Issuu on Google+

,, KOMPANIJA ,,SAVI] :

RAKI] KOMERC:

PRIZNAWE NA SAJMU U NOVOM SADU

PEHAR ZA VRHUNSKI KVALITET str. 4 www.semberske.com

ANTON KASIPOVI]:

VLADIMIR MILI]EVI]

NE RU[IMO VJERONAUKU U [KOLAMA

str. 4

BIJEQINA JE MOJ GRAD

str. 10

str. 23

e-mail: semberske@spinter.net

SEMBERSKE NOVINE 14. MAJ 2009. ! GODINA 30 ! BROJ 698 ! CIJENA 1,00 KM

L I S T

G R A \ A N A

O P [ T I N E

B I J E Q I N A

TV PRAVA, PREVODI, MARKETING TITLOVANJE, SINHRONIZACIJA

055 240 100

KOMPANIJA ,,SLOBOMIR

ZAVR[EN OSMI HORSKI FESTIVAL ,,MAJSKE MUZI^KE SVE^ANOSTI

PREGR[T ZLATA ZA NAJMLA\E

,,

,,

Vi{e od 1.500

" u~esnika iz Srbije i BiH... Ogwan

" Radivojevi}:

Ovakvu manifestaciju nema ni Beograd...

FILIJALA BIJEQINA

PRVA BU[OTINA U SEMBERIJI


Radna jedinica BIJEQINA 76300 BIJEQINA . [ABA^KIH \AKA . PO[TANSKI FAH BP. 18 TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-2 211 456 TELEFAKS: 209-0 082, DIREKTOR: 209-4 426, TEHN. DIR.: 209-4

PO[TOVANI POTRO[A^I ELEKTRI^NE ENERGIJE! RACIONALNOM POTRO[WOM I REDOVNIM PLA]AWEM UTRO[ENE ELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETE ISKQU^EWA, ^IME ^INITE USLUGU I

SEBI I NAMA.

S p o{tt ovawem, Elektt rodiss t ribb u cija Bijeqina

D.O.O. LEDER Bijeljina www.leder-bn.com E-mail: leder@rstel.net Ul. Nikole Tesle br. 2 Tel/fax: 055/212-303 055/212-302

Butik: Italijanska modna obu}a Ul. Gavrila Principa br.5 Tel: 055/206-107

Klaonica Ljeljen~a: Tel: 055/255-355 Fax:055/255-237

NOVO! Maloprodajni objekti u Bijeljini: 1. Ul. Gavrila Principa 11 tel: 055/213-223 2. Ul. Dušana Baranjina 29 tel: 055/213-216

MODA RUGGI, BRUNELLA, ROSINA, MARIO BRUNI, MORESSI

OBU]A:

ODJE]A KREATORA IRENE GRAHOVAC

Direktor.........055 209 759 Centrala.........055 201 342 Komercijala...055 211 854 Fax.................055 201 445 Ul. Baje Pivljanina bb


SA TRAKE DOGA\AJA

SEMBERSKE NOVINE 14. MAJ 2009.

U FOKUSU BRATIMQEWE I SA BUGARIMA

Ovo je uzvratna posjeta Bijeqini, jer je na~elnik op{tine Bijeqina, Mi}o Mi}i} prije dva mjeseca posjetio na{ grad, izjavio je zamjenik na~elnika za evropske integracije i odr`ivi razvoj grada bugarskog grada Ruse, Atila Minev, koji je razgovarao sa predstavnicima op{tine Bijeqina o uspostavqawu bliskih veza dva grada u narednom periodu. - Utvrdi}emo principe na{e saradwe i u avgustu ove godine, za slavu op{tine Bijeqina, namjeravamo da potpi{emo povequ o bratimqewu izme|u grada Ruse i Bijeqina, rekao je Minev. Na~elnik Mi}i} je naglasio da je sporazum o prijateqskim vezama izme|u dva grada ve} potpisan, te da }e i ova posjeta bugarske delegacije biti prilika za utvr|ivawe svih vidova saradwe izme|u grada Ruse i Bijeqina. - Na osnovu skup{tinskih odluka dva lokalna parlamenta potpisa}emo u avgustu povequ i Bijeqina }e tako dobiti jo{ jednog pobratima na Balkanu. Na taj na~in }emo potvrditi otvorenost na{eg grada prema Evropi i svijetu, a dobi}emo jo{ jednog iskrenog prijateqa u ovom bugarskom gradu. Na~elnik Mi}i} je naglasio da su mogu}i svi vidovi saradwe, od privredne, kulturne i sportske, te da je odranije postojala kulturna sradwa, jer su folklorni ansambli iz Bugarske gostovali u Bijeqini. S obzirom na to da je Bugarska u me|uvremenu postala ~lanica EU, to }e otvoriti i prostor za saradwu u smislu kori{tewa predpristupnih fondova Evropske unije, rekao je Mi}i}. Bijeqina je u me|uvremenu uspostavila blisku saradwu i potpisala poveqe o bratimqewu sa Kru{evcem u Srbiji, Kumanovom u Makedoniji i wema~kim gradom Langenhagenom. Prijateqske veze odr`avaju se i sa austrijskim gradom Salcburgom.

NO] MUZEJA Ovaj jedinstven umjetni~ki spektakl koji se realizuje u vi{e od 100 gradova {irom Evrope, u Bijeqini se organizuje po ~etvrti put. Odr`a}e se u subotu, 16. maja u vremenu od 17 pa do jedan sat poslije pono}i. Organizuju}i ovu kulturnu manifestaciju Muzej Semberije na{im sugra|anima nudi jedinstvenu priliku da obi|u stalne muzejske postavke u neuobi~ajeno vrijeme. Tokom no}i posjetiocima se nudi vi{e atraktivnih edukativnih i zabavnih sadr`aja. U vremenu od 17 do 19 ~asova predvi|ena je radionica za djecu pred{kolskog uzrasta-i izrada maski i projekcija crtanog filma, a nakon toga koncert u izvo|ewu u~enika Osnovne muzi~ke {kole ,,Kornelije Stankovi}’’. U 20 ~asova je otvarawe izlo`be kaligrafija na starim indo-e evropskim jezicima autora Bojana Anti}a, te izlo`be fotografija iz privatnog albuma na{eg velikog sugra|anina Rodoquba ^olakovi}a. U Muzeju najavquju i koncert u~enika i profesora Osnovne muzi~ke {kole ,,Skala’’, Osnovne i Sredwe {kole ,,Stevan Stojanovi} Mokrawac’’, te scenske prikaze, komedije i resitale koje }e izvesti studenti Slobomir P Univerziteta i Amaterskog pozori{ta ,,Scena’’. Va`no je re}i, {ta je predvi|eno za sam kraj, a to je koncert lokalnog rok benda ,,Nije va`no’’ i nastup kantautora @eqka Suboti}a. Ulaz u muzej je slobodan, kao i prate}a doga|awa.

GASTROFEST 2009

Festival hrane, ,,Gastrofest 2009’’, odr`a}e se u ~etvrtak, 14. maja u Bawi Dvorovi sa po~etkom u 11 ~asova. Ovu manifestaciju po drugi put organizuje Turisti~ka organizacija Bijeqine sa medijskoposlovnim projektom ,,Turizam plus’’ prezentuju}i i promovi{u}i hranu i pi}e sa podru~ja Semberije i Majevice, te drugih dijelova RS i BiH, kao i Srbije i Hrvatske. U sklopu ove manifestacije bi}e odr`an i okrugli sto na temu ,,Tradicionalna semberska trpeza’’, a izlaga}e poznati stru~waci iz oblasti gastro kulture. Kako saznajemo, prijavio se veliki broj izlaga~a, a posjetioci }e, osim u bogatoj ponudi mirisnih i ukusnih jela mo}i da u`ivaju i u bogatom kulturno-uumjetni~kom programu.

3

BESPLATAN PREVOZ NA SAJAM - Narodna bibliteka ,,Filip Vi{wi}’’ i ove godine u~estvuje u organizaciji Sajma kwige i na Sajmu }e imati svoj {tand. Za svoje korisnike i gra|ane Bijeqine u danima trajawa Sajma omogu}i}e besplatan prevoz zakupqenim minibusom. ,,Kwigabus’’ }e saobra}ati od biblioteke (ispred Po{te) do Sajma dva puta dnevno, prije podne polazak je u 11, a povratak u 13 ~asova, a poslije podne polazak je u 17, a povratak u 19 ~asova sa Agrotr`nog centra. U ponedjeqak, 18. maja, na dan zatvarawa Sajma kwige, minibus ne}e saobra}ati, potvrdila je Du{anka Novakovi}, direktorica Narodne biblioteke ,,Filip Vi{wi}’’.

SLAVA BIJEQINSKOG MANASTIRA

SVETI VASILIJE POMA@E SVIMA Uz prisustvo brojnih vjernika i uva`enih gostiju, vladike Georgija, episkopa kanadskog, vladike Antonija, episkopa moravi~kog i ambasadora Srpske pravoslavne crkve u Ruskoj patrijar{iji, te mitropolita novogra~ani~kog, Longina manastir ,,Svetog Vasilija Ostro{kog’’ proslavio krsnu slavu...

bra}aju}i se vjernicima Wegovo preosve{tenstvo vladika zvorni~ko-ttuzlanski gospodin Vasilije za`elio da Gospod primi molitve svih, molitvama Svetog Vasilija ^udotvorca. - Sveti Vasilije nam je ostavio u amanet molitvu kako da se obra}amo Ocu na{em-G Gospodu Bogu, kazao je vladika Vasilije. - Svako vreme donosi zlo i te{ko}e, a u tome vremenu javqaju se bastioni vjere, svetionici vere Hristove koji osvetqavaju put koji vodi ka Bogu. U vreme zemnog `ivota Svetog Vasilija Ostro{kog ^udotvorca bilo je velikih neprilika i velikih neda}a. Gospod je iznedrio iz ovoga naroda, iz Republike Srpske, velikog ~udotvorca, velikog podvi`nika i monaha-S Svetog Vasilija. I danas smo se sastali ovde, da mu odamo duhovno po{tovawe, kao {to je on uznosio i sada uznosi molitve i iscequje mnoge svojim netrule`nim mo{tima,

O

poru~io je vladika Antonije i naglasio da Sveti Vasilije svakom ~ovjeku poma`e da na|e sebe u ovome svijetu, da na|e ono radi ~ega je do{ao u ovaj svijet. - Prilaze}i netrule`nim mo{tima Svetog Vasilija dobijamo blagoslov, dobijamo isceqewe i svemogu}u podr{ku, ista-

kao je vladika Antonije. Kum ovogodi{we slave manastira ,,Svetog Vasilija Ostro{kog’’ je Milan Lazarevi}, direktor i vlasnik DOO ,,Leder’’, a obiqe`avawu slave prisustvovao je i prvi kum slave manastira biznismen srpkog porijekla, Slobodan Pavlovi}. V.Z.

BIJEQINSKI QEKARI U OPATIJI om zdravqa Bijeqina i farmaceutska ku}a ,,Galenika’’ organizovali su trodnevno studijsko putovawe u Opatiju za 50, od ukupno 105 doktora, ove zdravstvene ustanove. U prijatnom ambijentu predstavnici ,,Galenike’’ su upoznali qekare sa svojim novim preparatima na tr`i{tu koji bi trebalo da pro{ire mogu}nosti lije~ewa. S druge strane, doktori su iskoristili priliku, da u kontaktu sa farmaceutima iska`u svoja iskustva u terapiji i da daju svoje sugestiju. Ovakva saradwa i razmjena iskustava doktora i farmaceuta ima za ciq pove}awe efikasnosti lije~ewa i nastavi}e se i u budu}nosti.

D

SEMBERSKE NOVINE

Glavni i odgovorni urednik: Verica ZELENOVI], tel: 222-590 * Direktor: Qubo QUBOJEVI], tel: 202-126 * Zamjenik gl. i odg. ,, urednika: Todor NIKOLI] * List gra|ana op{tine Bijeqina * Osniva~: Skup{tina op{tine Bijeqina * Izdava~: JIP ,,SIM Bijeqina, Atinska 2, tel. (055) 202-621 * Ure|uje: Redakcijski kolegijum * Fotografija: Bo`idar MILO[EVI] * Faks: (055) 202-126 * @iro-ra~uni: 554-001-00000175-41 (Pavlovi} banka), 555-001-0000865985 (Nova banka) * Cijena lista za inostranstvo je dvostruko ve}a, plus po{tarina * [tampa: NIGD ,,Dnevne nezavisne novine,, Bawa Luka * Rukopisi i fotografije se ne vra}aju * Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-250/95. od 3. jula 1995. godine list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 105.


4

AKTUELNOSTI

SEMBERSKE NOVINE 14. MAJ 2009.

PRIZNAWA SA NOVOSADSKOG SAJMA KOMPANIJI ,,SAVI]’’

NE PLA[IMO SE KRIZE N

SIMO BO@I], NA^ELNIK ODJEQEWA ZA STAMBENO - KOMUNALNE POSLOVE:

SMAWEWE TRO[KOVA NEMINOVNO Z a odr`avawe komunalne infrastrukture, za{titu lokalnih i nekategorisanih puteva, rad zimske slu`be, odr`avawa uli~ne rasvjete, za izgradwu putne i vodovodne mre`e u okviru Odjeqewa za stambeno komunalne poslove ove godine bilo je planirano da se utro{i 14.428.000 KM, ka`e na~elnik ovog odjeqewa, Simo Bo`i}. Mjere {tedwe i racionalizacija brojnih, ve} planiranih aktivnosti, zbog aktuelne ekonomske krize, umnogome }e uticati i na tempo predvi|enih aktivnosti ovog op{tinskog resora. - Za odr`avawe javnih povr{ina, gradskog parka i gradskih ulica planirano je blizu dva miliona maraka. Nastojimo da budemo maksimalno racionalni u tim poslovima i da kontroli{emo rad izvo|a~a radova, kako se eventualni propusti ne bi mogli prebacivati na druge. U aprilu smo zna~ajnu aktivnost posvetili ure|ewu grada, a postavqen je i odre|en broj kontejnera za odvajawe papira i plastike u gradu i u nasequ Jawa. I na taj na~in mogu se smawiti tro{kovi odlagawa ~vrstog otpada i ja~ati svijest gra|ana o neophodnosti za{tite `ivotne sredine. Bo`i} ka`e da }e skoro 80 odsto poslova koji su u nadle`nosti ovog odjeqewa, kao {to je ure|ewe javnih povr{ina i odr`avawe saobra}ajnica, biti i realizovano. Svakod-

nevno se pripremaju tenderi za izvo|ewe radova na odr`avawu lokalnih puteva i gradskih ulica. - Ve}ina tendera je raspisana i u roku od petnaestak dana bi}e potpisani ugovori sa izvo|a~ima radova. Tenderi su raspisani, kako za odr`avawe lokalnih makadamskih puteva, tako i za odr`avawe gradskih ulica sa asfaltnom podlogom. U najkra}em vremenskom roku, za nekih dvadesetak dana, ve}ina tih radova bi}e otvorena. Govore}i o investicionim aktivnostima u okviru izgradwe komunalne infrastrukture, Bo`i} nagla{ava da }e ovo biti jedna te{ka godina. Odobrena kreditna sredstva, u iznosu od oko pet miliona maraka, bi}e raspore|ena na izgradwu centra za kulturu, ali i na izgradwu industrijske zone, novih saobra}ajnica, vodovodne mre`e i rekonstrukciju javne rasvjete. - Nastoja}emo odr`ati investicione aktivnosti na najvi{em mogu}em nivou, ali }emo istovremeno poku{ati ostvariti i u{tede, kad je rije~ o tro{kovima odr`avawa komunalne infrastrukture, ka`e Bo`i}, jer je samo na taj na~in mogu}e prebroditi probleme s kojima }e se suo~iti op{tinska administracija, ali i kompletna privreda ove regije, poja{wava za ,,Semberske novine’’ na~elnik Odjeqewa za stambeno-komunalne poslove. Q.Q.

DVA NOVA SEMAFORA Bo`i} ka`e da }e wegovo odjeqewe u ovoj godini finansirati postavqawe dva semafora za pje{ake, ispred bolnice i Osnovne {kole "Knez Ivo od Semberije", kao i izgradwu kru`nog toka na Ledincima. Postavqawe semafora predvi|eno je i na raskrsnici ulica Milo{a Obili}a i Majevi~ke.

a{ sektor, proizvodwa sto~ne hrane i premiksa trenutno nije pogo|em ekonomskom krizom. Optimista sam, jer na krizne situacije imamo odgovor, a to je kvalitet na{ih proizvoda, {irewe tr`i{ta i novi proizvodi s kojima pravovremeno izlazimo na tr`i{te BiH, izjavio je na konferenciji za {tampu Dimitrije Savi}, vlasnik Kompanije "Savi}" koja je na ovogodi{wem Novosadskom sajmu osvojila [ampionski pehar za vrhunski kvalitet proizvoda, pet velikih zlatnih medaqa i dvije srebrne medaqe. Savi} ka`e da su za ovakav uspjeh wegove firme zaslu`ni svi zaposleni, wih osamdeset, stru~waci koje je anga`ovao, novi pogoni i nove tehnologije, ali i kupci koji s povjerewem kupuju proizvode wegove kompanije. - Na{a firma posluje od 1997. godine. Sve je bazirano na kvalitetu, na primjeni nauke i svjetske tehnologije, ali i na na{im zdravim ambicijama, na `eqi da uspijemo i da se nametnemo kupcima na bosanskohercegova~kom tr`i{tu, ka`e Savi}.

U ime op{tinske uprave ~estitke menaxmentu ove kompanije, direktoru Nata{i Savi} i vlasniku Dimitiriju Savi}u uputio je i na~elnik Odjeqewa za privredu, Predrag Jovi}, naglasiv{i da su priznawa sa Novosadskog sajma potvrdila da je rije~ o jednoj od najja~ih firmi u ovoj oblasti u jugoisto~noj Evropi, te da op{tinska uprava i od drugih bijeqinskih firmi o~ekuje u narednom periodu energi~niji izlazak na inostrana tr`i{ta. Sto~na hrana i premiksi koje proizvodi ova firma potvrdi-

DOO ,,RAKI] KOMERC’’ NA SAJMU POBRAO NAGRADE

KOKE SA ZLATNIM JAJIMA

o{ jedan proizvo|a~ hrane iz Semberije, DOO "Raki} komerc" okitio se ovih dana priznawima Novosadskog sajma poqoprivrede. Konzumna jaja ovog proizvo|a~a, ~iji su vlasnici Savo i Rada Raki}, osvojio je na Novosadskom sajmu pet zlatnih medaqa za konzumna jaja i Pehar za kvalitet. Savo Raki} ka`e da je evidentan i kontinuitet u priznaw-

J

ima, {to je istovremeno i potvrda da ovo preduze}e radi dobro i da je uspjelo zaokru`iti proizvodwu u svojim proizvodnim pogonima. - Pro{le godine osvojili smo {est zlatnih medaqa i pehar za kvalitet sto~ne hrane. Ove godine potvr|ujemo da je na{a sto~na hrana kvalitetna i da su pro{logodi{we nagrade bile opravdane. Iako u na{em narodu va`i ona poznata

li su svoj kvalitet i na podru~ju Lijev~e poqa, Semberije, Posavine i drugih regija u Republici Srpskoj i BiH. Naglasiv{i da ima izuzetno dobru saradwu sa op{tinskim rukovodstvom u Gradi{ki, Savi} je izrazio nadu da }e i op{tina Bijeqina, ali i Vlada RS pokazati vi{e razumijevawa za potrebe struke, a ne teorije u privredi, te da }e znati prepoznati potrebe onih preduze}a koja mogu brzo da se prilagode evropskim stanadardima i da svoje proizvode plasiraju {iQ.Q. rom Evrope. poslovica "Va`no je u~estvovati", mi smatramo da ovakva me|unarodna priznawa mogu biti jo{ ve}i podsticaj da radimo boqe i kvalitetnije. Konzumna jaja proizvodimo u strogo kontrolisanim uslovima. Kvalitet kontroli{u inspekcijski organi. Na sajam smo poslali pet klasa jaja i sva su ocijewena zlatnom medaqom. Pehar smo dobili za vrhunski kvalitet na{ih proizvoda, ka`e Raki}, isti~u}i da jaja na tr`i{te RS i BiH izlaze obiqe`ena, tako da kupci ta~no znaju koju klasu jaja kupuju i kakav je wihov kvalitet. Na svojoj farmi, u koju su svojevremeno investirali oko dva miliona maraka vlastitih sredstava, Raki}i trenutno imaju 100.000 koka nosiqa. U ovoj godini izgradi}e jo{ jedan objekat ~ija je vrijednost, sa opremom, oko 1.250.000 KM. Sve se radi po evropskim standardima, {to je i preduslov za dobijawe izvoznih dozvola. Savo Raki} ka`e da }e i u narednoj godini {iriti svoje proizvodne kapacitete. - Trenutno zapo{qavamo 75 radnika, a prima}emo i nove radnike. Svjetsku ekonomsku krizu ne osje}amo, jer svu robu prodajemo bez zaliha. Sve {to smo do sada izgradili, izgra|eno je vlastitom akumulacijom, bez kreditnih zadu`ewa i to je na{a garancija da }emo uspje{no prebroditi sve eventualne krizne situacije. Ve}i dio proizvoda prodajemo u vlastitim trgovinskim objektima. Ni{ta nismo postigli preko no}i, bez rada i velikih odricawa, ka`e Raki}, istakav{i da je ove godine, po prvi put, odre|enu koli~inu svojih proizvoda plasirao i na tr`i{te Srbije. E.S.N.


