Issuu on Google+

www.semberske.com

e-mail: semberske@spinter.net

SEMBERSKE NOVINE 19. FEBRUAR 2009. ! GODINA 30 ! BROJ 687 ! CIJENA 1,00 KM

L I S T

G R A \ A N A

O P [ T I N E

B I J E Q I N A

TV PRAVA, PREVODI, MARKETING TITLOVANJE, SINHRONIZACIJA

055 240 100

ZIMA SE NE [ALI!

FILIJALA BIJEQINA


Radna jedinica BIJEQINA 76300 BIJEQINA . [ABA^KIH \AKA . PO[TANSKI FAH BP. 18 TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-2 211 456 TELEFAKS: 209-0 082, DIREKTOR: 209-4 426, TEHN. DIR.: 209-4

PO[TOVANI POTRO[A^I ELEKTRI^NE ENERGIJE! RACIONALNOM POTRO[WOM I REDOVNIM PLA]AWEM UTRO[ENE ELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETE ISKQU^EWA, ^IME ^INITE USLUGU I

SEBI I NAMA.

S p o{tt ovawem, Elektt rodiss t ribb u cija Bijeqina

D.O.O. LEDER Bijeljina www.leder-bn.com E-mail: leder@rstel.net Ul. Nikole Tesle br. 2 Tel/fax: 055/212-303 055/212-302

Butik: Italijanska modna obu}a Ul. Gavrila Principa br.5 Tel: 055/206-107

Klaonica Ljeljen~a: Tel: 055/255-355 Fax:055/255-237

NOVO! Maloprodajni objekti u Bijeljini: 1. Ul. Gavrila Principa 11 tel: 055/213-223 2. Ul. Dušana Baranjina 29 tel: 055/213-216

MODA RUGGI, BRUNELLA, ROSINA, MARIO BRUNI, MORESSI

OBU]A:

ODJE]A KREATORA IRENE GRAHOVAC

Direktor.........055 209 759 Centrala.........055 201 342 Komercijala...055 211 854 Fax.................055 201 445 Ul. Baje Pivljanina bb


SA TRAKE DOGA\AJA

SEMBERSKE NOVINE 19. FEBRUAR 2009.

3

UKRADENI RA^UNARI

U FOKUSU ULI^NA AKCIJA OMLADINSKE GRUPE HELSIN[KOG ODBORA ZA QUDSKA PRAVA U REPUBLICI SRPSKOJ

UKAZUJEMO NA PROBLEME I TRA@IMO RJE[EWE

Nepoznati provalnici provalili su u no}i izme|u 15. i 16. februara u prostorije Mikrokreditne organizacije "Mi Bospo", koje se nalaze u Ulici Srpske dobrovoqa~ke garde u Bijeqini i tom prilikom odnijeli su dva procesora i jedan monitor, ukupne vrijednosti oko 2000 KM. Policija je izvr{ila uvi|aj.

NA^ELNIK OP[TINE BIJEQINA

MI]O MI]I] SEBI SMAWIO PLATU!

Ekonomska situacija u BiH nije na zavidnom nivou. Nezaposlenost se kre}e izme|u 20 i 35 procenata. Ovo pogoduje {irewu rada na crno i drugim ne`eqenim posqedicama. Postoje}e institucije koje bi se trebale baviti problemom zapo{qavawa mladih qudi, pokazale su se kao neefikasne, te se zbog toga mladi qudi ne obra}aju nadle`nim dr`avnim institucijama. Mladi u Bosni i Hercegovini se nalaze i te{koj i nezavidnoj situaciji, istakli su na letku koji su u uli~noj akciji dijelili prolaznicima ~lanovi Omladinske grupe Helsin{kog odbora za qudska prava u Republici Srpskoj u utorak, 17. februara u periodu od 13 do 14 ~asova. - Realizujemo projekat koji se zove ,,Osam (ne)rje{ivih’’ u sklopu kog prvo ukazujemo na najve}i problem, a to je nezaposlenost, ka`e koordinator Omladinske grupe, Isidora Radovi} navode}i da su u bijeqinskom Birou za zapo{qavawe dobili, kako ka`e, {okantne podatke. Naime, alarmantno je upozorewe veliki broj visokoobrazovanih mladih qudi koji nisu zaposleni i koji jo{ nemaju radnog iskustva. Po tim podacima, bez radnog iskustva je 4423, a sa radnim iskustvom 1855 mladih, {to je ukupno 6278. Toliki broj omladinaca koji su nezaposleni na podru~ju op{tine je zaista jako zabriwavaju}i podatak, upozoravaju ~lanovi Omladinske grupe. M.R.

a~elnik op{tine Bijeqina Mi}o Mi}i} donio je odluku o umawewu svoje plate za 10 odsto, predlo`iv{i da to isto urade i wegovi saradnici ~ija je plata ve}a za 2000 KM. - To smatram prevashodno moralnom obavezom, jer `ivimo u te{kom vremenu i u uslovima u kojima obi~an ~ovjek jedva pre`ivqava. Tra`i}u da ta sredstva budu usmjerena u humanitarne svrhe i onima kojima su najpotrebnija, jer samo tako vidim smisao odluke koju sam donio, navodi se u saop{tewu za javnost i nagla{ava da se ovakav gest ne preduzima zarad strana~kih i politi~kih razloga, ve} treba da predstavqa dio ukupne odgovornosti politi~ara i funkcionera prema gra|anima. Sve ostalo su manipulacije i poku{aj prikupqawa jeftinih politi~kih poena koji se, kao takvi, jedino mogu razumjeti u politi~kim kampawama, navodi se u saop{tewu za javnost.

N

ZIMSKA SLU@BA

SVI PUTEVI SU PROHODNI

Jasna poruka mladih...

i{a koja je po~ela da pada u ve~erwim satima, u utorak, polako je prelazila u snijeg koji je sve intenzivnije padao, te prije pono}nog sata zabijelio Semberiju, kada su i radnici Zimske slu`be punom parom krenuli u akciju ~i{}ewa putne mre`e. Vozila preduze}a ,,Bijeqina put’’ krenula su da ~iste snijeg u zoni wihove odgovornos-

K

ti, a to su svi magistralni i regionalni putevi, kao i oko 30 posto gradskih ulica. S obzirom da snijeg neprestano pada, motori vozila Zimske slu`be se ne gase, a putne pravce tokom prvih 12 sati neprekidnog padawa snijega, kako saop{tavaju iz ovog preduze}a, prelazili su po 2, 3 ili ~ak ~etiri puta. Osim uklawawa snijega, ,,Bijeqina put’’ AD je jedino pre-

SEMBERSKE NOVINE

duze}e koje ima opremu za posipawe puteva, te osim wihove zone odgovornosti, po pozivu interveni{u i na drugim putnim pravcima ukoliko se za to poka`e potreba. I ekipe preduze}a DO ,,Radi{a’’ tako|e su na terenu. ^iste gradske trgove, kolovoze i trotoare za koje su zadu`eni. Ka`u, imaju potrebnu mehanizaciju za uspje{nu borbu sa snijegom. M.R.

Glavni i odgovorni urednik: Verica ZELENOVI], tel: 222-590 * Direktor: Qubo QUBOJEVI], tel: 202-126 * Zamjenik gl. i odg. ,, urednika: Todor NIKOLI] * List gra|ana op{tine Bijeqina * Osniva~: Skup{tina op{tine Bijeqina * Izdava~: JIP ,,SIM Bijeqina, Atinska 2, tel. (055) 202-621 * Ure|uje: Redakcijski kolegijum * Fotografija: Bo`idar MILO[EVI] * Faks: (055) 202-126 * @iro-ra~uni: 554-001-00000175-41 (Pavlovi} banka), 555-001-0000865985 (Nova banka) * Cijena lista za inostranstvo je dvostruko ve}a, plus po{tarina * [tampa: NIGD ,,Dnevne nezavisne novine,, Bawa Luka * Rukopisi i fotografije se ne vra}aju * Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-250/95. od 3. jula 1995. godine list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 105.


4

AKTUELNOSTI

SEMBERSKE NOVINE 19. FEBRUAR 2009.

JAVNA RASPRAVA O NACRTU ZAKONA O TERITORIJALNOJ ORGANIZACIJI RS

BIJEQINA TREBADA IMA STATUS GRADA acrtom zakona o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske utvr|uje se teritorijalna organizacija Republike Srpske, uz zadr`avawe postoje}eg broja op{tina i gradova, 61 op{tine i dva grada, te se utvr|uju uslovi za budu}e eventualne teritorijalne promjene. Uvodi se registar naseqenih mjesta i katastarskih op{tina, izjavila je Milanka [opin, ~lan radne grupe za izradu Nacrta zakona o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske na javnoj raspravi koja je organizovana u Bijeqini. U javnoj raspravi u~estvovali su predstavnici devet op{tina sa podru~ja ove regije, Bijeqine, Ugqevika, Lopara, Mili}a, Vlasenice, [ekovi}a, Zvornika i Srebrenice. Milanka [opin ka`e da se trenutno koristi zakon iz 1994. godine koji je u oblasti teritorijalne organizacije do sada mijewan {est puta. Pojedina rje{ewa, koja se odnose na nazive nekih op{tina, prestala su da va`e na

N

osnovu odluke Ustavnog suda BiH. Status grada, istaknuto je u raspravi, a tu inicijativu Skup{tina op{tine Bijeqina pokrenula je u decembru 2004. godine, sti~e se posebnim zakonom. - U redovnoj zakonskoj pro-

U oblasti teritorijalne organizacije koristi se Zakon iz 1994. godine, tvrdi Milanka [opin ceduri vr{i se analiza i priprema elaborat o opravdanosti promjene. Mi }emo sada verifikovati tu mogu}nost u nacrtu zakona, a trenutno imamo dva koncepta grada, kao {to je Isto~no Sarajevo, koji

CRPNE STANICE [TITE USJEVE

Zbog pove}anog vodostaja rijeke Save u wivama iza odbrambenog nasipa od poplava pojavile su se podzemne vode, pa je poja~an rad crpnih stanica kako bi bili spaseni usjevi... ajve}a crpna stanica pored rijeke Save u Brocu u korito rijeke prebacuje osam kubnih metara vode u sekundi, a u rad su ukqu~ene dvije od pet turbina kako bi bio smawen nivo podzemnih voda na wivama sa usjevima. Sli~no je organizovan rad i u drugim crpnim stanicama pored ove rijeke u bijeqinskoj op{tini koje, sve zajedno, od podzemnih i povr{inskih voda {tite vi{e od trideset hiqada hektara oranica. - Crpna stanica u Brocu mre`om kanala odvodi vi{ak vode sa blizu 12.000 hektara i ve} vi{e od mjesec dana neprestano radi, ka`e Miodrag Krsti}, rukovalac ove stanice. Povr{inske i podzemne vode nakon obilnih ki{a i pove}awa vodostaja rijeke Save javqaju se u brojnim udolinama, a biv{im semberskim mo~varama privedenih kulturi nakon komasacije.

u svom sastavu ima vi{e op{tina i Bawaluke, koja u svom sastavu nema vi{e op{tina. Govore}i o malim op{tinama, koje gotovo da i nisu ekonomski samoodr`ive i neophodna im je pomo} Vlade Republike Srpske, Ostoja Kremenivi}, ~lan radne grupe

N

Te povr{ine sada se obra|uju, a jesenas su, uglavnom, zasijane p{enicom, je~mom i tritikaleom, pa ako bi se voda du`e zadr`ala na wima usjev bi uginuo. - Stalno pratimo vodostaj rijeke Save koji je jo{ uvijek ispod nivoa od 6,5 metara kada se organizuje redovna odbrana od poplava, a po koli~ini vode koja sistemom kanala stigne do nas odre|ujemo koliko }e turbina raditi. Za sada uspjevamo da za{titimo usjeve, napomiwe KrT.S.N. sti}.

koja je radila na izradi ovog zakona, rekao je da se postojawe takvih op{tina opravdava i politi~kim razlozima, u smislu zadr`avawa stanovni{tva na odre|enoj teritoriji.

- Prilikom rasprave o strategiji teritorijalnog razvoja RS, koja }e uskoro uslijediti, svi gra|ani }e biti u prilici da daju svoje mi{qewe i inicijative o funkcionisawu lokalne samouprave i na regionalnom nivou. Regionalni centri bi trebalo u budu}nosti da dobiju potpuno novu ulogu, ali se i od lokalnih zajednica, op{tina, o~ekuje da same pokrenu unutra{wu decentralizaciju i da otvore brojna prakti~na pitawa koja se odnose na zadovoqewe potreba gra|ana, rekao je Kremenovi}. Predsjednik Skup{tine op{tine Bijeqina, Dragan \ur|evi} izjavio je da problem teritorijalne organizacije i funkcionisawa lokalne samoprave treba posmatrati i kroz wihovu ekonomsku samoodr`ivost. Pogre{nim koceptom privatizacije brojna strate{ka komunalna preduze}a izvu~ena su iz nadle`nosti lokalne zajednice, iako obavqaju djelatnosti koje su iskqu~iva i nasu{na potreba gra|ana koji `ive u tim lokalnim zajednicama.

Vlado Simeunovi} je naglasio da se se inicijativa op{tine Bijeqina o dobijawu statusa grada, u kojoj trenutno ima registrovanih oko 94.000 bira~a, ne smije skretati na marginu, ve} se mora ozbiqno razmotriti. - U Bijeqini imamo naseqa, kao {to su Dvorovi, Crwelovo i Jawa, koji imaju vi{e stanovnika nego ve}ina op{tina u Republici Srpskoj. ^ak je i ekonomski kapacitet tih naseqa zna~ajniji nego u nekim op{tinama. Sa svojim ekonomskim i obrazovnim potencijalom, sa oko 10.000 studenata, razvijenom infrastrukturom, Bijeqina bi trebalo da dobije status grada. Dragan Vuji}, savjetnik na~elnika op{tine Bijeqina za pravna pitawa naglasio je da bi u novom zakonu trebalo konkretnije razraditi i urediti proceduru za sticawe statusa grada, te da bi se nakon pet godina neko u resornom ministarstvu ili u Vladi Republike Srpske morao udostojiti i ponuditi bilo kakav odgovor na proslije|enu iniE.S.N. cijativu.

SLAVA BORA^KE ORGANIZACIJE U BIJEQINI

NA[A OP[TINA IMA RAZUMIJAVAWA U

prisustvu sve{tenstva, najvi{ih zvani~nika op{tine Bijeqina i velikog broja gostiju lomqewem slavskog kola~a ~lanovi Op{tinske Bora~ke organizacije Bijeqina u motelu "Neno" obeqe`ili su svoju krsnu slavu ,,Sveta tri jerarha’’. - Slavu obiqe`avamo u nimalo povoqnim uslovima i vremenu koje je izuzetno te{ko, ne samo za bora~ku populaciju i ratne invalide, ve} i za cjelokupno dru{tvo, rekao je Milorad Pani}, predsjednik Skup{tine Bora~ke organizacije Bijeqina. - Na{e ~lanove prate mnoge neda}e, po~ev od mnogobrojnih zdravstvenih i materijalnih problema, pa do statusnih, jer mnogi nas zaboravqaju i ne ispuwavaju svoja obe}awa. Moram da istaknem dobru saradwu sa SO Bijeqina, koja nam nesebi~no poma`e u realizaciji mnogih projekata. Posebno smo

zadovoqni postignutim u pro{loj godini kada smo uselili porodice u 22 stana u Jawi i Amajlijama, a u ovoj godini }emo uz pomo} Vlade Republike Srpske i na{e op{tine, sagraditi 36 stambenih jedinica u Amajlijama i ~etiri u Jawi za invalide od prve do ~etvrte kategorije. ^esto su na{e `eqe i mogu}nosti pra}ene mnogim problemima, ali smo na kraju ipak zadovoqni, jer zacrtane ciqeve uspijemo da ostvarimo i pomognemo na{im borcima. Prema procjenama, na na{em podru~ju ima oko 18000 boraca,

ali je broj registrovanih daleko mawi. U toku je i kategorizacija, kako bismo dobili preciznije podatke, a samim tim i priliku da pomo} do|e do onih kojima je i najpotrebnija. Zbog toga je ovaj dan prilika da se malo opustimo i uz dru`ewe i neobavezne razgovore boqe se upoznamo sa problemima na{ih ~lanova, jer su nam solidarnost i razumijevawe neophodni u prevazila`ewu mnogih te{ko}a koji su pred nama, naro~ito na putu o~uvawa nacionalnog identiteta i otaxbine, naglaS.\. {ava Pani}.


POLITIKA

SEMBERSKE NOVINE 19. FEBRUAR 2009.

5

TRIBINA SAVEZA NEZAVISNIH SOCIJALDEMOKRATA U BIJEQINI

SRPSKA KAO FEDERALNA DR@AVA! P redsjednik SNSD-a, aktuelni premijer Milorad Dodik izjavio je na javnoj tribini, odr`anoj u subotu, 14. februara u sali Gradskog bioskopa u Bijeqini, da }e na narednom sastanku trojice lidera u Mostaru iznijeti stav da bi BiH trebalo da bude definisana kao savez dr`ava sastavqen od federalnih dr`ava. Dodik je pojasnio da bi RS u tom slu~aju bila jedna federalna dr`ava u okviru tog saveza koja bi imala svoja prava i ovla{tewa. - Mi imamo jasan prijedlog BiH kao savez dr`ava, s tim da federalne dr`ave imaju, naprimjer, pravo da uspostavqaju diplomatske odnose po pitawima za koja su nadle`ne. Time ne bi bila dovedena u pitawe ustavna pozicija BiH. Mi podr`avamo Dejtonski sporazum i sve wegove odredbe,a ako neko `eli da razgovaramo o usdtavnim promjenama, ovo je na{ stav i pristup. RS ima svoju Skup{tinu, Vladu, predsjednika, donosi zakone, suvereno odlu~uje o mnogim pitawima i iole obrazovan ~ovjek mo`e vidjeti da je RS federalna dr`ava u okviru BiH, naglasio je Dodik. On je ocijenio da bi takav savez dr`ava u BiH bio dobra mjera za uva`avawe sva tri naroda i svih koji `ive u woj, te da bi bila obezbije|ena sloboda kretawa, jedinstveno tr`i{te i jedna moneta. Prema Dodikovim rije~ima, savez dr`ava

imao bi zajedni~ku vojsku i neophodne nadle`nosti,a shodno interesu EU, u okviru zajedni~kih institucija bila bi pravqena koordinacija za ono {to se zove Evropska unija. Dodik je istakao da bi na taj na~in bila sa~uvana i BiH, a istovremeno bi bila izgra|ena mo}na i jaka RS sa nepromijewenom teritorijom, koju ima i sada, a ne ona kojom se spekuli{e i podme}u neke regije koje zbuwuju narod. Nema nijednog razloga da se sumwa u druga~ija razmi{qawa o statusu RS, poru~io je Dodik. Neboj{a Radmanovi}, predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH i predsjednik izvr{nog odbora SNSD-a, rekao je da politi~ari u BiH, uglavnom oni koji sjede u Sarajevu, svojim potezima vra}aju BiH unazad i udaqavaju je od Evropske unije. - Pojedini politi~ari stalno razmi{qaju o BiH u pro{los-

ti, vra}aju}i je unazad, umjesto da razmi{qaju o budu}nosti. Op{ta je saglasnost da BiH jeste na putu ka EU, ali uvijek postoje neki koji bi htjeli da je skrenu s tog puta, upozorio je Radmanovi}, nagla{avaju}i da bi bilo logi~no da se kancelarija OHR-a u narednom periodu transformi{e u kancelariju specijalnog predstavnika EU u BiH. - Mi nismo potpuno suvereni u BiH, sve dok ovdje postoji OHR. Bezvizni re`im i biometrijski paso{i ne trebaju politi~arima, ve} gra|anima. Me|utim, pojedinci stalno lobiraju da me|unarodna zajednica i daqe ostane ovdje, poku{avaju}i na taj na~in da realizuju neke svoje ratne ciqeve. Mi ne}emo dozvoliti uspostavqawe centralizovane BiH, kao {to ne}emo dozvoliti ni da se ugrozi cjelovitost RS. Moramo se rije{iti naredbodavne uloge me|unarodne zajednice u BiH i

stranih sudija i tu`ilaca, poru~io je Radmanovi}. Nikola [piri}, predsjedavaju}i savjeta ministara BiH i potpredsjednik SNSD-a naglasio je da se privreda RS i BiH u narednom periodu moraju suo~iti sa izazovima svjetske ekonomske krize, naglasiv{i da su ispred nas dvije te{ke godine. - Sa~uvali smo povjerewe komercijalnih banaka, koje je bilo naru{eno. Aspirinom ne mo`emo djelovati protiv karcinoma. U ovakvim kriznim situacijama siroma{ni pla}aju najve}u cijenu. Nama je, u naporima da prevazi|emo negativne posqedice krize, neophodna podr{ka svih gra|ana i zbog toga apelujemo na jedinstvo, poru~io je [piri}. Predsjednik vlade RS, Milorad Dodik izjavio je na tribini u Bijeqini da je Republika Srpska ekonomski i politi~ki samoodr`iva i da }e Vlada RS, dono{ewem niza mjera za spre~avawe i ubla`avawe efekata svjetske finansijske krize u~initi maksimum, kako bi negativni uticaji {to mawe pogodili RS. - Republika Srpska ima oko milijardu maraka raspolo`ivog kapitala i od toga ~ak oko 600 miliona maraka ~eka na razvojne programe. U ekonomskoj krizi je kompletan svijet, pa i BiH. Mi moramo spremno prihvatiti taj krizni talas i poku{ati da platimo {to mawu cijenu, rekao je Dodik. E.S.N.

