Ja TRGOVAC magazin – srpanj/kolovoz 2016.

Broj 55 | Srp/Kol 2016.

Analize kategorija • Bezalkoholna pića • Namazi Intervju Dražen Kocijan Velpro-centar d.o.o.

U fokusu Edukacija u maloprodaji

BENZINSKE POSTAJE Novi trendovi i potrošačke navike

Broj 55 | Srp/Kol 2016.

Impressum DIREKTOR: Maroje Sabljić GLAVNI UREDNIK: Goran Pavlović AUTORI I SURADNICI: Jozo Knez, Ja TRGOVAC Kristina Vorberger, Ja TRGOVAC Ines Kovačić, PressCLIPPING Berislav Znidarčić, Nielsen Karla Kovač, Ipsos Mladen Kožić, GfK Dijana Knežević, Nielsen Erlanda Ivić-Mandić, Focus Marko Havaši, Focus Franciska Perković, AGB Nielsen Dejan Mesarko, Nielsen Majda Babić, Nielsen Maja Juričan, Mediana Boris Vulić, Institut za menadžment Credos odjel analize GRAFIČKI UREDNIK: Tomislav Gamberožić FOTOGRAFIJE: In house, Bigstockphoto PRIJEVOD: Marijana Pasarić PRODAJA I MARKETING: Mario Miletić, Krešimir Vuletić telefon: 01/559 5057 e-mail: prodaja@jatrgovac.hr TISAK: GZH d.o.o.

Mičevečka ulica 7, 10 000 Zagreb IZDAVAČ: KunaPak d.o.o.

Ilica 1a, 10 000 Zagreb telefon: 01/559 5056 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr Ja TRGOVAC je stručni magazin o maloprodaji i industriji robe široke potrošnje. Kontroliranom distribucijom besplatno se dostavlja na trgovce, proizvođače i distributere robe široke potrošnje te prateću industriju.

NAKLADA: 8.000 primjeraka

Digitalno izdanje magazina dostupno je na: www.jatrgovac.hr

ISSN 1847-9987 Godina 6 / Broj 55 Besplatni primjerak

Uvodnik

BRZO, ALI PRAVO VRIJEME

N

e znam čini li se i vama tako, ali ovih pola godine 2016. meni je proletjelo za tili čas. Uistinu je teško uhvatiti tempo kojim promiču dani, mjeseci i magazini. No, ipak se može. Brzim smo tempom tako došli do ljetnog dvobroja koji je prepun zanimljivih i korisnih informacija, stručnih osvrta i analiza maloprodajnih kanala i kategorija proizvoda. Ljeto diktira teme, sezona je godišnjih odmora, a to znači da ćemo sasvim sigurno pristati uz neku benzinsku postaju na brzu okrjepu, kavu ili kakav ukusan topli sendvič. Možda će vas pritom iznenaditi kako benzinske postaje svakim danom nude neke nove sadržaje, a s obzirom na to kakve trendove predviđaju stručnjaci, čini se da tih iznenađenja neće nedostajati ni u godinama koje su pred nama. Benzinske postaje izrastaju u prave servise koji nude široku paletu proizvoda prilagođenih svojoj lokaciji postajući sve više kvartovsko mjesto opskrbe i ravnopravan takmac lancima brze prehrane te se predviđa kako će u njima segment negoriva dobivati sve više na značaju. Stalno aktualna tema edukacije u maloprodaji u ovom je broju dobila svoje zasluženo mjesto sa željom da ukažemo na trenutna kretanja kako bismo uvidjeli što nas čeka sutra kada je riječ o kadrovima koji su nasušno potrebni maloprodajnom sektoru. Što

reći o tom gorućem pitanju? Situacija nije bajna. Zaključak je svima jasan: potrebe tržišta trebaju biti mjerilo obrazovnoga sustava te je više no ikada nužan aktivan pristup na praktičnom osposobljavanju mladih koji dolaze. Reforme su svima na vrhu usana, ali nisu baš na vidiku.