AKTUELNOSTI

SEMBERSKE NOVINE 14. MAJ 2009.

5

UDRU@EWE PORODICA NESTALIH BORACA I CIVILA SEMBERIJE I MAJEVICE

OBIQE@AVAWE GODI[WICE STRADAWA U TUZLI a tre}oj sjednici Upravnog odbora Udru`ewa porodica nestalih boraca i civila Semberije i Majevice govoreno je o pripremama za obiqe`avawe sedamnaeste godi{wice od stradawa pripadnika JNA u Tuzlanskoj koloni. - S obzirom da je Vlada Republike Srpske aktivnosti za obiqe`avawe godi{wice stradawa u Tuzlanskoj koloni, koja }e biti 15. maja, mi }emo prisustvovati svim aktivnostima. Kako je planirano, u 10 ~asova obavi}e se parastos stradalim na Spomenkosturnici na grobqu u Pu-

N

~ilama, a da se u 12 ~asova u Skup{tini op{tine u Bijeqini organizuje okrugli sto na temu ,,15. maj-T Tuzlanska kolona’’, potvrdila je Smiqa Mitrovi}, predsjednica Udru`ewa porodica nestalih boraca i civila Semberije i Majevice. Ona je naglasila,

da su u toku pripreme i za obiqe`avawe parastosa nestalih boraca i civila Semberije i Majevice. Pomen je planiran za 30. maj. - Moram da ka`em, da nismo zadovoqni radom na pronala`ewu nestalih lica u minulom ratu i u~ini}emo sve da se svi oni koji mogu ne{to da u~ine maksimalno anga`uju kako bi se proces tra`ewa nestalih ubrzao. I ovo svemu ovome bilo je govora na sjednici Upravnog odbora Udru`ewa, istakla je V.Z. Smiqa Mitrovi}.

,, KONFERENCIJA ZA NOVINARE SRS ,,DR VOJISLAV [E[EQ

DR@AVA MORA DA VODI RA^UNA O SVOJIM GRA\ANIMA omentari{u}i poziv ~lana Predsjedni{tva BiH @eqka Kom{i}a upu}enog me|unarodnoj zajednici o smjeni predsjednika Vlade Republike Srpske Milorada Dodika, te da mu zabrani obavqawe bilo kakve politi~ke aktivnosti zbog poziva upu}enog pripadnicima srpskog naroda u Oru`anim snagama BiH da ne odlaze u Gruziju, srpski radikali istakli da je Dodikov poziv u skladu sa wihovom politikom.

K

postupio. To je u skladu sa na{om politikom, ka`e Blagojevi} nagla{avaju}i da Republika Srpska i BiH nemaju {ta da tra`e u evroatlanskim integracijama i NATO savezu, te da je ,,nedopustivo na na{i vojnici idu na istok i da zveckaju oru`jem prema Rusiji’’. Na redovnoj konferenciji za {tampu, srpski radikali su izrazili i svoju zabrinutost zbog ekonomske situacije koja se svakim danom sve vi{e komplikuje i ote`ava `ivot gra|ana.

tom u~enika bijeqinskih i kru{eva~kih {kola. - Na{a organizacija Crvenog krsta je pre tri godine proslav-

ila 130 godina postojawa i rada. Doveli smo dobrovoqne davaoce krvi, humane qude koji su uvek spremni da pomognu drugima u

POKRET ZA SEMBERIJU

ZA[TITIMO SVOJU PROIZVODWU! ako je navedeno u saop{tewu dostavqenom medijima Pokret za Semberiju u potpunosti podr`ava ideju semberskih privrednika koju je podr`ao i na~elnik za privredu i poqoprivredu u SO Bijeqina, Predrag Jovi}, o otvarawu prodajnog objekta koji bi bio snabdjeven proizvodima sa podru~ja Semberije. Pokret za Semberiju `eli da nosiocima vlasti skrene pa`wu da otvarawe ovakvog prodajnog objekta bude samo po~etni korak kao dio jedne {iroke, stalne i dobro organizovane politike unapre|ewa i za{tite doma}e proizvodwe, da paraleno sa ovakvim akcijama teku i aktivnosti direktne pomo}i doma}im proizvo|a~ima, kako bi proizvodi sa ovih prostora postali prepoznatqivi ne samo na na{em, nego i na {irem podru~ju. - Time }emo pokazati da se ne radi ni o kakvom zatvarawu i samoizolaciji semberske privrede koja je u dana{wim uslovima i nemogu}a, nego da se na predlo`eni na~in podigne kvalitet doma}ih proizvoda, a time uspostavi takav kriterijum koji bi onemogu}avao ulazak proizvoda ,,sumwivog’’ kvaliteta sa strane i koji bi morali da zadovoqe svi oni koji `ele da plasiraju svoje proizvode na podru~je Semberije. Radujemo se ~iwenici da je kona~no sazrela svijest kod onih koji imaju mogu}nost da svojim potezima uti~u na privredni ambijent u Semberiji, a pri tome mislimo, prije svega, na poqoprivrednu proizvodwu kao za{titni znak Semberije, dodaje se u saop{tewu Pokreta za Semberiju i precizira, da bez ekonomskog razvoja nema ni politi~ke stabilnosti i da ekonomski razvoj treba da bude centralna ta~ka programa svake politi~ke partije i stranke koje djeluju na podru~ju op{tine Bijeqina, te da su nosioci lokalne vlasti najodgovorniji za ekonomsko stawe i socijalni napredak u svojoj sredini. Pokret za Semberiju je, kako se navodi u saop{tewu za javnost, insistirao da prestane ,,prebacivawe lopte’’ izme|u lokalnih i republi~kih organa vlasti o tome ko je nadle`an za koji privredni subjekat, jer se na taj na~in nepovratno izgubilo dragocjeno vrijeme. Pokret za Semberiju daje podr{ku na~elniku Predragu Jovi}u da u javnost plasira nove ideje, te da, kako se isti~e u saop{tewu, ne podlegne prosje~nosti kojoj sam ne pripada. V.Z.

K

- Dr`ava nema adekvatne mjere da odgovori na izazove u kojima se na{la, istakao je Mirko Blagojevi} napomiwu}i da je jedna od osnovnih uloga dr`ave wena socijalna uloga, odnosno da vodi brigu o tome kako weni gra|ani `ive, a u te{kim situacijama koje ih zadese da pronalazi i najboqa rje{ewa. Blagojevi} se posebno osvrnuo na poslovnu politiku banaka koje su u na{oj sredini, izra`avaju}i nezadovoqstvo odnosom koji uspostavqaju s gra|anima. -B Banke koje su ovdje instalirane su uglavnom ino-b banke i nekakve mikrokreditne organizacije i one su gore od Ha{kog tribunala. Ha{ki tribunal nema smrtnu kaznu, dok, na`alost, mnogi klijenti banaka idu dotle da di`u ruku na sebe ili padaju u do`ivotno du`ni~ko ropstvo, ka`e na kraju Mirko Blagojevi} nagla{avaju}i da dr`ava mora ozbiqno da se pozabavi tom situacijom i da radi na stvarawu modela na{e banke. M.R.

KRU[EVQANI DALI KRV!

organizaciji Crvenog krsta Bijeqine i Kru{evca, oko 45 dobrovoqnih davalaca krvi boravilo u Bijeqini i tom prilikom wih tridesetak darovalo je krv bijeqinskoj bolnici. Wima, koji dolaze iz bratskog grada Kru{evca, kako je rekao na~elnik op{tine Mi}o Mi}i}, ali i dobrovoqnim davaocima krvi iz Lopara, [amca, Bijeqine i susjednih gradova, prire|en je sve~ani prijem u Skup{tini op{tine Bijeqina. Rade Majdevac, predsjednik Op{tinske organizacije Crvenog krsta Kru{evac, ka`e da saradwa Bijeqine i Kru{evca traje ve} nekoliko godina i da je prijateqstvo otpo~elo susre-

U

- Ve} vi{e od dvije godine @eqko Kom{i} upu}uje izjave i obra}a se javnosti, ali jo{ ni u jednoj wegovoj izjavi Srbi nisu prepoznali ni{ta dobro, rekao je predsjednik stranke u RS, Mirko Blagojevi} nagla{avaju}i da Milorad Dodik ima i legalitet i legitimitet za ono {to radi, a pogotovo za poziv koji je uputio vojnicima iz reda srpskog naroda. - Izjava Milorada Dodika je i prirodna i moralna reakcija i svaki srpski radikal bi tako

www.panradio.com

nevoqi. Zdravko Samarxi}, predsjednik Udru`ewa Srba iz BiH u Kru{evcu ka`e da je ovo samo jedan vid saradwe izme|u dva grada, te da Kru{evac i Bijeqina mogu ostvariti saradwu i na ekonomskom i na kulturnom planu, te da je puno toga do sada ve} realizovano u oba grada i u razli~itim pravcima. - Institucionalno, ta saradwa ve} postoji, jer je bratimqewe dva grada ve} obavqeno. Sada su na potezu qudi iz oba grada, privrednici, kulturni radnici, sportisti, mladi qudi koji mogu tu saradwu da pro{ire i sadr`ajno obogate. Dobrovoqni davaoci krvi na simboli~an na~in otvaraju vrata bratske saradwe, ka`e Samarxi}.


6

AKTUELNOSTI

SEMBERSKE NOVINE 14. MAJ 2009.

OKRU@NI SUD U BIJEQINI

rema podacima u Okru`nom sudu u Bijeqini znatno se poboq{ala a`urnost u rje{avawu predmeta i prema svim pokazateqima takav trend je nastavqen i u prvim mesecima ove godine. - U 2008. godini imali smo 4061 predmet, od ~ega smo rje{ili 2948, ili 72 odsto, dok je 1113 predmeta, prenijeto u ovu godinu, potvrdio je Radomir Aleksi}, predsjednik Okru`nog suda u Bijeqini. - Jedan od razloga za ovakvu efikasnost, le`i i u ~iwenici, da sada imamo dovoqan broj sudija i da su stvorene sve materijalno-ttehni~ke pretpostavke za uspje{an rad, {to je, na kraju i rezultiralo ovakvim pokazateqima. U strukturi predmeta dominiraju oni iz oblasti gra|anskog prava i trenutno ih ima 1613, a slijede 942 iz oblasti krivi~nog i 373 iz upravnog prava. Na drugostepenom postupku smo imali 895 predmeta i primjetno je, da je za prva tri mjeseca ove

P POGINUO \OR\E TRIFUNOVI] \or|e Trifunovi} (23) iz Popova poginuo je za upravqa~em automobila marke "ford eskort", u nedjequ, 10. maja oko 02.00 sata iza pono}i, u Ulici Srpske dobrovoqa~ke garde. Voze}i iz pravca Novog Sela, najvjerovatnije zbog neprilago|ene brzine, Trifunovi} nije uspio savladati o{tru krivinu kod starog Vanekovog mlina i zabio se u stub uli~ne rasvjete. Stanari okolnih ku}a ka`u da su ~uli strahoviti prasak, a na licu mjesta uvjerili smo se da je stub rasvjete bukvalno presje~en i odba~en nekoliko metara daqe od mjesta udesa. Nakon udara u stub, automobil se nastavio kretati, prevrnuo se i zaustavio tek u neposrednoj blizini parkinga kasarne. U potpuno smrskanom automobilu, upravo sa voza~eve strane, mladi} je i pored otvorenih zra~nih jastuka preminuo na licu mjesta od posqedica te{kih povreda na glavi, potvrdio je de`urni operativni u CJB Bijeqina. Mjesto udesa odranije je poznato kao crna ta~ka na kojoj se zbog velikih brzina i nepregledne o{tre krivine ~esto de{avaju saobra}ajni udesi. Iz CJB Bijeqina upozoravaju motocikliste na oprezniju vo`wu budu}i da su se proteklog vikenda desile dvije saobra}ajne nezgode u kojima su u~estvovali motociklisti. U udesu koji se desio u subotu tri osobe su lak{e povrije|ene, dok je iste no}i kada je poginuo Trifunovi}, motociklista D.S. iz Bijeqine za upravqa~em motocikla marke "suzuki" udario u dvori{nu ogradu zadobiv{i tjelesne povrede i nalazi se u bijeqinskoj bolnici. M.E.

EUFOR PRETRESAO DOMOVE RAJKA I RADOSLAVA BANDUKE Pripadnici EUFOR ALTHEA u saradwi sa {tabom NATO-a a u Sarajevu i pripadnicima MUP-a a RS, u ~etvrtak, 07. maja, u ranim jutarwim satima u Majevi~koj ulici u Bijeqini, pretresli su stan Rajka Banduke, penzionisanog zastavnika i nekada{weg sekretara generala Ratka Mladi}a, te ku}u wegovog ro|aka Radoslava Banduke u Dijelovima. Operacija je provedena na zahtjev Ha{kog tribunala, a kao dio {irih akcija protiv mre`e pomaga~a i prikupqawa informacija o ha{kom optu`eniku Ratku Mladi}u, saop{teno je iz EUFOR-a a. U saop{tewu se ne pomiwe da je iko priveden, ali se podsje}a da je ponu|ena nagrada od pet miliona dolara za informaciju koja bi omogu}ila hap{ewe Ratka Mladi}a. Rajko Banduka tokom posqedweg rata bio je sekretar na~elnika general{taba Vojske Republike Srpske, generala Ratka Mladi}a. Prije posqedweg rata, Rajko Banduka je bio sekretar i tada{wem komandantu Druge armije JNA generalu Milutinu Kukawcu, a u tom svojstvu bio je i zarobqen u Dobrovoqa~koj ulici u Sarajevu. Danas `ivi u Bijeqini sa suprugom Jadrankom i ima dvije k}erke. Kako saznajemo, prilikom pretresa prona|eno je trofejno oru`je, koje je predato CJB Bijeqina, a o rezultatima pretrage jo{ nema detaqnijih informacija, niti je iko od porodice bio voqan dati izjavu. Podsje}amo da su pripadnici tada{weg SFOR-a a, 23. jula 2004. godine na istoj adresi u Majevi~koj ulici u Bijeqini priveli Rajka Banduku, te da je odveden na nepoznatu lokaciju radi informativnog razgovora. Tada je privo|en zbog sumwe da u~estvuje u antidejtonskim aktivnostima, te da je dio mre`e pomaga~a Ratka Mladi}a.

STVORENI DOBRI USLOVI ZA RAD

Radomir Aleksi}

godine, rije{eno 105, tako da na rje{avawu imamo 795 predmeta. Ovi pokazateqi ulivaju nadu da }emo uspjeti da odr`imo a`urnost i shodno tome napravqen je plan rje{avawa predmeta, tako da je predvi|eno da sudije pove}aju nor-

mu za 50 odsto. Hitni predmeti se rje{avaju u roku od 45 dana, a stari onim redoslijedom kojim su i dospjevali kod sudija. Treba pohvaliti i uvo|ewe Instituta o priznawu krivice, ~ime se skra}uje postupak, a samim time br`e se dolazi do presude i smawewa tro{kova, ka`e predsjednik Aleksi} i napomiwe da }e posebnu pa`wu u predstoje}em periodu posvetiti racionalizaciji tro{kova i u tom smjeru ve} su preduzeti odre|eni koraci, koji ve} sada daju rezultate. -A A opet, sve mjere sprovodimo kako ni na koji na~in ne bi smo ugrozili normalno funkcionisawe suda. Uvjeren sam da }emo uz daqu podr{ku Vlade Republike Srpske i resornog ministarstva koji su zadu`eni za stvarawe osnovnih materijalno-ttehni~kih pretpostavki uspjeti da pove}amo a`urnost u rje{avawu predmeta i da }e gra|ani imati puno povjerewe u rad pravosudnih institucija, isti~e S.\. Radomir Aleksi}.

OBIQE@EN DAN POBJEDE U DOWOJ TRNOVI

@RTVE NAS OPOMIWU U

prisustvu pre`ivjelih u~esnika Narodno-oslobodila~ke borbe, sqedbenika antifa{isti~ke ideje i gostiju u Dowoj Trnovi, polagawem vjenaca na Spomenik palim borcima Srema i Isto~ne Bosne i spomen-kosturnicu, obiqe`en je Dan pobjede u Drugom svjetskom ratu. - Do{li smo da se poklonimo sjenima onih koji su dali svoje `ivote za slobodu i qudima koji su bili antifa{isti i tvornici modernijeg dru{tva, rekao je Mihajlo Vidi}, predsjednik Mjesnog odbora SUBNOR-a u Dowoj Trnovi, prilikom obra}awa. - Nalazimo se ispred spomenika na kojem je uklesano 3267 imena poginulih boraca iz ~itave biv{e Jugoslavije i to je dokaz da su slobodarske ideje univerzalne i da ne poznaju dana{we podjele. Ovaj dan je istorijski datum koji obiqe`ava ~itava civilizacija kao Dan pobjede nad najve}im zlom koje je pogodilo svijet i zbog

toga je borba protiv fa{izma, izgradila temeqe moderne demokratije i ravnopravnosti. Spomen kosturnica na Jovi}a Brdu u Dowoj Trnovi, u kojoj se nalazi vi{e od 520 posmrtnih ostataka `rtava fa{isti~kog terora opomena je svima koji poku{avaju da kroje svijet po svojoj mjeri da su ideali slobode ja~i od svih pritisaka i ucjena i da }e

TROJE POVRIJE\ENIH U SAOBRA]AJKI Tri osobe lak{e su povrije|ene u saobra}ajnoj nesre}i koja se desila u subotu 09. maja oko 13.00 sati, u Ulici Stefana De~anskog u Bijeqini, na izlazu prema Br~kom. Do nesre}e je do{lo kada je moticikl marke "honda", sa voza~em S.T. i suvoza~em M.S. iz Bijeqine, udario u biciklistu J.V., tako|e iz Bijeqine, koji je, prema izjavama o~evidaca, uredno dao znak skretawa lijevom rukom. Svo troje lica lak{e je povrije|eno i preba~eno u bijeqinsku bolnicu gdje im je ukazana pomo}. M.E.

slobodarski duh uvijek odnijeti pobjedu nad te`wama mo}nih sila, istakao je Mihajlo Vidi}. Komemoracija u Dowoj Trnovi, bila je prilika za susret biv{ih saboraca i evocirawe uspomena iz Drugog svjetskog rata. - Na ovom prodru~ju vo|ene su `estoke borbe, a prva velika, bila je 1942. godine, kada su se sukobili ~etnici i partizani, dok je najopasnija bitka vo|ena 1944. godine, kada je zloglasna 13-aa SS Hanxar divizija pobila sve na {ta je u Dowoj Trnovi i okolini nai{la. Ovdje je bila smje{tena centralna bolnica za BiH i zvjerski su ubijeni rawenici, `ene, djeca, starci, ~ak i stoka, tako da je neprijateq iza sebe ostavio pravu pusto{. Zbog toga je obiqe`avawe ovog datuma i opomena svima i poruka da se zlo~in ne smije zaboraviti, ve} da se moraju izvu}i pouke za stvarawe boqeg i pravednijeg dru{tva, poru~io je Milan Te{i}, pre`ivS.\. jeli u~esnik NOB-a.


AKTUELNOSTI

SEMBERSKE NOVINE 14. MAJ 2009.