SRPSKI RADIKALI PROSLAVILI SVETA TRI JERARHA

ZA JEDINSTVO SRPSKOG NARODA S

veta tri jerarha - svoju krsnu slavu proslavqamo ponosno i s rado{}u u RS, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji. Danas se, kao nikada ranije, spomiwe ime na{eg predsjednika Vojislava [e{eqa, i sa neugasivom svjetlo{}u, s najja~om snagom istine, pravde i vjere danas gori slavska svije}a u Ha{kom kazamatu, izjavio je zamjenik predsjednika Srpske radikalne stranke "Dr Vojislav [e{eq" Radislav Kaweri} povodom obiqe`avawa krsne slave ove stranke u hotelu "Drina". - Danas, vi{e nego ikada ranije, rekao je Kaweri}, te slavske svije}e su potvrda na{eg postojawa. One su i potvrda neraskidive veze s pro{lo{}u, ~vrste vjere i odluke da opstanemo, da postojimo kao dr`ava i kao narod, da kao stranka i kao narod o~uvamo svoju dr`avotvornu i nacionalnu egzistenciju na svim srpskim prostorima. Kaweri} je izjavio da je status Vojislava [e{eqa u Ha{kom tribunalu jasan svim pravdoqubivim qudima i onima koji te`e ka istini i pravdi. - Wegovo pona{awe u Ha{kom sudu je potvrdilo da ne snosi nikakvu krivicu. On je argu-

www.panradio.com

REAGOVAWE SDS-A

NEOZBIQAN POLITI^KI SKUP redsjedni{tvo SDS-a Bijeqina ocijenilo je da je javna tribina SNSD-a u Bijeqini, koja je odr`ana u subotu, imala klasi~an predizborni karakter i da je bila ispod nivoa ozbiqnog politi~kog skupa kakav su gra|ani o~ekivali. - Od najavqenih najodgovornijih funkcionera ove stranke u RS i zajedni~kim institucijama BiH o~ekivali smo obja{wewa mnogih va`nih pitawa, poput onih o reformi Ustava BiH, Prudskom sporazumu, svjetskoj i doma}oj ekonomskoj krizi. To je i bio razlog prisustvovawa predsjednika SDS-a Bijeqina, Mi}e Mi}i}a i wegovih saradnika ovoj tribini, navodi se u saop{tewu za javnost Predsjedni{tva SDS-a Bijeqina. U nastavku se isti~e da "Predsjedni{tvo SDS Bijeqina smatra da su napadi na SDS u cjelini i napadi na kadrove ove stranke, dio ve} poznatih Dodikovih frustracija, kada je SDS u pitawu i da vi{e govore o onima koji to rade, nego o onima na koje se te jeftine pri~e odnose". Predsjedni{tvo SDS-a Bijeqina u saop{tewu za javnost zakqu~uje da je "takva politi~ka retorika izraz nemo}i u tra`ewu odgovora na te{ke probleme koje treba rje{avati i strah od snage i ja~ine SDS-a koji se nezaustavqivo vra}a na pozicije koje mu i pripadaju".

P

PRODAJNA IZLO@BA Galeriji ,,Milenko Atanackovi}’’19. februara bi}e otvorena humanitarna izlo`ba radova prodajnog karaktera. Novac koji bude prikupqen na ovoj izlo`bi, koja nosi naziv ,,Sa~uvajmo zajedno osmjeh jedne mladosti’’ je za lije~ewe Vesne Arsenovi}, studenta tre}e godine Fakulteta za dizajn i grafiku na Akademiji umjetnosti Slobomir P Univerziteta. Vesni je neophodna transplantacija bubrega u Moskvi. Ova djevojka je imala samo trinaest godina kada su joj bubrezi prestali da funkcioni{u i do sada su joj ura|ene dvije transplantacije bubrega. Od 2005. godine Vesna ponovo ide na dijalizu koja je jako iscrpquje. Jedino rje{ewe je ponovna transplantacija bubrega u Moskvi koja ko{ta 120.000 KM.

U

mentima i dokazima pobijedio i tribunal i wegove mentore, SAD i EU. Pri kraju su|ewa na{li su se u jo{ te`oj situaciji, jer nemaju dokaza protiv wega. Prekid su|ewa je poku{aj da onemogu}e wegovu odbranu. To je i poku{aj da mu nametnu branioca. Pravni eksperti, koji su pravdoqubivi i koji smiju da govore, ka`u da je to nezapam}eno u analima prava i pravde.

Kako }e se stvari daqe odvijati, vidje}emo. Malo smo zabrinuti za wegovu sudbinu, jer nije daleko ni od poku{aja da ga ubiju kao {to su ubili i Slobodana Milo{evi}a, izjavio je Kaweri}. Srpski radikali ve} 16 godina proslavqaju Sveta tri jerarha - svoju krsnu slavu na podru~ju Republike Srpske. Govore}i o podr{ci koju su srpski ra-

dikali iskazali premijeru RS, Miloradu Dodiku, Kaweri} ka`e da svi oni koji brane RS ima}e podr{ku srpskih radikala. - Mi se zala`emo za jedinstvo srpskog naroda, jer samo jedinstvo mo`e sa~uvati RS i srpski narod na ovim prostorima. Svi koji rade deklarativno i protiv interesa RS, ima}e u nama `estokog protivnika, ka`e KaE.S.N. weri}.


6

AKTUELNOSTI

SEMBERSKE NOVINE 19. FEBRUAR 2009.

SVI NA[I NA^EL N

a sjednici Skup{tine op{tine Bijeqina koja je odr`ana 10. februara, odbornici su, ve}inom glasova, izabrali na~elnike svih osam

odjeqewa Op{tinske administrativne slu`be. Petoro od wih po prvi put se nalaze na na~elni~kim funkcijama, dok su na~elnik Odjeqewa za finansije Milorad Sofreni},

na~elnik Odjeqewa za inspekcijske poslove Risto Savi} i na~elnica Odjeqewa za op{tu upravu Nada Stjepanovi} zadr`ali dosada{we resore. Oni su u ponedjeqak, 16. feb-

ODJEQEWE ZA PRIVREDU I POQOPRIVREDU:

ODJEQEWE ZA PROSTORNO URE\EWE:

Na~elnik PREDRAG JOVI]

Na~elnik DU[AN VULOVI]

Na~elnik Odjeqewa za privredu i poqoprivredu Predrag Jovi} ro|en je 25. aprila 1971. godine u Bijeqini. Po zanimawu je diplomirani in`ewer poqoprivrede za ratarstvo, a diplomirao je na Poqoprivrednom fakultetu u Beogradu 2003. godine. U periodu od juna 1997. do kraja februara 2005. godine bio je zaposlen u privatnom preduze}u DOO "Verden" u Bijeqini. Kra}e vrijeme radio je u Poqoprivrednoj i medicinskoj {koli kao profesor prakti~ne nastave (ratarstvo), a od prvog februara 2006. godine radio je u Odjeqewu za inspekcijske poslove na radnom mjestu op{tinski poqoprivredni inspektor. Tokom 2006. godine u~estvovao je, ispred op{tine Bijeqina, u programu proizvodwe organske integralne hrane pod pokroviteqstvom EU. Posjeduje sertifikat sistema upravqawa bezbjedno{}u hrane prema standardu ISO 22000:2005.

Du{an Vulovi} ro|en je drugog februara 1958. godine u Bijeqini, a diplomirao je na Pravnom fakultetu u Novom Sadu 1982. godine i stekao je zvawe diplomirani pravnik. Prije rata bio je zaposlen u tada{woj Op{tinskoj upravi javnih prihoda kao inspektor javnih prihoda. U periodu od 1992. do 1998. godine bio je na~elnik Finansijske policije Podru~ni centar Bijeqina, a od 2001. do 2006. godine vr{io je du`nost direktora Poreske uprave Podru~ni centar Bijeqina. Trenutno je zaposlen u Poreskoj upravi RS Podru~ni centar Bijeqina na poslovima edukacije poreskih obveznika. Na intervjuu pokazao izuzetno poznavawe zakonske regulative iz oblasti prostornog ure|ewa i istakao da }e poslove iz nadle`nosti ovog Odjeqewa obavqati transparentno u skladu sa zakonom i u interesu gra|ana.

ODJEQEWE ZA FINANSIJE:

Na~elnik NADA STJEPANOVI]

Na~elnik MILORAD SOFRENI]

Nada Stjepanovi} je ro|ena drugog marta 1959. godine u Zabr|u u op{tini Ugqevik. Diplomirala na Pravnom fakultetu u Sarajevu 1982. godine i stekla zvawe diplomiranog pravnika. U periodu od 1982. do 1993. godine radila je u op{tini Ugqevik, kratko vrijeme bila je zaposlena i u CJB Bijeqina, da bi 1993. godine po~ela da radi u Administrativnoj slu`bi op{tine Bijeqina na funkciji na~elnika Odjeqewa za op{tu upravu koju }e obavqati i u narednom ~etvorogodi{wem periodu. U dosada{wem radu pokazala je izuzetno poznavawe propisa i djelokrug rada Odjeqewa i s obzirom na ste~eno iskustvo i poznavawe problematike, u prilici je da pru`i jo{ ve}i doprinos radu ovog Odjeqewa.

Ro|en je prvog februara 1959. godine u Gorwem Brocu u op{tini Bijeqina. Diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu 1984. godine i stekao zvawe diplomirani ekonomista. U periodu od 1986. do 2000. godine bio zaposlen u preduze}u "Semberijatransport" u Bijeqini od poslova u Ekonomsko-f finansijskom sektoru, preko rukovodioca slu`be plana i analize do funkcije generalnog direktora. Od 2000. godine nalazi se na funkciji na~elnika Odjeqewa za finansije op{tine Bijeqina, tako da mu je ovo tre}i mandat na toj na~elni~koj du`nosti. Poznat je i wegov dugogodi{wi anga`man u fudbalu. Dugo godina bio je jedan od najboqih fudbalskih sudija Republike Srpske, a nekoliko puta dobio je i zvani~na priznawa kao najboqi djelilac fudbalske pravde u Republici Srpskoj. Trenutno se nalazi na funkciji potpredsjednika Fudbalskog saveza RS.

NAMIRENI SAMO STRANA^KI INTERESI

K

Mi}o @ivi}

veno nastupaju po svim pitawima. Mi}o @ivi}, odbornik SNSD-a u op{tinskom parlamentu iznio je primjedbe na nestru~nost izabranih predstavnika u op{tinski Agrarni fond, od direktora, do ~lanova Upravnog odbora fonda. - Prilikom izbora predstavnika u Agrarni fond namireni su strana~ki interesi i do{li su do izra`aja strana~ki ustupci. Poqoprivrednici u Semberiji ne}e vidjeti puno koristi od toga. Agrarni fond treba da ima svoj kreditno - garantni fond i jasnu strategiju razvoja poqoprivrede. Bje`i se od istine i od realnosti koja vlada u na-

U ovom broju ,,Semberskih novina’’ objavqujemo kra}e biografije svih osam na~elnika Administrativne slu`be op{tine Bijeqina.

ODJEQEWE ZA OP[TU UPRAVU:

REAGOVAWE IZ OP[TINSKOG ODBORA SNSD-A:

lub odbornika SNSDa nije glasao za izbor na~elnika op{tinskih odjeqewa, jer smatramo da je ve}ina wih iskompromitovana u javnosti raznim krivi~nim prijavama i tu`bama. Nismo pozvani na me|ustrana~ke dogovore oko kandidata i u tom slu~aju, jedino bismo dali svoj glas za izbor na~elnika Odjeqewa za privredu i poqoprivredu, Predraga Jovi}a, rekao je Slobodan Petri}, potpredsjednik Op{tinskog odbora SNSD-a na konferenciji za {tampu u Bijeqini, komentari{u}i izbor novih na~elnika u osam op{tinskih odjeqewa. Petri} je izjavio da su bila ru`na prepucavawa oko izbora kandidata PDP-a za na~elni~ko mjesto, pitaju}i se kakve su to zasluge izabranih na~elnika za razvoj op{tine i za privla~ewe novih investicija. Petri} je naglasio da su odbornici SNSD-a jedina prava opozicija u op{tinskom parlamentu, koji ne trguju svojim mandatima i jedinst-

ruara, preuzeli na~elni~ke du`nosti, a sve~anu zakletvu polo`i}e na narednoj sjednici op{tinskog parlamenta koja }e se najvjerovatnije odr`ati 26. februara.

{oj poqoprivredi. Predlo`io sam formirawe jedne savjetodavne kancelarije u kojoj bi poqoprivrednici dobijali savjete i uputstva o podsticajima, gdje bi se informisali o svemu onome {to se de{ava u agraru, rekao je @ivi}, istakav{i da je nejasno kako }e rukovodstvo Agrarnog fonda raspodijeliti 4,5 miliona KM buxetskih sredstava tokom ove godine. Odbornik Danijela Radosavqevi} podsjetila je da odbornici SNSD-a nisu podr`ali ni op{tinski buxet za ovu godinu, jer su smatrali da je vi{e potro{a~ki, nego razvojni. - Nismo protiv razvoja kulture i kulturnih ustanova, ali, smatramo da sada nije vrijeme da se pet miliona maraka izdvaja za izgradwu Centra za kulturu. U krizi treba razmi{qati o zapo{qavawu novih radnika i o rje{avawu socijalnih problema. Tra`ili smo sve ugovore iz pro{le godine na uvid, ali nam se serviraju {ture i nepotpune informacije, izjavila je Danijela E.S.N. Radosavqevi}.

BIJEQINSKO UDRU@EWE GRA\ANA POVRATAK

PROTIV NARU[ENOG PRINCIPA dru`ewe gra|ana "Povratak i odr`ivi opstanak" osporilo je na konferenciji za {tampu izbor novih na~elnika u op{tinskoj vladi, kao grubo kr{ewe principa ravnopravnosti konstituttivnih naroda, predstaviv{i to i kao flagrantno kr{ewe qudskih prava i prava konstitutivnih naroda da biraju i da budu birani. - Analogno ranijoj odluci Centralne izborne komisije, u kojoj se decidno ka`e da u Op{tinskoj izbornoj komisiji, koja broji sedam ~lanova, treba da rade ~etiri predstavnika srpskog naroda, dva ~lana iz reda bo{wa~kog i jedan ~lan iz reda ostalih, smatramo da je i sada trebalo od osam na~elni~kih odjeqewa najmawe dva da pripadnu Bo{wacima i jedno da dobiju predstavnici iz reda ostalih, rekao je Husref Osmanovi}, predsjednik Skup{tine ovog udru`ewa. Salem ^orbo, predsjednik Izvr{nog odbora Udru`ewa "Povratak i odr`ivi opstanak" iz-

U

javio je da prepiska sa op{tinskim rukovodstvom traje od sredine avgusta i da je u pitawu flagrantno kr{ewe prava bo{wa~kog naroda. - Oko 40 odsto funkcija u op{tinskoj upravi i administraciji trebalo je ustupiti predstavnicima bo{wa~kog naroda i onima iz reda ostalih. Mi nismo ni protiv jednog kandidata, ve} protiv naru{enog principa. Smatrali smo da je Mi}o Mi}i} na~elnik svih nas, ali to ovakvim wegovim pona{awem nije potvr|eno. Sve }emo u~initi da osporimo ovakve odluke. @ali}emo se Ministarstvu za lokalnu upravu i drugim sudskim instancama i me|unarodnim predstavnicima, rekao je ^orbo, navode}i da su u Upravni odbor Agrarnog fonda, od stotinu in`ewera poqoprivrede u Semberiji, izabrani qudi sa poslovnim fakultetom, fakultetom uslu`nog biznisa i organizacionih nauka. On je naglasio da je nemogu}e da me|u Bo{wacima nema stru~nih i kvalitetnih kadrova, navode}i primjer direktora {kole u Jawi koji je obezbijedio oko 450.000 KM za svoju {kolu, kao i svoj primjer, gdje je umjesto wega na radno mjetso gdje je radio prije rata, izabran wegov profesor,a sve je pravdano izgovorom da treba birati mla|e qude. ^orbo je izjavio da se qudi ustru~avaju i da konkuri{u na pojedine funkcije, jer se boje da }e biti iskompromitovani i povrije|eni. E.S.N.


AKTUELNOSTI

SEMBERSKE NOVINE 19. FEBRUAR 2009.

7

LNICI ODJEQEWE ZA DRU[TVENE DJELATNOSTI:

ODJEQEWE ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE:

Na~elnik SLAVKO BA[I]

Na~elnik RISTO SAVI]

ODJEQEWE ZA BORA^KO-I INVALIDSKU I CIVILNU ZA[TITU:

Na~elnik NENAD RADLOVI]

Slavko Ba{i} je ro|en ~etvrtog maja 1956. godine u Bijeqini. Diplomirao 1983. godine na Ekonomskom fakultetu u Beogradu - smjer statistika i kibernetika. Postdiplomske studije upisao na fakultetu za uslu`ni biznis u Novom Sadu 2004. godine. Od 1983. do 1992. godine radio u Industriji obu}e "Zenit" na poslovima rukovodioca plana i analize i komercijale. U Javnoj ustanovi "Bawa Dvorovi" od 1994. do 1999. godine bio najprije pomo}nik direktora, a zatim i direktor, a potom je dvije godine direktorsku funkciju obavqao u AD "Razvitak" iz Dvorova. Od 2001. godine u Fondu PIO Republike Srpske obavqao funkcije direktora Filijale i direktora Fonda, a do ovog imenovawa radio je na poslovima investicionog menaxera.

Ro|en je 27. januara 1961. godine u Suvom Poqu, op{tina Bijeqina. Po zavr{etku Poqoprivredno-m ma{inske {kole upisao Poqoprivredni fakultet u Novom Sadu, smjer mehanizacija, na kome je diplomirao 1986. godine. Od 1990. do 1993. godine bio je zaposlen u PP "Auto prom" u Bijeqini, a od 1997. do 2006. godine u PD "Semberija" Novo Selo na mjestu rikovodioca remonta i odr`avawa poqoprivrednih ma{ina. Za na~elnika Odjeqewa za inspekcijske poslove op{tine Bijeqina imenovan 2006. godine gdje se i sada nalazi. Jedan je od tri dosada{wa na~elnika koji je zadr`ao funkciju u resornom odjeqewu u kome se i do sada nalazio.

Ro|en je prvog marta 1950. godine u selu Radlovi}i, u op{tini Bosansko Grahovo. Diplomirao na Prirodno-m matemati~kom fakultetu u Beogradu 1980. godine i stekao zvawe diplomiranog matemati~ara. U Sredwo{kolkom centru Bijeqina radio u periodu od 1976. do 1981. godine na poslovima profesora, a u periodu od 1981. godine do sada zaposlen je u Poqoprivredno-m medicinskoj {koli u Bijeqini, najprije kao profesor, a potom i kao direktor {kole. Pokazao izuzetno poznavawe zakonskih propisa iz rada ovog Odjeqewa, kao i viziju budu}eg organizovawa poslova, te isti~e da, s obzirom na ste~eno iskustvo i poznavawe problematike, mo`e dati doprinos unapre|ewu rada Odjeqewa za bora~ko-i invalidsku za{titu.

ODJEQEWE ZA STAMBENO-K KOMUNALNE POSLOVE I ZA[TITU @IVOTNE SREDINE:

Na~elnik SIMO BO@I] Novi na~elnik Odjeqewa za stambeno-k komunalne poslove Simo Bo`i} ro|en je ~etvrtog aprila 1953. godine u Obudovcu, op{tina [amac. Diplomirao na Ma{inskom fakultetu u Sarajevu 1977. godine i stekao diplomu diplomiranog ma{inskog in`ewera. Ima bogato radno iskustvo sa ukupno 35 godina radnog sta`a. Bio je zaposlen u MMK "Bratstvo" u Novom Travniku gdje je skoro ~itavu deceniju obavqao rukovode}e du`nosti u tom velikom kolektivu. Jedno vrijeme po slu`benoj du`nosti boravio prije rata u Sredwoj Americi i Iraku. Od 1994. godine radi u Tehni~koj {koli "Mihajlo Pupin" kao profesor stru~nih predmeta. Pokazao da poznaje problematiku rada Odjeqewa za stambeno-k komunalne poslove i da je upoznat sa zakonskim propisima iz ove oblasti. Isti~e da na osnovu svog dugogodi{weg iskustva mo`e unaprijediti rad ovog Odjeqewa.

BANKARI I PRIVREDNICI O SUPROTSTAVQAWU SVJETSKOJ EKONOMSKOJ KRIZI

OD BANKARA SE O^EKUJU RJE[EWA B Pi{e: QUBO QUBOJEVI]

ankari i privrednici, u organizaciji Podru~ne privredne komore Bijeqina, organizovali su okrugli sto u hotelu "Drina", gdje su razgovarali o mogu}im rje{ewima za suprotstavqawe svjetskoj finansijskoj krizi koja nas o~ekuje. Potpredsjednik Vlade RS, Jasna Brki} podsjetila je da Vlada ima program mjera za ubla`avawene negativnih efekata svjetske ekonomske krize na RS, te da je program predstavqen u svim op{tinama RS i da }e o wemu raspravqati i narodni poslanici u Narodnoj skup{tini RS. - Vlada ima pozitivne mjere i olak{ice za privredu RS i mi sada `elimo da razgovaramo o ulozi bankarskog i osiguravaju}eg sektora u kreirawu mjera koje }e najvi{e pomo}i privredi u uslovima krize. Vlada RS, bankarski sektor i privrednici moraju zajedni~ki kreirati poslovni ambijent. Uslova ima, kako za kreirawe kamatne stope, tako i grejs perioda i reprogramirawa obaveza. Vlada }e svojim

mjerama pomo}i da se ubla`e posqedice krize, ali se i od bankarskog sektora i komercijalnih banaka o~ekuje da prona|u najboqa rje{ewa za privredu. Mi moramo pokrenuti privrednu djelatnost. Direktori banaka su svjesni u kakvom se stawu privreda nalazi i da su mnogi u pote{ko}ama, da se otkazuju ugovori o saradwi. ^iwenica je da imamo svoj kapital nakon uspje{no sprovedene privatizacije "Telekoma", naftne industrije i drugih preduze}a. Bankari u iznala`ewu rje{ewa za privredu moraju imati na umu i to da su sredstva RS deponovana kod wih, naglasila je Jasna Brki}. Ministar finansija, Aleksandar Xombi} izjavio je da Vlada RS ima partnerski odnos sa finansijskim sektorom u RS. - Kroz koncept Investiciono - razvojne banke mi smo u pro{loj godini preko komercijalnih banaka plasirali vi{e od 200 miliona maraka. Na taj na~in uticali smo na smawewe prosje~nih kamatnih stopa, koje su za krajwe korisnike iznosile od

4,5 do 7,5 odsto na godi{wem nivou. To je iznosilo oko 50 odsto u odnosu na tr`i{ne uslove formirawa kamatnih stopa. Nastavili smo i nakon prvog oktobra da kontaktiramo sa bankama i poku{avamo uticati na to da po~nu smawivati svoje kamatne stope. Banke su u pro{loj godini pove}avale kamatne stope iz svojih izvora za krajwe korisnike, jer su krediti bili vezani za euribor. Xombi} ka`e da danas imamo paradoks da stopa euribor-a pada sa 4,5 odsto na 2,5 odsto, a ban-

ke jo{ uvijek nisu smawile kamatne stope. Banke to opravdavaju ote`anim pristupom svjetskom tr`i{tu kapitala. I on je naglasio da se sva sredstva od privatizacije ve} pomenutih preduze}a nalaze na ra~unima doma}ih banaka, od kojih se o~ekuje da ta sredstva pod povoqnim uslovima plasiraju u privredu. Ministar Xombi} je najavio da }e Investiciono - razvojna banka u ovoj godini za brojne projekte plasirati oko 400 miliona maraka. Komentari{u}i izjave ekonomskih stru~waka da

je privreda kroz novi bruto obra~un plata optere}ena i novim dodatnim nametom, ministar Xombi} je rekao da to nije ta~no, te da plate nisu optere}ene sa novih dva odsto, kako neki tvrde, ve} sa 0,6 odsto. - Do pro{le godine porez na platu je bio po dvojnoj stopi 10 i 15 odsto. Mi smo izmjenom zakona smawili porez na platu sa 10 na osam odsto. Iskqu~ili smo stopu od 15 odsto i uveli stopu od osam odsto. Smawili smo poresko optere}ewe i odrekli se oko 35 miliona maraka prihoda u buxetu. Uveli smo stopu doprinosa za Fond zdravstva i Fond PIO. To nije porez, ve} je to sastavni dio prihoda zaposlenih. Poslodavci i zaposleni treba da shvate da doprinosi u zdravstvu i penzionom nisu porezi, ve} je to dio prihoda. Prelazak sa principa neto na bruto ne predstavqa dodatno optere}ewe, ve} je to model koji se primjewuje u EU. Pove}ali smo stopu doprinosa za 2,6 odsto, a smawili smo porez na plate za dva odsto. Dodatno optere}ewe iznosi oko 0,6 odsto, kategori~an je ministar finansija Aleksandar Xombi}.


