Page 1

www.semberske.com

e-mail: semberske@spinter.net

SEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009. ! GODINA 30 ! BROJ 695 ! CIJENA 1,00 KM

L I S T

G R A \ A N A

IZGRADWA KANALIZACIJE

O P [ T I N E

B I J E Q I N A

TV PRAVA, PREVODI, MARKETING TITLOVANJE, SINHRONIZACIJA

055 240 100

U SUSRET VASKRSU

NOVO LICE GRADA

str. 11

GODI[WICA 1. SEMBERSKE

IZ POSLANICE WEGOVE SVETOSTI PATRIJARHA SRPSKOG PAVLA:

NE SMIJEMO ZABORAVITI

str. 4

NEZADOVOQASTO STO^ARA

[TA ]E BITI SA MLIJEKOM

str. 4

SA^UVAJMO QUBAV PREMA BLI@WIMA

" Na{e doba je trenutno

suo~eno sa materijalnom krizom, ali i kod nas je jo{ prisutnija kriza morala i karaktera. Sa~uvajmo veru u Vaskrslog Gospoda, qubav prema bli`wima, istini i pravdi, prema svemu dobru koje qudi ipak `ele, ali koje bez pomo}i Vaskrslog Gospoda i Wegovog Jevan|eqa ne mogu posti}i - stoji, izme|u ostalog, u poslanici srpskog patrijarha...

GRIJAWE NA GAS VE] OD NAREDNE ZIME

GASIFIKACIJA BIJEQINE ,,

" Za strate{kog partnera na ovom projektu izabran “Novi Sad - gas FILIJALA BIJEQINA

NAREDNI BROJ SEMBERSKIH NOVINA IZLAZI U ^ETVRTAK, 30. APRILA 2009. GODINE


SRE]NI P RAZNICI !

Radna jedinica BIJEQINA 76300 BIJEQINA . [ABA^KIH \AKA . PO[TANSKI FAH BP. 18 TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-2 211 456 TELEFAKS: 209-0 082, DIREKTOR: 209-4 426, TEHN. DIR.: 209-4

PO[TOVANI POTRO[A^I ELEKTRI^NE ENERGIJE! RACIONALNOM POTRO[WOM I REDOVNIM PLA]AWEM UTRO[ENE

SVE N AJBOQE !

ELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETE ISKQU^EWA, ^IME ^INITE USLUGU I

SEBI I NAMA.

S p o{tt ovawem, Elektt rodiss t ribb u cija Bijeqina SRE]NO SVIMA ! D.O.O. LEDER Bijeljina www.leder-bn.com E-mail: leder@rstel.net Ul. Nikole Tesle br. 2 Tel/fax: 055/212-303 055/212-302

Butik: Italijanska modna obu}a Ul. Gavrila Principa br.5 Tel: 055/206-107

Klaonica Ljeljen~a: Tel: 055/255-355 Fax:055/255-237

NOVO! Maloprodajni objekti u Bijeljini: 1. Ul. Gavrila Principa 11 tel: 055/213-223

SRE]NI PRAZNICI!

2. Ul. Dušana Baranjina 29 tel: 055/213-216

MODA RUGGI, BRUNELLA, ROSINA, MARIO BRUNI, MORESSI

OBU]A:

ODJE]A KREATORA IRENE GRAHOVAC

Direktor.........055 209 759 Centrala.........055 201 342 Komercijala...055 211 854 Fax.................055 201 445 Ul. Baje Pivljanina bb


SA TRAKE DOGA\AJA

SEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009.

U FOKUSU GRADSKA TOPLANA

USPJE[NO ZAVR[ENA GREJNA SEZONA

Grejna sezona 2008/2009. godine zvani~no je zavr{ena 15. aprila, ali s mogu}no{}u da u slu~aju pojave izuzetno niskih temperatura vazduha do kraja mjeseca gra|anima ponovo zagriju radijatore. U Gradskoj toplani tek zavr{enu grejnu sezonu ocjewuju kao uspje{nu posebno izra`avaju}i zadovoqstvo {to tokom zime, koja je bila znatno hladnija od protekle, nije bilo kvarova na toplotnoj mre`i. Po zavr{etku grejne sezone u Toplani se prelazi na fazu remonta proizvodnih kapaciteta i distributivnih dijelova sistema za koje se uka`e potreba, a sve to u sklopu priprema za narednu grejnu sezonu. - Na svu sre}u tokom ove grejne sezone nismo imali kvarova, a u mre`i smo imali vrlo visoku temperaturu, ~ak za 12 stepeni Celzijosovih ve}u nego pro{le godine. To je i s toga {to nas je dobavqa~ snabdijevao boqim asortimanom i kvalitetom ugqa. Treba ista}i i da je prosje~na temperatura za proteklih {est mjeseci, ta~nije, od 15. oktobra do 15. aprila iznosila plus ~etiri stepena Celzijusova, {to je znatno hladnije u odnosu na pro{lu grejnu sezonu, izjavio je direktor Gradske toplane Du{an Ili} napomiwu}i da su na{i sugra|ani i na minus 17 stepeni imali tople radijatore. Ili} je ovom prilikom pojasnio i na~in na koji se vr{i obra~un i izdaju fakture gra|anima. -G Gra|ani treba da znaju da se kalkulacija za grejnu sezonu, koja traje {est mjeseci, vr{i na bazi visine temperature od plus pet stepeni Celzijusovih, tako da u slu~ajevima kad je temperatura vazduha rasla na 19 ili 20 stepeni Celzijusovih i za te dane }e se vr{iti obra~un, jer je isto tako bilo dana kada se temperatura spu{tala i na minus 15 stepeni. U Toplani i na kraju ove grejne sezone izra`avaju zabrinutost zbog ponovo velikog duga gra|ana koji sa danom zvani~nog zavr{etka grejne sezone iznosi 410.000 maraka. Ukoliko se ne pove}a stepen naplativosti, u Toplani izra`avaju sumwu u mogu}nost po~etka radova na remontu i pripremi kako bi spremno do~ekali narednu grejnu sezonu, te apeluju na gra|ane da izmire svoja dugovawa prema wima. - Dug prema dobavqa~ima ugqa je oko 150.000 maraka, a ra~uni koji nam sti`u za utro{ak elektri~ne energije nam distribuciji dugujemo oko stvaraju poseban problem. Elektro-d 80.000 maraka. Imamo par reprograma (treba navesti i da nas svaki od wih ko{ta preko 3.000 KM), nastojimo ispo{tovati rokove, ali kad se radi o teku}oj potro{wi, tu nam se pojavquje problem, jer na{a naplata nikad nije tako dobra da bismo mogli ispo{tovati na{e mjese~ne tro{kove, ka`e Ili} dodav{i da je ugovor koji su potpisali sa dobavqa~ima ugqa veoma povoqan i da im omogu}ava da ra~un bude pla}en i do 90 dana nakon isporuke. [to se ti~e naplate, potro{a~i, pravna i fizi~ka lica za grijawe duguju vi{e nego pro{le godine u istom periodu. Za neke od du`nika, iz ranijeg iskustva, znaju da }e im u odre|enom roku izmiriti dug, ali postoji i jedan broj za koji nemaju drugo rje{ewe nego da protiv wih podnesu tu`be. Od po~etka ove godine pojavio se i problem sa odre|enim brojem buxetskih korisnika od kojih nije izvr{ena naplata duga, a neizvijesno je i kada }e biti. Me|u wima se kao najve}i du`nici izdvajaju MUP, O[ ,,Sveti Sava’’ i Pedago{ki fakultet koji, kako navode u Toplani, zajedno duguju preko 70.000 maraka. M.R.

3

SA SRE]OM I PO[TOVAWEM Svim gra|anima koji Vaskrs proslavqaju po gregorijanskom kalendaru upu}ujem srda~e ~estitke i iskrene `eqe da najve}i hri{}anski praznik provedu sa svojim porodicama, susjedima i prijateqima, ispuweni qubavqu, sre}om i uzajamnim po{tovawem. Ovaj najradosniji praznik je odli~na prilika da se podsjetimo da je upoznavawe sa raznovrsnim obi~ajima i wihovo po{tovawe va`no za prevazila`ewe prepreka za razvoj na{e lokalne zajednice. Zato }e bogatstvo razli~itosti i u budu}nosti biti temeq za izgradwu zajedni~kog `ivota, kako bi ovaj praznik i narednih godina proslavqali u atmosferi me|usobne podr{ke, tolerancije i razumijevawa, poru~io je na~elnik op{tine Bijeqina, Mi}o Mi}i}.

DOGOVORI O GASIFIKACIJI BIJEQINE

GAS U BIJEQINI OD NAREDNE ZIME ponedjeqak, 13. aprila odr`an je sastanak predstavnika firme ,,Novi Sad-gas’’ sa op{tinskim rukovodstvom o gasifikaciji Bijeqine nakon kog su na~elnik op{tine Mi}o Mi}i} i direktor novosadske firme Jovo Vujanovi} najavili skori po~etak gasifikacije na{e op{tine. U ovaj projekat treba ulo`iti oko 10 milona evra koja }e u cjelosti obezbijediti ,,Novi Sad-gas’’, dok je obaveza na{e op{tine da obezbijedi zemqi{te i potrebne dozvole. - Mi smo danas puno stvari definisali i dogovorili smo se da na sqede}em skup{tinskom zasijedawu ve} imamo pripremqen ugovor o osnivawu zajedni~ke firme koja }e se zvati ,,Bijeqina-ggas’’ u kojoj }e 80 posto u~e{}a imati ,,Novi Sad-ggas’’, a 20 posto op{tina Bijeqina. Ta zajedni~ka firma }e u narednom periodu imati zadatak da uradi gasifikaciju u Bijeqini i da vr{i distribuciju gasa, izjavio je na~elnik Mi}i} procjewuju}i da bi ta firma odmah po osnivawu mogla da krene sa radovima, a ukoliko bi sve teklo po planu, ve} za Novu godinu na gas bi se po~eli grijati neki od na{ih sugra|ana. Iz firme ,,Novi Sadgas’’ su dali obe}awe da }e sve ono {to je dogovoreno uspje{no realizovati isti~u}i da su oni

U

velika firma u Srbiji koja je izvr{ila gasifikaciju brojnih op{tina u Vojvodini. - U dana{we vrijeme kada cijeli svijet potresa velika ekonomska kriza, mi ulazimo u projekat u Bijeqini i ja se nadam da }e ,,Novi Sad-ggas’’ opravdati povjerewe koje nam je povjerila op{tina Bijeqina i na~elnik Mi}o Mi}i}, rekao je Jovo Vujanovi} dodav{i da smatra kako je gasifikacija Bijeqine po~ela od ovog dana, te da }e se kompletno zavr{iti do kraja godine. Vujanovi} ka`e da u ovaj projekat treba ulo`iti oko 10 miliona evra, ali izra`ava nadu da }e zajedno sa wihovim stalnim partnerima, te uz pomo} kredita osigurati ovu investiciju koja nije mala. Ono {to je ,,Novi Sad-

gas’’ sebi postavio za ciq je ne samo gasifikacija na{e op{tine, nego i drugih dijelova RS. Bilo je i vi{e pitawa u vezi sa dovo|ewem gasa o ~emu je poja{wewe dao na~elnik Mi}o Mi}i}. -B Bilo je vi{e rje{ewa, jedno je oko onog magistralnog gasovoda koji je dat na koncesiju ,,Slavija internacionalu’’ iz Lakta{a, ali ako oni to ne budu mogli uraditi mi smo pripremili da u prijedlogu na{eg ugovora sa novosadskom firmom bude prikqu~ewe na postoje}i gasovod koji ide za Sarajevo. Imamo 22 kilometra do [epka i od [epka ve} gradimo gasifikaciju za Jawu i Glavi~ice, a ,,Novi Sad-ggas’’prihvata da zajedno sa ,,Srbijagasom’’ isporu~i gas Bijeqini preko tog gasovoda. M.R.

ZA DJECU SA POSEBNIM POTREBAMA velikoj sali O[ ,,Vuk Karaxi}’’ aktivisti Omladinske grupe Helsin{kog odbora za qudska prava u Republici Srpskoj, Admir Kari} i Oliver Jawi} podijelili su poklon pakete djeci sa posebnim potrebama. Rije~ je o humanitarnoj akciji koju provode uz pomo} sponzora, Kafe-slasti~arnice ,,San Marko’’ i ,,Spektar drinka’’, kao i u~enika sredwih {kola, Poqo-

U

privredno-medicinske, Ekonomske i Tehni~eke {kole, te Mje{ovite sredwe {kole iz Teo~aka. Akciju }e kontinuirano vr{iti, a podjelu darova sprovoditi za sve naredne vjerske praznike. -O Ovom akcijom su obuhva}ena djeca sa posebnim potrebama koja su ukqu~ena u redovno osnovno obrazovawe kojih ima 93, a nastavu poha|aju u gradskim osnovnim {kolama ,,Vuk Karaxi}’’

SEMBERSKE NOVINE

i ,,Knez Ivo od Semberije’’, te O[ ,,Me{a Selimovi}’’ u Jawi, rekao je Admir Kari}, koordinator projekta ,,Pomo} djeci s posebnim potrebama’’ preciziraju}i da su u paketi}ima sokovi i slatki{i. Kari} je daqe naglasio, da je svako dijete posebna pri~a, a djeca sa posebnim potrebama, iako sa odre|enim te{ko}ama, uvijek su vesela, skromna i vole da se dru`e.

Glavni i odgovorni urednik: Verica ZELENOVI], tel: 222-590 * Direktor: Qubo QUBOJEVI], tel: 202-126 * Zamjenik gl. i odg. ,, urednika: Todor NIKOLI] * List gra|ana op{tine Bijeqina * Osniva~: Skup{tina op{tine Bijeqina * Izdava~: JIP ,,SIM Bijeqina, Atinska 2, tel. (055) 202-621 * Ure|uje: Redakcijski kolegijum * Fotografija: Bo`idar MILO[EVI] * Faks: (055) 202-126 * @iro-ra~uni: 554-001-00000175-41 (Pavlovi} banka), 555-001-0000865985 (Nova banka) * Cijena lista za inostranstvo je dvostruko ve}a, plus po{tarina * [tampa: NIGD ,,Dnevne nezavisne novine,, Bawa Luka * Rukopisi i fotografije se ne vra}aju * Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-250/95. od 3. jula 1995. godine list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 105.


4

AKTUELNOSTI

SEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009.