PO^ETAK RADOVA NA PRVOJ GEOTERMALNOJ BU[OTINI U SLOBOMIRU

JO[ JEDAN KAPITALNI PROJEKAT ZA SEMBERIJU

a zemqi{tu Kompanije "Slobomir", u Popovima u petak 08. maja, radnici Konzorcijuma "NIS Naftagas" iz Novog Sada i "IPIN" DOO Bijeqina po~eli su radove na prvoj poslijeratnoj geotermalnoj bu{otini u Semberi-

N

ji. Prema ugovoru vrijednom dva miliona maraka predvi|eno je da se u narednih {est mjeseci obavi bu{ewe i opremawe geotermalne bu{otine dubine izme|u 1.800 i 2.000 metara. Sve~anom po~etku radova prisustvovali su na~elnici op{tina Bijeqina i Boga-

bomir" {to zapo~iwe jo{ jedan veliki projekat koji }e doprinijeti, kako je rekao, da Bijeqina postane jo{ privla~niji i otvoreniji grad. - Op{tina Bijeqina }e i daqe podr`avati ovakve projekte, jer dono{ewem iskustva i kapitala iz Evrope i svijeta na{i qudi, na{i privrednici sigurno }e pomo}i razvoj op{tine, rekao je na~elnik Mi}i}. Po~etku radova prethodilo je potpisivawe Ugovora o koncesiji izme|u Sa ozvani~ewa po~etka radova... Kompanije "Slobomir" i Vlade ti}, predstavnici Vlade Republike Srpske, 23. jaRepublike Srpske, te broj- nuara ove godine. Ovim ni privrednici Semberije. projektom po~iwe proces - Ve} 12 godina radimo eksploatacije geotermalna ovom projektu za dob- ne vode na kojoj, prema isrobit svih nas i do{li tra`ivawima obavqenim smo do po~etka realiza- prije 30 godina, le`i cicije. Vjerujem da }e ova jela Semberija. Trenutno zemqa krenuti naprijed, je u eksploataciji samo da }emo obezbijediti bu- jedna geotermalna bu{odu}nost na{oj mladosti i tina u Bawi Dvorovi. Gejednog dana u}i u Evrop- otermalna energija iz nosku uniju, rekao je Slo- ve bu{otine koristi}e bodan Pavlovi}, vlasnik se za potrebe grijawa buKompanije "Slobomir", du}eg grada Slobomira i za potrebe budu}eg turisokupqenim gostima. Na~elnik na{e op{ti- ti~ko-rekreativnog komne Mi}o Mi}i} zahvalio pleksa, akvaparka povrM.E. se Kompaniji "Slo- {ine 47.000 m2.

SU[A PRIJETI USJEVIMA sqed su{nog perioda koji je trajao nekoliko sedmica sa minimalnim koli~inama padavina ozbiqno su ugro`ene biqne kulture. Stru~waci prosjewuju da su najkriti~niji, p{enica, koja je u fazi klasawa i kukuruz, kojem je vlaga neophodna za nicawe. Pad temperature i vrlo malo ki{e koja je samo pokvasila semberska poqa nedovoqni su usjevima. - P{enica i je~am su u fazi klasawa i wima su u ovoj fazi neophodne svakodnevne padavine u prosjeku od tri do ~etiri litra vode po m2, a mi imamo slu~aj, da je u aprilu palo svega 10 litara po metru, {to je nedovoqno, potvrio je Marko Skoko, diplomirani in`ewer poqoprivrede. - Ukoliko u {to skorije vrijeme ne bude obilnijih padavina, prinos p{enice bi}e znatno smawen. Tako|e, svaka kap ki{e je potrebna i kukuruzu, koji je ovog proqe}a u Semberiji zasijan na vi{e od 25.000 hektara. Na parcelama gdje je kukuruz zasijan do polovine aprila, usjev je nikao blagovremeno, jer je bilo zemqi{nih zaliha vlage, dok je kukuruz

U

u kasnijoj fazi sjetve, dakle u vrijeme bez padavina, sporije klijao i nicao, tako da imamo situaciju, da je mnogim wivama neujedna~eno nicawe. Pored ovih problema, nedostatak padavina je ugrozio i efikasnost herbicida protiv korova na parcelama sa kukuruzom, jer je poznato, da je za puni uspjeh tretirawa herbicidima, potrebno, da nakon prskawa, u narednih nekoliko dana padne od 10 do 15 litara ki{e po m2, ka`e Skoko. U daqoj primjeni agro-tehni~kih mjera, ratari posebno moraju povesti ra~una o za{titi p{enice od bolesti, kao i o uni{tavawu korova na parcelama pod kukuruzom. - Na wivama pod p{enicom, odavno su zavr{ena tretirawa od korovskog biqa, ali ovom usjevu sada prijeti lema, tako da se moraju provesti opse`ne mjere za{tite, jer biqna bolest mo`e da smawi prinos i do 30 odsto. Iz ranije pomenutih razloga neuspjeha tretirawa parcela pod kukuruzom herbicidima protiv korova, poqoprivrednici bi trebalo da urade dodatno tretirawe. Na wivama gdje preovladavaju {irokolisni koro-

vi, mogu se koristiti ,,monosan’’ herbi’’, ,,kalisto’’, ,,kambi’’ i ,,mustang’’, a sve pod uslovom da su korovi u fazi kada imaju od dva do ~etiri lista, preporu~ije ovaj poqoprivredni stru~wak. Kako tvrdi, ukoliko na parcelama ima divqeg sirka, mogu se koristiti ,,motivel’’, ,,tarot’’ i jo{ neki herbicidi. Poslije tretirawa u wive se ne smije ulaziti dvadesetak dana, jer bi se direktno ugrozilo zdravqe qudi. Na ovakvim parcelama se javqa novi problem, a to je nemogu}nost kultivirawa kukuruza i dodatnog uno{ewa mineralnih |ubriva, kao i razbijawa pokorice, kako bi u{ao vazduh u zemqi{te, a koji je neophodan korjenovom sistemu. -N Na parcelama pod kukuruzom gdje biqka ima tri do ~etiri lista potrebno je izvr{iti kultivirawe sa prihrawivawem i mineralnim |ubrivima na bazi azota i tu je potrebno unijeti onu koli~inu, koja zavisi od ranijeg nivoa unosa u predsjetvenoj i sjetvenoj fazi. Naj~e{}e se unosi ,,KAN’’ u koli~ini od 150 do 200 kilograma po hektaru, ka`e Skoko. S.\.

7

KABINET NA^ELNIKA OP[TINE BIJEQINA

ZA[TO JE CENTAR GRADA U MRAKU?

vih dana gra|ani op{tine Bijeqina, posebno oni koji `ive u u`em centru grada, suo~eni su sa iskqu~ewem uli~ne rasvjete. Povodom toga saop{tewem za javnost oglasio se Kabinet na~elnika op{tine. - Uli~na rasvjeta na cijeloj teritoriji op{tine Bijeqina izgra|ena je sredstvima koja su namjenski izdvojena iz buxeta op{tine Bijeqina, a u nekim (seoskim) podru~jima sa u~e{}em gra|ana u visini do 50 odsto ukupne cijene ko{tawa projekta. Tro{kove elelktri~ne energije u punom iznosu za ovu namjenu snosi op{tina Bijeqina. U posqedwih nekoliko mjeseci svi smo suo~eni sa problemom zna~ajnog uticaja posqedica svjetske ekonomske krize na sve segmente dru{tvenog i ekonomskog `ivota u Republici Srpskoj i op{tini Bijeqina. Kriza direktno poga|a prije svega privredu koja predstavqa izvor puwewa op{tinskog buxeta. Na pretposqedwoj sjednici Skup{tine op{tine Bijeqina su usvojene Mjere za smawewe uticaja krize gdje je zna~ajno smawena javna potro{wa. Bez obzira na to {ta sve Adminitrativna slu`ba preduzima u svom domenu, ~ini se da neka preduze}a me|u kojima i Elektrodistribucija Bijeqina ne shvataju te`inu trenutka i ne preduzimaju ni{ta {to bi olak{alo `ivot gra|ana na{e op{tine. Navedeno javno preduze}e ~iji je osniva~ i vlasnik Republika Srpska mora (bez obzira na tr`i{ne uslove poslovawa) da dijeli sudbinu gra|ana svoje op{tine. Neshvatqivo je da u ovakvim uslovima gdje je buxet op{tine Bijeqina mawi za 30 odsto u odnosu na pro{lu godinu, odmah ~im se ne plati ra~un za jedan mjesec pribjegava mjeri selektivnog iskqu~ewa rasvjete i to u centru grada gdje se odvijaju najzna~ajnije aktivnosti, a uz to se i obra~unavaju zatezne kamate. Postavqamo nekoliko pitawa rukovodstvu navedenog javnog preduze}a i to: -dda li ste usvojili program rada u uslovima ekonomske krize, - za{to ne iskqu~ujete rasvjetu u ulicama u kojima vi `ivite, - da li se to suptotstavqate ideji da `ivimo u urbanoj sredini u kojoj }emo svi dijeliti civilizacijska dostignu}a, - za{to ne predlo`ite tehni~ka rje{ewa koja bi smawila potro{wu, a ne da odmah primjewujete rigorozne mjere, -zza{to niste prvo razgovarali sa rukovodstvom op{tine prije preduzimawa mjera iskqu~ewa? Mi se nadamao da }ete razumjeti navedenu situaciju i da }ete dijeliti sudbinu gra|ana, navedeno je u saop{tewu za javnost Kabineta na~elnika op{tine Bijeqina.

O

OP[TINA JE UPLATILA DIO DUGA

- Tro{kove elektri~ne energije u punom iznosu za ovu namjenu snosi op{tina Bijeqina. U posqedwih nekoliko mjeseci suo~eni smo sa posqedicama ekonomske krize, koja direktno poga|a privredu, a privreda predstavqa izvor puwewa op{tinskog buxeta. Na podru~ju na{e op{tine ima 7.500 sijali~nih mjesta javne rasvjete i mjese~na tran{a za utro{enu struju za te namjene iznosi 105.000 KM, potvrdio je na~elnik Odjeqewa za stambeno - komunalne poslove u Skup{tini op{tine Bijeqina, Simo Bo`i}. - Izdali smo nalog za pla}awe martovske tran{e i sada ~ekamo da se prikupi novac, kako bi i ta tran{a mogla biti upla}ena, rekao je na~elnik Bo`i}. Iz ZEDP "Elektro - Bijeqina" potvr|eno nam je da je Op{tinska uprava 12. maja uplatila 206.000 KM na ime dugovawa za javnu rasvjetu, te da je ukupan dug iznosio 395.000 KM. Kako su nam rekli u ,,Elektrobijeqini’’ ukqu~ewe javne rasvjete u centru grada uslijedi}e odmah.


8

HRONIKA

SEMBERSKE NOVINE 14. MAJ 2009.

,, DRAGOQUB TIMI], BIV[I DIREKTOR BIJEQINSKOG A.D. ,,GRAD :

GRAMZIVOST NA DJELU!

ve je prolazno, samo su interesi vje~ni. Ova, ve} odoma}ena diplomatska fraza, mo`e se s lako}om primijeniti na pitawe visine nadoknada za ~lanove upravnih i nadzornih odbora u javnim preduze}ima i ustanovama od lokalnog i entitetskog zna~aja. No, krenimo redom. Biv{i direktor AD "Grad" Bijeqina, Dragoqub Timi} u izjavi za "Semberske novine" tvrdi da je taj vru}i krompir wega ko{tao direktorske funkcije. - Mogao sam jo{ uvijek ostati na direktorskoj funkciji, da sam kojim slu~ajem pokleknuo pod pritiscima i ucjenama ~lanova Nadzornog odbora i Odbora za reviziju. Tra`ili su od mene da im ispla}ujem nadoknadu, ~ak i topli obrok, zimnicu i regres, {to bi u wihovom slu~aju dostizalo iznose od 2000 KM mjese~no. Nisam na to pristao. Meni su na prvom mjestu bili interesi radnika. Iako su se oni pozivali na Odluku o naknadama za rad ~lanova upravnih i nadzornih odbora u dr`avnim preduze}ima od

S

lokalnog interesa iz 1996. godine, upozoravao sam ih da je ta odluka stavqena van snage i da je na{e preduze}e bilo du`no da im ispla}uje nadoknadu u visini od 400 KM mjese~no, {to je u skladu sa uredbom Vlade RS iz 2005. godine. To zna~i, da po zakonu mogu primiti 50 odsto od plate radnika sa VSS koji se ne nalazi na rukovode}em polo`aju. Ratovao sam s wima, ubje|ivao se. Govorili su mi da sam stipsa, nazivali me drugim pogrdnim imenima". Timi} ka`e da je ispo{tovao sve obaveze prema radnicima i da je wegova savjest i daqe ~ista, te da i ovaj primjer pokazuje da niko vi{e ne pokazuje entuzijazam i `equ da radi za potrebe dru{tva, te da su na sceni samo li~ni interesi, pohlepa i gramzivost. Wegov stav, na neki na~in, potvr|uje i op{tinski slu`benik, diplomirani pravnik Dragan Vuji}, koji ka`e da je pomenuta odluka iz 1996. godine odavno stavqena van snage, jer se svojevremeno odnosila na dr`avna preduze}a. - Pogre{no se u konkursima za ~lanove za upravne i

nadzorne odbore navodi ta odluka, jer ona vi{e ne va`i. Visina nadoknade za ~lanove upravnih i nadzornih odbora je interna stvar samih preduze}a i wihovih poslovodnih struktura. Zajedno sjedaju i odlu~uju koliko }e iznositi ta nadoknada. U prvom planu mora biti interes preduze}a, wegova finansijska stabilnost i likvidnost. Svojevremeno su nadoknade iznosile od 300 do 600 KM. Me|utim, za javne ustanove va`io

je princip da nisu obavezne da ispla}uju te nadoknade, ukoliko nisu u mogu}nosti, ka`e Vuji}. Predsjednik Skup{tine op{tine, Dragan \ur|evi} ka`e da je ovih dana svim javnim preduze}ima i ustanovama na lokalnom nivou proslije|en upitnik u kome je insistirano na odgovoru o visinama nadoknada koje ispla}uju ~lanovima upravnih i nadzornih odbora. - Ciq na{e aktivnosti je

smawewe javne potro{we i rastere}ewe fondova, samim tim i op{tinskog buxeta. Predlo`ili smo da nadoknade za ~lanove upravnih odbora maksimalno iznose 250 KM mjese~no. Svi oni koji su ispla}ivali iznos od 500 KM mjese~no, du`ni su da koriguju taj iznos za 20 odsto, ka`e \ur|evi}, odnosno da ga usklade sa prijedlogom op{tinske uprave. \ur|evi} ka`e da je Centar za kulturu "Semberija" ispla}ivao po 250 KM mjese~no ~lanovima upravnog odbora, Javna ustanova "Bawa Dvorovi" po 200 KM, Javno preduze}e "Vode" po 500 KM, Javna ustanova apoteka "Semberija" po 675 KM, Muzejska ustanova po 175 KM, Centar za socijalni rad po 300 KM, Direkcija za izgradwu i razvoj grada po 690 KM, Agencija za mala i sredwa preduze}a po 200 KM, Vatrogasna jedinica po 300 KM. Jo{ nekoliko javnih ustanova u me|uvremenu bi trebalo da dostavi svoje izvje{taje o visinama nadoknada za ~lanove upravnih odbora. E.S.N.

,, REAGOVAWE JASNE NOVAKOVI], ^LANA NADZORNOG ODBORA A.D. ,,GRAD :

[IREWE LA@I I NEISTINA

asna Novakovi} , jedan od ~lanova Nadzornog odbora u AD "Grad" Bijeqina, ka`e da sve ono {to je o pona{awu ~lanova Nadzornog odbora ovog preduze}a izrekao smijeweni direktor Dragoqub Timi}, predstavqa "golu la` i neistinu". - Vjerovatno smijeweni direktor `eli da ovakvim izjavama pokrije svoje nezakonite radwe i razna spletkarewa kojima se bavio u tom preduze}u. [to se ti~e nadoknade ~lanovima Nadzornog odbora AD "Grad", odlukom Vlade RS predvi|eno je da nadoknada iznosi od od 400 do 600 KM, zavisno od poslovawa i finansijskog stawa u tom preduze}u. Zna~i, na{a nadoknada je uskla|ena sa zakonom i ona je zaslu`ena, jer smo mi dobijali nadoknadu za rad, a ne za formalno ~lanstvo. Biv{i direktor je `elio da di`emo ruke samo za ono {to wemu odgovara i da budemo puki izvr{ioci wegovih zamisli. Kamo sre}e da svi u RS rade onako kako smo mi radili. Smatramo da je to bila mala nadoknada za na{ rad, u preduze}u koje je imalo puno problema i veliki kapital, ka`e Jasna Novakovi}. Ona ka`e da su ~lanovi Nad-

J

zornog odbora svoju funkciju shvatili kao veliku odgovornost, isti~u}i da je direktor Timi} razrije{en na osnovu izvje{taja i mi{qewa tro~lanog Odbora za reviziju koga je, tako|e, imenovala Vlada RS. Odbor za reviziju je konstatovao kr{ewe Zakona o javnim preduze}ima, Zakona o javnim nabavkama, kr{ewe odredbi Statuta AD "Grad". - Direktor je u{ao u investicije na osnovu odluke Nadzornog odbora. Me|utim, radove je po~eo izvoditi bez obezbije|enih finansijskih sredstava. U me|uvremenu je do Nadzornog odbora do{la i prijava o nestanku novca sa kasa na Agrotr`nom centru. Radilo se o ve}oj sumi novca. Formirali smo komisiju koja je konstatovala da nedostaju izvje{taji o

dnevnim pazarima, a to je bio glavni i osnovni prihod ovog preduze}a. Tada smo donijeli odluku kojom se zabrawuje direktoru da raspola`e finan-

ZA SVE POSTOJE DOKAZI

Jasna Novakovi} ka`e da za sve izgovoreno postoje dokazi i ~iwenice, te da iza svega onoga {to je izjavila stoji kompletan Nadzorni odbor. U me|uvremenu je stawe u preduze}u stabilizovano. Komentari{u}i navodne ucjene koje je li~no upu}ivala direktoru, tra`e}i da joj kupi automobil, Jasna Novakovi} se samo nasmijala, nude}i na uvid svoje izvode iz banke i rekav{i da je to najobi~nija la`, te da je direktor `elio nabaviti novi slu`beni automobil, ali mu to nije dozvoqeno. - Od tog ~ovjeka ne bih ni kafu popila, a ne da mi on automobil kupuje, rekla je kratko Jasna Novakovi}.

sijskim sredstvima. To je bila jedna od mjera. Tra`ili smo na uvid sve potpisane ugovore, jer po zakonu imamo pravo da kontroli{emo wegov rad. On nam je prijetio razre{ewem i govorio nam da moramo donositi odluke koje wemu odgovaraju. Nijednu na{u odluku nije ispo{tovao i radio je samovoqno. Jasna Novakovi} ka`e da je u izvje{taju Odbora za reviziju konstatovano da je Timi} namje{tao i javne nabavke, te da je mnoge stvari zavr{avao "ad hok" i retroaktivno. Poslove je zapo~iwao bez projekta za izvo|ewe gra|e-

vinskih radova. U avgustu se izvode radovi, a u januaru dostavqaju ugovori. Vodio je poslove i ugovarao ih bez zakonskih licitacija. Potpisivao je ugovore ~ija je vrijednost ve}a od 10.000 KM, a nije bio za to ovla{ten. Jasna Novakovi} dodaje da je revizorska ku}a "Revifi" tako|e konstatovala propuste tokom izrade zavr{nog ra~una, kao {to ih je uo~io i Odbor za reviziju, te da je direktor puno toga prikrio. ^ak ka`e da je i ku}ne potrep{tine pla}ao fakturama preduze}a. - To je stra{no, {ta je on sve radio. Slagao je da smo mi tra`ili topli obrok i zimnicu. Izvr{ni direktori su izjavili da je Timi} pisao sam sve ugovore i da nikoga nije konsultovao za bilo {ta. Rije~ je o nekontrolisanoj samovoqi. Vi{e puta je prozivao Nadzorni odbor u medijima, ali se mi nismo ogla{avali. Trenutno imamo puno vi{e dokaza i ~iwenica protiv wega i u postupku je podno{ewe krivi~ne prijave protiv Timi}a. Ona na kraju ka`e da }e biv{i direktor imati priliku da na sudu doka`e svoju navodnu nevinost. E.S.N.


HRONIKA

SEMBERSKE NOVINE 14. MAJ 2009.

9

OP[TINSKA ORGANIZACIJA CRVENOG KRSTA BIJEQINA

PROBUDI U SEBI HUMANOST

Bijeqini je obiqe`en 8. maj, Me|unarodni dan Crvenog krsta, te po~etak Nedjeqe Crvenog krsta koji traje do 15. maja. U cijelom svijetu organizacije Crvenog krsta i 97 miliona volontera koji godi{we poma`u vi{e od 277 miliona korisnika, prigodnim aktivnostima svake godine obiqe`avaju taj datum u spomen na ro|ewe osniva~a Crvenog krsta Anrija Dunana. Aktivisti bijeqinske organizacije Crvenog krsta su osmog maja posjetili bijeqinsko porodili{te i uru~ili pakete za {est beba koje su se rodile tog dana. I deveti maj je po ve} utvr|enom programu obiqe`en aktivnostima koje su iste u svim organizacijama Crvenog krsta {irom svijeta, to je uli~na trka koja je orga-

U

\oko Mihajlovi}

nizovana i u Bijeqini i jo{ 19 gradova BiH, a koja se ove godine odvijala pod motom ,,Za sre}nije djetiwstvo’’. -U U ponedjeqak, 9. maja u akciji dobrovoqnog darovawa krvi prikupqeno je 60 doza, 29

doza je od dobrovoqnih davalaca krvi iz Kru{evca koji su tog dana posjetili na{u organizaciju, a tom prilikom smo dogovorili i neke zajedni~ke programske aktivnosti za naredni period. Posjeta korisnicima ku}ne wege je bila u utorak. Toga dana smo posjetili 15 najugro`enijih korisnika i darovali im pakete sredstava za higijenu, izjavio je sekretar Op{tinske organizacije Crvenog krsta \oko Mihajlovi} isti~u}i da su u Nedjeqi Crvenog krsta mislili i na `rtve mina koje su posjetili u srijedu, a u ~etvrtak, 14. maja }e posjetiti porodice nestalih. I na kraju, 15. maja, kao {to to obi~no biva, odr`a}e se akademija kada }e rezimirati rezultate, te utvrditi aktivnosti za naredni period. Po mnogo ~emu predwa~i bijeqinska organizacija Crvenog krsta, a ono ~ime se posebno ponose je ukqu~enost velikog broja u~enika osnovnih i sredwih {kola u volonterski rad. - Mi spadamo u jednu od najaktivnijih organizacija u BiH, a ovaj put }u navesti kao primjer to da se od ukupno 70.000 markica koje se {tampaju za 60 op{tina, mi u Bijeqini distribuiramo 12.000. Sve pohvale za na{u djecu, a i sredinu, isti~e Mihajlovi} i dodaje da markica Crvenog krsta ko{ta 50 pfeniga, te da na po~etku akcije nastavnici u {kolama pri~aju o misiji koju u svijetu ima organizacija Crvenog krsta, kao i o zna~aju humanitarnog rada.