8

HRONIKA

SEMBERSKE NOVINE 19. FEBRUAR 2009.

KOMISIJA ZA ISTINU I POMIREWE

KOMISIJA NEMA PRAVO DA PROZIVA Pi{e: QUBO QUBOJEVI] zvje{taj o radu op{tinske Komisije za istinu i pomirewe, osnovane sredinom pro{le godine, o kome su raspravqali i odbornici op{tinskom parlamenta na posqedwem zasijedawu, izazvao je burnu raspravu i ponovo otvorio brojna pitawa o metodologiji rada pomenute komisije i krajwim dometima wenog djelovawa. Predsjednik komisije, advokat Du{ko Tomi} ka`e da je to jedina komisija koja se bavi pro{lo{}u i koja utvr|uje istinu o stradawima qudi u proteklom ratu. - Neki qudi su nas u po~etku do`ivqavali kao opasnost, ali, komisija sada sve vi{e sti~e kredibilitet kod doma}ih i inostranih institucija, koje prate na{ rad. Ostvarili smo kontakte sa sudskim i tu`ila~kim institucijama u Bijeqini, ali i u Sarajevu sa Tu`ila{tvom i Sudom BiH. U narednom periodu do}i }e i do posjete {efa Odjeqewa za ratne zlo~ine u Tu`ila{tvu BiH, Dejvida [vendimena Bijeqini, koji je dao punu podr{ku radu Komisije za istinu i pomirewe. O~ekujemo da }e komisija dobiti kompletan materijal koji je vezan za pomiwawe Bijeqine i Jawe u dosada{wim sudskim procesima u Hagu, rekao je Tomi} i istakao da je na insistirawe gra|ana Jawe jedan sastanak odr`an u ovom nasequ, gdje je izra`eno o~ekivawe da }e biti otkrivena puna istina o progonu Bo{waka iz Jawe tokom rata, ali i o pqa~kawu wihove imovine i odvo|ewu u logor u Batkovi}u. Tomi} je istakao da je prvi korak pomirewa ostvaren na sjednici komisije u Me|a{ima, kada je Branko \uri}, zvani Grbo, koji je osu|en na 20 godina zatvora zbog zlo~ina nad Bo{wacima 1993. godine na Drini i koji trenutno izdr`ava zatvorsku kaznu u Fo~i, uputio javno izviwewe svim `rtvama i zatra`io javni oprost od oca ubijenog dje~aka Edina, Zekerijaha Arnautovi}a. Arnautovi} je tada prihvatio izviwewe i pru`io ruku Branku \uri}u.

I

Komisija je u me|uvremenu uspostavila saradwu i sa Fondacijom "Istina, pravda i pomirewe" iz Tuzle. Saradwa je fokusirana na stradawe Bo{waka u Bijeqini i na stradawa Srba u "Tuzlanskoj koloni", odnosno na ratne doga|aje sa Br~anske malte od 15. maja 1992. godine.

Slavko Novakovi}

Tomi} je istakao da doga|aji iz rata vidno optere}uju odnose izme|u Bijeqine i Tuzle i da se na ove doga|aje istinom mora staviti ta~ka i tako otvoriti proces pomirewa. On je tom prilikom istakao da je dobio pismo svjedoka koji je snajperom pucao sa jedne zgrade u Tuzli na kolonu vojnika JNA, po nare|ewu tada{weg na~elnika policije u Tuzli, te da je taj svjedok i jo{ ~etiri policajca izrazilo spremnost da svjedo~e o tom zlo~inu. Tomi} je izjavio da sada{wi sastav op{tinskog parlamenta treba da se ograditi i da osudi sve zlo~ine nad Bo{wacima u

ratu, me|u kojima je i monstruozno ubistvo 22 Sarajli}a, Malagi}a i Sejmenovi}a, izvr{eno tokom rata na Drini. On je predlo`io da se u komisiju kooptira jo{ jedan Bo{wak, novinar Jusuf Trbi} ili advokat Faik Muhi}. Reagovao je odbornik Slavko Novakovi}, stradalnik iz Tuzlanske kolone, osporiv{i rad komisije i naglasiv{i da se istra`ivawem zlo~ina i wi-

Mi}o Mi}i}

dina pri~amo o zlo~inima nad qudima u koloni, a vi nam tek sada spomiwete nekog snajperistu, rekao je rezignirano Novakovi}. Odbornik Anka Todorovi} podr`ala je Novakovi}a i upitala za{to Komisija ne ispituje i ne anketira i mje{tane Jawe koji su se u ovo naseqe doselili nakon rata, koji su tako|e stradalnici i progoweni, qudi bez svog zavi~aja.

vim danima rata Krizni {tab je iznio podatke o 40 ubijenih, a ne o 27 `rtava, rekao je Trbi}. Odbornik Slobodan Markovi} ocijenio je neprihvatqivim izvje{taj Komisije koji je dostavqen na dvije stranice. Markovi} je rekao da }e se u BiH neprestano govoriti o tri istine, ukoliko se nastavi sa dosada{wom praksom rasvjetqavawa ratnih doga|aja.

Du{ko Tomi}

hovim procesuirawem moraju baviti iskqu~ivo preavosudne institucije. - Ova komisija radi na pronala`ewu samo jedne istine. Po ovom izvje{taju jasno je da se tretira samo jedna strana, da se istra`uje broj nastradalih Bo{waka na podru~ju Bijeqine 1992. godine. U Tuzlanskoj koloni je pobijeno i izgorjelo vi{e stotina vojnika JNA i civila. Za svega 15 minuta pobijeno je stotinu qudi. Za devedeset `rtava znaju se ta~na imena. Trbi} govori o 700 do 800 ubijenih Bo{waka u Bijeqini, a zvani~no je registrovano 27 `rtava. Ve} 17 go-

Odbornik Jusuf Trbi} izjavio je da u glavama mnogih qudi jo{ uvijek traje rat, zidovi i podjele, te da on osje}a animozitet prema svemu {to predlo`i u op{tinskom parlamentu. - Ovdje se radi o stra{nim stvarima. Ta~no je to da ni~ija tragedija nije ve}a od tragedije onog drugog stradalnika. Moja kwiga o stradawima Bo{waka tokom rata u Bijeqini va`nija je za Srbe, nego za Bo{wake, jer niko ne treba da nosi teret na svojoj savjesti u ime onih koji su bili u stawu da ubijaju djecu od dvije do ~etiri godine starosti. U pr-

Na~elnik op{tine Mi}o Mi}i} istakao je da Komisija za pomirewe nije ni sud, ni istra`ni organ, te da weni ~lanovi nemaju pravo bilo koga da prozivaju. - Wen zadatak je da poku{a rasvijetliti doga|aje i utvrditi {ta se de{avalo u Bijeqini za vrijeme ratnog sukoba. Ovaj saziv skup{tine ne treba nikome da se izviwava, a svako ko je u~inio zlo~in treba da odgovara. @elim da ova komisija nastavi svoj rad, precizirao je na kraju svog obra}awa na~elnik op{tine Bijeqina Mi}o Mi}i}.

SELIMU NEZI]U 13 GODINA ZATVORA B

Selim ijeqinac Nezi} (63) osu|en je u petak, 13. februara, ta~no u 13.00 sati, na 13 godina zatvora zbog ubistva Emira Deli}a (33), koje se desilo prvog maja pro{le godine u no}nim satima. Materijalne od{tetne zahtjeve porodica ubijenog mo}i }e da tra`i u parni~nom postupku. Da pod-

sjetimo, nakon prepirke u bifeu "Kod Namika", Nezi} je Deli}a sa dva uboda no`em ozlijedio u grudi i stomak, a od zadobijenih rana, povrije|eni je, nakon neuspjele borbe qekara za wegov `ivot, preminuo dva sata kasnije u bijeqinskoj bolnici. Sudsko vije}e bijeqinskog Okru`nog suda, sa pred-

sjedavaju}im sudijom Mensurom \onli}em, uva`ilo je kvalifikaciju tu`ioca Marka Zeki}a da se radilo o krivi~nom djelu ubistvo, a ne o ubistvu na mah i u samoodbrani, kako je tvrdio branilac advokat Petar Bibi}. Majka ubijenog Emira, Almasa Deli}, nezadovoqna je presudom i, najaviv{i `al-

bu, smatra da bi adekvatna kazna bila 20 godina zatvora koliko je optu`ba i tra`ila, dok advokat Bibi} tvrdi da }e se tek nakon uru~ewa presude govoriti o eventualnoj `albi. Odbrana je tra`ila da se osu|eni odmah nakon uru~ewa presude, iz pritvorske jedinice odmah uputi na izM.E. dr`avawe kazne.

Selim Nezi}


HRONIKA

SEMBERSKE NOVINE 19. FEBRUAR 2009.

DANI POSVE]ENI MILANU JOVI]U U UGQEVIKU

U 2009. GODINI POVE]AWE KAMATE NA KREDITE

LEGENDA MAJEVICE

OPREZ U POSLOVAWU U GODINI RIZIKA

Ugqeviku je zavr{ena memorijalno-kulturna manifestacija ,,Jovi}evi dani 2009", posve}ena legendarnom komandantu Prve majevi~ke brigade pukovniku Milanu Jovi}u, koji je poginuo 1993. godine bore}i se na majevi~kom rati{tu. U okviru ove vi{ednevne manifestacije, koja je po~ela devetog februara polagawem vijenaca na Jovi}ev grob u rodnoj Dowoj Trnovi, a zavr{ena u subotu, 14. februara, odr`ano je takmi~ewe u literarnim i likovnim radovima o temi ,,Da se ne zaboravi ...". Na zavr{noj Akademiji u ugqevi~kom Domu za kulturu progla{eni su i nagra|eni najboqi radovi. Kulturno-umjetni~ki program priredili su ~lanovi ugqevi~kog Kulturno-umjetni~kog dru{tva ,,Rudar" i u~enici Osnovne muzi~ke {kole ,,Kornelije Stankovi}". Pukovnik Milan Jovi} poginuo je prije {esnaest godina na majevi~kom rati{tu kao komandant Prve majevi~ke brigade Vojske Republike Srpske. Vi{e puta je rawavan u borbama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Svojim autoritetom, mudro{}u, pravedno{}u i hrabro{}u u~inio je Prvu majevi~ku brigadu uzornom u Sjevero-isto~nom korpusu, ali i u cijeloj Vojsci Republike Srpske. Vojnici i saborci ga pamte kao hrabrog i ~asnog komandanta koji je uvijek i{ao prvi. Takao je bilo i tog kobnog devetog februara 1993. godine. Za ratne R. J. zasluge posmrtno je odlikovan Ordenom Nemawi}a.

U

Iako na svjetskom tr`i{tu kapitala kamate odavno nisu bile ni`e, iz banaka poru~uju da sredstava nemaju. Recesija, ve}a konkurencija na tr`i{tu i otpu{tawe radnika ~ine da banke veoma oprezno upravqaju rizikom, a to zna~i da je zbog krize u finansijskom svijetu naru{eno povjerewe i da su banke od po~etka godine znatnije poo{trile uslove za davawe kredita lobalna ekonomska kriza koja je po~ela da potresa svijet krajem pro{le godine, dovela je do propadawa ili velikih gubitaka najve}ih svjetskih banaka. Zbog straha da se ne ponovi pri~a sa starom deviznom {tedwom, gra|ani BiH su po`urili u banke i po~eli dizati svoje {tedne uloge. Prema podacima Centralne banke BiH, podignuto je oko 800 miliona maraka, od ukupnog depozita, od ~ega su gra|ani povukli oko 678 miliona maraka. Prema svim tada{wim podacima, ve}ina komercijalnih banaka je ispunila zahtjeve gra|ana i isplatila im tra`eni novac. Me|utim, u tako nastalim uslovima pokrenut je niz pitawa koja se odnose na daqe uslove kreditirawa, ali i na vra}awe povjerewa {tedi{a. Jedan od zna~ajnijih poteza banaka je bio da su jedna po jedna po~ele da podi`u kamatne stope na {tedwu, a zatim da uvode razli~ite vidove za{tite {tedwe da bi gra|anima pokazali da je bankarski sektor u na{oj zemqi na zdravim osnovama. Me|utim, sa druge strane u bankama su sve vi{e po~eli da poo{travaju uslove za dobijawe kredita. Poja{wavaju, istina je da izvori finansirawa ,,BH- k}eri’’ velikih bankarskih grupacija nisu prekinuti, ali su zna~ajnije smaweni, {to je dovelo do smawewa potencijalnog kapitala koji se mo`e oploditi kroz davawe kredita privredi i stanovni{tvu. Naime, banke u na{oj zemqi rade po uputstvima koje im daju ,,banke-majke’’, (a sve su one inostrane banke), te to zna~i da se opreznost itekako pove}ava. Uslovi kreditirawa koji se tra`e od klijenata, navode u brojnim bankama koje posluju na podru~ju na{e op{tine, ostali su isti. Ka`u da }e i daqe primjewivati provjerenu politiku odabirawa kreditnim aran`mana pri ~emu se postoje}i uslovi i procedure moraju ispo{tovati. Nagla{avaju i da vremenski period odobravawa svakog kredita zavisi od zadovoqewa, odnosno ispuwavawa postavqenih uslova. Na takav rad ih upu}uju wihove mati~ne grupacije koje su u inostranstvu. Zbog toga su uslovi za dobijawe kredita sve o{triji, a posebno se to odnosi na one pojedince i preduze}a koji, kako ka`u bankari, ,, nemaju pozitivnu kreditnu pro{lost’’, odnosno, da pojednostavimo, oni koji ranije nisu redovno otpla}ivali kredit. Ovu poo{trenu politiku odobravawa kredita, koju je ve}i broj banaka i ranije imao, a sada je provode sve banke bez izuzetka, odobravaju i iz Centralne banke BiH, odakle preporu~uju M.R. stalnu opreznost u poslovawu.

G

9

SASTANAK UDRU@EWA @ENA OBOQELIH OD KARCINOMA

Branka Gavri}

BORBA ZA KVALITET @IVOTA SVJETSKI DAN BORBE PROTIV RAKA KOD DJECE

utorak, 17. februara, u Dijagnosti~kom centru Bolnice ,,Sveti Vra~evi’’ odr`an je sastanak delegacije Kluba `ena iz Vr{ca ,,@iveti kao nekad’’ sa qekarima bijeqinske bolnice i ~lanicama Udru`ewa `ena oboqelih od karcinoma dojke ,,Gea’’. Organizator skupa, koji je uprili~en radi zajedni~ke saradwe dva udru`ewa kao i dviju bolnica, je bijeqinska doktorica Nada Savi}. - Drago mi je da ovaj dana{wi sastanak nije protekao u medijskoj ti{ini, izjavila je potpredsjednica udru`ewa ,,Gea’’, Gordana Stupar isti~u}i da, s obzirom da se svi problemi i prepreke najlak{e savladavaju zajedni~kim radom i saradwom, ovaj sastanak je jo{ jedna prilika da se razmijene iskustva i znawa kako udru`ewa koja okupqaju `ene oboqele od karcinoma, tako i da se ~uje rije~ qekara o medicinskim dostignu}ima u oblasti onkologije i radiologije. Predsjednica vr{a~kog udru`ewa, Qiqana Pop Ceni} ka`e da su u bije-

U

qinskoj bolnici vidjeli i ~uli puno toga {to oni u svom gradu jo{ nisu postigli, ali da su, sa svoje strane i oni imali {ta da predlo`e svojim doma}inima. - Ovo je na{ prvi susret i nadamo se uzvratnoj posjeti. Bilo bi dobro da nas povezuje ne{to drugo, a ne borba sa ovom te{kom bole{}u, ali {ta je tu je i mi smo odlu~ni u namjeri da to napravimo najboqe {to mo`emo, rekla je predsjednica vr{a~kog udru`ewa oboqelih od karcinoma, koje se, kako ka`e, finansira iz op{tinskog buxeta, te da nailaze na izuzetno dobro razumijevawe lokalne uprave, ali i bolnice. Sastanak su pozdravili svi u~esnici, kako gosti tako i doma}ini. Ka`u, duga~ak je spisak ciqeva na ~ijoj realizaciji }e bazirati aktivnosti svojih udru`ewa, a reko{e da }e i ubudu}e posredovati u ostvarivawu materijalnih i statusnih prava oboqelih i lije~enih od karcinoma, kao i na unapre|ewu zakonske regulative. M.R.

DJECA SVE ^E[]E OBOLIJEVAJU rema zvani~nim podacima svjetske zdravstvene organizacije veliki broj djece obolijeva od malignih oboqewa, {to je posqedica niza faktora koji dovode do toga. Na`alost i u zemqama u susedstvu taj broj opomiwe, tako da u Srbiji svake godine od raka oboli od 300 do 350 djece. Preciznih podataka za RS nemamo, ali se biqe`e slu~ajevi da djeca sve ~e{}e obolijevaju od ove opake bolesti. - Ukoliko postoji sumwa da neko dijete ima maligno oboqewe, nakon qekarskih pregleda i laboratorijskih analiza, mi takvog pacijenta {aqemo u ustanove tercijarnog karaktera i to u Klini~ki centar u Bawaluku i Institut za majku i dete na Novom Beogradu i Univerzitetsku kliniku u Tir{ovoj u Beogradu, gdje im se pru`a vrhunska zdravstvena usluga i na sre}u najve}i broj djece se izlije~i, potvrdila dr Branka Gavri}, na~elnik Odjeqewa za dje~ije bolesti u Op-

P

{toj bolnici "Sveti Vra~evi" u Bijeqini, povodom Svjetskog dana borbe protiv raka kod djece. - Najvi{e pacijenata {aqemo u Bawaluku i naj~e{}e se kod djece javqa leukemija, koja se uz pomo} terapija i iskusne hepatologe, kao {to je dr Jelica Predojevi}, uspje{no lije~i i djeca nastavqaju sa normalnim `ivotom. Na{a podr{ka oboqelim od malignih oboqewa sastoji se u obezbje|ewu prevoza u zdravstvene ustanove u kojima se djeci rade operacije, ili radio-tterapija u lije~ewu nekih akutnih oboqewa, poput respiratornih infekcija, dok smo u posqedwe vrijeme uspjeli da im obezbijedimo kontrolne preglede na pedijatriji bez uputa, kao bismo izbjegli da ~ekaju i da se, usqed oslabqenog imuniteta, izla`u opasnosti. Ovom prilikom treba re}i, da se kod nas, na svu sre}u, javqa mali broj djece sa malignitetom i da se ova bolest uspje{no pobje|uje, ka`e dr S.\. Branka Gavri}.


HRONIKA

10

SEMBERSKE NOVINE 19. FEBRUAR 2009.

NOTAR - NOVO PRAVNI^KO ZANIMAWE

PREVENTIVNI SUDIJA Zadatak notara, kao nezavisnog nosioca javne slu`be, je da vr{e}i notarsku obradu pravnih poslova, ovjeravaju}i i izdavaju}i potvrde, reguli{e pravne odnose kako bi se izbjegli pravni sporovi i garantovala pravna sigurnost. Uvo|ewem notara sudovi se rastere}uju od mnogih postupaka i evidencija na koje su do sada nepotrebno tro{ili svoje resurse, kao {to su sa~iwavawe i ovjeravawe ugovora o prometu nekretnina ili poslovi oko osniva~kih akata pravnih subjekata... Milka Lazi}

Pi{e: MIRSADA RE[IDOVI] animawe i zadaci notara se razlikuju od zadataka sudije i advokata. Advokati su ovla{teni zastupnici jedne strane i uglavnom zastupaju interese iskqu~ivo jedne strane, a sudija je nezavisan i neutralan organ koji je nadle`an za dono{ewe odluka u pojedinim pravnim stverima kada do|e do spora i ne smije savjetovati stranke u pogledu za{tite wihovih interesa. U tom smislu je zanimawe notara jedno novo pravni~ko zanimawe u na{oj zemqi, sa zadacima koji stoje izme|u zadataka sudije i advokata, pojasnila je notar Milka Lazi} istakav{i da je notar nezavisan i neutralan kao sudija, ali je obavezan da savjetuje stranke i u tom smislu je davalac usluga kao advokat. Notarijat kao javna slu`ba, nedavno je uveden u pravni sistem BiH. Za`ivio je prvo u Federaciji BiH, a notari u Republici Srpskoj su po~eli sa radom prije nepunu godinu dana, ta~nije, 11. marta 2008. godine.

Z

Za podru~je op{tina Bijeqina i Ugqevik, Vlada RS je prvobitno utvrdila da je potrebno {est notara, kasnije je taj broj pove}an na osam, ali do sada je izabrano i na ovom podru~ju radi {est notara, dok susjedna nam op{tina Lopare ima jedno notarsko mjesto. Vlada RS, a na prijedlog ministra pravde odre|uje broj potrebnih notara uzimaju}i u obzir broj isprava koje se godi{we obrade, pri ~emu se po pravilu na 20.000 stanovnika bira jedan notar. Nadle`nost notara je propisana Zakonom o notarima, a pravni poslovi koje vr{e su: imovinski odnosi izme|u bra~nih drugova i lica koja `ive u vanbra~noj zajednici, raspolagawe imovinom maloqetnih i poslovno nesposobnih lica, pravni poslovi kojima se obe}ava neko ~iwewe kao poklon, prenos ili sticawe prava vlasni{tva ili drugih stvarnih prava na nekretninama, te sastavqewe osniva~kih akata i izmjena osniva~kih akata privrednih dru{tava.

