za sada jedini evropski standardizovani grani~ni prelaz za kontrolu zdravstvene ispravnosti `ivih `ivotiwa i hrane `ivotiwskog porijekla u jugoisto~noj Evropi. Sporazum o preuzimawu objekta potpisan je izme|u donatora, ameri~kog ministarstva poqoprivrede, implementatora ameri~ke nevladine organizacije Partneri za razvoj, izvo|a~a radova preduze}a "Elektrometal" Cazin i krajweg korisnika Ureda za veterinarstvo BiH. - Ovo je dobar dan za Bosnu i Hercegovinu koja u svim oblastima ~ini napredak na svom evroatlantskom putu i ovo je konkretan dokaz da BiH

S

PRELAZ PO SVJETSKIM STANDARDIMA KONTROLE Prema rije~ima Judith Cefkin, veterinarsko inspekcijski prelaz Ra~a dio je projekta "Pomo} za hranu" kojim je ameri~ko ministarstvo poqoprivrede na{oj zemqi jo{ 2002. godine doniralo ~etiri miliona dolara, a obuhvatao je pripremu zakonske osnove za implementaciju svjetskih standarda u kontroli hrane, izradu protokola za veterinare, te konkretnu realizaciju, izgradwu objekta. U objekat povr{ine 1000 m2, ulo`eno je 60 odsto doniranih

sredstava, a obuku osobqa koje }e raditi na ovom prelazu besplatno je obezbijedila Republika Slovenija. Pored najsavremenije laboratorije za brze preglede i analizu, te hladwa~e za gotove proizvode, objekat posjeduje istovarne rampe i pri~uvni prostor za sve vrste kopitara, papkara i `ivine. Pored ~etiri diplomirana doktora veterinarske medicine, za planirani 24-~ ~asovni rad dr`avne veterinaske inspekcije neophodna je dopuna osobqa.

`eli da bude pouzdan partner u brzom prometu sigurnih roba izme|u svih ~lanica EU. Ovo je prilika da se zahvalimo svima koji su omogu}ili izgradwu ovog prelaza, ali `elim da ka`em da BiH treba vi{e da vjeruje sebi, da moramo vi{e da radimo, a mawe da o~ekujemo. Imamo prijateqe i pozivam i druge da zajedno iskoristimo wihovu pru`enu ruku za dobrobit gra|ana ove zemqe, rekao je predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH, Nikola [piri}. Pored [piri}a, zvanicama se obratila i Judith Cefkin, zamjenica ambasadora Ameri~ke ambasade u BiH, koja je rekla da je ovo va`an doga|aj i velika korist za gra|ane BiH. Govorili su i James Dever, savjetnik u ameri~kom ministarstvu poqoprivrede, USDA, zatim Charles Sykes, predsjedavaju}i UO NVO "Partneri za razvoj", te Drago Nedi}, direktor Ureda za veteM.E. rinarstvo BiH.

SMAWI BRZINU! ripadnici saobra}ajne policije, Stanice za bezbjednost saobra}aja Bijeqina, dijelili su u pro{li ~etvrtak na vi{e punktova u gradu letke, kako bi i na taj na~in upozorili voza~e na neophodnost smawewa brzine u saobra}aju. Ova aktivnost je dio velike akcije MUP-a RS koji je za ~etvrti, peti i {est jun organizovao poja~anu kontrolu saobra}aja u RS, s akcentom na kontrolu brzine

P

materijalnom {tetom. - MUP RS je u saradwi sa Auto - moto savezom RS izradio letak koji dijelimo voza~ima i u~esnicima u saobra}aju. U 2008. godini smrtno je stradalo u saobra}ajnim nesre}ama 180 osoba, od ~ega je za 81 osobu utvr|eno da je poginula usqed neprilago|ene brzine kretawa vozila. Osnovni ciq ove akcije je spre~avawe te{kih saobra}ajnih nesre}a ~iji je uzrok neprilago|ena brzina. Kne`evi} ka`e da se

OBIQE@EN DAN GRANI^NE POLICIJE

IMPOZANTNI REZULTATI

a dana{wi dan, prije devet godina, formirana je Dr`avna grani~na slu`ba BiH. Danas je to Grani~na policija BiH. U proteklih devet godina Terenska kancelarija Grani~ne policije BiH "Sjeveroistok" postigla je impozantne rezultate u oblasti nadzora i kontrole prelaska granice, izjavio je Novo Blagojevi}, na~elnik ove kancelarije na prigodnoj sve~anosti, ~etrtog juna, povodom Dana Grani~ne policije BiH. Blagojevi} je pomenuo i neke konkretne rezultate koji su postignuti u jedinicama Grani~ne policije na podru~ju Broda, Ora{ja, Br~kog i Bijeqine, istakav{i da su u akciji suzbijawa krijum~arewa qudima otkrivene tri maloqetne osobe na podru~ju Broda, da je u Ora{ju otkriveno 32 grama heroina, u Br~kom oko 2000 ilegalno unesenih odjevnih predmeta, u Bijeqini velika koli~ina sitne i krupne {vercovane sto-

N

kretawa motornih vozila. Radenko Kne`evi}, zamjenik komandira Saobra}ajne stanice policije Bijeqina ka`e da je analiti~kim pra}ewem stawa bezbjednosti saobra}aja na podru~ju RS utvr|eno da je neprilago|ena brzina kretawa motornih vozila dominantan uzrok te{kih saobra}ajnih nesre}a sa smrtnim ishodom, te`im tjelesnim povredama i ve}om

tehni~ka neispravnost motornih vozila i upotreba alkohola tako|e javqaju kao ~esti uzroci saobra}ajnih nesre}a. Zbog toga saobra}ajna policija u Bijeqini preduzima brojne korake kako bi evidentirala i sankcionisala takve prekr{aje, ali i sve druge prekr{aje koji bi mogli dovesti do saobra}ajnih nesre}a sa te`im E.S.N. posqedicama.

ke i druga vrijedna roba. U posqedwe vrijeme intenzivirana je saradwa sa sli~nim agencijama u Hrvatskoj i Srbiji. - Mje{ovite zajedni~ke patrole u grani~nom pojasu BiH i Hrvatske ve} funkcioni{u. Nakon potpisanog protokola o saradwi sa MUP-o om Republike Srbije uskoro }emo konkretizovati vidove saradwe i na tom podru~ju. Realizovali smo projekte "Rad policije u zajednici", "Otvorena vrata" i druge projekte koji nam poma`u da javnost bude {to boqe informisana o na{em ra-

du, naglasio je Blagojevi}. On je naglasio da je u me|uvremenu otvoren i info - broj za gra|ane koji se uglavnom informi{u o dokumentima neophodnim za prelazak dr`avne granice. - Uspje{no sara|ujemo i sa medijima, koji su redovno pratili na{ rad na terenu i objektivno izvje{tavali javnost o svemu onome {to smo radili u proteklom periodu, istakao je Blagojevi}. Povodom Dana Grani~ne policije BiH Srebrnom policijskom zna~kom nagra|en je inspektor Jedinice Grani~ne policije Ora{je, Elvis Zahirovi}. - Ve} devet godina radim kao inspektor za policijske istrage, usmjerene protiv organizovanog kriminala, na suzbijawu trgovine drogom i protiv krijum~arewa qudi preko granice. Ovakvo priznawe godi, jer je potvrda da neko prati na{ rad i ono me obavezuje da radim jo{ boqe i kvalitetnije, rekao je Zahirovi}. Q.Q.


12

HRONIKA

SEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009.

,, U O[ ,,SVETI SAVA BIJEQINA NA KRAJU VEOMA USPJE[NE [KOLSKE GODINE

NAJBOQI NA PRIJEMU KOD MINISTRA ve godine u {koli ,,Sveti Sava’’ zaista imaju dosta toga ~ime se mogu pohvaliti. U~enici su u~estvovali na brojnim takmi~ewima, smotrama i susretima na kojima su ostvarili zapa`ene rezultate kojima se {kola mo`e samo ponositi. Me|utim, iako zasluge za jo{ jednu uspje{no zavr{enu {kolsku godinu pripadaju brojnim u~enicima, nastavnicima ali i roditeqima, da budu posebno pomenuti svakako zaslu`uju oni koji su osvajawem nagrada i priznawa upisani na stranice {kole za 2008/2009. {kolsku godinu. - Mi smo u protekloj {kolskoj godini postigli toliko uspjeha na svim nivoima takmi~ewa, da ja u ovom trenutku te{ko da mogu nabrojati sve. Bila je ovo jedna od na{ih najuspje{nijih godina, ocijenila je direktorica {kole Du{anka Bjelica. Nastojawe {kole da u saradwi sa roditeqima uskladi vaspitne mjere kako bi djeca zavoqela {kolski rad, rado i{la u {kolu, te s lako}om i osje}awem zadovoqstva izvr{avala svoje obaveze, sude}i po postignutim rezultatima, urodilo je plodom. U razgovoru sa svakim od wih jasno se uo~ava dobro vaspitawe, te da su na oboga}ivawe wihove li~nosti dosta uticaja imali porodica i {kola, te izbor sadr`aja

O

u~ewa i zabave. Za ponos {kole i roditeqa prvo da pomenemo republi~ke prvake za koje je i ministar prosvjete u Vladi RS Anton Kasipovi} organizovao prijem u Bawa Luci gdje im je uru~io diplome, a kao nagradu dobili su i desetodnevno qetovawe u Kumboru. To su: Tamara Luki}, u~enica VII-2, prva u RS u znawu engleskog jezika, a u pripremama joj je od velike pomo}i bila profesorica Marijana Gojkovi}, Filip Bo`i} VII-1 i Dejan Bogdanovi} VII-5 najboqi su mladi fizi~ari sa po 100 osvojenih bodova, a wihova nastavnica je Dobrinka Ili}. Dejan Mili} IX-2, sjajan je atleti~ar koji je skokom u daq od 5,45 cm dosko~io do prvog mjesta. Wegov profesor je Radislav Bobi}. U~esnici republi~kog takmi~ewa iz srpskog jezika su Sne`ana Krsti} IX-2, Tamara Luki} VII-2 i Dragoqub Rodi} IX-3, iz engleskog jezika Valerija Peri} IX-4 i Sawa Ra{evi} VIII-6, a iz istorije Aleksandar Mi}anovi} IX-3. U sklopu ,,Vi{wi}evih dana’’ Maja Ili}, u~enica II-1 razreda je osvojila prvo mjesto kao najboqi recitator, Una Nikoli} za scenski nastup, a na festivalu ,,Djeca pjevaju Semberiji’’ prvo mjesto je pripalo Katarini Jeki} iz V-2. U~enica PO Bat-

Sr|an Bi{anovi}

kovi}, Nata{a Nikoli} osvojila je prvo mjesto u takmi~ewu iz ritmike. Filip Bo`i} je ove godine bio uspje{an i u literarnom stvarala{tvu, te Ana Jela~a IX-6, Monika Petkovi} i Jelena Lovri} V-2. Na smotrama i izlo`bama likovnog stvarala{tva istakle su se Ana Zekanovi} VIII-7,

Zorica Vukovi} PO Batkovi} i @eqana Perkovi} IV-5. Na VIII horskom festivalu ,,Majske muzi~ke sve~anosti’’ hor {kole je pod vo|stvom profesora \or|a Mirkovi}a osvojio prvo mjesto u kategoriji dje~ijih horova. Od sekcija su se u radu posebno istakle saobra}ajna i dramska. Osnovno{kolsko obrazovawe je sa primjernim vladawem i peticama iz svih predmeta zavr{ilo 13 u~enika koji su dobili diplomu ,,Vuk Karaxi}’’. Ove godine je bila jaka konkurencija u izboru za u~enika generacije. - U~enik generacije je Sr|an Bi{anovi} IX-4 4, a najuspje{niji u~enici do u~enika generacije su Neboj{a Vuji} IX-33 i Stefan Mini} IX-44, saop{tila je rezultate direktorica Du{anka Bjelica. -N Nije bilo lako, ali od prvog razreda sam se zalagao i nastojao da budem {to boqi kako u nastavi, tako i u vannastavnim aktivnostima, rekao je Sr|an Bi{anovi} koji je u~estvovao i na republi~kom takmi~ewu iz matematike i fizike. Sr|an ve} devet godina treni-

ra karate i u kategoriji kadeta je svjetski prvak. Upisao je Matemati~ku gimnaziju. [kolsko zvono je petog juna ozna~ilo kraj {kolske godine za 1487 u~enika, koliko ih je poha|alo ovu {kolu. Hodnici i u~ionice }e ostati mirni, a klupe prazne sve do jeseni. \aci imaju svoje najdra`e predmete, imaju i u~iteqe ~ijim ~asovima se posebno vesele, ali ne skrivaju da im je ipak najdra`e ba{ ono zvono koje ozna~ava kraj {kolske godine i po~etak dugih qetnih praznika. Oni iz 9. razreda, wih 175, koji su bili najstariji, najpametniji, najve}e face i zafrkanti, oni }e tu {tafetu predati novoj generaciji, a na jesen }e postati mali i najmla|i u nekoj sredwoj {koli. -JJo{ jedna generacija odlazi iz {kolskih klupa. Oni su na po~etku novog perioda u `ivotu i nadam se da }e odabrati sredwe {kole prema svojim sposobnostima, sklonostima i `eqama, rekla je na kraju za ,,Semberske novine’’ direktorica O[ ,,Sveti Sava’’ Bijeqina Du{anka M.R. Bjelica.