AKTUELNA DE[AVAWA U PORODICI \ILAS

ENVERA (VESNA) SA K]ERKOM DIJANOM U SIGURNOJ KU]I akon 16 godina braka sa Sembercem Miroslavom \ilasom, Envera Vukovi} ili Vesna \ilas, od kraja protekle sedmice nalazi se u sigurnoj ku}i u Modri~i, saznaju ,,Semberske novine’’. @ena koja je dosta godina provela u Balatunu, sa promijewenim identitetom i uz ~este batine od strane surpuga Miroslava, kona~no je na{la svoj mir. Ovo nam je potvrdio i Enver Vukovi} iz Kupre{ana pored Jajca, Enverin brat koji je nakon 17 godina, drugoga maja ove godine prvi put zagrlio sestru u Dje~ijoj ambasadi u Me|a{ima. - Da istina je. Envera je zajedno sa k}erkom Dijanom u sigurnoj ku}i. Sin Dragan je sa ocem, a advokati i Centar za socijalni rad, kao i Tu`ila{tvo, daqe }e voditi ovaj postupak, rekao je Enver Vukovi}. Dragomir Peri}, portparol CJB Bijeqina, potrvrdio je da je u utorak, petoga maja, policija, nakon kra}e istrage na terenu, predala Okru`nom tu`ila{tvu u Bijeqini izvje{taj o nasiqu u porodici \ilas. Tu`ilac Milorad Debeqevi} nastavio je istragu, a Centar za socijalni rad preduzeo je neophodne mjere za za{titu ove majke dvoje djece koja se 17 godina vodila kao nestala. [ta }e daqe biti, kakva je sudbina braka ovo dvoje qudi i {ta }e biti sa wihovom djecom, pokaza}e postupak koji }e se voditi pred bijeqinskim tu`ila{tvom. Tu`ilac, ali i policija, morali bi tokom istrage u ovom slu~aju utvrditi kako je Enveri promijewen identitet, te provjeriti M.E. sve navode u vezi sa ovim slu~ajem.

N

PRI^A MIHAJLA GALI]A

DJECA PROBRANA ZA TRANSPORT o|en sam u Gorwoj Jurkovici, potkozarskomselu kod Gradi{ke 1937. godine. ^etiri godine ve} `ivim u Bijeqini. U Drugom svjetskom ratu usta{e su mi u Jasenovcu ubile majku Savku, sestru Veselku, koja je tada imala 12 godina i {estomjese~nog brata \ura|a. Hrvatski politi~ari su krivotvorili `rtve Jasenovca, jednog od najve}ih logora, me|u kojima su bili i Au{vic i Mathauzen, navodi u svom potresnom kazivawu penzioner Mihajlo Gali}, skoro sedamdeset godina nakon tih nezapam}enih stradawa srpskog naroda sa Kozare i iz drugih srpskih krajeva u Jasenovcu. Mihajlo ka`e da je u Jasenovcu i na drugim strati{tima stradalo 365 `iteqa Gorwe Jurkovice, koji su `ivjeli u stotiwak doma}instava. ^uva i vanredno izdawe "Kraji{kih novina" sa spiskovima `rtava iz tri potkozarske Jurkovice. - Svake godine, o svom tro{ku, ako treba, idem u Dowu Gradinu da se poklonim sjenima svojih najmilijih i svojih kom{ija Jurkov~ana. Ove godine Bora~ka organizacija nije iskazala interesovawe za organizovanu posjetu Dowoj Gradini, vjerovatno u nedostatku sredstava, a puno je Semberaca stradalo u Jasenovcu. Ipak, oti}i }u sam da polo`im buket cvije}a i da zapalim svije}u za svoje nedu`no ubijene ~lanove familije na tom velikom srpskom strati{tu. Mihajlo je na po~etku rata imao svega pet godina. Wegova majka Savka je bila primorana da se odvoji od wega i jo{ trojice sinova, Milovana (1931), Vaskrsija (1935) i Zdravka (1939). - Moja majka bila je u to vrijeme izuzetno obrazovana `ena. Imala je ~etiri razreda zavr{ene {kole i krenula je u gimnaziju. Prou~avaju}i Bibliju, vjerovala je da }e nas Bog spasiti, te da }e i ona , na{a sestra i najmla|i brat biti spa{eni, bez obzira {to su zavr{ili u Jasenovcu. Nas su transportovali u Jasterbarsko kod Zagreba. Tu je izvr{ena selekcija djece. Usta{ki zlikovci, Luburi}, Stepinac i drugi, rekli su da je {teta svu djecu likvidirati i onda su probrali djecu koju su transporto-

R

vali sto~nim vagonima do Zagreba. Nakon toga uslijedio je transport do Koprivnice, gdje su djeca bila razmje{tena po selima. Dobili smo ogrlice i brojeve, za raspoznavawe. Mihajlo je sa dvojicom bra}e bio smje{ten u selo Tor}ec, na periferiji Koprivnice. Najstariji brat Milovan bio je smje{ten u jedno doma}instvo u selu Drwe. - Bio sam s dvojicom bra}e smje{ten kod ~ovjeka koji se zvao Lovrek [tefina. Bio je porijeklom Ma|ar. I dan - danas u Koprivnici radi wegov sin, in`ewer Mirko. Sve do 1991. godine posje}ivao sam tu porodicu, jer sam ~esto slu`beno putovao u

I NEBO BI PROPLAKALO Pravoslavac sam, slavim svoju krsnu slavu i svake godine spremam se da na najboqi na~in proslavim slavu. Tako se svake godine poklonim i humkama u Dowoj Gradini. Da oni, nedu`ni, mogu progovoriti o tome kakve su muke pretrpili, i nebo bi proplakalo. Ova mlada pokoqewa treba da znaju {ta se de{avalo u Jasenovcu. Neka ~itaju "Rawenu pticu", "Djecu Kozare", pa }e im puno toga biti jasnije. U Jasenovcu i Jastrebarskom, logorima Mlaka i Sisak, logoru "Danica" kod Koprivnice nastradalo je 23.500 djece, kazuje Mihajlo Gali}.

Vara`din. Ne mo`emo mi osu|ivati kompletan narod za neke zlo~ine koje su po~inili pojedinci ili grupe qudi. Bilo je i dobrih qudi u vremenu zla. Tada sam bio obolio od o~ne `utice i trbu{nog tifusa. U selu Tor}ec su nas prihvatili qudski. Me|utim, drvene barake u potoku Reka u Jastrebarskom sravwene su sa zemqom.Uni{teni su tragovi zlo~ina. Mihajlo ka`e da je wegov otac, s obzirom da je bio u zarobqeni{tu u Wema~koj, saznao uz pomo} Me|unarodnog Crvenog krsta za adrese svoje djece. Kad je saznao da su mu sinovi `ivi, do{ao je po wih 1945. godine. Vratili su se na zgari{te u Gorwu Jurkovicu. Otpo~eli su novi `ivot. Q.Q.


10

HRONIKA

SEMBERSKE NOVINE 14. MAJ 2009.

,, ,,KULTURA RELIGIJA NE POTISKUJE VJERONAUKU MINISTAR PROSVJETE I KULTURE REPUBLIKE SRPSKE, ANTON KASIPOVI]:

redmet koji je uveden od drugog polugodi{ta ove godine u prve razrede sredwih {kola u RS, izazvao je brojna reagovawa, te podijelio {kole i vjerske zajednice. Iako je predmet tek u eksperimentalnoj fazi u kojoj bi se trebali sagledati efekti wegovih dobrih i lo{ih strana, vjerske zajednice su od po~etka protiv uvo|ewa predmeta kultura religija, zamjeraju}i, kako ka`u, najvi{e to {to nisu konsultovani u izradi uxbenika, ali i zato {to smatraju da }e on potisnuti vjeronauku iz {kola. Ministar prosvjete i kulture RS, Anton Kasipovi} je, prilikom posjete na{em gradu, izjavio da vjeronauka ostaje u {kolama. U~enici prvih razreda svih sredwih {kola u RS od drugog polugodi{ta ove {kolske godine dobili su novi nastavni predmet, kultura religija. Predmet ima za ciq, da kroz obrazovawe

P

mladi postignu nova saznawa o kulturama i religijama svijeta, te razumijevawe i wegovawe sistema dru{tvenih i moralnih vrijednosti zasnovanih na dru{tvu tolerancije. - Od 2000. godine se radi na uvo|ewu predmeta kultura religija koji treba da pomogne izgradwu interreligioznog razumijevawu u BiH. Jo{ 2005. godine u 20 osnovnih {kola u RS je ovaj predmet bio uveden kao pilot projekat koji je trajao godinu dana i sa wegovim sprovo|ewem nije bilo problema, podsjetio je ministar Kasipovi} To {to je predmet uveden samo u RS, a ne i u F BiH, ministar ka`e: - Nipo~em se ne ravnam prema Federaciji. Nije moja nadle`nost, ali mislim da smo mnoge stvari uradili boqe nego u drugom entitetu i ja se ne}u osvrtati na to kako se i na koji na~in de{avaju stvari u Federaciji.

Tamo su se, recimo, opredijelili da vjeronauku uvedu u vrti}e. Nije pristojno komentirati, ali mislim da je to neprihvatqivo. Dakle, RS je u mnogo ~emu pokazala da je tolerantniji i demokrati~niji dio BiH, jer mislim i da je eksperimentalno uvo|ewe predmeta kultura religija jo{ jedan dokaz da smo mi demokrati~nija sredina od drugog dijela BiH. Imaju}i u vidu ~iwenicu da se predmet izvodi bez uxbenika, te da ga predaju profesori sociologije, filozofije i istorije, zavisno od toga kojim kadrovima raspola`u {kole, sigurno je da mnogo zavisi i od toga ko i kako predaje premet. Zato i ne iznena|uje {to se ponegdje ~uju optu`be da se u okviru predmeta iznose neistine. - To sigurno nije bila namjera predmeta kultura religija. Ukoliko ima eventualno takvih pojedina~nih slu~ajeva onda samo

mo`e biti rije~i o nedovoqnoj educiranosti onih koji predaju jedan takav predmet i to je svakako neprihvatqivo. Ovih dana sti`u vrlo negativna reagovawa ne samo od Srpske pravoslavne crkve, nego i od drugih vjerskih zajednica. Ja to razumijem kao jedno nastojawe da se iska`e jedan stav u vezi s tim, ka`e ministar Kasipovi}. [kolska godina je pri kraju. Predmet je uveden eksperimentalno, a da li }e za`ivjeti to }e zavisiti od wegovog prihvatawa od strane djece i wihovih roditeqa. I ne samo wih. - Mi }emo provjeriti sve i sva

mi{qewa staviti na sto. Bez ikakvih kompleksa i sasvim otvoreno }emo razgovarati o tom predmetu. Ja sam uvjeren da on ima niz kvaliteta, da ima niz prednosti. Na~in na koji protestuju vjerske zajednice u smislu iskqu~ivosti je utemeqen na posve pogre{noj premisi i jo{ jednom ka`em da ne}e biti ukidawa vjeronauke u {kolama, jer to nisu predmeti koji jedan drugog iskqu~uju, izjavio je ministar Anton Kasipovi} dodav{i da }e se o sudbini nastavnog predmeta kultura religija odlu~ivati i u razgovoru sa wima. M.R.

,, ZAVR[NA MANIFESTACIJA AKCIJE ,,APRIL - MJESEC ^ISTO]E

ZA QEP[U SEMBERIJU

a zavr{noj manifestaciji koja se odr`ala u ponedeqak, 11. maja u sportskoj dvorani O[ ,,Vuk Karxi}’’, a uz bogat kulturno- umjetni~ki program, organizatori akcije su zadovoqno istakli da se tokom proteklog mjeseca dosta radilo i uradilo na podru~ju Semberije. Pored poja~anih aktivnosti nadle`nih slu`bi koje su imale za ciq suzbijawe nesavjesnog odlagawa sme}a, ove godine se posebno izdvajaju aktivnosti koje su sproveli na{i najmla|i sugra|ani. Nakon {to je hor O[ ,,Vuk Karaxi}’’ otvorio manifestaciju izvo|ewem ,,Qep{e Srpske’’, a mali{ani vrti}a ,,^ika Jova Zmaj’’ se predstavili igrama iz Leskovca, uslijedilo je saop{tavawe rezultata takmi~ewa koje se sprovelo u okviru akcije ,,April-mjesec ~isto}e’’. @iri koji je ocjewivao pristigle likovne radove, a sude}i po radovima koji su bili izlo`eni u sportskoj sali, nije imao lak zadatak. Nagra|eni mali{ani pred{kols-

N

kog uzrasta su Jovana Koji}, Darija Mi{kovi} i Lana Todorovi}. U uzrastu od 1. do 5. razreda osnovne {kole nagrade za likovni rad osvojili su Dejan Jovi}, IV-2 O[ ,,Knez Ivo od Semberije’’, Radan Dragi}evi}, III-1 O[ ,,Dositej Obradovi}’’ Suvo Poqe i Helena Vuji~i}, II-5 O[ ,,Sveti Sava’’ Bijeqina. Nagrade za literarne radove (uzrasta od 1. do 5. razreda) osvojili su u~enici O[ ,,Sveti Sava’’iz Bijeqine, Branislav Nikoli} II-2, An|ela Despotovi} II-1 i Srna Mandi} II-3. Nagrade za likovne radove u~enika od 5. do 9. razreda pripale su Ivani Kr~o, VIII-5 O[ ,,Knez Ivo od Semberije’’, Deani Ubiparipovi}, u~enici VI razreda O[ ,,Vuk Karaxi}’’i Nemawi Manojlovi}u, VII-2 O[ ,,Jovan Du~i}’’. U kategoriji u~enika od 5. do 9. razreda, nagrade za literarni rad su osvojili Svjetlana Nikoq~i}, VII-2 O[ ,,Knez Ivo od Semberije’’, Milica Mitrovi}, VIII-1 O[ ,,Jovan Du~i}’’ i Sawa Mitrovi}, VII-3 O[ ,,Sveti Sava’’ Crwelovo. U~eni-

ci koji su osvojili prva mjesta na poklon su dobila bicikle, a ni`eplasirani lopte. Da manifestacija protekne {to qep{e potrudili su se i ~lanovi SKUD ,,Dvorovi’’, uzrast do 15 godina, te etno grupa O[ ,,Vuk Karaxi}’’. Tokom proteklog mjeseca prikupqeno je vi{e od dvije tone plasti~ne ambala`e, a najvrjedniji su bili u~enici {kole ,,^irilo i Metodije’’ u Glavi~icama koji su, kako je istakla direktorica Nada Mitrovi} o~istili pet kilometara Drine i dva kilometra korita Tavne ~ime su se zna~ajno ukqu~ili u akciju za{tite `ivotne sredine. Ovoj {koli je kao nagrada dodijeqena kosa~ica. Drugoplasirana je O[ ,,Sveti Sava’’ iz Crwelova, a tre}e mjesto po koli~ini sakupqene plasti~ne ambala`e je zauzela O[ ,,Dositej Obradovi}’’ Suvo Poqe. U takmi~ewu za najqep{e i najure|enije {kolsko dvori{te, titulu najqep{eg, te kompjuter za osvojeno prvo mjesto ove godine je dobila O[ ,,Sveti Sava’’ Crwelovo koja, kako ka`e direktor Dragan Maksimovi}, ima 12.000 m2 zelenih povr{ina o kojima svi brinu kako bi {kolsko dvori{te svake godine bilo {to qep{e. Na drugom mjestu je dvori{te O[ ,,Me{a Selimovi}’’ Jawa, a na tre}em O[ ,,]irilo i Metodije’’ Glavi~ice. -D Dana{wa manifestacija upravo ima za ciq da akcija ~isto}e traje i daqe kako bi Semberija bila {to ~istija, rekao je na~elnik Komunalne policije Miodrag \uki}, a na~elnik op{tine Mi}o Mi}i} je istakao da se u okviru akcije ~isto}e dosta radilo na podizawu nivoa ekolo{ke svijesti {to je od izuzetne va`nosti za o~uvawe `ivotne sredine. -O Od izuzetne je va`nosti da se kod djece razvija ekolo{ka svijest i mi smo organizovali brojne akcije s ciqem edukacije djece vrti}kog uzrasta, te osnovno{kolaca i sredwo{kolaca, rekao je u svom obra}awu na~elM.R. nik Mi}o Mi}i}.

ZA^ECI SEOSKOG TURIZMA e}a grupa novinara i saradnika lista "Politika" - turisti~kog dodatka "Izletnik", posjetila je u pro{lu nedjequ Muzej Semberije, manastir Tavna i jedno seosko doma}instvo u Semberiji. Vr{ilac du`nosti direktora Turisti~ke organizacije Bijeqina Simo Laketi} i direktor Muzeja Semberije Mirko Babi} ka`u da bi ovo mogla biti prilika za ozvani~ewe organizovawa seoskog turizma u Semberiji. Oko stotinu gostiju iz Beograda i Srbije posjetilo je tom prilikom doma}instvo Dragana Todorovi}a u Modranu. Todorovi} je vlasnik poznatog restorana "Lovac", a u svom rodnom selu organizovao je poqoprivrednu zadrugu u okviru koje, zajedno sa svojim kom{ijama, proizvodi ekolo{ki zdravu hranu. Ovaj primjer mo`e biti orjentir i za druge poqoprivredne proizvo|a~e u Semberiji, kako da se organizuju i na koji na~in da proizvode i plasiraju svoje proizvode, ka`u predstavnici Turisti~ke organizaciE.S.N. je i Muzeja Semberije.

V


SEMBERSKI [KOLARAC

Semberski {kolarac BIJEQINA * BROJ 70* GODINA 5

SUNCE Sunce sija, {iri zrake niz pa{wake i vrbake.

Vjetri} pirka k’o da pita sunce, voli li da skita. Sunce, poznat skita~ stari, voli da se svuda hvali. Sija `arko k’o od zlata na lan~i}u oko vrata. Sumrak sti`e, sunce za|e, sjajni mjesec tad iza|e. Nasmje{i se, suncu re~e: ,,Since bje`i, sad je ve~e’’!

Katarina Mari} I-2 O[ ,,Vuk k Karaxi}’’ Bijeqina

Nemawa Medi} IV-1 O[ ,,Knez Ivo od Semberije’’ Bijeqina

Andrijana Veskovi}, 5 godina Dje~iji vrti} ,,^ika Jova Zmaj’’ Bijeqina

[KOLA U {kolu je po{la mala Ana do {kole je prati wena mama. ]uti Ana, }uti mama, pa se pita mala Ana za{to u {kolu ne ide sama? Ali, ipak shvati Ana, da sutra u {kolu krene sama.

Senada Konakovi} VI-2 2 O[ ,,Me{a Selimovi}’’ Jawa

Saw wa Risti} VII-2 O[ ,,]iril lo i Metodije’’ Gl lavi~ice

PROQE]E Cvije}e miri{e, napoqu se {areni, proqe}e sti`e, sve rumeni.

Dragana Gojkovi} V-11 O[ ,,Petar Petrovi} Wego{‘’ Velika Obarska

Napoqu djeca {ire svoja krila i polije}u sa pticama, radosna i ~ila. ^ak i sunce zla}ano i sjajno, napoqu pr`i punim `arom.

