Issuu on Google+

,, A.D. ,,SEMBERKA JAWA:

RADMILA ^OJO:

PRENOS OVLA[TEWA NA OP[TINU

UGOVOREN PLASMAN PROIZVODA

SEMBERSKI STO^ARI SE UDRU@UJU

str. 6

str. 7

str. 7 www.semberske.com

SASTANAK U SO BIJEQINA

UPRAVQAWE ^VRSTIM OTPADOM

RECIKLA@A NAJBOQE RJE[EWE str. 6

e-mail: semberske@spinter.net

SEMBERSKE NOVINE 12. MART 2009. ! GODINA 30 ! BROJ 690 ! CIJENA 1,00 KM

L I S T

G R A \ A N A

O P [ T I N E

B I J E Q I N A

TV PRAVA, PREVODI, MARKETING TITLOVANJE, SINHRONIZACIJA

055 240 100

RAFI GREGORIJAN U BIJEQINI

ISTI TRETMAN ZA SVE @RTVE

str. 3

USPJEH BIJEQINSKIH SPORTISTA

JAPANCI ULA@U U BIJEQINU?!

ODBOJKA[ICE I ODBOJKA[I RADNIKA U PLEJ-OFU

str. 5

str. 21

TRAGEDIJA: ALEKSA JANKOVI] (1961) IZ JAWE, IZVR[IO SAMOUBISTVO

OBJESIO SE U [UPI

Jankovi} se objesio pomo}u elektro-kabla...

FILIJALA BIJEQINA


Radna jedinica BIJEQINA 76300 BIJEQINA . [ABA^KIH \AKA . PO[TANSKI FAH BP. 18 TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-2 211 456 TELEFAKS: 209-0 082, DIREKTOR: 209-4 426, TEHN. DIR.: 209-4

PO[TOVANI POTRO[A^I ELEKTRI^NE ENERGIJE! RACIONALNOM POTRO[WOM I REDOVNIM PLA]AWEM UTRO[ENE ELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETE ISKQU^EWA, ^IME ^INITE USLUGU I

SEBI I NAMA.

S p o{tt ovawem, Elektt rodiss t ribb u cija Bijeqina

D.O.O. LEDER Bijeljina www.leder-bn.com E-mail: leder@rstel.net Ul. Nikole Tesle br. 2 Tel/fax: 055/212-303 055/212-302

Butik: Italijanska modna obu}a Ul. Gavrila Principa br.5 Tel: 055/206-107

Klaonica Ljeljen~a: Tel: 055/255-355 Fax:055/255-237

NOVO! Maloprodajni objekti u Bijeljini: 1. Ul. Gavrila Principa 11 tel: 055/213-223 2. Ul. Dušana Baranjina 29 tel: 055/213-216

MODA RUGGI, BRUNELLA, ROSINA, MARIO BRUNI, MORESSI

OBU]A:

ODJE]A KREATORA IRENE GRAHOVAC

Direktor.........055 209 759 Centrala.........055 201 342 Komercijala...055 211 854 Fax.................055 201 445 Ul. Baje Pivljanina bb


SA TRAKE DOGA\AJA

SEMBERSKE NOVINE 12. MART 2009.

U FOKUSU

3

LA@NA PRIJAVA Nakon {to je K.T.(38) iz Krawa u Sloveniji, pri javio policiji da mu je nepoznata osoba ukrala auto mobil "audi", vrijedan oko 60.000 evra, sa parkinga u Sremskoj ulici, kod benzinske pumpe "Despotovi}"u Bijeqini, operativnim radom je utvr|eno, kako je potvr|eno iz Centra javne bezbjednosti Bijeqina, da je u pitawu bila la`na prijava. K.T. je automobil odvezao kod jednog poznanika u Rumu i prijavio je da mu je, navodno, ukraden.

UO^I PROQE]NE SJETVE

DUVAN NA ^EKAWU Prvog dana naredne sedmice stru~waci AD "Duvan" po~e}e sa zasijavawem rasada kod svojih kooperanata, ali je jo{ uvijek neizvjesno na kolikim povr{inama }e biti ugovorena sadwa ove industrijske biqke. - Do sada smo sklopili ugovore sa dvadesetak na{ih, do sada stalnih kooperanata, ~ime smo ugovorili proizvodwu duvana na oko 60 hektara. Na{ ciq je da se duvan na bre`uqkastom podru~ju op{tine na|e na 250 hektara i vjerujem da }emo to i ostvariti, ka`e rukovodilac proizvodnog sektora "Duvana" in`ewer @eqko Simojlovi}. Proizvo|a~i dolaze i interesuju se za nastavak saradwe. O~ekujem da }e idu}a sedmica biti udarna i da }emo sti}i da ugovorimo planirane povr{ine, {to bi nam omogu}ilo da se proizvede i otkupi vi{e od 400 tona suvog lista duvana tipa "virxinija". Ono zbog ~ega tradicionalni proizvo|a~i duvana jo{ uvijek razmi{qaju da li da nastave proizvodwu, svakako je neizvjesnot u pogledu premija i ostalih podsticaja za ovu nimalo laku proizvodwu, pogotovo {to se otkupna cijena nije mijewala ve} skoro dvije decenije. Otkupna cijena dovoqna je tek da pokrije tro{kove proizvodwe, pa se bez premije i drugih podsticaja ne isplati ulaziti u ovaj posao. Posqedwih nekoliko godina neizvijesnost u pogledu uslova proizvodwe redovni je pratilac ugovarawa i sadwe duvana, da bi se kasnije ipak prona{li modusi da svi budu zadovoqni. - Dugogodi{wi proizvo|a~i imaju potrebno znawe i opremu za ovaj posao. Ko jednom po~ne sa sadwom duvana, te{ko izlazi iz toga. Zato vjerujem da }e ova proizvodwa opstati i da bi duvanari bili zadovoqni ukoliko bi premija i ostali podsticaji od strane Vlade RS bili i ne{to mawi od pro{logodi{wih marku i po po kilogramu otkupqenog duvana, tvrdi Simojlovi}. Ugovarawem i proizvodwom duvana na podru~ju bijeqinske op{tine, pored AD "Duvana", bave se ZZ "Vo}ar" i ZZ "Pelagi}evo", ali na znatno mawim povr{inama. T. N.

TRAGEDIJA U JAWI

OBJESIO SE U [UPI Aleksa Jankovi} (1961) iz Novog Naseqa pored Jawe objesio se u utorak ujutro oko sedam sati (11. marta) u {upi pored monta`ne ku}e u Sedamnaestoj ulici ovog izbjegli~kog naseqa, gdje je `ivio sa porodicom. Kako saznajemo, Jankovi} je sebi oduzeo `ivot koriste}i elektro-k kabl i malu drvenu stolicu. Iza wega su ostale supruga Veselinka i k}erka Qiqana, koja je dan prije dobila svoju prvu platu. Na lice mjesta iza{li su pripadnici policije i Slu`be hitne pomo}i, a po svemu sude}i motiv za ovakav ~in osta}e nerazja{wen. [ta je natjeralo ovog ~ovjeka da na ovakav na~in prekine `ivot pitali su se i susjedi koje smo zatekli na licu mjesta. Radio je kao slu`benik za naplatu RTV pretplate i, kako ka`u, bio otvorene prirode i dru{tven. Ostaje ~iwenica da su neima{tina i `ivot u improvizovanom domu svakako optere}ivali ovu porodicu. M.E.

RAFI GREGORIJAN U POSJETI VLADIKI ZVORNI^KO - TUZLANSKOM, GOSPODINU VASILIJU

ISTI PRISTUP @RTVAMA Wegovo preosve{tenstvo episkop zvorni~ko-ttuzlanski, gospodin Vasilije i v.d. visokog predstavnika u BiH, Rafi Gregorijan konstatovali su, na sastanku koji je odr`an u vladi~anskom dvoru u Bijeqini, da je neophodan jednak pristup svim `rtvama u BiH. - Vladika Vasilije i Rafi Gregorijan saglasili su se da je potrebno raditi na identifikaciji svih `rtava, i na srpskoj strani, i u Srebrenici, i u Sarajevu, te svim `rtvama jednako pristupiti, a ne samo gledati u jednu stranu, rekao je urednik Informativne slu`be Eparhije zvorni~ko-ttuzlanske, Marko Danojlovi}.

[KOLA OSIGURAWA NA SINERGIJI a Univerzitetu ,,Sinergija’’odr`ana je prezentacija "[kole osigurawa", prva takve vrste u RS i BiH. Rektor univerziteta "Sinergija", profesor Dr Milovan Stani{i}, istakao je tom prilikom da je ovo potpuno novi oblik saradwe izme|u nau~nih insti-

N

tucija i privrednih subjekata. - Ciq "[kole osigurawa" je da se na ovaj na~in pribli`imo potrebama privrednika u okru`ewu, odnosno da im predo~imo nove mogu}nosti u oblasti osigurawa, uzimaju}i u obzir i uticaje globalne ekonomske krize, istakao je Stani{i}.

Profesor dr Ratko Vujovi}, {ef Katedre za osigurawe na beogradskom univerzitetu "Singidunum", dodao je u obra}awu u~esnicima prezentacije, da je jo{ jedan bitan ciq "[kole osigurawa", da doprinese inovacijama i obu~avawu novih kadrova na poqu osiguS.M. rawa.

AUTOMOBIL U KANALU

nedjequ rano ujutro, oko tri ~asa i trideset minuta, automobil marke "reno 5" sletio je u kanal Da{nica u Ulici Du{ana Baranina, nedaleko od restorana "Osmica". Uzrok je, najvjerovatnije, neprilago|ena brzina. Na va|ewu automobila ispod mosta, gdje je bio zaglavqen usqed visokog vodostaja u kanalu, bili su anga`ovani ronioci Ronila~kog kluba "Panteri" i vatrogasci. Utvr|eno je da je vlasnik automobila Senad Mu-

U

ji} (36) iz Bijeqine, ali u policiji nam nisu mogli potvrditi ko je bio za volanom automobila prilikom slijetawa u kanal.

SEMBERSKE NOVINE

Portparol CJB Bijeqina, Dragomir Peri} potvrdio je da je vlasnik automobila M.S, te da su u automobilu, nakon izvla~ewa iz vode, prona|eni kqu~evi i mobilni telefon, te da je, prema izjavi jednog od o~evidaca, nakon {to je automobilom sletio u kanal, mu{karac koji je bio za volanom uspio da iza|e iz potopqenog automobila i uputio se prema gradu. Utvr|uje se uzrok slijetawa i drugi detaqi vezani za ovaj slu~aj, rekao je portparol Peri}.

Glavni i odgovorni urednik: Verica ZELENOVI], tel: 222-590 * Direktor: Qubo QUBOJEVI], tel: 202-126 * Zamjenik gl. i odg. ,, urednika: Todor NIKOLI] * List gra|ana op{tine Bijeqina * Osniva~: Skup{tina op{tine Bijeqina * Izdava~: JIP ,,SIM Bijeqina, Atinska 2, tel. (055) 202-621 * Ure|uje: Redakcijski kolegijum * Fotografija: Bo`idar MILO[EVI] * Faks: (055) 202-126 * @iro-ra~uni: 554-001-00000175-41 (Pavlovi} banka), 555-001-0000865985 (Nova banka) * Cijena lista za inostranstvo je dvostruko ve}a, plus po{tarina * [tampa: NIGD ,,Dnevne nezavisne novine,, Bawa Luka * Rukopisi i fotografije se ne vra}aju * Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-250/95. od 3. jula 1995. godine list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 105.


4

AKTUELNOSTI

SEMBERSKE NOVINE 12. MART 2009.

^ETVRTA SJEDNICA SKUP[TINE OP[TINE BIJEQINA

NIKADA SKUPQA PROQE]NA SJETVA

Rasprava o izvr{ewu jesewe i pripremama za proqetnu sjetvu pokazala da se deklarativno mnogi brinu o stawu u poqoprivredi, ali da od toga nema mnogo koristi, jer je situacija iz godine u godinu sve te`a i neizvjesnija. Uprkos pove}awu sredstava iz op{tinskog buxeta u Centru za socijalni rad smatraju da }e te{ko odgovoriti sve ve}im potrebama socijalno ugro`enih lica. U izgledu donatorska sredstva za izgradwu kanalizacije ije istina da se ne mo`e poboq{ati stawe u poqoprivredi, a takav se utisak sti~e jer to niko nije ozbiqno poku{ao da u~ini, rekao je odbornik SNSD Mi}o @ivi} pri kraju rasprave o jesewoj i proqe}noj sjetvi na podru~ju bijeqinske op{tine koja je vo|ena na posqedwoj sjednici SO Bijeqina. Predsjednik Skup{tine op{tine Dragan \ur|evi}, tako|e je dao svojevrsnu dijagnozu o stawu u najva`nijoj privrednoj grani Semberije. - Da nije seqaka, trebalo bi ih izmisliti. Svi znamo da je poqoprivreda u minusu, a oni idu na wive i siju, proizvode hranu i svjesno idu u minus. Sredstva iz Agrarnog fonda op{tine ne mogu puno pomo}i poqoprivrednicima, pa Vlada RS je pro{le godine dala 14 miliona maraka i to se nije ni osjetilo. [to se ti~e na{eg programa mjera, ve} pet godina se dopisujemo sa Vladom RS, ali od toga nema ni{ta. La`emo ove qude bez potrebe. Na podru~ju op{tine Bijeqina najvi{e je bankara i nafta{a, a malo onih koji se bave preradom poqoprivrednih proizvoda i sli~nim djelatnostima, rije~i su predsjednika op{tinskog parlamenta. Na osnovu statistike jesewe sjetve, planeri smatraju da }e ovog proqe}a u Semberiji biti zasijano ukupno 30.595 hektara {to je za 1.300 hektara mawe nego pro{log proqe}a. Od toga }e se pod kukuruzom na}i oko 25.000 hektara, povr}em 3.750, a ostatak }e se zasijati sojom, suncokretom, duvanom i krmnim biqem. Me|utim, planere je zbunio podatak da su poqoprivrednici Semberije prijavili resornom ministarstvu za proqetnu sjetvu oko 19.000 hektara, dakle za tre}inu mawe od o~ekivanih povr{ina. Na~elnik za privredu i poqoprivredu Predrag Jovi} smatra da je do tolikog podba~aja do{lo zbog toga {to jo{ uvijek ima neregistrovanih poqoprivrednih doma}instava, {to se nisu mogle prijavqivati povr{ine mawe od jednog hektara i {to vlasnici zemqe koji je daju

N

ZAKLETVA Na po~etku skup{tinskog zasijedawa na~elnici resornih odjeqewa izabrani na prethodnoj sjednici i sekretar Skup{tine op{tine Zoran Te{i} polo`ili su sve~anu zakletvu. Sve~anu zakletvu polo`io je i novi odbornik PDP-a a Mi{o Todorovi} kome je odborni~ki mandat pripao umjesto Zorana Mastila koji je podnio ostavku na odborni~ku funkciju zbog drugih obaveza, a zatim je i napustio Partiju demokratskog progresa.

DONACIJE Pro{logodi{we ukidawe sankcija ameri~ke administracije op{tini Bijeqina moglo bi da donese 9,5 miliona konvertibilnih maraka donacija za izgradwu kanalizacionog sistema. Postoje realni izgledi da se za ovu namjenu dobiju donatorska sredstva u pomenutom iznosu, te da se odobri jo{ jedan kredit u iznosu od pet miliona evra pod istim uslovima pod kojim je dobijen i prvi kredit od sedam miliona evra koji treba vra}ati od 2.011. godine. Donacije se o~ekuju od Evropske komisije, kao i od [vedske asocijacije za me|unarodni razvoj, a bile bi upotrebqene za pro{irewe kanalizacione i vodovodne mre`e i izgradwu pre~ista~a otpadnih voda.

u zakup nisu bili spremni da sklope ugovore sa onim koji tu zemqu obra|uju. Odbornik Pokreta za Semberiju Perica Spasojevi} smatra da postoje i drugi razlozi. -I I ja sam poqoprivrednik, ali nisam prijavio povr{ine koje sam planirao za proqe}nu sjetvu. Vlada RS nudi regres za naftu i mineralna |ubriva ali se jo{ ni{ta ne zna o uslovima pod kojima }e ih proizvo|a~i mo}i da koriste, niti se zna na~in wihove distribucije. [to se toga ti~e sve je neizvjesno i te{ko je od ovih mjera o~ekivati neku ve}u korist, tvrdi Spasojevi}. S obzirom da Ministarstvo za poqoprivredu RS jo{ uvijek nije usvojilo Pravilnik o podsti-

cajima u poqoprivredi u ovoj godini, Agrarni fond op{tine Bijeqina nije bio u stawu da ponudi program svojih mjera koje treba da budu u saglasnosti sa mjerama i ciqevima Vlade RS. To je jo{ jedan razlog zbog koga poqoprivrednici nisu mogli imati ve}e koristi od rasprave o proqetnoj sjetvi, a sjednici op{tinskog parlamenta nije prisustvovao ni direktor Agrarnog fonda kako bi dao odgovor na neke od dilema koje su mu~ile odbornike. Ipak, jedna od wih je otklowena. - Ono {to je sasvim jasno jeste da sredstva iz Agrarnog fonda ne}e i}i u direktne podsticaje proqe}ne sjetve. To je zadatak

Vlade RS, a novac Agrarnog fonda koristi}e se na druga~iji na~in, rekao je na~elnik Odjeqewa za privredu i poqoprivredu Predrag Jovi}. Da svjetska ekonomska kriza na zaobilazi ne bijeqinsku op{tinu bilo je vidqivo i u raspravi o Izvje{taju o radu Centra za socijalni rad u pro{loj i Programu rada u ovoj godini. O tome je govorio direktor Centra Milan Simeunovi} koji je rekao da su buxetska izdvajawa za ovu instituciju pove}ana za skoro 38 procenata i da sada iznose 2.256.100 KM, ali da je i to nedovoqna garancija za podmirewe svih potreba u oblasti socijalne za{tite.

- U ovoj godini planirano je da se za isplatu dodatka za pomo} i wegu drugog lica izdvoji ne{to vi{e od 500.000 KM, za jednokratne pomo}i 104.200 KM, a za nov~anu pomo} za one koji imaju pravo da je koriste treba isplatiti 240.000 KM. Za tro{kove smje{taj socijano ugro`enih izdvajau se zna~ajna sredstva kao i za smje{taj osoba u druge porodice. Dodajuu li se tome i ostali tro{kovi potrebno je ukupno izdvojiti za ove svrhe 1.562.740 KM, rekao je Simeunovi}. Posebna stavka predvi|ena je za plate zaposlenih, naknade za ~lanove Upravnog odbora, materijalne i teku}e poslove i ona iznosi ne{to mawe od 700.000 maraka. - Svi oblici socijalne pomo}i nedovoqni su za podmirewe potreba ugro`enih lica, a pritisak za kori{tewe tih sredstava je sve ve}i, jer kriza kuca na mnoga vrata, zakqu~io je direktor Centra za socijalni rad. Dosta razli~itih mi{qewa bilo je i o dopuwenoj informaciji AD "Vodovod i kanalizacija" o realizaciji projekta kanalizacionog sistema, a u centru pa`we na{lo se tro{ewe sredstava sakupqenih na `iro ra~unu ove firme od pove}awa cijena vode i kanalizacije koja bi trebalo da se upoterebe za vra}awe kredita Evropske banke od osam muiliona evra koji dospijeva 2.011. godine. Dok su rukovodioci ovog preduze}a tvrdili da ta sredstva moraju da se vode kao prihod "Vodovoda i kanalizacije", jer je na wih pla}en poraz na dodatnu vrijednost, na~elnik op{tine Mi}o Mi}i} je insistirao da ta sredstva moraju biti transparentna kako kreditne obaveze "Vodovoda i kanalizacije" prema Evropskoj banci za obnovu i razvoj ne bi 2.011. godine pale na teret op{tinskog buxeta, odnosno gra|ana, po{to je op{tina prvi garant pred Evropskom bankom. Sigurno je da }e o ovom problemu biti rije~i i u narednom periodu i to ne samo na sjednicama op{tinskog T. N. parlamenta.

ANKETA: OSJE]ATE LI UTICAJ SVJETSKE EKONOMSKE KRIZE? @iva Makrin IN@EWER MA[INSTVA

- Mislim da direktan uticaj svjetske ekonomske krize nismo jo{ osjetili. Ni ja li~no je jo{ ne osje}am. Trenutno svi vi{e osje}amo psiholo{ke efekte, pogotovo po pitawu sijawa straha o neizvjesnoj sutra{wici i o tome kako }e nam svima biti te{ko, a nema mehanizma kojim se mo`emo za{tititi. Zna~i, trenutno su mediji ti koji siju strah, a {to se ti~e te{kog `ivota punog oskudice, sa time se ve} du`i period susre}e narod ovih prostora.