VO]ARI NEORGANIZOVANI I NEDOVOQNO EDUKOVANI a ugqevi~ke vo}are odr`ano je savjetovawe na kojem su stru~waci govorili o novim sortimentima i tehnologijama pri podizawu vo}waka ali i ukazali na to gdje se najvi{e grije{i. Diplomirani in`ewer vo}arstva Aleksandar Popovi} iz Agencije za pru`awe stru~ne

Z

pomo}i u poqoprivredi ka`e da Ugqevi~ani uglavnom imaju tradicionalno zasa|ene vo}wake kako su to radili i wihovi preci i da treba da isprave gre{ku kako bi dobili {to boqi kvalitet roda. Gre{ke se, kako je primijetio, naj~e{}e prave pri samom podizawu zasada, pripremi zemqi{ta i iz-

- Javnost nije jo{ dovoqno upoznata o tome {ta je to sve {to radi notar, a i razumqivo je jer radimo nepunu godinu, ka`e Milka Lazi} od koje saznajemo da su do sada u wenoj kancelariji, izme|u ostalih, sklopqena i tri predbra~na, te dva bra~na ugovora. Nijedan ugovor ne izaziva toliko reagovawa kao kad se pomene predbra~ni ugovor. Za neke je potpisivawe predbra~nog ugovora stvar nepovjerewa. Ka`u: ,,Jaka li braka, kad u startu razmi{qa{ o razvodu!’’ ^ovjek bi u startu trebalo da razmi{qa o tome kako da brak uspije, a ne da ne uspije! Me|utim, kako god gledali na bra~nu zajednicu, ~iwenica je da u dana{we vrijeme brak vi{e nije institucija kakva je nekad bila, a obe}awe koje supru`nici prilikom sklapawa braka izjave: ,,Dok nas smrt ne rastavi’’, sve ~e{}e se kr{i. Neki i daqe imaju romanti~arski stav prema braku i to hladno, pragmati~no razmi{qawe ,,boqe se osigurati na vrijeme za... ne daj Bo`e’’, jednostavno nije prihvatqivo wihovom mentalnom sklopu. A da li je sklapawe predbboru sortimenta. - Svaki vo}ar koji se odlu~i za sadwu treba analizirati zemqi{te u ovla{tenim laboratorijama i da nabavi kvalitetan sadni materijal kod registrovanih proizvo|a~a. Kod nas mo`e dobiti savjet gdje mo`e najpovoqnije nabaviti |ubrivo i kako da odradi tu prvu godinu, rekao je Popovi} na savjetovawu koje je zajedni~ki organizovala Zemqoradni~ka zadruga ,,Ugqevik" i op{tinsko Odjeqewe za poqoprivredu. Proizvo|a~ima je najte`e prve dvije godine dok ne steknu osnovna znawa kako bi se osamostalili. - Pravilna prihrana, navodwavawe, hemijska za{tita i rezidba su osnova koja vodi do kvalitetnog roda i ostvarewa materijalne dobiti. Samo tako se mo`ete pribli`iti tr`i{noj proizvodwi i savremenim

ra~nog ugovora znak nepovjerewa ili je to sporazum dvoje qudi o stvarima o kojima, do|e li do rastave, ionako ne}e mo}i ni `eqeti da razgovaraju, pa je dobro osigurati se u slu~aju da ,,kola krenu nizbrdo’’. - Gledano iz perspektive prvog braka relativno mladih qudi, predbra~ni ugovor je za ve}inu suvi{an i optere}uju}i i do`ivlajaju ga kao izraz nepovjerewa. Me|utim, postoje qudi koji stupaju u brak i kasnije, kad ve} imaju djecu, a iza wih stoje i komplikovane `ivotne situacije. Ne ~ini li vam se da je tada takav ugovor zapravo fer na~in kako ra{~istiti odnose prije zapo~iwawa novog `ivotnog poglavqa, ukazuje Milka Lazi} navode}i da predbra~ni ugovor obi~no sklapaju osobe koje u brak unose znatnu imovinu i `ele da se to naglasi kao wihova posebna imovina ( bez razlike da li je rije~ o sklapawu prvog ili nekog sqede}eg braka), a onda reguli{u i na~in raspodjele imovine koju }e ste}i u braku ili je dobiti na poklon. Dodaje da ovaj ugovor nema ulogu dok brak funkcioni{e i

dok je sve uredu, nego tek kad do|e do trzavica. Iz bijeqinskog Centra za socijalni rad, instituciji koja posreduje u postupwu mirewa supru`nika koji su podnijeli zahtjev za rastavu, a imaju maloqetnu djecu, od psihologa Cvijanke Raki} saznajemo da su tokom pro{le godine imali 103 zahtjeva, a tokom 2007. godine ~ak 145. Ona napomiwe i da broj zahtjeva nema ujedna~enu tendenciju porasta ili pada, ve} da je wihov broj varijabilan iz godine u godinu. Uzme li se sve to u obzir, dolazimo do zakqu~ka da je predbra~ni ugovor zapravo izraz najdubqeg povjerewa prema sebi i prema drugoj, voqenoj, osobi. Istina, ima onih kojima nije ni palo na pamet da ga sklapaju, a kao razlog navode to {to nisu imali {ta unijeti u ugovor. A onima kojima su romanti~arski razlozi na umu neka se zapitaju {ta to fali racionalnosti. Zar svima ne odgovaraju razborite i odmjerene osobe? Napomiwemo, to nikako ne zna~i da su one mawe osje}ajne.

principima koji vladaju u evropskim zemqama, istakao je Popovi} dodaju}i da je neizostavna komponenta i udru`ivawe, jer je tako lak{e, ne samo iza}i na tr`i{te, nego i razmjewivati iskustva i otklawati gre{ke. Osvr}u}i se na bolest {qive ,,{arku", koja je u podmajevi~kom kraju skoro uni{tila starije

zasade, Popovi} je ukazao da se ova bolest ne mo`e lije~iti. - To je virusna bolest od koje se ne mo`e pobje}i pa je jedini lijek kr~ewe oboqelih zasada i sa|ewe novih sorti koje su otporne na ovu bolest, istakao je on. Za sqede}e savjetovawe, krajem februara ili po~etkom marta on je najavio da }e demonstrirati kako se orezuju vo}ke. Kako bi stimulisala razvoj vo}arstva, za koje ovaj kraj ima izuzetno dobre prirodne uslove, op{tina Ugqevik je za posqedwih nekoliko godina vo}arima besplatno podijelila 200 hiqada sadnica, uglavnom, {qive. U op{tinskom Odjeqewu za privredu smatraju da su ugqevi~ki vo}ari u vlastitoj re`iji nabavili i zasadili jo{ oko 300 hiqada sadnica, pa se mo`e re}i da je u ovoj podmajevi~oj op{tini zasa|eno blizu pola miliona R. J. sadnica vo}a.


SEMBERSKI [KOLARAC

Semberski {kolarac BIJEQINA * BROJ 61* GODINA 5

SLOBODA

DVIJE D JEVOJKE

Sa qudima `ivim sre}an, veseo i bezbri`an. Sloboda mi je dala to osje}awe predivno.

Kad u|em u {kolu, vidim sretno lice, jedne divne djevojke, zamjenice Milice.

Slobodan `ivot slobodan ~ovjek. Te`wa je svima bila oduvjek.

Crna joj je kosa, glatka kao svila, visoka je i kr{na, zamjenica mila. S wom u paru jo{ djevojka jedna ima pedagog u {koli, ime joj je Mila. Sva je we`na, tiha i blaga, svakome |aku, srcu je draga.

Divan je svijet sretni su qudi. Jer sloboda radost nudi.

R a d m i l a M a r j a n o v i } II-2 2 O [ , , S v e t i S a v a ’’ Bijeqina

Zato je po{tujmo, ~uvajmo, volimo. Za slobodu se uvijek borimo!!!

\or|e Mijatovi} IX-55 O[ ,,Knez Ivo od Semberije’’ Bijeqina

Fahreta Arnautovi} VII-55 O[ ,,Me{a Selimovi}’’ Jawa

REPUBLIKA SRPSKA Najqep{i je znaj moj kraj. Ime mu je jasno, svud ga govorim glasno.

Jovanka Milenkovi} III-5 5 O[ ,,Vuk Karaxi}’’ Bijeqina

S desne strane Save, rijeke plave, moj zavi~j stoji mnogo kilometar broji. O Srpska, volim te ja otaxbino, moja jedina. U ravnici pored Save rastu mnoge qekovite trave. U srcu mi je sjaj. Posavina to je znaj. Lijepa je i Semberija mila u woj je Vi{wi}eva ku}a bila.

PORODICA BEZ NASIQA Moji roditeqi su slo`ni, rijetko se sva|aju. Tatina obaveza je da radi, da zaradi novac i da se brine o porodici. Mamina obaveza je da nas do~eka sa doru~kom, ru~kom ili ve~erom. Moja obaveza je da u~im, pi{em zada}u i da su sve stvari u mojoj sobi na svom mjestu. Pored obaveza moja prava su da u~im i da se igram. Jednom nisam uradio zada}u, a oti{ao sam u {kolu. U {koli me je u~iteqica kritiovala. kada sam se vratio ku}i, mama me ja zakqu~ala u sobu. Ja sam bio veoma tu`an i osje}ao sam se usamqeno. Majka me ja pustila napoqe kada sam nau~io i ispisao zada}u. ^esto ~ujem od djece, da su ih roditeqi tukli {to su dobili mawu ocjenu od petice. Prije nekoliko dana, ja sam se ostao igrati u {koli poslije nastave. Kasno sam do{ao ku}i i mama mi je rekla da ostanem spavati napoqu. Ja sam tad bio veoma tu`an i po~eo sam da pla~em. Nakon pola sata sam u{ao u ku}u, a tata mi ka`e idi na spavawe. I ja sam oti{ao da spavam. Od tog trenutka se nismo vi{e sva|ali. I nadam se, da se vi{e nikad ne}emo sva|ati. I to se zove ,,porodica bez nasiqa’’.

Du{an Kosanovi} V-11 O[ ,,Petar Petrovi} Wego{‘’ Velika Obarska

19.02.2009. * Semberske novine

Srpska se Tavnom di~i, na bo`ansku zemqu li~i. Tvoje wive plodne i godine rodne, tvoja voda ladna, djeca nisu gladna.

An|ela Vasi} II-r razred O[ ,Petar Ko~i}’’ Brodac PO Balatun

Ponosna sam znaj moja domovina je raj. Trebi{wica lijepo te~e U Slatini najqep{e je ve~e. Tu je i Lelija ni sli~na joj nije Semberija. A kod Pala nije ni Jahorina mala. Draga je meni i Bijeqina mila u woj sam uvijek sretna bila. O, Srpska, najboqa si ti o, Srpska moja druga mati Za sve lijepe trenutke kriva si ti o, Srpska, volimo te svi. Republika Srpska, tobom se ponosim u srcu te uvijek nosim.

Nikola Ivkovi}, 6 godina Dje~iji vrti} ,,^ika Jova Zmaj’’ Bijeqina

Jelena @ivanovi} VI-66 O[ ,,Sveti Sava’’ Batkovi}

11


SEMBERSKI [KOLARAC RASTANAK

P^ELA

Pro{log ~etvrtka kada sam se vratila ku}i sa~ekala me je mama sa jednom veoma tu`nom vije{}u. Rekla je da se selimo. Ve} dugo sam `ivjela sa tom ~iwenicom, ali selidba se odga|ala i u meni je uvijek gorio neki plami~ak nade i pomisao da }u ostati jo{ malo. Ovog puta selidba je bila stvarna. Posmatrala sam sve prostorije u ku}i u kojoj sam provela divan dio `ivota. Trebalo se oprostit od moje male sobe. Bilo je veoma te{ko. Najzad sam se sjetila da treba da se rastanem od mojih prijateqa i nastavnika. Od {kole, velike i svijtle kutije iz koje dopiru zvuci dje~ije sre}e i u kojoj su se odigrale sve najradosnije scene mog `ivota. Ostao mi je jo{ samo jedan dan u woj sa mojim prijateqima. Odjednom ispred mene stvorila su se velika vrata jednog novog druga~ijeg svijeta, na koja moram, ali ne `elim da u|em. Kada sam ujutru do{la u {kolu i rekla prijateqima da idem bilo je puno suza i molbi da ostanem, ali to je bilo nemogu}e. Napravili smo zajedni~ke fotografije i dugo smo razgovarali o svemu {to smo zajedno pro-{li. Prisjetili smo se svih sva|a, smije{-nih gestova i onih stvari zbog kojih smo nekad qutili nastavnike. Sve je to bili lijepo, ali kratko. Tako|e mi je je bilo te{ko oprostiti se od nastavnika. Od mog razrednig starje{ine, nastavnika Sr|ana koji je uvijek bio dobar prema meni i nastavnice Jovanke sa kojom sam stekla neizmjernu qubav prema srpskom jeziku i kwi`evnosti. I od svih osta-lih nastavnika koji su me svih ovih godina vodili kroz jedno putovawe izu~avaju}i mnoge stvari. Kada se zavr{io {esti ~as trebalo je da krenem. Pozdravila sam se sa svima. Bilo im je te{ko, ali ne te`e nego meni. Rastali smo se u suzamam. Iako vi{e nismo zajedno obe}ali su da }e me posje}ivati kao i ja wih. Znam da }emo se vi|ati, ali isto tako znam da nita vi{e nije kao prije. Upozna}u nove prijateqe i nastavnike, ali nike ne}e mo}i zamijeniti vas.

Na jedn nom m drvvetu u gusstoj kro{ {wi i `i ivi zlatn na p~eela u {areenoj no{ {wi i. Crvveno-` `utom m bojom m isti i~ee se ona. U vazduhu leti i pop put avion na.

\ur|ija Boji} VII-77 O[ ,,Vuk k Karaxi}’’ Bijeqina

Im ma mnoggo bra}ee i mnoggo sestara. Iggla joj je o{tra kao u {estara.

[ejl la Paravl li} VII-5 O[ ,,Me{a Sel limovi}’’ Jaw wa

MAMA Moje male ruke tebi pru`am, u zagrqj ti ska~em, veselo te qubim, grlim i `elim ne{to da ti ka`em.

Anamarija Radanovi} II-4 O[ ,,Sveti Sava’’ Bijeqina

Ako na svijetu postoji sre}a, onda sam ja s tobom najsre}nija, ako na svijetu ima qubavi, tvoja je qubav naj~istija. Moj te osmijeh razveseli, tvoj je pogled najwe`niji, moje ruke tebe tra`e, tvoj je zagrqaj najtopliji. A znam da je prostora malo a `eqa puno zauzvrat, jedno ti sigurno mogu re}i sre}an ti mama osmi mart.

Milana Nastasi} III-55 O[ ,,Vuk Karaxi}’’ Bijeqina

Qubica Stevanovi} IX-11 O[ ,,]iril lo i Metodije’’ Gl lavi~ice

Ramiz Beganovi} II-3 O[ ,,Jovan Du~i}’’ Bijeqina

GLUMAC Treeba biti i tal lentovvan n, da bi bio glum mac, i utro{ {iti i mnoggo vreemena i truda. Al li glum mac ne mo`ee biti i svako, jeer to nijee ni mal lo lako. Nee smijee{ pravviti i gree{kee, ve} ulo`i iti i savv svoj trud. I na kraju, vidjee}ee{, kol liko si vri ijeedan n bio i zasslu`i io svoju naggradu, veselo i milo.

Mil lica Vuk kovi} VIII-2 O[ ,,Stevan Nemaw wa’’ Gorw wi Dragaqevac PO Vr{ani

12

U @IVOTU IMA I TE[KIH TRENUTAKA Dok sam bila mawa mislila sam da nekim qudima sve ide od ruke i da sam ja jedna od wih. Vremenom se to mi{qewe mijewalo. Ve} u petom razredu osnovne {kole, kad je do{lo vrijeme da u~iteqica ide u penziju vidjela sam da to nije tako. Jednog dana do{la sam u {kolu, nasmijana i kao i obi~no, sre}na zbog po~etka novog radnog dana. Odjednom mi je pri{la drugarica, tu`na i poti{tena. Rekla mi je da u~itqica ide u penziju. Po~ela sma plakati. ^itav dan sam razmi{qala o tome. Kada sam do{la ku}i, roditeqi su primjetili da sam tu`na. Kad sam legla spavati, sawala sam kako u~ite-

qica odlazi, a mi svi pla~emo. Sutradan sam ustala sva uplakana i neraspolo`ena. Nakon par dana u~iteqica nam je rekla da ostaje do Nove godine, da }e biti sa nama do zavr{etka polugodi{ta. Tada sam shvatili da u `ivotu ima mnogo preokreta. Me|utim, na{a sre}a nije dugo trajala. Na{a u~iteqica je ipak morala sada da ode. Mnogo smo tu`ni, ali i sre}ni {to }emo je pamtiti u lijepim uspomenama.

Marija Savi} V-r razred O[ ,,Knez Ivo od Semberije’’ Bijeqina

19.02.2009. * Semberske novine


SEMBERSKI [KOLARAC MACA

VI[WI]-S SVJETLOST VIJEKOVA Ti ijeelo krhko, snagga gorosstassa, du{ {a vidi i {to o~i i ne moggu, po strun nam ma prssti i virtuoza gudee pjeesmu narodn nogg prkossa vjeeree, snagge, ustan ni~kogg `ara.

Nee}ee maca da se igra s nam ma, lijeeno preedee i sjeedi i na steepenicam ma.

S t e f a n R a n k i } II-22

O[ , ,Dvorovi’’ Dvorovi

No`, jataggan n, gussle i {tap p bijeeli, dar od Bogga ja~i i je od svega svojom m pjeesmom m vasskrssnu jun nakee, snaggom m novvom m srp pski i rod nap poji i, ri ijee~ju bri itkom m pletee vijeenac ~assti i.

Izn nenada, po~ee da ma{ {e repom m, mi{qa o ne~eemu lijeepom m. kao da razm Odjeedn nom m sko~i i, iako pada ki{a, u jedn nom m `bun nu uhvvati i mi{a. Trza se mijo, oti ima se duggo, izggubi i}ee `ivot, nema mu druggo! Nee ~eka maca da pro|ee bura i svoj plijeen {ap pam ma gura.

Sm mrt kne`eeva, srp pski ih velikan na, ne upla{ {i bosson noggu raju, pjeesme tvojee i jeka gussal la usskovvitl la krvv jun na~kogg roda, bun nu di`u, Turci ima se svetee. Turci i streepe, slijeepac wima pri ijeeti i, uboji ita bjee{e pjeesma srp pska o{ {tri ija je rijee~ od sabqee tursskee, ko }e raju zausstavvit, silnu za osvetu spreemnu i umri ijeeti i.

A mi{i} po~ee da juri i i bjee`i i, maca ga gleda i sam mo se je`i i. ^eekaj jo{ { mal lo, ne budi i lud, vidi i{ li, bol lan n, da nema{ { kud!

Nikolija Savi} VII-77 O[ ,,Me{a Selimovi}’’ Jawa

Vi ijeekovve si ,,vvidi io’’ un nap pri ijeed mudrom m glavvom m sluti io slobodu. Vi ijeenac slavve cijeelom m srp pskom m rodu podi igao i nebu preedao istori iju Srba sa~uvvao.

Jelena Kova~evi} IX-razred O[ ,,Sveti Sava’’ Crwelovo

MOLITVA U MOM DOMU

Z IMA Jesen odlazi, zima dolazi.

Nik k ol l ina N ovak k ovi}, 4 ,5 g odine Dje~iji v rti} , ,^ik k a J ova Z maj ’’ Bijeqina

Snijeg se vije, brijeg se krije. Medvjed u svojoj pe}ini se krije.

Gosspodee, mol lim ti se za zdravvqee, sree}u i veseqee, da u dom mu mom me radosst vlada, ispun ni mojee iskreene `eqee, u tebee vjeerujeem, tebi i se nadam m.

Qudi u ku}i kraj pe}i se griju. Napoqu se igramo, iwe nam u kosi, zima svakom radost donosi.

Prvvi put svima nam ma poka`i i, ne daj nam m da skreenemo u stran nu, podari i qubavv i odn nesi la`i i, u svasskom m treenutku, u svakom m dan nu.

Grudvamo se, sankamo se i klizati se znamo, sve nas tome zima nau~ila.

Svvakee ve~eeri i vjeern no ti se mol lim, za porodi icu i sve bli`wee svojee, ja ih po{ {tujeem i mnoggo ih vol lim, ussli{i Bo`ee mol litvve mojee!

Vedrana Vujanovi} IX-11 O[ ,,Knez Ivo od Semberije’’ Bijeqina

Radojk ka \uri} VII-3 O[ ,,Petar Ko~i}’’ Brodac

Jovana [trbac VI-66 O[ ,,Sveti Sava’’ Batkovi}

UZBUDQIVA TRKA KOWA U^ENIK U~enik pravi treba da zna, da u~it’ nije lako, ali se mora. Te{ke su kwige, te{ka su slova, ali ipak to je {kola. Pa ni brojevi nisu laki, kada te zbog wih opomene mati. Ali ipak treba se truditi jer zna{ da se mora puno nau~iti.

Milica Vukovi} VIII-22 O[ ,,Stevan Nemawa’’ Gorwi Dragaqevac PO Vr{ani

19.02.2009. * Semberske novine

Lagana izmaglica treperila je iznad hipodroma. Sve je bilo tiho, nije se ~uo cvrkut ptica, niti zujawe p~ela. Sunce je izrawalo na istoku kriju}i se iza vrata za kowe. Bacio sam pogled u desno gdje je zlatni retriver prelazio preko staze. Korak mu je bio usporen. Odjednim se ~uo `agor, kapije su otvorene i rijeka qudi pohrlila je ka dijelu za gledaoce. To je bio prvi znak skora{we trke kowa. Odjednom je hipodrom o`iveo, kao da nije rano nedeqno jutro. Uzbu|enost se osje}ala u vazduhu. Xokeji su doveli svoje kowe i `agor se pove}ao. Kowi su rzali uznemireno lupaju}i kopitama. U momentu kada je sudija dao znak za po~etak trke, uzbu|ewe je dostiglo vrhunac. Otvorila su se vrata i kowi su silno pojurili. Iz stotine grla ~uli su se povici, qudi su poskakivali od uzbu|ewa. Neki su tap{ali, neki vikali, a neki i sami krenulu za kowima. Nestalo je izmaglice i vazduh je bio nabijen uzbu|ewem. Kowi su jurili ostavqaju}i iza sebe veli-

ki oblak pra{ine. Stajao sam na ciqu i sam uzbu|eno ska~u}i. Ponijela me je euforija, koja je vladala na samom ciqu. Onog momenta, kada je moj favorit prvi pre{ao liniju, ~inilo mi se da se moj vrisak stopio sa ostalima i pretvorio u fantasti~nu eksploziju odu{evqewa. Uzbu|ewe je potrajalo i dok su dodjeqivane nagrade i obavqeno fotografisawe. Onda su xokeji poveli svoje qubimce u {tale, a gledaoci su lagano napu{tali hipodrom. Sjeo sam na jednu od tribina i lagano pogledom prelazio po praznom prostoru. Gotovo je bilo za nepovjerovati da je na tom mjestu samo prije dvadeset minuta vladalo veliko uzbu|ewe. Sve se uti{alo, ~ak ni psa nije bilo. U vazduhu je titrao nagovje{taj podnevne vreline.

Filip Bo`i} VII-11 O[ ,,Sveti Sava’’ Bijeqina

13


SEMBERSKI [KOLARAC RASTEMO ZAJEDNO

ZIMSKI SAN Sunce zalazi za goru, velika la|a plovi na bqe{tavom moru, ba{ kao i moji snovi. Sawam gore i velike planine, livade cvijetne kao u proqe}e. I pogledaj samo te miline, gle, ba{ leptir na jedan cvijet slije}e. [ume visoke paraju oblake. Li{}e je zeleno so~no i mlado. Jagwe pravi svoje prve korake, na livadi pase stado. Sve je to lijepo, da nije san. U snovima sva~ega ima, a ovaj san je sasvim jasan. Sad nije proqe}e nego zima. Zimi je sve bijelo. Ni cvije}a vi{e nema, i cijelo moje milo selo u ti{ini i snijegu drijema. Sunce zalazi za goru. Velika la|a plovi na bqe{tavom moru, ba{ kao i moji snovi.