GODI[WICA PRVE SEMBERSKE LAKE PJE[ADIJSKE BRIGADE

NE SMIJEMO IH ZABORAVITI P

AGENCIJA ,,SPEKTAR’’ U BIJEQINI PREDSTAVILA SVOJE USLUGE

DO POSLA PREKO INTERNETA Kao najava Sajmu zapo{qavawa koji }e se odr`ati u maju ove godine u Bijeqini, Agencija za posredovawe pri zapo{qavawu "Spektar" Bawaluka, u Etno selu "Stani{i}" poslodavcima i drugim zainteresovanim sa podru~ja Semberije predstavila je svoje usluge internet posredovawa pri zapo{qavawu. Prema rije~ima direktora Miroslava Vukajlovi}a, "Spektar" je prva ovakva privatna agencija na podru~ju RS i BiH i postoji od 2001. godine. - @elimo da se predstavimo i otpo~nemo i na ovom podru~ju jedan novi na~in komunikacije svih zainteresovanih strana u oblasti zapo{qavawa. Potrebno je otvoriti i raspravu o bitnim pitawima u sferi zapo{qavawa, naro~ito u kontekstu svjetske ekonomske krize. Tako|e, ovo je priprema za predstoje}i Sajam zapo{qavawa koji }e se odr`ati uz podr{ku svih institucija i organizacija iz ove oblasti, rekao je Vukajlovi}. On je istakao je da vi{e od 10.000 registrovanih korisnika, te oko 1.300 svakodnevnih posjetilaca internet prezentacije ove agencije svakoga dana putem elektronske po{te dobijaju informacije o otvorenim radnim mjestima u regiji, korisne savjete u poslovawu, te savjete o mogu}nostima samozapo{qavawa. Miroslav Vukajlovi}

arstosom i polagawem vijenaca na spomenik na gradskom trgu Kraqa Petra Prvog Kara|or|evi}a Prva semberska laka pje{adijska brigada VRS obiqe`ila je 17 godina od osnivawa. Ova brigada prva je formirana na ovim prostorima, a u~estvovala je u borbama na br~anskom, sarajevsko-romanijskom, zapadnom kraji{kom i drugim rati{tima RS. Iz wenih redova poginulo je 139 boraca, a vi{e od 300 ih je raweno. Na~elnik {taba i zamjenik komadanta \oko Paji} istakao je da oni koji su `ivot ugradili u temeq RS nikada ne smiju biti zaboravqeni. - Imali smo slavan put. Ponosni smo na sve one koji su branili srpski `ivaq i omogu}ili odbranu srpskih teritorija, rekao je Paji}. Na~elnik op{tine Bijeqina Mi}o Mi}i} priredio je prijem za borce i ~lanove porodica poginulh boraca Prve semberske brigade. -N Ne smijemo zaboraviti one koji su stvarali RS, ali se moramo potruditi da se rat na ovim prostorima nikada vi{e ne dogodi. Moramo se truditi da porodice poginulih i ratni vojni invalidi, oni

koji su najvi{e doprinijeli stvarawu RS imaju statut koji zaslu`uju. Op{tina Bijeqina za zbriwavawe ovih kategorija }e iz ovogodi{weg buxeta izdvojiti oko 1.700,000 KM. Nadamo se da }emo u saradwi sa Vladom RS rije{iti bar dio wihovih problema, istakao je Mi}i}

Na centralno spomen-obiqe`je poginulim u minulom ratu vijence i cvije}e polo`ili su pripadnici Prve semberskle lake pje{adijske brigade, te predstavnici Bora~ke i Organizacije porodica poginulih boraca. E.S.N.

NEZADOVOQNI PROIZVO\A^I MLIJEKA Pi{e: QUBO QUBOJEVI] koro osamdeset odsto proizvo|a~a mlijeka na podru~ju Semberije ve} ~etiri mjeseca nije naplatilo premije za isporu~eno mlijeko od resornog ministarstva. Nama je preko glave praznih obe}awa i i{~ekivawa. Prepu{teni smo sami sebi. Lutamo od nemila do nedraga, te se lako mo`e desiti da farmeri po~nu zatvarati svoje farme i rasprodavati visokokvalitetna mlije~na grla, ka`e Simo Polajner, predsjednik Skup{tine udru`ewa "Sto~ar", isti~u}i da proizvo|a~i mlijeka vi{e ne vjeruju ni resornom ministru, Radislavu Brati}u koji je obe}ao da }e sve premije i podsticaji za poqoprivrednike za pro{lu godinu biti ispla}eni do kraja aprila. - Ovakvom politikom u oblasti poqoprivrede i agrara mi ne}emo daleko sti}i. Sva na{a predskazawa i predvi|awa su mra~na. Prijeti nam velika glad, glad stanovni{tva, ukoliko se neke mjere hitno ne preduzmu. [to se ti~e ovog resura, izglega da smo izvukli "triling baksuznih ke~eva", pa nemamo adekvatnog predstavnika ni na entitetskom, ali ni na dr`avnom nivou, ka`e Polajner, nagla{avaju}i da se poqoprivrednici ve} godinama stavqaju u poziciju da se "moraju povinovati raznim me{etarima i mafija{ima

S

iz uvoznih lobija koji gledaju samo svoj li~ni interes, dok o poqoprivredi i agraru niko i ne haje. Drago Tomi} iz Amajlija proizvodi mjese~no i do 20.000 litara mlijeka. - Dra`ava mi duguje oko 20.000 KM za premije za mlijeko i podsticaje. Sve {to sam imao od kapitala, ulo`io sam u ovu proizvodwu. Uvezao sam najkvalitetnija grla iz Ma|arske i Wema~ke. Ova politika, koju vodi aktuelno resorno ministarstvo, je najlo{ija do sada. Zasijao sam oko 22 hektara zemqi{ta, jer moram obezbijediti hranu za stoku. Nemamo mi {ta tu puno pri~ati,jer mi moramo raditi i nadati se. Ali, kako se stvari sada odvijaju, ovo ne ide na dob-

ro. Uostalom, ako mi propadnemo, bi}e ih jo{ puno koji }e osjetiti taj potres, ka`e Drago Tomi}. Direktor Poslovnog zadru`-

Mile Mirkovi}

Simo Polajner

nog saveza "Agrosemberija", Mile Mirkovi} ka`e da se u ovom trenutku iskazuju vi{kovi mlijeka i na podru~ju Semberije, koji se namaju gdje plasirati. - Dnevno prikupimo i isporu~imo mqekari u Grada~cu 24.000 litara mlijeka sa podru~ja Semberije i iz dijela loparske op{tine. Proizvo|a~ima mlijeka grada~a~ka mqekara pla}a redovno, mjesec za mjesec i tu problema nema. Problemi se sada javqaju u vi{kovima mlijeka i tu se moraju praviti odre|eni balansi, ka`e Mirkovi}. U farmerskoj proizvodwi je kao i u fabri~kim halama. kad se traka jednom zaustavi i kad se visoke pe}i ugase, onda se mogu samo zbrajati {tete i gubici. Treba sve preduzimati da do toga ne do|e.


POLITIKA

SEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009.

5

REGIONALNI ODBOR SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE IZBORNE JEDINICE 4

VELIKA [ANSA ZA SDS rpska demokratska stranka je na stanovi{tu da je aktuelna vlast u Republici Srpskoj u velikoj krizi, a kriza }e se intenzivirati u narednom periodu. Tako da su predstoje}i op{ti izbori 2010. godine velika {ansa za Srpsku demokratsku stranku i za trijumfalni povratak na politi~ku scenu. Regionalni odbor Srpske demokratske stranke Izborne jedinice 4 ocijenio je, da su na nivou ove izborne jedinice na dosada{wim izborima postizani dobri rezultati. O~ekujemo i na predstoje}im op{tim izborima 2010. godine pobjedu u svim op{tinama Izborne jedinice 4, rekao je Mi}o Mi}i}, potpredsjednik Srpske demokratske stranke i predsjednik Regionalnog odbora, na redovnoj sjednici Regionalnog odbora Izborne jedinice 4 koja je 10. aprila odr`ana u Bijeqini. Sjednici su prisustvovali predsjednici op{tinskih odbora Srpske demokratske stranke Bije-

S

qine, Br~kog, [amca, Ugqevika, Lopara, Pelagi}eva i Dowih @abara, ~lanovi Glavnog odbora Srpske demokratske stranke, kao i narodni poslanici u Narodnoj skup{tini Republike Srpske, te na~elnici op{tina Srpske iz redova Srpske demokratske stranke. Na Sjednici Regionalnog odbora ove stranke analizirana je realizacija dosada{wih zakqu~aka Predsjedni{tva stranke, koji se odnose na organizaciona pitawa i pripreme za predstoje}e izbore. U ciqu {to boqe promocije stranke i u drugim sredinama odlu~eno je da se sjednice Regionalnog odbora Srske dekomratske stranke ubudu}e odr`avaju svaki put u drugoj op{tini Izborne jedinice 4, odlu~ili su ~lanovi regionalnog odbora SDS-a Izborne jedinice 4 na sjednici u Bijeqini. E.S.N.

NEZAVISNA DEMOKRATSKA STRANKA PRIKQU^ILA SE SNSD-U

ZAJEDNI^KI DO ISTIH CIQEVA etrnaestog aprila, ~inom kolektivnog u~lawewa u Savez nezavisnih socijaldemokrata, prestala je da postoji Nezavisna demokratska stranka. Dva dana ranije Predsjedni{tvo ove stranke jednoglasno je donijelo odluku o pristupawu SNSD-u, {to je ozvani~eno potpisima rukovodstava obje stranke. - Nakon ~etiri godine zajedni~kog politi~kog djelovawa i niza formalnih i neformalnih razgovora obostrano smo odlu~ili da politi~ko djelovawe nastavimo zajedno u velikoj familiji SNSD-aa. U tom periodu nije bilo nikakve razlike u onome {to smo govorili i radili na terenu, na{a stranka podr`avala je kandidate SNSD-aa u svim izbornim procesima i ovo je logi~na posledica takvog djelovawa. Mi smo na posqedwim lokalnim izborima dobili 1.300 glasova, a SNSD 10.800 i da

^

smo bili na zajedni~koj listi sada bi u op{tinskom parlamentu imali deset umjesto osam odbornika, {to za politi~ke odnose u op{tini nije neva`no, rekao je dosada{wi predsjednik Op{tinskog odbora Nezavisne demokratske stranke Zlatan Lazarevi}. Predsjednik Op{tinskog odbora Saveza nezavisnih socijaldemokrata dr Vojin Mitrovi}, tako|e, je izrazio zadovoqstvo pris-

tupawem NDS-a, kako je rekao, velikoj familiji SNSD-a. - Nezavisna demokratska stranka uvijek je bila uz SNSD, a pregovori o zajedni~kom politi~kom djelovawu po~eli su prije godinu i po dana i ovo je finale tih razgovora. Ovo je va`an trenutak za politi~ki `ivot u bijeqinskoj op{tini, jer }e SNSD biti daleko ja~i nego do sada i na narednim izborima mo`emo posti}i daleko vi{e nego na dosada{wim. Na{ jedinstveni ciq je da u narednom periodu postanemo vode}a politi~ka snaga u op{tini i da, kao takvi, poku{amo promijeniti na~in `ivota i politi~kog odlu~ivawa, kazao je Mitrovi}. Pristupawe Nezavisne demokratske stranke SNSD-u pozdravile su Dobrila \ukanovi}, jedan od osniva~a NDS-a i Milica Markovi}, visoki funkcioner Saveza nezaT.N. visnih demokrata.

IZABRANO NOVO RUKOVODSTVO OP[TINSKOG ODBORA PDP-A BIJEQINA

GAVRILO ANTONI] PREDSJEDNIK Na sjednici Op{tinskog odbora Partije demokratskog progresa Bijeqina izabrano je novo rukovodstvo ove stranke a predsjednika Odbora izabran je Gavrilo Antoni}, za potpredsjednike Radomir Marjanovi} i Radomir Wegu{, a za sekretara Predsjedni{tva Du{ko Vulovi}. Izme|u vi{e predlo`enih kandidata tajnim glasawem za ~lanove Predsjedni{tva izabrani su: Nikola Rosi}, \uro Stanojevi}, Milorad Des-

Z

potovi}, Bosa Mijatovi}, Milan Bujinovi}, Jovan Mla|enovi}, Nata{a Postolov i Mi}o Todorovi}, potvr|eno je u saop{tewu za javnost Op{tinskog odbora Partije demokratskog odbora Bijeqina. Kako se daqe navodi u saop{tewu Op{tinski odbor PDP-a utvrdio je i programske ciqeve i pravce svog djelovawa u nared-

nom periodu. - Sjednicom PDP-aa Bijeqina i izborom novog rukovodstva zavr{en je proces rekonstrukcije Op{tinskog odbora PDP-aa Bijeqina i uspje{no provedene odluke Glavnog i Izvr{nog odbora Partije demokratskog progresa, zakqu~uje se u saop{tewu za E.S.N. javnost OO ove stranke.

www.panradio.com

ODR@AN SEMINAR ZA POLITI^ARKE

KAKO OSTATI I OPSTATI U POLITICI okru`ewu u kome dominiraju mu{karci, `ene ~esto ne dobiju podr{ku, mogu sumwati u svoje sposobnosti, gubiti motivaciju, posustajati, pa i povu}i se iz politi~kog `ivota. Vrijednost seminara za politi~arke je rad na razvijawu wihove samosvijesti i samopouzdawa kako bi, ne samo u{le, nego i ostale i opstale u politici. U okviru projekta @enskog centra koji je podr`an i finasiran od {vedske organizacije Kvinna till Kvinna i Norve{ke narodne pomo}i (NPA), odr`an je prvi, od ~etiri seminara, (koliko je planirano da se odr`i do kraja godine), za `ene koje su bile na listama politi~kih stranaka na prethodnim lokalnim izborima. U radu seminara u~estvovalo je oko 25 politi~arki, a uvodni~arka je bila potpredsjednica Organizacije `ena ,,Lara’’, Mara Radovanovi} koja je navela va`nost veza izme|u

U

Mara Radovanovi}

`ena u nevladinim organizacijama, u upravi, skup{tini i uop{te, `ena na va`nim pozicijama za stvarawe i ja~awe demokratskog dru{tva. Teme Politika na `enski na~in i Tehnike dominacije izlagale su Amira Vodeni~arevi} i Nada Milo{evi}. - @ene se ovim putem podsti~u da rade na problemima lokalne zajednice i unapre|uju ravnopravnost polova kako u stranci, tako i u dru{tvenoj zajednici, istakla je Amira Vodeni~arevi}, a imaju}i u vidu nedovoqnu zastupqenost politi~arki na svim nivoima vlasti skre}u}i pa`wu i na pitawe rodne ravnopravnosti u vrijeme izbora. Nada Milo{evi} ukazala je na situaciju nakon pro{lih lokalnih izbora koji nisu puno toga promijenili kada je u pitawu zna~ajnija zastupqenost `ena u politi~kom `ivotu tako da, kako isti~e, ovakvim edukacijama `ele oja~ati kapacitete `ena politi~arki kako bi se uspje{no oduprle mu{kim tehnikama dominacije ~ime bi se postiglo da na politi~koj sceni imamo vi{e izabranih `ena.


6

^ESTITKE

SEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009.

HRISTOS VASKRSE! Svima Srbima pravoslavne vjeroispovijesti i gra|anima op{tine Bijeqina i Republike Srpske, uz najve}i pravoslavni hri{}anski praznik Vaskrs `elimo puno sre}e, duhovnog mira, bratske qubavi, me|usobnog i Bo`ijeg po{tovawa

Administrativna slu`ba op{tine Bijeqina i Skup{tina op{tine Bijeqina


AKTUELNOSTI

SEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009.