Danijela Jovanovi} III-11 O[ ,,Dvorovi’’ Dvorovi

14.05.2009. * Semberske novine

Milica Vukovi} VIII-2 O[ ,,Stevan Nemawa’’ Gorwi Dragaqevac PO Vr{ani

Sawa Milovanovi} II-22 O[ ,,Sveti Sava ’’ Bijeqina

11


SEMBERSKI [KOLARAC PROQE]E S TI@E Ne{to se `uti u travi gledam i ~udim se to je masla~ak pravi.. Glavicu di`e i bijela rada u jutarwoj rosi i{~ekuju}i zlatno sunce koje toplotu donosi. Tamo u }o{ku jagor~evina stoji prkose}i ih gleda kao da zimske dane broji. Vjetar lagano pirka ~uje se ptica svirka nebo sve vi{e plavi pomislih u svojoj glavi.

Manojl lo Gorani}, 6 godina Dje~iji vrti} ,,Disneyland’’ Bijeqina

Na prozore mi proqe}e kuca ustadoh i ugledah radosne zrake sunca.

Aw wa Mijatovi} VII-3 O [ ,,Jovan Du~i}’’ Bijeqina

Jagawce bijele doziva i broji, meka im rubna ra{~e{qava rukom, i stavqa svako pod ovcu da doji, da poslije sito zaigra sa majkom.

Dragan Petkovi} VI-1 O[ ,,Sveti Sava’’ Bijeqina

ORA^

Zorica Sek kul li} VIII-2 O[ ,,Sveti Sava’’ Batk kovi}

Dok umornim i te{kim koracima pred sobom gura plug ne mari za umorne ruke, ni hladan znoj {to niz lice mu lije. Ne mari za odavno za{lo sunce, ni ptice {to se preseli{e na jug, on na wivi bitku svoju bije.

Radovan Sol lak kovi} O[ ,,Petar Ko~i}’’ Brodac

Sa okrutnom , tvrdom zemqom ora~ vodi svoj rat. Po otvrdloj brazdi svakoj, ralom `eqeznim rije, dok umorne volove pred sobom bije zemqa mu i neprijateq i brat. Od gladi mu ona ~uva djecu, zato i ne mari da joj se preda. Zato i ne mari {to u le|a vjetar mu duva, on zna da ni grumen zlata nije vrijedan izoranog reda.

Al lek ksandra Boji} VIII-5 O[ ,,Vuk k Karaxi}’’ Bijeqina Nik kol lina Mirk kovi} VI-2 O[ ,,Dvorovi’’ Dvorovi [TA BIH IZMISLILA? [ta bih izmislila zapitah se jednog dana. Vjerovatno sam ustala na lijevu nogu ili sam toliki baksuz. Na malom odmoru pred ~as geografije, saznala sam da nastavnica pita petice. Pro{li ~as smo u~ili Francusku koju nisam nau~ila. Po~ela sam da ~itam iz kwige, ali od tolike treme nisam ni{ta mogla da zapamtim. Pla{ila sam se da ne pokvarim ocjenu. Razmi{qala sam {ta da izmislim da nastavnica ne posumwa. Nekoliko ideja palo mi je na pamet, ali ni jedna nije bila uvjerqiva. Zvonilo je za po~etak ~asa. Nastavnica je u{la u u~ionicu i rekla da se spreme petice. Tada sam imala jo{ ve}u tremu. Nastavnica je upisala ~as i prozvala mene da odgovaram i ja sam iza{la pred kartu.

12

Rekla je da pri~am sve {to znam o Francuskoj koju nisam nau~ila. [ta bih izmislila nego da sam bila bolesna i da nisam mogla da nau~im. Tada je nastavnica rekla da pri~am ne{to o Velikoj Britaniji. Ispri~ala sam sve {to sam znala i dobila sam peticu. Nisam mogla da vjerujem da sam za jednu lekciju morala da izmislim da sam bila bolesna da ne bih dobila lo{u ocenu. Ne znam {ta bih radila da mi je nastavnica dala neku lekciju koju nisam znala. Ali ipak nisam toliki baksuz {to sam sve izmislila.

Dik ko Rodi} VIII-2 O[ ,,Petar Ko~i}’’ Brodac

Sawa Risti} O[ ,,]irilo i Metodije’’ Glavi~ice

14.05.2009. * Semberske novine


SEMBERSKI [KOLARAC MOJA MAJKA Jedna jedina na svijetu cijelom je moja majka. Da li je milija, da li je qep{a, vrednija? Da li je sva~ija takva? Zar ima ne{to na svijetu qep{e, nego kad osvane jutro i iz dubokog dje~ijeg sna ugledam lik moje majke i ~ujem rije~i: ,,Ustani, sine, vrijeme je za {kolu.’’ A onda kada ustanem, opet majka: ,,Obuci, du{o, ovo, pojedi, sine, ovo, pazi se u {koli,,, i tako redom. To je prava majka. Radujem se u {koli i drugaricama i nas-

Maja Mitrovi} V-1 O[ ,,Petar Petrovi} Wego{‘’ Vel lik ka Obarsk ka

tavnicima, ali od svakog drugog taj je lik najdra`i.

Maja Lazi} VI-2 O[ ,,Stevan Nemawa’’ Gorwi Dragaqevac

Teodora Drqa~a, 5 godina Dje~iji vrti} ,,Dragan i Zoran’’

MOJA U^ITEQICA

Danijel la Luji} IV-razred O[ ,,Petar Ko~i}’’ Brodac PO Vel lino Sel li

Opisa}u vam moju u~iteqicu Draganu. Prema nama se lijepo pona{a. Zna ~esto biti stroga kada nismo dobri, a posebno prema onima koji su nemirni na ~asu, ali ja to razumijem. Ona ima divnu garderobu i wen stil mi se posebno dopada. Wena kosa je plave boje, ponekad kovrxava, a ponekad isfarbana. Dopada mi se wena obu}a. Na odmoru se dru`i sa drugim u~iteqicama. Neki moji drugari koji su ina~e odli~ni |aci pla~u kada dobiju ~etvorku. U~iteqica ih tada tje{i i uvjerava da je to veoma dobra ocjena. Eto, to je ukratko o mojoj u~iteqici Dragani.

Vedran Erak k III-6 O[ ,,Jovan Du~i}’’ Pu~il le

Ana Raki} IV-1 O[ ,,Knez Ivo od Semberije’’ Bijeqina

TU@NA PRINCEZA U kom{iluku dobili smo jednog novog ~lana, malu djevoj~icu.

@eqk ko Mak ksimovi} V-3 O[ ,,Vuk k Karaxi}’’ Bijeqina

Niko joj ime ne zna, uvijek stoji sama, a mi joj ma{emo, da se igra sa nama. Na prozoru stoji i gleda ka nama, ali da se igra, brane tata i mama.

Marjana Mak ksimovi} VIII-1 O[ ,,Me{a Sel limovi}’’ Jaw wa

Haqinica bijela, repi} na vrh glave, ispod svijetlih {i{ki, vire o~i plave. Iz dana u dan posmatra nas ona, dotjerana tako, kao iz modnog salona. Ali niko ne primje}uje da je ona tu`na, pa da se i isprqa, ne bi bila ru`na. Prosto je svi zovemo samo tu`na princeza, a od svakog poziva, ona samo preza. Djeci treba slobode, k’o ptici za let, zva}emo je napoqe, promijeniti wen svijet.

Mil lica Drqa~a II-1 O[ ,,Sveti Sava’’ Bijeqina

14.05.2009. * Semberske novine

Kristina Koprivica VII-2 O[ ,,Vuk Karaxi}’’ Bijeqina

Marija Nik kol li}, 5 godina Dje~iji vrti} ,,^ik ka Jova Zmaj’’ Bijeqina

13


SEMBERSKI [KOLARAC MOJ DJED Dragi djede mali sam bio, al’ sam te lijepo upamtio. Krilo toplo i dobrotu tvoju uspavanke za laku no} moju. Igra~ke od tebe bacao sam svuda i sa wima ~inio mnoga ~uda. Danas sam ti tu`an jer te nema vi{e uspomena na tebe se ne bri{e.

Il li} Marija IX-2 O[ ,,Vuk k Karaxi}’’ Bijeqina

Uniformu tvoju baka mi je dala, i kad porastem nosi}u je vala samo mi je `ao {to je kapa mala. Dragi djede ostavi mi ti i {ala upamtih te lijepo i veliko ti hvala!

Maja Mitrovi} VI-1 O[ ,,Petar Petrovi} Wego{’’ Vel lik ka Obarsk ka

Lak kica Mark kovi} V-r razred O[ ,,Knez Ivo od Semberije’’ PO Hase NAIVNI M ARKO U mojoj {kolskoj klupi sjedi Dajana, ona je drugarica moja najboqa. U wu je zaqubqen jedan Marko plavi, ali ne}e da prizna, naivan se pravi.

Sandra Bo`i} IX-1 1 O[ Jovan Du~i}’’ Bijeqina

Ona ga ne gleda, voli Darka iz Mostara, a Darko iz Mostara Dajanu stalno vara. Me|utim, naivni Marko se nada da }e Dajan zaboraviti Darka iz Mostara.

Mil lica Batini} VII-2 O[ Me{a Sel limovi}’’ Jaw wa

MOJ PAS XEKI

Ru`ica Jok{i} VIII-1 O[ ,,Dvorovi’’ Dvorovi

U mom doma}instvu ima mnogo `ivotiwa, a ja najvi{e volim psa Xekija. On se voli igrati, skakati i tr~ati. Moj pas je vesele naravi i dobrog srca. Xeki `ivi u maloj drvenoj ku}ici, koju sam ja napravila. On ima braonkastu dlaku koja se presijava na suncu. Glava mu je duguqasta, o~i okrugle, u{i su prave, a noge su mu velike. Xeki najvi{e voli da jede kosti i slaninu. Moj pas tr~i po dvori{tu, wu{i ga i najavquje uku}anima kada neko dolazi. Xeki bez mene nigdje ne ide. Kada se ja sa wim `elim igrati, on je sretan i veseo. Moj pas lovi mi{eve, ze~eve, fazane, a ponekad i ma~ke.

Qeposava Jevti} VI-2 O[ ,,Stevan Nemawa’’ Gorwi Dragaqevac

Ana Jovovi} V-3 O[ ,,Vuk Karaxi}’’ Bijeqina

Na{a

adres a: Atin ska 2 Bijeq ina Kont akt telef oni: 055/2 02-12 6 05

5/222

-590

Zorica Sekuli} VIII-22 O[ ,,Sveti Sava’’ Batkovi}

14

14.05.2009. * Semberske novine


KULTURA / OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 14. MAJ 2009.

,,KWIGA 2009’’

SMOTRA IZDAVA[TVA Sedmi me|unarodni sajam kwige, nastavnih sredstava i grafi~ke industrije ,,Kwiga 2009’’ odr`ava se na prostoru Agrotr`nog centra od 13. do 18. maja. Organizatori navode da su sve pripreme uspje{no obavqene, te da ula`u dodatne napore kako bi napravili jo{ sadr`ajniji program koji ove godine oduhvata promocije izdava~kih ku}a i autora, razgovore sa piscima, kwi`evnim kriti~arima, razni stru~ni skupovi, kao i dobru prodaju kwiga po povoqnim cijenama

15

Bosna i Hercegovina Republika Srpska OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija Broj: 080 - 0- DN - 08 - 004 257 U Bijeqini, dana 07. 05. 2009. god. Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-004 257 po zahtjevu ]AMILA HOXI]A, sina Alije iz Tuzle, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao katastarske parcele broj: 5411/1 po kulturi wiva 3 upovr{ini od 479 m2 i broj: 5411/2 po kulturi wiva 3 klase u povr{ini od 471 m2 upisane u posjedovnom listu Pl. 1754 k.o. Bijeqina1. Po podacima katastarske evidencije kao posjednik na nekretninama u Pl. 1754 k.o. Bijeqina 1 upisan je Hoxi} (Alije) ]amil sa dijelom 1/1. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo-`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ u Bijeqini.

Bosna i Hercegovina Republika Srpska OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija Broj: 080 - 0- DN - 08 - 004 083 U Bijeqini, dana 30. 04. 2009. god. Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini rganizacioni odbor u saradwi sa sajamskom slu`bom op{tine Bijeqina ve} su priveli kraju aktivnosti oko organizovawa sajma, izjavio je v.d. direktor ,,Grada’’, Miodrag Popadi} skoro nedjequ dana pred po~etak ove zna~ajne kulturne manifestacije koja se ve} sedmi put zaredom odr`ava na Agrotr`nom centru ,,Knez Ivo od Semberije’’ u organizaciji preduze}a ,,Grad’’, a pod pokroviteqstvom Ministarstva za prosvjetu i kulturu Republike Srpske i Administrativne slu`be op{tine Bijeqina. Generalni sponzor ovogodi{weg Sajma je RiTE Ugqevik, a medijski pokroviteq nezavisna televizija ,,Arena’’. Organizatori navode da jo{ pristi`u prijave u~esnika izlaga~a, a da ih nedjequ dana pred po~etak sajma prijavilo 30, procjewuju}i da }e broj izlaga~a biti pribli`no isti kao i pro{le godine, zna~i, oko 40. Na sve~anom otvarawu, u

O

srijedu u 18 ~asova, o kwizi akademik }e govoriti Sloboqub @ivanovi}, a pored organizatora predvi|eno je i obra}awe ministra prosvjete i kulture Antona Kasipovi}a. Sajam predstavqa poslovni svijet izdava~kog i edukativnog stvarala{tva s bogatom ponudom kwiga, nastavnih sredstava i biroopreme koju }e i ovaj put, ve} tradicionalno, predstaviti izdava~i iz zemaqa regiona. -C Ciq nam je da cijeli grad bude ukqu~en u ovaj doga|aj, izjavila je direktorica Biblioteke ,,Filip Vi{wi}’’, Du{anka Novakovi} koja je predsjednica Organizacionog odbora Sajma, a obzirom da su biblioteke pravo mjesto za promocije novih izdawa, najavila je da }e na{i sugra|ani mo}i da se dru`e s autorima koji }e promovisati svoje nove kwige tokom sajma, a koje }e se u ve~erwim satima odr`avati u Narodnoj biblioteci ,,Filip Vi{wi}’’. -U U srijedu, 13. maja u 20

~asova u Biblioteci }e biti predstavqena kwiga akademika Srboquba @ivanovi}a ,,Jasenovac’’, zatim, 14. maja je predstavqawe kwige Artura Xona Evansa ,,Ilirska pisma’’, najavila je Du{anka Novakovi} dodav{i da }e tokom sajamskih dana biti predstavqeno i nekoliko ~asopisa izdvojiv{i |a~ki ~asopis Tehni~ke {kole ,,Mihajlo Pupin’’ zatim, najnoviji, 29. broj ,,Srpske vile’’. Sve su to, kao i do sada, zanimqivi programski sadr`aji sajma kwige u Bijeqini. Istaknuto je da }e se i ove godine na Sajmu sa djecom dru`iti pjesnik Dobrica Eri}. Organizatori su najavili i specijalne nagrade, kao i nagrade za ve} pristigle literarne radove u~enika osnovnih i sredwih {kola, o kojima }e odlu~ivati `iri. Qubiteqi kwige Sajam }e mo}i da posjete u vremenu od 9 do 19 ~asova uz cijenu ulaznice od samo jednu marku. Za organizovane posjete u~enika osnovnih i sredwih {kola ulaz }e biM.R. ti slobodan.

NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-004 083, po zahtjevu OP[TINE BIJEQINA zastupane po pravobranila{tvu RSSjedi{te zamjenika u Bijeqini, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao katastarske parcele broj: 1482/1 po kulturi zgrada kulture i umjetnosti u povr{ini od 222 m2 i zemqi{te uz zgradu kulture u povr{ini od 1706 m2 upisane u posjedovnom listu Pl. 963 k.o. ^a|avica Dowa. Po podacima katastarske evidencije kao korisnik DS na nekretninama u Pl. 963 k.o. \a|avica Dowa upisana je OP[TINA BIJEQINA sa dijelom 1/1. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najkave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtjevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ u Bijeqini.


16

KULTURA / OGLASI

Bosna i Hercegovina Republika Srpska OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija Broj: 080 - 0- DN - 08 - 004 205 U Bijeqini, dana 30. 04. 2009. god.

SEMBERSKE NOVINE 14. MAJ 2009.

OSMI HORSKI FESTIVAL U BI

POBJEDNICI S

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-004 205, po zahtjevu DRAGANA LAZI]A sina Radivoja iz Bijeqine, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao katastarske parcele broj: 717/2 po kulturi {uma 4. klase zv. Suvat u povr{ini od 1377 m2 i broj: 717/4 po kulturi wiva 5. klase zv. Suvat u povr{ini od 3542 m2 upisane u posjedovnom listu Pl. 784 k.o. Zagoni. Po podacima katastarske evidencije kao posjednik na nekretninama u Pl. 784 k.o. Zagoni upisan je Lazi} (Radivoja) Dragan sa dijelom 1/1. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ u Bijeqini.

Bosna i Hercegovina Republika Srpska OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija Broj: 080 - 0- DN - 08 - 004 117 U Bijeqini, dana 29. 04. 2009. god. Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini

NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-004 117, po zahtjevu MUHAMEDA DIZDAREVI]A sina Smaila iz Gojsovca, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao katastarske parcele broj: 182 po kulturi wiva 1. klase u povr{ini 2716 m2 i broj: 183 po kulturi stambena zgrada u povr{ini od 58 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 38 m2 i dvori{te u povr{ini od 394 m2 upisane u posjedovnom listu Pl. 49. k.o. Bijeqina Selo. Po podacima katastarske evidencije kao posjednik na nekretninama u Pl. 49 k.o. Bijeqina Selo upisan je Dizdarevi} (Smaila) Muhamed sa dijelom 1/1. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najkave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtjevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ u Bijeqini.

U prepunoj bioskopskoj sali je u petak, 8. maja sa po~etkom u 20 ~asova, sve~anim koncertom SCPD ,,Srbadija’’, Dje~ijim horom ,,Stevan Stojanovi} Mokrawac’’ i nastupom Kamernog hora Akademije umjetnosti Slobomir P Univerziteta, a pod dirigentskom palicom profesora dr Desanke Trakilovi} i Jelene Trakilovi}, otvoren 8. horski festival. Na ovoj manifestaciji su se takmi~ili `enski, mu{ki i dje~iji horovi, te kamerni i mje{oviti horovi iz Srbije i Bosne i Hercegovine ... akon premijernog izvo|ewa himne Republike Srpske, festival je sve~ano otvorio ministar prosvjete i kulture Anton Kasipovi} koji nije {tedio rije~i hvale za sve dosada{we napore koje su organizatori ulo`ili u ovu kulturnu manifestaciju koja predwa~i, ne samo u Republici Srpskoj, nego i u BiH. - Sre}an sam zbog cjelokupne kulturne scene u RS koja je zaista dostigla jedan zavidan nivo i to {to se svi kulturni doga|aji i manifestacije ne koncentri{u samo u Bawa Luci, rekao je ministar Kasipovi} istakav{i da se sa ovom manifestacijom u Bijeqini istovremeno doga|aju horske sve~anosti u Prijedoru, filmski susreti u Isto~nom Sarajevu, te nedavno zavr{eni dani Vlade Milo{evi}a u Bawa Luci. Ono {to je ministar posebno izdvojio na sve~anom otvarawu horskog festivala jeste entuzija-

N

zam i to {to su tu i dje~iji glasovi koji obe}avaju da }e nastaviti ono {to ,,Srbadija’’ve} godinama uspje{no radi. Ovogodi{we ,,Majske muzi~ke sve~anosti’’ blagoslovio je Wegovo preosve{tenstvo episkop zvorni~ko-ttuzlanski gospodin Vasilije istakav{i da je ova smotra horova dokaz renesanse koju do`ivqava cijela Republika Srpska nakon rata i tragedija izra`avaju}i iskrenu vjeru da se vi{e to zlo nikada ne}e dogoditi na ovim prostorima. -S Svi mi ovdje u Semberiji i cijeloj RS osje}amo polet, renesansu poslije rata za koji iskreno vjerujem da je posqedwi na ovim prostorima i da }e ostati samo kao ru`na uspomena na stradawa koja su pretrpjeli qudi u BiH. Neka ova mladost, ~lanovi horova koji se takmi~e, poka`u {ta su nau~ili u proteklih godinu dana, rekao je vladika Vasilije. Na~elnik op{tine, Mi}o Mi}i}, iz-

SOLISTI^KI KONCERT GORANA STEVANOVI]A Bijeqinska publika imala je izuzetnu priliku da u prostoru Galerije ,,Milenko Atanackovi}’’ u`iva u izvanrednom nastupu mladog umjetnika Gorana Stevanovi}a, studenta zavr{ne godine harmonike na Akademiji umjetnosti Slobomir P Univerziteta. Harmonika je instrument koji je ve}ini qudi poznat na poqu narodne muzike, iako se ve} dugi niz godina na woj svira i tzv. ozbiqna muzika. Izvoditi klasi~nu muziku na harmonici nije ni lako, ni jednostavno, jer je za to potrebno svirati potpuno razli~ite i odvojene stvari lijevom i desnom rukom. Vje{tinom izvo|ewa takvih zahtjevnih melodija Goran je odu{evio prisutne. Posjetioci koncerta su u`ivali, {to je potvrdio i dugotrajni aplauz kojim su ga na kraju koncerta pozivali da svira jo{. Za kraj je odabrao argentinski tango, ~ime je potvrdio svoju usmjerenost na nove ideje. Tango je koncentrisana emocija, ~e`wa, pobuna i odu{evqewe, {to je harmonika u rukama ovog umjetnika sna`no izrazila. - ^itaju}i literaturu i slu{aju}i neku druga~iju muziku uspio sam da u|em u to poqe avangarde koje je za mene specifi~no, koje ne mogu svi da sviraju, jer je potrebno na}i filozofski smisao svega toga i ono {to se nalazi u tim notama, ka`e Goran koji uskoro odlazi na Muzi~ku akademiju u Hanover gdje nastavqa {kolovawe. Ministar Anton Kasipovi} je obe}ao stipendiju za ovog talentovanog umjetnika. Dug je spisak nagrada koje je osvojio na raznim takmi~ewima. Kao najdra`e izdvaja titulu vice{ampiona osvojenu u Americi, tre}e mjesto u Kini i prvo mjesto u Puli. Goran planira odr`ati jo{ nekoliko koncerata prije nego {to napusti na{e prostore.