Slobodan Trivkovi}

Jelica Krsmanovi}

- [to se ti~e krize, ne osje}am je trenutno, ali ne mogu sad re}i da je ne}e biti. I ja, kao i veliki broj qudi koji komentari{u svjetsku ekonomsku krizu, smatram da smo mi u krizi ve} jako dugo. Bio je rat, iz rata smo iza{li siroma{ni, nismo stigli ni da se oporavimo, a ve} slu{amo pri~e o dolasku nove nevoqe. Me|utim, moram re}i da sam zabrinut zbog djece, jer kao roditeq brinem za wihovu budu}nost, brinem {ta }e sutra biti s wima.

- Na`alost, ja ve} osje}am posqedice ekonomske krize. U ku}nom buxetu je nedovoqno novca, a sve je poskupilo. Ono {to mom suprugu i meni zadaje dodatne te{ko}e je to {to imamo dvoje djece koji studiraju, pa stalno brinemo da li }e nam plate biti na vrijeme i da li }e koli~ina novca koju dobijemo biti dovoqna za neophodne tro{kove. Dodatan pritisak je i to {to nimalo ne ohrabruju vijesti koje svakodnevno slu{amo o ekonomskoj krizi i recesiji koja se najavquje za ovu godinu.

RADNIK

EKONOMSKI TEHNI^AR


AKTUELNOSTI

SEMBERSKE NOVINE 12. MART 2009.

5

NEZADOVOQNI ODLUKOM VLADE RS

ezadovoqni smo odlukom Vlade RS da 20 odsto zemqi{ta koje je konfiskovano nakon Drugog svjetskog rata sada dodjequje zemqoradni~kim zadrugama koje, kako je resorni ministar izjavio, dobro posluju, jer je ve}ina zemqi{ta koje posjeduju stare zemqoradni~ke zadruge predmet restitucije. Ta imovina je nepravedno i nezakonito oduzeta vla-

N

snicima nakon prvog januara 1945. godine, navedeno je u saop{tewu Udru`ewa za za{titu privatne svojine "Restitucija Semberija". U saop{tewu za javnost se isti~e da pojedinci iz nekih politi~kih stranaka idu ~ak dotle da upu}uju i zvani~ne dopise ministru policije Stanislavu ^a|i, kako bi bili {to sigurniji da }e biti uvedeni u posjed zemqoradni~kih zadruga.

Udru`ewe "Restitucija Bijeqina" isti~e da nije poznata ni sudbina pet odsto kapitala u privatizovanim preduze}ima, a namijewenog za fond restitucije, kao {to nije poznato ni to {ta se de{ava sa novcem napla}enim po osnovu zakupa poqoprivrednog zemqi{ta, te da bi javnost trebalo da bude boqe informisana o ovim i drugim pitawima vezanim za dono{ewe zakona o restituciji.

www.panradio.com

ODBORNICI SNSD O PRODAJI OP[TINSKOG ZEMQI[TA

KRPQEWE BUXETA

dluku skup{tinske ve}ine da ponudi na prodaju 2,3 hektara neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemqi{ta na podru~ju Regulacionog plana "Kru{ik-Intergaj" {ef odborni~kog kluba opozicionog SNSD-a Slobodan Petri} okarakterisao je kao o~iglednu potrebu da se proda sve za {ta se pojavi kupac zbog mawka novca u buxetu. - Mawak u buxetu je o~igledan i prodaju sve {to ima kupca bez obzira na cijenu. Mi smo na Skup{tini ponudili varijantu po kojoj bi op{tina mogla za to zemqi{te da dobije i deset puta vi{e sredstava nego prodajom na ovakav na~in, ali to skup{tinska ve}ina nije uva`ila, jer joj se `uri zbog deficita u op{tinskoj kasi. Mi, kao opozicija, ne mo`emo ni{ta u~initi protiv ovakvih poteza izuzev {to mo`emo re}i narodu {ta se de{ava, dodao je Petri}. Na konferenciji za {tampu koja je odr`ana poslije skup{tinskog zasijedawa, odbornik Mi-

O

JAPANSKI AMBASADOR U POSJETI BIJEQINI

NA POMOLU REALIZACIJA JO[ DVA ZNA^AJNA PROJEKTA N a~elnik op{tine Mi}o Bijeqina Mi}i} uru~io je zna~ajno op{tinsko priznawe koje se dodjequje povodom Dana op{tine japanskom ambasadoru u BiH, Wegovoj ekselenciji gospodinu Futao Matai kao izraz zahvalnosti gra|ana Bijeqine i Semberije za sve ono {to je Vlada Japana do sada u~inila na pru`awu pomo}i Bijeqini u poslijeratnom periodu. - Japanska Vlada je izgradila novu {kolu u Bijeqini i donirala je vrijednu medicinsku opremu na{em Domu zdravqa. Bio je to veliki gest iz nama prijateqske zemqe i mi to ne mo`emo zaboraviti. Ovom prilikom razgovarali smo o nastavku saradwe i o mogu}nosti realizacije jo{ dva zna~ajna projekta. Nakon rata u Bijeqinu se doselilo oko 50.000 novih stanovnika, tako da su potrebe za izgradwom in-

Folker Bolenbaher

frastrukturnih projekata izbile u prvi plan. Kandidovali smo pro{irewe vodovodne mre`e u okviru projekta "Sjeverni prsten", te izgradwu kanalizacije u jednom od najve}ih izbjegli~kih naseqa, u Novom nasequ kod Jawe, izjavio je Mi}i}. Wegova ekselencija, ambasador Japana u BiH, Futao Matai izjavio je da je dirnut toplim i srda~nim do~ekom u Bijeqini. - Priznawe koje sam dobio zna~ajna je gesta koja predstavqa va{ istinski izraz zahvalnosti Vladi moje zemqe. Prenije}u svoje utiske prvom prilikom svojoj Vladi. Nadam se da }emo nastaviti saradwu, ali o konkretnim detaqima sada ne bih mogao govoriti. Prilikom posjete Osnovnoj {koli "Sveti Sava" najvi{e su me impresionirali pogledi i o~i djece koja su `eqna znawa i zbog toga je nova {kola

POLICAJAC EUPM-A U BIH - Dolazim iz Wema~ke, zemqe u kojoj se ekonomska kriza osje}a puno vi{e, nego ovdje. Imam osje}aj da ovda{wi narod zna da se sna|e u svakoj situaciji. To je mo`da i zato {to su razne krize ve} dugi niz godina prisutne na ovim prostorima i qudi su nau~ili kako da pre`ive sa minimalnim sredstvima, a u Wema~koj se `ivjelo sa odavno izgra|enim osje}ajem sigurnosti svake vrste. Zato je wima te`e, nego vama.

Swe`ana Todorovi}

bila dobra investicija u ovom gradu, rekao je japanski ambasador u Skup{tini op{tine Bijeqina. - Zadovoqan sam ukupnim stawem koje sam vidio u bijeqinskom Domu zdravqa, kao i stawem donirane medicinske opreme, koju je Vlada Japana prije dvije godine poklonila ovoj zdravstvenoj ustanovi, izjavio je japanski ambasador u BiH, Futao Matai prilikom posjete Domu zdravqa. Japanski ambasador je naglasio da je impresioniran brojem pacijenata koji koriste usluge u Domu zdravqa, naglasiv{i da je to istovremeno i potvrda povjerewa u qekare i medicinsko osobqe i wihovu stru~nost. - Ovdje postoji kvalitetna medicinska oprema, ukqu~uju}i i onu koju je donirala na{a Vlada. Kombinacijom stru~nog rada i dobre opreme mogu se posti}i i dobri rezultati.

UGOSTITEQ - Uticaj ekonomske krize je ve} vidqiv. Osje}a se u poslu kojim se bavim, pogotovo po broju gostiju koji dolaze i koli~ini novca koju tom prilikom mogu da potro{e u restoranu. Prvo se to osjetilo po tome {to na{i qudi koji `ive i rade u inostranstvu kad dolaze u posjetu rodnom kraju ne tro{e vi{e kao ranijih godina. Mogu re}i da qudi koji `ive ovdje, kad iza|u na ru~ak ili ve~eru, potro{e vi{e od wih.

Raduje me {to }e Dom zdravqa u Bijeqini dobiti i mamograf koji }e zajedni~ki nabaviti op{tina i Vlada Republike Srpske, istakao je ambasador Futao Matai. Zlatko Maksimovi}, direktor ove medicinske ustanove istakao je da je Vlada Japana Domu zdravqa poklonila jedno sanitetsko vozilo i ve}u koli~inu medicinskih aparata i opreme koja je maksimalno iskori{tena, {to je doprinijelo poboq{awu zdravstvenih usluga u Domu zdravqa. - Razgovarali smo i o drugim vidovima saradwe. Na{a je `eqa da boqe upoznamo zdravstveni sistem Japana, da saznamo vi{e o funkcionisawu i poslovawu wihovih zdravstvenih ustanova, jer su Japanci postigli maksimum u oblasti medicine i zdravstvene za{tite svog stanovni{tva, istakao je doktor Maksimovi}. E.S.N.

Risto [piri}

KONOBAR - Ma {ta da vam ka`em? Ja sam zaokupqen brigama ve} {estu godinu, od kako sam podigao kredit i po~eo da gradim ku}u. Nimalo lak teret to nije, a imam i malu djecu. Svo ovo vrijeme osje}am kao da `ivim u buretu, toliko me sve ste`e i ograni~ava. Otplata kredita je prava mora. Brige pritisle sa svih strana.

Slobodan Petri}

}o @ivi} je podsjetio, da je rasprava o jesewoj i proqe}noj sjetvi protekla u kritici Vlade RS od strane odbornika iz stranaka koje sa~iwavaju skup{tinsku ve}inu u bijeqinskom parlamentu. - Pri tome su potpuno zaboravili da smo se mi nalazili na sjednici op{tinskog parlamenta i da nam je najva`niji zadatak bio da vidimo {ta mi treba da uradimo da bi poqoprivrednicima olak{ali proqe}nu sjetvu. To je jasno re~eno u Strategiji razvoja op{tine do 2.015 godine, ali je jasno da to, za sada, ostaje samo mrtvo slovo na papiru. Savo Jovanovi} je, na kraju, podsjetio da odbornici SNSD-a nisu glasali za Izvje{taj o radu Centra za socijalni rad i Program rada u ovoj godini zbog nesrazmjernog odnosa izme|u ukupnih sredstava predvi|enih za ovu instituciju i dijela koji }e biti utro{en za bruto plate i naknade ~lanovima Upravnog odbora. - Za aktivnosti Centra ostaje samo 90.000 maraka i mi to nmismo mogli pdihvatiti, podsjetio T. N. je Jovanovi}.


6

AKTUELNOSTI

SEMBERSKE NOVINE 12. MART 2009.

UPRAVQAWE ^VRSTIM OTPADOM

SVE UREDITI ZAKONOM Bosni i Hercegovini imamo jo{ uvijek oko 114 neure|enih odlagali{ta ~vrstog otpada i stawe u toj oblasti je alarmantno. Realizacija projekta, te{kog 30 miliona dolara, koji sufinansira Svjetska banka je u toku. Dobili smo jo{ 40 miliona dolara za nastavak projekta u narednih pet godina. Po wegovom okon~awu, trebalo bi da imamo 15 ure|enih regionalnih sanitarnih deponija, rekao je Muris Haxi}, pomo}nik ministra u ministarstvu za okoli{ i turizam u Vladi F BiH i tim lider na projektu upravqawa ~vrstim otpadom u BiH na seminaru koji je u hotelu "Drina" organizovala nevladina organizacija CCI - Centri civilnih inicijativa i japanska me|unarodna agencija za saradwu (JICA). Sanitarne deponije, uz sarajevsku, koja je ve} zavr{ena, trenutno se grade u Bawaluci, Bijeqini, Zenici, Biha}u. U Tuzli taj proces te~e ote`ano, a nove deponije treba da se grade i u Zvorniku, Doboju i Prijedoru. Nove sanitarne deponije ne}e zaga|ivati `ivotnu sredinu, jer }e otpadne vode biti prikupqane, otpad }e biti recikliran, koristi}e se evropski standardi u ovoj oblasti. Haxi} ka`e da }e ovo biti samoodr`ivi projekti, jer je kredit odobren pod povoqnim uslovima. - Rok otplate kredita je 30

U Aleksandar Mili}

VA[A POLICIJA 122 sociopatolo{k im pojavama, koje uzrokuju nasiqe u dru{tvu, ne mo`e brinuti samo policija. Ove pojave moraju biti predmet interesovawa i drugih nadle`nih institucija. U spre~avawe nasiqa, koje je postalo sve u~estalije u na{em dru{tvu, neophodno je ukqu~iti i pravosu|e, socijalne i zdravstvene ustanove, {kole i NVO, istaknuto je na javnoj tribini "Prevencija nasiqa i drugih sociopatolo{kih pojava", koju je u okviru kampawe "Va{a policija 122" u Bijeqini organizovao MUP RS i CJB Bijeqina. Aleksandar Mili}, profesor na Filozofskom fakultetu u Bawaluci, naglasio je u svom izlagawu da su svi oblici kriminaliteta, nasiqa i poreme}aja u dru{tvu naj~e{}e rezultat patolo{kih pojava. -S Svi poreme}aji pona{awa, u osnovi, poti~u iz nesklada odre|enih zahtjeva osoba i odgovora dru{tvene zajednice i socijalnog okru`ewa. To su posqedice nedovoqnog rada u porodici, {koli, uticaj vr{waka i medija. Neophodno je rasvijetliti procese koji mogu pomo}i da se stawe promijeni, ali treba istovremeno intenzivirati rad svih nadle`nih institucija na prevenciji nasiqa, rekao je dr Mili}. Dragomir Peri}, portparol CJB Bijeqina rekao je da se i kroz saradwu sa gra|anima mo`e poboq{ati nivo bezbjednosti. Kampawa "Va{a policija 122", koja je po~ela polovinom februara i koja }e se realizovati u narednih {ezdesetak dana, odr`ava se pod pokroviteqstvom Policijske misije EU. [ef Odjeqewa za medije i odnose s javno{}u EU PM-a Kilijan Val istakao je da ovakve aktivnosti doprinose pove}awu povjerewa gra|ana u policiju. E.S.N.

O

godina, grejs - period osam godina, uz kamatu od 1,2 odsto. Sada su uslovi ne{to stro`iji pri dobijawu novog kredita, ali to jo{ uvijek nisu komercijalni uslovi i oni su za nas podno{qivi. Te{ko je procijeniti ukupna sredstva, ali, nama je za jednu novu deponiju sa kompletnom infrastrukturom neophodno izme|u sedam i osam miliona dolara. Kqu~ na{eg projekta je recikli-

savjetnik za upravqawe `ivotnom sredinom u agenciji JICA iz Tokija rekao je da na ovom seminaru `ele prenijeti u~esnicima iskustva iz Kavasakija, grada koji je svojevremeno bio poznat po izra`enom zaga|ewu vazduha. - Saradwa sa lokalnom zajednicom i sa gra|anima od kqu~nog je zna~aja za uspjeh u realizaciji ovakvih projekata. Podsticawe qudi na sa-

teklom periodu organizovala niz aktivnosti i kampawa o za{titi `ivotne sredine. - Relaizovali smo kampawu o zna~aju za{tite Proho{kog jezera. Sa lokalnim zajednicama poku{avamo da razvijemo svijest gra|ana o zna~aju za{titne sredine. Trenutno realizujemo kampawu o neophodnosti dono{ewa pravilnika na entitetskom nivou o rje{avawu problema

Sini{a Bencun

Muriz Haxi}

Masato Kavani{i

rawe otpada, smawewe koli~ine otpada, odvajawem guma, stakla, ~elika. Zenica ve} razmi{qa o recikla`i otpada. Haxi} ka`e da se novac Svjetske banke tro{i ve} sedam godina, a u Tuzli ova aktivnost nije ni zapo~eta, jer postoji otpor lokalnog stanovni{tva kad je u pitawu odobrewe lokacije za izgradwu nove deponije. Masato Kavani{i, vi{i

radwu, ali i kompanija koje treba da se bave rje{avawem ovih problema, jedan je od na~ina da uspijete. Lokalna vlada u Kavasakiju sara|ivala je sa {kolama i nastavnicima koji su znawa prenosila na djecu, a djeca su postala odli~ni promoteri tih informacija prema svojim roditeqima. Sini{a Bencun, projekt menaxer CCI ka`e da je ova nevladina organizacija u pro-

pet ambala`e u Bosni i Hercegovini. U na{em regionu dr`ave subvencioni{u prikupqawe limenki i plasti~ne ambala`e. U Japanu firme izdvajaju zna~ajna sredstva za odlagawe i reciklirawe otpada, gume, plastike. Kad se to i kod nas uredi zakonom, onda }e i ovdje situacija biti mnogo podno{qivija, ka`e Sini{a Bencun. Q. Q.

,, FABRIKA ,,SEMBERKA JAWA

O^EKUJU SOLIDNU ZARADU

abrika su{enog povr}a "Semberka " ugovorila je dovoqne koli~ine sirovina za preradu, tako da }e u narednom periodu uslijediti realizacija, koja bi trebalo da donese siguran plasman i solidnu zaradu, potvr|uju u ovoj fabrici. - Ugovorili smo 18.000 tona sirovog povr}a koje }emo otkuptiti iz Vojvodine, {to }e nam biti dovoqno za realizaciju plana za ovu sezonu, rekao je Fahrudin Gruhowi}, direktor ovog preduze}a. - I pored na{e velike `eqe da iza|emo u susret na{im povrtlarima u Semberiji, nismo uspjeli da od wih obezijedimo dovoqno sirovina, tako da smo bili prinu|eni da povr}e potra`imo u Srbiji. Na taj na~in }emo uspjeti da pratimo dinamiku i odr`imo kvalitet, {to je od posebnog zna~aja u ovom nimalo povoqnom privrednom ambijentu. Mi smo u pro{loj godini imali zna-

F

Fahrudin Gruhowi}

~ajnih investicija, koje bi trebalo da budu osnova za moderniju preradu i sigurniji, te kvalitetniji rad ubudu}e. Modernizovali smo pogon, instalirali novi sistem grijawa, gdje smo umjesto mazuta po~eli koristiti ugaq, {to u vrijeme nadolaze}e krize mo`e imati velikog pozitivnog efekta, ka`e Gruhowi} i napomiwe

da je prvog radnog dana u martu po~ela prerada luka. - Nadam se da }e se bez problema realizovati taj plan od 3000 tona, a u planu je da u kampawi prerade povr}a, u poluproizvod preradimo 5700 tona paprike, 3700 mrkve, 500 tona za~inske paprike i nekoliko hiqada tona drugog povr}a. Najve}i dio na{e proizvodwe, skoro

80 odsto, plasiramo u ,,Podravku", a zna~ajni su nam kupci iz Srbije i Wema~ke. Ostali dio proizvodnog programa plasiramo na doma}e tr`i{te i nemamo bojazni za plasman na{ih proizvoda. Zapo{qavamo oko 35 stalnih radnika, dok }emo u kampawi prerade, morati da zaposlimo vi{e od stotinu sezonaca, isti~e Gruhowi}.S.\.


POQOPRIVREDA

SEMBERSKE NOVINE 12. MART 2009.

O MOGU]NOSTIMA UGOVORENOG PLASMANA POVR]A IZ SEMBERIJE

VA@NI PRINOS I KVALITET elimo upoznati poqoprivrednike o mogu}nostima proizvodwe, ugovorene prodaje i plasmana paprike i krastavca u ovoj godini. Ovo odjeqewe }e ubudu}e posebnu pa`wu posve}ivati edu-

@

kaciji proizvo|a~a i poku{a}emo da {to vi{e razvijamo jedan partnerski, pa i menaxerksi odnos, izjavio je Predrag Jovi}, na~elnik Odjeqewa za privredu i poqoprivredu prilikom predavawa poqoprivrednicima u Skup{tini op{tine Bijeqina,

koje je organizovano u saradwi sa stru~wacima Zemqoradni~ke zadruge "Vo}ar" iz Glumine i agronomima iz Tuzle. Jovi} ka`e da se u ovoj sezoni mo`e plasirati oko 400 do 500 tona paprike i ve}a koli~ina korni{ona u Slova~ku.