NEZABORVANI RAFTING NA TARI Ekipa BN televizije i ove godine splavarila je rijekom Tarom, qepoticom Evrope, gdje je snimala reporta`u o prirodnim qepotama ovog hidrolo{kog, biolo{kog i geolo{kog fenomena...

Pi{e: DALIBOR MRDI] plavarewe Tarom nekada je bio te`ak posao i jedini na~in da se drveni trupci sa planina koje okru`uju ovu rijeku transportuju do Fo~e, odnosno najbli`e putne komunikacije. Danas je to poseban vid odmora, ali i ekstremnog spor-

S

ta koji privla~i qude iz svih dijelova svijeta. Kawon Tare dug je 100 kilometara, ali je po dubini prvi u Evropi i drugi u svijetu, odmah nakon Grand Kawona, koji na svom toku pravi rijeka Kolorado. Posqedwih 20-ak godina splavari se gotovo cijelim tokom ove rijeke,

ali je ipak najatraktivnija dionica od mjesta Br{tanovica do grani~nog prelaza [}epan Poqe, izme|u Republike Srpske i Crne Gore, duga~ka nekih 18 km. Na tom dijelu nalaze se najatraktivniji bukovi, te brojni prirodni fenomeni, zbog kojih je ovo podru~je uvr{teno na UNESCO-vu listu za{ti}enih podru~ja. Qubiteqi prirode ostaju fasci-

nirani qepotama vodopada, siga, pje{~anih pla`a, starih zidina... Ipak, ono {to niko od posjetilaca Tare ne zaboravqa jesu [ip~ani~ki vodopadi, sa konstantnom temperaturom vode od plus pet stepeni Celzijusovih. Na rafting - skali Tara ima ocjenu od tri do pet, {to zna~i da se niz wene vode nikako ne treba spu{tati bez kompletne opreme i profe-

sionalnih voza~a ~amaca, takozvanih skipera. Sezona raftinga na Tari traje tokom cijele godine, a ukoliko se odlu~ite za ovakav vid odmora, smje{taj mo`ete odabrati u jednom od 20-ak kampova, koliko se nalazi smje{teno du` ove rijeke, od Fo~e do izvori{ta u Komovima, odnosno \ur|evi}a Tare.


KULTURA / OBRAZOVAWE

SEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009.

13

U OP[TINSKOJ ADMINISTRACIJI USPJE[NO OKON^ANA OBUKA JO[ JEDNE GENERACIJE PRIPRAVNIKA

POLO@ILI PRIPRAVNI^KI ISPIT koj administrativnoj slu`bi. Marijana Markovi}, diplomirani ekonomista, nosi pozitivna iskustva ste~ena u proteklih godinu dana u Administrativnoj slu`bi op{tine Bijeqina. - Za godinu dana, koliko sam ukupno provela u op{tinskoj administraciji, kao volonter i pripravnik, polo`ila sam pripravni~ki ispit i pripremila stru~ni ispit za rad u lokalnoj administraciji. Stekla sam kompletan uvid u funkcionisawe op{tinske administracije u oblasti finansija i inspekcijskog rada, ka`e Marijana Markovi}, kojoj je uru~eno uvjerewe o polo`enom pripravni~kom ispitu. Sli~na iskustva iznosi i

a~elnik op{tine Mi}o Bijeqina, Mi}i} uru~io je uvjerewa o polo`enom pripravni~kom ispitu pripravnicima koji su pripravni~ki sta` odradili u op{tinskoj administraciji. Na~elnik Mi}i} je istakao da je kroz op{tinsku administraciju do sada pro{lo 64 pripravnika i da su svi oni predstavqali najboqi dio ovog kolektiva, jer su svojim znawem, svje`inom ideja i pristupom poslu unijeli niz inovacija u rad lokalne samouprave. On je tom prilikom pripravnicima za`elio da {to prije prona|u stalno zaposlewe i da na novim radnim mjestima primijene i znawa ste~ena u op{tins-

N

diplomirani pravnik, Du{an Savi}. - Nakon odra|enog pripravni~kog sta`a aktivnije }u krenuti u pronala`ewe stalnog zaposlewa. Ovdje smo teorijsko znawe nastojali primijeniti u praksi i to se pokazalo kao veoma dragocjeno. U op{tinskoj administraciji mo`e se nau~iti puno toga o primjeni raznih propisa i akata, dakle, mnogo vi{e od onoga {to smo u~ili na fakultetu. Puno su mi pomogle starije kolege, diplomirani pravnici, koji imaju dugogodi{we radno iskustvo, ste~eno na ovim poslovima. Sada pripremam stru~ni ispit, ka`e za ,,Semberske novine’’ Savi}. E.S.N.

PROMOCIJA DIPLOMACA NA FAKULTETU SPOQNE TRGOVINE

USPJE[NA GENERACIJA

U petak, 5. juna, u zgradi fakulteta odr`ana je promocija 14. generacije diplomaca Vi{e {kole za spoqnu trgovinu i druge generacije diplomaca Fakulteta za spoqnu trgovinu. Ove godine promovisan je 61 diplomirani ekonomista na Fakultetu spoqne trgovine i 101 ekonomista na Vi{oj {koli spoqne trgovine. Dekan fakulteta doc.dr Sr|an Damjanovi} u ime zaposlenih ~estitao diplomcima i po`elio im sre}u u budu}em `ivotu, kao i brzo zaposlewe... vala vam drage kolege {to ste ukazali povjerewe ovoj ustanovi i osobqu ovog fakulteta sa `eqom da steknete zvawe za koje vas je opredijelio `ivotni put. U nadi sam da }e neki od vas u budu}nosti, rame uz rame sa svojim biv{im profesorima, stati za katedru i prenositi znawe novim generacijama, rekao je u svom obra}awu diplomcima dekan fakulteta doc. dr Sr|an Damjanovi} koji je uz ~estitku za zavr{etak {kolovawa onim ambicioznijim za`elio uspje{an nastavak {kolovawa na postdiplomskim, a zatim i na doktorskim studijama. S razlogom je to istakao dekan Damjanovi}, a svjesni su toga i diplomci - zavr{etak fakulteta odavno vi{e ne zna~i prestanak daqeg usavr{avawa u struci. Jer, kako je istakao i dekan, danas se obrazujemo u izuzetno dinami~nom vremenu, vremenu novih tehnologija koje se svakodnevno razvijaju zbog ~ega se nametnula i potreba za kontinuiranim u~ewem tokom ~itavog radnog vijeka. Poru~io je svr{enim studentima da }e poslovi koje }e raditi sadr`avati u sebi mnoga znawa, te }e tra`iti od wih da i daqe neprekidno u~e. Sve~anu promociju diploma svojim prisustvom

H

,, U BIBLIOTECI ,,FILIP VI[WI] U^ENICI IZVELI PREDSTAVU

GDJE JE TATIN NOS? lanovi dramske sekcije O[ ,,Sveti Sava’’ su u ~etvrtak, ~etvrtog juna izveli pozori{nu predstavu za djecu ,,Gdje je tatin nos?’’ U izvo|ewu ove bajkovite 40-minutne predstave, za koju je tekst napisao Vi{egra|anin Savo [kobi}, u~estvovalo je 20 u~enika, a plesni dio je propra}en pjesama muzi~ke dive svjetskog glasa Selin Dion. Dramske sekcije u osnovnim {kolama su svojevrstan nastavak dje~ijih igara. Poha|aju je u~enici svih razreda koji tako razvijaju talenat za glumu i osposobqavaju se da svoje misli i osje}awa izraze kroz pokret i izra`ajni govor, te oboga}uju rje~nik i u~e se moralnim vrijednostima. Tokom sad ve} protekle {kolske godine, dramsku sekciju O[ ,,Sveti Sava’’ poha|alo je oko 30 u~enika od prvog do devetog razreda. - Program rada je baziran na u~ewu kroz igru, a ~asovi ove vannastavne aktivnosti podrazumijevaju aktivan rad sa u~enicima, vje`bawe dikcije, pokreta, intonacije, glumu i u`ivqavawe u dramsku situaciju, ka`e Milanka Ili}, nastavnica srpskog jezika koja u ovoj {koli ve} dugi niz godina vodi dramsku sekciju. Protekle {kolske godine su posebno pripremali predstave koje su wihovi drugari, nastavnici i roditeqi mogli vidjeti povodom Svetosavske akademije, kao i za Dan {kole koji se obiqe`ava 12. maja. U predstavi ,,Gdje je tatin nos?’’, predstavi, koja je isprepletena ma{tarijama male Oqe, posebno su se istakli Tamara Radovanovi}, Branislava Petkovi}, Sandra Zubac i Qubi{a Avakumovi}. Tamara je ove godine zavr{ila sedmi razred, te i daqe ostaje u dramskoj sekciji {kole, dok }e Sandra, Branislava i Qubi{a, koji su zavr{ili osnovno{kolsko obrazovawe, svoje uloge predati novim gluma~kim talentima koji }e se na jesen ukquM.R. ~iti u rad dramske sekcije.

^

uveli~ali su ponosni roditeqi i rodbina, te uva`eni gosti, rektor Univerziteta u Isto~nom Sarajevu, prof. dr Mitar Novakovi}, dekan Ekonomskog fakulteta u Br~kom, prof. dr Qubo Trifunovi}, dekan Pedago{kog fakulteta u Bijeqini, prof. dr Mom~ilo Pelemi{ i dekan Filozofskog fakulteta u Isto~nom Sarajevu, prof. dr Milenko Pikula. Diplome su prvo uru~ene studentima koji su bili najuspje{niji i ostvarili najboqi prosjek ocjena. Sa prosjekom 8,55 Sandra Markovi} ima najboqi uspjeh, te je ona progla{ena za studenta generacije. Na drugom mjestu je Mirsada Kar-

ja{evi} sa prosjekom 8, 23 dok su Dragana Srdi} i Mira Stevanovi} postigle prosjek 8,10 i nalaze se na tre}em mjestu. Wima su na zabavnoj ve~eri, koja je odr`ana istog dana sa po~etkom u 19 ~asova u Gradskoj pivnici, uru~ene i prigodne nagrade. - Trebalo je dosta rada i zalagawa tokom studirawa, ali moram re}i da je zaista lijep osje}aj biti student generacije, a ono {to sada `elim je da dobijem radno mjesto, rekla je Sandra Markovi} pored koje su bili ponosni roditeqi i sestra koja nije mogla sakriti sre}u i zadovoqstvo zbog Sandrinog uspjeha. - Uvijek je bila vrijedna

i ambiciozna i zaista sam ponosna na sestru i ~ast mi je da sad stojim pored we, rekla je Nata{a Markovi}. Lijepo ih je bilo vidjeti, izgledaju kao bliznakiwe, a i uspjesi su im identi~ni, naime, Nata{a je pro{le godine na istom fakultetu progla{ena studentom generacije. Profesor Dragutin Mirovi} je ~estitao diplomcima na sjajnom uspjehu, te uputio par rije~i posebno Mirsadi Karja{evi}. -B Bio sam na odbrani wenog diplomskog rada iz matemati~ke logike. Bilo je fascinantno slu{ati je i zaista je izuzetna, istakao je profesor Dragutin Mirovi}. M.R.


14

OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009.


HRONIKA

SEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009.