7

Vaskr{we poslanice Wegove svetosti patrijarha Pavla i episkopa zvorni~ko-tuzlanskog Vasilija ao {to je u onom tajanstvenom Po~etku, na Bo`iju Re~ postao svet i u svetu `ivot, tako je svojom Bo`anskom silom vaskrsnuo iz mrtvih Sin Bo`iji Isus Hrist. Ovaj veliki doga|aj tajanstven je kao stvarawe sveta, ~udesan i uzvi{en kao prava pesma radosti koja se zaorila nad sveukupnom Bo`anskom tvorevinom. [ta vi{e, kao puno}a pravog stvarawa i kao novo stvarawe, on je jo{ ~udesniji i uzvi{eniji kako od prvog stvarawa, tako i od svih istorijskih zbivawa. Mnogi vekovi dele nas od vedrog jerusalimskog predskozorja, kada su svete `ene Mironosnice ugledale prazan grob. A bile su do{le da mrtvo telo svoga U~iteqa poma`u mirisima, da ga orose suzama i da hladnu grobnu plo~u zagreju toplinom svoje qubavi, svoje vernosti i svoje odanosti. Bile su one i pored krsta Raspetog Spasiteqa onda kada su Ga, osim majke i jednog u~enika, svi bili ostavili. Makar izdaleka pratile su one posqedwe trenutke najve}eg U~iteqa. Nisu Ga zaboravile ni kada je umro. Zato su udostojene da budu prvi svedoci i prvi vesnici Vaskrsewa, prve radosnice novoga `ivota u Vaskrslom Gospodu. I evo, draga deco Bo`ija, i ova na{a dana{wa vaskr{wa radost poti~e od tog susreta sa vaskrslim Gospodom, koji je vaskrsao za nas i uneo radost novog `ivota u sve sledbenike Svoje i ispovednike Wegove Bo`anske nauke. Isto tako, dele nas vekovi od sutona onog jerusalimskog dana, kada se Vaskrsli Gospod javio sledbenicima Svojim, Kleopi i drugom u~eniku. Isto tako, dugi vekovi dele nas od one prve vaskr{we ve~ere, kada se Vaskrsli Gospod prvi puta javio svojim, od straha i razo~arewa prepla{enim u~enicima, i pozdravio ih pozdravom ohrabrewa: ,,Mir vam!’’ (Jn 20, 19). U tren oka vratio im je mir, vaskrsao veru u Wega i Svoje Bo`ansko Poslanstvo. Da On, Sin Bo`iji, nije vaskrsao, istorija hri{}anstva bila bi zavr{ena odmah Wegoviom posledwim re~ima na Krstu: ,,Svr{i se!’’ (Jn 20, 30) . A

K

on je vaskrsao i u ime te istine Wegovi u~enici dado{e radosno `ivot za Wega. Nose}i tu veliku istinu Wegova Crkva po{la je u pobedni~ki pohod {irom sveta, da bez prolivawa krvi pobedi svoje brojne, do zuba naoru`ane neprijateqe. Bojimo se da }e se ova na{a civilizacija suvi{e kasno setiti Hristovih re~i: ,,Bez mene ne mo`e u~initi ni{ta’’ (Jn 15, 5). Na{ Spasiteq je i postao ~ovek, da bismo se mi obo`ili. Dao je da se razapne na Krstu da bi iskupio grehe roda qudskog. Vaskrsao je iz mrtvih da bi nama darovao ve~ni `ivot. U~inio je smrt samo jednim posebnim trenutkom u `ivotu-`ivot koji ne prestaje. Molimo Vaskrslog Gospoda da i u nama vaskrsne qudski lik prvobitne ~ovekove prirode, koji je danas tako ~esto izvitoperen, maskiran i unaka`en brojnim manama i porocima. Da i u nama svako prepozna ~oveka, obasjanog Wegovim ve~nim `ivotom, bio imu}an ili siroma{an, na velikom ili malom polo`aju i mestu. Na{e doba je trenutno suo~eno sa materijalnom krizom, ali i kod nas je jo{ prisutnija kriza morala i karaktera. Sa~uvajmo veru u Vaskrslog Gospoda, qubav prema bli`wima, istini i pravdi, prema svemu dobru koje qudi ipak `ele, ali koje bez pomo}i Vaskrslog Gospoda i Wegovog Jevan|eqa ne mogu posti}i. Molimo se Vaskrslom Gospodu i zamolimo ga kao dvojica u~enika, putnika za Emaus, da ostane sa nama. Da mu se radujemo, da iz Wega crpimo snagu, da se duhovno uzdi`emo, da nas ne zahvate i ne odnesu mutne vode na{eg vremena. Upu}uju}i ovu poruku svoj na{oj bra}i i sestrama, danas se posebno se}amo vernika na Kosovu i Metohji, kao i na{ih vernika {irom sveta, na svim kontinentima gde pravoslavni Srbi i svi pravoslavni hri{}ani danas proslavqaju Vaskrsewe Hristovo, va{ Patrijarh i svi Arhijereji Srpske Crkve pozdravqaju vas pozdravom radosti i novog `ivota. HRISTOS VASKRSE! VAISTINU VASKRSE!

ijest o Vaksrsewu Cara Slave odjeknula je i pro{irila se po vasioni br`e od svjetlosti slave}i pobjedu ve}u i slavniju od svih koje do tada bijahu izvojevane. Ovaplo}eni Logos Bo`iji, sli~an ~ovjeku u svemu osim u grijehu, Vaskrsava iz groba, smr}u uni{tiv{i smrt i svima dariva @ivot Vje~ni. Jer ne bija{e mogu}e da Onaj koji je stvorio sve bude dr`an u vlasti smrti. Ad se zatrese od prisustva Hristovog i popuca{e okovi svima onima koji bijahu u stegama |avoqim. U svijetu prepunom mr`we i ispuwenog zemaqskom slavom i blagom, nuditi qubav zna~ilo je biti osu|en od strane svijeta prepunog ta{tine i grijeha. Hristos poru~i svijetu: "Qubite", a svijet Wemu odgovori: "...Raspni ga, raspni! Krv wegova na nas i na djecu na{u"(Lk.23,21, Mt.27,25). Hristos poru~i svijetu: "Ako te ko udari po desnom obrazu tvom, okreni mu i drugi"(Mt.5,30), a svijet, ne gube}i ni ~asa, presudi mu bez krivice i osudi na krsno stradawe. Rije~i mr`we koje pozivaju na razapiwawe slu{amo svakoga dana od robova grijeha i sa istim u`asom one odzvawaju u u{ima onih koji sa suzama u o~ima pre`ivqavaju zajedno sa Hristom Golgotu Velikog Petka. Mnogi doga|aji dostojni pomena iz istorije qudske, mnogi pronalasci, mnoge bitke i previrawa svjetska, ostavili su pe~at u istoriji roda qudskog, ali ni jedan ne bija{e velik, zna~ajan i spasonosan kao Hristovo Vaskrsewe, jer Vaskrsewem Hristovim i nama je dat zalog vaskrsewa. Dosta je danas nesre}nih me|u nama jer ne znaju da odrede svoj ciq, jer ne mogu da prepoznaju pravi smisao `ivota. Tra`iti smisao u materijalnosti, u zemaqskom blagu, nosi sa sobom pad u provaliju bez dna. Hodati svijetom bez ciqa i po stranputicama `ivota jeste najve}a qudska tragedija jer nam Gos-

V

pod kaza da je On Put, Istina i @ivot. Borimo se za to, bra}o i sestre, da kada se pogledamo u ogledalo `ivota ugledamo u sebi lik Bo`iji, da budemo duhovno-tjelesni gorostasi, mudri kao zmije i bezazleni kao golubovi. Borimo se da se Svjetlost Hristova Vaskrsewa zacari u nama, i da se nikada ne ugasi taj nepresu{ni izvor qubavi, jer samo onda }emo mo}i kazati da smo blizu vrata Carstva Nebeskog. Srca su nam vrlo ~esto okamewena. Postali smo hladni i bezosje}ajni na tu|e nesre}e, a razlog je otu|enost od Boga, od bli`wih i na{a gordost. Razlog je i svakodnevno servirawe lo{ih, neistinitih ili poluistinitih vijesti preko elektronskih i {tampanih medija. ^ini se da gubimo kontrolu nad na{im `ivotima, nad savremenim tehnologijama, nad `ivotnom okolinom i umjesto da obo`imo sebe i svaki dio ovozemaqskog `ivota, u mjeri u kojoj se to da u~initi, mi postajemo robovi. Stanimo pred lice Bo`ije bez predrasuda, bez samoopravdavawa i sagledajmo se istinski kakvi smo. Pretvaramo se u bezli~ne osobe koje u za~aranom krugu globalizma, svakodnevne trke i prolaznih vrijednosti zaboravqaju na vje~no i neprolazno. Gazimo jedni preko drugih halapqivo, ra{irenih zjenica vape}i za carstvom prolaznim a zaboravqamo da ovo carstvo r|a i moqac izjeda. Moramo se podi}i iz mrtvila duhovnog i ponovo useliti u du{e na{e dje~iju radost, osmjeh i vedrinu, jer Hristos je Vaskrsao. Moramo se ugledati na djecu jer za wih Vaskrsli Bogo~ovjek kaza da je takvih Carstvo Nebesko. @ele}i da svi u radosti, miru i vesequ sretnemo Vaskrslog Gospoda Hrista, pozdravqam vas sa sveradosnim pozdravom, pobjede @ivota nad smr}u: HRISTOS VASKRSE!

JAJE, SIMBOL @IVOTA aje je simbol `ivota, ~istote, plodnosti i obnavqawa, a ja se trudim da, i nakon upotrebe jajeta, iskoristim qusku i u nekoj drugoj formi, zavisno od ma{te, to jaje oplemenim i omogu}im mu da nastavi da `ivi, ka`e Dana Krxi}, medicinska sestra zaposlena u bijeqinskom Domu zdravqa, pripremaju}i se za predstoje}e Vaskr{we praznike. Razbijena quska, perle, ~ipka, biseri, konac, vosak, perje-sve su to materijali od kojih Dana stvara istinska umetni~ka djela, kopije skupocjenih Faber`eovih jaja nekad. -K Kod sirovih jaja potrebno je najprije malom bu{i-

J

licom probu{iti jaje i izduvati sadr`aj, pa tek onda makazama i skalpelom rezbariti zami{qene figurice, a bojama oslikati unutra{wi i spoqa{wi dio jajeta, ka`e Dana. Za ovaj mukotrpni posao najpogodnija su gu{~ija jaja, ali i dosta `ivaca i strpqewa. - Ipak, najte`i zadatak tek me ~eka. Poru~ila sam nojevo jaje na kome }u poku{ati da oslikam Tajnu ve~eru, obja{wava daqe Dana. Ona i wena porodica, koja je svakako podr`ava u ovom poslu, sa ponosom isti~u da se desetine ovako ukra{enih jaja nalazi i u manastiru Tavni i jo{ nekim crkvama u Semberiji. B.M.


8

AKTUELNOSTI / ^ESTITKE

SEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009.

LAZARICE ZA SRE]U I NAPREDAK olaznici dje~ijih vrti}a ,,^ika Jova Zmaj’’ i ,,Dragan i Zoran’’ obiqe`ili su Vrbicu-Lazarevu subotu. Polaznici starijih grupa Dje~ijeg vrti}a ,,Dragan i Zoran’’, tradicionalno su, u prijepodnevnim satima, prisustvovali slu`bi u manastiru ,,Svetog Vasilija Ostro{kog’’, a potom se vratili u vrti} gdje je pripremqen sve~ani ru~ak i priredba za goste i roditeqe. Mali{ani vrti}a ,,^ika Jova Zmaj’’, oki}eni vrbovim i cvijetnim vjen~i}ima, kao {to je to obi~aj za Vrbicu, bili su na ve~erwem bogoslu`ewu u hramu ,,Svetog

P

Georgija’’, a nakon toga prisustvovali su i osve}ewu vrbice na gradskom trgu ,,Kraqa Petra Prvog Kara|or|evi}a’’. I oni su ovaj praznik uqep{ali bogatim kulturno-umjetni~kim programom za roditeqe, bake i deke i druge goste koji su izveli u Domu omladine. Lazarevu subotu obiqe`ile su i ~lanice SKUD-a ,,Semberija’’ koje su pred zgradom Skup{tine op{tine Bijeqina izvele tradicionalnu proqe}nu igru ,,Lazarice’’. Obu~ene u raznobojne no{we, djevojke su igrom i pjesmom po`eqele sre}u, zdravqe i bogatstvo gradu Bijeqini, a u ime Op{tinske uprave

na~elnik op{tine, Mi}o Mi}i}, kao dobar doma}in, darivao je ,,Lazarice’’. Vrbica ili Lazareva subota je praznik koji je posve}en uspomeni na Lazarevo vaskrsewe i Hristov ulazak u Jerusalim. Slavi se u subotu uo~i velikog hri{}anskog praznika Cvijeti. U hramovima se toga dana slu`i ve~erwe bogoslu`ewe, a u crkve se unose vrbove gran~ice, koje nakon osve{tewa sve{tenik dijeli vjernicima. Tim gran~icama se ukra{avaju kandila i ikone u ku}ama, a ovim praznikom po~iwu veliki vaskr{wi E.S.N. praznici.


POQOPRIVREDA

SEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009.

9

OPTIMALNI USLOVI ZA PROQE]NU SJETVU

POGODNO VRIJEME ZA DOBAR ROD

oplo i suvo vrijeme koje nas je pratilo nekoliko proteklih dana, odgovara razvoju biqaka, a usqed ovakvih vremenskih prilika, proqetna sjetva u Semberiji je u punom jeku. Kako isti~u stru~waci, ukoliko potraje ovakav povoqan vremenski period, svi poslovi }e biti ura|eni na vrijeme. - Povoqne vremenske prilike tokom marta i po~etkom aprila, doprinijele su, da su jesewi usjevi u dobrom stawu, a naro~ito p{enica koja je posijana u optimalnom agrotehni~kom roku, sada je u fazi vlatawa i ima tri koqenca, a poseban zna~aj }e imati prihrana. Sada ratari moraju povesti ra~una o za{titi

T

p{enice od korova i pojave leme, ka`e Marko Skoko, diplomirani in`ewer poqoprivrede. - Ovakvo vrijeme i povoqni zemqi{ni uslovi omogu}ili su intenzivirawe sjetve kukuruza, tako da se mo`e o~ekivati, da se u najve}oj mjeri, ovaj najva`niji ovosezonski posao zavr{i u optimalnom roku. Samim tim, sada se mogu sijati hibridi svih grupa zrewa, a u kasnijoj fazi, po~etkom maja, moraju se sijati hibridi kukuruza sa kra}om vegetacijom. Prilikom predsjetvenih i sjetvenih radwi potrebno je provesti kompletnu primjenu agrotehni~kih mjera, jer }e se time stvoriti preduslovi za kvalitetan prinos. Prije svega, potrebno je znati koliko i kojeg

|ubriva je potrebno na konkretnoj parceli, a to se mo`e najboqe utvrditi hemijskom analizom zemqi{ta, obja{wava Skoko i

napomiwe da na{i poqoprivrednici nemaju tu naviku. On tvrdi da poqoprivrednici mogu koristiti ,,ureu’’ u dozi od 300

kilograma po hektaru, ,,KAN’’, ili ,,NPK’’ |ubriva u koli~ini od 250 do 300 kilograma po hektaru. Pored ovoga, ukoliko dozvole vremenski i zemqi{ni uslovi, potrebno je zatvoriti brazdu kako bi se sa~uvala vla`nost zemqi{ta i stvorila akumulacija vlage za su{ni period. Poseban zna~aj za daqi razvoj biqke nakon sjetve kukuruza, ima tretirawe parcele pesticidima protiv korovskog biqa i drugih {teto~ina. - Za ovo tretirawe mogu se koristiti ,,acetohlor’’ u dozi od dva litra po hektaru u kombinaciji sa 120 grama ,,merlina’’, kao i ,,lumaks’’ u koli~ini od tri i po do ~etiri litra po hektaru, savS.\. jetuje Marko Skoko.