SASTANAK SA SEMBERSKIM STO^ARIMA

UZGAJIVA^I STOKE UDRU@UJU SNAGE U

velikoj sali Skup{tine op{tine odr`an je sastanak na~elnika Odjeqewa za privredu i poqoprivredu, Predraga Jovi}a sa semberskim sto~arima. Na~elnik Jovi} je inicijator ovog sastanka na kom je izrazio `equ da se svi oni koji se bave uzgojem stoke u na{em kraju okupe na jednom mjestu i u okviru jednog udru`ewa koje bi bilo servis za sve sto~are. Problema se nagomilalo, a iz mno{tva inicijativa koje su se mogle ~uti, o~ekivawa su da }e, zahvaquju}i ~vrstoj odlu~nosti mladog na~elnika odjeqewa, stvari krenuti na boqe. Na dnevnom redu su se na{le dvije ta~ke, a to su problemi u sto~arstvu i objediwavawe u jedno udru`ewe sto~ara koje bi adekvatno predstavqalo sve uzgajiva~e. - Problema zaista ima mnogo. Procjewujem da se prije svega mora odr`ati nova izborna skup{tina jedinstvenog udru`ewa kako bi se na jednom mjestu na{li oni koji }e pred lokalnom upravom ili resornim ministarstvom predstavqati sve uzgajiva~e, jer dosada{we pojedina~no obra}awe ili nastupawe mawih udru`ewa nisu urodili `eqenim rezultatima, rekao je Predrag Jovi} isti~i}i va`nost Semberije i wenih resursa s jedne strane, te nimalo blagonaklon dosada{wi odnos republi~kih vlasti kad se radi o podsticaju poqoprivredne proizvodwe. Kao primjer navodi da je od ukupno 20 projekata koja su ponu|ena iz Semberije, u Bawa Luci odobrena samo dva. Sude}i po diskusijama u~esnika, najve}i problemi su u do-

bijawu podsticaja. Navedeno je, primjera radi, da u Br~ko distriktu te na podru~ju Federacije, uzgajiva~ za tov junadi dobija 300 KM, dok u RS on iznosi samo 130 maraka ~ime su u startu sto~ari Srpske izba~eni iz tr`i{ne igre. Jovi} ka`e da uzgajiva~i i poqoprivredni proizvo|a~i dosta o~ekuju od novog Pravilnika za podsticaje, mada je izra`eno i nezadovoqstvo {to su i ovom prilikom izostali kontakti sa bijeqinskim, odnosno semberskim stru~wacima prilikom we-

govog dono{ewa. - Dana{wom diskusijom se vidjelo da niko nije govorio o problemima u {tali i na wivi, {to ukazuje na to da se svi problemi koji se ti~u sto~arstva rje{avaju u kabinetima, kancelarijama i za skup{tinskom govornicom. Utoliko je zna~ajniji ovaj skup koji je sazvao na~elnik Jovi} koji stavqa poqoprivredu u prvi plan isti~u}i da je ona jedina koja mo`e da odr`i ovaj narod. A ne treba da vas podsje}am da je hrana postala

svjetski problem broj jedan, ne samo hrana u smislu ishrane stanovni{tva, ve} i hrana u smislu proizvodwe. Sve je te`e proizvoditi pod u`arenim nebom, ka`e Svetislav Stevanovi}, predsjednik Udru`ewa ,,Sto~ar’’ koje broji 168 ~lanova. - Imam ideju, a vidje}emo koliko je ona provodiva u praksi. Kontaktirao sam Investicioni razvojni fond, Agrarni fond i Ministarstvo poqoprivrede sa inicijativom da odr`imo zajedni~ki sastanak na kome }emo utvrditi da oni projekti

koji budu aplicirani lokalnim, republi~kim ili dr`avnim fondovima i koji dobiju kredit u banci, da Ministarstvo mora da u~estvuje sa regresirawem kamate i da takav projekat mora da podr`i, naveo je na~elnik Jovi} svoje daqe aktivnosti na poboq{awu statusa poqoprivrednih proizvo|a~a, ponovo nagla{avaju}i da se samo zajedni~kim snagama mo`e pomo}i poqoprivredi, jer kada je poqoprivrednik sam, on je nemo}an. M.R.

I druge zemqe su zainteresovane za uvoz povr}a s ovog podru~ja. Iako u svijetu vlada ekonomska kriza, hrana se mora proizvoditi i to mo`e biti dobra orjentacija za semberske poqoprivrednike. Oni }e svoje proizvode plasirati po ugo-

7

vorenoj cijeni, isplata }e se vr{iti bukvalno na wivi. Ukoliko u ovoj godini budu ispo{tovane dogovorene isporuke, onda se u narednoj sezoni mogu o~ekivati i puno ve}e naruxbine. Agronom Enes Smajlovi}, predstavnik Luteranskog svjetskog saveza iz Tuzle ka`e da je u svemu ovome izuzetno va`no pove}ati prinos i kvalitet, kako bi i finansijski efekti bili boqi. - Do sada smo ostvarili kontakt sa 12 000 doma}instava u BiH. Mi ne mo`emo proizvoditi ra~unare i automobile, ali mo`emo dobru i zdravu hranu. Qudi jo{ uvijek nemaju dovoqno stru~nih saznawa i iskustava u proizvodwi krastavca korni{ona. Zbog toga je neophodno ovu proizvodwu intenzivirati i primijeniti nove metode proizvodwe u {paliru, uz kori{tewe savremene za{tite. Moraju se po{tovati i parametri koje je propisala Evropska unija u smislu za{tite i |ubriva. Imamo povr{ine koje se mogu navodwavati i to su dobri preduslovi za bavqewe proizvodwom povr}a, ka`e Smajlovi}.

RADMILA ^OJO U BIJEQINI

OP[TINA NADLE@NA azlog moje posjete op{tini Bijeqina je prenos nadle`nosti ovla{tene veterinarske inspekcije sa privatnih veterinarskih organizacija na nivo lokalne veterinarske slu`be. Tu imam u vidu higijensko - sanitarne preglede, pregled mesa u klanicama, pregled po{iqki prilikom ulaza i izlaza sa podru~ja op{tine Bijeqina, kao i sve druge veterinarske procedure koje su propisane zakonom, izjavila je Radmila ^ojo, pomo}nik ministra poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede prilikom razgovora sa na~elnikom op{tine Bijeqina, Mi}om Mi}i}em o potrebi dono{ewa novih rje{ewa u organizaciji veterinarske inspekcije. Radmila ^ojo je naglasila da je Veterinarska slu`ba RS u potpunosti privatizovana 2003. godine, ali, sve zakonom propisane veterinarske procedure ne mogu vi{e obavqati privatne veterinarske organizacije, ve} iskqu~ivo dr`avni slu`benici. - Postigli smo dogovor i u najkra}em vremenskom roku nadle`nost }e sa privatnih veterinarskih inspekcija u ovoj oblasti biti prenesena na op{tinske organe. To su obaveze vr{ewa stalnog veterinarskog nadzora u objektima koji podlije`u veterinarskoj kontroli. U pitawu je mesna i mqekarska industrija, skladi{ta u kojima se prometuju namirnice `ivotiwskog porijekla, sto~ne pijace, promet na tr`nicama, u maloprodaji. Rije~ je o svim objektima koji podlije`u veterinarskom nadzoru, izjavila je Radmila ^ojo. Imaju}i u vidu ~iwenicu da je BiH potpisnica trgovinskog ugovora CEFTA, koji podrazumijeva po{tivawe sanitarnih i fitosanitarnih procedura, taj

R

O ZARAZAMA Odgovaraju}i na novinarska pitawa o infektivnoj anemiji kopitara, virusnoj zaraznoj bolesti koja se pojavila kod kowa, Radmila ^ojo je izjavila da bolest prenose insekti i da je do sada eutanizovano 42 `ivotiwe na podru~ju Mrkowi} Grada, ^elinca, Ribnika i Pala. [teta je procijewena na 144.900 KM i nadoknadi}e je resorno ministarstvo. Kretawe `ivotiwa i nelegalna trgovina doprinose {irewu ove bolesti kod kowa. Bolest se uglavnom pojavquje u {umskim gazdinstvima. Zbog toga se kowi moraju dva puta godi{we kontrolisati na ovu bolest, istakla je Radmila ^ojo. Komentari{u}i posqedice bruceloze u RS, Radmila ^ojo je izjavila da }e u ovoj godini uslijediti masovna vakcinacija ovaca, a procijeweno je da samo u RS ima oko 480.000 grla. Sve tro{kove }e snositi {vedska agencija SIDA, a ovce }e biti vakcinisane tokom qeta, u roku od dva mjeseca. Zbog pojave bruceloze u pro{loj godini eutanizovano je oko 19.000 ovaca.

ugovor podrazumijeva i prenos nadle`nosti. Po novom Zakonu o veterinarstvu, usvojenom u Parlamentarnoj skup{tini BiH pro{le godine, dr`avni veterinarski inspektori su nadle`ni za ovu oblast. Ova nadle`nost ve} je prenesena i na veterinarske inspekcije u Bawaluci, Srpcu, Gradi{ki, Kozarskoj Dubici i Lakta{ima. U najkra}em roku to treba da urade i druge op{tine u RS. Na~elnik Mi}i} je izjavio da }e op{tina Bijeqina po{tovati sve pozitivne zakonske propise u organizaciji veterinarsE.S.N. ke inspekcije.


8

AKTUELNOSTI

SEMBERSKE NOVINE 12. MART 2009.

POHVALE GRA\ANA ZA SLU@BU HITNE POMO]I BIJEQINSKOG DOMA ZDRAVQA

HEROJI NA[EG DOBA! edan ~italac ,,Semberskih novina’’ koji je `elio da ostane anoniman, javio se nedavno na{oj redakciji sa `eqom da pohvali rad Hitne pomo}i bijeqinskog Doma zdravqa. Ovaj 55-godi{wi Bijeqinac tvrdi da se na li~nom primjeru uvjerio u veliku po`rtvovanost i profesionalizam mladog tima Hitne pomo}i na ~elu sa doktorkom Vesnom Leji}. - Prije nekoliko dana bilo mi je lo{e i uzeo sam tabletu koja je izazvala negativnu reakciju organizma. Poslije samo nekoliko minuta tijelo je po~elo da se ko~i i osje}ao sam veliku nemo}. Bio sam sav obliven hladnim znojem i u bunilu. Bilo je prili~no kasno, prakti~no pono}, kada je supruga pozvala Hitnu. Iako na{a ku}a nije mnogo udaqena od Doma zdravqa, iznenadili smo se kada je ekipa Hitne pomo}i stigla, ~ini mi se za mawe od jednog minuta. Uslijedila je brza i ispravna medicinska intervencija i sve se dobro zavr{ilo za mene. Nekoliko dana kasnije sam u razgovoru sa svojim qekarom saznao da se negativne reakcije organizma na lijekove naj~e{}e zavr{avaju tragi~no ukoliko nema pravovremene rekacije qekara. Tek tada sam postao svjestan da su mi ti mladi qudi iz Hitne pomo}i bukvalno spasili `ivot. Nisam mogao da ovo svoje iskustvo zadr`im samo za sebe. Javno se zahvaqujem doktorki Vesni Leji}, medicinskoj sestri Mladenki @ivanovi} i voza~u Slavi{i Andri}u {to su mi pravovremeno pomogli, ka`e na{ sugra|anin.

J

On dodaje da je i prije ovog slu~aja slu{ao pri~e o dobrom radu Slu`be hitne pomo}i. - U razgovoru sa prijateqima i poznanicima nekoliko puta sam bio u prilici da ~ujem rije~i hvale za slu`bu Hitne pomo}i u na{em gradu. Me|utim, tek sada kad sam se li~no uvjerio u wihovu po`rtvovanost i odanost Hipokratovoj zakletvi, svjestan sam koliko je wihov posao odgovoran i va`an. Oni su pravi heroji na{eg doba, jer u ovim te{kim i burnim vremenima po`rtvovano spa{avaju qudske `ivote. Hvala im! Na~elnik slu`be Hitne pomo}i bijeqinskog Doma zdravqa Du{ko Milovanovi}, zadovoqan je zbog pohvala za wihov rad. - Li~no i profesionalno sam zadovoqan, {to qudi tako reaguju. Mi se trudimo da iz svojih qudskih i tehni~kih kapaciteta izvu~emo najboqe i da u svakom hitnom slu~aju reagujemo pravovremeno i ispravno, kako bi spasili ono najvrednije, qudski `ivot, ka`e doktor Milovanovi}. Bijeqinska Hitna pomo} trenutno raspola`e sa osam timova. U svakom timu nalazi se po jedan qekar, dvije medicinske sestre i voza~, a radi se uglavnom o mladim S.M. qudima.

GLAVI^ICE

OBILNE PADAVINE IZAZVALE VELIKE NEPRILIKE U S

POPLAVE P

Pi{e: QUBO QUBOJEVI] ajkriti~nija situacija, kad je o obilnim padavinama na podru~ju Bijeqine rije~, bila je u subotu nave~e u Jawi. Nakon izlivawa vode iz korita rje~ice Jawe, poplavqeno je nekoliko ulica i ku}e uz rijeku. Ukupno je, prema informacijama iz Op{tinskog odsjeka za Civilnu za{titu, bilo poplavqeno oko 200 ku}a u centru Jawe i oko 100 ku}a u Novom nasequ. Ve}i dio puta od Jawe ka Novom nasequ, u du`ini od dva kilometra, bio je poplavqen. Pod vodom je bio i dio magistralnog puta Bijeqina Zvornik u du`ini od 200 metara. Rje~ica Lukavac poplavila je poqoprivredno zemqi{te u Dowoj Bukovici. - Tokom no}i pratili smo situaciju na terenu i bili smo u svim ugro`enim podru~jima. Savjet Mjesne zajednice Jawa bio je u punoj pripravnosti, kao i op{tinska jedinica Civilne za{ite za spasavawe na vodi. O stawu na terenu upoznat je na-

N

~elnik op{tine i Republi~ka uprava Civilne za{tite, ka`e Drago Risti}, {ef Op{tinskog odsjeka Civilne za{tite u Bijeqini. U nedjequ je stawe na terenu normalizovano, jer se voda po~ela povla~iti. Jawa se povukla u svoje korito i nivo vode opao je za jedan metar, iako je vodostaj i daqe izuzetno visok. U me|uvremenu je pove}an i protok Drine, {to usporava odlivawe Jawe u ovu rijeku, ka`e Risti}. Trenutno u Jawi nema zaplavqenih ku}a. U porastu je i vodostaj Save, ali jo{ uvijek nema potrebe za progla{avawe redovne odbrane od poplava. U Semberiji su usqed obilnih padavina i izlivawa rijeka i potoka poplavqene i velike povr{ine poqoprivrednog zemqi{ta. U godini ekonomske krize, ako ni{ta drugo, trebalo bi organizovati javne radove na prokopavawu neophodnih kanala i propusta, o~istiti mawe vodotokove i potoke, kako se svake godine u proqe}e i jesen ne po-

navqala identi~na slika i stvarale neprocjewive {tete u poqoprivredi. Bar za toliko resorna ministarstva i op{tinska uprava mogu izdvojiti novca iz svojih buxeta.

ZAKAZAO QUDSKI FAKTOR U subotu je, zbog slabog funkcionisawa odvodnih kanala i neo~i{}enih ispusta

Bogdan Mirosavqevi}

poplavqeno vi{e doma}instava u nekoliko semberskih sela, u Modranu, Suvom Poqu,

Glavi~icama, Dowoj ^a|avici, Velikoj Obarskoj, u zaseoku Bukovica. Bilo je posla i za pripadnike Vatrogasne brigade koji su poku{avali da isrpe vodu iz dvori{ta dva doma}instva u zaseoku Bukovica kod Velike Obarske. U Glavi~icama nekoliko stotina vjernika nije moglo u subotu u}i u crkvu, a poplavqeno je bilo i dvori{te ispred prostorija mjesne zajednice i ambulante. Mje{tani koji su namjeravali da u|u u ambulantu morali su koristiti gumene ~izme. Predsjednik savjeta Mjesne zajednice, Bogdan Mirosavqevi} ka`e da je na vrijeme upozoravao nadle`ne op{tinske organe da ispusti u ovom selu nisu rije{eni na pravi na~in i da bi trebalo prokopati kanal koji bi izvla~io vi{ak vode u ovakvim situacijama. - Ovo nije prvi put da nam se ponavqa ovakva situacija. Iza Mjesne zajednice izgra|ena je jedna hala, koja spre~ava da voda oti~e. Nadle`ni ovdje do|u kad nema obilnijih ki{a i poplava, te ne mogu ni uo~iti

OTVORENO O ME\URELIGIJ ove}awe me|uetni~ke i me|ureligijske tolerancije me|u mladima u RS mo`e se ostvariti i na ovakav na~in, upoznavawem i dru`ewem, ka`e Andrea Zih iz Prwavora, u~esnica seminara koji je u Bijeqini organizovao Helsin{ki odbor za qudska prava RS u sa-

P

radwi sa me|unarodnim organizacijama IKV PAX Christi i Fondom otvoreno dru{vo BiH. Andrea ka`e da je ve} godinu dana ukqu~ena u aktivnosti Helsin{kog odbora i da zajedno sa mladima iz Prijedora, Bijeqine i Doboja otvoreno razgovara o me|ureligijskim odnosima.

- Qudi ne `ele otvoreno da razgovaraju o prevazila`ewu me|usobnih razlika i nesporazuma, ve} se zatvaraju u sebe i na taj na~in jo{ vi{e potenciraju eventualne razlike. Mi kroz razgovor u~imo o religijama naroda koji ovdje `ive, o sli~nostima i razlikama, o na~inu kako da razvijemo me|usobno

povjerewe i toleranciju me|u mladima. Nakon ovog seminara mo`emo ta znawa prenijeti i na druge mlade qude. Vawa Pa{i} iz Doboja ka`e da je prvi seminar organizovan upravo u Doboju, te da oni sada poku{avaju razraditi i druge projekte, kako bi {to vi{e mladih bilo ukqu~eno u razgo-


AKTUELNOSTI

SEMBERSKE NOVINE 12. MART 2009.

9

IZ BIJEQINSKIH APOTEKA I MEDICINSKIH USTANOVA

ANTIDEPRESIVI SE SVE ^E[]E KORISTE

JAWA

odaci o pove}anoj prodaji antidepresiva i raznih lijekova za smirewe, na`alost, nimalo ne ~ude. Stru~waci navode da je to posqedica straha za egzistenciju koju doma}i i svjetski politi~ari, ekonomisti i bankari svakodnevno ,,podgrijavaju’’ kroz svoje izjave i poteze, a mediji ih plasiraju gra|anima putem velikih i prijete}ih naslova. Kakve }e zaista biti posqedice ekonomske krize, to jo{ niko od ekonomskih stru~waka ne mo`e sa sigurno{}u da predvidi, ali podaci o wenom uticaju na psihi~ko zdravqe qudi ve} sada nisu zanemarivi. Apoteke u Bijeqini posqedwih sedmica biqe`e porast izdavawa lijekova za smirewe. Taj podatak potvrdili su u nekoliko apoteka gdje ka`u da se, sude}i po potra`wi antidepresiva i sli~nih preparata, psihi~ko zdravqe Semberaca pogor{ava. -U U posqedwe vrijeme izdajemo vi{e antidepresiva. ^esti su slu~ajevi da osoba sama procijeni da se na{la u te{kom stawu i da bez upotrebe nekog lijeka ne mo`e da se nosi sa problemima. U takvim slu~ajevima, kad do|u bez qekarskog recepta, ponudimo neki od lijekova na biqnoj bazi, kao {to su ,,ginkoforte’’, ,,glukagen’’ i sli~no, kako bi premostili trenutnu krizu, a onda im preporu~imo da svakako potra`e pomo} qekara, ka`e magistar farmacije Natalija Peri} nagla{avaju}i da sve dok osoba ne dobije dijagnozu qekara, ono iza ~ega mogu da stoje oni u apoteci ,,Majevica’’ su samo lijekovi na biqnoj bazi, jer, kako poja{wava, nikad se ne zna da li }e pacijent lijek upotrijebiti u dozi koja je optimalno propisana i dokazana ili }e ga zloupotrijebiti. Kada je rije~ o izdavawu antidepresiva, u apotekama ka`u da su najtra`eniji lijekovi ,,bensedin’’, ,,bromazepan’’, ,,leksilijum, ,,zoloft’’ i ,,apaurin’’, a qekari obja{wavaju da su ovi lijekovi veoma dobro

P

SEMBERIJI PROTEKLOG VIKENDA

PRIJETE! koliki je to problem za nas, mje{tane, ka`e Bogdan. U Dowoj ^a|avici svake godine vode nabujalog obli`weg potoka poplave ku}e u centru sela. Potok treba pro~istiti i produbiti, ali, to se ne mo`e samo svake godine konstatovati, ve} treba ne{to i konkretno preduzeti.