,, OP[TINSKI [TAB CZ BIJEQINA ODR@AO KOMANDNO-[TABNU VJE@BU ,,DRINA 2009

CIVILNA ZA[TITA NA PRVOJ LINIJI

U ~etvrtak, 4. juna u Velikoj sali Op{tine Bijeqina odr`ana je komandno-{tabna vje`ba s ciqem provjere spremnosti Op{tinskog {taba civilne za{tite u preduzimawu mjera za{tite i spa{avawa qudi i materijalnih dobara u slu~aju pojave prirodnih i drugih nesre}a ve}ih razmjera. Na~elnik op{tine Mi}o Mi}i} u~estvovao je u ovoj vje`bi kao komandant Op{tinskog {taba civilne za{tite...

prisustvu kompletnog Op{tinskog {taba civilne za{tite, predstavnike Republi~ke uprave CZ, na~elnika Regionalnog centra CZ, te predstavnik civilne za{tite susjednih op{tina Ugqevik i Lopare, izvr{ena je demonstracija situacije mogu}eg plavqewa podru~ja uz rijeku Drinu, konkretno, mjesnih zajednica Jawa i Amajlije. Te`i{te je stavqeno na preduzimawe preventivnih mjera za{tite, sprovo|ewu pravovremene evakuacije, kao i sprovo|ewe naknadne evakuacije, zbriwavawa i pru`awa medicinske pomo}i. Zakonom je predvi|eno da svaka op{tina brine o sigurnosti svojih gra|ana i materijalnih dobara. Bijeqina se nalazi me|u rijetkim op{tinama u RS i BiH koja poklawa zna~ajnu pa`wu mjerama za{tite i spa{avawa od poplava. Imamo dobro osposobqenu jedinicu spa{avawa op{tinskog ranga, a u svim mjesnim zajednicama koje se nalaze uz rijeke Savu i Drinu su formirana odjeqewa za rad na vodi. Opremqenost ovih jedinica je dobra, na raspolagawu su im li~na, ali i zajedni~ka tehni~ka oprema koja je neophodna za spa-

U

{avawe od poplava. -[ [to se ti~e civilne za{tite na{e op{tine ona je organizovana i funkcioni{e u skladu sa Zakonom o civilnoj za{titi. Mi imamo formiran Op{tinski {tab Civilne za{tite koji rukovodi aktivnostima za{tite i spa{avawa, zatim, imamo strukture i jedinice Civilne za{tite op{te i specijalizovane namjene, istakao je Drago Risti}, {ef Odsjeka Civilne za{tite napomiwu}i da se u nekim slu~ajevima u akciju za{tite i spa{avawa ukqu~uju i pojedina preduze}a, ustanove i ogranizacije, kao i slu`be susjednih op{tina, a u slu~ajevima velikih katastrofa u pomo} sti`e i vojska. Ina~e, od svih vrsta prirodnih opasnosti, podru~je na{e op{tine je zbog svog polo`aja i konfiguracije terena posebno ugro`eno od poplava. Bijeqina i Semberija su smje{tene na u{}u dviju velikih rijeka, Drine i Save, a tu su i brojne rje~ice i potoci koje ~esto izlivaju iz svojih korita i poplavquju podru~je na{e op{tine. -JJedna od tema ove na{e vje`be je za{tita i spa{avawe od poplava u op{tini Bijeqina i to wenog nebrawenog dijela. [to se ti~e rije-

ke Save mi uglavnom imamo odbrambene nasipe, dok, kad je rije~ o rijeci Drini postoje samo nasipi na dijelu u{}a u Savu, a daleko ve}im dijelom imamo nebraweno podru~je na kom naj~e{}e i dolazi do plavqewa, a posebno su ugro`ena podru~ja mjesnih zajednica Jawa, Amajlije, Popovi i Me|a{i, precizira Drago Risti}. Odr`avawe komandno-{tabne vje`be je inicirala Republi~ka uprava Civilne za{tite koja je pokrenula niz aktivnosti za{tite u RS. -P Provedena je obuka dijela jedinica Civilne za{tite za za{titu spre~avawa od po`ara, te jedinstvena obuka deminera i timova za deminirawe, a u protekloj godini smo inicirali i izradu elaborata za vje`be Civilne za{tite i na Dan Civilne za{tite, prvog marta, nagradili smo najboqe elaborate. Jedan od nagra|enih je elaborat koji je uradila slu`ba Civilne za{tite op{tine Bijeqina, izjavio je Dragan [tark, na~elnik Odjeqewa za obuku, informisawe, popunu i logistiku u Republi~koj upravi Civilne za{tite Republike Srpske. M.R.

PRVA^I]I PRVA^I]IMA U ~enici Osnovne {kole ,,Petar Ko~i}” iz Broca predstavili su se u pro{lu srijedu u Narodnoj biblioteci ,,Filip Vi{wi}” u okviru tradicionalnog programa ove biblioteke za |ake prvake ,,Prva~i}i prva~i}ima”. - Ovakav program organizujemo dva puta godi{we za |ake prvake, u junu i septembru. U septembru, na po~etku {kolske godine, za prva~i}e obi~no organizujemo dje~iju pozori{nu predstavu ili susret sa pjesnicima za djecu. Ovaj program se pokazao kao veoma inspirativan i prihvatqiv za najmla|u publiku, a raduju mu se i aktivno u wemu u~estvuju i nastavnici i roditeqi, ka`e direktorka Bib-

lioteke, Du{anka Novakovi}. Tatjana Jevti}, nastavnica engleskog jezika u {koli ,,Petar Ko~i}” iz Broca, ka`e da ovo za wene |ake jedinstvena prilika, da poka`u {ta su sve nau~ili tokom jedne {kolske godine. -P Pripremili smo igrokaz, djeca pjevaju i glume na engleskom jeziku. Nastupio je hor na{e {kole, a predstavili su se i recitatori. Budu}i prva~i}i mogu se i na ovaj na~in uvjeriti da ih {kola u septembru do~ekuje ra{irenih ruku. Posebno smo ponosni na to {to se jedna seoska osnovna {kola, kao {to je na{a, mo`e predstaviti u ovoj biblioteci, ka`e Tatjana Jevti}.

15

CENTAR JAVNE BEZBJEDNOSTI BIJEQINA

KRIVI^NIH DJELA JE MAWE

prva tri mjeseca na podr u ~ j u CJB Bijeqina smawen je broj svih krivi~nih djela, kao i broj smrtno stradalih osoba u saobra}ajnim nesre}ama, {to nam daje za pravo da konstatujemo da je bezbjednosna situacija na podru~ju CJB Bijeqina, koji pokriva 10 op{tina sjeveroisto~ne RS zadovoqavaju}a, ka`e Dragomir Peri}, portparol CJB Bijeqina. - Smawen je broj kra|a, te{kih kra|a, iznuda, kra|a vozila i ostalih krivi~nih djela protiv imovine. Mawe je i krivi~nih djela iz oblasti zloupotrebe droge. U oblasti privrednog kriminala otkriveno je za prva tri mjeseca 29 krivi~nih djela privrednog kriminala ({teta 1.533.000 KM). U prva tri mjeseca ukradeno je ukupno 16 motornih vozila, me|u kojima je i jedan autobus. Prona|eno je i vra}eno sedam vozila i autobus, a slobode je li{eno osam osoba po tom osnovu. Rasvijetlili smo ubistvo Predraga ^eketi}a na obali Drine. U pitawu je bila nedozvoqena sje~a ogrevnog drveta. Kao najve}i rezultat CJB Bijeqina u pro{loj godini, Peri} isti~e hap{ewe ve}e organizovane kriminalne grupe, takozvane "Loncine grupe" koja se bavila nedozvoqenim prometom i preprodajom opojnih droga i falsifikovawem dokumenata. Policija je preventivno radila na otkrivawu razli~itih oblika ugro`avawa imovine, te je u pro{loj godini uhap{ena jo{ jedna kriminalna grupa koja se bavila razbojni{tvima i te{kim kra|ama. U posqedwa dva mjeseca ove godine, ka`e Peri}, bezbjednosna situacija je tako|e zadovoqavaju}a, iako se u maju mo`e govoriti o dva krivi~na djela koja su u mawoj mjeri naru{ila sliku zadovoqavaju}eg bezbjednosnog stawa, a rije~ je o pqa~ki zlatarske radwe "Zlatarne Ceqe" i o pucwavi u kafi}u "Fi}o" gdje su rawena trojica mladi}a. -O Ovakve doga|aje policija ne mo`e predvidjeti, ali smo uspjeli vrlo brzo otkriti izvr{ioce tog krivi~nog djela. Takva krivi~na djela naru{avaju bezbjednosnu situaciju i policija zbog tih i sli~nih djela preventivno radi tokom cijele godine na wihovom predupre|ivawu i stvarawu takvog ambijenta u kome gra|ani mogu da budu bezbjedni i sigurni po pitawu svoje imovine, ka`e Peri}. Peri} ka`e da na podru~ju CJB Bijeqina ne postoje organizovane kriminalne grupe, ali da ima pojedinaca koji kontinuirano vr{e razli~ita krivi~na djela. Uglavnom je rije~ o takozvanim povratnicima u smislu ponovnog izvr{ewa krivi~nih djela i osoba koje su ve} osu|ivane na zatvorske kazne. Kao posebno vrijednu aktivnost policije u smislu za{tite javnog reda i mira, Peri} navodi rad policije u zajednici. -U U posqedwe vrijeme svakodnevno inspektori kriminalisti~ke policije kontaktiraju sa mje{tanima u semberskim selima, jer su na udaru lopova sistemi za navodwavawe. Rad policije u zajednici podrazumijeva, prije svega, preventivno djelovawe u smislu organizovawa gra|ana i policije na za{titi wihove imovine. Peri} ka`e da su i u CJB Bijeqina svjesni da situacija uvijek mo`e biti boqa, te da policija dobro zna da opu{tawa u tom poslu nema i da se neprekidno mora biti budan, kad je u pitawu borba protiv razli~itih oblika kriminala. -S Svjesni smo ~iwenice da po~inilac krivi~nog djela za 15 minuta mo`e sa teritorije RS pre}i na teritoriju F BiH (Tuzlanski kanton) ili u Distrikt Br~ko. Za dvadesetak minuta mogu}e je pre}i dr`avnu granicu. Zbog toga na~elnici odjeqewa kriminalisti~ke policije imaju skoro svakodnevne kontakte sa kolegama u Tuzli i Br~kom, te sa predstavnicima Grani~ne policije BiH. Suzbijawe krivi~nih djela organizovanog kriminala (imovina i motorna vozila), zloupotreba opojnih droga i trgovina qudima, ostaju i daqe prioriteti zaposlenih u CJB Bijeqina. Q.Q.

U


16

HRONIKA

SEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009.

PREVENTIVNO MEDICINSKA ZA[TITA- II DIO

KOLIKO NAM JE POTREBNA U LOKALNOJ ZAJEDNICI? Pi{e: PRIM. POPOVI] DR DRAGAN SPECIJALISTA EPIDEMIOLOG Da bi se upotpunila slika o sadr`aju preventivno - medicinske za{tite da}emo jo{ samo neke elemente ve} izne{enih mjera (iz pro{log broja). Kada se javi u~estalije obolijevawe, a posebno kada se pojavi usamqeni slu~aj osobito opasnih zaraznih oboqewa, sprovode se postupci protivepidemijskih mjera. Ove mjere sprovodi zdravstvena slu`ba kroz sqede}e aktivnosti: - higijensko - epidemiolo{ko izvi|awe i osmatrawe, - rano i aktivno otkrivawe oboqelih, - anketirawe oboqelih i zdravih iz okoline oboqelog, - rana i brza dijagnostika i rano lije~ewe, - izolovawe zaraznih bolesnika i - prijavqivawe zaraznih oboqewa. Va`no je ista}i na~elan stav da se kod sprovo|ewa protivepidemijskih mjera poo{trava sprovo|ewe higijensko - profilakti~kih mjera. Ne treba zaboraviti i potrebu organizovawa i sprovo|ewa mjera medicinske radiolo{ko hemijske i biolo{ke za{tite u ciqu detekcije i identifikacije navedenih {tetnih materija u vodi, hrani, biolo{kom materijalu, sanitetskom materijalu, kao i u predmetima op{te upotrebe. Zna~ajan je problem uskladi{tewa, transporta i krajwe dispozicije ve} upotrijebqenog nuklearnog i hemijskog materijala, kako iz industrije, tako i iz zdravstvenih ustanova. KAKO JE ZAKONODAVNO RIJE[ENA? U dosada{wim tekstovima poku{ali smo ,,locirati’’ i dati kratak sadr`aj aktivnosti PMZ u sistemu zdravstvene za{tite. Samo od sebe se name}e potreba da se sagleda kako je regulisana i zakonski postavqena ova problematika. Osnovni zakon koji reguli{e problematiku zdravstvene za{tite stanovni{tva RS je, na osnovu odredaba Ustava RS, done{en prije 10 godina i od tada su ura|ene dvije izmjene navedenog zakona, prvenstveno ,,kozmeti~ke prirode’’ (2001, 2002. godine). Ovim zakonom su regulisana prava, du`nosti i ustanove u kojima gra|ani ostvaruju zdravstvenu za{titu, kao i prava, du`nosti i slu`be u pru`awu zdravstvenih usluga. Primarna prevencija se ostvaruje u ambulanti porodi~ne medicine i higijensko-e epidemiolo{ke slu`be (HES) u okviru primarne zdravstvene za{tite koju pru`aju domovi zdravqa na op{tinskom teritorijalnom principu. Specijalisti~ki i visokospecijalisti~ki nivo se organizuju i sprovode kroz Regionalne i Institute za zdravstvenu za{titu na dr`avnom i entitetskom nivou. Drugi va`an zakon, ako ne i najva`niji zakonski propis za PMZ je Zakon o za{titi stanovni{tva od zaraznih bolesti. Trenutno se vodi javna rasprava o Nacrtu novog Zakona, koga karakteri{u konkretizacija, posebno laboratorijske dijagnostike, kao i izmjene liste zaraznih bolesti koje se obavezno prijavquju. Iz dosada{we liste su iskqu~ene neke bolesti sa zna~ajnim u~e{}em u razboqevawu stanovni{tva (streptokokne angine) kao i druge, a na listu su stavqene ``moderne`` zarazne bolesti (SARS, npr.), kao i povratak ,,stare’’ zarazne bolesti - herpes zoster. Osim navedenih zakonskih propisa va`an je tako|e i Zakon o otrovima, koji reguli{e proizvodwu, stavqawe u promet, transport i upotrebu otrova. Svaki od nabrojanih Zakona je poslu`io kao osnov dono{ewa razli~itih pravilnika kojim se bli`e i konkretnije ure|uju postupci i aktivnosti u sprovo|ewu za{titnih mjera. Tako po pitawu ,,proizvodwe’’ vode za pi}e na snazi su nekoliko pravilnika koji ure|uju od toga kako treba da izgleda izvori{te i zone sanitarnog re`ima u wima, do bakteriolo{kih i hemijskih pregleda i nalaza uzoraka da bi se voda mogla cijeniti kao higijenski ispravna za upotrebu. Tako|e, postoje pravilnici koji reguli{u pitawa vakcinacija, DDD mjera, o kontroli i nadzoru nad ishranom, ve} navedeni o otrovima, a o wima }e biti vi{e rije~i kada se bude obra|ivala odre|ena tematika.