NA IMAWU MI]E @IVI]A IZ DOWEG CRWELOVA

PLASTENICI PREKRILI @IVI]EVA POQA N

a imawu Mi}e @ivi}a (37) u Dowem Crwelovu gotovo da i nema predaha od svakodnevnih poqoprivrednih radova i obaveza na wivi. On i supruga Nada (33) imaju troje djece, tri k}erke. Na svom imawu uzgajaju krastavac u12 plastenika, unutra{we povr{ine oko 1.500 kvadrata, a Mi}o je ovog proqe}a zasadio i lubenicu na 4,2 hektara. Pod najlonom je zasadio 22 dunuma lubenicom, isto toliko na otvorenoj povr{ini planira da zasadi. Jo{ planira da zasadi i kupus na pet hektara, rani, sredwe rani i kasni kupus. Na wivi mu svakodnevno poma`u i dva radnika sezonca. - Ve} ~etvrtu godinu proizvodim povr}e pod plastenicima. Danas, u na{im uslovima proizvodwe povr}a, jo{ uvijek sve diktira zakon ponude i potra`we. Nema unaprijed ugovorene proizvodwe i mi ovdje mo`emo govoriti o jednoj rizi~noj proizvodwi, kad je u pitawu cijena i plasman povr}a. Neko u svemu tome i zaradi, neko ostane na pozotivnoj nuli, neko i izgubi. Ve}ina poqoprivrednika u Semberiji nije zadovoqna svojim statusom, jer je tr`i{te otvoreno, konkurencija je izuzetno jaka, a nas je pregazio rat, tranzicija i druge nevoqe. Resorno ministarstvo poma`e poqoprivrednicima, ali ni ta podsticajna sredstva nisu dovoqna da bismo mogli pozitivno poslovati i normalno `ivjeti. Mi}o @ivi} ka`e da je Semberija, pogotovo Crwelovo, preplavqena plastenicima i najlonima. Ipak, i on smatra da je to jedan primitivan na~in proizvodwe povr}a, jer qudi nemaju sredstva za dugoro~na ulagawa u ovaj vid proizvodwe povr}a. - Neophodni su nam povoqni, dugoro~ni krediti za ovu proizvodwu. Zbog toga qudi postavqaju male plastenike u kojima su uslovi za rad izuzetno te{ki, temperature visoke i sve to treba fi-

zi~ki izdr`ati. Ugradili smo sisteme za navodwavawe, koristimo za{titna sredstva za povr}e. U posqedwe vrijeme krastavac ve} u rano proqe}e napada crveni pauk. Iz vo}waka se preselio u plastenike. Naro~ito napada zasade krastavca i lubenice. Koristimo adekvatna za{titna sredstva, jer u selu imamo i poqoprivredne apoteke. Za{titna sredstva pove}avaju cijenu proizvoda. @ivi} ka`e da u plastenicima moraju raditi kompletne porodice, da bi se ostvarila neka zna~ajnija nov~ana dobit. Prisutan je

Puno je mladih qudi koji jo{ uvijek `ive, prakti~no, u jednoj vrsti porodi~ne zajednice ili zadruge, jer nemaju mogu}nosti da vode odvojen `ivot. Na`alost, de{ava se da ~ovjek radi intenzivno tokom cijele godine, proizvede veliku koli~inu povr}a i opet ostane na gubitku. @ivi} isti~e da probleme u poqoprivredi treba realno razmotriti i analizirati. Evropske norme i standarde nije tako lako ostvariti, bukvalno, preko no}i. On za 96 dunuma povr}a mora obezbijediti investiciju od 30.000

UGLEDNI SEMBERSKI PROIZVO]A^I VO]A I POVR]A

NI[TA NE PADA SA NEBA

ra}a Rado i Rajko Mihajlovi} iz Doweg Crwelova su blizanci, ro|eni 1973. godine. @ive u zajedni~kom doma}instvu, iako su obojica odavno formirali svoje porodice i imaju po dvoje djece. Mihajlovi}i imaju veliko imawe i smatraju ih jednim od najuspje{nijih proizvo|a~a povr}a i vo}a u Semberiji. Izgradili su veliku hladwa~u za vo}e, velike i udobne ku}e za sebe i svoju djecu. Naravno, sve {to su postigli, ka`u da su gradile i stvarale generacije. Ni{ta nije moglo do}i samo od sebe ili pasti s neba. Prona{li smo ih na wivi, povr{ine oko hektar i po. U toku je prekrivawe lubenice najlonima, pod kojima }e biqke provesti oko mjesec dana, nakon ~ega }e uslijediti otkrivawe i razvoj biqaka pod otvorenim nebom. - Planirali smo da zasadimo ukupno oko deset hektara lubenicom, {est hektara ranog i ~etiri hektara poznog bostana. Ovog proqe}a sadi}emo i diwu

B

i problem nedostatka radne snage. Dok s jedne strane govorimo o krizi, na drugoj strani te{ko je prona}i sezonske radnike, iako je dnevnica trenutno oko 30 KM. - Qudi bje`e od takvog posla. Sve mawe radne snage imamo na selu. Uglavnom su to stara~ka doma}instva. Kad govorimo o zaradi, malo qudi mo`e od ovog posla {kolovati djecu i izdr`avati porodicu. Sve zavisi od organizacije posla i od uslova u kojima se proizvodi povr}e. Zapo~eo sam `ivot sa porodicom u odvojenom doma}instvu, nakon osamostaqewa od oca i sve to ide dosta te{ko.

KM. Sa propratnim tro{kovima to }e dosti}i i iznos od 60.000 KM. Sa obavezama za vo|ewe doma}instva neophodno je zaraditi ~ak oko 100.000 KM da bi se moglo normalno `ivjeti u jednom takvom doma}instvu i biti na pozitivnoj nuli. Zbog toga proizvo|a~i povr}a najvi{e strahuju od elementarnih nepogoda, kakve su zabiqe`ene prije nekoliko godina, od su{e do grada i razornog vjetra. Ipak, svi oni se nadaju da }e ih pratiti `ivotna sre}a i da }e uspje{no okon~ati jo{ jednu godinu na wivi pod otvorenim nebom. Q.Q.

na povr{ini od jednog hektara. Po hektaru, ukoliko godina bude rodna i ne bude bilo kakvih iznena|ewa, mo`emo o~ekivati rod od 50 do 60 tona lubenica. Ulagawa po hektaru iznose od pet do {est hiqada maraka. Mihajlovi}i planiraju da ovog proqe}a zasade i kupus na sedam hektara, cveklu na 2,5 herktara, dok u vo}waku, povr{ine 4,5 hektara, uzgajaju jabuke. Obi~no, kad vi{e rade, ka`u da zarada bude mawa, jer takva je seqa~ka ra~unica. Takav je i `ivot semberskog seqaka, sastavqen od mukotrpnog te`a~kog rada i nadawa. Tokom qeta strepe od su{e, pla{e se elementarnih nepogoda. Jer, ipak je to fabrika pod vedrim nebom, neza{ti}ena od ekstremnih spoqnih uticaja. Mihajlovi}i ka`u da se nemaju na {ta `aliti. Sami su odabrali svoja zanimawa i za sada se uspje{no nose sa svim problemima koje ovakva poqoprivredna proizvodwa diktira. E.S.N.


10

HRONIKA / ^ESTITKE

SEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009.

KONSULTATIVNI SKUP O INICIJATIVI ZA OSNIVAWE REKOM-a

CIQ JE UTVR\IVAWE ^IWENICA U organizaciji Helsin{kog odbora za qudska prava RS i Udru`ewa "Povratak" Bijeqina, a uz podr{ku Ambasade Kraqevine Holandije u Beogradu, u subotu, 11. aprila u bijeqinskom hotelu "Drina" odr`an je konsultativni skup o inicijativi za osnivawe REKOM-a, Regionalne komisije za utvr|ivawe ~iwenica o ratnim zlo~inima u zemqama nastalim iz nekada{we SFRJ. Na skupu u Bijeqini u~esnicima su se obratiti Bogdan Ivani{evi} iz Me|unarodnog centra za tranzicijsku pravdu, Nata{a Kandi} iz Fonda za humanitarno pravo Beograd, Vehid [ehi} iz Foruma gra|ana Tuzla, te Salem ^orbo iz Udru`ewa ,,Povratak’’. Skupu su prisustvovali i predstavnici nevladinih organizacija iz op{tina Prijedor, Bijeqina, Ugqevik, Lopare, Zvornik, Teo~ak, Srebrenica, Tuzla i Br~ko Distrikta. Kako je rekao Bogdan Ivani-

{evi}, stru~ni saradnik i konsultant u Ma|unarodnom centru za tranzicijsku pravdu, u osvrtu na iskustva sli~nih komisija formiranih u 35 zemaqa u svijetu, mandat budu}e Regionalne komisije obuhvatao bi prikupqawe izjava i dokumenata o `rtvama ratnih zlo~ina, prisilno nestalim osobama, javna slu{awa ispovijesti `rtava tortura u logorima, imenovawe po~inilaca zlo~ina, kao i rad na ostvari-

vawu prava na reparacije, kako materijalne, tako i one simboli~ke. - Ciq nam je utvr|ivawe ~i-

wenica koje ne mo`e niko pore}i i priznawe onoga {to se zaista dogodilo na na{im prostorima u proteklim ratovi-

IZGRADWA MODELA REKOM-a Sudbina 16.252 nestale osobe na podru~ju nekada{we SFRJ, od ~ega oko 13.000 u BiH, jo{ uvijek je nerazja{wena, a brojne masovne grobnice jo{ uvijek su neotkrivene. @rtve ratnih zlo~ina i porodice `rtava polako tonu u zaborav. "Fond za humanitarno pravo" Beograd, "Dokumenta" Zagreb i "Istra`iva~ko dokumentacioni centar" Sarajevo u maju 2006. godine pokrenuli su debatu o ovim problemima. Nakon ~etiri Regionalna foruma za tranzicionu pravdu i brojnih konsultativnih

skupova, zakqu~no sa martom ove godine Koaliciju za REKOM ~ine 150 nevladinih organizacija i 200 pojedinaca. U 2009. i 2010. godini Koalicija }e odr`ati 70 nacionalnih i lokalnih konsultacija, te jo{ ~etiri regionalna foruma za tranzicionu pravdu. Osnovni ciq je izgradwa modela REKOM-a a kakav odgovara potrebama i iskustvima u ovom regionu, a koji }e sa 1.000.000 prikupqenih potpisa podr{ke biti predat predsjednicima dr`ava, nasqednica nekada{we SFRJ.

ma. Stvarawem popisa `rtava, registra doga|aja koji su odnijeli nedu`ne `ivote, stvaramo svojevrsnu mapu sje}awa, kolektivno pam}ewe koje mora biti dio istorije na{eg dru{tva. Ukoliko ne pomognemo tu`ila{tvima, ne izgradimo i ne sa~uvamo takvo kolektivno pam}ewe, iskustvo govori, onda se zlo~in uvijek mo`e ponoviti, rekla je Nata{a Kandi} na sastanku, istakav{i da samo tako mo`emo kreirati pozitivnu klimu odricawa od mr`we koja }e omogu}iti da budu}e generacije nikada vi{e ne dozvole da se dogodi, kako je rekla, ono {to smo mi dozvoliM.E. li da se desi.

Hristos Vaskrse!

OP[TINSKI ODBOR PARTIJE DEMOKRATSKOG PROGRESA BIJEQINA


HRONIKA

SEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009.