IZLIVAWE KANALIZACIJE U bijeqinskom nasequ Galac, istoimenoj ulici i Ulici hajduk Stanka, ve} desetak dana dvori{ta i podrumi ku}a puni su vode koja se izliva iz kanalizacionih {ahtova. Pumpe, koje treba da potiskuju vodu u obli`wi kolektor, o~igledno da ne mogu prihvatiti svu vodu, a prema rije~ima odgovornih iz AD "Vodovod i kanalizacija", evidentan je i nemar stanovnika ovog naseqa koji u kanalizacione odvode bacaju sve i sva{ta i na taj na~in dolazi do optere}ewa rada pumpi. Gra|ani, pak, smatraju da je u pitawu ne-

dovoqan kapacitet pumpi, ali da je nedovoqan i protok instalisanih kanalizacionih cijevi za oko 500 doma}instava koja su prikqu~ena na kanalizaciju u ovom dijelu grada. -B Bilo kome da se obratimo za pomo}, ka`u nam da to nije wihova nadle`nost. Iz "Vodovoda" nas upu}uju na izvo|a~a radova "Higru", dok nam u "Higri" ka`u da to sada nije wihov problem. Mi ra~une za kori{tewe kanalizacije pla}amo "Vodovodu" uz zajedni~ki ra~un za potro{enu vodu. U pitawu je ne~ija neodgovornost, jer i za pucawe cijevi danima ~ekamo da neko do|e i da ih popravi, ka`e Faik ]osi}, ~ija se ku}a nalazi nekoliko stotina metara od gradskog izvori{ta. Kod wegovog kom{ije Ranka Panteli}a fekalna voda u{la je u podrum i ugrozila pili}e koje tu uzgaja, a postoji i opasnost od infekcije. I Danilo Lazarevi} ka`e da su za ovaj problem odgovorni qudi iz "Vodovoda", ~ija je poslovna zgrada u neposrednoj blizini, te da je Komu-

nalna policija prije desetak dana evidentirala ovaj problem, ali se jo{ uvijek ni{ta ne preduzima da se on i rije{i. Kanalizaciona mre`a u ovom dijelu grada izgra|ena je tokom 1996. i 1997. godine. Projekat je finansirao ameri~ki USAID, a izvo|a~ radova bilo je preduze}e "Higra". Do sada je na kanalizacionu mre`u prikqu~eno oko 500 doma}instava koji za kori{tewe kanalizacije pla}aju 50 odsto utro{ene cijene vode. Zona izvori{ta trebalo je na ovaj na~in, bar privremeno, da se za{titi od zaga|ewa, sve dok u Bijeqini ne bude izgra|ena kompletna kanalizaciona mre`a. Risto Savi}, na~elnik Odjeqewa komunalne inspekcije ka`e da u ovakvim situacijama Komunalna policija izdaje nalog AD "Vodovod i kanalizacija" koje je du`no da interveni{e i popravqa eventualne kvarove na kanalizacionoj mre`i od dvori{nog {ahta do ulice i du` ulice do kolektora. E.S.N.

JSKIM ODNOSIMA vore o me|uetni~koj i me|ureligijskoj toleranciji. Admir Kari} iz Bijeqine ve} dvije godine je ~lan Helsin{kog odbora za qudska prava. On ka`e da samo mladi, svojim progresivnim idejama i djelovawem mogu mijewati svijet i okru`ewe u kojem `ive. Sadik Pazarac, aktivista

Helsin{kog odbora ka`e da je rije~ o nastavku projekta ,,[kola qudskih prava za mlade" i da su sli~ni seminari o me|ureligijskoj toleranciji me|u mladima organizovani ranije u Doboju, Prwavoru i Prijedoru. - Mladi koji su pro{li kroz ove seminare postaju lideri u

svojim sredinama na planu me|usobne komunikacije, razvoja demokratije i qudskih prava, wegovawa tolerancije i me|usobnog razumijevawa. Oni treba da postanu nosioci progresivnih ideja za stvarawe uslova za ukupan dru{tveni i politi~ki napredak u RS i BiH, Q.Q. ka`e Pazarac.

sredstvo za smirewe napetosti, opu{tawe i za otklawawe nesanice. ^iwenica na koju ukazuje specijalista porodi~ne medicine u ,,S+Mediku’’, Danijela Blagojevi} je da se unazad nekoliko godina pove}ava broj pacijenata koji su u mla|oj `ivotnoj dobi i da je depresivno raspolo`ewe u porastu. -D Do nedavno su osobe kojima su trebali antidepresivi ve}inom bile one od 50 godina pa navi{e, a sada su to ~ak i djevojke i mladi}i od 25 godina, pa i mawe, upozorava doktorica Blagojevi} koja ovom prilikom preporu~uje da se qudi koji imaju probleme obrate svom qekaru kako bi dobili pravu terapiju, jer nije dobro da depresivne osobe piju lijekove za smirewe, a da se ne lije~e antidepresivima.Upozorava da se obavezno izbjegava neodgovaraju}a upotreba lijekova. Podaci o pove}anoj potro{wi antidepresiva ne iznena|uju ni Miqanu Savi}, klini~kog psihologa pri Neuropsihijatrijskoj slu`bi u bijeqinskoj bolnici. -T Ti podaci ne ~ude s obzirom na atmosferu egzistencijalnog straha koja se {iri, a da i ne pomiwemo koliko dugo su ve} stanovnici na{eg podru~ja izlo`eni raznim stresovima, a sad nas susti`e i svjetska ekonomska kriza, ka`e Miqana Savi} koja savjetuje Semberce, da je umjesto neadekvatnog kori{tewa antidepresiva, najboqe prvo razgovarati sa rodbinom i prijateqima, a onda zatra`iti stru~nu pomo} od qekara, te istakla i to da psiholozi nisu ti koji propisuju terapiju. Ona poja{wava da je za osobe stawe nezaposlenosti ili kad dobiju otkaz, izuzetno te{ko psihi~ko stawe, pa je tada neophodno razgovarati sa stru~nim licem. Miqana Savi} obja{wava da uvijek, kad qudi o~ekuju vi{e nego {to dobiju, ~est je uzrok koji dovodi do depresije i anksioznih poreme}aja. M.R.


10

HRONIKA

SEMBERSKE NOVINE 12. MART 2009.

NA^ELNIK MI]O MI]I] POTPISAO UGOVORE O STIPENDIRAWU

STIPENDIJE ZA JO[ 11 STUDENATA petak, {estog marta, na~elnik Mi}o Mi}i} je potpisao ugovore o stipendirawu sa 11 studenata sa podru~ja na{e op{tine koji pripadaju kategoriji djece poginulih boraca i ratnih vojnih invalida, te socijalno ugro`enih porodica. Ovi studenti su, odlukom na~elnika op{tine, ukqu~eni na listu stipendista koji su odabrani na osnovu javnog konkursa. Gradimir Vasili}, Sawa Markovi}, Jelena Milanovi}, Aleksandra Petrovi}, Radenka Mi}i}, Bojana Jovanovi}, Dana Jovanovi}, Dragana Jokanovi}, Adisa Hasanovi}, Tawa

U

Jewi} i Danijela Simi}, studenti su koji su se prijavili na javni poziv za dodjelu stipendija redovnim studentima u 2008/2009. akademskoj godini, ali nisu bili me|u onima kojima su i odobrene, a odobrene su, od 105 koliko je bilo prijavqenih, za wih 43. Naime, kako su obrazlo`ili iz Odjeqewa za dru{tvene djelatnosti, ovih 11 studenata nisu ispuwavali uslov koji se odnosio na prosjek ocjena. - Desilo se da je ovih 11 prijavqenih studenata ispuwavalo sve uslove osim uslova o prosjeku ocjena, a oni su djeca poginulih boraca i ratnih voj-

nih invalida ili su u stawu socijalne potreebe. Zato smo odlu~ili da broj studenata koje stipendiramo pro{irimo za ovih 11-o oro mladih, pojasnio je na~elnik Mi}i} preciziraju}i da je broj stipendija za ovu godinu 54, te da, zajedno sa studentima koji su ranijih godina dobili kredite, taj broj iznosi 194 studenta. Oko 300.000 KM su sredstva namijewena za studentske stipendije. Najni`i iznos mjese~ne stipendije je 170 maraka, a najve}i 221 marka. Ta razlika je u zavisnosti od visine stimulacije koju dobijaju studenti na osnovu proM.R. sje~nih ocjena.

BUDU]NOST EVROPE U O^IMA UMJETNIKA

kom smjeru idu evropske integracije i da li je mogu} zajedni~ki evropski identitet ili su to samo nacionalna i regionalna osje}awa pripadnosti evropskoj zajednici, samo su neka od pitawa na koja su mladi umjetnici iz zemaqa zapadnog Balkana poku{ali da odgovore dizajniraju}i plakate, koje su izlo`ene u galeriji ugqevi~kog Doma za kulturu. Na otvarawu izlo`be ,,Balkanska perspektiva Evrope" ~e{ki konzul u Sarajevu i ata{e za kulturu Jana Stara podsjetila je da Ministarstvo inostranih poslova ^e{ke, koja predsjedava Evropskom unijom, raspisalo konkurs za najboqe osmi{qen plakat o temi kako mladi umjetnici ovog dijela Evrope vide budu}nost Unije. Tako su studenti umjetni~kih smjerova iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Bugarske, Makedonije i Turske svojim radovima pokazali kako do`ivqavaju Evropsku uniju, wenu sada{wost i budu}nost. - Izlo`ba je organizovana kako bi se i umjetnici zemaqa zapadnog Balkana ukqu~ili u {i-

U

DJE^IJI VRTI] ,,^IKA JOVA ZMAJ

,,

IZNENA\EWE ZA MAME I BAKE ove godine mali{ani Dje~ijeg vrti}a ,,^ika Jova Zmaj’’ su uz pomo} svojih vaspita~a povodom Osmog marta priredili prigodan program. Polaznici vrti}a priredili su bogat program za svoje mame i bake. Kao i prethodnih godina i ovog Osmog marta mali{ani su svojim umije}em iznenadili mame i bake. U okviru dvodnevnog obiqe`avawa Dana `ena polaznici starijih i mla|ih grupa Dje~ijeg vrti}a

I

,,^ika Jova Zmaj’’ realizovali su program u objektu u Ulici Svetog Save u Bijeqini i u Jawi. Ru`ica Cvetanovi} iz Bijeqine ponijela je titulu najbake - bake koja u vrti}u ima najvi{e unu~adi. Trenutno ih u vrti}u ima troje, a ~etvoro ih je doskora boravilo u ovoj pred{kolskoj ustanovi. - Ponosna sam na svojih sedmoro unu~i}a, Stevana, Borisa i An|elu Simi}, Aleksu Gu{i}, te Dejanu, Anu i Lanu Todorovi}, kazala je pla~u}i najbaka.

roko utemeqen dijalog o ujediwenoj Evropi, wenoj budu}nosti i wenim kulturnim i dru{tvenim vrijednostima, istakla je Stara na otvarawu izlo`be koju je organizovao ugqevi~ki Centar za kulturu ,,Filip Vi{wi}" u saradwi sa ambasadom ^e{ke u Sarajevu. Preko svojih umjetni~kih radova, ka`e ~e{ki ata{e za kulturu, studenti su poku{ali da odgovore na pitawa kakav je odnos izme|u zajedni~kog i nacionalnog identiteta, te da li `elimo EU samo kao zajedni~ko tr`i{te ili bi smo da je stvorimo kao jedinstvenu politi~ku cjelinu sa me|unarodnim suverenitetom koji bi obezbijedio sna`nije upori{te u globalnoj konkurenciji. Ona je pohvalila bosansko-

DIMITRIJEVI]EVSKO UMIJE]E Muzeju Semberije otvorena je samostalna izlo`ba slika pobjednika Osmog bijeqinskog bijenala, profesora Slobodana Dimitrijevi}a iz Br~kog. Izlo`bu je otvorio na~elnik op{tine, Mi}o Mi}i}. Sa svoja 34 uqa na platnu, izuzetnog kvaliteta, kako je istakao direktor Muzeja, mr Mirko Babi}, bijeqinskoj kulturnoj javnosti predstavqen je jedan neobi~an likovni umjetnik, dugogodi{wi likovni pedagog.

U

- Bijeqinsko likovno bijenale ve} je, po kvantitetu i kvalitetu, po~elo da dose`e o~ekivani nivo. @iri je prepoznao me|u izlaga~ima posebnu stvarala~ku li~nost sa bogatim likovnim iskustvom, i to u wegovoj najzrelijoj fazi, a to su slike Slobodana Dimitrijevi}a, rekao je Mirko Babi}. Na izlo`bi je istaknuto da Slobodan Dimitrijevi} nema uzore u slikarstvu, jer ga je poziv likovnog pedagoga primoravao da eksperimentalno sli-

kaju}i traga i istra`uje slikarstvo u cjelini. Na taj na~in ste~ena znawa i iskustva nesebi~no je prenosio i na mlade i tako uticao na razvoj slikarstva u Br~kom. Dimitrijevi} se u svom slikarskom radu naj~e{}e vra}ao onim stilovima koji su najvi{e i odgovarali wegovom slikarskom temperamentu, a to su kubizam i ekspresionizam. Wegov, dimitrijevi}evski, kubizam ~ine pejza`i, mrtve prirode, figuralne kompozicije i portreti, religijske teme, originalno i sna`no sve-

deni na kubisti~ke forme, ne gube}i istovremeno ni{ta od realnih i prepoznatqivih oblika. Svestranost svoga slikarskog umije}a Dimitrijevi} je dokazao rade}i i zidno - freskno slikarstvo u nekoliko vjerskih objekata. Naj~e{}e je do sada radio uqa i akvarele, ali mu nisu strane ni druge likovne tehnike, kao {to je akrilik, tempera, gva{. Veliki broj wegovih djela nalazi se kod qubiteqa likovne umjetnosti Q.Q. {irom svijeta.

hercegova~ke umjetnike jer su, kako je istakla, u konkurnciji od 45 pristiglih plakata iz {est zemaqa osvojili dvije, od ukupno ~etiri nagrade. Prva nagrada za najboqe dizajniran plakat oti{la je Crnu Goru. Direktor Centra za kulturu ,,Filip Vi{wi}" Predrag Vujevi} najavio je pro{irewe saradwe ove ugqevi~ke ustanove za kulturu i ~e{ke Ambasade u BiH. - Uskoro }e u na{em Domu gostovati muzi~ki ansambli iz ^e{ke, rekao je Vujevi}. -N Nedavno je u ugqevi~kom Domu za kulturu otovorena kancelarija Francuskog kulturnog centra, podsjetio je Vujevi} i dodao da planiraju da konkretizuju saradwu sa Ruskim kulturnim centrom u Beogradu i ruskom R.J. ambasadom u BiH.


SEMBERSKI [KOLARAC

Semberski {kolarac BIJEQINA * BROJ 64* GODINA 5

OTAXBINA-DRAGUQ NAJVREDNIJI Kad pomenem otaxbinu, to u~inim iz du{e. Otaxbina, {ta re}i vi{e, opojni miris ru`e.

Samo naprijed idi i ~vrsto kora~aj, ne daj da te biju, ne padaj u o~aj! Uz tebe je otaxbina tvoja, zakletva bi}u, jer si i ti moja!

Za mene je ona ne{to sasvim sveto. Sve {to je skrnavi neka bude prokleto!

Lijepa je k’o drqaguq i k’o stijena ~vrsta, vjerujem joj i krstim se sa tri prsta.

Da li i ti ~uje{ kako moja otaxbina zvu~i? To se klasje talasa ili rijeka hu~i.

Tomislavka Dragojlovi} VIII-77 O[ ,,Vuk Karaxi}’’B Bijeqina

Moja otaxbina pri~a, to vi ~ak i ne znate! Vjerujem vam sasvim, jer ovakvu nemate. Kad me ranim jutrom blagi povjetarac budi, to mi otaxbina govori: ,,^vrst i stamen budi!’’

[KOLA Jo{ kao mali, ma{tao sam o {koli. Kako je to lijepo, kaki to treba da se voli.

Osmi mart `ene slave neka su nam `ive i zdrave. Svoju mamu poqubim ja i svoj skromni poklon joj dam.

Upoznao sa u~iteqe, drugare sam mnoge stek’o. Sada kad sam u {koli, ma{tam da }u biti neko.

Dragan Jovi} VII-22 O[ ,,]irilo i Metodije’’ Glavi~ice

Tata i brat joj ~estitaju i uvijek neki poklon darivaju. Ona je tog dana nasmijanog lica, jer vidi da je vole wena dje~ica.

David V ojakovi}, 4 ,5 g odine Bijeqina

Lijepo je prijateqa imati, ali ga treba sa~uvati. Ne diraj ga, ve} ga brani, jer je on uvijek na tvojoj strani.

Anastasija Na}i}, 5 godina Dje~iji vrti} ,,^ika Jova Zmaj’’ Bijeqina

An|elka Zari} VI-33 O[ ,,Stevan Nemawa’’ Gorwi Dragaqevac PO Vr{ani

VOLIM TE, MAJKO

12.03.2009. * Semberske novine

I moj praznik je to, pa mi ~estita brat moj. Moja baka se obraduje kad tog dana od nas poklone dobije. Vladana Vujanovi} IV razred O[ ,,Knez Ivo od Semberije’’ Bijeqina PO Hase

PRIJATEQI

Prve sjenke ranog predve~erja neprimjetno su se uvla~ile u sobu. U vazduhu se osje}ao miris nadolaze}eg proqe}a, koji je punio moju du{u dodatnim uzbu|ewem. U{ao sam na prstima i pogledao prema uglu, gdje je, na krevetu pored prozora spavala moja majka. Uli~no svjetlo, probijalo se kroz okno, bacaju}i zrake na weno usnulo lice. Ne sje}am se kada sam prvi put primijetio wen osmijeh. Mo`da je to bilo jo{ dok sam u wenoj utrobi tek naslu}ivao svijet u koji }u do}i... Mo`da kad je prvi put spustila svoje

Jovana Luki} VII-11 O[ ,,Vuk Karaxi}’’ Bijeqina

OSMI M ART

Tek kad sam krenuo, vidio sam kako je u {koli. Vidio sam da je lijepo, vidio sam da se to zaista voli.

Nadam se da }u uspjeti i da }u uspje{an biti. Da bih to postigao, znam, moram dobro u~iti.

I dok rastem u woj na sve lijepo mislim. Vidim ptice kako lete, ~ujem dje~iju graju, volim svoju otaxbinu, neka svi to znaju.

usne na moj obraz i zapahnula me we`nim mirisom, koji uvijek osje}am u nosnicama. Ili, dok me je kupala u mirisnoj vodi, pri~aju}i mi koliko me voli. Ne sje}am se ni kada sam prvi put osjetio wenu toplinu. Da li onda, kada me privila na svoje grudi, jer sam u vrti}u dobio prve batine od druga, ili kada sam do{ao razbijenog koqena, nakon prve vo`we bicikla. Pomislih da je to bilo, kada je krenula u bolnicu, da bi rodila najva`nije bi}e u mom `ivotu, mog brata. Ne sje}am se ni wene prve brige. To je bilo onda kada sam krenuo u {ko-

lu. Ili ne! Ipak, je onda kada sam prvi put oti{ao na ekskurziju i kada no}ima nije dobro spavala. Brinula je i kada sam u rolerima i{ao u biblioteku i kada sam imao kontrolni i kada sam i{ao drugovima na ro|endan. Ni prvih maj~inih suza se ne sje}am. Mo`da su pale kada sam prvi put imao visoku temperaturu. Mo`da, kada sam bio daleko od we, u`ivaju}i u raspustu, ili kada sam u~estvovao u svojoj prvoj priredbi... Ne sje}am se, ali znam da se tuga i briga zbog mojih padova i sre}a i radost zbog mojih uspijeha smjewuju u wenom srcu, svaki put ostavqaju}i neizbrisive tragove.

Znam kako izgleda weno nasmijano lice kada me ujutru prati u {kolu i ono bri`no, kada se vra}am. Kako se raduje na{im ro|endanima i zajedni~kim odmorima. Znam da je cijeli svoj `ivot podredila bratu i meni. Kleknuo sam na koqena, pored wenog le`aja i prstima dotakao weno lice. Do{ao sam da joj ~estitam praznik `ena. Dok mi se smije{ila, gledaju}i me snenim pogledom, uspio sam samo da ka`em: ,,Volim te, majko!’’

Filip Bo`i} VII-1 O[ ,,Sveti Sava’’ Bijeqina

11


SEMBERSKI [KOLARAC

OSMI MART

MOJA MAMA

Osvanut }e Osmi mart, i pokazati lice bijelo, dodirnut }e na{a srca, dodirnut }e na{e ~elo.

Moja mama je prava dama. O~i su joj zelene i uvjek we`no gleda mene. I ruke su wene we`we i mile kad me zagrle to je kao dodir svile. Kad ona tu je sve je lako ona uvjek zna kako. Ali kad je moja mama quta Sklawaj joj se s puta. Brat i ja znamo ^ega treba da se ~uvamo. Kad obaveze svoje ne uradim ja {ta me ~eka to se zna. Tako ona mene mu~i stalno vi~e: ,,U~i, Bobo, u~i’’. Iako wena qubav ponekad zaboli ja znam da me mama mnogo voli. Ona je uvjek tu za sve nas znam ja dobro gdje je spas.