ZAVR[EN PRVI UPISNI ROK U SREDWE [KOLE

RASTE INTERES ZA MEDICINSKU [KOLU

prvom upisnom roku, prvog i drugog juna, kada su se odlika{i prijavqivali u ~etvorogodi{we sredwe {kole, podaci koji su objavqeni na oglasnim tablama {kola ~ertvrtog juna nisu razveselili sve koji su podnijeli prijave za upis u `eqene im {kole. U Poqoprivredno-medicinskoj {koli vladalo je veliko interesovawe za upis za medicinskog tehni~ara. Prijavilo se 40 odli-

U

ka{a, a mjesta ima samo za wih 28, odnosno za jedno odjeqewe. Za farmaceutskog tehni~ara je konkurisalo 35, a prima se samo 28. Interesovawe za smjer fizioterapeutskog tehni~ara pokazalo je 12 odlika{a. Za struku poqoprivrede i prerade hrane javilo se dvoje u~enika, za veterinarskog tehni~ara 28, dok za struke poqoprivredni tehni~ar i prehrambeni tehni~ar nije bilo zainteresovanih u prvom upisnom roku.

U Tehni~koj {koli ,,Mihajlo Pupin’’ je nakon prvog upisnog roka za ~etrvti stepen ostalo mjesta za jo{ 90 u~enika. Odjeqewe tehni~ara ra~unara je ve} popuweno, dok se za odjeqewe tehni~ara elektro-energetike prijavio samo jedan, a za ma{inskog tehni~ara nije se prijavio nijedan odlika{. Za odjeqewe tehni~ara drumskog saobra}aja u prvom krugu ima 14 prijava, a za tehni~ara PTT saobra-

}aja sedam. U Gimnaziju ,,Filip Vi{wi}’’ se prijavilo 150 odlika{a, od toga wih 100 za op{ti smjer, 39 dru{tveno-jezi~ki smjer, 7 za prirodno-matemati~ki i ~etiri za ra~unarsko-informati~ki. U Sredwoj stru~noj {koli u Jawi je u prvom roku samo troje odli~nih podnijelo prijave i to dvoje za ekonomskog tehni~ara i jedan u~enik za trgova~kog tehniM.R. ~ara.

IZLO@BA ]AZIMA SARAJLI]A

MODERNIZAM TUZLANSKE SLIKARSKE TRADICIJE ] azim Sarajli} je najve}i dio svog `ivota proveo me|u slikama. Najprije je radio kao kustos, nakon toga i kao direktor Me|unarodne galerije portreta u Tuzli. Bavi se esejistikom i likovnom kritikom, a u svojoj pedesetoj godini po~eo je da slika. Na ovoj izlo`bi predstavqeno je 28 Sarajli}evih slika razli~ite likovne poetike i tematike, nastalih u posqedwe dvije godine, istakao je akademski slikar, profesor Miladin Luki}, prilikom otvarawa Sarajli}eve izlo`be na Slobomir P univerzitetu. Profesor Luki} je naglasio da Sarajli} u svojim djelima ba{tini iskustva modernizma tuzlanske slikarske tradicije, naslawaju}i se na likovu lektiru \or|a Mihajlovi}a, prvog akademskog slikara u BiH,

minhenskog |aka s po~etka 20. vijeka, zatim na slikarstvo Haima Pinte, Ismeta Mujezinovi}a, Mensura Dervi{evi}a, Predraga Hegedu{a i drugih tuzlanskih likovnih stvaralaca. ]azim Sarajli} ka`e da je ovo wegovo prvo predstavqawe u Bijeqini. -U Uglavnom sam radio portrete, figuralne kompozicije i enterijer. To je moja umjetni~ka opcija, kojom se u posqedwe vrijeme intenzivno bavim. Relativno kratko sam u slikarstvu, ali sam ve} izlagao na desetak izlo`bi. Djela su rezultat mog dvadesetogodi{weg rada. @elio sam da se predstavim kulturnoj javnosti Bijeqine ovom izlo`bom, a ovo je mali sukus onoga {to slikam u posqedwe vrijeme. S obzirom na to da se godinama

dru`i sa likovnim umjetnicima koji su izlagali i u Me|unarodnoj galeriji portreta u Tuzli, Sarajli} ka`e da je portret stara, mo`da i najte`a likovna tehnika i tema. -N Neki kriti~ari ka`u da je portret ve} pomalo anahrona, zaboravqena tema. Portretu se vra}aju vrhunski stvaraoci. Mi `ivimo u jednom globalnom vremenu koje ne haje za "ono malo du{e". Ipak, qudski lik je vje~ita tema i inspiracija, ne samo u kwi`evnosti, ve} i u slikarstvu. Sarajli} isti~e da Me|unarodna galerija portreta u Tuzli ima izuzetno dobru saradwu sa profesorkom Desankom Trakilovi} i Slobomir P univerzitetom, te da je bijeqinski hor nekoliko puta do sada gostovao u Tuzli. Q.Q.


ZDRAVSTVO

SEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009.

DRUGA FAZA ISTRA@IVAWA BALKANSKE ENDEMSKE NEFROPATIJE

NA SRE]U NEFROPATIJA U CRWELOVU STAGNIRA

Dowem Crwelovu, u subotu, {estog juna obavqena je druga faza istra`ivawa "Balkanske endemske nefropatije" koje je organizovano u saradwi sa Medicinskim fakultetom u Fo~i, Domom zdravqa Bijeqina i Skup{tinom op{tine Bijeqina. - U prvoj fazi ispitivawa, krajem marta, pregledano je vi{e od 800 stanovnika Crwelova. Danas }e biti pregledano oko 100 pacijenata, a dodatnih 80 pacijenata }e pregledati porodi~ni qekari. Svim pacijentima se pored pregleda qekara radi ultrazvu~ni pregled bubrega, EKG, kompletna laboratorijska obrada krvi i urina, a dodatne analize krvi }e se raditi na Medicinskom fakultetu u Fo~i i Beogradu, izjavio je direktor Doma zdravqa Bijeqina mr sci. med. dr Zlatko Maksimovi}. Istra`ivawu u Dowem Crwelovu je prisustvovala profesor dr Qubica \ukanovi}, profesor na Medicinskom fakultetu u Fo~i. Govore}i o "Balkanskoj endemskoj nefropatiji" profesorka je rekla da je ovo bolest sa oskudnom simptomatologijom, te se zbog toga otkriva dosta kasno, takore}i u poodmakloj fazi. Me|utim, procenat oboqelih u Dowem Crwelovu se nije pove}ao u odnosu na 1971. godinu, tako

17

ZA ONE KOJI NE ZNAJU, A @ELE DA PITAJU

U

Pi{e: Pajkanovi} dr Zoran, ginekolog - aku{er

KARCINOM DOJKE

da se mo`e re}i da na ovom prostoru bolest stagnira {to profesorka \ukanovi} pripisuje boqim uslovima `i-

vota, redovnim qekarskim pregledima i dobroj kontroli krvnog pritiska. E.S.N.

POVODOM SVJETSKOG DANA ZDRAVQA DJECE

QEKAR NA PRVOM MJESTU Svaka infekcija ili bilo koje oboqewe moraju biti pod budnom pa`wom pedijatra, ako `elite da va{e dijete ima normalan rast i razvoj, savjetuje dr Stojanka [kori}, pedijatar u Domu zdravqa u Bijqini... talnom brigom o zdravqu djeteta mo`e se posti}i da najmla|i imaju dobru osnovu za normalan rast i razvoj, te je stoga potrebno posvetiti zna~ajnu pa`wu svakoj promjeni koja mo`e dovesti do ne`eqenih komplikacija i na vrijeme zatra`iti pomo} qekara. - Dosta je raznolika siptomatologija zdravstvenih promjena kod djece sa kojom se suo~avamo i mo`e se re}i, da preovladaju simptomi vezani za oboqewa koja se javqaju sezonski i za akutne promjene prouzrokovane drugim uticajima, naj~e{}e hranom, potvrdila je dr Stojanka [kori}, pedijatar u Domu zdravqa u Bijeqini, povodom Svjetskog dana zdravqa djece. - Biqe`imo ne{to u~estaliji prijem djece sa simptomima oboqewa sezonskog karaktera, kao {to su alergije na cvjetove, zatim nerijetko se javqaju roditeqi sa djecom koja imaju odre|enih digestivnih problema pra}enih prolivima i povra}awem, koji su posqe-

S

dica konzumirawa ranog vo}a i povr}a. Tako|e, u ovo vrijeme, ~esto najmla|i pacijenti dolaze zbog uboda insekata i ovi slu~ajevi zahtijevaju {to hitniji dolazak qekaru. Imali smo i nekoliko prijema djece, gdje su nam rodite-

qi u nedoumici rekli da se pla{e, da im je dijete mo`da ujela zmija, tako da smo brzom intervencijom utvrdili da toga nije bilo. Va`no je napomenuti da roditeqi u takvom nejasno slu~aju, odmah do|u kod najbli`eg qekara, a ne da posje}uju nadriqekare i piju nekakve preparate, isti~e dr [kori}. U na{em gradu trenutno radi 15 pedijatara, od ~ega ~etiri u Domu zdravqa, sedam u Op{toj bolnici "Sveti vra~evi " i ~etiri pedijatra u privatnoj praksi, {to je dovoqno za postoje}i broj stanovni{ta i djece na podru~ju op{tine Bijeqina. - Prilikom bilo kakve promjene zdravqa djeteta, bitno je da roditeqi reaguju brzo i imaju povjerewe u qekara, jer blagovremenom intervencijom i kasnijom disciplinovanom terapijom, mogu}e je veoma brzo otkloniti oboqewe. Pored ovoga, ukoliko pedijatar roditeqima objasni skidawe povi{ene tjelesne temperature kod djeteta, ili pojewe u slu~aju proliva i povra}awa, te higijenskodijetetski re`im, sami roditeqi mogu preduzeti odre|ene aktivnosti, kako bi pomogli djetetu, bez dolaska pedijatru, savjetuje na kraju dr Stojanka [kori}. S.\.