11

ZAVR[ENA SLO@ENA DIONICA NAJVA@NIJEG INFRASTRUKTURNOG PROJEKTA BIJEQINE

NOVO LICE BIJEQINE

ve~anim presijecawem vrpce na~elnik op{tine Mi}o Mi}i} pustio je u saobra}aj Ulicu Filipa Vi{wi}a ~ime je zavr{ena slo`ena dionica kolektora broj ~etiri na kojoj su radovi otpo~eli 20. oktobra pro{le godine. Rok za zavr{etak ove dionice, koja je krenula iz Ulice Svetog Save, bio je po~etak aprila, ali uzimaju}i u obzir slo`enost poslova i vremenske uslove tokom zimskih mjeseci, izvo|a~u za sedam dana ka{wewa niko ne upu}uje zamjerke. U okviru ovih radova ura|ena je i nova vodovodna mre`a, ki{na kanalizacija i kompletna infrastruktura. - U narednih desetak dana bi}e zavr{eni radovi i u ulicama Majora Dragutina Gavrilovi}a, Vidovdanskoj, Jermenskoj, Kraji{koj, Sime Milutinovi}a Sarajlije, Branka ]opi}a i ostalim ulicama u ovom dijelu grada tako da }e ovaj kolektor i ovaj dio grada, koji je ujedno i najgu{}e naseqen, biti prikqu~en na kanalizaciju i na glavni kolektor, ~ime }e broj korisnika prikqu~enih na ka-

S

nalizaciju iznositi oko 4.000, najavio je na~elnik Mi}i} isti~u}i da je ukupna cijena ko{tawa ovog dijela radova iznosila 3.800.000 eura, a da su sredstva obezbije|ena iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj. Projekat izgradwe gradske kanalizacije, koja je otpo~ela krajem 2005. godine, odvija se u vi{e faza, od kojih je prva obuhva}ala izgradwu glavnog kolektora du`ine 1.700 metara i glavne pumpne stanice. Taj dio projekta, vrijedan {est miliona maraka,u potpunosti je ura|en iz op{tinskih sredstava i to je, kako isti~e na~elnik Mi}i}, bio preduslov za nastavak izgradwe kanalizacije. Uz taj glavni kolektor, ovaj najva`niji infrastrukturni projekat na{e op{tine, ima pet sekundarnih kolektora od kojih je sad zavr{en kolektor broj ~etiri, a zatim po~iwu radovi na izgradwi kolektora broj jedan u Ulici Du{ana Baranina. Ova najskupqa investicija u istoriji na{eg grada, koji ujedno ozna~ava i jedan zna~ajan period u razvoju Bijeqine, podrazumijeva pomo} kako lokalnih tako i republi~kih instituci-

ISTRAGA U SLU^AJU UBISTVA QUBI[E SAVI]A MAUZERA

ZAVR[NA FAZA ISTRAGE straga pred Tu`ila{tvom BiH u slu~aju ubistva Qubi{e Savi}a Mauzera, ratnog komandanta specijalne jedinice Garda "Panteri" i nekada{weg na~elnika Uprave policije RS, ubijenog 7. juna 2000. godine, u{la je u zavr{nu fazu, ali detaqi istrage, razumqivo, ne}e biti dostupni javnosti do podizawa optu`nice. Kako saznajemo, istraga koju vodi tu`ilac Bo`o Mihajlovi} raspola`e i novim svjedocima koji su gledali pripreme ubica pred "akciju", ali jo{ uvijek ~itav niz pitawa ~eka odgovore. Kao mogu}i osumwi~eni za ubistvo Mauzera pomiwu se Vlatko Ma~ar, ubijen krajem januara 2008. u eksploziji ispred wegovog kafi}a "Omerta" na Palama, i \or|e @drale, uhap{en u Wema~koj i polovinom februara ove godine predat Sudu BiH. Kako saznajemo, nedavnim svjedo~ewem Save Cvjetinovi}a, Radomira Race Marjanovi}a i Ostoje Nikoli}a, poku{alo se do}i do odgovora na pitawe ko je tokom istrage ovog ubistva na vje{ta~ewe poslao la`ne brojeve {asije i motora vozila kori{tenog pri ubistvu, kao i rasvijetliti okolnosti pod kojima su se ubi-

I

ce nakon ubistva prevezle crnim "golfom" od Bijeqine do granice sa Srbijom, a da ih niko nije kontrolisao. U vrijeme ubistva Qubi{e Savi}a, Cvjetinovi} je bio na~elnik CJB Bijeqina, Marjanovi} na~elnik Krim-slu`be, a Nikoli} policijski inspektor. Na osnovu pouzdanih izvora bliskih CJB Bijeqina, ali pod uslovom anonimnosti, saznajemo da Tu`ila{tvo BiH raspola`e samo dokazima koji su i 2000. godine prikupqeni, ali su godinama zanemarivani ili skrivani po nalogu nekih krugova mo}nika u RS. Radi se o vozilu i oru`ju kori{tenima pri ubistvu, kao i DNK nalazima ra|enim u Beogradu, koji su u me|uvremenu dopuweni nalazima prikupqenim savremenijom metodom. Na{ izvor tvrdi da su ti dokazi dovoqni za podizawe optu`nice, te da je Ma~ar, kao mogu}i izvr{ilac ubistva, i ubijen po zakonu }utwe, koji se u `argonu sicilijanske mafije zove "omerta". Tako|e, jedan od kqu~nih motiva za Mauzerove ubistvo svakako je bila i wegova namjera da se, kao na~elnik Uprave policije RS, odlu~no obra~una sa politi~komafija{kom krugovima u Republici M.E. Srpskoj.

ja i banaka, raznih donatora, ali i Evropske banke za obnovu i razvoj koja je za drugu fazu izgradwe kanalizacije odobrila 7.000.000 evra. - Pored ovih sedam miliona evra koje smo dobili od Evropske banke, a kako bi uspje{no nastavili sa realizacijom projekta, Vlada Republike Srpske je dala saglasnost da se u narednom periodu zadu`imo za jo{ pet miliona eura od iste banke. Pored toga raspola`emo i sa 9.500.000 evra donatorskih sredstava, od kojih smo ~etiri miliona evra dobili od {vedske organizacije SIDA, a 5.500.000 evra od Evropske komisije, pojasnio je na~elnik op{tine Mi}o Mi}i}. Izgradwa kompletnog kanalizacionog sistema, kako se procjewuje, ko{ta}e oko 45 miliona maraka, a ukoliko ne bude neplaniranih zastoja radovi }e, procjewuje na~elnik Mi}i}, biti zavr{eni za oko tri godine. Prema wegovim najavama, posqedwi koji }e se raditi je kolektor broj pet, u Ulici 27. marta u kojoj radovi po~iwu nakon zavr{etka zaoM.R. bilaznice.

OSNIVA^KA SKUP[TINA LOKALNE AKCIONE GRUPE JAWA

ZA QEP[U I NAPREDNIJU JAWU a inicijativu nevladinih organizacija i pojedinaca iz zemqe i dijaspore, a s ciqem poboq{awa uslova `ivota gra|ana Jawe putem edukacije kadrova, razvoja preduzetni{tva i unapre|ewa kulturnog, politi~kog i ekonomskog `ivota u petak, 10. aprila, u Domu kulture u Jawi odr`ana je sjednica Osniva~ke skup{tine Lokalne akcione grupe Jawa. Nakon dva mjeseca konsultacija i radnih seminara, a pod motom "Za qep{u i prosperitetniju Jawu", osnivawe LAG-e podr`ale su sve nevladine organizacije u ovom povratni~kom mjestu, kao u gra|ani Jawe koji trenutno `ive i rade u inostranstvu. Osniva~koj skup{tini prisustvovali su visoki funkcioneri SDA, Bakir Izetbegovi}, Senija Bubi}, Ramiz Salki}, Xevad Mahmutovi}, Edin Rami}, te lokalni predstavnici ove stranke. U ime op{tine Bijeqina, skupu je prisustvovao i zamjenik na~elnika na{e op{tine, Izet Cami}. - Drago nam je {to smo

N

danas sa vama. Pratili smo va{ povratak i sve nevoqe na koje ste nailazili, a raduje me da je povratak u Jawu ostvaren gotovo 100 posto. Mi podr`avamo i ovaj va{ projekat i mislim da ste pokrenuli pravu stvar, te da }ete uskoro imati profesionalne i po stan-

Upravnog odbora LAG-e izabrani su Muhamed [ehi}, in`ewer poqoprivrede iz Jawe, te Senad Deli}, administrator i vlasnik web-sajta www.janja-bih.at, sa sjedi{tem u Austriji. Predsjednik Skup{tine je Adnan Rami}, privatni preduzetnik u Norve{koj,

dardima EU ura|ene projekte kojima }ete unaprijediti va{ `ivot ovdje, rekao je Bakir Izetbegovi} u svom obra}awu prisutnima. Za predsjednika i potpredsjednika

potpredsjednik Skup{tine je Ahmet Haxi}, geodetski tehni~ar iz Jawe, a predsjednik Nadzornog odbora je glavni imam Omer ef. Cami}. M.E.


12

HRONIKA / ^ESTITKE

SEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009.

OP[TINA PODR@AVA RAD OMLADINSKIH

SREDSTVA ZA OSAM Kao i ranijih, tako je i ove godine raspisan konkurs za omladinske projekte i projekte borbe protiv {tetnih uticaja. Za op{tinska sredstva koja ove godine iznose 110.000 maraka, a koja se raspore|uju u razli~itim iznosima, apliciralo je 14 organizacija, od kojih je wih osam zadovoqilo tra`ene kriterije te dobilo sredstva za realizaciju predlo`enih projekata koji }e se realizovati na podru~ju na{e op{tine rilikom odlu~ivawa o tome koji projekat treba da pro|e, a koji ne, rukovodili smo se nizom kriterija me|u kojima je posebnu va`nost imalo i to koliko qudi se ukqu~uje u wegovu realizaciju i koliko }e vremenski da traje. Jako je bitno da qudstvo koje je ukqu~eno bude kvalitetno kako bi se sadr`aj projekta {to boqe predstavio u na{oj sredini, obrazlo`ila je Qubica Mla|enovi}, samostalni stru~ni saradnik za rad sa omladinskim organizacijama i udru`ewima isti~u}i zahtjev za {to bogatijim sadr`ajem kako organizacija ne bi sprovela samo kratku kla-

P

Sre}ni Vaskr{wi praznici

Op{tinsko udru`ewe ponzionera Bijeqina

si~nu kampawu u vidu podjele plakata i bro{ura gra|anima. Najve}i predvi|eni iznos koji mo`e da se dobije od op{tine je 7.500 maraki i taj iznos je dobio projekat ,,Pokret za `ivot’’ Svetosavske omladinske zajednice koji je, kako ka`e Mla|enovi}, izuzetno zanimqiv i ne{to {to do sada nismo imali. Realizacija projekta }e se odvijati tokom nekoliko mjeseci, a obuhvata}e {tampawe plakata, bro{ura, snimawe tv spotova, izvo|ewe pozori{ne predstave ,,Mama, sre}an ti 18-ti ro|endan’’, te anga`ovawe predava~a koji }e odr`ati niz predavawa na temu o~uvawa `ivota. Me|u organizacijama koje su

dobile op{tinska sredstva nalaze se i Centar za ekologiju i odr`ivi razvoj (6.000 KM), Svijet za Balkan ( 6.000 KM), Omladinski centar (4.600 KM), Udru`ewe `ena ,,Arta’’ (3.400 KM), Proni centar za omladinski razvoj (6.980 KM), [kola rukometa ,,Sedmerac’’ (4.138 KM) te Odred izvi|a~a ( 4.480KM) koji od svih ima najdu`u tradiciju. - Ove godine smo konkurisali sa tri projekta, pro{ao je samo jedan, ,,[kola za omladinu’’. Zapravo, to je nastavak projekta od pro{le godine koji se pokazao kao izuzetno kvalitetan jer je donio dobre rezultate. Nakon zavr{etka

Sre}ne Vaskr{we praznike svim privrednicima @ELI PODRU^NA PRIVREDNA KOMORA BIJEQINA


HRONIKA / ^ESTITKE

SEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009.

13

ORGANIZACIJA I UDRU@EWA

M PROJEKATA PODR[KA NAU^NO - ISTRA@IVA^KOM RADU

OP[TINA BIJEQINA STIPENDIRA MAGISTARSKE RADOVE {kole u na{em kampu na Drini, ti polaznici su u~estvovali na takmi~ewu na republi~kom prvenstvu i osvojili i u mu{koj i u `enskoj konkurenciji prvo mjesto, dok su mla|e ekipe osvojile drugo mjesto, rekao je Risto Sekuli}, starije{ina Odreda izvi|a~a Semberije napomiwu}i da

ne treba zaboraviti da oni rade tokom cijele godine, a ne, kao {to je to slu~aj sa nekim od organizacija, samo od projekta do projekta. S obzirom da predvi|ena sredstva nisu u potpunosti raspore|ena, ostalo je 10.900 KM, Qubica Mla|enovi} je najavila skoro raspisivawe M.R. jo{ jednog konkursa.

maloj sali, u utorak 14. aprila, na~elnik Mi}o Mi}i} je potpisao ugovore o sufinansirawu postdiplomskih radova ~ime je ujedno i zavr{en ovogodi{wi konkurs za dodjelu stipendija. Buxetom op{tine Bijeqina za 2008/2009. {kolsku godinu predvi|ena sredstva za stipendije iznose oko 400.000 maraka.

U

- Ove djevojke su dobile nov~anu pomo} za izradu magistarskog rada u iznosu od po 1.500 maraka. Ina~e, mi smo u proteklom periodu imali nekoliko vrsta konkursa kojima je za 194 studenta po raznim osnovama dodijeqena stipendija, rekao je na~elnik Mi}i} isti~u}i da se pored dodjele stipendija redovnim studentima koji imaju visok prosjek ocjena,

iza{lo u susret i studentima iz porodica palih boraca i invalida, te socijalno ugro`enih kategorija. Najni`i iznos mjese~ne stipendije je 170 maraka, a najve}i 221 marku, {to je u zavisnosti od visine stimulacije koju dobijaju studenti na osnovu prosje~ne ocjene. U Odjeqewu za dru{tvene djelatnosti, a po prijavama na javni poziv za dodjelu sredstava za sufinansirawe postdiplomskih radova, odlu~ili su da sredstva dodijele Nini ]ekli} i Danki Modrakovi}. -Z Zahvaqujem se na~elniku Mi}i Mi}i}u na ukazanom povjerewu i dodijeqenim sredstvima koja }e mi koristiti za zavr{etak magistarskog rada u Novom Sadu, kratko je rekla Danka Modrakovi}, asistentica na Fakultetu spoqne trgovine i Pedago{kom fakultetu ~iji magistarski rad je iz matematike, odnosno geometrije. Na~elniku op{tine se zahvalila i Nina ]ekli}, asistentica na Pedago{kom fakultetu, koja magistarski rad iz sintaksolingvistike radi na Filozofskom fakultetu u Palama. -I Izuzetno mi je drago {to u vremenu kada se jako malo cijene i vrednuju nau~na dostignu}a, pogotovo mladih nau~nih radnika, kako dru{tveno, tako i materijalno, op{tina Bijeqina pronalazi na~in da finansira izrade magistarskih radova i doktorskih disertacija, rekla je Nina ]ekli}. M.R.

Sre}ni Vaskr{wi praznici svim gra|anima pravoslavne vjeroispovijesti VAZDUHOPLOVNI ZAVOD ORAO


14

^ESTITKE

SEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009.

Odobravamo POPUST za stalne korisnike za penzionere i ratne vojne invalide

5%

Sre}ni praznici! 10%

Zvornik Apoteka ,,Zdravlje-pharm’’ Zvornik, Trg pobjede bb

Bijeqina Zdravqe-pharm 1 apoteka Bijeqina, Trg Kraqa Petra I, Robna ku}a (t.c. ,,Emporium’’) tel. 055/223-722 Zdravqe-pharm Bijeqina, Srpske vojske 11, tel.055/210-833

Lopare Apoteka ,,Zdravqe’’ Lopare, Ulica Cara Du{ana bb, tel.055/650-126

Br~ko Apoteka ,,Zdravqe’’ Br~ko, Ulica Bosne Srebrene 37, tel.049/217-760 Apoteka ,,Zdravqe’’ Br~ko, Ulica Bawalu~ka bb, tel. 049/213-029 Apoteka ,,Zdravqe 2’’ Br~ko, Bulevar mira 5, tel.049/217-200 Apoteka ,,Zdravqe 3’’ Br~ko, ,, ,,[ naseqe, tel.049/235-350 Apoteka ,,Zdravqe 4’’ Br~ko, Tr`ni centar FIS

Ugqevik Apoteka ,,Zdravlje-pharm’’ Ugqevik, Ulica Kara|or|eva bb tel.055/773-222

Sre}ni nastupaju}i Vaskr{wi praznici!

Sre}ni praznici! ,,Vodovod i kanalizacija’’ AD

HRISTOS VASKRSE!


HRONIKA / ^ESTITKE

SEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009.