Toga dana na{e mame, ne smiju da budu same. Pogledat }u moju majku, pru`it }u joj jedan cvijet, a ona }e na to re}i, hvala sine, ba{ je lijep.

Verica ^obi} VII-77 O[ ,,Me{a Sel limovi}’’ Jaw wa

Svako dijete toga dana, treba da je bri`no, we`no, da poqubi svoju majku, tako jako, tako we`no. Pjesma ova nek poleti, poput pera laka, do maj~inog srca neka do|e sad rije~ svaka.

Nemawa Medi} IV-11 O[ ,,Knez Ivo od Semberije’’ Bijeqina

Bosiqka Radovanovi} II-4 O[ ,,Sveti Sava’’ Bijeqina

PJESMA MILOJ MAJCI NEKADA[WE S ELO Mal le ku}ee kree~eene u bijeelo. Prozori i mal li, takvvo je nekad bilo selo.

Nemawa Mi}i} IV-33 O[ ,,Vuk Karaxi}’’ Bijeqina

Sa brda se zval lo, na igran nkee i preela. Takvva su, nekad bila sela. Pa{ {waci i su bili pun ni, a na wima passti ir~ee mlado. Na javvorovvu frul lu sviral lo, dok je ~uvval lo stado.

Sad kad su sela boggati ija, nema radossti i te. [tal le ostaju bez stokee, a ku}ee bez djeecee...

Dragan Jovi} VII-22 O[ ,,]irilo i Metodije’’ Glavi~ice

Dobrila Markovi} VIII-22 O[ ,,Petar Ko~i}’’ Brodac

DRAGI PRIN^E!

12

Za svaku moju tugu osmijeh si davala, za svaku moju sre}u sa mnom si se smijala. Volim te, volim, majko mila. Volim tvoje o~i, poput neba plave, volim tvoje ruke, poput trave meke, i tvoj zagrqaj, jer sam tad najsre}nije dijete. Volim te, volim, majko mila.

Na igran nkam ma se jelo i pilo. Najvvi{e se igral lo, uvvijeekee veselo bilo.

Ja se zovem Alma Osmanba{i}. Dok sam ~itala kwigu ,,Mali Princ’’, ma{tala sam da te upoznam. O tome i daqe ma{tam. ^esto gledam zvijezde i pitam se: Gdje li je planeta Malog Princa. Znam, da kada si prvi put do{ao na Zemqu, mnogo si se razo~arao. Kada bi ponovo do{ao, ti i ja bismo pomogli i poslovnom ~ovjeku, uobra`enku i qudima da uvide kako je svijet lijep kada imamo prijateqa i vremena za wih. Tada bi cijeli svijet bio veseo i lijep. Svako bi imao svog najboqeg prijateqa. To bi bilo divno, zar ne? ^ak bi ti, ru`a i ja bili najboqi prijateqi. Mi bismo svuda i{li zajedno. Crtala bih vam sva{ta. Stvarno!

Koliko snenih no}i zbog mene si provela? Koliko toplih poqubaca meni si dala? Kako da ti zahvalim majko mila?

Volim tvoje poqupce kojima me obasipa{, volim tvoje usne kojim mi {apu}e{, i tvoje srce {to za mene kuca, volim te, volim, majko mila!

Petra Daki} VI-33 O[ ,,Stevan Nemawa’’ Gorwi Drgaqevac PO Vr{ani

Za kraj ti {aqem punu vre}u poqubaca. Hvataj! Fijuu-u! Kesi li uhvatio? P.S. Pozdravi ru`u i ov~icu. Reci ru`i da, kada bude do{la, da}u joj ogledalo. Ovci reci da }e dobiti ~etku i baobabe, a ti }e{ dobiti novo odijelo i novog prijateqa-mene. Voli te Alma i do|i {to prije. Molim te! ]ao!

Alma Osmanba{i} VII-55 O[,,Me{a Selimovi}’’ Jawa

Luka Zgowanin I-4 O[ ,,Sveti Sava’’ Bijeqina

12.03.2009. * Semberske novine


SEMBERSKI [KOLARAC MOJ TATA

DRUGARSTVO

Tata, tata, tati icee! Ti i si mio i dragg, kao zraci i sun nca kad prosspu svoj tragg.

Kristina Sl lep~evi} IV-33 O[ ,,Vuk k Karaxi}’’ Bijeqina

Tata, tata, tati icee! Ti i vedrogga lika. U o~i ima tvoji im, stoji i moja slika. Ako nema{ { sestru ni brata, osslon nac ti pravvi jestee, tata.

Joveqi} Dejan IV-2 O[ ,,Knez Ivo od Semberije’’ Bijeqina

Seestara i bra}ee ako ima{ { vi{e tati ino se ime poreed svakogg pi{e. Tata, rijee~ krup pna-l lijeepo je re}i i, {to je dijeetee mawee, tata je ve}i i.

Nevena Cvijanovi} IV-11 O[ ,,Dvorovi’’ Dvorovi

HVALA V AM Z A REPUBLIKU S RPSKU Osporavaju nam granice, osporavaju nam junake, osporavaju nam ime.

MATEMATIKA

Brojeevi, kru`n nicee, ugglovvi i tran nsverzal le, treeba da se znaju kao od {al le.

Dajana Mijatovi} VII-1 O[ ,,Me{a Sel limovi}’’ Jaw wa

Magdal lina Tripunovi} I-22 O[ ,,Dvorovi’’ Dvorovi

Stigao je dan majki i baka, kad se obraduje `ena svaka. Kupi}u mojoj majci buket cvije}a, da je cijele godine prati sre}a.

12.03.2009. * Semberske novine

Uzalud nam osporavaju granice, uzalud nam osporavaju junake, uzalud nam osporavaju ime.

NOVA NASTAVNICA

Pretproqe}na atmosvera veseqa, kad vlada svaka `enska `eqa.

Nedeqko Mihajlovi} VII-11 O[ ,,]irilo i Metodije’’ Glavi~ice

Slavimo wihova djela, divimo se wihovom liku, zahvalimo se za Republiku Srpsku.

Al lek ksandra Boji} VIII-55 O[ ,,Vuk k Karaxi}’’ Bijeqina

OSMI M ART

Svako mora donijeti neki dar, moja mama tad je super star!

Borba na{ih junaka {to neja~ svoju ostavi{e i za Srpsku krv proli{e.

No{eni duhom pravde, `ivote polo`i{e za krst ~asni, za na{u slobodnu budu}nost.

Kristina Stevanovi} VI-22 O[ ,,Stevan Nemaw wa’’ Gorw wi Dragaqevac

Moja mam glavna je u ku}i, svako mora sa cvije}em u}i.

Ka`u nam da ne postojimo, da je sve bilo uzalud, da nepravdena bje{e borba.

Vjerom u oca, sina i duha bori{e se za Republiku Srpsku za otaxbinu na{u.

I na kraju svako treeba pon nossno da ka`ee: ,,Mateemati iku znam m.’’ Al li ne smijee da la`ee.

Postane tada `enska planeta, to zna ~ak i ptica sa drveta.

Za sve na{e snove, potrebna je ma{ta, djeci se doga|a sva{ta, sva{ta. Drugarstvo je veliko, kao nebo beskrajno, kao more plavo, kao sunce sjajno.

Ako ima{ { sestru ili brata, tada je tata sam mo tata.

Mateemati ika, preedm met divqeewa vri ijeedan n i svako da ga zna treeba biti i spreeman n.

Drugarstvo je lijepo za sve na{e snove, drugarstvo je dobro, jer se djeca vole.

Milanka Petrovi} IX-22 O[ ,,Petar Ko~i}’’ Brodac

Nova nastavnica do{la je u {kolu moju. Ime joj je Rizafeta i voli me kao k}erku svoju. I ja wu volim, u svemu joj se divim. Kao majka mi je druga i toga se ne stidim.

[ejl la Paravl li} VII-55 O[ ,,Me{a Sel limovi}’’ Jaw wa

13


OBRAZOVAWE / OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 12. MART 2009.

,,VIBOK’’ d.o.o. Jevrejska 22 Bawa Luka RS BiH

15

tel: +387 51586-924 fah: +387 51586-924

,,

,,VIBOK d.o.o.

[KOLA I PORODICA

TRA@I predstavnika - trgova~kog putnika za prodaju talijanskog tekstila za ku}u putem kombi prodaje na podru~ju Bijeqine i okoline Sve informacije na telefon 065/926-895 Bosna i Hercegovina Republika Srpska OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija Broj: 080 - 0- DN - 08 - 001 705 U Bijeqini, dana 19. 02. 2009. god. Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04 i 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-001 705, po zahtjevu VASE @IVANOVI]A sina Cvijetina iz ^arda~ina, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao katastarske parcele broj: 396 u naravi vo}wak 3. klase u povr{ini od 1171 m2, broj: 701 u naravi wiva 2. klase u povr{ini od 9640 m2 i broj: 702 u naravi wiva 2. klase u povr{ini od 8829 m2 upisane u posjedovnom listu u Pl. 442 k.o. Qeskovac. Prema podacima karastarke evidencije u Pl. 442 k.o. Qeskovac kao posjednik upisan je @ivanovi} (Cvijetina) Vaso sa dijelom 1/1. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumen-tacijom, jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ u Bijeqini.

SARADWA PRIJE SVEGA aradwa porodice i {kole je protkana tradicijom dugom koliko i {kola. Danas je ta saradwa i zakonski potvr|ena i obavezuje na saradwu nastavnike, {kolu i roditeqe. Dana{wa generacija roditeqa je u ve}oj mogu}nosti da pomogne u~eniku u u~ewu, jer su roditeqi vi{eg obrazovnog nivoa, nego u ranijem periodu. Da li je uvijek neophodna pomo} roditeqa u~eniku u u~ewu? Na mla|em osnovno{kolskom uzrastu ona je neophodna i nu`na da bi se stvorila navika redovnog u~ewa, ali sa uzrastom u~enika ta pomo} treba da se smawuje. Na sredwe{kolskom uzrastu takva pomo} u~eniku nije prevashodno potrebna, ~ak mo`e biti vi{e {tetna, nego korisna, ~ine}i ga vi{e inferiornim i bez povjerewa u vlastite intelektualne sposobnosti. Samo napor, trud i zalagawe u~enika utire put ka uspjehu i vra}a samopouzdawe i samopo{tovawe u vlastito "ja". Me|utim, nezamjewqiva je uloga nastavnika koji }e primjewuju}i razli~ite pedago{ke postupke podsticati i hrabriti upla{ene i zbuwene u~enike i od wih stvarati uporne i izdr`qive li~nosti koje }e sti}i do ciqa. Nezamjenqiva je uloga i roditeqa, te wihova odgovornost i podr{ka naporima nastavnika da prati i podsti~e napredak u~enika ka uspjehu. Desi li se druga~ije, da nema razumijevawa i podr{ke sa obje strane, u~enik }e sve vi{e zaostajati u u~ewu, po~e}e da izbjegava {kolu i na kraju }e je i napustiti. Takav u~enik je korak do ulice ili je ve} na ulici. Mnoga istra`ivawa ukazuju na to da na mlade i na formirawe wihovih radnih navika, stavova, karaktera i uop{te wihovog {kolskog, a ~esto i `ivotnog uspjeha djeluju i mnogi drugi vanporodi~ni i van{kolski ~inioci sa vi{e autoriteta od {kole i roditeqa. Dana{we savremeno dru{tvo je puno neizvijesnosti, nesigurnosti i moralnih dihitomija koje djeluju na mlade, a neke od wih odvla~e u destruktivnom pravcu. Roditeqi, a i {kola ~esto nisu u mogu}nosti da sprije~e negativno djelovawe "ulice" i ostalih destruktivnih ~inilaca. Delikvencija, huliganstvo, kriminal i droga su sve prisutniji u okru`ewu u kome se kre}u mladi ili su u kontaktu sa tim po{astima. Ispostavilo se, da je pogubno djelovawe i savremene tehnologije. Mobilni telefoni, razni aparati za igru, te internet ne pridonose boqoj organizaciji slobodnog vremena i u~ewa kod nekih u~enika, ve} stvaraju novu generaciju zavisnika sa kojom se susre}u {kola i roditeqi. Protiv ove po{asti ne mo`e se izboriti sama {kola, a ni sami roditeqi. Neki poku{aji izolacije i iskqu~ivih zabrana nisu davali brza rje{ewa. Takva izolacija bivala je vi{e {tetna, nego koris-

S

na. Mladi su se zatvarali u sebe i prestajali bi da sara|uju i sa roditeqima i sa nastavnicima. Zato je potrebno da se vaspitawe ostvaruje i vaninstitucionalno, putem neformalnih kontakata koji ne}e biti strogo nadzirani. U vr{wa~kom dru`ewu, u neposrednim kontaktima, u samousmjerenim i slobodnim aktivnostima mladi mogu da se ispoqe kao li~nosti i do`ive uspjeh i pozitivne emocije na neposredan na~in samopotvr|ivawem vlastitog indentiteta. Me|utim, ~esto nije tako i mladi zbog naivnosti budu prevareni, te zapadaju u opasne, {tetne i ponekad tragi~ne situacije. Umjesto da su u {koli, na|u se u policijskoj stanici, centru za socijalni rad, pred istra`nim sudijom i roditeqi tek tada shvate dubinu krize u kojoj im se dijete na{lo. Ostaje pitawe kako se suprotstaviti tom zlu koje nasr}e na mlade. Najefikasnije i najboqe je rje{ewe ako se zastrawivawe primijeti u samom za~etku i odmah djeluje. Tu je prevashodna saradwa svih aktera vaspitno-obrazovnog rada unutar trougla u~enik-nastavnik-roditeq. Moraju se stvoriti uzajamno funkcionalni odnosi, odnosi zasnovani na povjerewu i saradwi. Otvorenim razgovorom o problemu u~enik }e do}i do saznawa o tome {ta je dobro, a {ta ne vaqa i {ta vodi u zlo, {ta je perspektivno, a {ta retrogradno i pogubno. Samo takva saznawa, koja }e pre}i u ~vrsta uvjerewa, bi}e wihova odbrambena snaga da se odupru nasrtqivom i sna`nom pritisku vr{waka ili zlohudom pritisku kriminalnih lica. Me|utim, u praksi ~esto nije tako. Roditeqi nevoqno govore o problemu svog djeteta ili kad govore, onda unose pretjerano afirmativna subjektivna zapa`awa, tako da saradwa sa nastavnikom nema onu potrebnu ~vrstinu i povjerewe. Saradwa roditeqa i nastavnika, ako je rezervisana, nepotpuna i neblagovremena, ne}e dati nikakve pozitivne efekte. Interes {kole i nastavnika je da saradwa uspije, jer je to imanentno profesiji nastavnika. Mnogo te`i problem je i za nastavnika i za roditeqa da pridobiju u~enika za saradwu. Kako doku~iti motive negativnog pona{awa u~enika u porodici, u {koli ili van porodice i {kole? Te pojave treba prvo indentifikovati (dijagnostifikovati), a zatim u~enika privoqeti na saradwu i problem postepeno rje{avati otklawaju}i pote{ko}e na putu do uspjeha. Mnogi mogu}i problemi u pona{awu i u~ewu u~enika budu otkloweni ili umaweni u preventivnom radu roditeq- nastavnik -u~enik. To je du`i proces koji iziskuje vrijeme i strpqewe. Nema brzih i lakih rje{ewa. Dakle, samo partnerstvo i zajedni~ki rad nastavnika, roditeqa i u~enika ~ini formulu uspjeha u u~ewu i primjernom vladawu. Milorad Gaji}, pedagog


16

SKUP[TINSKA TRIBINA

SEMBERSKE NOVINE 12. MART 2009.

ODGOVORI NA ODBORNI^KA PITAWA POSTAVQENA NA 3. SJEDNICI SKUP[TINE OP[TINE BIJEQINA ODR@ANOJ 10. FEBRUARA 2009. GODINE PITAWE:

PITAWE: Za{to Dom zdravqa Bijeqina nije u mogu}nosti da izdaje qekarska uvjerewa o zdravstvenoj sposobnosti za up1. ZORAN ravqawe motornRANKI], odim vozilima, qebornik iz Dvokarska uvjerewa rova za no{ewe, rukovawe i upotrebu lova~kog i trofejnog oru`ja? Obrazlo`ewe: Dom zdravqa Bijeqina i Op{ta bolnica imaju kadar i opremu neophodan za izdavawe qekarskih uvjerewa. Dosada{wa praksa je bila da se npr. qekarska uvjerewa za lova~ka i trofejna oru`ja izdaju u Bawa Luci gdje nemaju ta~an uvid u zdravstveno stawe lica koja dobijaju uvjerewa. Trenutno nema u~e{}a porodi~nih qekara koji preko zdravstvenih kartona imaju uvid u zdravstveno stawe i eventualne hroni~ne bolesti. ODGOVOR: Gore citirano odborni~ko pitawe sastoji se iz dva dijela pa vam i dostavqamo odgovor na prvi i drugi dio pitawa kako slijedi: 1. Pravilnikom o zdravstvenim uslovima koje mora ispuwavati voza~ motornih vozila ("Slu`beni glasnik RS", broj: 16/07), utvr|eno je da zdravstvene preglede kandidata za voza~a i voza~a motornog vozila obavqaju zdravstvene ustanove koje su za to ovla{}ene. Odobrewe odnosno Rje{ewe za vr{ewe qekarskih pregleda gore navedenih lica izdaje Ministarstvo zdravqa i socijalne za{tite Republike Srpske. 2. Tako|e, Ministarstvo zdravqa i socijalne za{tite donosi rje{ewe, koje zdravstvene ustanove imaju pravo izdavawa qekarskih uvjerewa o zdravstvenoj sposobnosti za no{ewe, rukovawe i upotrebu lova~kog oru`ja. Dom zdravqa se obratio nadle`nom Ministarstvu za dobijawe odobrewa pru`awa usluga qekarskih pregleda o zdravstvenoj sposobnosti i izdavawe qekarskih uvjerewa za pomenute kategorije i dobijen odgovor koji glasi: Obavje{tavamo vas da je ovla{}ena zdravstvena ustanova za izdavawe gore navedenog uvjerewa Zavod za medicinu rada i sporta Republike Srpske, Bawa Luka, ul. Zdrave Korde broj 4. Kako smatramo da Dom zdravqa posjeduje opremu, kadar i prostor ponovo }emo pokrenuti proceduru kod Ministarstva za dobijawe odobrewa o ~emu }e Skup{tina biti blagovremeno obavije{tena. ODGOVOR DAO: DOM ZDRAVQA BIJEQINA

2. Savo Jovanovi}, odbornik iz Velike Obarske

Da li postoji mogu}nost za produ`ewe radnog vremena u mjesnoj ambulanti u Velikoj Obarskoj? Kojim putem to ostvariti?