Du`nost svakog qekara je da izvjesna saznawa iz struke pribli`i {irem krugu qudi. To nije nimalo lak zadatak, jer je potrebno izbje}i upro{}avawe do vulgarnosti, sa jedne strane, kao i visoko stru~nu terminologiju, koja ~ini tekst nerazumqivim za noebavije{tenog ~itaoca, sa druge strane. Vode}i ra~una o ovom izre~enom stavu, poku{a}u da vam predo~im nekoliko ~iwenica o karcinomu dojke za koji se znalo 3.000 godine prije nove ere. Karcinom dojke je najzastupqeniji maligni tumor `ena (25 odsto od svih karcinoma) i naj~e{}i je uzrok smrti od malignih tumora, te kao takav spada u grupu bolesti od posebnog interesa, kako za zdravstvene radnike, tako i za dru{tvo u cjelini. Rijetko se javqa prije dvadesete godine `ivota. Najve}i broj oboqelih je izme|u 40. i 60. godine `ivota. Istovremena pojava karcinoma u obje dojke javqa se kod osoba mla|ih od 50 god. u jedan odsto slu~ajeva, dok se kod {est do osam odsto bolesnica karcinom naknadno razvija u drugoj dojci. Pojava karcinoma u trudno}i zapa`ena je u oko jedna do dva odsto slu~ajeva. Mu{karci 100 puta rje|e oboqevaju od `ena. Za nastanak i razvoj karcinoma dojke najodgovornija su tri faktora: 1. Genski ~inioci, ta~nije predispozicija dokazana je pove}anim rizikom dva do tri puta u ro|aka prvog stepena srodstva sa bolesnicama od korcinoma dojke. 2. Hormonski poreme}aji. Du`i reproduktivni preiod u `ena vezan za raniju pojavu menarahe i kasnijom menopauzom pove}ava rizik od pojave karcinoma. 3. Faktori sredine, posebno na~in `ivota i navike bitno uti~u kao rizi~ni faktori. Ishrana sa visokim sadr`ajem masnih susptanci ( u masnom tkivu konvertuju se estrogeni u androgene),te u`ivawe alkohola i stresne situacije pove}avaju rizik od pojave karcinoma. Bolest se naj~e{}e javqa u Sjevernoj Americi i u industrijski razvijenim zemqama Evrope, a rijetko se javqa u Africi i zemqama dalekog Istoka. Karcinom dojke se klini~ki ispoqava kao palpabilna ~vrsta i bezbolna rezistencija, naj~e{}e fiksirana za podlogu i okolinu. Naj~e{}e zaposjeda gorwe spoqne kvadrante 50 odsto, zatim centralni, subareolarni dio 20 odsto, a potom ostale kvadrante 10 odsto. Inspekcijom se mogu da uo~e odre|ene promjene na ko`i dojke, areoli i bradavice koje ne moraju uvijek da budu znak maligne bolesti, ali dovoqan nalaz za daqa ispitivawa. Razlika u veli~ini i obliku dojke, izmijewen polo`aj bradavice, retrakcija bradavice, uvla~ewe ko`e dojke, crvenilo i edem ko`e dojke, asimetri~no pro{irewe supkutanih venskih krvnih sudova ili spontana sekrecija iz bradavice dojke. U sklopu klini~kog pregleda stezawe bradavice izme|u palca i ka`iprsta i provokacija dobijawa sadr`aja za citolo{ki pregled, kao i palpatorni pregled obje pazu{ne jame su obavezne dijagnosti~ke procedure. Na klini~ki pregled se nadovezuje mamografija obje dojke, ultrazvu~ni pregled obje dojke, pazu{nih jama, parasternalnih limfnih ~vorova, a po potrebi i galaktografija, magnetna rezonancija, kserografija i termografija dojki. Za postavqwe kona~ne dijagnoze izvodi se ciqana aspiraciona biopsija ili punkacija pod kontrolom ultrazvuka,ekscizija dijela tumora ili tumora u cijelini i ekstirpacija uve}anog limfnog ~vora. Radi planirawa terapije potrebne su i dopunske metode ispitivawa laboratorijske analize, RTG plu}a i kostura, ultrazvu~ni pregled abdomena itd. Mamografija je rendgensko snimawe dojki gdje vr{imo vizuelizaciju nepalpabilnih tumora,kao i otkrivawe mikrokalcifikacija koje mogu biti jedna od najsuptilnijih znakova rane pojave bolesti. Uspje{nost u detekciji kre}e se oko 97 odsto. Mamografija je postala nezamjenqiva i neprevazi|ena dijagnosti~ka metoda u otkrivawu tumora dojke koju ne treba raditi kod osoba mla|ih od 30 godina `ivota, sem ukoliko klini~ki postoje jasni znaci koji ukazuju na malignitet. Prvo snimawe dojke preporu~uje se u 35 do 36. godine `ivota i slu`i kao bazna mamografija radi kasnijeg pra}ewa i pore|ewa stawa u dojkama.

Po{tovani ~itaoci, va{a pitawa mo`ete poslati elektronskim putem na adresu: semberske@spinter.net


18

PISMA ^ITALACA / OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009.

PISMA ^ITALACA

TREBA LI DA SAVIJEMO I ZASTAVE? a li je dovoqno da narodi {to `ive pod zastavom Republike Srpske, samo prisustvuju, iz godine u godinu u sve mawem broju, predaju sje}awu na{u slavu i na{e `alosti, stajawem na komemoraciji ili u ciqu obiqe`avawa nekog datuma ili kulturne manifestacije i izra`avaju svoju saglasnost ili srodnost sa razlogom okupqawa ali ni~im izra`enog zajedni~kog, javno i slobodno istaknutog imeniteqa koji potvr|uje zajedni{tvo okupqenih, istorijsko nasqe|e, tradiciju i kulturu, patriotizam, zastavu i intonirawe himne ,,Bo`e pravde’’. Koliko mi je poznato ni zastava, kao ni himna ,,Bo`e pravde’’ nisu zabraweni za javno isticawe, niti izvo|ewe, a kako nema zabrane, nema ni kazne. Koji je onda razlog za zaboravqawe vlastitog, kolektivnog, identiteta? Odgovor je zajednica, sa svojim izabranim i imenovanim predstavnicima koji zaboravqaju da su obavezni, sve tokove dru{tva organizovati u kulturi i tradiciji naroda iz kog poti~u i koji ih je izabrao, pa

D

samim tim {to predstavqaju istorijski narod sa svom svojom kulturom u koje ubrajam i obi~aje, potrebu naroda za isticawem, izvo|ewem svojih simbola formalizovati propisivawem obaveznog dijela protokola kojih se mora i treba pridr`avati sa sadr`ajem propisanim za svaku posebnu priliku sve dok za to bude postojala potreba. Ovih dana odr`avani su razni festivali, obiqe`avawa formirawa jedinica Vojske Republike Srpske, komemoracije, polagawe cvije}a i vijenaca na masovnim grobnicama Vojske Republike Srpske, kao spomenicima. Da nije pretjeranog teksta repertoara, te{ko bih se moglo zakqu~iti gdje i kome se odaje po~ast, a qudi odre|eni za obavqawe ~ina polagawa vijenaca i cvije}a ostaju bukvalno zate~eni: ,,Zar je to sve?” Ni zastave pod kojom su poginuli, niti himna (nazovimo je sve~anom pjesmom) sa kojom su se ponosili i za koju su se nadali da }e pokoqenima koja dolaze wihovi simboli pod kojima su prinijeli najvredniji dar svom narodu biti prenijeti sa istim zna~ewem i qubavqu koju su oni nosili u svojim srcima.

O izno{ewu i isticawu ratnih zastava jedinica koja bi trebalo sa ponosom i dostojanstvom pokazati djeci i unucima qudi koji su se borili pod wima, nema ni govora. Kao da je biti vojnik Vojske Republike Srpske i pripadati jedinici koja se borila za pobjedu bez podlosti i pretenzija za tu|im i koji nisu `eqeli rat, sramota. Pored mnogih nave{}u i primjer ,,izbjegavawa” obaveza isticawa zastava Republike Srpske na zgradama ~iji su vlasnici fizi~ka lica organizovani kao ,,Zajednica eta`nih vlasnika” koje su pravna lica, pa samim tim i obavezu po{tovawa i sprovo|ewa Zakona o upotrebi zastave, grba i himne. Mnoge, starije zgrade nisu ni u predratnom periodu imale nosa~ ili jarbol za isticawe zastava, ali se ta ru`na praksa nastavqa i danas. Ve}ina novoizgra|enih stambenih zgrada nema izgra|en odgovaraju}i nosa~ za zastavu, mada su za wih izdata odobrewa za upotrebu nakon tehni~kog prijema, {to je u zemqama Evropske Unije strogo propisana obaveza. Svetislav Stevanovi}, dipl. ekonomista

PRVI SUSRETI GENERACIJA U^ITEQSKE [KOLE U BIJEQINI ovodom 55 godina mature prve generacije bijeqinske U~iteqske {kole, predstavnici generacije dogovorili su se da od 26 i 27. juna 2009. godine u Bijeqini se odr`avaju zajedni~ki susreti. Prvi susreti generacija U~iteqske {kole odr`a}e se u sali Doma omladine u Bijeqini, sa po~e-tkom u 12 ~asova. Organizacioni odbor je formulisao sqede}i program: 1. Otvarawe Susreta, a) Mom~ilo Babi}, predsjednik Organizacionog odbora pozdravna rije~ b) Akademik Qubomir Zukovi}-besjede, v) Branka Zekanovi}: himna ,,Ta iskra li si, ti Filipe’’ g) Dragica \eki}: pjesma ,,Sveti Savo’’ d) Fahra Crnki}: esej ,,U~itequ od u~iteqa’’ |) Sla|ana Todorovi}: pjesma ,,Poema o u~iteqici’’ 2. Drago T. Panti} ,,Pedagogizacija dru{tva kao humanisti~ki i demokratski ~in u reformi obrazovawa’’ (uvodni referat) 3. Pozdravne rije~ki gostiju 4. Sje}awe biv{ih u~enika na {kolovawe i u~iteqevawe 5. Kazivawe profesora o U~iteqskoj {koli i wenim generacijama 6. Glavna tema: ,,[kola i nastavnik-ju~e, danas, sutra’’

P

a) Referat ,,U~iteqska {kola u Bijeqini krupan korak u razvoju {kolstva u Semberiji Posebni prilozi bi}e podnijeti o trojici uglednih u~iteqa na podru~ju Semberije: Gavrilo Suboti}, glavni i odgovorni urednik ,,Prosvjetnog lista’’, Bo`o Pavlovi}, izuzetan mentor i savjetnik pedago{kih prakti~ara i Jovan Du~i}, veliko ime u srpskoj kwi`evnosti. b) Saop{tewe i duskusije 7. Prijem za u~esnike susreta u Op{tini Bijeqina 27. jun 2009. u 9 ~asova 1. Saop{tewe i diskusije o temi ,,[kola i nastavnik-ju~e, danas, sutra’’ 2. Poruke i zakqu~ci o idejama i akcijama za budu}nost a) Prijedlog za osnivawe Dru{tva ,,Semberski u~iteqi’’ b) Prijedlog za osnivawe Pedago{kog muzeja u Bijeqini v) Prijedlog za ustanovqewe nagrade ,,U~iteqsko pero’’ g) Teze o reformi osnovnog vaspitawa i obrazovawa d) Teze za novi studijski plan pedago{kih fakulteta |) Projekat ,,Spomenica U~iteqske {kole u Bijeqini 1950-1972 Prijedlog da se ustanovi ,,Svetsavska nagrada’’ `) Prijedlog da se otvori ,,Pedago{ka antikvarnica’’ u Bijeqini

z) Vidovdanska poruka u~iteqa Semberije i) Prijedlog da se ustanovi ,,Fond za {kolovawe djece poqoprivrednika Semberije’’ j) prijedlog da se ustanovi ,,Studentski festival’’ k) Projekat ,,fizi~ka kultura u sistemu obrazovawa u dru{tvu’’ l) Inicijativa da se 2010. godine odr`i u Bijeqini ,,Kongres studenata Semberije’’ m) Inicijativa da se osnuje Fond solidarnosti prosvetara Semberije n) Prijedlozi za koncepciju organizovanijih manifestacija posve}enih Filipu Vi{wi}u o) Program Drugih susreta generacije U~iteqske {kole 2010. godine koji }e biti posve}eni i jubileju 60 godina od osnivawa U~iteqsko {kole u Bijeqini. Susreti generacija U~iteqske {kole predstavqa}e Podstrek za dru`ewe i saradwu pedago{kih radnika i drugih stru~waka sa podru~ja Semberije i {irih regiona, prije svega u ostvarivawu koncepcije dru{tva znawa, informacionog dru{tva, pedago{ke revolucije i kulture mira. ORGANIZACIONI ODBOR za pripreme Prvih susreta generacija U~iteqske {kole u Bijeqini

Bosna i Hercegovina Republika Srpska OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija Broj: 080 - 0- DN - 08 - 004-080 U Bijeqini, dana 01. 06. 2009. god. Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-004-080, po zahtjevu MARICE \URI], k}eri Vasilija iz Modrana, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao katastarske parcele broj: 308/2 po kulturi {uma 2. klase zv. Hiseta u povr{ini od 3200 m2, broj: 309/2 po kulturi pa{wak 2. klase zv. Hiseta u povr{ini od 1700 m2, broj: 716 po kulturi pa{wak 2. klase zv. Oku}nica u povr{ine 3000 m2, broj: 717/2 po kulturi wiva 6. klase zv. Oku}nica u povr{ini od 3000 m2 i broj: 1642 zv. Brod po kuluri wiva 4. klase u povr{ini od 5185 m2 i {uma 3. klase u povr{ini od 572 m2 upisane u Pl. 725 k.o. Modran Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 725 k.o. Modran upisana je \uri} (Vasilija) Marica sa dijelom 1/1. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.

Bosna i Hercegovina Republika Srpska OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija Broj: 080 - 0- DN - 09 - 000-134 U Bijeqini, dana 27. 05. 2009. god. Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000-134, po zahtjevu HUSEINA ZAKOMCA, sina Alije iz Tuzle, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao k.~.br. 3494 u naravi stambena zgrada povr{ine 78 m2 i dvori{te povr{ine 113 m2, {to ukupno iznosi 191 m2, upisane u Pl. 2465 K.O. jawa 1. Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 2465 K.O. Jawa 1 upisan je Husein Zakomac sin Alije sa 1/1. Pravo na upis svojine u postupku uspostave novog zemqi{nokwi`nog ulo{ka stekao je Husejin Zakomac sin Alije iz Tuzle sa 1/1. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.


OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009.