15

MJE[TANI JASENICE KOD SREBRENIKA, KOJI SU TOKOM RATA PRONA[LI UTO^I[TE UGLAVNOM NA PODRU^JU BIJEQINE I UGQEVIKA, PRVI PUT MASOVNO POSJETILI SVOJE SEELO

DAN ZA PAM]EWE Pi{e: SA[A MIRI] rbi iz Jasenice kod Srebrenika u Federaciji BiH, na Cvijetnu nedjequ masovno su posjetili svoje selo, prvi put nakon rata u BiH! Oko 500 mje{tana Jasenice i wihove kom{ije iz okolnih srpskih mjesta Tiwe, Potpe}a i Draguwe, okupili su se kod crkve ,,Svetih Petra i Pavla’’, gdje je poslije 17 godina slu`ena sveta arhijerejska liturgija, nakon ~ega je organizovano narodno veseqe. Sve{tenik @eqko Bo`i}, paroh jeseni~ko-{pioni~ki, ka`e da }e 12. april 2009. godine velikim slovima biti upisan u srcima Srba tog

S

kraja. - Bio je to veliki dan za na{ narod i crkvu, qudi su se vratili zavi~aju, korjenima. Svi oni proveli su u Jasenici najqep{e dane u svojim `ivotima, djetiwstvo i mladost. Bio je to susret pun emocija, jer ve}ina wih se nije vidjela evo skoro pune dvije decenije. Nakon svete liturgije, qudi su obi{li grobove svojih predaka i imawa koja su potpuno opustjela. Nadam se da }e ovo okupqawe biti podstrek za povratak Srba na svoja ogwi{ta, jer za sve ove godine u Jasenicu se vratilo tek nekolicina starijih, koje mo`ete buk-

valno na prste da prebrojite. Bo`i} isti~e da je za organizovaniji povratrak Srba u Jasenicu, neophodno stvoriti minimalne uslove u ~emu o~ekuje pomo} op{tine Srebrenik i Vlade Tuzlans-

SVE NAJBOQE POVODOM VASKR[WIH PRAZNIKA!

kog kantona. - Prije nekoliko godina zapo~eli smo obnovu crkve, ali je to stalo na pola. Obnova hrama i duhovnog `ivota je na{ najva`niji zadatak, a obnova putne mre`e, tako-

|e, je prioritet, kako bi qudi barem mogli da obilaze svoja imawa, da potpuno ne zapuste, isti~e sve{tenik Bo`i}. Najve}i broj Srba iz Jasenice, koja je prije rata imala oko 500 doma}instava, danas `ivi na podru~ju Bijeqine i Ugqevika, a dosta ih je, jo{ od prije rata, u [vajcarskoj i Austriji. Paroh Bo`i} isti~e, da bez obzira gdje danas `ive, Jaseni~ani ne smiju da prepuste svoje selo zaboravu. - Mi }emo u narednom periodu u~ini sve da vratimo Jasenici weno staro lice, dodaje Bo`i}. Skup u Jasenici protekao je mirno, uz obezbje|ewe policije Tuzlanskog kantona.


16

^ESTITKE

SEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009.

Hristos Voskrese!

Sre}ni Vaskr{wi praznici Milo{a Crwanskog bb Bijeqina Centrala: 055-2210-1147 Faks: 055-2206-6601

Sre}ni predstoje}i Vaskr{wi praznici!


HRONIKA

SEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009.

U NARODNOJ BIBLIOTECI ,,FILIP VI[WI]’’ PREDSTAVQENA KWIGA MILO[A GROZDANOVI]A

ANTI^KA ISTORIJA SRBA

a doktorom Jovanom I. Dereti}em, petog jula 1998. godine u Ni{u sam prvi put zvani~no predstavio potpuno novu nauku koju smo nazvali "Anti~ka istorija Srba", koja bi trebalo da ponudi odgovore na sve ono {to je bilo tajnovito i maglovito u istoriji. Postoji ogroman broj dokumenata o postojawu Srba na ovim prostorima, dok o navodnom dolasku Srba na Balkan postoji samo jedan dokument Konstantina Sedmog Porfirogenita koji je 948. godine navodno napisao svoje djelo, rekao je Milo{ Grozdanovi} iz Ni{a, predstavqaju}i u Narodnoj biblioteci "Filip Vi{wi}" svoju kwigu "Srbi jesu narod najstariji". Grozdanovi} ka`e da svi zakqu~ci autora nove srpske istorijske {kole, ali i ruskih i drugih nau~nika osporavaju vjerodostojnost tog djela, isti~u}i da je ono napisano tek 1611. godine u Parizu i da to djelo ne govori adekvatno o Srbima.

S

Milo{ Grozdanovi}

- Mitski car Iraklije, za koga se vezuje dolazak na Balkan 641. godine, tako|e je pod upitnikom, jer se od 602. do 801. godine ne zna ni{ta o istoriji Vizantije. Na{a nova srpska istorijska {kola krenula je od starih anti~kih istori~ara i svih onih koji su se bavili ovom temom. Postoji dokumentacija koja jo{ uvijek nije prevedena ni na jedan `ivi jezik i to je utvrdio profesor Dereti}. Dve tre}ine

starih dokumenata ~eka na prevod. Veliki broj nau~nika u Srbiji bavi se ovom temom. U{ao sam u ovaj problem sa matemati~ke i tehni~ke strane i uz pomo} matemati~kih zakqu~aka poku{avam da do|em do pisane dokumentacije. Ne{to sli~no rade i Bugari i ~ak tvrde da imaju sve argumente u rukama da ne pripadaju grupi azijatskih naroda. Grozdanovi} ka`e da neprevedena dokumentacija postoji u Kongresnoj biblioteci u Va{ingtonu i ^ika{koj biblioteci u SAD. Profesor Jovan I. Dereti} je 1995. godine objavio kwigu "Serbi, narod i rasa", nakon ~ega su mu ameri~ki istori~ari zamjerili da mijewa zvani~nu istoriju. Ipak, ameri~ki nau~nici nisu mogli argumentovati ta svoja osporavawa. Staroslovenski, starogr~ki, latinski su jezici na kojima je napisana sporna ili nesporna dokumentacija. Anti~ki Srbi obuhvataju ogroman prostor, zemqa Gala, Samovo carstvo, Lu`i~ka Sr-

OBUKA RADNIKA skladu sa mjerama {tedwe koje je usvojila Skup{tina op{tine Bijeqina, zaposleni u Administrativnoj slu`bi op{tine Bijeqina organizovali su tokom proteklog vikenda internu obuku slu`benika za kori{tewe elektronske po{te. Internu obuku izvr{io je Odsjek za informacione tehnologije, a {ef ovog odsjeka, Zoran Ranilovi} ka`e da je osnovni ciq obuke da se op{tinski slu`benici upoznaju s prednostima ovog savremenog na~ina komunikacije, u smislu poboq{awa kvaliteta interne i eksterne komunikacije i pove}awa ukupne efikasnosti rada op{tinske administracije. - U skladu s mjerama {tedwe, donesenim na posqedwoj sjednici Skup{tine op{tine Bijeqina, Administrativna slu`ba se opredijelila za kori{tewe sopstvenih resursa u organizovawu profesionalnog usavr{avawa zaposlenih. Na taj na~in po{tujemo i preporuku iz Mjera {tedwe da se seminari, obuke i drugi oblici edukacije zaposlenih organizuju sa vlastititm resursima, a da se anga`ovawe tre}ih lica mo`e vr{iti samo ukoliko ne postoje vlastiti resursi i znawa, ka`e Ranilovi}, isti~u}i da se kroz stalno stru~no usavr{avawe i obrazovawe zaposlenih mogu posti}i dodatne u{tede koje se ogledaju u racionalnijem kori{tewu radnog vremena i materijalno - tehni~kih sredstava, ali i pru`awu kvalitetnijih usluga gra|anima. E.S.N.

U

ME]UNARODNI DAN ROMA

UNAPRE\EWE OBRAZOVAWA e|unarodni dan Roma 8.april obiqe`en je u bijeqinskom Domu omladine prigodnim kulturno - zabavnim programom, koji su pripremili u~enici romske nacionalnosti, i dodjelom zahvalnica partnerima na projektu " Unapre|ewe obrazovawa Roma u BiH". Na podru~ju op{tine Bijeqina trenutno `ivi oko 5000 Roma. Uglavnom se izdr`avaju prikupqawem otpada i prodajom sekundarnih sirovina, ka`e Mujo Beganovi}, asistent za obrazovawe Roma u nevladinoj organizaciji "Zidost". Romi u Bijeqini formirali su dva udru`ewa gra|ana "Otaha-

M

rin" i "Slo`na bra}a". - Romi od lokalne zajednice o~ekuju da im se omogu}i zapo{qavawe, kako bi bili ekonomski nezavisni i kako bi sami mogli izdr`avati svoje porodice. Da bi mogli ra~unati na bilo kakav posao, moraju se {kolovati. Trenutno u tri gradske osnovne {kole od prvog do devetog razreda nastavu poha|a 134 djece romske nacionalnosti, ka`e Beganovi}. Dragan Bo`i}, {ef Odsjeka za humanitarne djelatnosti i nevladin sektor u Op{tinskoj upravi Bijeqina, nagla{ava da lokalna zajednica ve} godinama unazad izdvaja zna~ajna sredstva iz buxeta za nacionalne mawine.

bija, sve je to skriveno od o~iju nau~ne javnosti, tvrdi Grozdanovi}, isti~u}i da ni egipatske piramide nisu gradili robovi, ve} grupe patriota koji su ~ak stavqali svoje potpise na svako stvoreno zdawe. Pitagorin prsten ~ini fundamentalnu aksiomu Grozdanovi}eve rasprave. Propitivawem aksiomatike on iskazuje izuzetnu lucidnost duha i hrabrost svojih nastojawa. Wegov model istra`ivawa anti~ke istorije Srba ide ka saznawu da su Srbi na ovim prostorima autohton narod 27.000 godina. Uz mitolo{ka, nau~na, istorijska, astronomska i matemati~ka, te genetska saznawa i istra`ivawa, mo`e se do}i do vjerodostojnih ~iwenica, ka`e Grozdanovi}. Matematika je bezobrazno precizna nauka koja razotkriva sve ono {to su drugi poku{ali prikriti. Ako ni{ta drugo, Grozdanovi}evo djelo posjeduje rasko{nu imaginaciju i spektakularnu erudiciju i to treba Q.Q. znati cijeniti.

- Romima poma`emo pri izgradwi infrastrukture, {kolovawu djece, a podr`avamo i konkretne projekte koji se ti~u poboq{awa uslova `ivota. Djeca romske nacionalnosti u {kolama imaju topli obrok. Poma`emo im da postanu ravnopravni ~lanovi dru{tva, kao i sva druga djeca, ka`e Bo`i}. Sredinom marta ove godine u Bijeqini je otvoren i prvi Omladinski romski kulturni centar. I na ovaj na~in poku{avaju se realizovati programi i projekti koji mogu biti od koristi romskoj populaciji, prije svega, mladima. - U Omladinskom centru otvorena je kompjuterska radionica, a aktivirano je i vi{e sekcija, kao {to je literarna, dramska i plesna. Organizovano je i izvo|ewe dodatnih ~asova iz pojedinih nastavnih predmeta kako bi se romskoj djeci pomoglo da {to uspje{nije zavr{e osnovnu {kolu, ka`e Dragan Jokovi}, projekt menaxer Udru`ewa gra|ana za promociju obrazovawa Roma "Otaharin", istakav{i da je Omladinski romski kulturni centar otvoren uz pomo} donatora iz Wema~ke "Schuler hilfe Leben" (U~enici poma`u `ivot) i Skup{tine op{tine Bijeqina. E.S.N.

17

ZA ONE KOJI NE ZNAJU, A @ELE DA PITAJU

Pi{e: Pajkanovi} dr Zoran, ginekolog - aku{er

SIDA BIRA NEINFORMISANE Rizik od oboqevawa od polno prenosivih bolesti je najve}i me|u mladima koji rano stupaju u seksualne odnose i skloni su mjewawu partnera. Upravo ta populacija nije sklona kori{tewu kondoma, koji je najsigurnije za{titno sredstvo protiv polno prenosivih bolesti me|u kojima i SIDE, najmla|e infektivne bolesti, koja je otkrivena 1981. godine u SAD i koju mnogi smatraju "kugom savremenog dru{tva". Godine 1983. nau~nici u Francuskoj su prvi otkrili retrovirus, virus humane imunodeficijencije, HIV, koji dovodi do bolesti SIDE. Geografsko porijeklo ovog virusa je Afrika, na lokaciji ju`no od Sahare, a biolo{ko od afri~kih zelenih majmuna. Trenutno ova bolest je globalna epidemija. Vjeruje se da vi{e od 40 miliona qudi imaju HIV, koji izazizva posqedwi i najte`i stadijum neizqe~ive bolesti koja se naziva SIDA. Virus uni{tava potpuno i bespovratno odbrambenu funkciju organizma, tako da on nije u stawu da se brani od raznih infekcija, npr. tipa prehlade. Napada organe kao {to su bubrezi, srce, mozak, {to dovodi do prekida rada bubrega, kardiomiopatitije i encefalopatije. Svaki ~ovjek koji je nosilac ovog virusa, koji mo`e u organizmu da bude vi{e godina, je potencijalni prenosilac zaraze. HIV se prenosi putem tjelesnih te~nosti, na primjer tokom analnog, vaginalnog i oralnog seksa, putem transfuzije krvi, nesavjesnim kori{}ewem igala zavisnika od intravenske upotrebe droga i preko placente (izme|u majke i fetusa). Virus je veoma neotporan u spoq{woj sredini - van qudskog oganizma `ivi nekoliko sekundi, te se ne mo`e prenijeti rukovawem, boravkom u istoj prostoriji, poqupcem u obraz, ka{qawem i kijawem, kori{tewem istog pribora za jelo, istog toaleta, istog bazena, ubodom komarca. Simptomi su: no}no znojewe, gripozna stawa koja ne prolaze, neobja{wiv gubitak na te`ini, otekle limfne `lijezde, bijeli pe~ati po unutra{wosti usta, purpurne ta~ke po ko`i, kod `ena hroni~ne vaginalne pjenu{ave infekcije, nenormalni rezultati vaginalnog testa na HPV, genitalne bradavice. Ukoliko se posumwa na zarazu obavezno posjetite specijalistu za polne bolesti ili ginekologa, ne upra`wavajte seks dok se ne provjeri da li je sve u redu, recite onom s kim ste imali seksualni odnos da se on ili ona testira. NE TREBA OSJE]ATI STID KADA JE ZDRAVQE U PITAWU, a razlog je sasvim jednostavan: uraditi HIV test je veliki korak, to je ne{to {to MO@E da zauvijek promijeni `ivot. Dijagnoza se postavqa testirawem krvi na znake prisustva virusa HIV-a a u slu`bama za transfuziju krvi. Ima mnogo lijekova koji se koriste za lije~ewe SIDE, a na`alost oni ne lije~e, ve} samo usporavaju bolest. Po{tovani ~itaoci, va{a pitawa mo`ete poslati elektronskim putem na adresu: semberske@spinter.net


18

HRONIKA / ^ESTITKE

SEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009.