Jednako važan dio hrvatske maloprodaje su mali trgovci pa smo o aktualnom stanju ovih vrijednih ljudi porazgovarali s predsjednikom Saveza udruga

“Potrebe tržišta trebaju biti mjerilo obrazovnoga sustava te je više no ikada nužan aktivan pristup na praktičnom osposobljavanju mladih” malih trgovaca Republike Hrvatske, Robertom Fućakom, a o maloj trgovini i drugim aspektima poslovanja čuli smo i mišljenje direktora veleprodajne tvrtke Velpro-centar, Dražena Kocijana. Uz to, možete pogledati i što kažu kolege o poslu istraživanja i razvoja u kompaniji Heineken Hrvatska, naučiti ponešto o novim trendovima u nabavi koja sve više dobiva na značaju kao zasebna poslovna funkcija te se osvježiti uz analize kategorija namaza i bezalkoholnih pića.

Goran Pavlović

Glavni urednik

goran@jatrgovac.hr

Srpanj - Kolovoz 2016. | jatrgovac.hr

7

SADRŽAJ

Vijesti

Srpanj - Kolovoz 2016.

8 VIJESTI Potrošnja u svibnju porasla 3,9%

48 INTERVJU: BORKO BUTURAC

14 DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE

INA, d.d.

Metro u partnerstvu s UN-om

52 ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

50 IT ODJEL - VIJESTI ICT sektor generator rasta

Heineken Hrvatska

56 INTERVJU: ROBERT FUĆAK SUMTRH

58 NAMAZI 16 PROMOCIJE

TREĆI BILLA SUPERMARKET U SPLITU

T

rgovački lanac Billa otvorila je svoj treći supermarket na području grada Splita. U novom prodajnom objektu, koji odlikuje moderan dizajn prodajnog prostora te novi standardi na području zaštite klime i okoliša, otvoreno je 26 novih radnih mjesta. Supermarket u Poljičkoj ulici ukupne je površine 1200 m², od toga prodajne je površine 782 m², s pet blagajni. Kupcima je na raspolaganju garaža sa 160 besplatnih parkirališnih mjesta. Povodom otvorenja Billa je donirala osnovne škole u susjedstvu supermarketa – Osnovnu školu Visoka te Osnovnu školu Mertojak. Svaka škola dobila je donaciju u iznosu od 10.000 kn za nabavku potrebne opreme te realizacije projekata koje imaju u planu. Donacije su predstavnicima škola uručili predsjednik Uprave Martin Norbert Missbrandt i članovi Uprave Nenad Budimir i Davor Katalinić.

Bez većih oscilacija

Lidl pokrenuo program zapošljavanja mladih

18 MEDIJSKI BAROMETAR Lipanjska promidžba

20 EDUKACIJA U MALOPRODAJI Tržište još uvijek nije mjerilo obrazovanja

70 LOGISTIKA - VIJESTI

PRIHODI OD HRANE I HIGIJENE RASLI 11 MILIJARDI KUNA Prihodi od trgovine u Hrvatskoj u 2015. još nisu dostigli brojke iz pretkrizne 2008. godine, no s oporavkom kupovne moći silazni je trend, čini se, preokrenut. S 256,5 milijardi kuna u 2008. ukupni prihod svih poduzetnika u trgovini (roba široke potrošnje, gorivo, lijekovi...) smanjio se, naime, na 208,6 milijardi kuna u 2014., da bi se u 2015. taj trend promijenio i prihod porastao za 9,3 milijarde kuna - na 217,9 milijardi kuna, što je 34,1 posto ukupnih prihoda poduzetnika u Hrvatskoj. No, kad je u pitanju maloprodaja robe široke potrošnje s naglaskom na hranu i higijenske potrepštine, prihod top 10 trgovaca u 2015. u odnosu na 2008. rastao je za oko 11 milijardi kuna.