Ivana N ovak k ovi} IX -33 O[ , ,Petar K o~i} ’’ Brodac

Nerk ka Smaji} III-2 O[ ,,Jovan Du~i}’’ Bijeqina

Dragana Luji} VIII-1 O[ ,,Stevan Nemawa’’ Gorwi Dragaqevac

DRINA Tamo iza {uma rijeka `ubori. To je na{a Drina, studen-vvodom govori.

^esto razmi{qam kako je `ivjeti tamo negdje daleko, na drugom kraju planete. Razmi{qam da li su sva djeca sre}na kako bi trebalo biti, ~ime li se igra moja tamnoputa vr{wakiwa, i da li ve}ina dje~aka voli fudbal? Kakve li bajke oni ~itaju, o ~emu li razmi{qaju, o ~emu ma{taju. Svijet je mali. U ma{ti brzo stignem do svakog dijela planete. Ponekad okrenem globus ispred sebe Promi~u kontinenti ispred mojih o~iju. Prstom ga zaustavim i onda razmi{qam koliko je sre}ne, a koliko nesre}ne djece ispod mog malog prsta. Da li svi spavaju u miru? Da li imaju roditeqsku qubav, da li su danas dovoqno jeli, da li bih mogla nesre}nima pomo}i? A onda ka`em: ,,Pa niste sami’’. Na vas misli jedna Maja. Niste zaboravqeni. U momentu pomislim da sam rije{ila jedan problem, a onda shvatim da je to samo moja velika `eqa, moja ma{ta. Zatim ubrzo postanem quta i pitam se za{to odrasli ne znaju da ma{taju. Oni donose velike odluke. Za{to? Vaqda zato {to su veliki. Jo{ kada bi znali biti iskreni dobri i po{teni kao djeca, ne bi nikada bili nesre}ni, ne bi bilo rata i ne bi bilo gladnih. Ukinuli bi granice i svi bi bili zajedno kao jedna velika porodica. No, ako ve} ne znaju kako treba {to ne pitaju djecu. Svi bi bili mnogo sre}niji. Znam samo da bih `eqela da `ivimo svi zajedno, da se ne bojim nikog, da ne strahujem ni od ~ega. Odrasli pomozite nam! Ja samo znam da je lopta kojom se djeca igraju ista, okrugla, {arena ili jednobojna, da su sve bajke sli~ne, da su sva djeca ipak samo djeca, govorila ovako ili onako, bila crna ili bijela, bogata ili siroma{na. Pretvorite ma{tu u stvarnost i u~inite svijet sre}nijim, nije to tako te{ko.

Maja Vidakovi} VI-r razred O[ ,,]irilo i Metodije’’ Glavi~ice

Na woj nekad vodenica bje{e. Za wom Drina i danas uzdi{e. Te~e Drina, uspomene pi{e. [to je bilo, toga nema vi{e.

Brankica Eri} IX-66 O[ ,,Vuk Karaxi}’’ Bijeqina

Lejla Alihoxi} VII-44 O[ ,,Me{a Selimovi}’’ Jawa MA^AK OTI[AO U HAJDUKE

Na{a

adres a: Atin ska 2 Bijeq i Kont na akt telef oni: 055/2 02-12 6 05

Ma~ak ~ i~a T ri{e p romijenio } ud, po{ao u h ajduke d a n e t ro{i t rud. Mislio j e l ijeni d a } e b iti b oqe, kad g a p si p ojuri{e, n estade m u v oqe. Hajdu~iju o stavi p a s e ~ i~i v rati, sad m i{ever l ovi, z a b oqim n e p ati.

5/222

-590

Ma~ak n am p oru~uje: n e ~ ekajte ~ uda radite i ` ivite o d v lastita t ruda!

Nikolina B jelica IV-33 O[ , ,Knez I vo o d S emverije’’ Bijeqina

14

Sla|ana Luki} II-1 O[ ,,Sveti Sava’’Bijeqina

19.02.2009. * Semberske novine


EKOLOGIJA

SEMBERSKE NOVINE 19. FEBRUAR 2009.

15

DIVQE DEPONIJE SME]A rojne divqe deponije sme}a na periferijama grada, zapu{tenim i napu{tenim parcelama i obalama vodenih povr{ina postale su za{titni znak razvijenog standarda i nerazvijene ekolo{ke svijesti. Kupuje se i konzumira vi{e, a upotrijebqeno i istro{eno se baca i naziva |ubretom. Tako zati~emo organske ostatke od hrane, plasti~ne i staklene boce, razne ambala`e, hartiju, ostatke starog namje{taja i ku}ne tehnike, olupina automobila i automobilskih guma, opasnog otpada, uginulih `ivotiwa, dotrajale kompjuterske tehnike, pa ~ak i radioaktivni otpad. Ako bismo se osvrnuli u daleku pro{lost do{li bi do podatka da je jo{ u vrijeme Julija Cezara, 48. godine prije na{e ere, postojao pisani edikt kojim se zabrawivalo ostavqawe i bacawe sme}a po ulicama naseqenih mjesta. Jo{ tada je sme}e odlagano na predvi|ena mjesta gdje se palilo ili zatrpavalo. Prvi javni kontejner za |ubre postavqen je tek 1884. godine u Parizu, a od tada su napisani kilometri zakonskih odrebdi i propisa {ta se, gdje i kako baca. U prirodi ne postoji sme}e, nego ga isk-

B

qu~ivo proizvodi ~ovjek svojim aktivnostima i boravkom u woj. Najve}i dio sme}a oko 30 odsto je organskog porijekla i ~ine ga otpaci od hrane. Zatim, slijede papir i karton od oko 28 odsto, te 16 odsto ~ini plastika, 8 odsto staklo, aluminijum i ~elik ~etiri odsto, dok ostali dio ~ini takozvani opasni otpad (baterije, akumulatori, sanitetski materijal i lijekovi), a prisutan je i kabasti otpad koga ~ine ku}ni aparati, namje{taj, kompjuteri i auto otpad. Divqe deponije sme}a predstavqaju veliku opasnost za ~ovjeka, jer u procesu kru`ewa materije u prirodi sme}e se ponovo vra}a ~ovjeku samo u izmijewenom i otrovnom stawu. Komunalne slu`be i policija, lokalne vlasti, javni mediji i ekolo{ka udru`ewa poku{avaju zakonima, akcijama, edukacijom i informisawem ukazati na opasnosti koje nam prijete od ovakvog na~ina odlagawa sme}a. Neshvatqivo je da i pored svih napora koje zajednica ula`e postoje pojedinci i grupe koji ne po{tuju pravila i dovode u opasnost ostali dio stanovni{tva, pretvaraju}i `ivotnu sredinu u ogromni otrovni kontejner. Prisustvo divqih deponija

sme}a svojevrstan je pokazateq kulture, mentaliteta i razvijenosti zemqe i naroda. Na teritoriji op{tine Bijeqina jo{ uvijek zati~emo ve}i broj divqih deponija, iako se redovno

uklawaju i ~iste. Nerijetko zati~emo da se na mjestu o~i{}ene i uklowene divqe deponije u neposrednoj blizini pravi nova, {to je dokaz r|ave navike i svjesnog nepo{tovawa zakona koje

dru{tvo propisuje. Svjedoci smo toga i na primjeru o~i{}ene i po{umqene lokacije biv{e ogromne divqe deponije na lokaciji Golo Brdo gdje su bezumni gra|ani nastavili navike odlagawa sme}a samo sa druge strane puta, `ele}i da vaqda tim postupkom doka`u svoje neslagawe sa ostvarenim naporima, u~enika, gra|ana i lokalnih vlasti koji su ulo`ili i sredstva i rad da se ruglo i sramota grada pretvori u ne{to op{te korisno i zdravo. Ako znamo da su u neposrednoj blizini pomenute lokacije gradska izvori{ta vode koju svi pijemo i wive sa kojih se hranimo, ovakav postupak je neobja{wiv. Ulaz u vikend naseqe na Drini u Amajlijama o~igledan je primjer bezobzirnog i nerazumnog pona{awa prema `ivotnoj sredini. Ne vrijede nam ni najqep{e vikendice i skupocjeni objekti ako u wih dolazimo prolaze}i kroz sme}e, a o turizmu da i ne govorimo. Apelujemo na sve stanovnike Bijeqine da se uozbiqe i shvate posledice nemarnog odnosa prema `ivotnoj sredini, jer ako se u najskorije vrijeme ne odreknemo lo{ih navika sutra }e za generacije koje dolaze biti Q.V. prekasno.

SOLARNA ENERGIJA ZIMSKA REZIDBA ZA 21. VIJEK ori{tewem samo jednog procenta dostupne radijacije Sunca mogle bi da se podmire energetske potrebe planete u 21. vijeku, ali je problem {to je proizvodwa jo{ uvijek skupa a promjena ograni~ena samo na niskotemperaturne potrebe. Osnovna prednost sun~eve energije je ta {to je ona obnovqiva i ekolo{ki ~ista, nasuprot gorivima koje se se danas najvi{e koriste kao {to je nafta, kojoj preti nestajawe za 20 do 30 godina. Kada bi se "sun~evim kolektorima" pokrila povr{ina od samo 150 kvadratnih kilometara, to bi zadovoqilo godi{we potrebe ~ovje~anstva. Na Balkanu ja~ina sun~eve radijacije je me|u najve}im u Evropi, {to na{ region potencijalno stavqa me|u najve}e proizvo|a~e solarne energije. Primjena solarne energije je neograni~ena tako da }e sa ve}im ulagawima neminovno do}i do pojeftiwena ure|aja za kori{}ewe ove vrste energije, pa }e ona vremenom postati komercijalno isplatqiva. SAD ve} danas godi{we ula`u preko 400 miliona dolara u istra`ivawe energije Sunca, ~ime bi se najstariji kult na Zemqi ostvario kao budu}nost na{e planete. U najstarijem poznatom nasequ u Evropi, Lepenskom Viru u Srbiji, starom 8500 godina nalaze se elementi kori{}ewa solarne energije. Drevni graditeqi su poznavali na~in kako da obezbjede najve}i mogu}i zahvat sun~eve energije i na tim mjestima su primjewivani najstariji principi i pravila vezani za orijentaciju u izgradwi stambenih objekata koji su zabiqe-

K

`eni u pro{losti. Na`alost, danas smo me|u najzaostalijim zemqama u promjeni i kori{}ewu solarne energije, a s obzirom na prirodni polo`aj i potencijal mogli bi biti me|u prvima. Kada bi ~ovjek racionalno sagledao i koristio energiju opasnosti po `ivotnu sredinu nebi ni bilo. Ovako nam ostaje da se nadamo da }e alternativni na~ini kori{tewa energije u budu}nosti sprije~iti katastrofu globalnih razmjera i da }e solarna energija biti jedan od prvih izvora ekolo{M.D. ki zdravog `ivota.

Po~etak zimske rezidbe tradicionalno zapo~iwe 14. februara na dan Svetog Trifuna za{titnika vinogradara. Tom prilikom se, uz sve slavske po~asti, orezuje vinova loza, a prvi rez se simboli~no zaliva vinom i lozova~om za boqi rod. Orezivawem se posti`e ubrzavawe i uveli~avawe ploda, formirawe krune i oblika vo}ki i drve}a i uklawawe bolesnih i o{te}enih dijelova. Idealan vremenski period za ove radove je druga polovina februara, a najkasnije do kraja marta i pojave pupoqaka. Nakon rezidbe va`no je zimsko prskawe kao preventiva od bolesti i {teto~ina, te kre~ewe koje je va`no obaviti prije bubrewa pupoqaka. Rezidba zahtijeva i znawe i vje{tinu, te ako nismo tome vi~ni najboqe je anga`ovati nekoga ko je stru~an da ne bismo napravili vi{e {tete, nego koristi. Ukoliko se odlu~ite da sami ore`ete vinovu lozu, vo}ku ili drve}e morate se pridr`avati odre|enih op{tih pravila: neophodne su dobre makaze, o{tra testerica i strpqewe. Kod vinove loze presjek na jednogodi{wem mladaru izvodi se tako {to se odre`e dva do tri centimetra iznad posqedweg okca i to ukoso i na suprotnu stranu od pupoqka,

~ime se izbjegava curewe soka iz orezanog dijela po pupoqku, {to dovodi do mogu}nosti trulewa i promrzavawa. Rezove na lukovima i stablu dobro je premazati kambisolom ili vo}arskim voskom radi za{tite. Kod rezidbe vo}ki i drve}a najbitnije je dobro osmotriti stablo, pa tek onda pristupiti poslu. Na osnovu visine debla razlikujemo niskostabla{ice, polustabla{ice i visokostabla{ice. Svaka kro{wa se sastoji od glavnih i primarnih grana koje ~ine kostur kro{we i sekundarnih grana na wima koje preko mawih grana nose rodne gran~ice iz kojih nastaje plod i lisna masa. Op{te pravilo je da najdu`e treba ostaviti skeletne, odnosno ramene grane koje su i najni`e, te idu}i ka vrhu smawivati wihovu du`inu. Ukoliko ima veliki broj jednogo-

di{wih letorasta treba obaviti bla`u rezidbu da bi se stvarao wihov mawi broj. Kod jabu~astog vo}a se ne skra}uju rodne gran~ice, nego se po potrebi uklawaju do osnove, a kod ko{tuni~avog se mogu skra}ivati ili po procjeni prore|ivati. Stara stabla se orezuju radi podmla|ivawa tako {to se skra}uju skeletne grane. Mlada stabla se orezuju radi formirawa oblika i pove}awa rodnosti tako {to se skra}uju rodne gran~ice. Vi{e se orezuju starija stabla, zatim ko{tuni~avo vo}e, a naro~ito breskva i stabla kod vo}aka koja su iscrpqena prevelikim rodom. Bitno je razlikovati i vrste pupoqaka pri orezivawu, jer imamo lisne i cvjetne pupoqke. Lisni su izdu`eni, {iqasti i bez pro{irewa u sredwem dijelu, dok su cvjetni pupoqci krupniji, zaobqeni i pro{ireni u sredini. Ako se pridr`avamo bar donekle ovih op{tih pravila orezivawa uz pa`wu i strpqewe rezultati }e biti uspje{ni. Orezivawe gradskih drvoreda u Bijeqini zapo~elo je po~etkom februara i bi}e zavr{eno u planiranom periodu zavisno od vremenskih uslova. Radove izvode radnici AD Komunalca pod nazorom Odjeqewa za stambeno-komunalne djeQ.V. latnosti.


16

KULTURA / OBRAZOVAWE

SEMBERSKE NOVINE 19. FEBRUAR 2009.

OP[TINSKE STIPENDIJE ZA STUDENTE

INVESTIRAWE U MLADOST I ZNAWE

redrag Vujanovi}, student tre}e godine arhitekture u Novom Sadu, prosjek ocjena 7,7, i Matea Kari{ik, studetkiwa tre}e godine Filolo{kog fakulteta u Beogradu - odsjek za wema~ki jezik, prosjek ocjena 8,59, imali su puno razloga za radovawe. Dobili su stipendiju op{tine Bijeqina u mjese~nom iznosu od 170 KM. Ukoliko budu redovno upisivali godinu, stipendiju }e koristiti do kraja studija, saop{tio je na~elnik op{tine Bijeqina, Mi}o Mi}i}, potpisuju}i ugovore o dodjeli stipendija sa ovo dvoje i jo{ 41 studentom tre}e, ~etvrte i pete godine razli~itih fakulteta koji su ispunili uslove konkursa. Zanimqivo je da je ~ak oko 70 odsto studenata sa tehni~kih fakulteta ove godine dobilo stipendije, bilo da je rije~ o elektrotehnici, ma{instvu, arhitekturi, saobra}aju ili gra|evini. To je dobar znak, jer }e po zavr{etku studija ovi studenti lak{e dobiti zaposlewe, jer je rije~ o deficitarnim profesijama. Neki od wih }e dobiti {ansu da odrade pripravni~ki sta` i u op{tinskoj administraciji, mo`da i zaposlewe. Op{tina Bijeqina trenutno stipendira vi{e od 250 studenata, opredijeliv{i se za investirawe u znawe i mlade, koji predstavqaju budu}nost ovog regiona. - Na konkurs je bilo prijavqeno 105 studenata, a dodijeqene

P

ipokrat je rekao "Neka Vam hrana bude lijek, a lijek hrana" vjerovatno ne slute}i da }e pitawe ishrane dosti}i ne samo medicinsko - socijalnu, nego i kulturolo{ku konotaciju. Da bismo bili zdravi(ji) bilo bi dobro da se vratimo u vrijeme uslovnog siroma{tva. Ako to podrazumijeva jednostavnost, pravilnost, fiziolo{ku glad i potrebu za odr`avawem i razvojem organizma izra`enu brigom i znala~kim pristupom ishrani, tada mo`emo govoriti o principima koji se odnose ne samo na strukturu, ve} i koli~inu hrane. Op{ti tehnolo{ki razvoj (ne znam da li i napredak) aktivirao je potencijalne kreativne sposobnosti u kulinarstvu (vje{tina spremawa jela), ali da li i u gastrologiji (gurmanluk, sladokustvo)? Pitawe postavqam sa aspekta pripreme hrane (gastrolatrija slu`ewe `elucu). Za oko savr{eni, do perfekcije dovedeni oblici, sklad boja, dizajna i sveukupnog ugostiteqskog aran`irawa. A gastrolo{ki - koli~ina hrane u "porciji", kombinacija namirnica, redosqed uzimawa namirnica, a da ne govorimo o psiholo{koj gladi da se odsustvo `ivotne qepote i ukusa zadovoqi qepotom u tawiru i zadovoqavawem ~ula ukusa raznim namirnicama punim aditiva koji "osvajaju". Da se moj protest "brizi o (is)hrani" koja nije prirodna (sinteti~ki proizvedena hrana) i pravilna (principi ishrane) ne pretvori u oma` toj istoj (is)hra-

H

su 43 stipendije. Uslov za studente tehni~kih fakulteta bio je prosjek ocjena 7,5, dok je za studente dru{tvenih fakulteta uslov bio prosjek ocjena 8,5. Po~etna stipendija iznosi 170 KM mjese~no, za deset mjeseci u {kolskoj godini, a iznos stipendije mo`e biti pove}an i do 221 KM mjese~no, pod uslovom da

studenti ostvare ve}i prosjek ocjena. Odlu~ili smo da iz buxetske rezerve dodijelimo jo{ deset stipendija za studente iz porodica poginulih boraca i RVI, istakao je na~elnik Mi}i}, naglasiv{i da }e na taj na~in i djeci iz ove kategorije biti olak{ano studirawe i E.S.N. {kolovawe.

CE

RADNICI

ezadovoqni svojim materijalnim i radnim statusom, ~iwenicom da jo{ uvijek nisu primili januarsku platu, te da za decembar pro{le godine i januar ove godine nisu naplatili nadoknadu za topli obrok, a po svemu sude}i, ne}e ni za februar, radnici Centra za kulturu "Semberija" izra`avaju nepovjerewe direktoru Centra, Mihajlu Trifkovi}u. @eqko Savi}, predsjednik Sindikalne organizacije u Centru za kulturu "Semberija" ka`e da su na nedavno odr`anom sindikalnom sastanku radnici izrazili svoje nezadovoqstvo i da su o situaciji u centru upoznali i predsjednika Sindikata op{tine Bijeqina, Ratka Bobara. - Iskazali smo nezadovoqstvo, a kao da i nismo. Problem je u tome {to radnici nisu radno anga`ovani. Posla jednostavno nema, a obavezni smo da dolazimo na posao. Nakon likvidacije Doma omladine preporuka na~elnika op{tine i{la je na to da se sa 25 zate~enih, broj radnika smawi optimalno na 16 izvr{ilaca. Sada imamo ukupno 29 radnika, od ~ega je troje radnika primqeno na odre|eno i jedan pripravnik odra|uje pripravni~ki sta` na osnovu ugovora sa Zavo-

N

VOLITE LI ^IPS?