ODGOVOR: Preko Tima porodi~ne medicine, pacijentima u mjesnoj ambulanti Velika Obarska, omogu}ena je dostupnost zdravstvene za{tite od 7 do 15 ~asova u radne dane. Napomiwemo, da je ambulanta porodi~ne medicine u Velikoj Obarskoj donedavno radio jedan tim pola radnog vremena a da je prijemom novih radnika doktora medicine i sredweg medicinskog kadra Dom zdravqa ispo{tovao i `equ i potrebu stanovnika Velike Obarske da radi doktor puno radno vrijeme. Dom zdravqa Bijeqina je svojom organizacijom uredio dostupnost zdravstvene za{tite pacijentima kako u gradu Bijeqina tako i u mjesnim ambulantama, preko slu`be hitne medicinske pomo}i: u dane praznika, vikendom, no}u i nakon isteka radnog vremena, za zbriwavawe hitnih medicinskih stawa. Prema tome, za sada u Velikoj Obarskoj nema kadrovskih mogu}nosti da se uvede jo{ jedan tim za redovne i planirane preglede, a hitni slu~ajevi su rije{eni putem Slu`be hitne medicinske pomo}i. ODGOVOR DAO: DOM ZDRAVQA BIJEQINA

PITAWE: Koliko je veterinarska stanica na podru~ju op{tine Bijeqina izvr{ila kontrola 3.PERO SPAva|ewa krvi na SOJEVI], odbrucelozu i ostabornik iz Drale bolesti kod gaqevca Doweg krupne stoke (junadi) u posledwih osam mjeseci i je li prona|eno pozitivnih grla, ako je prona|eno, gdje i kod koga i koliko? ODGOVOR: U periodu od 01.07.2008. do 19.02.2009. godine, na podru~ju op{tine Bijeqina od strane Veterinarske slu`be Bijeqina uzeto je 3.618 uzoraka krvi goveda, 1.076 uzoraka krvi ovaca i koza i 122 uzorka krvi sviwa. Krv je u skladu sa propisima proslije|ena na Institut "Dr Vaso Butozan" Bawa Luka na analizu. Od uzetih uzoraka krvi goveda jedan je bio pozitivan na bolest brucelozu,

naseqeno mjesto Gorwa ^a|avica, jedan na bolest "Qju" groznicu (naseqeno mjesto Dowi Magnojevi}). Prisustvo bolesti leukoze nije potvr|eno u ispitanim uzorcima. Od uzetih uzoraka krvi ovaca u 27 slu~ajeva je utvr|eno prisustvo bruceloze (Velika Obarska 4, Dvorovi 2, Jawa 6, Amajlije 2, Gorwi Dragaqevac 3, Vr{ani 1, Dowa Bukovica 9). U analiziranim uzorcima krvi sviwa nije prona|ena bruceloza. Sva oboqela grla su izolovana a potom uni{tena uz prisustvo veterinarskog inspektora. ODGOVOR DALO: ODJEQEWE ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE

PITAWE: Gra|ani Bijeqine koji `ive u slijepom sokaku u Ulici Gavrila Principa, pored stambene zgrade u centru grada, tra4. JUSUF TRBI], od- `e da se zabrani parkirawe u tom bornik iz Bisokaku, jer zbog jeqine parkirawa automobila ne mogu iza}i iz sokaka, niti u}i, a ne mo`e ni vozilo gradske ~isto}e. Mo`e li se realizovati inicijativa gra|ana? ODGOVOR: Iz postavqenog pitawa nije mogu}e utvrditi o kom slijopom sokaku u Ul. Gavrila Principa je rije~. Ako je u pitawu slijepi sporedni odvojak iz ul. Gavrila Principa prema br.17, obavje{tavamo Vas da se predmetna inicijativa gra|ana ili gra|anina pojavqivala vi{e puta u formi odborni~kog pitawa i svaki put je na ista dostavqen i odgovor (posqedwi put na 1. sjednici odr`anoj 1. decembra 2008. godine odborni~ko pitawe postavio je odbornik Milorad Sekuli}). Ina~e, zahtjev gospodina Luke Jefti}a za postavqawe saobra}ajnog znaka "zabrana zaustavqawa i parkirawa" u slijepom sporednom odvojaku iz ul. Gavrila Principa prema br.17 je Zakqu~kom ovog Odjeqewa br. 02/3-370539.4/06 od 10.12.2007. godine odbijen zbog nenadle`nosti. Na pomenuti Zakqu~ak imenovani se `alio Ministarstvu saobra}aja i veza, a `alba je Rje{ewem Ministarstva br.13.03-1/345-963/07 od 22.02.2008. godine odbijena kao neosnovna. Nakon toga, gospodin Luka Jefti} je pred Osnovnim sudom u Bijeqini pokrenuo upravni spor-tu`bu protiv Rje{ewa Ministarstva saobra}aja i veza koju je Sud u presudi br. 12 0 U 000169 08 U od 26.06.2008. godine odbio kao neosnovanu. ODGOVOR DALO: ODJEQEWE ZA STAMBENO-K KOMUNALNE POSLOVE I ZA[TITU @IVOTNE SREDINE

PITAWE: Da li je mogu}e obezbijediti autobusku stanicu (stajali{te) na liniji ATC - grad na mjestu gdje je 5. ANKA TOskretawe za "KoDOROVI], odviqu{e" sa koribornik iz Bijedora, jer ima qine veliki broj putnika (|aka i gra|ana), a postoje}a stanica nije adekvatno postavqena? ODGOVOR: U toku je izrada Studije JGPP-a na podru~ju op{tine Bijeqina i u wenoj radnoj verziji predvi|eno je da autobuska linija koja vodi za naseqe "Koviqu{a" bude izmje{tena i da prolazi kroz novoprosje~enu ulicu koja spaja ul. Du{ana Radovi}a i Sremsku. [to se ti~e samog stajali{ta u Ul. Stefana De~anskog (koridor) obavje{tavamo Vas da je predmetna ulica jo{ uvijek pod nadle`no{}u JP ,,Putevi RS’’ tako da procedura za dobijawe saglasnosti za izgradwu stajali{ta dugo traje, a imamo naznake da }e u roku od oko mjesec dana pomenuta ulica pre}i u na{u nadle`nost. Tako|e, moramo navesti i ~iwenicu da u blizini skretawa za naseqe "Koviqu{a" ve} postoje ure|ena autobuska stajali{ta (kod stare sto~ne pijace) tako da po zavr{etku Studija JGPP-a na podru~ju op{tine Bijeqina zna}emo koja je opravdanost uvo|ewa novog stajali{ta. ODGOVOR DALO: ODJEQEWE ZA STAMBENO-K KOMUNALNE POSLOVE I ZA[TITU @IVOTNE SREDINE

6.KLUB ODINICIJATIVA: BORNIKA SNSD 1. Da se u rad, Prog,, M i l o r a d ram odr`avawa lokalDodik’’ nih i nekategorisanih puteva i gradskih ulica, na podru~ju od crkva-{ {e}erana na putu Velika Obarska urade "le`e}i" policajci zbog sigurnosti djece i gra|ana Velike Obarske. 2. Da se uputi inicijativa Direkciji za puteve oko rje{avawa problema na dijelu puta Velika Obarska-C Crwelovo-ggrani~ni prelaz Jamena. 3. Da se oformi Komisija za pra}ewe radova predvi|enih programom, i to komisija sastavqena od odbornika u Skup{tini op{tine Bijeqina. 4. Da se umjesto pje{a~kog semafora kod O[ "Knez Ivo od Semberije" izgradi pasarela za prelaz. 5. Da se rije{i raskrsnica kod MUPa, most-ssignalizacija ili kru`ni tok.


SKUP[TINSKA TRIBINA

SEMBERSKE NOVINE 12. MART 2009.

IZJA[WEWE: 1.Stru~na lica Odjeqewa }e iza}i na teren kako bi se utvrdilo ~iweni~no stawe i opravdanost za postavqawe posebnih objekata radi smawewa brzine kretawa vozila (vje{ta~ke izbo~ine). 2. Dionica puta Velika Obarska Crwelovo - grani~ni prelaz Jamena je dio lokalnog puta, a JP "Putevi RS" po Zakonu o javnim putevima upravqaju i gazduju samo magistralnim i regionalnim putevima. Me|utim, ako postoje neke naznake i indicije da bi JP "Putevi RS" finasijski u~estvovali na rje{avawu problema na pomenutom dijelu puta mi }emo se zvani~no i obratiti sa zahtjevom. 3. Eventualnu odluku o formirawu komisije, koju bi ~inili odbornici, za pra}ewe radova predvi|enim programom, mo`e da donese samo SO Bijeqina, a pri tome da se vodi ra~una o stru~nosti i kompentenciji ~lanova komisije. 4. Opredjeqewe za izgradwu pje{a~kog semafora kode O[ ,,Knez Ivo od Semberije’’, a ne izgradwa pasarele le`i u nekoliko ~iwenica: - cijena ko{tawa je mnogo mawa za semafor nego za pasarelu, - dio ul. Neznanih junaka pored O[ jo{ uvijek je pod nadle`no{}u JP "Putevi RS", jer se radi o magistralnom pravcu kroz grad tako da bi procedura za pribavqawe neophodnih saglasnosti isuvi{e dugo trajala, - tehni~ki bi bilo te{ko izvodqivo postaviti pasarelu zbog uzlazno/silaznih rampi (stepeni{ta) jer je za wih potrebna odre|ena {irina putnog pojasa {to na predmetnoj lokaciji ne postoji pa bi se moralo u}i i u proceduru eksproprijacije {to bi uveliko pove}alo cijenu ko{tawa izgradwe pasarele-izgradwom pasarele naru{io bi se izgled prostora.

~lanovi porodica poginulih boraca, te da se na osnovu ~lana 2. stavovi od 1 do 5 izmijene rje{ewa taksistima te populacije - prilog zahtjev Sekule Laki}a.

Obrazlo`ewe: Nigdje se ne pla}a u RS, a ogromne su takse plus fiskalne kase dodatno. IZJA[WEWE: Skup{tina op{tine Bijeqina je dowiela Odluku o taksi prevozu ("Slu`beni glasnik op{tine Bijeqina", broj: 22/07), a u ~lanu 16. stav 3. navedeno je da se za kori{tewe taksistajali{ta pla}a naknada koja je utvr|ena Odlukom o komunalnim taksama. Odlukom o komunalnim taksama tarifni broj 2. ("Slu`beni glasnik op{tine Bijeqina"-pro~i{}en tekst, broj: 28/07) su odre|ene i visine naknada za kori{tewe taksi-stajali{ta. Iz naprijed navedeneg jasno je da se oko ukidawa naknade za kori{tewe taksi-stajali{ta mora izjasniti SO Bijeqina, a na Odjeqewu je da se pridr`ava va`e}ih Odluka. [to se ti~e inicijative za osloba|awe pla}awa naknade za kori{tewe taksi-stajali{ta za one taksi prevoznike kojima je priznato svojstvo ~lana porodice poginulog borca (po na{im saznawima na podru~ju op{tine Bijeqina postoji samo jedan takav taksi prevoznik) u potpunosti je podr`avamo, ali je za isto potrebno pristupiti izmjeni i dopuni va`e}e Odluke. IZJA[WEWE DALO: ODJEQEWE ZA STAMBENOKOMUNALNE POSLOVE I ZA[TITU @IVOTNE SREDINE

INICIJATIVA: 5. Programom odr`avawa i modernizacije lokalnih i nekategorisanih puteva i gradskih ulica na podru~ju op{tine Bijeqina koji je SO usvojila na 3. sjednici, izme|u ostalog je planirana i rekonstrukcija raskrsnice ulica: D.Baranina-Neznanih junaka-Kulina Bana i ista }e se obaviti u sklopu radova na izgradwi fekalne kanalizacije. Jo{ bi napomenuli i to da za predmetnu raskrsnicu postoji izra|en Glavni gra|evinski projekat.

8. RADOSAVA-RADA PERI], odbornik iz Bijeqine

Iniciram da se u {to hitnijem vremenu izvr{i nasipawe ulica Vladike Gavrila i dio Ulice Vojvode Putnika ka Ulici Srpske dobrovoqa~ke garde.

Obrazlo`ewe: IZJA[WEWE DALO: ODJEQEWE ZA STAMBENOKOMUNALNE POSLOVE I ZA[TITU @IVOTNE SREDINE

Pored navedenih ulica u Informaciji ove dvije ulice su najugro`enije. Pro}i pje{ice ili kolima ovim ulicama je prosto nemogu}e.

IZJA[WEWE: INICIJATIVA:

7. ANKA TODOROVI], odbornik iz Bijeqine

Iniciram da se preispita dio Odluke o taksi prevozu, dio koji se odnosi na pla}awe taksi mjesta (50 KM). Predla`em da se taj dio ukine ili znatno umawi, a da se takse oslobode obavezno

Za redovno odr`avawe gradskih makadamskih ulica-po{qun~avawe i grederisawe krenulo se u poceduru javne nabavke za izbor najpovoqnijeg izvo|a~a radova tako da }e se odmah nakon zavr{etka procedure u}i u posao. IZJA[WEWE DALO: ODJEQEWE ZA STAMBENOKOMUNALNE POSLOVE I ZA[TITU @IVOTNE SREDINE

INICIJATIVA: U ime gra|ana Mjesne zajednice Kova~i}i podnosim odborni~ku inicijativu u kojoj se zahtjeva da se u 9.MILENMjesnoj zajednici KO MITROKova~i}i u {to VI], odborkra}em roku izvrnik iz Bijeqine {i grederisawe i posipawe puta na onim mjestima gdje je to potrebno, jer je put u Mjesnoj zajednici Kova~i}i koji je u nadle`nosti op{tine u velikoj mjeri o{te}en poslije proteklih swe`nih i ki{nih padavina, ~ime je ote`ano kretawe stanovnika Mjesne zajednice Kova~i}i. IZJA[WEWE: Na podru~ju Mjesne zajednice Kova~i}i postoje lokalni i nekategorisani putevi. Za redovno odr`avawe lokalnih puteva-po{qun~avawe i grederisawe krenulo se u proceduru javne nabavke za izbor najpovoqnijeg izvo|a~a radova tako da }e se odmah nakon zavr{etka procedure u}i u posao. [to se ti~e nekategorisanih puteva wihovo odr`avawe - po{qun~avawe i grederisawe je kao i svake godine predvi|eno za jesewi period." IZJA[WEWE DALO: ODJEQEWE ZA STAMBENO-K KOMUNALNE POSLOVE I ZA[TITU @IVOTNE SREDINE

INICIJATIVA: Na osnovu Informacije o javnom prevozu podnosim inicijativu da Odjeqewe za stambeno-k komunalne pos10. DRAGAN love pokrene iniSARI], odcijativu preduze}u bornik iz BaJavni putevi Relatuna publike Srpske o otvarawu novih autobuskih stajali{ta na relaciji Bijeqina-R Ra~a. Zbog izgradwe novih naseqa do{lo je do stvarawa "divqih" stajali{ta, koja bi trebalo registrovati. Nova stajali{ta bi trebalo otvoriti na sqede}im lokacijama: 1. Gojsovac 2. Novi Dvorovi (kod Vodoprivrede) 3. Trwaci (skretawe za mlin "Zlatni klas") 4. Balatun (naseqe Balvani, Meterizi i Lipice). IZJA[WEWE: Inicijativu smatramo dobrom i prenije}emo je u Studiju o JGPP-u na podru~ju op{tine Bijeqina koja se trenutno radi. Nakon zavr{etka iste ima}emo validne argumente kako bi kod JP ,,Putevi RS’’ mogli inicirati da se ista i urade, jer se radi o magistralnom pravcu kojim oni upravqaju. IZJA[WEWE DALO: ODJEQEWE ZA STAMBENOKOMUNALNE POSLOVE I ZA[TITU @IVOTNE SREDINE

17

PITAWE: Kojom odlukom je Fond zdravstvenog osigurawa ponovo uveo poqoprivrednim proizvo|a~ima pla}a11.PERO we 40,00 KM mjeSPASOJEVI], se~no za zdravstveodbornik iz nu za{titu, kada Dragaqevca znamo da je prije Doweg tri godine sud istu odluku stavio van snage i proglasio je neva`e}om? ODGOVOR: Povodom va{eg dopisa broj 01-013-33/09 od 10. 02. 2009. godone u vezi odborni~kog pitawa obavje{tavamo vas da Fond zdravstvenog osigurawa Republike Srpske osiguranicima kojima je poqoprivreda jedino i glavno zanimawe i po tom osnovu ostvaruju pravo na obavezno zdravstveno osigurawe napla}uje dospinos u skladu sa ~l. 1, 3, 6. i 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Slu`beni glasnik Republike Srpske’’, broj 120/08) i Uputstvom o na~inu obra~una i uplate doprinosa (,,Slu`beni glasnik Republike Srpske’’, 127/08), koji se primjewuje od 01. januara 2009. godine. Navedenim Zakonom osnovica za obra~un i uplatu doprinosa za zdravstveno osugurawe poqoprivrednika je 30% prosje~ne bruto plate za prethodni mjesec, prema posqedwem podatku Republi~kog zavoda za statistiku objavqenom u Slu`benom glasniku ,,Republike Srpske’’, dok utvr|ena stopa doprinosa za zdravstveno osigurawe, po istom Zakonu, iznosi 11,50%, a obveznik obra~una i uplate doprinosa je sam osiguranik, tj. lice koje se bavi poqoprivredom i po tom osnovu ostvaruje pravo na obavezno zdravstveno osigurawe. ODGOVOR DAO: FOND ZDRAVSTVENOG OSIGURAWA REPUBLIKE SRPSKE

PITAWE: Ovim putem `elim da vas zamolim u ime gra|ana centra grada da nam odgovorite kada }e 12. SLAVKO zgrada Suda u BijeBOJANI], qini biti zavr{eodbornik iz na, tj. adaptirana, Ruhotine po{to je dogradwa zavr{ena davno, a zgrada se nalazi u samom centru Bijeqine. Bilo bi po`eqno da Ministarstvo pravde dovede ovaj objekat u stawe kako dolikuje toj ustanovi u centru grada. ODGOVOR: U vezi pitawa Ministartsvo pravde je provjerilo i utvrdilo da su radovi na zavr{etku adaptacije zgrade suda u Bijeqini u toku i planirano je da budu zavr{eni do kraja 2009. godine. ODGOVOR DALO: MINISTARSTVO PRAVDE REPUBLIKE SRPSKE


18

SKUP[TINSKA TRIBINA / OGLASI

INICIJATIVA:

13. RADOSAVA-R R ADA PERI], odbornik iz Bijeqine

U ime grupe gra |ana iniciram da se gospo|i Gordani Dragi}, vi{i socijalni radnik, zbog vi{e od 20 godina ~ekawa na posao, izna|e radno mjesto u Centru za socijalni rad (adekvatno stru -

ci). Obrazlo`ewe: Pored ~ekawa toliko godina na posao gospo|a Gordana ima mu`a koji je kao radnik u Vojsci RS ostao bez pos la. Tako|e ima dva sina stariji od 20 godina od kojih ni jedan ne radi. ne znam {ta bi jo{ trebalo da se ka`e da bi `ena koja je ro|ena u Bijeqini, zavr{ila vi{u {kolu, formirala porodicu, koja `ivi ~asno, ali veoma te{ko, dobila posao. Napomiwem, da je u svim informacijama Centra za socijalni rad iskazana potreba ba{ za ovim kadrom. IZJA[WEWE: Obavje{tavamo vas o sqede}em:

SEMBERSKE NOVINE 12. MART 2009.

-na evidenciji Biroa za zapo{qavawe u Bijeqini trenutno se nalazi 10 lica po zanimawu vi{i socijalni radnik, -poslodavac ima pravo odabira radnika, tako da Biro za zapo{qavawe ne vr{i selekciju kandidata , kao ni kategorisawe po socijalnoj karti ve| samo posreduje u zapo{qavawu istih, a po zahtjevu poslodavca, -Zakonom je propisana procedura zasnivawa radnog odnosa koju su du`ni po{tovati dr`avni organi i organi lokalne samouprave, te u konkretnom slu~aju Zavod za zapo{qavawe mo`e samo posredovati u zapo{qavawu. IZJA[WEWE DAO: ZAVOD ZA ZAPO[QAVAWE REPUBLIKE SRPSKE-F FILI JALA BIJEQINA

se doma|instva napajaju iz prvog di jela naseqa sa trafoa koji su sami kupili? ODGOVOR: Obavje{tavamo Vas da je ZEDP ,,Elektro-Bijeqina’’, RJ ,,Elektrodistribucija’’ Bijeqina pristupila rje{avawu problema smawenog napona kod potro{a~a u Ulici Du{ana Radovi}a od br. 85 do 101. ODGOVOR DALO: MJE[OVITI HOLDING ,,ELEKTROPRIVREDA REPUBLIKE SRPSKE’’ TREBIWE ZAVISNO ELEKTRODISTRIBUTIVNO PREDUZE]E ,,ELEKTRO BIJEQINA’’ AKCIONARSKO DRU[TVO BIJEQINA

larija koja }e pru`iti stru~nu pomo} poqoprivrednicima u obliku savjetodavn ih usluga, npr. ostvari vawe prava na podsticaj, obaveze prema dr`avi, savjetovawe u pogledu i modernizacije organizovawa proizvodwe, savjetovawe kako ost variti pravo na kredit i koje pred nosati i rizike to nosi i sl.

IZJA[WEWE: Odjeqewe za privredu i poqoprivredu smatra da nema potrebe za formirawem ovakve kancelarije, jer ve} postoje regionalne kancelarije Agencije za pru`awe stru~nih uskuga u poqoprivredi i Agencije za uzgoj i selekciju u sto~arstvu koje su smje{tene u Ulici Milo{a Obili}a (u zgradi gdje je bilo Ministarstvo) i upravo obavqaju poslove koje je u svojoj inicijativi naveo pomenuti odbornik.

PITAWE:

14. ANKA TODOROVI], odbornik iz Bijeqine

[ta se mo`e u~initi da se poja~a elektri~na energija u Ulici Du{ana Radovi}a od broj 85 do 101, gdje

INICIJATIVA: 15. MI]O @IVI], odbornik iz Crwelova Doweg

@elim da pokrenem inicija tivu da se u op{tini Bijeqina oformi kance -

Bosna i Hercegovina Republika Srpska

Bosna i Hercegovina Republika Srpska

OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija

OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija

Broj: 080 - 0- DN - 08 - 003 143 U Bijeqini, dana 18. 02. 2009. god.