BORIVOJE P. PERKOVI]: IZ @IVOTA QUDI SEMBERSKOG SELA - 60-TE GODINE PRO[LOG VIJEKA

VJE[TA^KO, A KORISNO

unce je bilo ve} na zalasku. ^ikaIqo je i{ao zami{qen putem. Iznenada ga tr`e zov. - ^ika-I Iqoooo! Okrenu se. To ga je vikao Stevan koji je ne{to tesao na drvwaku. - Gdje si se to nakanio po vakom blatu? - I{o sam malo u poqe. Jesi li ti tamo bio? - Nisam. - Boqe ti je {to nisi, da ne gleda{ zla o~ima i noliku straotu. Boqe bi bilo da ja i nisam i{o. -P Pa kao je tamo? - Nikako. Usjeva nema ni{ta. Malo je mraz prorijedio, jo{ vi{e odnijela voda, tako da skoro ni{ta nije ostalo. @ali, Bo`e, onog truda {to je ~ojek u~inio dok je posijao {enicu. A sada mo`e tamo da ode i da se sit napla~e. [ta vrijedi opet i plakati, nego ~ojek treba {to prije da ode i da ono preore i nanovo zasije. - Je li tako po cijelom poqu? - Nije. Tamo |e voda nije plavila, ima pone{to, jer su je i oni rani zimski mrazovi prorijedili. ^uj, Stevane, nije svu|e isto i |e je plavila voda. Do{ao sam iz poqa sa Mitrom i Svetom i oni mi reko{e, kad su nailazili pored Radine i Mikine wive, da su se na{li u velikom ~udu. Pri~aju mi da je voda na wiovim wivama odnijela malo {enice. ^ojek ne mo`e da im vjeruje kad mi svi znamo da su te wiva ba{ zbog plavqewa davale umawene prinose. I zna{ {ta jo{ vele, da nema boqi {enica od wiovi u ~itavom selu. Reko{e i da je {enica ~esta, a strukovi temeqiti. - Koje su ono sjeme sijali? - Pa zna{ da su jesenas na zboru rekli da }e sijati onu ,,talijanku’’. Jo{ vele da su Rado i Miko Dobili od Zadruge neko vje{ta~ko |ubrivo koje su bacali po wivama pred zimu. - Bogami, ako to bude istina, to }e biti veliko ~udo. - Istina je. Tako mi oni pri~aju, zavr{i ~ika-Iqo pri~u. Sunce ve} zalazi i mrak polako pada. Rastado{e se. ^ika-Iqo nastavi i}i putem svojoj ku}i, a Stevan se vrati u svoju ku}u punu `ute svjetlosti koju je {irila lampa petrolejka. Selo ima lijepu novu {kolu. Skoro su je seqaci zajedni~kim radom izgradili. Do tada su djeca morala i}i i tri kilometra u drugo selo. Svi zborovi i priredbe odr`avaju se u {koli. Omladina se ~esto u {koli okupqa, prire|uje zabavne i druge programe, a {to je najva`nije djeca vi{e ne moraju da idu u {kolu u drugo selo. Ni jedna nedjeqa, ni jedan praznik ne pro|e, a da se ne skupi kod {kole vi{e qudi, obi~no starijih i zapdjenu razne pri~e. - Bogati, Milane, po{to ti proda one tvoje junce u utorak, stavqaju}i kapu na koqeno i vade}i lulu iz xepa upita stari Vaso. - Sto dvajes iqada. - Sto dvajes, dobro, bogami, upade Jovo. - A, bogati, jesu li mogli oti}i po to, pribli`i se stari Vaso da boqe ~uje. - Bogami, jesu.^im sam u{o u pijacu oko mene se sjati{e neke meraklije, pa samo obilaze oko junaca i zapitkuju kolko su stari, jesu li mirni i jo{ koje{ta. Bogami, ne bi reko da su iz na{e okoline. - Pa... dobri su i bili junci, nije ni ~udno, dodade Stevan. - Ovaj, mislim i ja svoje da prodam, nastavqa stari Vaso. Izradili su se, pa nisu vi{e za mene. Ti zna{ dobro, Stevane, kolko ja imam zemqe. Meni trebaju jaki volovi. - Znam. - Neki dan kad sam se vra}ao kolima iz poqa natovario neki drva pa umalo da se kola ne zaglibi{e. - Oni su, ~ini mi se, dugo kod tebe. - Oko petnaes godina. - Qudi, upade Jovo, kad reko{te za one

S

PETI DIO

bare na putu. Ono je sramota. Kad bi neko nai{a iz stranski sela, on bi se zaglibio. - On|e se zaprega mo`e zaglibiti i usred qeta, a kamoli sada, re~e Stevan. - Ono bi trebalo {to prije zasuti kamenom. Iqe, povika neko. - Evo nam i ~ika-I - Otkad ga nisam vidio. Jo{ uvijek se dobro dr`i, dodade drugi. Iza{ao i on dok je jo{ `iv da se malo popri~a s qudima. - Pomoz bog, qudi, re~e ~ika-Iqo spu{taju}i se na zemqu. - Bog ti pomogao, ~ika-Iqo, povika{e svi u glas. - Izi{li malo da prozborite koju? - Ja, ~ika-I Iqo, razgovaramo o na{im brigama. Pri~amo o onim barama na putu. Sramota je da ono vidi neko sa strane. Nas svi qudi poznaju kao dobre i vaqane qude, re~e Stevan obra}aju}i se ~ika-Iqi - Ba{ je sramota {to ne naspemo one bare. Ako radimo sebi radimo, re~e ~ika-Iqo. - Qudi, ove godine je slaba qetina, pre|o{e na drugu pri~u. [enice su mlogo uni{tene, a i ono {to je ostalo, poleglo je kao da je preko wi pre{ao vaqak. - Bogami, {enica je, {to nam je ostala na drugim wivama, sada u klasu i treba uskoro da dade zrno. Onako polegla, mogla bi da istruli, dodade Jovo. - Nije ni ~udno, vi|este li kaku nam propast doneso{e ova zima i rano proqe}e, nastavi Stevan. - Vala, ~ika-I Iqo, jesi li ti vako ne{to zapamtio? ^ini mi se, da se za na{eg vijeka nije nikada vako desilo. - Bogami, ja se sje}am dobro i vako se ne{to nije nikada desilo, odgovori ~ika-Iqo. - Qudi moji, neki dan sam i{o i slu~ajno pro|em pored Radine i Mikine wive. Kad ~ojek pogleda one dvije wive, ne mo`e da vjeruje svojim o~ima da mogu take biti, znaju}i da se nolika voda sru~ila na wi. Kad pgleda{ na one dvije wive ono samo bije neka modrina iz ti {enica. [enice nisu polegle. Milina pogledati. ^udo, pravo ~udo, kad ~ojek samo pomisli da su ove iste wive pro{li godina imale slabe {enice i davale malo roda, ispri~a jedan sredwovje~an ~ovjek. - [ta veli{? Nije zar istina, jedva do~eka da upita stari Vaso. - Istina je, istina, i ja sam prije neki dan bio u poqu i vi|eo sve to. Samo joj je ne{to mali klas. Ko zna kakav }e rod imati, dodade Stevan. - Ka`u da su obojica bacali neko vje{ta~ko |ubrivo i u jesen i u proqe}e, ukqu~i se Cvjetko. - Qudi moji, zar je to tamo wiovo, kako rekoste, vje{ta~ko |ubrivo tako korisno, upita mr{avi seqanin. - Mora da je korisno. Kako bi bila nako dobra {enica, odgovori mu Stevan. - Vje{ta~ko, a korisno, hm, promrmqa poluglasno neko. - Meni se ~ini da to nije stalo samo do tog |ubriva. - Sigurno da nije. Mora da je va`no i kaku {enicu posije{, odgovori Stevan. - Onda, zna~i, da je ta wiova {enica boqa od na{e. To nemore biti, uzviknu ~ika-Iqo. - Ama i ja se ne sla`em da je ta wiova {enica boqa, ali koji je tu vrag? - Qudi, ja bi reko da je tu u pitawu sorta {enice, {ta bi drugo moglo biti, zakqu~i mr{av seqak, jer i Simo Perin je baco ono |ubrivo na svoju devetku, pa {ta je boqa od na{i {enica, vrlo malo. ^ika-Iqo je pa`qivo slu{ao prethodnika i vrtio glavom sumwaju}i u wegove rije~i. Podne je. Vrijeme je da se ide na ru~ak. Po staroga Vasu do{la je wegova unuka i zove ga da ide na u`inu. Sve je spremno samo se na wega ~eka. Razi|o{e se. NASTAVI]E SE...

S R E ] A N V A S K R S I 1. MAJ

!

Svim korisnn icima n a{ { ih usluga ~estitamo predstoje}e praznn ike

Hristos Voskrese!


^ESTITKE / OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009.

19

Na osnovu ta~ke III Odluke Skup{tine op{tine Bijeqina o na~inu i uslovima prodaje neizgra|enog gra|evinskog zemqi{ta u dr`avnoj svojini broj: 01-0022-118/09 od 05.03.2009. godine ("Slu`beni glasnik op{tine Bijeqina broj 5/09), ~lana 6. Pravilnika o postupku javnog nadmetawa za prodaju gra|evinskog zemqi{ta u dr`avnoj svojini ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 14/07) i Rje{ewa Na~elnika op{tine Bijeqina broj: 01-1111-1130/07 od 10.05.2007. o imenovawu Komisije za prodaju gra|evinskog zemqi{ta, stambenog i poslovnog prostora, objavquje se

OGLAS

O PRODAJI GRA\EVINSKOG ZEMQI[TA U DR@AVNOJ SVOJINI 1. Op{tina Bijeqina prodaje neizgra|eno gra|evinsko zemqi{te u dr`avnoj svojini ozna~eno kao k.~. broj 846/1 zv."Rupa~e" u naravi pa{wak 2. klase povr{ine 23.379 m2 upisane u posjedovni list broj 8034 K.O. Bijeqina 1, na kojoj je Op{tina Bijeqina upisana kao korisnik zemqi{ta u dr`avnoj svojini u dijelu 1/1, a {to odgovara dijelu gruntovne parcele, po starom premjeru, ozna~ene kao k.~. broj 2201/1 upisane u z.k. izvadak broj 5183 K.O. Bijeqina, na kojoj je upisana op{tenarodna imovina. Na navedenoj parceli predvi|ena je izgradwa objekata kolektivnog stanovawa maksimalne spratnosti P+4+Pot. u skladu sa Regulacionim planom "Kru{ik - Intergaj" ("Slu`beni glasnik op{tine Bijeqina", broj: 4/02).

varawa postupka licitacije, o ~emu }e na dan licitacije podnijeti komisiji dokaz o uplati. 5. Pravo u~e{}a na javnom nadmetawu imaju sva pravna i fizi~ka lica. 6. Zainteresovana lica mogu izvr{iti uvid u dokumentaciju o gra|evinskom zemqi{tu koje je predmet prodaje (u zemqi{nokwi`ne, katastarske i druge podatke), dobiti tra`ene informacije usmeno u zgradi op{tine Bijeqina (kancelarija 60) ili na telefon broj 055/ 233-183 kao i izvr{iti razgledawe gra|evinskog zemqi{ta u vremenu od 14,00-15,00 ~asova, svaki radni dan, od dana objavqivawa oglasa do 03.05.2009. godine.

2. Prodaja gra|evinskog zemqi{ta izvr{i}e se putem usmenog javnog nadmetawa (licitacijom) koja }e se odr`ati dana, 04.05.2009. godine, u zgradi Skup{tine op{tine Bijeqina (velika sala), sa po~etkom u 12,00 ~asova.

7. Kupoprodajna cijena za navedeno zemqi{te, ima se uplatiti prije zakqu~ewa kupoprodajnog ugovora a predaja kupcu u posjed kupqenog zemqi{ta izvr{i}e se u roku od 8 dana nakon isplate kupoprodajne cijene.

3. Po~etna prodajna cijena predmetnog zemqi{ta iznosi 57,00 KM po m2 (slovima: pedeset sedam KM), odnosno 1.332.603,00 KM za ukupnu povr{inu koja je predmet prodaje.

8. Ovaj oglas }e se objaviti u dnevnom listu "Euro Blic", "Semberskim novinama" i na oglasnoj tabli administrativne slu`be op{tine Bijeqina.

4. Za u~e{}e u postupku licitacije u~esnik je du`an uplatiti kauciju u iznosu od 133.260,30 KM, {to predstavqa 10 % od ukupnog iznosa kupoprodajne cijene koju su u~esnici licitacije du`ni uplatiti na jedinstveni ra~un trezora op{tine Bijeqina broj 555-001-00777777-70 prije ot-

Broj: 02-014-1-351/09 Datum, 14.04.2009. godine

NA^ELNIK OP[TINE BIJEQINA Mi}o Mi}i}


20

^ITUQE / OGLASI

Dana 21.04.2009. godine napuni}e se dvije kobne godine kako prestade da kuca mlado srce mojoj dobroj Sne`i, a u mislima sve kao da je ju~e bilo

SEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009.

Na osnovu ta~ke III Odluke Skup{tine op{tine Bijeqina o na~inu i uslovima prodaje neizgra|enog gra|evinskog zemqi{ta u dr`avnoj svojini broj: 01-0022-116/09 od 05.03.2009. godine (,,Slu`beni glasnik op{tine Bijeqina’’ broj 5/09), ~lana 6. Pravilnika o postupku javnog nadmetawa za prodaju gra|evinskog zemqi{ta u dr`avnoj svojini (,,Slu`beni glasnik Republike Srpske’’,, broj 14/07) i Rje{ewa Na~elnika op{tine Bijeqina broj: 01-1111-1130/07 od 10.05.2007. o imenovawu Komisije za prodaju gra|evinskog zemqi{ta, stambenog i poslovnog prostora, objavquje se

OGLAS

O PRODAJI GRA\EVINSKOG ZEMQI[TA U DR@AVNOJ SVOJINI

SNE@ANA [KORI] Za nas nema vi{e sunca, crni oblak se nadvi na na{e `ivote dijete, a mi `ivot `ivimo u bolu i tuzi. Bila si plemenita, svoju `ivotnu te{ko}u si s majkom nosila, a sada majka bez tebe ostade. S tobom smo svakog sekunda, u nama `ivi{ Ti.