U O[ "Sveti Sava" u Bijeqini odr`ano je predavawe o pravilnoj ishrani za u~enike od {estog do devetog razreda. Predava~ je bila dr Stojanka [kori}, pedijatar... ni, treba se vratiti na razlog pisawa ovog teksta. U O[ "Sveti Sava" u Bijeqini odr`ano je predavawe o "Pravilnoj ishrani" za u~enike od {estog do devetog razreda koji prema antropometrijskom mjerewu i mi{qewu nastavanika fizi~ke kulture (ali i po o~iglednosti) imaju prekomjernu tjelesnu te`inu. Predavawu je prisustvovalo 22 u~enika ({esnaest dje~aka i {est djevoj~ica). Na prvobitnu povratnu informaciju nastavnika da u~enici nisu rado prihvatili ideju o predavawu, prisutni u~enici su bili jako zadovoqni. Predavawe je odr`ala dr Stojanka [kori}, pedijatar. Pored klini~ke brige o zdravqu djece zagovornik je definisawa i realizacije kontinuiranog programa pravilne ishrane. Govore}i o pristupu ishrani kao o op{tem dru{tvenom, ali prije svega porodi~nom odnosu, nije zanemarila op{te uslove `ivqewa porodice od socijalnih (zaposlenost roditeqa, prepu{tenost djece sebi) preko materijalnih do vaspitnih. Nedovoqan ili odsutan pristup razvijawa navika upotrebe hrane pripremqene u porodici (sendvi~, doma}i so-

kovi i sl.) kod djece osnovno{kolskog uzrasta u sjenci je medijskog pritiska reklamama "priru~ne hrane." To predstavqa ujediwen problem s kojim se treba boriti. Usu|ujem se da defini{em odgovor na pitawe: Ko je sudionik te borbe? Onaj ko popu{ta, a to su dijete i roditeq kao kolaterarni u~esnici. Osnovni "u~esnik" je trend i profit. Ukazuju}i daqe na zna~aj pojedinih vrsta namirnica grupisanih kao vo}e, povr}e, meso, mlije~ni proizvodi, `itarice i te~nost, predava{tvom adaptiranim sluhu u~enika da razumiju temu, doktori-

ca nije zanemarila mjeru, vrijeme i na~in konzumirawa hrane. Nije potrebno da instruktivno saop{tavam pojedinosti o kojima se ipak "glasnije" govori. ^ini se, prema broju prodavnica "zdrave hrane" i "~uje". Mo`da je va`nije naglasiti dinami~nost i plasti~nost interpretacije, kao i empati~an odnos prema problemu isku{ewa mladih prema (pravilnoj) ishrani, jer se li~no, kao roditeq, "bori" sa trendovima. To je rezultiralo zavidnoj pa`wi pra}ewa predavawa koje su u~enici ispoqili. Ukazuju}i na potrebu prerastawa "op{te brige"

dom za zapo{qavawe. Imamo jedanaestoro radnika sa visokom i vi{om stru~nom spremom, ali kod nas se postavqa pitawe nedostatka stru~nog kadra sa umjetni~kim akademijama, re`isera, scenarista, dramaturga. U svemu ovome treba imati u vidu i radno iskustvo. Nekome ni diploma ne mo`e pomo}i, ukoliko ne posjeduje sposobnost rukovo|ewa, organizovawa posla u oblasti kulture, obja{wava @eqko Savi}. Savi} ka`e da bisokop ve} dugo ne radi, iako je trebalo preduzeti neophodne korake da se ponovo uvedu filmske projekcije, jer je bioskop u

o (is)hrani na "li~nu brigu" pra}ewem medija (nereklamni dio programa), oslu{kuju}i razgovore na temu, kao i zajedni~ki, sa roditeqima, da se odreknu ~ipsa, smokija, brze hrane, ali i obojenih, gaziranih, tj. vje{ta~kih sokova, nije zanemarila mladost i nepoimawe vremena koje dolazi, a u kome se mogu boriti sa zdravstvenim problemima. O o~uvawu mladala~ke qepote sa estetskog aspekta, ubrzo aktuelne u relaciji "dopadawa nedopadawa" i straha da je izgled primarni razlog, doktorica Stojanka i sama bri`na prema osnovnom prirodnom daru ,,qudskoj qepoti", nije propustila da skrene pa`wu. Anoreksi~nost (nedostatak voqe za jelo) i bulimi~nost (neodoqiva glad) kao stawa ili postupci i psiholo{ki izazvani, uzrastu u~enika su jo{ nepoznati i u ekstremnosti neupadqivi, ali je tuma~ewe svakako potrebno kao mogu}nost pohrawivawa informacije koja }e se kasnije razumjeti. Sje}am se nekada upakovanih sendvi~a i jabuke, no{enih u rijetko posjedovanoj plasti~noj kesici, ali dobro umotane u papirnu salvetu. Nismo imali ~ak ni rizik "prqavih ruku" koji je hranom iz kesice izvjestan, jer se uzima direktno rukom koja nije oprana. Tada nije bio trend no{ewa fla{ica vode, posebno vje{ta~kih sokova, ali smo imali ~esmu u {kolskom dvori{tu, a poneko i ~a{icu za vodu u {kolskoj torbi. Jesmo li mi bili siroma{-

ni ako je to mjera standarda? Uz `equ i spremnost dokto-


KULTURA / OBRAZOVAWE

SEMBERSKE NOVINE 19. FEBRUAR 2009.

17

ENTAR ZA KULTURU ,,SEMBERIJA’’

I NEZADOVOQNI

me|uvremenu ponovo proradario u Mrkowi} Gradu, Prijedoru i jo{ nekim op{tinama, te ne vidi razlog da Bijeqina nema bioskop koji je organizovao projekcije i tokom rata. Direktor Centra za kulturu, Mihajlo Trifkovi}, pak, druga~ije gleda na cijelu situaciju. On ka`e da op{tinska uprava svojevremeno nije

prihvatila wegov plan sistematizacije radnih mjesta u Centru za kulturu "Semberija", jer se, ipak, `eqelo pomo}i qudima koji su godine, pa i decenije proveli u Domu omladine. - Ta~no je da nismo ostvarili plan i program za pro{lu godinu, ali nismo mi usamqeni u svemu tome. Iz buxeta nam je odobreno 287.000 KM za

DA SE PREUSMJERI MILION MARAKA Odbronici Skup{tine op{tine na posqedwoj sjednici donijeli su odluku da se od odobrenih pet miliona maraka kreditnih sredstava za izgradwu Centra za kulturu, milion maraka preusmjeri na regulisawe imovinsko - pravnih odnosa, jer to predstavqa prioritet, kako bi se zainteresovanim investitorima omogu}ilo da otpo~nu ulagati sredstva prema predvi|enim regulacionim planovima. Namjena dijela zadu`ewa promijewena je uz saglasnost kreditora i Ministarstva finansija.

rice Stojanke da se komunikacija nastavi, jer je tema neiscrpna, jo{ jednom se srda~no zahvaqujemo. Nagla{avam da je vrijeme od 60 minuta proteklo neosjetno, bez slu{ala~ke zasi}enosti. Istina, nastao je anegdotski komentar "ni{ta ne smijemo da jedemo." To "ni{ta" je "sve", jer se odnosi na sugestiju formirawa kriti~kog odnosa djece i roditeqa prema "industrijski spremqenoj hrani." U vezi s temom u~enici koji su prisustvovali predavawu popunili su namjenski konstruisan upitnik ({kolski psiholog) koji prema strukturi pitawa istovremeno predstavqa kratak podsjetnik o elementima ishrane koje treba usvojiti i o wima razmi{qati. Rekli smo da je predavawe slu{alo 22 u~enika, ali podatke koje }emo saop{titi ne koristimo za zakqu~ivawe, jer je ispitivawe situaciono provedeno. Sa aspekta nasqednosti samo tri u~enika su odgovorila da u porodici niko nema prekomjernu tjelesnu te`inu dok su ostali "povukli" na baku, djedove, ujake ili roditeqe. Prema tjelesnoj te`ini u~enici do sada nisu imali indiferentan odnos {to potvr|uje da "samo"pet u~enika nije poku{alo da smr{a. Ostali su to ~inili korigovawem koli~ine hrane, smawenim ali ~e{}im obrocima, bavqewem sportom, dijetom, ali jedan u~enik je to poku{ao "nekim odvaratnim tabletama". Privla~nost pice ili hamburgera je dominantna za devet u~enika, a {est

u~enika preferira "brzu hranu" u odnosu na hranu "spremqenu u porodici." Odnos prema vo}u i povr}u, tjestetinama ili mesu zastupqen je u raznim kombinacijama. Uo~eno je da u~enici piju dosta te~nosti, ali najvi{e u kombinaciji "voda i prirodni sokovi" (14 u~enika), samo gazirana pi}a dva u~enika, a vodu i gazirana pi}a tri u~enika. Nadamo se da je predstavqena dominantna orjentacija prema vrsti te~nosti. Koli~ina te~nosti koju u~enik popije u toku dana je od dva do pet litara. Prema prethodnom komentaru, kriterijum nadoknade te~nosti za potrebe razvoja i "potro{we" vode je zadovoqen. Koliko roditeqi prate ishranu djece saznali smo preko komentara da roditeqi "prate i uti~u na wih u koli~ini hrane koju pojedu" (15 u~enika), dva u~enika se izjasnilo da ih roditeqi "stimuli{u" u jelu, jedan je rekao "ne znam" i ~etiri u~enika se nisu izjasnila. Grickalice voli osamnaest u~enika, a ~etiri ne. Nadimak zbog prekomjerne tjelesne te`ine ima jedan u~enik i zove se "Pereca". @eqa za korekcijom tjelesne te`ine je prisutna kod devetnaest u~enika od koji je jedanaest "poku{alo neke programe mr{avqewa", ali je pola godine istrajao jedan u~enik, dok je jedna djevoj~ica "uporna ve} dvije godine i nastavi}e". Ostali su brzo prekinuli. Od u~enika koji su poku{avali realizovati taj program sedam u~enika se "nije mu~ilo"

ovu godinu. Jo{ toliko sredstava treba mi da zaradimo, da bismo mogli normalno poslovati. Imamo sedmoro qudi koji bi mogli i}i u invalidsku i starosnu penziju. Proveo sam 36 godina u prosvjeti i dvije godine u Centru za kulturu. Mnogi su osporavali moj dolazak na ovu funkciju. Bilo je i prijetwi. U bisokopu je u toku rekonstrukcija objekta i to jo{ uvijek radovi nisu zavr{eni. Najavqena je nova investicija, izgradwa novog objekta Centra za kulturu i op{tinska uprava je sada na potezu. Od 16. do 21. marta trebalo bi da organizujemo "Dane komedije" Op{tina nam je za tu manifestaciju odobrila 10.000 KM. Pripremamo obiqe`avawe jubileja, 75. godi{wicu Amaterskog pozori{ta "Scena", koje je, nakon du`e pauze, prije godinu dana obnovilo svoj rad, nagla{ava Trifkovi}. Direktor Trifkovi} ka`e da salu u Domu omladine u radnim danima koriste studenti Pedago{kog fakulteta za predavawa. Zakupci prostora su i Omladinski centar, Republi~ki zavod za statistiku, Prosvjetno - pedago{ki zavod. Ukoliko uskoro, kao {to je najavqeno, otpo~ne izgradwa novog objekta na mjestu sada{weg Doma omladine, radnici centra }e se na}i u potpuno druga~ijoj situaciji od ove saE.S.N. da{we.

(ali su i prestali), dok je tri u~enika izjavilo da se "mu~io". Hrana je i qubav i izazov, te je dvadeset u~enika izjavilo da "voli da jede" a jedan "malo". Hedonisti~o osje}awe, u`ivawe u jelu, spoznalo je ~etrnaest u~enika, "ponekad" dva u~enika a ostali ne "u`ivaju" u hrani. Strah da postoji psiholo{ka glad ili "jedewe iz dosade" za sada nije opravdan, jer je negativno odgovorilo devetnaest u~enika. Roditeqi djecu ne tjeraju, ali im i ne brane da jedu. Upozorewe upu}uju roditeqi tri u~enika, a jednom u~eniku samo "ako previ{e jede", ni "nervoza" nije razlog za afinitet prema jelu (sedamnaset u~enika). U porodici se naj~e{}e jede "zajedno" ({esnaest u~enika) a ostali "kako ko stigne". Prema opisu "nedjeqnog ru~ka" mame su provjerene u~enice svojih majki, te se brinu o supi, povr}u, salati i "ponekom" barenom ali ~e{}e pe~enom mesu. Kao i svaki vapaj i ovaj zvu~i i predstavqa potrebu izgra|ivawa kulture pravilne ishrane kao oblika pona{awa i li~nog stila `ivqewa. Iz uzrasnog heteronomnog (nesamostalno, zavisno od drugog) pona{awa djece do autonomnog (li~nog odnosa) prema (is)hrani, djeci je potrebno jo{ mnogo kontakata, informacija, primjera ali i aktivizma (samoaktivno{}u do samosaznawa) u ovom podru~ju. Za po~etnu ideju, neka to bude neposlu{nost reklamama u mediQiqana S. Raki} jima.

U^ENICI IV-4 RAZREDA GIMNAZIJE ,,FILIP VI[WI]’’ ODR@ALI JAVNI ^AS O GOJAZNOSTI

ONAKVI SMO KAKVU HRANU UZIMAMO! ravilna ishrana je od posebne va`nosti za svakog ~ovjeka, posebno za mlade qude koji su u razvoju. Uzimawe prekomjernih koli~ina hrane, a ako se pored toga jo{ izbjegava i fizi~ka aktivnost, dovodi do gojaznosti koja ne predstavqa samo estetski, nego i ozbiqan zdravstveni problem, poru~uju u~enici IV-4 razreda koji su odr`ali javni ~as iz nastavnog predmeta Demokratija i qudska prava. Javnom ~asu su prisustvovali u~enici i profesori Gimnazije, te dr Darko Markovi} iz ugqevi~kog Doma zdravqa. Gojaznost postaje vode}i svjetski zdravstveni problem 21. vijeka, jer se usko povezuje sa stawima kao {to su hipertenzija, hiperholesterolemija, sr~ana oboqewa, dijabetes, maligna oboqewa, degenerativni artritis, psihi~ki problemi, kvalitet `ivota je umawem, a mortalitet pove}an. Gojaznost se mo`e kontrolisati pove}awem fizi~ke aktivnosti i smawewem unosa kalorija u organizam, me|utim, koliko ko jede nije uvijek i stvar izbora. O ozbiqnosti ovog problema, koji su prepoznali u~enici IV-4 razreda, govorile su u~enice Cvijeta Tomi}, An|elka Arseni} i Milena Petrovi}. - Na{e zdravqe, kreativnost, efikasnost i raspolo`ewe direktno su uslovqeni na~inom ishrane koji svakodnevno primjewujemo. Pravilna i zdrava ishrana poma`e nam da se lak{e suo~imo sa `ivotnim te{ko}ama i da se za{titimo od mnogobrojnih fizi~kih i psihi~kih bolesti, istakla je u izlagawu Cvijeta Tomi}, a An|elka Arsenovi} ukazala, da i za vi{ak kilograma ponekad mo`emo okriviti i na{e pretke. Naime, nasqedni faktor ima bitnu, ali ne i presudnu ulogu u nastajawu vi{ka kilograma. Zapravo, pogre{an na~in `ivota i ishrane, kao i nizak stepen fizi~ke aktivnosti glavni su razlog zbog kojeg se gojimo. Brza hrana na jednoj strani, a na drugoj pak slave, praznici i mnoga druga ,,dru`ewe za stolom’’ uz nasqednu sklonost ka vi{ku kilograma, dovode do drasti~nog porasta broja gojaznih qudi. - Gojaznost postaje sve ve}i problem modernog doba i mi smo me|u onima koji `ele da uti~u na svijest qudi, pogotovo mla-

P

ULAGAWE U DEMOKRATSKU BUDU]NOST Ako se obrazovawe shvata kao ulagawe u budu}nost, onda je obrazovawe za demokratiju i qudska prava ulagawe u demokratsku budu}nost. - Sadr`aj obrazovawa za demokratiju mora se povezati sa stvarnim `ivotom. Ja kao predmetni profesor podsti~em ih da sami kandiduju teme koje zatim zajedno prou~avamo, kao {to su to u~inili u ovom slu~aju, rekao je profesor Dragomir Luki} podsjetiv{i da je nastavni predmet, Demokratija i qudska prava, uveden {kolske 2001/2002. godine sa po dva ~asa sedmi~no u zavr{nim razredima sredwih {kola. Za svoj primarni ciq ima razvoj demokratske politi~ke kulture u~enika i predstavqa va`an segment obrazovnog sistema koji bi trebao mladim qudima pomo}i da se razviju u informisane, odgovorne i aktivne gra|ane. Obrazovawe je politi~ko pitawe, jer je to pitawe o tome kako `elimo da na{e dru{tvo izgleda u budu}nosti i zato svaki program obrazovawa treba da se temeqi na odre|enoj viziji demokratije, gra|ana i uloge gra|ana u razvoju dru{tva, odnosno u odre|ivawu smjera u kom ide dru{tvena zajednica u kojoj `ivimo.

dih. Putem javnih ~asova i tribina mislim da se mo`e u velikoj mjeri uticati na osvje{}ivawe o opasnostima kojima se izla`emo ukoliko ne vodimo ra~una o tome {ta i koliko jedemo, ka`e Milena Petrovi} predla`u}i da u ishrani bude {to vi{e zastupqeno vo}e i povr}e. Doktor Darko Markovi} je pozdravio izbor teme i pohvalio kvalitet javnog ~asa koji su pripremili u~enici. - Op{te je poznato da gojaznost ve} du`e predstavqa glavni problem u Americi, ali to vi{e nije samo ameri~ki problem. Epidemija gojaznosti se pro{irila po cijelom svijetu, a sa tim problemom se suo~avaju ne samo odrasli, nego i sve ve}i broj djece, {to posebno zabriwava, ukazuje dr Markovi} dodav{i da svaki tim porodi~ne medicine mora da se ozbiqno bavi i ovim M.R. problemom.


18

OGLASI / HRONIKA

SEMBERSKE NOVINE 19. FEBRUAR 2009.

Bosna i Hercegovina Republika Srpska OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija Broj: 080 - 0- DN - 08 - 003 300 U Bijeqini, dana 04. 12. 2008. god. Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04 i 109/05), Osnovni sud u Bijeqini NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-003 300, po zahtjevu Mihajla Mijatovi}a sina Save iz Bijeqine, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao katastarska parcela broj:3368 u naravi dvori{te u povr{ini od 171 m2, stambena zgrada u povr{ini od 77 m2 i pomo}na zgrada u povr{ini od 10 m2 {to iznosi ukupnu povr{inu zemqi{ta od 258 m2 upisana u Pl. 1630 k.o. Bijeqina 2. Prema podacima katastarske evidencije kao suposjednici na nekretninama u Pl. 1630 k.o. Bijeqina 2 upisani su Hrwadovi} ([efika) Munevera sa di-jelom od 158/258 i Mijatovi} (Save) Mihajlo sa dijelom od 100/258. Pravo na upis kori{tewa na zemqi{tu stekli su Jahi} (Muhameda) Zijah da dijelom od 65/258, Jahi} (Muhameda) Emin sa dijelom od 64/258, Brankovi} (Hedije) Mirsad sa dijelom od 32/258 i Mijatovi} (Save) Mihajlo sa dijelom od 97/258. Pravo na upis suvasni{tva na objektima stekli su Jahi} (Muhameda) Zijah sa dijelom od 2/8, Jahi} (Muhameda) Emin sa dijelom od 2/8, Brankovi} (Hedije) Mirsad sa dijelom od 1/8 i Hrwadovi} ([efika) Munevera sa dijelom od 3/8. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 60 dana od najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom, jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 90 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ u Bijeqini.

Bosna i Hercegovina Republika Srpska OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija Broj: 080 - 0- DN - 08 - 000 512 U Bijeqini, dana 01. 10. 2008. god. Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04 i 109/05), Osnovni sud u Bijeqini NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-000 512, po zahtjevu JOVE PAVLOVI]A sina Petka iz Dvorova, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao katastarska parcela broj: 46 u naravi wiva 2. klase u povr{ini od 12845 m2, i broj: 282 u naravi wiva 1. klase u povr{ini od 7683 m2 i wiva 2. klase u povr{ini od 3103 m2 upisane u posjedovnom listu Pl. 676 k.o. Bijeqina Selo. Prema podacima katastarske evidencije kao posjednik na nekretninama u Pl. 676 k.o. Bijeqina Selo upisan je Pavlovi} (Petka) Jovo sa dijelom 1/1. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 60 dana od najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom, jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 90 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ u Bijeqini.

MOSTOGRADITEQ QUBIVOJE KOSTI]

VOLIM DA GRADIM MOSTOVE SPASA

Mostograditeq iz Beograda Qubivoje Kosti} na rijeci Drini izgradio je dva mosta - Pavlovi}a most kod Slobomira i kod Fo~e. Do sada nikome nije po{lo za rukom da to postigne. Kosti} je projektovao i izgradio jo{ blizu tri stotine mostova na drugim rijekama, pa i na kanlu Da{nici... Pi{e: TIHOMIR NESTOROVI] rema legendama od kada se prave mostovi na rijeci Drini wihovim temeqima se moraju prinositi qudske `rtve, obi~no djeca blizanci brat i sestra. ^ovjek koji je na Drini izgradio ~ak dva velika mosta u wihove temeqe nije uzi|ivao brata i sestricu. Grade}i mostove na Drini Qubivoje Kosti} nadmudrivao se sa vilama brodaricama, jezerkiwama i oblakiwama, pa su mu one samo jednom obno} poru{ile ono {to je preko dana gradio. Dogodilo se to u po~etku izgradwe Pavlovi}a mosta, kada je nabujala rijeka poru{ila neke wegove elemente i pokrila mehanizaciju. Qubivoje veli da se pri gradwi svakog mosta, imenog ili bezimenog, velikog ili malog, uvijek nosi sa vilama, ali da mu one omogu}e da izgadi most, uprkos tome {to u wihove stubove i temeqe ne ugra|uje mla|ane brata i sestricu Stoju i Ostoju, Strahiwu i Stjepaniju, Stojana i Stojanku ili blizance nekih drugih imena. To na Drini, vele, nikada nikome nije po{lo za rukom, pa je i glasoviti Rade neimar, zbog vapaja ucvijeqene majke, dok joj je u temeqe vi{egradske |uprije uzi|ivao blizance Stoju i Ostoju, na glavnom stubu ostavio je otvore kroz koje }e nesre}na majka mo}i dojiti `rtvovanu djecu. U na{em kraju se pripovijeda da se vile brodarice, ali i druge wihove posestrime, svete graditeqima mostova, pa im ru{e gra|evinu. Kosti}u je, eto, po{lo za rukom na mu mostovi opstanu. I sada su, mada jo{ nisu "punoqetni", svje`i i veli~anstveni,

P

uprkos tome {to u toku gradwe nije slao vojsku da po Semberiji i Ma~vi tra`e nejake blizance - Vlada i Vladanu, Marka i Mariju, Rada i Radmilu. Jesenas nam je u Bijeqini rekao da on gradi mostove spasa, pa mu zato u gradwi i same vile poma`u. Zato na plahovitoj Drini i nisu prino{ene nevine qudske `rtve u temeqe Qubivojevih mostova. Svi Kosti}evi mostovi su mostovi spasa, jer mu je

Qubivoje Kosti}

uvijek na umu da qudi ne mogu `ivjeti bez mostova. On svojim mostovima ne daje svoje ime. Prepustio je da sami mostovi pri~aju o sebi, o wemu i neimarima koji su ih podizali - da narod nadjene ime mostu. Osim na Drini gradio je mostove i na drugim rijekama: Tami{u, Pivi, Tisi, Ibru, Brvenici, Moravi, Usori. @epi... Wegovi mostovi se zovu: u~iteqski, Nu{i}ev, Andri}ev, |a~ki, djevoja~ki, lastavica, srpski, most uzdisaja, most za nigdje, kengur most, Nevenkin most, Xamin most, most spasa, zort most, baksuz most, Milo{ev most... Ima jo{ dosta imena, skoro tri stotine. - Prema mojim projektima izgra|eno je nekoliko hiqada malih, tipskih mostova, od dva do dvadeset metara du`ine, a vi{e od

stotinu onih ve}ih ali i velikih - du`ih od pola kilometra. Skoro je da nema vode biv{e Jugoslavije a da na woj nije bar jedan moj most, ka`e Kosti}. Rijeka Drina i daqe roni ade izme|u Semberije i Ma~ve, a sa takvom vodom Qubivoje Kosti} nosio se ~ak dva puta. I uspio je izgradio je dva mosta. Sve {to je ovaj neumorni graditeq na~inio na rijekama uradio je dobro i ~vrsto - da se ne mo`e odroniti niti potonuti. Svaki most, kao i ~esma zadu`benica, djelo je dobrih qudi. Qubivoje Kosti} je dokazao da je i on takav ~ovjek. Qubivoje osim mostova gradi i nadvo`wake i pasarele, jer uvijek ima na umu da na drugoj strani ulice neko dijete ~eka {oqicu toplog mlijeka. Pro{le jeseni u Bijeqini je izgradio jo{ jedan most - preko Da{nice. I ovaj most, veoma je zna~ajan za na{ grad i sembersku ravnicu. Gra|evina se skladno uklopila u ovaj dio grada. Prilikom wegovog otvarawa Qubivoje Kosti} je bio u masi qudi koji su prisustvovali sve~anosti. Ni~im se nije razlikovao od wih. Niko se, izgleda, nije upitao ko na~ini tu lijepu gra|evinu. Tek uve~e u televizijskim dnevnicima kada se emitovao izvje{taj sa pu{tawa da{ni~kog mosta u saobra}aj, pojavio se tihi ~ovjek. Rekao je nekoliko rije~i o mostu i to je bilo sve o Qubivoju. Samo nekoliko wegovih prijateqa, qudovali su sa Kosti}em, prisje}aju}i se gradwe wegovih mostova. Tako je sa wim jedino i moglo, jer je Qubivoje - kao i onaj wegov ~udesni i bezimeni kolega iz Andri}eve pripovijetke "Most na @epi" - }uti. O wemu govore wegovi mostovi.