IZ MATI^NOG

UREDA

O D 2 7 . 0 5 . 2 0 0 9 . D O 1 0 . 0 6 . 2 0 0 9. g o d .

R O \ E N I OD 27.05.2009.DO 10.06.2009.GOD. Trifun~evi} Anastasija, k}i Radeta i Slavice, Despotovi} Bojan, sin Ivana i Mirjane, Ba~vanin Duwa, k}i Vladimira i Sawe, Lazi} Andrijana, k}i Radoslava i Svetlane, Ibrahimbegovi} Alma, k}i Mensura i Senade, Hidanovi} Amanda-Refika, k}i Majkela i Jasmine, Trifkovi} Gavrilo, sin Bojana i Biqane, Rakanovi} Marijana, k}i Save i Jovanke, Bjelcanovi} Mijat, sin Gorana, Stani{i} Milan, sin Gorana i Vawe, Vasi} Mihajilo, sin Petra i Ane, \uri} Bojan, sin Marka i Ranke, Markovi} Darko, sin Dragana i Dragane, He}imovi} Adrijana, k}i Nexada i Jasmine, Luki} Sla|an, sin Gorana i Jele, Lazi} Jelena, k}i Milana i Sla|ane, Lazarevi} David, sin Neboj{e i Ilijane, Komarac Mihajlo, sin Radi{e i Dragane, Perkovi} Filip, sin ^ede i Mladenke, Gari} Nina, k}i Mladena i Branke, Milutinovi} Viktor, sin Du{ka i Sne`ane, Pani} Sla|ana, k}i Sla|ana i Biqane, [iqo Mihailo, sin Gorana i Smiqane, Ha{imovi} Justin Merlin, sin Jasmine, Dobrosavqevi} Awa, k}i Roberta i Biqane, Jovi} Radivoje, sin Ace i Slavice, Dragi~evi} Pavle Veles, sin @eqka i Jadranke, Mrkowi} David, sin Milana i Armele, Borkovi} Mihajlo, sin Dejana i Irene, Mi~anovi} Milo{, sin Mladena i Daliborke, Mitrovi} Valentina, k}i Milo{a i Zdenke, Savi} Milo{, sin Dragi{e i Biqane, \oki} Vasilije, sin Zorana i Svjetlane.

V J E N ^ A N I OD 27.05.2009.DO 10.06.2009.GOD. Ostoji} Sr|an i Lazi} Danijela, Baduka Dario i Remeti} Aleksandra, Blagojevi} @arko i Wegi} Jelena, ]evriz Ratko i Stojakovi} Milica, Joki} Savo i Jovi} Dijana, Pavlovi} Dejan i Radi} Dra`enka, Mi}i} Petar i Leti} Aleksandra, Peri} Dragana i Risti} Sne`ana, Ostoji} Milenko i Jevti} Gordana, Prodanovi} Milan i Dragi} Svetlana, Vuji} Dragan i Mikanovi} Tea, Risti} \or|o i Pavlovi} Stana, Ra{evi} Spasoja i Stani{i} Dragana, Simani} Slavko i Modrakovi} Branka, Mi}i} Dragi{a i Andrejevi} Ivana, Trnovac Zoran i Radovanovi} Brankica, Radovanovi} Dragan i Panti} Nevenka, Savi} Petar i ^obovi} Stana, Ivanovi} Neboj{a i Bartula Jelica.

U M R L I OD 27.05.2009.DO 10.06.2009.GOD. Milka Marti}, ro|. 1935, Miomir Simiki}, ro|. 1927, Stevan Novakovi}, ro|. 1922, Slavoqub Ostoji}, ro|. 1959, Srpko Radovanovi}, ro|. 1931, Du{anka Gavri}, ro|. 1927, Nada Peji}, ro|. 1934, Lenka Duvwak, ro|. 1950, Teodor Petrovi}, ro|. 1924, Dobrila Jovi}, ro|. 1943, Aleksa Mi}i}, ro|. 1937, @ivana \ur|evi}, ro|. 1938, Sead Omerovi}, ro|. 1960, Ru`ica Ili}, ro|. 1934, Rajo Lazi}, ro|. 1932, Qubomir Stojanovi}, ro|. 1927, Radmila Simi}, ro|. 1928, Bogdanka Trifunovi}, ro|. 1935, Ru`a \oki}, ro|. 1948, Dobrivoje Boji}, ro|. 1935, Obren Panti}, ro|.1933. godine.

mali oglasi Povoqno iznajmqujem apartmane u Tivtu, kod hotela, Palma’’, izlaz iz dvori{ta na pla`u. !: +38232674450, +38267242676 ***** Za prodaju povoqno: elektro pe} za centralno grijawe 10 KW sa bocom za potpritisak, elektro {poret ,,Slobo-da’’, usisiva~ ,,sloboda 400’’, ma{ina za prawe su|a ,,FAVORIT EI’’, upotrebqavane kade dva komada, dvotarifno mjerilo. !: 055/242-245, 065/517-421 ***** Kupujem dunum zemqe u Republici Srpskoj i to: u Priboju, Lipovicama, Labuckoj ili Zajednici, po cijeni do 500 KM po dunumu. !: 065/849-931 ***** Izdajem stan u privatnoj ku}i namje{ten u strogom centru grada (za mu{karca). Odvojen ulaz, kablovska TV, internet. !: 065/849-931, 055/206-351 ***** Prodajem povoqno autodijelove, uglavnom nove, za auto ,,Zastava 101’’. !: 055/483-178

***** Povoqno prodajem vikendicu pored rijeke Drine u Amajlijama. Cijena po dogovoru. !: 055/351-071, 00381-63-353631 ***** Prodajem dva kombajna 133, ,,xakaro{‘’ i ,,bunkera{‘’. Izdajem stan u blizini MUP-a, 60 m2, namje{ten. !: 055/383-037 ***** Izdajem apartmane i sobe na samoj obali mora sa privatnom pla`om, Herceg Novi, Bao{i}. !: 00382/31 374 083 00382/69 449 663 ***** Prodajem plac u Qeskovcu 730 m2, prilaz asfaltnim putem, u blizini prikqu~ci struje, vode i telefona. !: 055/250-274, 065/976-650 ***** Povoqno izdajem lokal u strogom centru Bijeqine 70 m2 cg, Ul. Gavrila Principa br. 15. Pogodno za kancelarije, predstavni{tva, ordinacije i sl.Prodajem pet dunuma {ume, udaqena od grada pet kilometara. !: 065/164-343, 055/201-665

19

Ul. Svetog Save br. 86 Bijeljina TEL: 055/212-791, MOB: 065/519-432

NOVO BIJEQINA KU]E 1.KNEZ IVO OD SEMBERIJE Ku}a 9x12 (prizeme, visoko potkrovqe), c.grijawe + pom. zgrada 15x5 (dvosoban stan sa gara`om), Na placu od 500 m2 (ogra|eno) CIJENA: 125.000 KM 2.LAZE KOSTI]A Ku}a 10x7 (prizemqe, sprat) Odmah useqiva, + pom. objekat Na placu od 230 m2 CIJENA: 75.000 KM 3.HERCEGOVA^KA Ku}a 13x8,50 (podrum, prizemqe, visoko potkrovqe) Nova gradwa, kompletno opremqena, Na placu od 463 m2 CIJENA: 150.000 KM

BIJEQINA STANOVI 1.KRAQA DRAGUTINA Stan P=73 m2, IV sprat. + gara`a 6x3 CIJENA: 61.000 KM 2.BORISA PASTERNIKA Stan jednosoban P=27 m2, I sprat, nov, odmah useqiv CIJENA: 1.450 KM/m2 3.CARA URO[A Stan P=40 m2, nov odmah useqiv, prizemqe CIJENA: 1.300 KM/m2

POSLOVNI PROSTORI 1.PAVLOVI]A PUT Poslovno stambeni objekat (200 m2 poslovnog i 100 m2 stambenog prostora) U funkciji, sve dozvole, Na placu od 3800 m2 CIJENA: 395.000 KM

PLACEVI 1.RAJE BANI^I]A Poqoprivredno zemqiste P=6000 m2 CIJENA: 13.500 KM

SEOSKA DOMA]INSTVA 1.PATKOVA^A Ku}a 13x11 (prizemqe, visoko potkrovqe), c.grijawe + gara`a, nova gradwa, odmah useqiva, Na placu od 500 m2 CIJENA:110.000 KM

2.DVOROVI Ku}a 9x7, prizemna, nova gradwa + spratni pom. objekat (stan, radionica) + ostali pomo}ni objekti Na placu od 1430 m2 CIJENA: 85.000 KM

EKSTRA POVOQNO

3.IVE ANDRI]A Stan P=68 m2, I sprat, ekstra izvedba + klima, eta`no (podno) grijawe, CIJENA: 105.000 KM 95.000 KM 4.LAZE KOSTI]A Stan P=43,50 m2, I sprat, CIJENA: 1.150 KM/m2 1.100 KM/m2

BIJEQINA - KU]E

BIJEQINA LOKALI

1.NIKOLE SPASOJEVI]A 2 ku}e, + qetna kuhiwa, Na placu od 750 m2 CIJENA: 140.000 KM 120.000 KM 2.BORISA PASTERNIKA Ku}a 8x9 (podrum, prizemqe, sprat) Nova ku}a, na placu od 230 m2 CIJENA: 190.000 KM 170.000 KM 3.PANTELINSKA Ku}a 12,80x10,5 (podrum, prizemqe, sprat, potkrovqe) Na placu od 480 m2 CIJENA: 125.000 KM 120.000 KM 4.LAZE KOSTI]A Ku}a 10x9 (prizemqe, visoko potkrovqe) + qetna kuhiwa 10x5 Na placu od 620 m2 CIJENA: 150.000 KM 140.000 KM 5.MAJEVI^KA Ku}a 9x8, prizemna, nova, nedovr{ena + starija ku}a, Na placu od 358 m2 CIJENA: 90.000 KM 85.000 KM 6.SOKOLSKA Ku}a ukupne stambene povr{ine 150 m2 (dupleks) + qetna kuhiwa, Na placu od 400 m2 CIJENA: 110.000 KM 90.000 KM

1.VIDOVDANSKA Lokal P=26 m2, prizemqe, CIJENA: 2.000 KM/m2 1.400 KM/m2 2.TRG \ENERALA DRA@E Lokal P=68 m2, u funkciji, ekstra lokacija, CIJENA: po dogovoru

BIJEQINA STANOVI 1. @RTAVA JADOVNOG Stan P=49,5 m2, I sprat, nov, odmah useqiv, CIJENA: 1.600 KM/m2 1.400 KM/m2 2.@RTAVA JADOVNOG Stan P=56,5 m2, I sprat, nov, odmah useqiv, CIJENA: 1.600 KM/m2 1.400 KM/m2

PLACEVI 1. TRWACI Zemqi{te P=11.000 m2 (uz magistralni put BN-Ra~a) Mogu}a parcelacija, dozvoqena gradwa CIJENA: 10 KM/m2 8 KM/m2 2.PAVLOVI]A MOST - Drina Parcela P=10.000 m2 CIJENA: 60.000 KM 50.000 KM 3.PAVLOVI]A MOST Plac P=500 m2, + temeqi 9x6 CIJENA: 26.000 KM 24.000 KM

SEOSKA DOMA]INSTVA 1.BALATUN Ku}a P=40 m2,prizemna + pom.objekat P=47 m2, na placu od 440 m2 + vo}wak P=976 m2 + obradivo zemqi{te P=2005 m2 CIJENA: 25.000 KM 18.500 KM

OSTALA MJESTA 1. SIMIN HAN Ku}a 10x11,50 (prizemqe, sprat, visoko potkrovqe) Prazna, useqiva + pomo}ni objekti (gara`a, su{nica...) Na placu od 1000 m2 (na gl. putu) CIJENA: 160.000 KM 140.000 KM

A.D. VODOVOD I KANALIZACIJA Hajduk Stanka br. 20, Bijeqina 76000, Tel. +387-555-2226-4460, Faks +387-555-2 210-7751, E-maill: office@bnvodovod.com

VODA JE @IVOT Blagovremenim pla}awem Va{ih ra~una obezbje|ujete kvalitetno vodosnabdijevawe i zdravu vodu za pi}e!

Va{ AD ,,Vodovod i kanalizacija” Bijeqina


20

^ITUQE / OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009.

U znak sje}awa na na{eg dragog

POMEN

POMEN Dana 14.06.2009. godine navr{avaju se tri godine od smrti na{eg oca

Dana 04.06.2009. godine navr{ilo se 11 godina od smrti na{e majke

STOJA SAVI] 16.06.1989-116.06.2009. Po~ivaj u miru dobra na{a majko

TVOJA DJECA

CVIJETE @ARKA KRSMANOVI] KRSMANOVI]A Va{a djeca: RADOSLAV i RADA sa porodicama

Dana 13.06.2009. godine u subotu u 10 ~asova, odr`a}e se polugodi{wi pomen na Gradskom grobqu u Pu~ilama na{oj dragoj

Dana 15. juna navr{ava se godina dana od kako nije sa nama

QUBI[U SAVI]A MAUZERA 07.06.2000-007.06.2009.