KULTURA

SEMBERSKE NOVINE 14. MAJ 2009.

17

IJEQINI ,,MAJSKE MUZI^KE SVE^ANOSTI,,

SU SVI U^ESNICI

razio je uvjerewe da }e festival biti uspje{an i donijeti dobro, kako u~esnicima, tako i svima koji prate ovu izuzetnu kulturnu manifestaciju. Na ceremoniji otvarawa ,,Majskih muzi~kih sve~anosti’’, priznawe za veliki doprinos i nesebi~nu podr{ku festivalu dodijeqeno je ministru prosvjete i kulture Antonu Kasipovi}u, Wegovom preosve{tenstvu episkopu zvorni~ko-ttuzlanskom Vasiliju, na~elniku Mi}i Mi}i}u i Slobodanu Pavlovi}u, osniva~u Slobomir P Univerziteta i prve privatne Akademije umjetnosti. Ovogodi{wi festival je otvoren koncertom koji su izvele, kako ka`e profesor dr Desanka Trakilovi}, iskqu~ivo snage koje su joj na raspolagawu, a to su Dje~iji hor ,,Stevan Stojanovi} Mokrawac’’, veliki mje{oviti hor ,,Srbadija’’ i studenti Muzi~ke akademije, te dvoje sjajnih solista, Verica Peji}, sopran i Sini{a Paji}, bariton. To me|usobno nadopuwavawe koje smo mogli vidjeti i osjetiti na sve~anom koncertu svakako treba zahvaliti dugogodi{wem zajedni~kom radu, dru`ewu i muzi~kom sazrijevawu uz duhovnu pjesmu. - Va`no je da smo ove godine uspjeli da odr`imo koncert iskqu~ivo sa na{im vlastitim snagama, pri ~emu mi nije namjera da umawim ono {to smo radili prethodnih godina kada smo tra`ili poja~awe sa strane, solistu ili nekog s instrumentima, rekla je profesorica Trakilovi}. Horovi su se takmi~ili u {est kategorija, `enski, mu{ki i dje~iji horovi, ansambli sa tradicionalnom muzikom, te mje{oviti i kamerni horovi. U subotu, 9. maja, prvog takmi~arskog dana festivala, takmi~ili su se dje~iji i `enski horovi, te ansambli tradicionalne muzike. Takmi~ewe je po~elo u podne, u velikoj sali Gradskog bioskopa gdje su, sa po~etkom u 18 ~asova bila i progla{ewa pobjednika. U ime organizatora festivala medaqe je uru~ila umjetni~ki direktor festivala profesor dr Desanka Trakilovi}. U kategoriji dje~ijih horova `iri je dodijelio nagra|enima

sve zlatne medaqe obrazlo`iv{i da time zapravo `ele da podstaknu horsko pjevawe u tom uzrastu, te su tako zlatnu medaqu osvojili: sa 91 poenom hor O[ ,,Sveti Sava’’ Zvornik, sa 92,25 poena hor O[ ,,Vuk Karaxi}’’ Bijeqina, sa 93,25 poena hor O[ ,,Sveti Sava’’ Bijeqina, sa 91,66 poena dje~iji hor ,,Svetozar Mileti}’’ iz Vrbasa i sa 95,33 poena Dje~iji hor Ma|arskog kulturnog centra. U kategoriji ansambli sa tradicionalnom muzikom `iri je dodijelio tri nagrade, sve zlatne. Sa osvojenim 91 poenom zlatnu medaqu je osvojila etno grupa ,,Vida’’ Modri~a sa dirigentom Mirkom Milinovi}em, a 92 poena i zlatnu medaqu `iri je dodipjeva~koj grupi jelio Crkveno-p ,,Lira’’ Br~ko i 93.33 poena Orkestru O[ iz Vrbasa. U kategoriji `enskih horova, sa 78,33 poena, bronzana medaqa je pripala `enskom horu ,,Zora’’ Zavi~ajne fondacije ,,Stevan Sremac’’ Senta, dirigent Valerija Fodor Marjanovi}, dok je sa 93,33 poena srebrnu medaqu osvojio `enski hor Gradskog KUD Br~ko ~iji je dirigent Fikret Piskavica. U ovoj kategoriji je `iri odlu~io da dodijeli tri zlatne medaqe: `enskom horu Sredwe muzi~ke {kole Tuzla, dirigent Lejla Mulaosmanovi} (93,33 poena), Ansamblu ,,Iskre’’ iz Tuzle, dirigent Slavko Jovi} (94,33 poena), 94 poena Djevoja~kom horu ,,Durmitor’’, 94, 66 poena Gradskom horu iz Kule i sa maksimalnim brojem poena, kao i pro{le godine, ocijewen je nastup `enskog hora ,,Bawalu-

~anke’’ iz Bawa Luke dirigent Mladen Markovi}. Zatvaraju}i takmi~arski dio ovogodi{we smotre duhovne muzike srpski biznismen Slobodan Pavlovi} izrazio je zadovoqstvo {to je progla{ewe pobjednika organizovano na Slobomir P Univerzitetu. - Ovaj univerzitet je izgra|en da podi`e mladost i afirmi{e talente. Zahvaquju}i Desanki Trakilovi}, dekanu Akedemije umjetnosti Slobomir P Iniverziteta ~ini sve da na{ univerzitet ima i srce i du{u, istakao je Slobodan Pavlovi}. - @elim da se zahvalim svim u~esnicima koji su dali poseban ton ovoj muzi~koj smotri i koji su pokazali da je ovo veliki festival na kojem su svi u~esnici pobjednici, rekao je, pored ostalog, na~elnik op{tine Bijeqina, Mi}o Mi}i}. Predsjednik stru~nog `irija, \or|e Stankovi}, dirigent iz Beograda i {ef Hora Beogradske opre potvrdio je da gotovo svake godine bio ~lan `irija ,,Majskih mizi~kih sve~anosti’’. - Veliko mi je zadovoqstvo zbog muzicirawa ovolikog broja horova koji su u~estvovali i velika mi je radost {to sam mogao da u`ivam u qepoti muzike u ovoj prelijepoj semberskoj ravnici. Bilo je izuzetno uzbudqivo slu{aju}i nastupe horova, naro~ito nastupe kamernih horova, te nastupe mawih ansambala {to je jako po`eqno da se organizuje na ovakvim prostorima. Ne mogu da ne pomenem neki posebni duh koji mogu da ostvare ovi masovni, veliki horovi. Bi-

lo je jako kvalitetnih interpretacija, precizirao je Stankovi} nagla{avaju}i da je `iri bio ,,na velikim mukama’’ prilikom odabira najboqih. - Volio bih da se izna|u mogu}nosti da ~lanovi horova u Bijeqini budu ovdje bar dva dana i da osjete i qepotu dru`ewa. To bi bila prilika i da vi{e slu{aju jedni druge, procjewuju sebe i druge, jer mislim da nam je to u ovom vremenu jako potrebno, dodao je Stankovi}. Na platou Pavlovi} P Univerziteta na zatvarawu takmi~arskog dijela bijeqinskog festivala duhovne muzike veliki broj u~esnika i gosti s velikim nestrpqewem i{~ekivao je progla{ewe najboqih kamernih i mje{ovitih horova. Prema ocjeni `irija u kate-

OGWAN RADIVOJEVI], ^LAN STRU^NOG @IRIJA

NI BEOGRAD NEMA OVAKO NE[TO - Moram da priznam da sam prili~no {okiran svim ovim {to sam ovde vidio i da se razvija kultura horova sa ovakvim repertoarima. Mislim da u Beogradu ima onih koji su kriti~ki raspolo`eni za de{avawa van Begrada. Ja u Beogradu znam za ,,[panac’’, a ovde sam vidio horove koji su me prili~no odu{evili. Ne samo da su horovi bili dobri, nego je i ambijent ovde u Bijeqini gde su nastupali bio fenomenalan, rekao je Radivojevi} i izrazio vjerovawe da }e ova duhovna smotra u Bijeqini dugo da traje. - Ja ne znam da Beograd ima jednu ovakvu manifestaciju, jer ja stavrno nisam ~uo da u Beogradu postoji ne{to ovako. Nadam se da }e se uraditi i prave numere za horove, jer realno imamo gomilu kompozitora koji nemaju previ{e posla, a imamo gomilu horova koji fenomenalno pevaju. Verujem da }e neko sve ovo da primeti, naro~ito ovoliki broj mladih qudi koji fenomenalno rade i vole svoj posao, precizirao je Ogwan Radivojevi}.

goriji kamernih horova hor ,,Gracija’’ iz Ni{a sa 70,08 osvojenih bodova i Gimnazijsko peva~ko dru{tvo Novi Sad sa 78,16 bodova dobili su bronzane medaqe, dok su srebrne medaqe pripale Kamernom crkvenom horu iz Lipni~kog [ora (82,33 boda), Srpskom peva~kom dru{tvu iz Rume (84,50 bodova) i Crkvenom horu iz Bawe Koviqa~e (86,50 bodova). Sa osvojenih 92,83 boda Peva~ko dru{tvo ,,Preobra`ewe’’ Beograd, hor ,,Sveti Stefan’’ Kwa`evac sa 94,16 bodova, te hor ,,Ars Divina’’ Beograd sa 98,16 bodova osvojili su zlatne medaqe. Hor ,,Ars Divina’’ pobjednik je u kategorije kamernih horova, a u kategoriji mje{ovitih horova favorit je Hor ,,Kantikum’’ Beograd. U kategoriji mje{ovitih horova bronzana medaqa pripala je udru`enim horovima Ba~ke i Selen~a (73,83 boda), srebrne Kikindskom peva~kom dru{tvu ,,Kornelije Stankovi}’’ (83,50 bodova), Crkvenom horu ,,Sveti knez Lazar’’ iz Kru{evca (86, 50 bodova), kao i Akademskom horu ,,[panac’’ iz Beograda. Srpsko pjeva~ko dru{tvo ,,Vila’’ Prijedor, po ocjeni `irija sa osvojenih 92,50 bodova dobilo je zlatnu medawu. Zlatom se okitio i hor Gimnazije ,,Jovan Jovanovi} Zmaj’’ Novi Sad (95,66 bodova). Sa 97,66 bodova horu ,,Kantukum’’ iz Beograda tako|e je pripalo zlato. Gran pri nagradu ,,Majskih muzi~kih sve~anosti’’osvojio je hor ,,Ars Divina’’ Beograd koji je i pobrao najvi{e bodova. Nagrada publike dodijeqena je mje{ovitom horu Gimnazije ,,Jovan Jovanovi} Zmaj’’ iz Novog Sada. Tako je, eto, zavr{en festival. I vi{e nego uspje{no. Svi oni koji su imali priliku da posjete ovaj kulturni doga|aj, oti{li su ispuweni zadovoqstvom. O tome se pri~a. Pri~aju gosti, pri~aju na{i sugra|ani. Interesovawe raste i to je najboqe priznawe da je sve bilo vrijedno truda. Organizatori koje, na svu sre}u, nije napustio entuzijazam, prezadovoqni su postignutim i ka`u da svaki put kad im pri|e neko, pru`i ruku i ka`e ,,Hvala vam’’, znaju da je E.S.N. vrijedilo.


18

HRONIKA / OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 14. MAJ 2009.

REAGOVAWE

ZA[TO JE REAGOVANO SAMO NA KRITIKE, A NE I NA POHVALE? ,, Semberskim novinama’’ od 7. maja objavqena je pomalo neuobi~ajena polemika uredni{tva novina sa odbornicima Skup{tine op{tine koji su, na posqedwoj sjednici, raspravqali o izvje{taju o radu u pro{loj godini. Tom prilikom pomenuto je i moje ime, pa vas molim da, u skladu sa Zakonom, objavite ovo moje kratko reagovawe. Skup{tinska rasprava o radu ,,Semberskih novina’’ nije donijela ni{ta novo. Uz pohvale, koje, dakako, nisu izazvale reakciju Uredni{tva, izra`ena je briga za opstanak jedinog op{tinskog glasila, kao i mi{qewe da novine, u velikoj mjeri, izra`avaju stavove skup{tinske ve}ine, {to nije ni{ta neobi~no. Ali jeste neobi~no to {to je uredni{tvo o~ekivalo od mene da obja{wavam kako su novine finansirane nekad, a to nije bila tema rasprave. Pa, da to objasnim sad. I RadioBijeqina i ,,Semberske novine’’ bile su, prije rata, finansirane iz dva izvora: iz sredstava bijeqinskih firmi koje su, u skladu sa Samoupravnim sporazumom, namjenski davale pare za informativni program radija i novina, i iz vlastitih sredstava, ostvarenih ekonomskom propagandom i prodajom lista. Novac iz firmi dolazio je na posebnu stavku buxeta Skup{tine op{tine, a odatle je, po automatizmu, upla}ivan na ra}un RNIRO "Bijeqina". Ali, kad je na vlast do{la SDS, po~eli su pritisci, pa je na inicijativu tada{weg predsjednika op{tine Cvijetina Simi}a, transfer tog novca, koji nije pripadao Skup{tini op{tine, jednostavno zaustavqen. Onda smo mi napravili novi program i nove ,,Semberske novine’’, i u to vrijeme, kad sam ja bio direktor, finansirali smo se iskqu~ivo iz vlastitih izvora. Same novine, koje su izlazile u mawem formatu, s novom koncepcijom i u boji,

U

pokrivale su tro{kove prodajom, {to zna~i da su bile toliko interesantne, da se skoro cijeli tira` prodavao na kioscima. U ,,Semberskim novinama’’ jo{ rade neki qudi iz tog vremena, pa je uredni{tvo moglo wih da pita ne{to o tome. Ja sam, kao i neki drugi odbornici, poku{ao da uka`em na opasnost od ga{ewa novina, ukoliko se ne promijeni ure|iva~ka politika, {to ne zavisi samo od uredni{tva, ali je o~igledno da ,,Semberskim novinama’’ danas smeta svaki trag kritike. Nedavno nisu htjeli da objave moj odgovor proti Nedeqku Paji}u, koji je na moj ra~un iznio niz uvreda i neistina na cijeloj stranici gusto kucanog teksta, pa sam odgovor morao objaviti u beogradskoj ,,Republici’’. U broju od 7. maja napisano je: "Od gospodina Perice Spasojevi}a nismo skoro ni{ta o~ekivali". Radi se o jednom od najstarijih i najaktivnijih odbornika, i ovakva vrsta narcisoidnosti i podrugqivosti zaista ne slu`i na ~ast uredni{tvu. Ta~na je ~iwenica koju je g. Spasojevi} iznio, da ,,Semberske novine’’ znaju u jednom broju objaviti i po {est fotografija na~elnika op{tine, i to na svoj na~in govori o profilu lista. I ne vidim zbog ~ega bi izno{ewe istine toliko smetalo uredni{tvu. Ta~no je i to o ~emu sam ja govorio na sjednicama Upravnog odbora lista, ali ne i na sjednici Skup{tine op{tine, da za jedan sedmodnevni list ,,Semberske novine’’ imaju previ{e vijesti, a premalo analiti~kih, kriti~kih tekstova. Ali, nije dobro svaku dobronamjernu kritiku do~ekati " na no`". Jer, vremena su te{ka, a novinarski posao nije lak, a ako uredni{tvu ne treba ni~ije kriti~ko mi{qewe o sopstvenom radu, neka pokrenu privatne novine, pa ne}e morati odgovarati nikome ni za {ta. Jusuf Trbi}

,, ODGOVOR UREDNI[TVA ,,SEMBERSKIH NOVINA

KO SU NARCISI, A KO PODRUGQIVCI? P onekad se i tekst napisan s najboqim namjerama mo`e "pro~itati" kao nedobronamjeran i polemi~an. Ukoliko je gospodin Trbi} pa`qivo pro~itao na{ tekst od sedmog maja, naslovqen sa "Na{i odgovori sa najboqim namjerama", mogao je jasno uo~iti da na{a namjera nije bila da polemi{emo sa odbornicima Skup{tine op{tine, ve} `eqa da se neke stvari razjasne. Mi dobro znamo kako su nekada finansirane "Semberske novine", ali smo o~ekivali od gospodina Trbi}a da podsjeti odbornike, one mla|e, naravno, kako je taj model nekada funkcionisao. Ali, {ta je tu je. Gospodin Trbi} nas, onako usput, proglasi za "narcisoidne i podrugqive qude", koji ne prihvataju dobronamjernu kritiku i kriti~ko mi{qewe. Jo{ nam predlo`i i da pokrenemo privatne novine, kako ne bismo nikome morali ni za {ta odgovarati.

Tu mu `equ za sada ne mo`emo ispuniti, ali }emo nastojati da i daqe pi{emo u skladu sa novinarskim Kodeksom i va`e}im standardima ove profesije. Svim pritiscima za sada uspje{no odolijevamo. Mentora, onih politi~kih, nemamo i ne skrivamo se iza bilo koga. Vjerujemo samo u sud ~italaca. Znamo dobro koliko je novinarski posao te`ak i opasan, ali, to je bio na{ izbor i za nas uzmicawa nema. S obzirom na to da gospodin Trbi} ima obi~aj da se u svojim tekstovima ~esto stavqa u ulogu "advokata" ili asistenta drugih qudi, u ovom slu~aju odbornika Perice Spasojevi}a, na{ savjet je da to ubudu}e ne ~ini. Neka svako od wih, ukoliko se osje}aju prozvanim, reaguju na ono {to je objavqeno. U "Semberskim novinama" ima dovoqno prostora za sva~ije mi{qewe.

Bosna i Hercegovina Republika Srpska OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija Broj: 080 - 0- DN - 08 - 004 017 U Bijeqini, dana 28. 04. 2009. god. Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-004 017 po zahtjevu BEKTE MA[I]A sina Juse iz @ivinica i BEKIRA MA[I]A sina Juse iz Sarajeva, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao katastarske parcele broj: 1316/3 u naravi wiva 4. klase - pristupni put u povr{ini od 236 m2 i broj: 1325 u naravi wiva 4. klase u povr{ini 2225 m2 upisane u posjedovnom listu Pl. 248 k.o. Puhare - Pu~ile, katastarska parcela broj: 1316/1 u naravi wiva 4. klase u povr{ini 8469 m2 upisana u posjedovnom listu Pl. 1331 k.o. Puhare - Pu~ile i broj 1316/2 u naravi wiva 4. klase u povr{ini od 6244 m2 upisane u posjedovnom listu Pl. 1332 k.o. Puhare - Pu~ile. Po podacima katastarske evidencije kao suposjednici na nekretninama u Pl. 248 k.o. Puhare - Pu~ile upisani su Ma{i} (Juse) Bekir sa dijelom od 1/2 i Ma{i} (Juse) Bekto sa dijelom od 1/2, na nekretninama u Pl. 1331 k.o. Puhare - Pu~ile upisan je Ma{i} (Juse) Bekir sa dijelom 1/1 a na nekretninama upissanim u Pl. 1332 k.o. Puhare - Pu~ile upisan je Ma{i} (Juse) Bekto sa dijelom 1/1. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ u Bijeqini.

Bosna i Hercegovina Republika Srpska OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija Broj: 080 - 0- DN - 08 - 004 016 U Bijeqini, dana 28. 04. 2009. god. Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini

NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-004 016, po zahtjevu BEKTE MA[I]A sina Juse iz @ivinica i BEKIRA MA[I]A sina Juse iz Sarajeva, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao katastarske parcele broj: 1352/1 u naravi wiva 4. klase u povr{ini od 3765 m2, broj 1367/2 u naravi wiva 2. klase u povr{ini od 500 m2 i broj: 1367/5 u naravi wiva 2. klase u povr{ini od 682 m2 i wiva 3. klase u povr{ini od 2802 m2 upisane u posjedovnom listu Pl. 315 k.o. Patkovaa i katastarske parcele broj: 1352/2 u naravi wiva 4. klase u povr{ini od 3766 m2 i broj: 1367/1 u naravi wiva 2 klase u povr{ini od 3956 m2 i wiva 3. klase u povr{ini od 2528 m2 upisane u posjedovnom listu Pl. 1318 k.o. Patkova~a. Po podacima katastarske evidencije kao posjednik na nekretninama u Pl. 315 k.o. Patkova~a upisan je Ma{i} (Juse) Bekto sa dijelom od 1/1 a na nekretninama upisanim u Pl. 1318 k.o. Patkova~a upisan je Ma{i} (Juse) Bekir sa dijelom 1/1. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najkave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtjevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ u Bijeqini.