HRONIKA / OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 19. FEBRUAR 2009.

SKUPQE RIBOLOVA^KE DOZVOLE ijeqinski ribolovci, ~lanovi Sportskog ribolova~kog dru{tva "Riba" u ovoj godini }e pla}ati skupqe godi{we ribolova~ke dozvole, ~ak za oko 40 odsto u odnosu na pro{lu godinu. Zlatko Vi}anovi}, predsjednik SRD "Riba" ka`e da od svake dozvole ~etiri konvertibilne

B

ODREDITI ZONE REKREACIJE Mihajlo Stevanovi}, pomo}nik ministra u Ministarstvu poqoprivrede ka`e da je bespravna izgradwa uz vodene tokove prisutna od 1990. godine. - Takva nezakonita praksa izgradwe vikendica na obalama, izme|u nasipa i vodotokova, prisutna je ve} dugo i u aktivnosti izrade planske dokumentacije trebalo bi da se ukqu~e odgovaraju}i op{tinski organi i slu`be. Sve dok u gradovima imamo bespravnu izgradwu, te{ko je o~ekivati da se stawe bitnije popravi na nenaseqenom podru~ju. Mi od op{tina o~ekujemo da defini{u zone za rekreaciju uz vodene tokove i da izrade plansku dokumentaciju i za te povr{ine. Zakon o prostornom ure|ewu i Zakon o vodama zabrawuje izgradwu objekata na obalama vodotoka. Ukoliko se to ne bude po{tovalo, onda }e 40 kilometara obale Save i Drine u dowem toku biti uzurpirano, ka`e Stevanovi}.

marke idu Ministarstvu poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede. Mi smo u pro{loj godini imali 775 ~lanova. Istina, u pro{loj godini cijena seniorske ribolova~ke dozvole iznosila je 50 KM, dok sada iznosi 70 KM. Penzioneri, `ene i invalidi pro{le godine su pla}ali dozvolu 25

KM, a ove godine za wih dozvola iznosi 35 KM. Za omladince od 14 do 18 godina starosti ove godine dozvola ko{ta 35 KM, dok za pionire, starosti do 14 godina, dozvola ko{ta 15 KM. Svake godine po {kolama, u okviru kampawe "Pecawem protiv droge" podijelimo od 50 do 70 besplatnih ribolova~kih dozvola". Vi}anovi} ka`e da je izdavawe ribolova~kih dozvola po~elo 15. januara i da ta aktivnost jo{ uvijek traje. Komentari{u}i primjedbe ribolovaca, da je obala Drine i Save u velikoj mjeri uzurpirana od vlasnika zemqi{ta i vlasnika vikendica, Vi}anovi} ka`e da je zakonom propisano da vodeni put podrazumijeva pojas od 15 metara {irine uz obalu koji se ne bi smio uzurpirati. - Na`alost, najve}i broj izgra|enih vikendica i ogra|enih posjeda uz samu obalu nema urbanisti~ku saglasnost i dozvolu za gra|ewe. Nadle`ni inspekcijski organi o tome treba da povedu ra~una i da sprije~e uzurpaciju zemqi{ta uz vodene tokove. Mi smo tu, bar za sada, nemo}ni, ka`e Vi}anovi}. U Agenciji za vode oblasnog rije~nog sliva Save ka`u da im je poznata praksa da nosioci katastarskih ~estica zabrawuju ulazak na svoje posjede i bilo kakve aktivnosti koje se svode na ribolov, kampovawe i sli~no. S obzirom na to da, kao vlasnici zemqi{ta, pla}aju kataskarski prihod dr`avi, mo`da je razumqivo wihovo takvo pona{awe, ukoliko se te povr{ine nalaze pod oranicama. S druge strane, nerazumqivo je uzurpirawe rije~nih obala, izgradwa betonskih terasa iznad vode, bukvalno u koritu rijeka i bepravna izgradwa vikend naseqa na povr{inama koje nisu za to namijewene, ka`u u agenciji. U toj oblasti inspektori bi imali pune ruke E.S. N. posla.

19

Ul. Svetog Save br. 86 Bijeljina TEL: 055/212-791, MOB: 065/519-432

NOVO 1.KULINA BANA Ku}a ukupnog stambenog prostora 120 m2, prizemna, potpuno renovirana, + pomo}na zgrada, na placu od 250 m2 Mogu}nost zamjene za stan CIJENA: 90.000 KM 2.DARKA KABIQA BUKIJA Ku}a 11x10 (podrum, prizemqe, visoko potkrovqe) + pomo}na zgrada 8,60 x 5 Na placu od 430 m2 CIJENA: 250.000 KM 3.DANILA ILI]A Ku}a 11x12 (prizemqe+ 2 sprata) + poslovni prostor P=45 m2 Na placu od 440 m2 CIJENA:240.000 KM 4.FRU[KOGORSKA Ku}a 12x10 (podrum,prizemqe, sprat, potkrovqe) Na placu od 1400 m2 CIJENA: 140.000 KM 5.DIMITRIJA TUCOVI]A Ku}a 10x9, prizemna, + pomo}na zgrada 6x3,5 + zapo~eta ku}a 7x6 (pod plo~om) Na placu od 719 m2 CIJENA:100.000 KM 6.CARA DU[ANA Ku}a 10x10 (podrum, prizemqe, potkrovqe) Renovirana,c.grijawe, Na placu od 500 m2 CIJENA:110.000 KM 7.SRPSKE VOJSKE 2 ku}e: P=109 m2 i 53 m2, prizemne, mogu}nost nadogradwe, + pomo}ne zgrade P=62 m2 Plac 1076 m2 CIJENA: 150.000 KM LOKALI - IZDAVAWE 1.DOSITEJA OBRADOVI]A Stan P=60 m2, I sprat, upotrebna dozvola,strogi centar grada Pogodan za advokatske kancelarije, ordinacije, predstavni{tva firmi i sl. CIJENA: po dogovoru PLACEVI 1.MA^VANSKA Plac P=3509 m2, dozvoqena gradwa, CIJENA:23 KM/m2 2.AMAJLIJE 2 placa po 600 m2 CIJENA:7.500 KM 3.DVOROVI Plac P=3000 m2, pored asfalta, svi prikqu~ci CIJENA:25.000 KM 4.HASE Wiva P=7000 m2 i {uma P=1500 m2 CIJENA:28.000 KM 5.JAWA - OBRIJE@ Plac P=1.500

m2, dozvoqena gradwa, Uz glavni magistralni put CIJENA: 16.000 KM 6.MA^VANSKA Plac P=440 m2,. Dozvoqena gradwa, svi prikqu~ci CIJENA:14.000 KM SEOSKA DOMA]INSTVA 1.ZAGONI - KOVA^I]I Ku}a 10x5,5 (prizemqe,sprat), nova gradwa, + pomo}ni objekat (gara`a i qetna kuhiwa) Na placu od 3.500 m2 +wiva P=4.500 m2 CIJENA:45.000 KM 2.DIJELOVI Ku}a P=82 m2, prizemna. + 4 pomo}ne zgrade Na placu od 3.260 m2 CIJENA: 90.000 KM OSTALA MJESTA 1.MILI]I Proizvodna hala P=434 m2, nova gradwa, + ku}a u osnovi 104 m2 (prizemqe - lokal namijewen za ugostiteqstvo, sprat i visoko potkrovqe - stambeni dio + trafo stanica Sve na placu od 13.000 m2 (od ~ega je asfaltirano 3.000 m2) CIJENA: po dogovoru 2.NOVI SAD Stan P=30 m2, III sprat, c. grijawe, nadogradwa CIJENA: 35.000 EVRA. 3.SIMIN HAN Ku}a 10x10,5 (prizemqe, sprat, visoko potkrovqe) Prazna - odmah useqiva + pomo}ni objekti Na placu od 1000 m2 (pored glavnog puta) CIJENA:150.000 KM 4.UGQEVIK Ku}a 10x9 (prizemqe, sprat, visoko potkrovqe) Nedovr{ena, na placu od 500 m2 CIJENA:75.000 KM 5.PO@ARNICA - KUKARI]I Ku}a 7x8 (prizemqe,sprat), djelimi~no devastirana, Svi prikqu~ci, pored glavnog puta. Na placu od 1000 m2 CIJENA:15.000 KM

EKSTRA POVOQNO BIJEQINA - KU]E 1.MA^VANSKA Ku}a prizemna, ukupne stambene povr{ine 100 m2 + gara`a, nova gradwa, Svi prikqu~ci,na placu od 1068 m2 CIJENA: 95.000 KM 80.000 KM

2.SOFKE NIKOLI] 3 prizemne ku}e ukupnog stambenog prostora 130 m2 Na placu od 280 m2 CIJENA: 90.000 KM 85.000 KM 70.000 KM 3.BORISA PASTERNAKA Ku}a 8x9 (podrum, prizemqe, sprat) Nova ku}a,na placu od 230 m2 CIJENA:190.000 KM 170.000 KM 4. JOVANA RA[KOVI]A Ku}a prizemna,useqiva, + gara`a, + lokal P=20 m2, Na placu od 462 m2 CIJENA:110.000 KM 90.000 KM 80.000 KM 5. STEVANA KRWI]A Ku}a u osnovi 101 m2 (podrum, prizemqe, visoko potkrovqe) + pomo}ni objekti Na placu P=460 m2 CIJENA:125.000 KM 120.000 KM 6.KRAQA TVRTKA Ku}a P=200 m2 stambene povr{ine (prizemqe,sprat) + pomo}ni objekti oko 200 m2 Na placu od 3674 m2 CIJENA:80.000 EVRA 65.000 EVRA PLACEVI 1. HASE Plac P=590 m2,svi prikqu~ci, dozvoqena gradwa, CIJENA: 11.000 KM 10.000 KM 2.PAVLOVI]A MOST Plac P=500 m2, + temeq 9x6, CIJENA:28.000 KM 26.000 KM 3.DVOROVI Plac P=430 m2, dozvoqena gradwa, + gara`a 6,5x4,5 CIJENA:18.000 KM 16.000 KM 4.STEFANA DE^ANSKOG Parcela P=6300 m2 CIJENA:22 KM/m2 20 KM/m2 SEOSKA DOMA]INSTVA 1. VELINO SELO Ku}a 10x5, prizemna + pomo}ni objekti, Na 900 m2 placa, + {uma P=5700 m2, + obradivo zemqi{te P=24.200 m2 CIJENA:20.000 EVRA 18.000 EVRA 2. POPOVI Ku}a 9,5x5 (prizemna) useqiva,+ pomo}ni objekti, Na placu od oko 2000 m2 CIJENA:60.000 KM 50.000 KM

AD K OMUNALAC, Ul. M ilo{a C rwanskog b r 7 Centrala : 0 55/210-11 47, 2 08-00 24, F aks: 0 55/206-66 01

z a j e d n o z a ~i s t i j i g r a d z a q e p {u s e m b e r i j u ! Po{tovani korisnici na{ih usluga, pla}ajte ra~une za odvoz sme}a, da bi ste izbjegli neprijatnosti i doprinijeli da nam `ivotna sredina bude ~istija.

S po{tovawem ! A D , , K o m u n a l a c ’’ B i j e q i n a


20

^ITUQE / OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 19. FEBRUAR 2009.

Dana 21.02.2009. godine navr{ava se 10 tu`nih godina od smrti mog dragog sina

DRAGANA RIKI]A iz Bijeqine S tugom, qubavqu i bolnim sje}awem

majka GROZDA

Dragi moj brate

GAGI Samo Bog zna koliko nam nedostaje{. Zauvijek }e{ ostati na{a zakletva.

Sestra GORDANA sa porodicom

Bosna i Hercegovina Republika Srpska OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija Broj: 080 - 0- DN - 09 - 000 226 U Bijeqini, dana 16. 02. 2009. god. Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04 i 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000 226, po zahtjevu OSNOVNOG SUDA U BIJEQINI-Zemqi{nokwi`ne kancelarije, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao katastarske parcele broj:136 u naravi stambena zgrada u povr{ini od 44 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 63 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 16 m2, dvori{te u povr{ini od 500 m2 i wiva 3. klase u povr{ini od 251 m2 i broj: 137 u naravi wiva 3. klase u povr{ini od 1869 m2 upisane u Pl. 211 k.o. Balatun u kojem je kao posjednik upisana Kne`evi} (Bo{ka) Milanka sa dijelom 1/1. Pravo na upis suvlasni{tva na istim nekretninama stekli su Savi} (Jove) Lazar i Savi} (Petra) Vidosava dijelom 1/2. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 60 dana od najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom, jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 90 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ u Bijeqini.

IME I PREZIME

mali ^uvala bih djeci ili stariju osobu u Bijeqini. ! : 055/204-668 ***** Prodajem ku}u u Mramoru kod Tuzle u centru. Mo`e zamjena za nekretnine u Bijeqini. ! : 065/849-931, 055/206-351, 055/207-263, 061/195-609 ***** Ozbiqna porodi~na `ena tra`i posao ~uvawa starijih `ena i pomo} u ku}i. ! : 066/312-417, 055/206-351 ***** Prodajem 5500 m2 zemqe kod {kole u Ostoji}evu. Asfalt, javna rasvjeta, struja, gradska voda. Cijena po dogovoru. ! : 065/886-535 ***** Prodajem luksuzno opremqen apartman 36 m2 na Zlatiboru-Obudojevica. Cijena po dogovoru. ! : 055/210-250, 065/539-282 ***** Prodajem ku}u sa placem u Ulici Nikole Ma~ki}a. Povoqno. ! : 055/202-214 ***** Prodajem supstrat (paweve) za uzgoj gqive bukova~e sa detaqnim uputstvima za uzgoj. ! : 065/891-463 ***** Izdajem namje{ten lokal u Ulici 27 marta veli~ine 44,80 m2. ! : 065/574-746, 065/512-993 ***** Potrebna stolarska radionica sa ma{inama-kombinirka i tra~na {lajfarica. ! : 066/769-305, 065/849-931 ***** Izdajem namje{tenu ku}u u nasequ ,,Pet jezera’’,

oglasi

Bijeqina. ! : 055/206-965 ***** Prodajem ,,audi 80’’, CL 1.3, 83. godi{te, benzin, registrovan do 01.02.2010. godine, cijena 1.600 KM. ! : 065/991-728 ***** Prodajem jednosoban stan u Bijeqini 38 m2, drugi sprat u Ulici Cara Uro{a, novogradwa, odmah useqiv, svi papiri uredni. ! : 065/711-171 ***** Hitno prodajem sija~ IMTpneumatski-~etvororedni. ! : 055/552-070 ***** Prodajem kombi T-2 transporter sa nadgradwom, putni~ki, dizel 86-godi{te, registrovan. ! : 065/824-389 ***** Prodajem ve}u koli~inu balirane djeteline (1.000 bala) odli~nog kvaliteta u Me|a{ima. ! : 065/679-970 ***** Izdajem na du`i period stan u ku}i u u`em centru grada, grijawe na struju ili ~vrsto gorivo, kablovska TV, poseban ulaz, pogodno za dvoje. ! : 065/849-931 ***** Izdajem lokal povr{ine 65 m2 sa centralnim grijawe u Ulici Gavrila Principa broj 15. Povoqna cijena. ! : 055/201-665, 065/164-343 ***** Izdajem objekat 470 m2 sa gara`om, tri dunuma lokacije u Ra~anskoj ulici u Bijeqini, pogodno za stanovawe i za razne privredne djelatnosti.

IZ MATI^NOG OD

11.02.2009.DO

! : 055/204-100 ***** Prodajem ku}u u Patkova~i veli~ine 8x8 m2 i 500 m2 placa, struja, voda i telefon. Cijena po dogovrou. ! : 068/946-132 ***** Prodajem sedam dunuma zemqe u Hasama postoje voda, struja i telefon. Dozvoqena gradwa. Cijena jednog dunuma 1.500 KM. ! : 065/715-639 ***** Prodajem plac 434 m2 u Ulici ar~ibalda Rajsa bb, preko puta silosa, dozvoqena gradwa. ! : 061/959-468 035/226-791 ***** Izdajem lokal 70 m2 u Ra~anskoj ulic br. 71. (Bijeqina) ! : 065/474-670

LCD REKLAME WEB SAJTOVI DIZAJN VIDEO PRODUKCIJA AUDIO PRODUKCIJA DTP DESIGN AKCIJA U TOKU! PLATIŠ JEDAN DOBIJEŠ DVA 065/443-884 info@bijeljina.eu WWW.BIJELJINA.EU

UREDA

1 8 . 0 2 . 2 0 0 9. g o d .

RO\ENI OD 11.02.2009.DO 18.02.2009.GOD. Mitri} Katarina, k}i Radeta i Zore, Riki} Milena, k}i Save i Dragane, Jova{evi} Damjan, sin Vjekoslava i Danijele, Stankovi} Gordana, k}i Goran i Olivere, Gaji} Dragan, sin Obrada i Zorice, Gaji} Bo`o, sin Miroslava i Marijane, Ili} Katarina, k}i Miroslava i Jelene, Mujakovi} Adin, sin Jasmina i Sanele, Peri~i} Nikolina, k}i Dejana i Tijane, Jovi~i} Anastasija, k}i Miladina i Joke, Tomi} Rajo, sin Baneta i Milice, Sekuli} Awa, k}i Gorana i Dragane, Savi} Andrea, k}i Nenada i Ankice, Matkovi} Aleksandra, k}i Aleksandra i Mare, Vukovi} Mitar, sin Miladina i Dragane, Petrovi} Jovan, sin Milorada i Sla|ane, \oki} Dejan, sin Vuka{ina i Gordane, Oplakan Ivan, sin Sa{e i Dane, Pavli~evi} Vera, k}i Dragana i Ivane, Boji} Ogwen, sin @eqka i Angele, Omi~evi} Daila, k}i Mehe i Marsele, Mi}i} Stefan, sin Milenka i Du{ice.

V J E N ^ A N I OD 11.02.2009.DO 18.02.2009.GOD. TEKST

Gruji~i} Zdravko i Ili} Branka, Nuki} Fejzo i Nali} Ramiza, Ma{anovi} Stevo i Savi} Sla|ana, [uvira Spomenko i Mitrovi} Milanka, Radenica Asmir i ^ovrk Nermina, Mijatovi} Zoran i [akoti} Qiqana, Petkovi} Damjan i \uri} Zvjezdana.

U M R L I OD 11.02.2009.DO 18.02.2009.GOD.

Atinska 2, Bijeqina

Zdravka Ba{ti}, ro|. 1956, Stana Simani}, ro|. 1922, Milka Petrovi}, ro|. 1936, Spasenija Gaji}, ro|. 1927, Ivan Pajkanovi}, ro|. 1944, Mitar Mijatovi}, ro|. 1941, Vidosava Ra{evi}, ro|. 1923, Slavko Kova~evi}, ro|. 1950, Vuka{in Mitrovi}, ro|. 1932, Milorad Mileti}, ro|. 1954, Stanko Zowi}, ro|. 1953, Rajko Mumalo, ro|. 1940, Slavojka Hrva~evi}, ro|. 1924, Omiqen Stoji}, ro|. 1934, Jelisavka Eri}, ro|. 1932, @ivan Koji}, ro|. 1949, Milana Kukari}, ro|. 1944. godine.


21

SEMBERSKE NOVINE 19. FEBRUAR 2009.

Sport

Direktor 055 773 360 www.skalaradio.net

Marketing 055 771 520 skala@rstel.net

RADNIK PORA@EN (1:4) U NOVOM SADU OD VOJVODINE

IGRA ISPRED REZULTATA najja~oj provjeri od po~etka pripremnog perioda fudbaleri Radnika pora`eni su u Novom Sadu od ekipe Vojvodine. Strijelci novosadskih "lala" bili su raspolo`eni pa su, uprkos zale|enom terenu, ~etiri puta pogodili mre`u Radnika, a jedini pogodak za Bijeqince postigao je Mirko Marinkovi} na otvarawu drugog poluvremena. Uprkos ubjedqivom porazu, {ef stru~nog {taba Nikola Bala isti~e da je zadovoqan onim {to su wegovi igra~i pokazali protiv drugoplasirane ekipe Jelen Super lige. - Protiv Vojvodine se nismo obrukali, jer smo vi{e od jednog ~asa igre bili potpuno ravnopravan rival. Naprotiv vidio sam dosta dobrih stvari u na{oj igri, mada je bilo i slabosti koje u narednom periodu moramo

U

POGODIO MRE@U ,,LALA,,: Mirko Marinkovi}

VOJVODINA - RADNIK 4:1 (1:0)

STRIJELCI: 1:0 Lenadro (13), 1:1 Marinkovi} (53), 2:1 Pekovi} (57), 3:1 Smiqani} (74), 4:1 Pavlovi} (76), stadion: SC "Vujadin Bo{kov", gledalaca: 50, sudija: ^epegi Ki{ (Novi Sad), crveni karton: Aleksandar Kesi} (Vojvodina) u 25. minutu. VOJVODINA: Kesi}, Smiqani}, Pavlovi}, Sto{i}, Pekovi}, Tumbakovi}, Leandro, Lazeti}, Panteli}, Aleksi}, \urovski. Jo{ su igrali Brki}, Lovri}, Stefanovi}, Kutsia{vili, Stjepanovi}, Medojevi}. Trener Qupko Petrovi}. RADNIK: Avduki}, Trifkovi}, Mitrovi}, Jevti}, Konculi}, Gavrilovi}, Su{i}, \uri}, Ga{evi}, Vuji}, Marinkovi}. Jo{ su igrali \or|i}, Pavi}, Mi~i}, Jefti}, Jawi}. Trener Nikola Bala.

ispravqati. Povoqan sud o na{oj igri dao je trofejni trener Qupko Petrovi} koji predvodi sa klupe Vojvodinu. Dao je dosta komplimenata na ra~un na{e igre, a posebno ga je obradovala ~iwenica da imamo mladu ekipu koja tek treba da napreduje, tvrdi Nikola Bala. [ef stru~nog {taba Radnika istie da je posebno zadovoqan onim {to je wegova ekipa pru`ila na trka~kom planu. - To se segment na kome smo do

sada najvi{e radili i vidqivo je da smo dobro odradili uvodni dio priprema. Moji igra~i su se dobro kretali i u tome smo bili ravnopravni doma}oj ekipi kojoj je ova utakmica bila generalna proba pred nastavak {ampionata Srbije koji je zakazan za 21. februar, ka`e prvi stru~wak bijeqinskog kluba. On istovremeno ukazuje i na mawkavosti koje je uo~io ne samo na utakmici protiv Vojvodine, ve} i na ranijim provjerama.