JOVANKI (ro|. Bumbi}) PAPRICA

Tvoji

S qubavqu, po{tovawem i tugom ~uva}emo uspomenu i sje}awe.

KOJI]I i SEKULI]I

Suprug MILORAD, k}erke SNE@ANA, SVETLANA i RADMILA, zetovi, unu~ad i ostala rodbina i prijateqi

Pomen je 13.06.2009. u 16 ~asova G. Magnojevi} NA[I DRAGI RODITEQI

S qubavqu i po{tovawem

PORODICA

Dana 19. avgusta 2009. godine navr{ava se 17 godina od pogibije

DEJAN TOMI]

\OKAN

MARA KALAJXI]

Mnogo je lijepih uspomena da vas vje~no pamtimo, da o vama s ponosom pri~amo i da vas nikada ne zaboravimo.

K}erke SLAVKA i DARINKA Dana 13.06.2009. godine navr{avaju se tri godine od iznenadne smrti majke

MILKE JELA^I] Mnogo je lijepih uspomena da te vje~no pamtimo, da o tebi s ponosom pri~amo i da te nikada ne zaboravimo.

Tvoja GOGA sa porodicom

Prodajem dje~iji krevetac sa du{ekom u odli~nom stawu, dvoja dje~ija kolica, bebi sjedi{te za auto, dje~iju {etalicu, bebi quqa{ku, sve veoma povoqno ! 065-66 70-77 51

Prodajem ku}u sa centralnim grijawem, dvori{tem i gara`om. Cijena po dogovoru. ! 0 5 5 / 2 0 9 -11 3 3

SKOKO OLGA 1922-22008.

GORANA SAVI]A Vrijeme prolazi, rana je sve ve}a, a bol sve ja~i u du{i majke i sina

Tra`im ~ovjeka za brak, starosti od 65-70 godina. Obezbije|en stan u Velikoj Obarskoj. Molim bez SMS poruka. ! 066/175-407

Povoqno prodajem nov usisiva~-RANIBOW pogodan za sve vrste pru`awa usluga po stanovima-ku}ama-prawe, usisavawe(tepiha, kau~a, prawe plo~ica) ! 065/438-944,055/201-345

Pro{le su duge tri godine od kada nisi sa nama. Te{ko se mirimo sa ~iwenicom da Tebe vi{e nema i da vi{e nikada ne}emo vidjeti Tvoje nasmijano lice i ~uti Tvoj glas, ali }emo Te uvijek pamtiti vedrog, veselog dobrog i plemenitog kakav si bio. Tvoji najmiliji

RADENKO TOMI] Sedamnaest godina je pro{lo od kako smo Te izgubili. Ostaju tragovi koji se ne bri{u, sje}awa koja ne blijede, rane koje ne zarastaju i pitawe na koje nema odgovora.

Za tobom vje~no pate tvoja mama, brat i sin

[kola glume koju vodi akademska umjetnica Qiqana \uri}, upisuje nove polaznike. Upis je u prostorijama O[ "Vuk Karaxi}", subotom od 10.00 do 13.00.

IME I PREZIME

TEKST

Atinska 2, Bijeqina


21

SEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009.

Sport

U POSQEDWOJ UTAKMICI SEZONE RADNIK UBJEDQIV (5:1) PROTIV SOKO^ANA

Direktor 055 773 360 www.skalaradio.net

Marketing 055 771 520 skala@rstel.net

Nastavqa se serija odlazaka...

RADNIKU TRE]E MJESTO ako su gostima bodovi bili neophodni u borbi za opstanak, a doma}in bez ikakvog rezultatskog motiva, Radnik je bio boqi rival tokom svih 90 minuta, mada je boqu i nadmo}niju igru krunisao tek u drugom poluvremenu. Ruku na srce, igrom kakvu je pru`io u Bijeqini, Glasinac nije ni zaslu`io opstanak u eliti, a kako su neki drugi klubovi, sli~nog kvaliteta, ipak izborili opstanak, trebalo bi da svoju ocjenu daju nadle`ni fudbalski organi. Po~etak utakmice u Bijeqini pripao je doma}oj ekipi, ali su se prvi radovali gosti jer su u 8. minutu do{li u vo|stvo pogotkom Ne|e [uke iz opravdano dosu|enog jedanaesloterca, nakon {to je Gavri-l vi} neoprezno startovao na napada~a gostiju Planin~i}a. I pored toga Bijeqinci su nastavili da napadaju, pa su evro golom Marinkovi}a sa nekih 25 metara uspjeli da izjedna~e rezultat. Ne{to vi{e ne-dostajalo im je i sportske sre}e, pogotovo maleroznom Filipu Vuji}u koji je u 16. i 39. minutu pogodio stativu protivni~kog gola. U drugom poluvremenu gosti nisu imali vi{e snage da pru`e ozbiqniji otpor, pa je golman Neboj{a Div~i} bio primoran da jo{ ~etiri puta vadi loptu iz mre`e. Najprije ga je u 60. minutu savladao Vuji} iz neposredne blizine, a do kraja utakmice ekipa Radnika igrala je za svog najboqeg strijelaca Mirka Marinkovi}a koji se jo{ tri puta upisao u listu strijelaca i na kraju dobio zaslu`en aplauz od malobrojnih navija~a koji su do{li na posqedwu utakmicu ove sezone. [ampion je, kao {to se ve} odranije znalo, Rudar Prijedor koji je izborio ulzaka u Premijer ligu BiH, dok je Radnik kona~no tre}i na tabeli iza drugoplasirane Kozare. Iz lige ispadaju Jedinstvo iz Br~kog, Gasinac iz Sokoca i Borac iz [amca. Novi ~lanovi Prve lige su Napredak iz Doweg [epka i T. N. Sloga iz Trna.

I

RADNIK GLASINAC

5 1

STRIJELCI: 0:1 [uka (8, penal), 1:1 Marinkovi} (35), 2:1 Vuji} (60), 3:1 Marinkovi} (64), 4:1 Marinkovi} (83), 5:1 Marinkovi} (89), stadion: Gradski, gledalaca: 150, sudija: Dragan Petrovi} (Bawa Luka) 7,5, pomo}nici: Dragan Mejaki} i Dragan Li~ina (oba iz Bawa Luke), delegat: Dragan An~i} (Prwavor), `uti kartoni: Vasi}, Mitrovi}, Gavrilovi}, Pavi}, \uri}, Su{i} (Radnik), Jolovi}, [uka, Stani} (Glasinac). Igra~ utakmice: Mirko Marinkovi} (Radnik) 8,5. RADNIK: \or|i}, Vasi}, Mitrovi} (od 46. Arnautovi}), Jevti}, Konculi}, Gavrilovi} (od 17. Jawi}, od 46. Su{i}), Pavi}, Ga{ovi}, \uri}, Marinkovi}, Vuji}. Trener Nikola Bala. GLASINAC: Div~i}, ]irjani}, Pajevi}, Maksimovi}, Kova~ (od 73. ]erani}), ^oli}, Skoko (od 76. Stani}), Jolovi}, [uka, Planin~i}, Mo~evi}. Trener Davor Krsmanovi}.

KONA^NA TABELA 1. Rudar Prijedor

64

2. Kozara

57

3. Radnik

52

4. Proleter

41

5. Sloga

41

6. Sutjeska

40

7. Qubi}

40

8. Drina

39

9. Sloboda

39

10. Famos

39

11. Mladost

39

12. Drina HE

39

13. BSK

38

14. Borac

37

15. Glasinac

34

16. Jedinstvo

33

PO ZAVR[ETKU FUDBALSKE SEZONE, NA POMOLU NOVA KRIZA U BIJEQINSKOM PRVOLIGA[U

DRAGAN PERI] ODLAZI SA MJESTA PREDSJEDNIKA ako je Radnik tek zavr{enu sezonu okon~ao na tre}oj poziciji prvoliga{ke tabele, bio u~esnik finalne utakmice Kupa RS i izborio plasman me|u osam najboqih klubova u Kupu BiH, predsjednik Upravnog obora Dragan Peri}, nalazi se pred podno{ewem neopozive ostavke. - Tekst ostavke ve} sam napisao, ostalo je samo da ispod we stavim potpis i to }u najvjerovatnije u~initi do sjednice Upravnog odbora koju sam zakazao za 10. juni. Razlog je izuzetno te{ka finansijska situacija, odnosno nespremnost {ire lokalne zajednice da u~estvuje u stvarawu potrebnih uslova za normalno funkcionisawe kluba, a u takvoj atmosferi ni ja nisam u mogu}nosti da u ve}oj mjeri doprinesem poboq{awu situacije u klubu, ka`e Peri} koji se na ~elu UO Radnika nalazi od decembra 2007. godine. Od januara do juna Radnik je iz op{tinskog buxeta dobio pet mjese~nih rata po 24.000 KM (ukupno 120.000 maraka), me|utim samo za plate i honorare u mjese~no se potro{i oko 17.000 KM, od ~ega oko 11.000 ide na plate fudbalerima i stru~nom {tabu, 3.700 na stalno zaposlene i radnike anga`ovane po ugovoru o djelu i ne{to vi{e od 2.000 KM na trenere u omladinskom

I

Dragan Peri}

pogonu. Po~etkom januara podignut je kredit od 20.000 KM za sanirawe dugova prema fudbalerima, a u ovoj godini ispla}ene su januarske i februarske plane, {to zna~i da se svima, od fudbalera do administrativaca, duguju po tri li~na dohotka. Ostali novac utro{en je za finansirawe priprema, takmi~ewa u Kupu RS i proqetne polusezone u Prvoj ligi RS, te ostalih tro{kova bez kojih klub ne bi mogao funkcionisati. Prihodi iz drugih izvora su zanemarqivi, pa nije te{ko zakqu~iti da je Upravni odbor pao na tom is-pitu, iako se u wemu nalazi nekoliko bogatijih bijeqinskih biznismena.

- Divim se fudbalerima i stru~nom {tabu na svemu {to su izdr`ali i rezultatima koje su postigli. To }u re}i i na sjednici Upravnog odbora i oni ni u kom slu~aju nisu razlog zbog kojih namjeravam da odem iz kluba, tvrdi Peri}. U protekloj sezoni nekoliko igra~a koji su prethodnog qeta do{li u Radnik i onih iz omladinskog pogona pokazali su da imaju potreban kvalitet i za ambiciozniji klub od Radnika. Me|utim, po{to svi imaju jednogodi{we neamaterske ugovre oni su ovog qeta slobodni u izboru nove sredine. Tokom zime ve} su oti{li Marko Ze~evi}, Miqan Vico i Vladimir Ranki}, a sada se na izlaznim vratima nalaze najboqi strijelac lige Mirko Marinkovi}, zatim Asmir Avduki}, Pavle Su{i}, Filip Vuji}, Cvijetin Pavi}, Dragan Konculi}... To su razlozi {to navija~i sa zebwom i{~ekuju {ta }e se doga|ati u qetnoj pauzi, jer su mnogi vjerovali da }e Radnik u narednoj sezoni najaviti juri{ za povratak u Premijer ligu. Jasno je da ih ne interesuje prvoliga{ko takmi~ewe, jer se ovog proqe}a na Gradskom stadionu okupqalo tristotiwak, a u fini{u sezone i mawe gledalaca po utakmici, iako je ulaz na prvenstvene me~eve bio besplatan. T.N.


22

SPORT

SEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009.