HRONIKA / OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 14. MAJ 2009.

Iz starog albuma

Ul. Svetog Save br. 86 Bijeljina TEL: 055/212-791, MOB: 065/519-432

NOVO BIJEQINA KU]E

VETERANI ME\A[A Me|a{i su me|u prvim selima u Semberiji osnovali fudbalski klub, koji je sve vrijeme svoga vi{edecenijskog postojawa bio dobro organizovana i uigrana sportska porodica. U Me|a{ima sada poklawaju dosta pa`we veteranima kluba...

U

Me|a{ima ka`u da su oni prvi osnovali fudbalski klub u Semberiji. Tako tvrde i u jo{ nekim selima, a nama nije namjera da presu|ujemo, nego da vjerujemo svakome ko tvrdi da je wegov klub prvenac u ovom sportu. ^inimo to tako, jer su klubovi u Me|a{ima, Dvorovima, Popovima, Brocu i jo{ nekim selima skoro istovremeno osnovani - u godinu ili dvije, a mo`da u mjesec ili dva, jer ako neko ima klub u selu potreban mu je protivnik da se mo`e igrati fudbal. No, va`no je da su Me|a{ani sve vrijeme postojawa kluba, koji se sada zove "Kolektiv", bili uzorna, uigrana i dobro organizovana ekipa-prava sportska

porodica. U ovom selu imaju se ~ime pohvaliti i sportskim uspjesima, vrsnim igra~ima, pravim fudbalskim legendama, prijateqima, saradwi sa drugim klubovima, podmlatkom... Sada se mogu, mirne du{e, pohvaliti svojim veteranima - onim koji su igrali u "Kolektivu" od sredine pro{log vijeka. Me|a{anski veterani jo{ uvijek se dobro dr`e i znala~ki igraju fudbal. Organizuju i tradicionalni turnir "^etiri ekipe" - dvije iz Semberije i dvije iz Ma~ve, ali ~esto odigravaju i prijateqske utakmice sa veteranima ostalih semberskih klubova. U stvari, ovi "starci" su i inicirali da se u drugim selima okupqaju veterani i da igraju fudbal i u poodmaklim godinama. T.S.N.

Bosna i Hercegovina Republika Srpska OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija Broj: 080 - 0- DN - 08 - 001 608 U Bijeqini, dana 30. 04. 2009. god. Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-001 608, po zahtjevu SLAVKE ALEKSI] k}eri Sretena iz Novog Beograda, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao katastarske parcele broj: 612/1 po kulturi wiva 2. klase u povr{ini od 3077 m2, broj: 612/2 po kulturi vo}wak 3. klase u povr{ini od 694 m2, broj 613 po kulturi stambena zgrada u povr{ini od 105 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 31 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 26 m2, pono}na zgrada u povr{ini od 58 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 55 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 49 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 32 m2, dvori{te u povr{ini od 500 m2 i vo}wak 3. klase u povr{ini od 1355 m2 i broj: 614 po kulturi vo}wak 3. klase u povr{ini od 1445. m2 upisane u posjedovnom listu Pl. 1227 k.o. Popovi. Po podacima katastarske evidencije kao posjednik na nekretninama u Pl. 1227 k.o. Popovi upisana je Aleksi} (Sretena) Slavka sa dijelom od 1/1. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru-

~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ u Bijeqini.

19

1.SVETOZARA MARKOVI]A Ku}a stambene povr{ine 130 m2 (podrum,prizemqe, sprat), c.grijawe,kamin. Ekstra izvedba + gara`a. Na placu od 511 m2. CIJENA: 85.000 EVRA 2.MA^VANSKA Ku}a 15x6 (podrum, prizemqe). Useqiva odmah + pomo}ni objekti. Na placu od 530 m2. CIJENA: 65.000 KM 3.VLADIKE NIKOLAJA Ku}a 11.20 x 9.20 (prizemqe,sprat) Nova gradwa. Na placu od 445 m2. CIJENA: 150.000 KM 4.STEFANA DE^ANSKOG Ku}a 11,5 x 8,2 (podrum,prizemqe, sprat) c.grijawe, novije gradwe + pomo}ni objekti (qetna kuhiwa, gara`a) Ekstra izvedba,na placu od 536 m2. CIJENA:160.000 EVRA 5.HAJDUK STANKA Ku}a 8,30 x 12,50 (podrum,prizemqe, 2 sprata) + poslovni prostor (radionica) P=40 m2 + gara`a, + qetna kuhiwa + ostali pomo}ni objekti Sve na placu od 324 m2 CIJENA: 130.000 EVRA 6.KOMITSKA Ku}a u osnovi 101 m2 (podrum, prizemqe, sprat) + qetna kuhiwa + 2 gara`e, c.grijawe (+ cisterna),2 klime. Na placu od 634 m2 CIJENA: 180.000 KM

BIJEQINA STANOVI

kvadrature: od 29 m2 do 84 m2. CIJENA: po dogovoru 7.FILIPA VI[WI]A Stan P=79 m2, I sprat, c.grijawe, ugradbena kuhiwa nova + podrum P=4 m2 CIJENA:112.000 KM 8.MILO[A OBILI]A Stan P=73,50 m2, V sprat, lift,c.grijawe,klima + 3 ugradbena plakara, parking. CIJENA: 96.000 KM

POSLOVNI PROSTORI 1.CARA URO[A Lokal P=27 m2, + magacinski prostor P=27 m2. CIJENA: 2.000 KM/m2 2.MAJEVI^KA Lokali u izgradwi, razli~itih kvadratura:P=89 m2, 155 m2 i 165 m2, prizemqe i uz glavnu ulicu. P=25 m2 sa bo~ne strane, prizemqe. CIJENA: po dogovoru

PLACEVI 1.PATKOVA^A Plac P=1000 m2, dozvoqena gradwa,svi prikqu~ci. CIJENA: 28.000 KM

SEOSKA DOMA]INSTVA 1.DVOROVI Ku}a 12,40 x 11 (podrum,prizemqe,sprat) Posebni ulazi za spratove, na glavnoj ulici. Na placu od 500 m2 CIJENA: po dogovoru

EKSTRA POVOQNO

1.IVE ANDRI]A Stan P= 42 m2,II sprat + balkon. Namje{ten, klima. CIJENA:30.000 EVRA 2.IVE ANDRI]A Stan P=68 m2, I sprat + balkon, eta`no (podno) grijawe + klima, ure|en ekstra. CIJENA:105.000 KM 3.CARA URO[A Stan P=38 m2, II sprat, Eta`no grijawe,odmah useqiv, nov. CIJENA: 1.350 KM/m2 4.LAZE KOSTI]A Stan P=43.50 m2, I sprat, useqiv u maju 2009.eta`no grijawe. CIJENA: 1.100.KM/m2 5.LAZE KOSTI]A Stan P=45 m2, prizemqe, CIJENA: 1.200 KM/m2 Stan P=56 m2, potkrovqe. Stan P=42 m2, potkrovqe. CIJENA: 900 KM/m2 6.MAJEVI^KA Stanovi u izgradwi razli~ite

BIJEQINA - KU]E 1.JAKOVA MILOVI]A Ku}a P=81 m2 u osnovi,(podrum,prizemqe,sprat) + mawa ku}a P=48 m2 (prizemqe,visoko potkrovqe) Sve na ogra|enom placu povr{ine 912 m2. CIJENA: 130.000 KM 110.000 KM 2.SVETOZARA MARKOVI]A Ku}a 11x11 , prizemna, Na placu od 529 m2. CIJENA: 120.000 KM 98.000 KM 3.SLOBODANA JOVANOVI]A Ku}a 9x12 (prizemqe,sprat) Na placu od 300 m2 CIJENA: 130.000 KM 110.000 KM 80.000 KM 4.BORISA PASTERNIKA Ku}a 8x9 (podrum,prizemqe,sprat). Novija ku}a,na placu od 230 m2. CIJENA: 190.000 KM 170.000 KM

5.GALAC Ku}a devastirana,svi prikqu~ci. Na placu od 4200 m2. CIJENA:140.000 KM 130.000 KM 6.RAJE BAWI^I]A Ku}a 11x8 (podrum,prizemqe,sprat) + lokal P=25 m2,na glavnoj ulici. Na placu od 860 m2 CIJENA: 260.000 KM 250.000 KM

BIJEQINA STANOVI 1.GAVRILA PRINCIPA Stan P=61 m2,II sprat,c.grijawe, lift. CIJENA:95.000 KM 90.000 KM 2.FILIPA VI[WI]A Stan P=30 m2,II sprat, namje{ten,c.grijawe. Uredna dokumentacija,odmah useqiv + balkon, + podrum 3 m2 CIJENA: 40.000 KM

BIJEQINA LOKALI 1.TRG \ENERALA DRA@E Lokal P= 68 m2 (iz dva nivoa),ekstra lokacija... CIJENA: po dogovoru 2.SAVE KOVA^EVI]A Lokal P=66 m2 (u dva nivoa) CIJENA: 1.800 KM/m2 1.700 KM/m2

PLACEVI 1.PATKOVA^A Parcela P=3000 m2, dozvoqena gradwa. Mogu}nost parcelisawa. CIJENA: 17.000 KM/dun. 16.000 KM/dun. 2. JAWARSKA OBRIJE@ Plac P=1.500 m2, dozvoqena gradwa, uz glavni magistralni put. CIJENA: 16.000 KM 15.000 KM 14.500 KM 3.KOJ^INOVAC-^ARDA^INE Objekat pod plo~om 10x13 + monta`ni objekat pogodan za skladi{te 10x15. Na placu od 1500 m2. CIJENA:30.000 KM

SEOSKA DOMA]INSTVA 1.BATKOVI] Ku}a10x9,prizemna,nova,opremqena + pomo}ni objekat. Na glavnom putu, na placu od P=2000 m2. CIJENA: 50.000 EVRA 40.000 EVRA 2.^ENGI] Ku}a 7,5x12 (prizemqe,sprat) Potpuno opremqena,novije gradwe, + pomo}ni objekti (qetna kuhiwa 3x7,5) + 2 gara`e, + ostali pomo}ni objekti. Na placu od 6000 m2. CIJENA: 300.000 KM 200.000 KM 120.000 KM

A.D. VODOVOD I KANALIZACIJA Hajduk Stanka br. 20, Bijeqina 76000, Tel. +387-555-2226-4460, Faks +387-555-2 210-7751, E-maill: office@bnvodovod.com

VODA JE @IVOT Blagovremenim pla}awem Va{ih ra~una obezbje|ujete kvalitetno vodosnabdijevawe i zdravu vodu za pi}e!

Va{ AD ,,Vodovod i kanalizacija” Bijeqina


20

^ITUQE / OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 14. MAJ 2009.

Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je 11.05.2009. godine u 75. godini `ivota poslije du`e i te{ke bolesti preminuo na{ dragi

Dana 17.05.2009. godine navr{avaju se tri tu`ne godine od kada nije sa nama na{a draga majka, baka, ta{ta i sestra

POMEN 15.05.2005-115.05.2009.

Dana 15. 05. 2009. godine navr{avaju se dvije godine kako nije sa nama na{ dragi

SAVA \UJI] 1934-22006.

JOVAN RA^ANOVI] dipl. ecc. iz Bijeqine S tugom i qubavqu zahvalna i o`alo{}ena porodica supruga MILICA sin PREDRAG, k}erka @EQKA, zet GORAN, unuci, bra}a i sestri}i Dana 20. maja 2009. godine navr{avaju se tri godine od kako nije sa nama na{ dragi i plemeniti otac i djed

Herceg Novi -Bao{i} Izdajem apartmane i sobe na samoj obali mora sa privatnom pla`om. !: 00382/31 674 083 00382/69 449 663 *****

DIMITRIJE (Diko) ^OLAKOVI] S qubavqu i ponosom uvijek }emo misliti na Tebe

TVOJA PORODICA

Povoqno izdajem lokal u strogom centru Bijeqine 70 m2 cg. u Ul. Gavrila Principa br. 15. Pogodno za kancelarije, predstavni{tva, ordinacije i sl. !: 065/164-343 055/201-665 ***** Prodajem dva kombajna 133, xakaro{ i bunkera{. Izdajem stan u blizini MUP-a, 60 m2, namje{ten. !: 055/383-037

Vrijeme prolazi, a qubav i sje}awe na tebe ostaju vje~na. ^uvamo tvoj lik u srcima i mislima od zaborava. Po~ivaj u miru i neka su an|eli sa tobom.

Sa tugom i qubavqu tvoja Branka sa porodicom. ***** Na prodaju vikendica, 52 m2 i 600 m2 placa, 1/1, ukwi`ena, uplawena, na Drini. !: 055/202-517, 065/924-071 ***** Popravka stare stolarije i dihtovawe (prozora, vrata, stolovi, stolice, kuhiwe) - restauracija starog namje{taja - povoqno.

!: 065/635-536 ***** Prodajem ku}u sa sedam dunuma oku}nice u Trwacima. !: 0038122/641-854, 055/204-668 ***** Prodajem povoqno polovne stvari iz stana. !: 061/947-321

Op{ta bolnica "Sveti Vra~evi" Bijeqina ogla{ava: JAVNU LICITACIJU ZA PRODAJU

MILA MOJI] iz Batkovi}a VOJKO PETROVI] S qubavqu i ponosom ~uvamo uspomenu na Tebe. Tvoji supruga DU[ANKA, sinovi PETAR i MLADEN, snaha MARIJA i unuka FILIPA

Tu`no je `ivjeti bez Tebe ve} ~etiri godine. Mnogo je lijepih uspomena da Te vje~no pamtimo i sa ponosom spomiwemo. Suprug ZDRAVKO

i ostali tvoji najmiliji

IZ MATI^NOG

UREDA

O D 0 6 . 0 5 . 2 0 0 9 . D O 1 4 . 0 5 . 2 0 0 9. g o d .

R O \ E N I OD 06.05.2009.DO 13.05.2009.GOD. Mitrovi} Zoran, sin Gorana i Zorice, \uri} Slavena, k}i Cvjetka i Sla|ane, Simi} Ana, k}i Slavi{e i Danijele, Ubiparipovi} Bojan, sin Rodoquba i Qubinke, Tomi} Stefan, sin @eqka i Milene, Naki} Bojan, sin Darka i Slavice, Krsmanovi} Marina, k}i Darka i Danijele, Radovanovi} Verica, k}i \ure i Sla|ane, Pe}anac Marija, k}i Luke i Milijane, Radovanovi} Milenko i Nedeqko, sinovi Jovana i An|e, Paji} Katarina, k}i Mi}e i Qubice, Gavri} Nikola, sin Dalibora i Jelene, Sekuli} Drago, sin Milovana i Mihaele, Hrkalovi} Ana, k}i Dejana i Tatjane, Petrovi} Maksim, sin Gorana i Sa{ke, Mitrovi} Jovana, k}i Dalibora i Tatjane, Mar~eta Milica, k}i Slavka i Biqane, Sikima \or|e i Zoran, sinovi Gorana i Zorice, Baji} \or|e, sin Dragana i Qiqane, Jovanovi} Marina, k}i Miroslava i Sne`ane, Mi}i} Aleksa, sin Olivera i Zdravke, Miqanovi} Jovana, k}i Aleksandra i Stanislave, Marinkovi} Zorana, k}i Predraga i Vesne.

V J E N ^ A N I OD 06.05.2009.DO 13.05.2009.GOD. Peri} Qubi{a i Sekuli} Svetlana, Oqa~a Ranko i Gudeq Gordana, \uri} Darko i Jovanovi} Ivana, Simi} Radan i Mari} Jovanka, Radovanovi} Dragan i \uranovi} Vladana, Bradari} Vajo i Kne`evi} Biqana, Peri} Boris i Veqkovi} Marija, Ivanovi} Mile i Blagojevi} Ivana, Trifkovi} Bojan i Lugowa Danijela, Simi} Mladen i Ili} Radmila

Polovne termo pe}i - 12 komada

U M R L I OD 06.05.2009.DO 13.05.2009.GOD.

Licitacija }e se obaviti u Upravi Op{te bolnice, ul. Kneza Milo{a 15, u petak 15.05.2009. godine u 12 ~asova. Vi{e informacija mo`ete dobiti na telefon 055 202 642

Srpko Pelemi{, ro|. 1951, Krstina Stevi}, ro|. 1938, Dra`en Mihajlovi}, ro|. 1982, Stojan Dujkovi}, ro|. 1942, Du{an ]erani}, ro|, 1943, Nada Mo~evi}, ro|. 1933, Ilija Krsti}, ro|. 1924, Milivoje Petrovi}, ro|. 1951, \uja Aleksi}, ro|. 1931, Cvijetin Peri}, ro|. 1948, Sara Radi}, ro|. 1944, Aj{a Loli}, ro|. 1929. godine.


21

SEMBERSKE NOVINE 14. MAJ 2009.

Sport

PREDSJEDNIK FS RS MILE KOVA^EVI] RAZGOVARAO SA NA^ELNIKOM BIJEQINE MI]OM MI]I]EM

TEREN SA VJE[TA^KOM TRAVOM? ijeqina bi uskoro, u sklopu Gradskog stadiona, mogla da dobije teren sa vje{ta~kom podlogom koji bi bio od velikog zna~aja za daqi razvoj fudbalskog sporta u ovom dijelu RS istakli su prvi ~ovjek FS RS Mile Kova~evi} i na~elnik bijeqinske op{tine Mi}o Mi}i}. - Sa na~elnikom Mi}i}em razgovarao sam o mogu}nostima koje pru`a bijeqinska op{tina za izgradwu fudbalskog terena sa vje{ta~kom podlogom u okviru akcije koju zajedni~ki provode Vlada RS, Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport i Vlada RS ~iji je ciq da se u narednom periodu izgradi po jedan takav teren u svakom od sedam Podru~nih fudbalskih saveza. Obaveza lokalnih zajednica koje budu izabrane u tom projektu je da obezbijede zemqi{te, od-

B

govaraju}u podlogu i ogradu, a od Vlade }e preko resornog ministarstva dobiti izme|u 150.000 i 200.000 evra za postavqawe vje{ta~ke podloge. O~ekujem da bi tokom ove godine mogli izgraditi terene u tri

REGIONALNA FUDBALSKA ,, LIGA ,,ISTOK

DRINA NA DRUGOJ POZICIJI ^etiri kola prije kraja {ampionata u isto~noj grupi Regionalne fudbalske lige RS, najboqi plasman od semberskih klubova ima Drina iz Amajlija koja se nalazi na drugom mjestu sa 37 bodova iza vode}e Mladosti iz Sandi}a koja je sakupila 46 bodova. Sloga iz Bijeqine je {esta sa 34 boda, Semberija iz Sredwe ^a|avice nalazi se na devetoj poziciji sa 30 bodova, dok su BSK Ledinci dvanaesti sa 26 bodova i ovoj ekipi u preostala ~etiri kola slijedi borba za opstanak. U 22. kolu najvi{e su se radovali navija~i Drine koja je na svom terenu savladala Gr~icu iz Br~kog sa ubjedqivih 4:1. Semberija je gostovala kod lidera Mladosti iz Sandi}a gdje je pora`ena sa 2:1, a drugi pogodak primila je u 85. minutu. Sloga je gostovala u ^elopeku gdje je sa 3:2 pora`ena od doma}eg Srpskog sokola, dok su BSK Ledinci igrali kod ku}e bez golova sa ekipom Bratstva iz Bratunca.T. N.

ili ~etiri podru~na fudbalska saveza, a Bijeqina kao sjedi{te jednog od wih ozbiqan je kandidat za u~e{}e u ovom projektu, istakao je Mile Kova~evi}. Na~elnik op{tine Mi}o Mi}i} rekao je da je Administra-

tivna slu`ba op{tine spremna da se ukqu~i u ovu aktivnost. - Imamo zemqi{te u sklopu Gradskog stadiona na kome se sada nalaze pomo}ni tereni, kao i novac rezervisan za investicije u sportske objekte kojim bi isfinansirali na{ dio obaveza. Bijeqina kao sjedi{te PFS zaslu`uje da dobije jedan takav objekat, jer je op{tina sa najve}im brojem registrovanih fudbalskih klubova u Republici Srpskoj i od svih op{tina izdvaja najvi{e sredstava za razvoj i finansirawe fudbalskog sporta, rekao je prvi ~ovjek bijeqinske op{tine. Mile Kova~evi} je istakao da slijede daqi dogovori u Vladi Republike Srpske i Ministarstvu za omladinu i sport, kao i izbor gradova koji }e biti ukqu~eni u ovaj projekat. T. N.