IZJA[WEWE DALO: ADMINISTRATIVNA SLU@BA OP[TINE BIJEQINA ODJEQEWE ZA PRIVREDU I POQOPRIVREDU

Broj: 080 - 0- DN - 08 - 002 611 U Bijeqini, dana 19. 02. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04 i 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04 i 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini

NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-003 143, po zahtjevu MLADENA LAZI]A sina Miodraga iz Golog Brda, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao katastarska parcela broj: 1163 u naravi wiva 1. klase u povr{ini od 14936 m2 i wiva 2. klase u povr{ini od 8541 m2 {to iznosi ukupnu povr{ini od 23477 m2 upisana posjedovnom listu Pl.1314 k.o. Patkova~a. Pravo na upis suvlasni{tva u postupku uspostave na predmetnim nekretninama stekli su Lazi} (Miodraga) Mladen sa dijelom od 1/2, Simi} ro|. Koji} (Jove) Smiqa sa dijelom od 1/8, Koji} (Jove) Mileva sa dijelom od 1/8, Koji} (Jove0 Danica sa dijelom od 1/12, Koji} (Jove) kosta sa dijelom od 1/12 i Koji} (Jove) Nikola sa dijelom od 1/12. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom, jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ u Bijeqini.

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-002 611, po zahtjevu SLAVKA LAZI]A sina Jovana iz Ugqevika, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao katastarska parcela broj: 1769/5 u naravi wiva 3. klase zv. Prosjeka u povr{ini od 608 m2 upisane u posjedovnom listu Pl. 2062 k.o. Zabr|e. Prema podacima katastarske evidencije u Pl. 2062 k.o. Zabr|e kao posjednik upisan je Lazi} (Jovana) Slavko sa dijelom od 1/1. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom, jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ u Bijeqini.


HRONIKA / OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 12. MART 2009.

Iz starog albuma

19

"A.D."KOMUNALAC " BIJEWINA Broj: 1000 /09 Datum,10.03.2009.godine

Na osnovu ~lana 43. Statuta A.D."KOMUNALAC" Bijeqina, Uprava Dru{tva dana 10.03.2009. godine donosi s q e d e } u

ODLUKU

o licitaciji zakupa poslovnih prostora IU zakup, putem licitacije, daju se sqede}i poslovni prostori:

[KOLA FUDBALA U VELIKOJ OBARSKOJ Sportu i fizi~koj kulturi u Velikoj Obarskoj oduvijek se pridavala du`na pa`wa, ali su u ovom selu pononi i na vlastitu {kolu fudbala... udbal su u Velikoj Obarskoj prvi po~eli igrati ba{ golobradi mladi}i, dje~aci iz osnovne i sredwih {kola prije ne{to vi{e od {ezdeset godina. U to vrijeme nisu imali pravu loptu, pa su je pravili od gove|e dlake i starih krpa. Prva i prava ko`na lopta stigla je u Veliku Obarsku iz ^ikaga. Zvali su je "amerikanka" i iz tog dalekog grada dobio ju je od oca Leko Cvjetinovi}. Od tada se organizovanije i kvalitetnije igra fudbal u ovom selu i osniva se FK "Mladost" koji je sada respektivni ~lan Druge fudbalske lige RS. Sve vrijeme postojawa ovog kluba pridavala se pa`wa mladim selekcijama. U po~etku bilo je stihijski, a sada je posve organizovan rad, pa zato Obrqani, s razlogom, ka`u da imaju vlastitu {kolu fudbala. I to je neosporno. Ima i rezultata

F

takvog rada. Ba{ zbog tog organizovanog u~ewa fudbala i brige o mladim igra~ima, u Veliku Obarsku dolaze da treniraju i dje~aci iz Bijeqine i nekih semberskih sela. Dok nije bilo liga{kog takmi~ewa najmla|ih selekcija, kao {to je to sada obaveza, u Velikoj Obarskoj su organizovali turnire za najmla|e fudbalere. Fotografija koju nam je dao veteran FK "Mladost" \ojo Krsti} snimqena je u Velikoj Obarskoj 1978. godine na jednom od "fudbalskog {kolovawa" dje~aka, me|u kojima je dosta i onih iz Bijeqine koji su, vo|eni qubavqu prema ovom sportu, dolazili na igrali{te "Mladosti" trenirali i igrali fudbal. Dje~ak sa loptom koji le`i ispred svojih vr{waka je Dragan \ur|evi}, sada{wi predsjednik Skup{tine op{tine T.S.N. Bijeqina.

UGU[IO SE U PO@ARU Be`ivotno tijelo @.V.(34). dr`avqanina Srbije, prona|eno je u ku}i, u Ulici cara Uro{a u Bijeqini, gdje je `ivio kao podstanar. Pretpostavqa se da se ugu{io u po`aru. Policija je u sobi zatekla vidqive tragove izgorjelog poda, tepiha i dijela dvosjeda. Po`ar je, najvjerovatnije, izbio izme|u tre}eg i petog marta. Kako smo nezvani~no saznali, @.V. je svirao u jednom bendu.

OTELI @ENI NOVAC Nepoznati razbojnici oteli su ~etvrtog marta nave~e 2070 KM, mobilni telefon i bankovnu karticu od Bijeqinke B.T. (42), nakon ~ega su pobjegli u nepoznatom pravcu.

1. poslovni prostor br. PR-1 u Bijeqini, Ul. Milo{a Crwanskog 97, povr{ine 98.00 m2, po~etna cijena 21.00 KM po m2 bez PDV-a, namjena: kafe-bar, 2. poslovni prostor br: PR-112 u Bijeqini, Ul. Milo{a Crwanskog br. 103, povr{ine 68.50 m2, po~etna cijena 21.00 KM po m2, namjena-apoteka, 3. poslovni prostor br. PR- 2 u Bijeqini, Ul. Milo{a Crwanskog br.105, povr{ine 46.00 m2, po~etna cijena 21.00 KM po m2 bez PDV-a, namjena: kafe-bar, 4. poslovni prostor br. PR- 3 u Bijeqini, Ul. Milo{a Crwanskog br. 107, povr{ine 47.00 m2, po~etna cijena 21.00 KM po m2 bez PDV-a, namjena -komision, 5. poslovni prostor br. PR- 10 u Bijeqini, Ul. Milo{a Crwanskog br. 117, povr{ine 47.00 m2, po~etna cijena 21.00 KM po m2 bez PDV-a, namjena - mesara, 6. poslovni prostor br. PR-11 u Bijeqini, Ul. Milo{a Crwanskog 119, povr{ine 45.00 m2, po~etna cijena 21.00 KM po m2 bez PDV-a, namjena STR - frizerski salon, 7. poslovni prostor br. PR-16 u Bijeqini, Ul. Milo{a Crwanskog 129, povr{ine 28.00 m2, po~etna cijena 21.00 KM po m2 bez PDV-a, namjena STR - mesara, 8. poslovni prostor br. PR-20 u Bijeqini, Ul. Milo{a Crwanskog 137, povr{ine 26.00 m2, po~etna cijena 21.00 KM po m2 bez PDV-a, namjena SZR - prodaja obu}e, 9. poslovni prostor br. PR-21 u Bijeqini, Ul. Milo{a Crwanskog 139, povr{ine 28.00 m2, po~etna cijena 21.00 KM po m2 bez PDV-a, namjena: mesara, 10. poslovni prostor br. PR-23 u Bijeqini, Ul. Milo{a Crwanskog 145, povr{ine 53.00 m2, po~etna cijena 21.00 KM po m2 bez PDV-a, namjena: ribara, 11. poslovni prostor br. PR-24 u Bijeqini, Ul. Milo{a Crwanskog 147, povr{ine 27.00 m2, po~etna cijena 21.00 KM po m2 bez PDV-a, namjena: trgovina, 12. poslovni prostor br. PR-25 u Bijeqini, Ul. Milo{a Crwanskog 151, povr{ine 32.00 m2, po~etna cijena 21.00 KM po m2 bez PDV-a, namjena: poqoprivred. apoteka, 13. poslovni prostor br. PR-26 u Bijeqini, Ul. Milo{a Crwanskog 153, povr{ine 23.00 m2, po~etna cijena 21.00 KM po m2 bez PDV-a, namjena: poqoprivred. apoteka, 14. poslovni prostor br. PR-28 u Bijeqini, Ul. Milo{a Crwanskog 157, povr{ine 19.00 m2, po~etna cijena 21.00 KM po m2 bez PDV-a, namjena: veterin. apoteka, 15. poslovni prostor br. PR-33 u Bijeqini, Ul. Save Kova~evi}a 18, povr{ine 29.00 m2, po~etna cijena 16.00 KM po m2 bez PDV-a, namjena: poqoprired. apoteka, 16. poslovni prostor br. PR-34 u Bijeqini, Ul. Save Kova~evi}a 16, povr{ine 27.00 m2, po~etna cijena 16.00 KM po m2 bez PDV-a, namjena: poqoprivred. apoteka, 17. poslovni prostor br. PR-37 u Bijeqini, Ul. Save Kova~evi}a 12, povr{ine 40.00 m2, po~etna cijena 16.00 KM po m2 bez PDV-a, namjena: ribara, 18. poslovni prostor br. PR-38 u Bijeqini, Ul. Save Kova~evi}a 10, povr{ine 32.00 m2, po~etna cijena 16.00 KM po m2 bez PDV-a, namjena: }evabxinica, 19. poslovni prostor br. PR-40 u Bijeqini, Ul. Save Kova~evi}a 6, povr{ine 33.00 m2, po~etna cijena 16.00 KM po m2 bez PDV-a, namjena: DVD klub, Licitacija gore navedenih poslovnih prostora }e se obaviti putem zatvorenih ponuda. Poslovni prostori se daju u zakup na period od 2 (dvije) godine, uz mogu}nost produ`ewa istog. Prijave na licitaciju zakupa mogu se podnositi od dana objavqivawa u javnom glasilu "Semberske novine" Bijeqina. Licitacija zakupa poslovnih prostora odr`a}e se: dana 20.03.2009. godine (petak) sa po~etkom u 12.00 ~asova, u prostorijama Uprave A.D "Komunalac", kanc. 7, u Bijeqini, u Ul. M. Crwanskog br. 7. Ponude, sa potrebnom dokumentacijom, se dostavqaju u zatvorenoj koverti DIREKTNO NA PROTOKOL Dru{tva (kanc 10), s obaveznom naznakom na koverti: A.D."KOMUNALAC" Bijeqina, Ul. M.Crwanskog br. 7, - prijava na licitaciju zakupa poslovnog prostora (navesti broj poslovnog prostora) - ne otvarati. Prijave sa potrebnom dokumentacijom se podnose zakqu~no sa danom 20.03.2009. godine (petak) do 11.00 ~asova, a otvarawe ponuda obavi}e se istog dana, kojoj mogu prisustvovati ponu|a~i. Za bli`e informacije, ukqu~uju}i i informacije o neophodnoj dokumenta ciji koju treba prilo`iti uz prijavu na licitaciju, zainteresovani se mogu informisati na Oglasnoj tabli AD "KOMUNALAC" Bijeqina, ili putem telefona 055/210-1147. AD "KOMUNALAC" Bijeqina v.d. direktora Dru{tva: Stoja Vuki}evi}, dipl.ecc.

A.D. VODOVOD I KANALIZACIJA Hajduk Stanka br. 20, Bijeqina 76000, Tel. +387-555-2226-4460, Faks +387-555-2 210-7751, E-maill: office@bnvodovod.com

VODA JE @IVOT Blagovremenim pla}awem Va{ih ra~una obezbje|ujete kvalitetno vodosnabdijevawe i zdravu vodu za pi}e!

Va{ AD ,,Vodovod i kanalizacija� Bijeqina


20

^ITUQE / OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 12. MART 2009.

Dana 28. februara 2009. godine navr{ilo se sedam godina od smrti na{e

Dana 28. februara 2009. godine navr{ilo se sedam godina od smrti na{e drage

CIJENA ^ITUQE 12 KM

MILANKE (Peri}) FILIPOVI] 1953-22002. Ne postoje rije~i tuge i bola koje osje}amo. Ni{ta i nikada ne mo`e ubla`iti i ni{ta nadoknaditi tvoj odlazak. Uvijek si sa nama.

Tvoji: sestra SAVKA, bra}a GORAN i ZORAN Dana 12. marta 2009. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti na{eg dragog

MILORADA VUJI]A-M MILE Qubav i sje}awe na tebe ni{ta ne mo`e da izbri{e i ugasi, jer su u na{im srcima u kojima ih s ponosom ~uvamo. Tvoji najmiliji: supruga JELA, k}erka ANA, sinovi @IVKO i MIROSLAV, zet @IKO, snaje GORDANA i VERA, unuci ALEKSANDAR, BRANISLAV, FILIP, MIHAJLO i PREDRAG.

mali Kupujem poqoprivredno zemqi{te (3-4 hektara), Bijeqina, Hase ili Qeqen~a. !: 065/521-278, 055/201-916 ***** Izdajem namje{ten stan u centru Bijeqine (zgrada Velting). !: 065/582-647 ***** Izdajem dvosoban stan u centru Bijeqine, kompletno namje{ten, na du`i period. !: 065/871-733 ***** ^uvala bih djecu ili stariju osobu u Bijeqini. !: 055/204-668 ***** Izdajem na neodre|eno vrijeme nov dvosoban stan sa velikom terasom na drugom spratu u Ulici Borisa Posterna br. 32. !: 055/201-656 ***** Izdajem pod zakup na du`e vrijeme salonski lokal u Ulici Du{ana Baranina br. 11 kod restorana Osmica pogodan za sve vrste djelatnosti. !: 055/201-656 ***** Prodajem ku}u u Mramoru kod Tuzle u centru. Mo`e zamjena za nekretnine u Bijeqini. !: 065/849-931, 055/206-351, 055/207-263, 061/195-609 ***** Prodajem 5.500 m2 zemqe kod

MILANKE (Peri}) FILIPOVI] 1953-22002. Suprug JOVAN, k}erke NADA i NEDA Prodajem stan veli~ine 70 m2 sa c.g. na petom spratu, postoji lift, u Ulici Milo{a Obili}a br. 51 (zgrada Ministarstva vodoprivrede). !: 065/600-130 Prodajem stariju ku}u sa pomo}nim objektima i obradivom zemqom, selo Batar, okolina Jawe. Zvati u ve~erwim satima. !: 021-6 6399-8834 Prodajem ku}u sa placem u Ulici Nikole Ma~ki}a. Povoqno. !: 055/202-214

oglasi

{kole u Ostoji}evu. Asfalt, javna rasvjeta, struja, gradska voda. Cijena po dogovoru. !: 065/886-535 ***** Prodajem luksuzno opremqen apartman 36 m2 na ZlatiboruObudojevica. Cijena po dogovoru. !: 055/210-250, 065/539-282 ***** Izdajem namje{ten lokal u Ulici 27 marta veli~ine 44,80 m2. !: 065/574-746, 065/512-993 ***** Potrebna stolarska radionica sa ma{inama-kombinirka i tra~na {lajfarica. !: 066/769-305, 065/849-931 ***** Izdajem namje{tenu ku}u u nasequ ,,Pet jezera’’, Bijeqina. !: 055/206-965 ***** Prodajem ,,audi 80’’, CL 1.3, 83. godi{te, benzin, registrovan do 01.02.2010. godine, cijena 1.600 KM. !: 065/991-728 ***** Prodajem jednosoban stan u Bijeqini 38 m2, drugi sprat u Ulici Cara Uro{a, novogradwa, odmah useqiv, svi papiri uredni. !: 065/711-171

4,5 X 8 CM

Vrijeme prolazi, ali na{a tuga i bol ostaju. Dok `ivimo mi, `ivje}e{ i ti u nama.

***** Izdajem na du`i period stan u ku}i u u`em centru grada, grijawe na struju ili ~vrsto gorivo, kablovska TV, poseban ulaz, pogodno za dvoje. !: 065/849-931 ***** Izdajem lokal povr{ine 65 m2 sa centralnim grijawem u Ulici Gavrila Principa broj 15. Povoqna cijena. !: 055/201-665, 065/164-343 ***** Izdajem objekat 470 m2 sa gara`om, tri dunuma zemqe u Ra~anskoj ulici u Bijeqini, pogodno za stanovawe i za razne privredne djelatnosti. !: 055/204-100 ***** Prodajem ku}u u Patkova~i veli~ine 8x8 m2 i 500 m2 placa, struja, voda i telefon. Cijena 65.000,00 KM. !: 068/946-132 ***** Prodajem plac veli~ine 434 m2 u Ulici Ar~ibalda Rajsa bb, preko puta silosa, dozvoqena gradwa. !: 061/959-468, 035/226-791 ***** Prodajem povoqno namje{ten dvosoban stan sa klimom i grijawem. !: 061/616-276

IZ MATI^NOG

UREDA

O D 0 4 . 0 3 . 2 0 0 9 . D O 1 1 . 0 3 . 2 0 0 9. g o d .

R O \ E N I OD 04.03.2009.DO 11.03.2009.GOD. Ak{amovi} Nata{a, k}i Dragana i Qubinke, Danilovi} Simo, sin Radenka i Radojke, Dmitra{inovi} Andrej, sin Radovana i Milice, \uki} Ratko, sin Radana i Milene, \uki} Mihajlo, sin Miqana i Vawe, \uri} Andrej, sin Borislava i Sawe, Hajdarbegovi} Bewamin, sin Nijaza i Mirele, Hidanovi} Peri} An|ela, k}i Senada i Tawe, Kalabi} Sa{a, k}i Sla|ana i Branislave, Markovi} Svetlana, k}i Dragana i Gordane, Mijatovi} Pavle, sin Aleksandra i Sande, Muratovi} Samir, sin Pa{age i Zorke, Osmanba{i} Ahmed, sin Edina i Sanele, Peji} Aleksandar, sin Spomenka i Milice, Rami} Gabrijela, k}i Sabrije i Ramze, Savi} Vuk, sin @eqka i Qiqane, Simi} Kristijan, sin Sr|ana i Jelene, Stojanovi} Milan, sin ^edomira i Mirjane, [oja Ma{a, k}i Nenada i Jelene, Teki} Dragan, sin Miodraga i Tereze, Tomi} Slavko, sin Mi}e i Tawe, Tula} Maja, k}i Save i Milke.

V J E N ^ A N I OD 04.03.2009.DO 11.03.2009.GOD. Eri} Bojan i Jovanovi} Maja, Capra Gianpiero i Jovanovi} Biqana, Ili} Ratko i Mio~evi} Nada.

U M R L I OD 04.03.2009.DO 11.03.2009.GOD. Bojana Simeunovi}, ro|. 1961, Vlado Blagojevi}, ro|. 1933, Obren Milanovi}, ro|. 1937, Radivoj Stanki}, ro|. 1938, Fatima [kuli}, ro|. 1933, Stana Medan, ro|. 1920, Milo Gligorevi}, ro|. 1936, Zvonimir Pavlovi}, ro|. 1943, \or|e \or|i}, ro|. 1924, Rabija Ze~evi}, ro|. 1950, @eqko Barbi{, ro|. 1976, Slobodan Tijani}, ro|. 1940, Qubica Terzi}, ro|. 1943, Mara Milinkovi}, ro|. 1941, Petar Jovanovi}, ro|. 1938, Svetislav Sekani}, ro|. 1933, Andrija Jovanovi}, ro|. 1932, Stana Kraji{nik, ro|. 1936, Velimir Popovi}, ro|. 1940. godine.

IME I PREZIME

TEKST

Atinska 2, Bijeqina


21

SEMBERSKE NOVINE 12. MART 2009.