Mesaroli logistika širi flotu dobavljača

72 UPRAVLJANJE NABAVOM Alat direktnog profita

24 INTERVJU: DRAŽEN KOCIJAN Velpro-centar d.o.o.

28 BEZALKOHOLNA PIĆA

74 PROFIL KOMPANIJE Belje d.d.

78 IZ REGIJE Heineken spojio Laško i Union

Osvježavajući rast prodaje

PROMIJENJENE PROIZVODNE KVOTE HRVATSKIM ŠEĆERANAMA

R 80 IZ SVIJETA Promjene na čelu Nestléa

82 ŠTO ZNAMO O...

Radlerima i ciderima

86 JA TRGOVAC 42 BENZINSKE POSTAJE Novi vjetrovi su zapuhali 8

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

Sara-trgovina

88 NOVO NA POLICI

ješenjem Ministarstva poljoprivrede za proizvodnu godinu 2016./2017. (posljednju godinu važenja proizvodnih kvota) dodijeljene su izmijenjene proizvodne kvote za proizvodnju šećera od šećerne repe za sve tri hrvatske šećerane. Tim je rješenjem Tvornici šećera Osijek smanjena proizvodna kvota šećera iz šećerne repe s dosadašnjih 67.507 tona na 64.296 tona (smanjenje za 3.211 tona).

Sladorani je smanjena proizvodna kvota sa 67.507 tona na 64.701 tona (smanjenje za 2.806 tona), a Viru je proizvodna kvota povećana s 57.863 tona na 63.881 tona (povećanje za 6.018 tona). Ako se Sladoranu i Viro promatra kao grupu Viro, proizvodna kvota im je povećana sa 125.370 tona na 128.582 tona, dakle za 3.211 tona, a za upravo toliko je smanjena proizvodna kvota Tvornici šećera Osijek.

Potrošnja ne posustaje

SVIBANJSKI RAST MALOPRODAJE NADMAŠIO OČEKIVANJA D

ržavni zavod za statistiku (DZS) objavio je da je promet u trgovini na malo u svibnju realno porastao za 3,9 posto na godišnjoj razini. Prema podacima DZS-a, naime, promet od trgovine na malo što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u svibnju, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno je porastao za 1,3 posto, a realno za 3,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Time je i

3,9% realni svibanjski RAST PROMETA u trgovini na malo na GODIŠNJOJ RAZINI

potvrđeno da je u svibnju promet u trgovini na malo rastao 21. mjesec zaredom, odnosno neprekinuto od srpnja 2014. godine.

To je brži rast nego mjesec dana prije, kada je potrošnja porasla 3,2 posto na godišnjoj razini, i brži nego što se očekivalo. U svibnju je na godišnjoj razini, prema kalendarski prilagođenim indeksima, najviše, za 7,5 posto, rastao promet u trgovini na malo neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima. U maloprodaji hrane, pića

i duhanskih proizvoda promet je ostao na istoj razini, dok je u ostaloj trgovini porastao za 2,1 posto. Promatrano, pak, prema trgovačkim strukama, u svibnju je, prema izvornim, neprilago-

– za 10,2 posto. “S primicanjem glavne turističke sezone i intenzivnijim zapošljavanjem sezonskih radnika, očekujemo daljnji nominalni rast prometa u trgovini na malo, a nastavak

U svibnju je promet u trgovini na malo rastao 21. mjesec zaredom, odnosno neprekinuto od srpnja 2014. godine

đenim indeksima, na godišnjoj razini nominalno najviše povećan promet u maloprodaji motornih vozila, dijelova i pribora za motorna vozila, motocikle i dijelove

deflacijskih pritisaka na domaće cijene rezultirat će razmjerno snažnijim stopama rasta u realnom izrazu”, navode u svom komentaru analitičari RBA.