IZNENADA PREMINUO \OR\E MILOVANOVI], FUDBALSKA LEGENDA SEMBERIJE

BOMBARDER U LEGENDI nedjequ (15. februar) iznenada je u Sremskoj Mitrovici u 53. godini `ivota preminuo \or|e Milovanovi}, fudbalska legenda Semberije i jedan od najboqih fudbalera koji je ponikao u na{em kraju. Iako je ro|en u susjednoj Sremskoj Ra~i, fudbalski i qudski je odrastao u Semberiji, u Radniku, pa su ga Semberci smatrali svojim, a i on se osje}ao kao Semberac. Vrhunac karijere do`ivio je u Crvenoj zvezdi u koju je stigao u januaru 1978. i ostao do juna 1985. godine. Za Zvezdu je odigrao vi{e od 300 utakmica i postigao 50 golova. Wegovi golovi doprinijeli su osvajawu dvije titule prvaka tada{we Jugoslavije ~ija je liga bila me|u najja~im u Evropi i dva Kupa Mar{ala Tita. Osta}e upam}en i kao nezamjenqivi ~lan veznog reda generacije koja je, pod tre-

U

\or|e Milovanovi} u dresu Radnika (lijevo) i kao ~lan Crvene zvezde (desno)...

nerskom palicom Branka Stankovi}a, u sezoni 1978/79. stigla do finala Kupa UEFA i ostala bez trofeja u dva finalna me~a sa Borusijom iz Mehengladbaha jedino zahvaquju}i pristrasnom italijanskom sudiji koji je za Borusiju dosudio nepostoje}i jedanaesterac i omogu}io joj trijumf. Po odlasku iz Zvezde karijeru je nastavio u Austriji, a zatim u Mladosti iz Petriwe i Sremu iz Sremske Mitrovice gdje je i prestao da aktivno igra fudbal. Wegov sin Dejan tako|e je bio igra~ Crvene zvezde a sada igra za francuski Lans. Me|u qubiteqima fudbala

ostao je zapam}en po razornom i preciznom udarcu pa su ga Zvezdini navija~i prozvali \oka Bomba. To je mo`da i mala nepravda prema ovom vrhunskom asu, jer je pored razornog {uta imao i besprijekornu fizi~ku spremu, ogroman radijus kretawa i posve}enost kolektivu. Ta posve}enost kolektivnom uspjehu mo`da ga je ko{tala jo{ blistavije karijere, jer je uspijevao da savlada vlastitu samoqubivost i potpuno se podredi zahtjevima kolektivne igre. Upravo zbog toga ~etvrta Zvezdina zvezda Vladimir Petrovi} Pi`on veliki dio svoje slave duguje \or|u Mi-

lovanovi}u koji je na maestralan na~in za wega obavqao najte`e poslove, a Pi`on je imao zadatak da sve to oplemeni svojim majstorstvom. Najve}i domet u mati~nom klubu ostvario je u sezoni 1976/77. kada je bio najboqi igra~ Radnika koji je nadmo}no osvojio Republi~ku ligu BiH i izborio povratak u drugoliga{ko dru{tvo. To je vjerovatno bila i najboqa ekipa Radnika svih vremena jer su se u woj pored \or|a Milovanovi}a nalazili i takvi asovi kao {to su Fahrudin Avdi~evi}, Petar Slavki}, Nail Sobo, Ramo Durakovi}, Gabrijel Pendi}, Zlatan Wegovanovi} i drugi velikani semberskog fudbala. \or|e Milovanovi} sahrawen je u ponedjeqak na Novom grobqu u Sremskoj Mitrovici. Veliki fudbalski bombareder i jo{ boqi ~ovjek, prerano je oti{ao u legendu. T. N.

- Za sada nam najvi{e {kripe skok igra u odbrani i realizacija pred protivni~kom mre`om. Stvorili smo dosta prilika i protiv Vojvodine, ali smo, kao i ranije, puno proma{ivali, a i skok pred na{im golom kada lopte dolaze sa strane nije onakav kakav bih ja `elio. No, ima vremena da se i te stvari isprave, pogotovo {to na tim elementima nismo do sada puno radili, pa }e nam iskustvo koje smo stekli protiv Vojvodine i na ranijim provjerama biti dragocijeno jer nam pokazuje {ta treba u narednom periodu ispravqati i dogra|ivati, rije~i su Nikole Bale. Do kraja pripremnog perioda Radnik ima zakazane jo{ ~etiri pripremne utakmice. Prvi rival bi}e Podriwe iz Jawe, zatim slijedi utakmica sa Modri~om Maksimom, a zatim opet slijedi putovawe u Novi sad i utakmice sa istoimenim prvoliga{em i T. N. ekipom Veternika.

[AHOVSKI TURNIR U BIJEQINI

MIKANOVI] NAJBOQI d ~etvrtog do 13. februara u Bijeqini je u organizaciji [ahovskog kluba Panteri odr`an turnir na kome je u~estvovalo 15 takmi~ara sa podru~ja Semberije, Majevice, Posavine i Bir~a. Poslije 14 odigranih kola prvo mjesto pripalo je Sandru Mikanovi}u iz Br~kog sa 12 poena. Od drugog do ~etvrtog mjeasta plasirali su se Dragan Topi}, Zoran Gaji} i Vjekoslav Markovi} sa po devet i po poena, dok je peta pozicija pripala mladom Bojanu Panti}u sa osam i po poena. Turnir je rejtingovan od strane FIDE, a pored Sandra Mikanovi}a, koji je osvojio najve}i broj rejting poena, dugo }e ovu {ahovsku smotru pamtiti i Bojan Panti} iz [K "Dvorovi" kome je, prema plasmanu, pripalo osam rejting poena {to mu je omogu}ilo da svoje ime upi{e na svjetsku {ahovsku rang listu. Na brzopoteznom turniru koji je odr`an kao prate}a manifestacija prvo mjesto pripalo je Daliboru Stojanovi}u, T.N. {ahisti iz Bijeqine.

O


22

SPORT

SEMBERSKE NOVINE 19. FEBRUAR 2009.

BK RADNIK SKLOPIO EKIPU ZA NAREDNU SEZONU KOJA PO^IWE 22. FEBRUARA

SPREMNI ZA ODBRANU TITULE

[ampionska ekipa ostala na okupu, a novi ~lanovi Radnika su reprezentativci Srbije Zoran Mitrovi} i Vuk Simi}, te bokser iz Mostara Emil Marki}... vi borci koji su prethodne sezone, nakon ~etverogodi{we dominacije Slavije, donijeli titulu u Bijeqinu ostali su u Radniku, a uz tri zvu~na poja~awa Bijeqinci }e biti spremni da odbrane pehar osvojen za prvo mjesto u Premijer ligi BiH, tvrdi trener Milenko Tomi}. - U {ampionatu ~iji je po~etak zakazan za 22. februar ekipu Radnika sa~iwava}e reprezentativci Srbije i BiH. Posle du`eg razmi{qawa odlu~ili smo, da uprkos trenutno nepovoqnoj finansijskoj situaciji, oformimo sna`nu ekipu koja }e biti

STI@E ^ELIK

S

ODBOJKA[I RADNIKA PREKINULI SERIJU PORAZA

BOQI OD BOSNE akon tri uzastopna poraza odbojka{i Radnika savladali su maksimalnim rezultatom (3:0) ekipu Bosne iz Kalesije i zadr`ali realne izglede da se plasiraju u plej-of u kome }e u~estvovati {est prvoplasiranih ekipa na tabeli Premijer lige BiH. Radnik je bez ve}ih problema osvojio tri va`na boda, a gosti su ne{to ja~i optor pru`ili samo u tre}em setu u kome su osvojili 22 poena. Bijeqinci se nalaze na ~etvrtoj poziciji prvenstvene tabele sa 24 osvojena boda. Do kraja liga{kog dijela sezone ostala su jo{ tri kola, a odbojka{i Radnika sve tri utakmice igraju u gostima. Za razliku od wih 15. kolo nije bilo uspje{no za odbojka{ice Radnika. One su prije ovog kola imale tri uzastopne pobjede, ali niz nepobjedivosti prekinut je na Palama gdje se pora`ene od ekipe doma}e Jahorine sa 3:0 u setovima. I odbojka{ice se nalaze na ~etvrtoj poziciji na tabeli sa 26 bodova.

N

Adnan Haxihajdi}

sposobna da se uhvati u ko{tac sa Slavijom i ostalim kandidatima za vrh tabele u odbrani pro{logodi{we titule. U klu-

RADNIK: Novokmet, Vasi}, Kvrgi}, \oki}, Risti}, Jozi}, Vujanovi}, Tohoq, Vukovi}, Mili}evi}, Marinkovi}, ]ekli}. Trener Darko Manojlovi}. BOSNA (K): Po`egi}, Idrizovi}, Turi}, N. Ali}, Hukeqi}, Burek, Suqkanovi}, D`afi}, Zuli}, Aqi}, Be{li}, S. Ali}. Trener Erfedin Ali}. Po setovima: 25:18, 25:19, 25:22.

bu su ostali svi bokseri iz prethodne sezone, a jo{ smo anga`ovali reprezentativce Srbije Zorana Mitrovi}a u sredwoj i

razloga da se bilo koga pla{imo, tvrdi trener bijeqinskih boksera. U jednom trenutku Radnik je bio u opasnosti da zbog nepla}awa kotizacije bude, zajedno sa Prijedorom, izba~en iz lige. U klubu, me|utim, tvrde da je ta opasnost otklowena. - Istina je da nismo na vrijem uplatili kotizaciju za takmi~ewe i da su mnogi po`eqeli da budemo iz lige eliminisani za zelenim stolom. Mogu da ka`em da im se ta `eqa ne}e ostvariti. Mi smo, uprkos svim te{ko}ama, sna`a nkolektiv i ne}emo se tek tako odre}i te{ko osvojene titule, isti~e Milenko Tomi}. T. N.

PRVA KO[ARKA[KA LIGA REPUBLIKE SRPSKE

POBJEDE RADNIKA I PLUSA P

etnaesto kolo Prve ko{arka{ke lige RS bilo je uspje{no za bijeqinske klubove. Ko{arka{i Radnika gostovali su u Sokocu gdje su savladali doma}i

Glasinac rezultatom 91:56, dok je Bijeqina Plus u derbiju za~eqa bila, pred svojim navija~ima, boqa od Mladosti 76 iz Prwavora rezultatom 92:83. Zahvaquju}i va`noj pobje-

GLASINAC - RADNIK 56:91

di u Sokocu Radnik je zadr`ao drugu poziciju na tabeli sa 26 bodova, dok se Bijeqina Plus pomjerila sa za~eqa tabele i sada se sa 20 bodova nalazi na devetoj poziciji na tabeli.

Uprkos dva uzastopna poraza i daqe je na liderskoj poziciji Sutjeska iz Fo~e sa 28 bodova, a po 26 bodova, kao i Radnik, imaju Gacko na tre}em i Bratunac na ~etvrtom mjestu.

B.PLUS - MLADOST 76 92:83

(20:25, 5:16, 18:26, 13:24)

(24:22, 26:15, 24:22, 18:24)

DVORANA: "Limenka" u Sokocu, gledalaca: 200, sudije: Radanovi} i Komar (Trebiwe), Jawu{evi} (Bile}a). GLASINAC: Borov~anin, Petrov 13, Koprivica 9, Mari}, \urkovi}, Mijatovi} 9, Pilindavi} 7, Jawi} 6, ^avi}, Dr~eli}, Milidrag 9. Trener Predrag Krsmanovi}. RADNIK: Pilipovi}, Savi} 5, Lonto{ 21, Medi} 4, Erki}, Borov~anin 32, \ur|evi} 2, Kova~evi} 2, Danilovi} 6, Soji} 11, Cerovina 2, Kecman 6. Trener Igor Mihajlovi}.

DVORANA: Gimnazije "Filip Vi{wi}", gledalaca: 250, sudije: Vujadinovi} (Bratunac), Borovina (Vlasenica), \uri} (Bijeqina). BIJEQINA PLUS: Vasili} 2, N. Panti} 11, Andri} 13, Bogdanovi} 2, Soki} 3, Peji}, Simi} 9, Peri} 3, Milo{evi} 3, Joki} 17, Torbica 19, G. Panti} 7. Trener Branimir \oki}. MLADOST 76: Dugowi} 2, Gogi} 6, Miodragovi} 3, Toli} 5, Uletilovi} 6, G. Markovi} 23, ^elebi} 12, Petrovi} 7, R. Markovi} 6, [u{ak 13, Milija{. Trener Aleksandar Bokur.

RADNIK 3 BOSNA (K) 0 DVORANA: O[ "Knez Ivo od Semberije", gledalaca: 100, sudije: Ivan Bartula (Breza) i Nikola Ko{evi} (Modri~a).

Nova sezona u Premijer ligi BiH startuje idu}eg vikenda, a Radnik je u prvom kolu doma}in ekipi ^elika iz Zenice. - Zadovoqan sam `rijebom jer smo na po~etku dobili ne{to lak{eg rivala, a sa Slavijom }emo se sastati u posledwem kolu. Nismo imali priliku za zajedni~ke pripreme, pa }e ekipa u formu ulaziti kroz prvenstvene borbe, tvrdi trener Tomi}.

nokautera iz Loznice Vuka Simi}a u te{koj kategoriji, te reprezentativca BiH Emila Marki}a iz Mostara koji nastupa u polute{koj kategoriji, ka`e Milenko Tomi}. On tvrdi da }e to biti najja~a ekipa u istoriji Radnika koja ne}e u narednoj sezoni ustuknuti ni pred jednim rivalom. - U Radniku su ostali bra}a Velibor i Dragan Vidi}, Ivan Lajkert i Mane Mar~eta i oni }e uz doma}e borce Ru{idija, Haxihajdi}a, Simeunovi}a, Boji}a, Stani{i}a, Ristovi}a i Krsmanovi}a, te poja~awa Simi}a, Mitrovi}a i Marki}a biti stra{na ekipa. Ne}emo imati

Vladimir Ranki}

PROLETER IZ DVOROVA

RANKI] POJA^AWE oskora{wi prvotimac Radnika Vladimir Ranki} potpisao je posqedweg dana prelaznog roka pristupnicu za mati~ni klub Proleter, {to }e biti veliko poja~awe za ekipu drugoliga{a iz Dvorova. Ranki} je ve} po~eo da trenira sa novim saigra~ima i sigurno je da }e preuzeti ulogu kreatora igre. - Ne treba ni govoriti koliko }e nam zna~iti Ranki}ev dolazak, jer se radi o

D

izvanrednom fudbaleru. S obzirom da smo jedna od najmla|ih ekipa u ligi, vjerujem da }e mladi igra~i imati {ta da nau~e od jednog od najboqih fudbalera Republike Srpske, rije~i su trenera Proletera Dragi{e Kati}a. Tokom prelaznog roka iz Proletera su oti{li Aleksandar Pavlovi} (Gorica, Pu~ile), Aco \oki} i Igor Milo{evi} (Podriwa, Jawe), a pored Ranki}a do{li su mladi fudbaleri \uri} (Mladost, Kriva Bara) i Miki} (Mladost, Velika Obarska). Strateg Proletera na `ali za onim koji su oti{li, iako su bili starteri na skoro svim utakmicama jeseweg dijela prvenstva. - Koga nema, bez wega se mo`e i mora. I sa postoje}im igra~kim kadrom dobro smo popuweni na svim pozicijama, a ne{to vi{e problema moglo bi se pojaviti u {toperskoj liniji, mada }u kroz pripremni period nastojati da te probleme prevazi|emo, isti~e Kati}. Prvu pripremnu utakmicu Proleter je odigrao protiv imewaka iz Johovca, ~lana Regionalne lige, a rezultat je bio 1:1. Jedanaestog februara Proleter je pora`en od prvoliga{a Borca iz [amca (1:3) dok }e Proleetru naredni rivali u pripremnim utakmicama 22. februara biti regionalni liga{ Sloga iz Bijeqine, a tri dana kasnije Jedinstvo T. N. iz Broca.

JO[ JEDNO POJA^AWE BRO^ANA

I BABI] U JEDINSTVU

Nakon dolaska iskusnog Mladena Petri~evi}a u redove Jedinstva iz Broca preselio se posqedweg dana zimskog prelaznog roka i Marko Babi} koji je raskinuo ugovornu obavezu sa mati~nim Radnikom iz Bijeqine. Wihov dolazak u redove bro~anskog drugoliga{a sigurno }e oja~ati redove Jedinstva, ali nisu to i jedina poja~awa ovog kluba. - Vratili su nam se nekada{wi kapiten Milenko Manojlovi} koji zbog obaveza na radnopm mjestu nije tokom jeseni igrao za na{u ekipu, a tu je i Jovica Jelisi} koji je tako|e ve}i dio jesewe polusezone bio odsutan. Wihov dolazak uz igra~ki kadar iz prvog dijela sezone sigurna su garancija da }emo izbje}i borbu za opstanak u drugoliga{kom dru{tvu, a ako nas poslu`i sportska sre}a mogi bi smo i napredovati za nekoliko pozicija na tabeli, tvrdi {ef stru~nog {taba Miroslav Timi}. Cjelokupne pripreme Jedinstvo }e obaviti na modernom sportskom objektu koji je u ovom selu sagra|en prije nekoliko godina, a kroz kontrolne utakmice bi}e ukomponovan najboqi tim za nastavak borbi za bodove. Tets me~evi odigra}e se uglavnom sa klubovima iz Semberije i bli`eg okru`ewa, mada nepovoqne vremenske prilike i ~este padavine remete ostvarewe zacrtanog plana. Za ekipu je va`no da }e dres Jedinstva i daqe nositi Gojko Piva~ koji je, kao kapiten Radnika, u 2005. godini progla{en za T. N. najboqeg fudbalera Republike Srpske.


SPORT / OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 19. FEBRUAR 2009.

IZBOR SPORTISTE GODINE OP[TINE UGQEVIK

GODINA U ZNAKU BORILA^KIH VJE[TINA Za najboqeg sportistu op{tine Ugqevik u 2008. godini progla{en je ~lan ugqevi~kog Karate kluba ,,Rudar" Dejan Gavri}, pro{logodi{wi osvaja~ bronzane medaqe u konkurenciji stariji juniori na Svjetskom prvenstvu odr`anom u slovena~kom gradi}u Novo Mesto... Pi{e: RADE JELI] avri} je nosilac crnog pojasa prvi dan. Na doma}im i me|unarodnim takmi~ewima, ovaj osamnaestogodi{wi gimnazijalac osvojio je vi{e od 60 medaqa. Vi{e puta je bio prvak Republike Srpske, Srbije i internacionalnih kupova. Prema ocjenama osmo~lane op{tinske Komisije za izbor, najuspje{niji sportista u mla|im kategorijama u konkurenciji mu{karaca je ~lan Karate kluba ,,Rudar" i reprezentativac Republike Srpske Blagoje Petrovi}. U `enskoj konkurenciji za mla|e kategorije za najuspje{niju pro{logodiwu sportistkiwu progla{ena je Jovana Todorovi}, ~lan Xudo kluba "Rudar" Ugqevik. Za najuspje{niji sportski klub u 2008. godini progla-

G

Za najuspje{niji sportski klub u 2008. godini u op{tini Ugqevik progla{en je Fudbalski klub "Mladost" iz Bogutova Sela, dok je trener ovog kluba Borislav Radovanovi} progla{en za najuspje{nijeg trenera u 2008. godini... {en je Fudbalski klub "Mladost" iz Bogutova Sela

dok je trener ovog kluba Borislav Radovanovi} progla{en za najuspje{nijeg trenera u 2008. godini u op{tini Ugqevik. Klub je osnovan davne 1958. godine, pa je pro{le godine slavio jubilej 50 godina postojawa i uspje{nog rada. Priznawa za najuspje{nijeg sportskog radnika dobio je Milorad Toki} iz Fudbalskog kluba ,,Borac", Ugqevi~ka Obrije`, dok je zahvalnicu za razvoj sporta u {kolama dodijeqena Vladimiru \oki}u, profesoru fizi~ke kulture u ugqevi~koj Osnovnoj {koli "Aleksa [anti}". Za uspje{ne sportske rezultate dodijeqena su priznawa `enskoj ekipi Ko{arkarka{kog kluba ,,Rudar" Ugqevik, Karting klubu "Gramer", Ugqevik, TEKVONDO klubu "VOLF" te ugqevi~kom Kugla{kom klubu ,,Rudar".

23


KIROPRAKTIKA Nervi koji se spu{taju du` ki~menog stuba kontroli{u i koordiniraju funkcionisanje tijela. Dakle cijelo tijelo bolje funkcioni{e korekcijom poreme}aja ki~menog stuba nastalom svakodnevnim aktivnostima. Stalnom upotrebom Ceragema dovodi se do opu{tanja le|nih mi{i}a i stimulacije nerava ki~menog stuba AKUPRESURA je kineska terapeutska metoda koja dovodi do ravnote`e ili deblokade protoka energije u tijelu. CERAGEM vr{i akupresuru du` pet energetskih kanala koji se nalaze u le|ima osloba|aju}i klijenta od bola i niza simptoma.

DUGI INFRACRVENI ZRACI

su dio sun~eve svijetlosti poznati kao biogeni zraci, pobolj{avaju funkciju i ubrzavaju rast `ive }elije. Kako tjelesna temperature raste dejstvom infracrvenih zraka, aktiviraju se molekuli vode, pove}ava se nivo kiseonika, ubrzava protok krvi ~ime se elimini{u masti i toksini.

TRETMAN TOPLOTOM (Moksibustin toplota) je tehnika koja se koristi u tradicionalnoj isto~nja~koj medicini. Specijalno konstruisan CERAGEM projektor dovodi do stimulacije i ubrzanja protoka krvi u le|ima. Tako|e, smanjuje mi{i}nu napetost. MASA@A opu{ta mi{i}e i tetive oko ki~me osloba|aju}i pritisak sa ki~menog stuba deblokadom nerava i postavljanjem ki~me u pravilan polo`aj. CERAGEM masa`er u~vr{}uje mi{i}e i ligamente pove}avaju}i njihovu elasti~nost, ubrzava krvotok i protokom limfe, pobolj{ava funkciju organa {to dovodi do pove}anja imuniteta. [TA TREBA PRIPREMITI ZA TRETMAN ? Samo jaku `elju da budete zdravi i smirenost tokom tretmana kao da ste u svojoj ku}i. Ponijeti ve}i pe{kir, pamu~nu maramicu, svijetlu pamu~nu majicu i ~arape radi li~ne higijene i higijene drugih klijenata. Ukoliko se kupate prije tretmana i pijete vodu (1-2 ~a{e) bi}e ve}i efekat.

Bijeljina, Srpske dobrovalja~ke garde br. 4 Tel. 055/222-120


687