Sport

Direktor 055 773 360 www.skalaradio.net

RADNIK IZNENADIO SLOBODU U NOVOM GRADU

RASPUCANI BIJEQINCI

bjedqivim trijumfom protiv Slobode u Novom Gradu (4:1) fudbaleri Radnika obradovali su svoje navija~e, pogotovo {to se ekipa Nikole Bale nije u pripremnom periodu iskazala na golgeterskom planu. Me|utim, kada je bilo najpotrebnije, strijelci Radnika su proradili i zabiqe`ili najubjedqiviji trijumf na proqetnoj prvoliga{koj premijeri. - Igra~i su na terenu odigrali ono {to smo se dogovarali u svla~ionici. Kada se tome doda i velika borbenost onda povoqan rezultat nije mogao ni izostati. Na vrijeme smo postigli prva dva pogot-

U

SLOBODA - RADNIK 1:4 STRIJELCI: 0:1 Marinkovi} (22, penal), 1:1 Kadi} (25), 1:2 Su{i} (51), 1:3 Vuji} (85), 1:4 Marinkovi} (89), stadion: "Mlakve", gledalaca: 150, sudija: Dragan Petrovi} (Bawa Luka), pomo}nici: Dragan Mejaki} i Boban Rosi} (Bawa Luka), `uti kartoni: Karanovi}, Keranovi}, Kova~evi}, Tica (Sloboda), Su{i}, Ga{evi}, Konculi} (Radnik). SLOBODA: Karanovi}, Tica, Jelisavac (od 90. Ga~i} ), B. @uji}, Keranovi}, Mar~eta (od 66. Vejnovi}), Kadi}, Ivan~evi}, Kova~evi}, Mazalica, [abi}. Trener Milorad In|i}. RADNIK: Avduki}, Trifkovi}, Nikoli}, Jevti}, Konculi}, \uri} (od 46. Vuji}), Pavi} (od 80. Vasi}), Ga{evi}, Marinkovi} Su{i} (od 88. Arnautovi} ). Trener Nikola Bala.

ka, a u fini{u utakmice kaznili smo sa jo{ dva gola poku{aj Slobode da otvorenom igrom do|e barem do jednog boda. I u proqetnom dijelu {ampionata igrali smo dobro na gos-

ODBOJKA[ICE KAKWA BOQE OD RADNIKA

BEZBOLAN PORAZ

kipa Radnika pora`ena je u posledwem kolu Premijer lige BiH na doma}em parketu od odbojka{ica Kakwa (1:3), ali to je jedan od onih poraza koji ne bole previ{e, jer su Bijeqinke mnogo ranije obezbijedile u~e{}e u plejofu. U doigravawe za prvaka BiH ekipa Radniak ulazi sa {este pozicije, a rival }e joj biti Kula Grada~ac koja je osvojila tre}e mjesto na prvenstvenoj tabeli. Prednost doma}eg terena pripada ekipi iz Grada~ca koja }e biti doma}in u slu~aju "majstorice". Ekipa Radnika bila je boqa samo u drugom setu, dok su preostala tri pripala kvalitetnijoj i iskusnijoj ekipi Kakwa.

E

RADNIK KAKAW

1 3

DVORANA: O[ "Knez Ivo od Semberije", gledalaca: 300, sudije: Adnan Muzur (Sarajevo) i Sr|an Barali} (Pale). RADNIK: Petri~evi}, Sekulovi}, Bobar, Tomi}, Koji}-\ \uri}, Tubi}, Sari}, \oki}, Staki}, Simi}. Trener Miroslav Mi}i}. KAKAW: Haxi}, @uki}, Haxihasanovi}, Gardovi}, Srebrenica, Sirotanovi},Mehi}, Bradara, Blagojevi}. Trener Merima Tosunbegovi}. Po setovima: 19:25, 25:23, 21:25, 15:25.

tuju}im terenima, a ova utakmica pokazala je da }e tako biti i tokom proqe}a, ka`e {ef stru~nog {taba Bijeqinaca Nikola Bala. U narednom kolu Radnik po-

Marketing 055 771 520 skala@rstel.net

Mirko Marinkovi}

novo igra u gostima, a doma}in im je ekipa Proletera u Tesli}u. Dvostruki strijelac u Novom Gradu Mirko Marinkovi} nada se jo{ jednom dobrom rezultatu. - Dobar start unio je u ekipu dodatnu dozu samopouzdawa pred utakmicu sa Proleterom. Radi se o ekipi koja se nalazi na drugoj poziciji prvenstvene tabele, ali bez obzira na to, vjerujem da mo`emo ostati nepora`eni, ka`e najboqi strijelac Radnika u ovom {ampionatu. Nakon pobjede u Novom Gradu Radnik se nalazi na tre}em mjestu sa 32 boda. Drugi je Proleter sa 33, a prvi Rudar Prijedor sa 38 bodova. T. N.

ODBOJKA[I RADNIKA TRIJUMFOVALI U BR^KOM

U PLEJ-OFU SA MODRI^OM U

utakmici posqedweg kola liga{kog dijela sezone odbojka{i Radnika savladali su Br~ko Jedinstvo u gostima sa maksimalnih 3:0 u setovima {to im je omogu}ilo da u zavr{nicu {ampionata u|u sa ~etvrte pozicije, pa }e se u prvom kolu plej-ofa sastati sa petoplasiranom Modri~om Optimom. S obzirom da su boqe plasirani na tabeli bijeqinski odbojka{i }e u prvom kolu plej-ofa imati prednost doma}eg terena, {to zna~i da }e biti doma}ini u eventualnoj majstorici. Izabranici trenera Darka Manojlovi}a su odli~nom irom i punom koncentracijom u zavr{nici setova pokazali da se vra}aju u pravu formu pred doigravawe u Premijer ligi BiH. Prvi i drugi set Bijeqinci su dobili istovjetnim rezultatom 26:24, a u tre}em im je bilo ne{to lak{e, jer su Br~acim dozvolilida osvoje 22 poena. Trijumfom protiv Radnika odbojka{i iz Br~-

kog mogli su se eventualno ugurati na {estu poziciju koja tako|e vodi u plej-of, ali nisu imali nikakve {anse protiv boqeg rivala, pa }e, kao sedmi tim na tabeli, morati da u~estvuje u plejauru, odnosno u borbi za opstanak u kojoj se jo{ nalaze i Qubiwe, Pelagi}evo i Bosna iz Kalesije. - Mi smo najboqe plasirani klub iz Republike Srpske u liga{kom dijelu {ampionata {to nije mala stvar s obzirom da smo u prvenstvo u{li sa podmla|enom ekipom. U plej-o ofu igramo sa Modri~om Optimom koju smu u liga{kom dijelu sezone dva puta savladali sa po 3:2 u setovima, ali to sada ne mora ni{ta da zna~i. U svakom slu~aju nastoja}emo da presko~imo prvu prepreku i na|emo se polufinalu plejofa {to bi i definitivno zna~ilo da se nalazimo me|u ~etiri najboqe ekipe u Bosni i Hercegovini, ka`e trener Bijeqinaca Darko Manojlovi}. T. N.

BR^KO JEDINSTVO - RADNIK 0:3 DVORANA: Gimnazije "Vaso Pelagi}", gledalaca: 150, sudije: Rado Kuzmanovi} (Modri~a) i Slavko Grgi} (Breza). BR^KO JEDINSTVO: Simiki}, Haxi}, Eminovi}, Traki}, Tatarevi}, Xinovi}, Huki~evi}, Mitrovi}, Vasiqevi}, Karamustafi}, Dragi~evi}, Kurti}. Trener Qubi{a Risti}. RADNIK: Novokmet, Vasi}, Kvrgi}, \oki}, Risti}, Jozi}, Vujanovi}, Tohoq, Vukovi}, Mili}evi}, Marinkovi}, ]ekli}. Trener Darko Manojlovi}. Po setovima: 24:26, 24:26, 22:25.


22

SPORT

SEMBERSKE NOVINE 12. MART 2009.

KO[ARKA[KI [AMPIONAT REPUBLIKE SRPSKE

PORAZI RADNIKA I PLUSA BRATUNAC - RADNIK 108:105

samnaesto kolo Prve ko{arka{ke lige RS donijelo je neuspjeh za oba bijeqinska prvoliga{a. U derbiju kola Radnik je poslije produ`etaka pora`en u Bratuncu od istoimene ekipe (105:108), a sli~na sudbina zadesila je i ko{arka{e Bijeqine Plusa koji su gostovali u Prijedoru i izgubili rezultatom 80:83. Po{to su i u odlo`enom 16. kolu koje je igrano sredinom prethodne sedmice tako|e do`ivjeli poraze (Radnik na svom parketu od Varde HE, a Bijeqina Plus u Fo~i od Sutjeske), obje ekipe su povarile polo`aj

O

(24:23, 21:26, 22:22, 22:18, 19:16)

DVORANA: Sportska u Bratuncu, gledalaca: 400, sudije: Kne`evi} (I. Sarajevo), Tomi} (Br~ko), Omba{i} (Doboj). BRATUNAC: Radi} 44, Bogi~evi}, Stjepanovi} 6, Ili}, Petri} 10, Tolj, Kova~evi} 24, Bucalo 2, Todorovi} 14, Stefanovi} 2, Mitrovi} 6. Trener Petar Arsenovi}. RADNIK: Pilipovi} 4, Savi}, Lonto{ 5, Medi} 5, Arki} 25, Borov~anin 34, \ur|evi}, Kova~evi}, Danilovi} 15, Soji} 13, Kecman 4. Trener Igor Mihajlovi}.

na tabeli. To se posebno odnosi na Radnik koji ima seriju od tri uzastopna poraza, pa je time ozbiqno doveo u pitawe u~e{}e u plej-ofu, iako je izgledalo da su Bijeqinci siguran u~esnik u

doigravawu. Iako su pora`eni u Bratuncu ko{arka{i Radnika su jo{ jednom pokazali da u ovoj sezoni pru`aju boqe igre u gostima nego u svojoj dvorani. Mnogo iskusnija ekipa Bratunca sti-

MALO I WEGOVIH 34 POENA: Vedran Borov~anin

gla je do pobjede tek u produ`etku, po{to je nakon regularnih 40 minuta rezultat glasio 89:89. Najefikasniji igra~i u doma}oj ekipi bili su nekada{wi prvotimci Radnika Radi} sa 44 i Kova~evi} sa 24 poena, a u ekipi gostiju najvi{e poena dali su Borov~anin 34 i Erki} 25. Neizvjesno je bilo i u Prijedoru, gdje je Bijeqina Plus odigrala dobru utakmicu, ali su bodovi ipak pripali Prijedor~anima. Nakon 18. kola Radnik se nalazi na petom mjestu prvenstvene tabele sa 29 bodova, dok je Bijeqina Plus deveta sa 24 boda. T.N.

RUKOMETA[I BIJEQINE USPJE[NI U GRA^ANICI

USPJELA GENERALKA U

,, ,,SEMBERIJA DRUGA K PRVENSTVO REPUBLIKE SRPSKE U SJEDE]OJ ODBOJCI

lub sjede}e odbojke "Semberija" iz Bijeqine zabiqe`ila je proteklog vikenda va`nu pobjedu u Isto~noj grupi {ampionata Republike Srpske po{to je savladala ekipu Dervente sa 3:1 (25:23, 25:23, 18:25, 25:23). Zahvaquju}i ovom trijumfu Bijeqinci se ponovo nalaze na drugoj poziciji na tabe-

li "istoka" s velikim izgledima da izbore u~e{}e u plej-ofu. Proteklog vikenda Magli} je savladao Lakta{e, tako|e sa 3:1 u setovima, a Doboj Gra|a promet bio je boqi od Veterana rezultatom 3:0. Na prvom mjestu grupe "istok" nalazi se Doboj GP sa 24 boda, druga je Semberija sa 16, tre}i Lakta{i sa 15, ~etvrta

Derventa sa 13, peti Magli} sa 9, a {esti Veteran sa sednim bodom. U zapadnoj grupi na liderskoj poziciji nalazi se Bawa Luka sa 27, ispred Kozare Prijedor sa 16, Kne`eva sa 15, Borca i Prijedora sa 9 i Kraji{nika sa 2 boda. Borac i Kozara Prijedor imaju po utakmicu mawe T. N. odigranu.

najva`nijoj provjeri pred nastavak {ampionata Prve rukometzne lige RS, ekipa Bijeqine savladala je u Gra~anici lidera rukometne lige F BiH. Iako su igrali bez trojice izuzetno va`nih igra~a Miomira Trifkovi}a, Novice Risti}a i Igora Stanivuka Bijeqinci su nadigrali ekipu Gra~anice i najavili da }e igrati va`nu ulogu u raspodjeli vode}ih pozicija u nastavku rukometnog {ampionata RS. Na ovoj utakmici dobrom igrom iznenadio je mladi Milo{ Xoli} koji je odigrao na poziciji lijevog beka i postigao sedam golova. - I na ovoj utakmici pokazali smo da smo dobro iskoristili pripremni period i da imamo snage da se upustimo u borbu za {ampionsku titulu. Spremni putujemo u Bawa Luku gdje nas u prvom kolu nastavka {ampionata o~ekuje ekipa Kosiga, ka`e predsjednik RK Bijeqine magistar Sa{a Mi~i}. T. N.

Radi{a Josipovi}

GRA^ANICA BIJEQINA (16:15)

27 30

DVORANA: U Gra~anici, gledalaca: 50, sudija: Ahmet Ja{i} (Gra~anica), sedmerci: Gra~anica 4 (3), Bijeqina 3 (2), iskqu~ewa: Gra~anica deset, Bijeqina 16 minuta. GRA^ANICA: M. Mulahalilovi}, Mehanovi}, Salki} 14, Bajramovi} 1, Xafo, \uli} 1, Grbi}, Osmanhoxi} 7, Hasi}, Giroti} 3, Br|anovi} 1, A. Mulahalilovi}. Trener Mirsad Gopo. BIJEQINA: D. Risti}, Jovanovi}, Sirar 1, [qivi} 3, Div~i} 2, Mi{i}, Quboja 2, Xoli} 7, S. Risti} 1, Mi~i} 7, Tatomirovi} 7. Trener Radi{a Josipovi}.

ODIGRANO PRVO PROQE]NO KOLO DRUGE FUDBALSKE LIGE REPUBLIKE SRPSKE

PODRIWE KAO MINHENSKI BAJERN Podriwe u Jawi savladalo Mladost iz Rogatice sa visokih 7:1, dok je u semberskom derbiju golom Niki}a u fini{u utakmice proleter savladao Mladost iz Velike Obarske...

tart drugoliga{kog karavana u grupi "istok" obiqe`ilo je Podriwe koje je iz Jawe ispratilo ekipu Mladosti iz Rogatice sa ~ak sedam golova (7:1). Semberski derbi izme|u Proletera i Mladosti iz Velike Obarske, odigran u Dvorovima, zavr{en je minimalnom pobjedom (1:0) doma}ina, a jedini pogodak postigao je Zoran Niki} u 85. minutu udar-

S

cem glavom nakon centar{uta Ostoji}a. Strijelci na utakmici u Jawi za doma}u ekipu bili su Haxi} i Gruji~i} po dva puta, M. Arnautovi}, Sajtanovi} i Meri}, dok je jedini pogodak za ekipu iz Rogatice postigao Kula{evi} u fini{u utakmice. Preostala dva drugoliga{a iz Semberije igrala su u gostima i oba su pretrpjela poraze. Jedinstvo iz Broca gostovalo

je u Nevesiwu gdje je doma}a ekipa Vele`a slavila sa 2:0, dok je Gorica iz Pu~ila pora`ena u Dowem [epku od ekipe Napretka sa 2:1. Golove za Vele` protiv ekipe iz Broca postigli su Petkovi} u prvom i Milo{evi} u drugom poluvremenu. Vode}i gol za Napredak protiv Gorice postigao je Karaman u 32. minutu, a na 2:0 pove}ao je deset minuta kasnije Obrenovi}. Po~asni pogodak

za Goricu postigao je u 76. minutu Andri}. Utakmice prvog kola proqetnog dijela prvenstva Romanije - Podriwe (T) i Vlasenica - Rudar iz Ugqevika su odlo`ene, a po{to je Han Pijesak zbog besparice odustao od daqeg takmi~ewa i nejgovi rezultati izbrisani tabela je donekle promijenila izgled. Od semberskih klubova najboqe je plasirana Mladost iz

Velike Obarske koja je tre}a sa 28 bodova, dok je Podriwe ~etvrto, a Proleter peti sa po bodom mawe. U dowem dijelu tabele nalaze se Gorica iz Pu~ila i Jedinstvo iz Broca. Idu}eg vikenda Gorica je doma}in [ekovi}ima, Mladost iz Velike Obarske Vele`u, a Jedinstvo Romaniji. Podriwe gostuje u Ugqeviku, dok je Proleter gost ekipi MladoT. N. sti iz Rogatice.


HRONIKA

SEMBERSKE NOVINE 12. MART 2009.

23

PROTEKLOG VIKENDA U BIJEQINI ODR@ANA JO[ JEDNA SMOTRA RITMI^KIH PLESOVA

GRACIOZNO! dvorani Sredwo{kolskog centra u Bijeqini u pro{lu subotu je odr`an Peti open kup grada Bijeqine u ritmi~kim plesovima, na kome je u~estvovalo 730 takmi~ara iz 21 plesnog kluba iz BiH, Srbije, Crne Gore, Ma|arske, ^e{ke, Rusije i Rumunije. Organizator ovog takmi~ewa, koje se organizuje po drugi put u ovoj godini u okviru "Bijeqina dens festivala" je Plesni klub 101. Osniva~ i vlasnik Kluba, Stojadin Kne`evi} ka`e da su na ovom velikom me|unarodnom takmi~ewu bili zastupqeni plesa~i svih uzrasnih kategorija. - U godini kada obiqe`avamo 25 godina postojawa na{eg kluba, za nas je ovo bio veliki profesionalni izazov. Iz na{eg kluba prisutno je ~ak 156 takmi~ara, ali tu je i 140 takmi~ara iz Plesnog kluba "Bolero" iz Bawaluke, pedesetak

U

takmi~ara iz trebiwskog "Marisa" i isto toliko iz nik{i}kog "Matriksa". U pitawu je takmi~ewe u modernim plesovima sa elementima ritmi~ke gimnastike. Op{tinska uprava nas je pomogla za 2000 KM, a za kompletno takmi~ewe bilo je neophodno obezbijediti oko

10.000 KM. Finansijski nas je podr`alo nekoliko privatnih bijeqinskih preduze}a, kojima ovom prilikom izra`avamo zahvalnost, jer su procijenili da su i ovakve kulturne manifestacije neophodne na{em gradu, rekao je Stojadin Kne`evi}. Q.Q.

,, ^LANOVI GRUPE ,,LEGENDE , POVODOM OSMOG MARTA ODR@ALI SVOJ DESETI KONCERT U NA[EM GRADU

NAJQEP[I POKLON BIJEQINKAMA ajqep{i poklon, onaj osmomartovski, dobile su `ene u Bijeqini na koncertu "Legendi". Ve} deseti put, ka`e Ivan Milinkovi}, "Legende" nastupaju u Bijeqini i dru`e se s ovda{wom publikom. - Odu{evqeni smo atmosferom i do~ekom ovde u Bijeqini. Kad pevate pred punom salom i kad znate da ve}ina qudi pevu{i zajedno s vama i da poznaju skoro sve tekstove na{ih pesama, onda morate dati maksimum na sceni. Nakon izlaska iz Beograda na autoput, za kratko vreme sti`emo u Bijeqinu. Na carini nas pitaju: "Gde su vam instrumenti", a mi, u {ali, ka`emo da su instrumenti ovde ostali, jer ~esto dolazimo. Pevali smo u Doboju i interesovawe je bilo ogromno. Ubudu}e }emo organizovati vi{e koncerata i ovde u Bijeqini, kako bi svi mogli u}i u salu. Milinkovi} ka`e da ga qubav prema umjetnosti i publici koja sve to prihvata s odu{evqewem, jednostavno uznosi u poslu

N

kojim se ve} dugo bavi. Zoran Da{i} ka`e da su "Legende" do sada organizovale vi{e od 1300 koncerata i da su nastupali na svim kontinentima. - Dok ima publike, bi}e i nas. Sve dok imamo kome da pevamo, peva}emo. @ivimo od pesme i za pesmu. Nadamo se da }e i ova na{a pri~a trajati jo{ barem jednu deceniju. Ovo je setna, sentimentalna, evergrin muzika. Mi pevamo ono {to bi ve}ina qudi htela da ~uje od svojih voqenih. Neki to ~uju od wih, neki naj~e{}e ne ~uju. Tu smo da probudimo i emocije. Da{i} ka`e da na koncerte u Australiji, Americi i Kanadi na{i qudi na koncerte dovode i svoje prijateqe Amerikance, Kana|ane, Australijance, da se pohvale muzikom iz svoje zemqe. U Stokholmu je bilo puno [ve|ana na koncertu koji svoje zadovoqstvo onim {to su ~uli nisu izra`avali aplauzima, ve} lupkawem nogom u pod. U svakom podnebqu qudi vole dobru muziku i na razli~ite na~ine ispoqavaju svoje odu{evqewe. E.S.N.

HUMANITARNI KONCERT U GIMNAZIJI

POMO] MIRI DELI]

~enici bijeqinske gimnazije, zajedno sa svojom profesorkom Anom Kne`evi}, organizovali su humanitarni koncert na kome su prikupili dio novca za tro{kove lije~ewa nepokretne djevojke Mire Deli} iz Lopara. - U~enici su prikupili oko hiqadu maraka. Koncertu prisustvuju wihovi roditeqi i profesori, te o~ekujemo da }e taj iznos biti i ve}i. Poku{ali smo da pove`emo solidarnost sa u~eni~kom vje{tinom u muzicirawu i da i na ovaj na~in pomognemo Miri Deli}, sa onoliko sredstava koliko mi mo`emo izdvojiti, izjavila je direktorka Gimnazije "Filip Vi{wi}", Dobrila \ukanovi}.

U



690