FUDBALSKI KUP REPUBLIKE SRPSKE

FINALE U BAWA LUCI

U finalu Kupa RS igra se samo utakmica na Gradskom stadionu u Bawa Luci, pa Bijeqina ne}e biti doma}in finalne utakmice najmasovnijeg takmi~ewa... inalni susret Kupa Republike Srpske izme|u premijerliga{a Borca i prvoliga{a Radnika iz Bijeqine bi}e odigran u utorak, 19. maja, na Gradskom stadionu u Bawa Luci, odlu~eno je u Fudbalskom savezu RS. Time je definitivno potvr|eno da }e biti odigran samo jedan finalni susret, iako su zvani~nici Radnika `eqeli da se igraju dvije utakmice kako bi i qubiteqi fudbala u Semberiji bili u oprilici da na djelu vide dva najuspje{nija kluba u na{em najmasovnijem fudbalskom takmi~ewu. - @eqeli smo da ugostimo na{e dugogodi{we sportske prijateqe iz Borca, kao i brojne fudbalske radnike, ali donesena je odluk da se igra samo jedna utakmica i to u Bawa Luci i mi }emo je po{tovati. Po{to }e utakmica najvjerovatnije biti preno{ena od strane televizije Republike Sr-

F

VA@NIJI KUP SRBIJE

Finalistima Kupa RS vi{e je odgovaralo da se finalna utakmica odigra dan kasnije, dakle u srijedu 20. maja, ali su se zvani~nici FS RS ipak odlu~ili da termin bude 19. maj. - Jedina dilema oko termina bila je da li da se utakmica igra 19. ili 20. maja, ali uz `equ da Rodoqub jedan dio zvani~nika iz na{e ku}e Petkovi} fudbala prisustvuje finalu Kupa Srbije izme|u Partizana i Sevojna, odlu~ili smo da pomjerimo na{e finale za 24 ~asa ranije, obrazlo`ewe je genseka FS RS Rodoquba Petkovi}a.

pske ima}emo priliku da se {irem auditoriju predstavimo u dobrom svjetlu i nadam se da }emo je iskoristiti. Borac je favorit, ali u Kupu su iznena|ena mogu}a, ka`e direktor Radnika Dragna Jevti}. Generalni sekretar FS RS Rodoqub Petkovi} bio je zadovoqan postignutim dogovorom predstavnika klubova finalista. - @eqa je da ovaj praznik fudbala zaista bude

spektakl. U zajedni~kom dogovoru s predstavnicima oba kluba prona{li smo termin odr`avawa finala. O~ekujem pune tribine i vite{ku borbu, a najboqa ekipa neka podigne pehar namijewen pobjedniku Kupa Republike Srpske, rekao je Petkovi}. Po~etak finalne utakmice zakazan je za 20 ~asov,a {to zna~i da }e biti odigran pod svjetlo{}u T. N. reflektora.

Direktor 055 773 360 www.skalaradio.net

Marketing 055 771 520 skala@rstel.net

FUDBALERI RADNIKA U LO[OJ SERIJI

PORAZ I U DOBOJU

Nikola Bala

ako {ampionat RS odmi~e fudbaleri Radnika igraju sve slabije. Na posqedwe tri utakmice Bijeqinci su osvojili samo bod, pa su se ne samo oprostili od borbe za {ampionsku titulu, ve} su izgubili i drugu poziciju na tabeli po{to ih je zbog boqe gol razlike prestigla Kozara iz Gradi{ke. U 25. kolu Radnik je gostovao u Doboju gdje je od doma}e Sloge pora`en rezultatom 2:0. Bijeqinci su ne{to boqu igru pru`ili samo u prvih pola sata, ali kada je Sloga do{la u vo|stvo u 31. minutu iz jedanaesterca, prestao je i otpor gostuju}e ekipe. Nekompletni doma}in osigurao je sva tri boda pogotkom u prvom minutu nastavka utakmice. Strijelac prvog gola bio je Todorovi}, a drugog [imunovi}. Rudar Prijedor je u Br~kom savladao ekipu Jedinstva sa 1:0 i sada ima devet bodova prednosti ispred najbli`ih pratilaca. U narednom kolu Radnik je doma}in Borcu iz Bosanskog [amca.

K

SLOGA RADNIK

2 0

STRIJELCI: 1:0 Todorovi} (31, penal), 2:0 [imunovi} (46),stadion: "Luke", gledalaca: 200, sudija: Qubo Ani~i} (Srbac), pomo}nici: Qubi{a Vrhovac (Milosavci) i Nikola Crnadak (Lakta{i), delegat: Milenko Tambi} (Novi Grad), `uti kartoni: Todorovi}, Bajunovi} (Sloga), Jevti} (Radnik). Igra~ utakmice: Darjan Todorovi} (Sloga). SLOGA: Plisni}, Dobri}, Joksimovi}, Bajunovi}, Vukovi}, Aleksi}, Todorovi}, Stjepanovi} (od 87. Joki}), \uri~i} (od 81. Mihajlovi}), [imunovi} (od 90. Tutwevi}), Radovanovi}. Trener Zlatko Spasojevi}. RADNIK: Avduki}, Trifkovi}, Gavrilovi}, Jevti}, Ga{evi} (od 50. Konculi}), Nikoli}, Mi~i} (od 46. Arnautovi}), Pavi}, Su{i}, Vuji} (od 33. Jefti}), Marinkovi}. Trener Nikola Bala.


22

SPORT

SEMBERSKE NOVINE 14. MAJ 2009.

DRUGOLIGA[KI FUDBAL

SEMBERSKI DERBI GORICI semberskom drugoliga{kom derbiju Gorica je u Pu~ilama savladala ekipu Jedinstva iz Broca sa 3:1 i vi{e ne razmi{qa o opstanku u ligi. Podriwe je trijumfom od 5:0 protiv Vele`a iz Nevesiwa nastavilo seriju pobjeda na doma}em terenu, Proleter je pogotkom u fini{u utakmice savladao Lokomotivu iz Br~kog sa 1:0, dok je Mladost iz Velike Obarske nakon du`eg vremena ostvarila trijumf u gostima, po{to je u Mili}ima savladala istoimeni klub sa 2:1. Izuzimaju}i Jedinstvo iz Broca to je bio uspje{an vikend za semberske drugoliga{e, a u narednom 26. kolu najva`niji ispit o~ekuje Podriwe iz Jawe koje gostuje lideru na tabeli Romaniji sa Pala. Mladot je u Velikoj Obarskoj doma}in Gorici, Jedinstvo do~ekuje drugoplasirani Napredak iz Doweg [epka, dok je Proleter T. N. gost Vele`a u Nevesiwu.

U

RAZBILI NEVESIWCE: Ekipa Podriwa

RUKOMETNA LIGA RS ZA MU[KARCE

PORAZ OD SLAVIJE R ukometa{i Bijeqine gostovali su u Isto~nom Sarajevu gdje su u utakmici 20. kola Prve lige RS pora`eni od doma}e Slavije rezultatom 35:34. Doma}a ekipa u{la je u utakmicu sa

mnogo ve}im motivom nego gosti, jer su joj bohodni bodovi u borbi za opstanak {to je i presudilo ishod ove utakmice. Uprkos porazu rukometa{i Bijeqini zadr`ali su {estu poziciju na tabeli sa 30 bodova.

PRVA LIGA REPUBLIKE SRPSKE ZA RUKOMETA[ICE

JO[ JEDAN NEUSPJEH ukometa{ice Radnika do`ivjele su u 16. kolu {ampionata Republike Srpske trinaesti prvenstveni poraz, pa se i daqe nalaze na pretposledwem mejstu prvenstvene tabele sa sedam osvojenih bodova, dva vi{e od posqedweplasirane Rogatice. Proteklog

R

vikenda Bijeqinke su poklekle na svom parketu gdje ih je savladala ekipa Borac dva iz Bawa luke rezultatom 28:20 (10:6). Na ~elu tabele nalazi se Mladost iz Bawa Luke sa 46 bodova, {est vi{e od drugoplasiranog Leotara, ali i utakmicom vi{e odigranom.

RADNIK - BORAC DVA 20:28 (6:10) DVORANA: Gimnazije "Filip Vi{wi}", gledalaca: 50, sudije: Mijo Banovi} i Slopbodan Popovi} (oba iz Zvornika), sedmerci: Radnik 6 (3), Borac dva 3 (2), iskqu~ewa: Radnik 6, Borac dva 10 minuta. RADNIK: Varaga, Dabi} 1, Krsti}, Stevanovi}, D`ino, Trifkovi}, Vla~i}, \ukanovi} 1, Tanasi}, Markovi} 1, Krstanovi} 3, Jovanovi}, Milo{evi}, Jawi} 11 (3). Trener Milivoje Trifkovi}. BORAC DVA: Gvozden, Pala~kovi} 3, Na. Petrovi}, Zrni} 4 (1), Trbi}, Mari~i} 4, \uri}, Grahovac, \uri} 1, Puji} 5, Ostoji} 3, \ogi} 7 (1), Ne. Petrovi} 1. Trener Stevan Vrhovac.

SLAVIJA - BIJEQINA 35:34 DVORANA: Slavije, gledalaca: 100, sudije: Miqevi} i Petrovi} (Bawa Luka), sedmerci: Slavija 5 (3), Bijeqina 2 (1), iskqu~ewa: slavija {est, Bijeqina osam minuta. SLAVIJA: Peri}, Vukadin 6, Tu{evqak 7, [akota, Zuki} 4, Ugqen, Regoje 2, Grahovac 9, M. Lale, Te{anovi}, V. Lale, Peji} 6, Jovanovi}. BIJEQINA: Jovanovi}, [qivi} 6, Mi{i} 2, S. Risti} 8, Div~i} 2, Stanivuk 7, Xoli} 5, Tatomirovi} 2, Sirar 2, ]iri}.

XUDO [AMPIONAT RS ZA JUNIORE I JUNIORKE

ZLATO ZA MERIMU ^

lanica Xudo kluba "Panter" iz Bijeqine Merima Arifovi} osvojila je zlatnu medaqu u kategoriji preko 78 kg. na juniorskom {ampionatu RS koje je prethodnog vikenda odr`ano u Bawa Luci. Pored Meriminog zlata u bijeqinski klub stigle su sa ovog takmi~ewa jo{ tri medaqe dva srebra i jedna bronza. Srebrne medaqe pri-

pale su Jeleni Arnautovi}, tako|e u kategorijui preko 78. kg, i Nedeqku Spasojevi}u u kategoriji do 55 kg, dok je bronzu osvojila Ana Spasojevi} u kategoriji do 63 kilograma. Oni su, zajedno sa ostalim osvaja~ima medaqa na takmi~ewu u Bawa Luci, stekli pravo u~e{}a na {ampionatu BiH koje se 30. maja odr`ava u TreT.N. biwu.

PIONIRSKI [AMPIONAT RS U ODBOJCI

BIJEQINCI TRE]I P ioniri Odbojka{kog kluba Radnik osvojili su tre}e mjesto na zavr{nom turniru {ampionata Republike Srpske na kome je trijumfovala ekipa Qubiwa, Modri~a Optima bila je druga,

dok je posqedwe mjesto pripalo ekipi Gradi{ke. Mladi bijeqinski odbojka{i savladali su Gradi{ku rezultatom 3:0, ali su istim rezultatom pora`eni od Modri~e Optime, dok su protiv Qubiwa uspjeli da osvoje jedan set.

Na `enskom turniru prvo mjesto pripalo je pionirkama Jedinstva iz Br~kog ispred Gacka, Kozare i Jahorine. Pionirke Radnika nisu uspjele da se plasiraju na zavr{ni turnir. T. N.


QUDI

SEMBERSKE NOVINE 14. MAJ 2009.

23

MIHAJLO ZAMIJENIO MAJKLA

ajkl Kejt, ro|eni Novozelan|anin, koji s roditeqima ve} petnaest godina `ivi u {vedskom gradu Geteborgu, dobio je novo ime, Mihajlo Kalabi}. Nakon kr{tewa u mjesnoj crkvi u Batkovi}u, Majkl, ina~e katolik, prihvatio je pravoslavqe kao svoju novu vjeru. Majkl, odnosno Mihajlo, radi kao voza~ u Geteborgu. Slu~ajan susret sa Milo{em Kalabi}em i wegovim bratom Zlatkom, bio je presudan u Majklovom `ivotu, uticao je na promjenu wegovih shvatawa o `ivotu i qudima oko wega. - Slu~ajno sam upoznao Milo{a i kroz razgovor sam saznao da je ro|en istog datuma kad i ja, devetog februara 1968. godine. Dru`ewe traje ve} ~etiri godine i mi smo postali kao ro|ena bra}a. Dolazio sam ovdje u Batkovi}, zavolio ove qude, wihov temperament i mentalitet. Kao

M

da sam se ponovo prona{ao, pri~a Majkl, sada Mihajlo, koji, s ponosom pokazuje prsten na kome su ugravirana ocila, grb Nemawi}a i wegovo novo ime, Mihajlo Kalabi}. Svako ima pravo da svoj `ivot organizuje i uredi onako kako wemu najboqe odgovara, te sam i ja odlu~io da prihvatim pravoslavnu vjeru, ka`e Majk, odnosno Mihajlo Kalabi}. Majkl je za ovu sve~anu priliku obukao srpsku narodnu no{wu, stavio {ajka~u na glavu. Ka`e da mu je Srpsko udru`ewe u Geteborgu puno pomoglo, da ima puno prijateqa me|u Srbima i da je susret s Milo{em i sve ono {to }e poslije toga uslijediti, bilo logi~an nastavak wegovog takvog razmi{qawa. - Upoznao sam sve srpske brendove, sve simbole srpstva, ka`e Mihajlo. Nau~io je mnoge srpske pjesme, me|u kojima mu je najomiqenija "\ur|evdan", prikupio je veli-

ki broj srpskih zastava, a, kad ve} pomenusmo "srpske brendove", me|u wima je neizostavna i {qivovica, ka`e u {ali Majkl Kejt, sada Mihajlo Kalabi}. Za kr{tewe Majkl je odabrao i kumove, @eqka Despotovi}a i Draganu Kalabi}. @eqko ka`e da je s rado{}u prihvatio da bude kum Majklu. - Poznajemo se dugo i drago mi je {to je upravo mene odabrao za kuma. Kumstvo je svetiwa kod nas Srba. Na{a `eqa je da se Srbi u

svijetu predstave i na ovakav na~in, u najboqem svjetlu, kao qudi koji su dru`equbivi, koji prihvataju sve kulture, obi~aje, a ne da nas kvalifikuju kao netolerantne i uskogrude qude, ka`e @eqko. Otac Milijan Stanki}, sve{tenik u batkovi}koj crkvi, ka`e da je ovo prvo kr{tewe ove vrste, ali da SPC po{tuje slobodnu voqu svakog ~ovjeka, da sam odlu~i kojoj vjeri }e pripadati. - U molitvama koje smo pro~i-

tali, umolili smo Gospoda da an|eo ~uvar bude u pomo}i na{em Mihajlu Kalabi}u, da ga ~uva od svih vidqivih i nevidqivih neprijateqa. Po`eqeli smo mu zdravqe, sre}u i napredak, te da ga prati Bo`ji blagoslov, rekao je otac Milijan. Nakon ~ina kr{tewa uslijedile su ~estitke od mje{tana Batkovi}a i Mihajlovih najboqih prijateqa, sada i ro|aka iz porodice Kalabi}. Q.Q.

INTERVJU: VLADIMIR MILI]EVI], KAPITEN ODBOJKA[A RADNIKA I NAJBOQI ODBOJKA[ RS

BIJEQINA JE MOJ GRAD

ladimir Mili}evi}, po ocjenama brojnih stru~waka najboqi odbojka{ Republike Srpske, odigrao je sezonu za pam}ewe. Kapiten ,,Radnika’’ predvodio je svoju ekipu do polufinala plej-ofa Premijer lige, debitovao je za reprezentaciju BiH u kvalifikacijama za svjetsko prvenstvo i ponio titulu najboqeg sportiste na{e op{tine za 2008. godinu. Mili}evi} isti~e da je ponosan zbog odli~nih rezultata ,,Radnika’’, ponajvi{e zbog toga {to su wega i wegove klupske drugove svi otpisivali uo~i starta prvenstva. - Ove godine smo bili najboqi klub u RS i to sa znatno podmla|enim sastavom. Pred po~etak prvenstva iz kluba su oti{li Darko Te{i} i @eqko Mari} koji su bili nosioci na{e igre, kao i perspektivni Luka [ormaz. Zbog toga su mnogi smatrali ~ak i da }emo ispasti iz lige a mi smo na kraju ostavili iza sebe sve one koji su nas potcjewivali. Igrali smo konstantno dobro tokom cijele sezone, a dobili smo i kvalitet vi{e jer su u vatru u{li neki novi klinci koji tek treba da prika`u svoje najboqe partije. Siguran sam da Radnik sa ovom ekipom, uz jedno ili dva poja~awa, naredne

V

sezone mo`e ~ak i do titule {ampiona BiH, ka`e Mili}evi}. SN: Istekao ti je ugovor sa ,,Radnikom’’. Da li }e{ ostati u klubu ili razmi{qa{ o odlasku? - Do{ao sam prije devet godina i tada sam mislio da mi je Bijeqina samo usputna stanica. Me|utim, srastao sam sa klubom i gradom i ne `elim da idem po svaku cijenu. Imam ponudu od uprave ,,Radnika’’ da tu ostanem do kraja karijere i sasvim je mogu}e da }e tako i biti. Svake godine mi sti`u ponude ali nisam od onih koji lete na prvu ponudu iz inostranstva. Dovoqno sam iskusan, imam ve} 28 godina i znam da nije sve u novcu. Igra~e sa ovih prostora u Evropi ne cijene dovoqno, pa igraju prakti~no za si}u. Ja }u oti}i negdje samo u slu~aju finansijski

dobre ponude. Ako se to ne desi, ostajem u ,,Radniku’’. Nadam se da }emo naredne godine nastupiti u Balkanskom kupu, gdje igraju tre}eplasirani i ~etvrtoplasirani klubovi iz Srbi-

je, BiH, Bugarske, Rumunije, Makedonije i Crne Gore. Nadam se da }e grad Bijeqina i uprava kluba prona}i dodatna sredstva za nastup u tom takmi~ewu. Bilo bi fenomenalno za

PRIJATEQSTVO SA MIQKOVI]EM!

NOVINAR

- Po{to sam odbojka{ki stasao u Ni{u, imao su tu sre}u da treniram sa Ivanom Miqkovi}em koji, po mom mi{qewu, ve} godinama zaslu`uje mjesto u najboqoj postavi svijeta. I danas se redovno ~ujemo, naj~e{}e putem SMS poruka. Kad god imamo priliku, vidimo se i dru`imo, naj~e{}e u vrijeme kada je on u Beogradu na pripremama reprezentacije Srbije. Od ostalih srpskih igra~a, idol mi je uvijek bio Goran Vujevi} i `ao mi je {to nikada nisam imao priliku da igram sa wim, ka`e Mili}evi}.

Mili}evi} je nedavno u{ao i u novinarske vode, po{to radi kao novinar i urednik u sportskoj redak,, ciji TV ,,Slobomir . - Moram da razmi{qam {ta }u po zavr{etku karijere. Posao na televiziji je jedna od opcija.

Bijeqinu da Radnik zaigra protiv ,,Crvene Zvezde’’ i ,,Partizana’’. SN: Kakvi su ti daqi planovi na reprezentativnom planu? - Koliko ja znam, selektor Dalibor Stevi} ra~una na mene kao na jednog od predvodnika nove reprezentacije koja bi trebalo da igra zajedno u narednih ~etiri-pet godina. Danas smo u evropskim i svjetskim okvirima na veoma niskom nivou i prakti~no je svaka pobjeda za nas ogroman uspjeh. Ve} na Mediteranskim igrama u Peskari ovog qeta imamo {ansu da se poka`emo u qep{em svijetlu. SN: [ta bi, prema tvom mi{qewu, trebalo u~initi da odbojka u BiH krene naprijed? - Prije svega, trebalo bi kona~no da se usvoji taj zakon o sportu. Ovde odbojka funkcioni{e samo zahvaquju}i prilozima qudi koji vole ovaj sport i potrebna je mnogo ve}a pomo} dr`ave. SN: Karijeru si po~eo u ,,Studentu’’ iz Ni{a. Mo`e{ li uporediti odbojku u Srbiji i RS, odnosno BiH? - To ne mo`e da se poredi. Osim pravila ~ini se da ni{ta vi{e nije isto. U Srbiji se radi na mnogo vi{em nivou i kada govorimo o napretku odbojke u RS i BiH, najboqe bi biS.M. lo da u~imo od Srbije.



698