POZITIVAN TREND POSLOVANJA BADELA 1862

B

adel 1862 je u prvih pet mjeseci 2016. godine ostvario operativnu dobit u visini od 12,44 milijuna kuna, čime je i u 2016. godini nastavljen pozitivan trend poslovanja. Đakovački Meteor, zagrebački Oštrc, slovački St. Nicolaus i splitska Stanić Grupa iskazale su interes da postanu strateški investitori u društvu Badel 1862. Odabrani strateški investitori zajedno bi s Upravom Badela trebali utvrditi potrebne mjere financijskog i operativnog restrukturiranja kompanije.

Srpanj - Kolovoz 2016. | jatrgovac.hr

9

Vijesti ISTRAGRAFICI PRIZNANJE ZA 60 GODINA USPJEŠNOG RADA

R

iovinjska Istragrafika, vodeći hrvatski proizvođač i izvoznik kartonske ambalaže, na svečanom je dijelu sjednice Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Pula dobila priznanje za 60 godina postojanja i uspješnog rada. Priznanje je primio Enis Kancelir, direktor Istragrafike, koja danas posluje u sastavu multinacionalne kompanije British American Tobacco. Istragrafika je osnovana 1956. godine u Rovinju te se

OTVOREN PRVI METRO CASH & CARRY U POREČU

iz grafičkog pogona Tvornice duhana Rovinj ubrzo profilirala kao specijalizirani proizvođač visokokvalitetne komercijalne kartonske ambalaže. Danas zapošljava 150 djelatnika te je regionalni lider u proizvodnji i izvozu komercijalne ambalaže, a uz duhansku industriju kao okosnicu razvoja proširila je svoje poslovanje i na prehrambenu, konditorsku, kozmetičku, farmaceutsku i druge industrije.

Poljoprivreda na koljenima

P

očetkom srpnja svečano je obilježeno otvorenje veleprodajnog centra Metro Cash & Carry u Poreču u kojem je zaposleno 30 novih djelatnika. Povodom otvorenja predstavljena je suradnja Agencije za ruralni razvoj Istre (AZRRI) i tvrtke Metro Cash & Carry. Metro je u ovoj financijskoj godini u širenje veleprodajne mreže i razvoj asortimana i usluga investirao gotovo 80 milijuna kuna. Suradnja AZRRI i Metroa istarskim proizvođačima mesa i mesnih prerađevina istarskog goveda boškarin okupljenim u Agenciji omogućit će da svoje proizvode po prvi put plasiraju na police međunarodnog trgovačkog lanca. Inače, trenutno 60 posto asortimana Metroa čine proizvodi hrvatskih dobavljača, uključujući 21 dobavljača iz Istre.

NASTAVLJA SE PROBLEM NEKONTROLIRANOG UVOZA HRANE

P

roblem nekontroliranog uvoza hrane i dalje se nastavlja, kao i problem pada domaće proizvodnje, ali i propadanja hrvatskih poljoprivrednika te cijela situacija poprima sve dramatičnije razmjere. To se potvrđuje i u vrijeme ovogodišnje žetve jer poljoprivrednici naprosto nemaju kome prodati pšenicu. Uz to, mraz je proljetos pogodio ratarske kulture te se štete procjenjuju na više od 300 milijuna eura. Sve je to, smatraju domaći

poljoprivrednici, pogodovalo uvoznicima koji su bez ikakve kontrole na hrvatsko tržište plasirali ogromne količine proizvoda. Hrvatska je u 2015. godini, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, uvezla prehrambenih proizvoda za više od dvije milijarde i 300 milijuna eura. Uvozile su se sve vrste hrane – od mesa i mlijeka do žitarica, riba i hrane za životinje te druga prehrambena roba.