,, OKON^ANA SEZONA U DRUGOJ FUDBALSKOJ LIGI RS, GRUPA ,,ISTOK

Mirko Marinkovi}

NAPREDAK U ELITI ampionat Druge fudbalske lige R e p u b l i k e Srpske, grupa "istok" okon~an je trijumfom Napretka iz Doweg [epka koji je sa bodom prednosti ispred Romanije iz Pala osovjio titulu i nakon tri godine, vra}a se u prvu ligu Republike Srpske. Do {ampionskih bodova Napredak je stigao na gostovawu u Mili}ima gdje je savladao doma}u istoimenu ekipu rezultatom 1:0 pogorkom Vasiqevi}a u 61. minutu. Na taj na~in Napredak je osvojio 63 boda, a Romanija je ostala na 62 boda, po{to je u posqedwem kolu bila slobodna zbog ranijeg istupawa iz lige ekipe Han Pijeska. I borba za opstanak bila je zanimqiva do posqedweg kola, ali su na kraju izu lige ispala samo dva kluba, a to su, pored ve} pomenutog Han Pijeska, OFK [ekovi}i i Podriwe iz Tr{i}a. Rudar iz Ugqevika izborio je opstanak u posqedwem kolu, jer je u direktnoj borbi za o~uvawe drugoliga{kog statusa lako savladao OFK [ekovi}e sa 3:0 (dva gola Cviji}, jedan Stjepanovi}), a u ligi su ostali i Mili}i uprkos porazu od ekipe iz Doweg [epka. Semberski klubovi su u posqedwem kolu igrali neva`ne utakmice, jer nisu bili ni u

[

@ALBA ROMANIJE

Rukovodstvo Romanije iz Pala ulo`ilo je Fudbalskom savezu RS `albu na nepravilnu registraciju fudbalera Napretka iz Doweg [epka Danijela Milojevi}a. Romanija se `alila na ~iwenicu da je Milojevi} registrovan za Napredak bez sertifikata Fudbalskog saveza BiH iako je wegov prethodni klub bio FK "Beli orlovi" iz Toronta. Ukoliko se navodi Romanije poka`u ta~nim, Napretku prijeti oduzimawe bodova, a samim tim i titule, a Milojevi}u vi{emjese~na kazna zabrane igrawa.

borbi za opstanak ni u borbi za {ampionsku titulu. U borbi za tre}u poziciju na tabeli Mladost je u Velikoj Obarskoj savladala Podriwe iz Jawe sa 2:1 (Todorovi} 61. 90. - Sajtanovi} 31.), Proleter je u Brocu savladao doma}e Jedintvo sa 3:1 (Kunovac 4. Niki} 13. 50. - Jelisi} 78), dok je Gorica iz Pu~ila pora`ena od Lokomotive u Br~kom sa 4:1. Kona~an plasman ekipa sa na{eg podru~ja je sqede}i. Mladost iz Velike Obarske je tre}a sa 47 bodova koliko ima i ~etvrtoplasirano Podriwe iz Jawe. Proleter je peti sa 46, Jedinstvo sedmo sa 38, Gorica deveta sa 35, a Rudar iz Ugqevika koji je osvojio 31 bod je jedanaesto. Novi ~lanovi drugoliga{kog "istoka" su Mladost iz Sandi}a i Hercegovac iz Bile}e. T. N.

KONA^NA TABELA 1. Napredak

63

2. Romanija

62

3. Mladost (VO)

47

4. Podriwe (J)

47

5. Proleter

46

6. Vlasenica

41

7. Jedinstvo

38

8. Lokomotiva

36

9. Gorica

35

10. Mladost (R)

32

11. Rudar

31

12. Vele`

31

13. Mili}i

28

14. Podriwe (T)

26

15. [ekovi}i

26

REGIONALNA FUDBALSKA LIGA

TUGA U ^A\AVICI

ako se uporno borila za opstanak u Regionalnoj ligi, grupa "istok" Semberija Gaj iz Sredwe ^a|avice ipak nije uspjela da izbori opstanak. Ekipa koju sa klupe predvodi Vuka{in Jovanovi} pora`ena je u posqedwem kolu od Bir~a (2:4) na gostovawu kod ovog kluba, a po{to su direktni konkurenti u borbi za opstanak BSK Ledinci i Mladost iz Bogutova Sela zabiqe`ili pobjede ekipa iz Sredwe ^a|avice morala je da se pomiri sa selidbom u ni`i

I

Velibor Vidi}

rang. Takva sudbina prijetila je prije posledweg kola BSK Ledincima ali je pobjeda od 4:1 protiv Radni~kog iz Karakaja bila dovoqna za klub iz Batkovi}a da izbjegne ispadawe. U posqedwi ~as spasla se i Mladost iz Bogutovog Sela koja je pred svojim navija~ima savladala Bratstvo iz Bratunca sa 2:1. [ampionsku titulu i prelazak u Drugu fudbalsku ligu RS, grupa "istok" osvojila je Mladost iz Sandi}a koja je to u~inila na ubjedqiv na~in. Sloga iz Bijeqine ostvarila

je lijep uspjeh osvajawem tre}eg mjesta, dok je Drina iz Amajlija takmi~ewe zavr{ila na osmoj poziciji iako je dugo vremena bila u vrhu tabele. Sloga je u posqedwem kolu pora`ena u Lon~arima od Mladosti (0:2), a Drina u ^elopeku od Srpskog sokola (1:4). Pored Semberije selidbu u ni`i rang nisu mogle da izbjegnu ni Gr~ica iz Br~kog i Bira~ iz Dervente.Novi ~lanovi ove grupe Regionalne lige bi}e poznati po zavr{etku {ampionata u ni`im rangovima takmi~ewa. T. N.

PRELAZNI ROK

MARINKOVI] U OLIMPIKU? C entarfor Radnika Mirko Marinkovi} koji je sa 19 golova ubjedqivo najboqi strijelac Prve fudbalske lige RS u tek zavr{enoj sezoni, najvjerovatnije }e karijeru nastaviti u ekipi novog premijerliga{a Olimpik iz Sarajeva. Dobre igre u dresu Radnika napada~a koji je ponikao u ugqevi~kom Rudaru nisu ostale nezapa`ene, pa su mali izgledi da Marinkovi} i daqe ostane na Gradskom stadionu. [ef stru~nog {taba Olimpika Husref Musemi}, koji je i sam nekada bio najboqi strijelac bijeqinskog kluba, uporan je u nastojawima da Marinkovi} pre|e u redove "vukova". Wegove igre i golgeterski u~inak pa`qivo su pra}eni, a ~etiri pogotka koje je postigao protiv Glasinca bila su najboqa preporuka za skaute sarajevskog kluba.

- Prelazni rok je dug, pa }emo vidjeti {ta }e se dogoditi. Ponuda ima, ali trenutno mi one nisu u prvom planu, po{to `elim da se dobro odmorim po zavr{etku najuspje{nije sezone u mojoj karijeri. Pro{logodi{wa odluka da zaigram za Radnik pokazala se kao pun pogodak i zahvalan sam stru~nom {tabu i qudima u klubu {to su imali povjerewa u moje mogu}nosti. Ne{to konkretnije o nastavku karijere mo}i }u da ka`em u narednim danima, ostao je zagonetan Mirko Marinkovi}. Poznavaoci prilika tvrde da je golgeter Radnika dobio konkretnu ponudu od predstavnika Olimpika i da se radi o uslovima koji se ne odbijaju tek tako, po{to qudi iz ovog kluba `ele da stvore respektabilnu ekipu za nastup u Premijer ligi BiH.

STOPAMA MARKA ZE^EVI]A U Olimpiku se nalazi jo{ jedan fudbaler koji je, ne tako davno, branio boje bijeqinskog kluba. Radi se o Marku Ze~evi}u koji je na poziciji lijevog spoqweg bio u jesewem dijelu protekle sezone standardni prvotimac Radnika. Za Olimpik nastupa i doskora{wi napada~ Kozare iz Gradi{ke Goran Ku{qi}.

,, MEMORIJAL ,,HAKIJA TURAJLI]

VIDI] NAJBOQI TEHNI^AR a tradicionalnom Memorijalu "Hakija Turajli}" koji je proteklog vikenda odr`an u Sarajevu, bokseri bijeqinskog Radnika, nastupaju}i za selekciju BiH, osvojili su dvije zlatne i jednu srebrnu medaqu. Zlatna odli~ja pripala su Veliboru Vidi}u koji je, nakon tri pobjede, progla{en i za najboqeg tehni~ara na ovoj me|una-

N

rodnoj smotri, i Adnanu Haxihajdi}u, dok je srebrnu medaqu osvojio Emil Marki}, po{to je nakon dva trijumfa, finalnu borbu predao zbog povrede. Dobar utisak ostavili su i ostali reprezentativci BiH, a zlatne medaqe u svojim kategorijama osvojili su Fetahovi} (najboqi bokser turnira), Haxi} i Bo{wak, svi ~lanovi BK Ilixa.

- Ovo je bila jo{ jedna proba za na{e boksere pred nastup na Mediteranskim igrama. Pokazali su, da }e, uz pripreme koje ih o~ekuju, imati {ta da poka`u na veoma jakom turniru koji ih o~ekuje u okviru Mediteranskih igara, ka`e trener bijeqinskih boksera Milenko Tomi} koji, ujedno, obavqa i du`nost direktora bokserske repT. N. rezentacije BiH.


ZANIMQIVOSTI / OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 11. JUN 2009.

TUZLANSKA SLANA JEZERA

uzla je od pamtivijeka grad soli. Ime ovog grada, oduvijek, kroz sve faze wegovog postojawa i na jezicima svih putopisaca, kartografa, istori~ara i osvaja~a bilo je vezano za so. Rijeka Jala, koja proti~e kroz Tuzlu, nosi naziv koji poti~e od gr~ke rije~i Jalos, {to zna~i so, dok je grad kroz istoriju nazivan: Castron de Salenes, grad solana (gr~ki), Ad Salinas (latinski), Soli (ju`noslovenski), Tuz (turski), sve do dana{weg imena Tuzla, {to na turskom zna~i solana. Na tuzlanskom Sonom trgu uklesane su sqede}e rije~i: "Tuzla je jedno od najstarijih naseqa u Evropi. Sedam hiqada godina, od neolita do danas, qudi proizvode so i `ive na ovom prostoru. Gra|ani Tuzle obnovi{e Soni trg 2004. godine, sa vjerom da je qubav izvor nastanka i vje~itog trajawa svijeta". Uz nalazi{ta soli i wenu eksploatacioju, u Tuzli je prona|eno i jedno od najstarijih sojeni~kih naseqa u Evropi, koje datira iz neolita (mla|e kameno doba). Ovaj, ne{to du`i uvod, bio nam je neophodan i za pri~u o tuzlanskim slanim jezerima i slanim vodopadima, jedinstvenoj turisti~koj atrakciji u Evropi. Tuzlanska pla`a "Pano-

T

nika" nalazi se u naju`em gradskom jezgru, a u okviru "Panonike" izgra|en je i Arheolo{ki park - replika neolitskog sojeni~kog naseqa. Maid Porobi}, direktor Javnog komunalnog preduze}a "Panonika" ka`e da je rije~ o op{tinskom projektu u gradu za koji wegovi gra|ani ka`u da se nalazi "na zrnu soli". - Od 2003. godine krenula je realizacija ovog jedinstvenog kulturno - istorijskog i turisti~ko - rekreativnog projekta. Pro{le godine izgra|eno je jo{ jedno jezero, tako da danas mo`emo govoriti o kompleksu Panonskih jezera povr{ine 5,5 hektara. Ve} smo uredili i je-

Maid Porobi}

dan kvadratni kilometar {qunkovite obale, izgradili smo vodene slane slapove, otvo-

reni fitnes centar, zabavni centar za mlade. Izgradili smo i dje~iji park. Za ovih {est godina oko dva miliona gostiju posjetilo je Panonska jezera. U jezerima je slana voda, saliniteta 35 grama po litru i to je salinitet kakav imamo u Jadranskom moru. Porobi} ka`e da je poslovna orjentacija preduze}a "Panonika" sportsko - rekreativni i zdravstveni turizam. U pro{loj godini na ovim neobi~nim jezerima boravilo je ukupno oko 340.000 kupa~a. ^ak 30 odsto wih dolazilo je iz drugih op{tina i gradova BiH na kupawe i odmor u Tuzlu. Nisu rijetki gosti iz Hrvatske, Wema~ke, kao i bosanskohercegova~ka dijaspora. Porobi} nagla{ava da je identi~nu slanu vodu Austro Ugarska koristila za svoje slane bawe. Voda se crpi sa 600 metara dubine i u woj se nalaze i razli~iti minerali. Temperatura vode tokom qeta iznosi oko 29 stepeni Celzijusovih. Kompletna koli~ina vode u jezerima, oko 20.000 metara kubnih svakodnevno se po dva do tri puta profiltrira i to su stanadardi "plave zastave", visoki ekolo{ki standardi odr`avawa ~isto}e i kvaliteta vode. Kvalitet vode se prati dnevno i tri puta sedmi~no se vr{i wena

23

bakteriolo{ka analiza. U pro{loj godini na ovim slanim jezerima dnevno se kupalo prosje~no oko 8000 gostiju. Cijene su popularne, jer je rije~ o socijalnom programu koji jednim dijelom finansira i op{tina Tuzla. - Djeca do sedam godine pla}aju 50 pfeniga ulaznicu, penzioner 1,5 KM, dok za ostale cjelodnevni boravak iznosi 2,5 KM. Dajemo i sezonske popuste koji iznose oko 30 odsto. Mi smo 2006. godine izgradili i Arheolo{ki park koji je do sada posjetilo vi{e od 10.000 gostiju. Ovdje se organizuju |a~ke ekskurzije i mladi s velikim interesovawem razgledaju izlo`ene eksponate. Uskoro }emo imati i Muzej Panonskog mora u kome }e biti izlo`ena geolo{ka pro{lost ovog grada, fosilni ostaci {koqki i razne vrste minerala. Od na{eg sagovornika smo saznali i to da se ispod Tuzle nalazi oko deset miliona tona kamene soli. Turisti~ki projekat "Panonika" ima budu}nost, ka`e Porobi} i u naskorije vrijeme mo`e postati samoodr`iv projekat, jer se svake godine broj turista i posjetilaca pove}ava. Slana jezera postaju svojevrstan brend Tuzle - grada soli. Q.Q.


702  

Семберске новине број 702 - 11.06.2009

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you