Majka TOMKA, sestra NADA, sestri}i SR\AN i ALEKSANDAR i zet DRA@EN

1. Op{tina Bijeqina prodaje neizgra|eno gra|evinsko zemqi{te u dr`avnoj svojini ozna~eno kao k.~. broj 19601 zv."[qunkare" u naravi wiva 2. klase ukupne povr{ine 4920 m2 upisane u list nepokretnosti broj 458 K.O. Dvorovi, na kojoj je Op{tina Bijeqina upisana kao korisnik zemqi{ta u dr`avnoj svojini u dijelu 1/1, a {to odgovara k.~. broj 1960/00 u naravi wiva 2. klase zv."[qunkara" povr{ine 4920 m2, upisane u z.k. izvadak broj 391 K.O. Dvorovi, na kojoj je Op{tina Bijeqina upisana sa pravom raspolagawa i pravom kori{}ewa sa dijelom 1/1. 2. Prodaja gra|evinskog zemqi{ta izvr{i}e se putem usmenog javnog nadmetawa (licitacijom) koja }e se odr`ati dana, 05.05.2009. godine, u zgradi Skup{tine op{tine Bijeqina (velika sala), sa po~etkom u 12,00 ~asova. 3. Po~etna prodajna cijena predmetnog zemqi{ta iznosi 10,00 KM po m2 (slovima: deset KM), odnosno 49.000,00 KM za ukupnu povr{inu koja je predmet prodaje. 4. Za u~e{}e u postupku licitacije u~esnik je du`an uplatiti kauciju u iznosu od 4.900,00 KM, {to predstavqa 10% od ukupnog iznosa kupoprodajne cijene koju su u~esnici licitacije du`ni uplatiti na jedinstveni ra~un trezora op{tine Bijeqina broj 555-001-00777777-70 prije otvarawa postupka licitacije, o ~emu }e na dan licita-

cije podnijeti komisiji dokaz o uplati. 5. Pravo u~e{}a na javnom nadmetawu imaju sva pravna i fizi~ka lica. 6. Zainteresovana lica mogu izvr{iti uvid u dokumentaciju o gra|evinskom zemqi{tu koje je predmet prodaje (u zemqi{nokwi`ne, katastarske i druge podatke), dobiti tra`ene informacije usmeno u zgradi op{tine Bijeqina (kancelarija 60) ili na telefon broj 055/ 233-183 kao i izvr{iti razgledawe gra|evinskog zemqi{ta u vremenu od 14,00-15,00 ~asova, svaki radni dan, od dana objavqivawa oglasa do 03.05.2009. godine. 7. Kupoprodajna cijena za navedeno zemqi{te ima se uplatiti prije zakqu~ewa kupoprodajnog ugovora a predaja kupcu u posjed kupqenog zemqi{ta izvr{i}e se u roku od 8 dana nakon isplate kupoprodajne cijene. 8. Ovaj oglas }e se objaviti u dnevnom listu "Euro Blic", "Semberskim novinama" i na oglasnoj tabli administrativne slu`be op{tine Bijeqina. Broj: 02-014-1-352/09 Datum, 14.04.2009. godine

NA^ELNIK OP[TINE BIJEQINA Mi}o Mi}i}


21

SEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009.

Sport

PLEJ-OF ZA ODBOJKA[E

KRAJ ZA BIJEQINCE

Porazom u Kakwu odbojka{i Radnika oprostili su se od u~e{}a u plej-o ofu Premijer lige BiH. Nakon neuspjeha (1:3) u prvoj utakmici koja je odigrana u Bijeqini, ekipa Radnika je pora`ena (0:3) i u revan{ susretu u Kakwu {to je ozna~ilo opro{taj Bijeqinaca od ovogodi{we sezone. - U Kakwu smo odigrali lo{u utakmicu {to se vidi i iz rezultata, ali u cjelini mo`emo biti zadovoqni ovom sezonom. Plasman me|u ~etiri najboqe ekipe u BiH koji smo izborili kao jedini klub iz Republike Srpske za nas je uspjeh s obzirom na buxet kojim raspola`emo i podmla|enu ekipu koja }e, ako ostane na okupu, u narednoj sezoni sigurno igrati jo{ boqe, rije~i su trenera Radnika Darka Manojlovi}a.

Direktor 055 773 360 www.skalaradio.net

DRINA U ZVORNIKU SAVLADALA (2:0) FUDBALERE IZ BIJEQINE

LO[E IZDAWE RADNIKA Nakon poraza od Drine, Bijeqinci u srijedu odigrali revan{ polufinala Kupa RS sa Borcem iz [amca, a u subotu do~ekuju Jedinstvo iz Br~kog...

olovima Jeremi}a u 25. i Lazarevi}a u 45. minutu utakmice, Zvorni~ani su na doma}em terenu savladali ekipu Radnika (2:0) tako da Bijeqinci sada imaju {est bodova zaostatka iza vode}eg Rudar Prijedora, koji je, kao doma}in, igrao nerije{eno (1:1) sa BSK-om iz Bawa Luke. Igrom u Zvorniku Radnik nije opravdao aspiracije u borbi za {ampionsku tutulu. Iako su boja`qivo u{li u me~, doma}i fudbaleri brzo su uvidjeli da rival nije raspolo`en za igru, pa su pitawe pobjednika rije{ili ve} u prvom poluvremenu. Prva lopta u mre`i Avduki}a na{la se u 25. minutu, kada je Jeremi} iz gu`ve nastale poslije

G

DRINA - RADNIK 2:0 STRIJELCI: 1:0 Jeremi} (25), 2:0 N. Lazarevi} (45),stadion: Drine, gledalaca: 150, sudija: R{um Simi} (Doboj), pomo}nici: Rade Erleti} i Stojan Stefanovi} (oba iz Doboja), delegat: Vlado Komlen (Trebiwe), `uti kartoni: Jefti}, Kiki} (Drina), Nikoli}, Ga{evi} (Radnik). DRINA: Aleksi}, Jefti}, I. Lazarevi}, Mitrovi}, Jeremi}, Kiki}, ]ulum, Vasi} (od 80. Koji}), Mili} (od 65. Nikoli}), N. Lazarevi}, Vuka{inovi}. Trener Mladen Milinkovi}. RADNIK: Avduki}, Nikoli}, Mitrovi}, M. Jevti}, Konculi}, Gavrilovi} (od 46. Krsmanovi}), Pavi} (od 52. N. Jefti}), Ga{evi}, vuji} (od 56. \uri}), Su{i}, Marinkovi}. Trener Nikola Bala.

kornera koji je izveo Nikola Lazarevi}, udarcem glavom pogodio pre~ku od koje se lopta odbila iz gol linije. Kona~an rezultat postavqen je u 45. minutu pogotkom koji je iz slobodnog udarca, skoro sa centra igrali{ta,

postigao Nikola Lazarevi} koji je prevario lo{e postavqenog golmana Avduki}a. U drugom poluvremenu nije bilo mnogo uzbu|ewa, a najbli`i pogotku Radnik je bio dvadesetak minuta prije kraja, kada je

Marketing 055 771 520 skala@rstel.net

Ga{evi} pogodio pre~ku. - Na utakmici protiv Drine podbacila je ~itava ekipa i to je bilo najlo{ije uzdawe od kako smo zapo~eli zajedni~ki posao. Smatram da je to bio samo lo{ dan ~itavog tima i da se tako ne{to ne}e ponoviti u skorijoj budu}nosti. Mogu}e je da su na to uticale i neke sudijske odluke u kojima smo o{te}eni, ali ne smijemo tra`iti alibi u drugima, nego uzroke slabijeg izdawa potra`iti u na{im redovima i iz toga izvu}i odgovaraju}e pouke, ka`e trener Nikola Bala. Radnik je u srijedu odigrao revan{ utakmicu polufinala Kupa RS sa Borcem iz [amca, a u subotu u prvenstvenoj utakmici do~ekuje ekipu Jedinstva iz Br~kog. - Ra~unamo na prvenstvene bodove u me~u sa Jedinstvom kako bi odr`ali korak sa Rudar Prijedorom. Ovo je va`an period sezone za nas i ja se nadam da }emo opravdati o~ekivawa, isti~e trener Radnika. T. N.

KARATE PRVENSTVO RS

ZLATO ZA LAKI]EVU

Takmi~arka bijeqinskih "Pantera" i stalna ~lanica reprezentativne selekcije RS Sne`ana Laki} osvojila je zlatnu medaqu u apsolutnoj kategoriji na pojedina~nom republi~kom prvenstvu za seniorke i seniore koje je odr`ano u Bawa Luci. Sne`ana Laki} bila je i ~lanica kata tima Pantera koji je osvojio zlatnu medaqu, a pripalo joj je i pojedina~no srebro u konkurenciji seniorki i zlato u ekipnoj konkurenciji u borbama. Pojedina~ne medaqe srebrnog sjaja, pored Sne`ane Laki}, osvojile su Marina Markovi} u borbama u kategoriji do 55 kg i Suzana Peji} u apsolutnoj kategoriji. Mu{kom dijelu ekipe pripale su srebrne medaqe u katama i ekipno u borbama iza Hercegovca iz Bile}e, a bronzane medaqe u pojedina~noj konkurenciji osvojili su Igor Trifkovi} (do 68 kg), Vojin Peru{i} (preko 78 kg), te @eqko Jankovi} i Savo Simi} u apsolutnoj kategoriji. U generalnom plasmanu klubova "Panteri" su ubjedqivo najboqi sa 33 boda, ispred Hercegovca iz Bile}e sa 12, Leotara iz Trebiwa i [esnaeste iz Bawa Luke sa po 10 bodova. Tehni~ki organizatori {ampionata bili su bawalu~ki klubovi "Krajina" i "[esnaesta".

REVIJALNI BOKSERSKI ME^ U BIJEQINI

BOQI OD NIJEMACA Aktuelni {ampioni BiH revan{irali se ekipi Ajn{tata za pro{logodi{wi poraz i potvrdili da imaju kvalitetnu ekipu i u novoj sezoni...

okseri Radnika su u prijateqskom me~u savladali ekipu wema~kog bundesliga{a Ajn{tata (12:8) i na taj na~in se revan{irali za poraz koji su do`ivjeli pro{le godine od istog protivnika na turneji u Wema~koj. Qubiteqi plemenite vje{tine u Bijeqini imali su priliku da vide mlade i talentovane boksere, kao i ve} iskusne i prekaqene borce, pa su na kraju zadovoqni napustili dvoranu Gimnazije "Filip Vi{wi}" u kojoj je me~ odr`an. Za sve boksere organizator je pripremio medaqe i poklone, a oni su se odu`ili borbenim i korektnim borbama. - Mislim da smo qubiteqima boksa u na{em gradu priredili lijep do`ivqaj. Mislim da smo dobro organizovali ovu sportsku priredbu, a da su na{i bokseri po-

B

RADNIK - AJN[TAT 12:8 DVORANA: Gimnazije "Filip Vi{wi}", gledalaca: 300, delegat: Nusret Zuko (Zenica), vrhovni sudija: Du{ko Nari} (Tuzla), bodovne sudije: Nexad Mari} (Zenica) i Hasan Pa{ali} (Zenica). Tehni~ki rezultati: 51 kg: Tomi} - Mira`i} 0:2, 54 kg: ^embi} - Re{etwikov 1:1, 57 kg: Ru{idi - Budan 0:2, 75 kg: Ali - Fatulajev 1:1, 69 kg: D. Vidi} - Curmer 0:2, 64 kg: Krsmanovi} - Vinter 2:0, 57 kg: Haxihajdi} - Valt 2:0, 91 kg: Bo`i} - Golst 2:0, 57 kg: V. Vidi} - Lang 2:0, 69 kg: Mitrovi} - Klans 2:0.

kazali da }e se i u aktuelnom {ampionatu boriti za titulu. I na{i sportski prijateqi iz Wema~ke pokazali su da da su u{li u sve tajne plemenite vje{tine, rekao je po zavr{etku ove Lazar manifestacije

Avakumovi}, predsjednik BK Radnik. Za najborbenijeg boksera ve~eri progla{en je ~lan gostuju}e ekipe Edgar Valt koji je u uzbudqivoj borbi pora`en od doma}eg borca Adnana Haxihajdi}a. T. N.

PORAZ KO[ARKA[A RADNIKA U PRVOJ UTAKMICI PLEJ-OFA

SUDIJE POMOGLE FO^ACIMA prvoj utakmici polufinala plejofa {ampionata RS u ko{arci ko{arka{i Radnika pora`eni su od Sutjeske u Fo~i rezultatom 61:75, pa im ostaje nada da }e u revan{u koji se igra u subotu uzvratiti ekipi iz Fo~e istom mjerom i time kona~nu odluku o finalisti odlo`iti za tre}u utakmicu u kojoj bi doma}in bila Sutjeska. Ekspedicija Radnika vratila se iz Fo~e vrlo nezadovoqna su|ewem Sa{e Babi}a i Miqana [obota (oba iz Bawa Luke). - Podatak da je pet minuta prije kraja za Sutjesku bilo dosu|eno 28, a za nas samo 12 li~nih gre{aka dovoqno govori o wihovom su|ewu i vi|ewu ove utakmice. Sutjeska ima kvalitetnu ekipu, zaslu`eno je bila prva u liga{kom dijelu sezone, i zaista joj nije potrebna sudijska pomo}, a mislim da ovakve avanture sa su|ewem u plej-o ofu nisu potrebne ni na{em ko{arka{kom savezu. Mi }emo u revan{u poku{ati da trijumfujemo, a onda neka u tre}oj utakmici padne odluka koja }e od ove dvije ekipe oti}i u finale, ka`e mladi trener bijeqinskih ko{arka{a.

U

SUTJESKA - RADNIK 75:61 (22:15, 12:17, 23:15, 18:14) DVORANA: sportska u Fo~i, gledalaca: 1.200, sudije: Sa{a Babi}, Miqan [obot i Branislav Vrankovi} (Bawa Luka). SUTJESKA: Radovi} 4, Bodiroga, [olaja 6, Stevanovi} 4, Jokni} 17, Sekicki 15, Paprica, Gruji}, Perovi}, Milanovi} 9, Mrkovi} 20. Trener Qubi{a Kova~evi}. RADNIK: Pilipovi}, Savi} 3, Lonto{ 13, Medi}, Erki} 4, Borov~anin 16, \ur|evi} 3, Kova~evi}, Danilovi} 6, Soji} 10, Cerovina 2, Kecman 4. Trener Igor Mihajlovi}.


22

^ESTITKE

SEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009.

Sre}an Vaskrs!

TURISTI^KA ORGANIZACIJA BIJEQINA ul. Jovana Du~i}a 1 Dom omladine T e l / f a k s : 0 5 5 / 2 2 4 -5 510, 2 2 4 -5 511

turistbn@teol.net

- Promocija kulturnih, umjetni~kih, sportskih i drugih manifestacija - Za{tita, odr`avawe i obnavqawe kulturnoistorijskih spomenika i drugih materijalnih dobara od interesa za turizam

SRE]NI PRAZNICI !

Sre}ni praznici!


SEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009.

^ESTITKE

SRE]AN VASKRS! Mje{oviti holding ,,Elektroprivreda Republike Srpske’’ Trebiwe Zavisno preduzu}e ,,Rudnik i Termoelektrana’’ Ugqevik Akcionarsko Dru{tvo Ugqevik Tel: 055/774-600, faks: 055/771-451

SRE]NI VASKR[WI PRAZNICI

23


HRISTOS VASKRSE !

695  

Семберске новине број 695 - 16.04.2009

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you