KREĆE BESCARINSKI IZVOZ PREHRAMBENIH PROIZVODA U BIH

P

rilagođeni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Europske unije i Bosne i Hercegovine parafiran je u Sarajevu čime su se nakon trogodišnjeg čekanja stekli uvjeti za početak bescarinskog uvoza prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske na bosanskohercegovačko tržište od početka naredne godine. Nakon što je Predsjedništvo BiH službeno prihvatilo rezultate pregovora o prilagodbi SSP-a okončanih potkraj svibnja, dokument o tome potpisali su šef delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark i voditelj bosanskohercegovačkog pregovaračkog tima Hamdo Tinjak. Sada slijedi ratificiranje potpisanih prilagodbi u državama članica-

10

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

ma EU kao i u parlamentu BiH, a istodobno će se raditi procjene o mogućim učincima pojačanog uvoza što bi trebalo trajati oko šest mjeseci. Prilagodba SSP-a u njegovom

trgovinskom dijelu obveza je što ju je BiH morala ispuniti odmah nakon ulaska Hrvatske u EU radi njena ravnopravnog tretmana s ostalim državama-članicama

Unije. Vlasti BiH tome su se ipak protivile pune dvije godine s obrazloženjem kako će bescarinski uvoz iz Hrvatske ugroziti domaću poljoprivrednu proizvodnju.

300

MILIJUNA EURA štete nastale od MRAZA na poljoprivrednim kulturama

Srpanj - Kolovoz 2016. | jatrgovac.hr

11

Vijesti EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA I DALJE PREMALO ZASTUPLJENA

U

Hrvatskoj je prošle godine bio aktivan 3.061 ekološki poljoprivredni proizvođač, a broj ekoloških poljoprivrednih prerađivača bio je 320.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, korištena poljoprivredna površina u ekološkoj poljoprivredi iznosi 75.833 hektara, od toga je kategorija oranica i vrtova zastupljena s 45,2 posto,

LEDO ODLUČIO O UPOTREBI LANJSKE DOBITI

Dobri trendovi

RAST PROIZVODNOSTI RADA U HRVATSKOJ INDUSTRIJI

N

eto dobit Leda prošle je godine iznosila 168,1 milijun kuna, a za isplatu dividende predlaže se 133,4 milijuna kuna, dok bi se u zadržanu dobit rasporedilo 34,7 milijuna kuna, stoji u Izvješću Nadzornog odbora te tvrtke. To znači da će se dioničarima isplatiti dividenda u iznosu od 425 kuna po dionici, što implicira dividendni prinos od 4,5 posto, navode analitičari odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke u bilješci klijentima. Prošle godine Ledo je isplatio dividendu od 214,85 kuna po dionici.

BOLJI UVJETI ZA RADNIKE KOKE Radnici Vindijine tvrtke Koka trebali bi krajem ove godine početi dobivati veću plaću. Naime, jedna je to od točaka dogovora koji je postignut između radnika i Uprave. Nakon što su radnici 30. lipnja obustavili rad u pogonima tražeći bolje uvjete rada, plaćanje prekovremenih, tjedni odmor i drugo sukladno Zakonu o radu, počeli su pregovori s Upravom koje je u ime radnika vodio sindikat PPDIV. Na pregovorima je dogovoreno i da će radnicima biti isplaćeni određeni slobodni dani zajedno s isplatama plaća te da će se naknada za rad nedjeljom povećati sa sadašnjih 35 na 50 posto. Uza sve to, u Koki su obećali kako će intenzivno raditi na povećanju broja radnika.

12

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

trajni travnjaci s 44,3 posto te trajni nasadi s 10,5 posto. Ostvareni prirod žitarica za proizvodnju zrna (uključujući sjeme) u 2015. godini iznosio je 31.066 tona. No i dalje zabrinjava podatak da je u Hrvatskoj samo 4,5 posto ekološke proizvodnje, a u Švicarskoj ekološki proizvodi čine desetak posto ukupne poljoprivredne proizvodnje.

U

hrvatskoj je industriji u svibnju ove godine bilo 0,3 posto više zaposlenih nego u travnju, ali i 0,4 posto manje nego u petom mjesecu prošle godine, dok je ukupna proizvodnost rada u industriji povećana za 6,5 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). U svibnju je na mjesečnoj razini broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, koja zapošljava više od 91 posto ukupnog broja zaposlenih u hrvatskoj industriji, bio veći za 0,3 posto, dok je na godišnjoj razini njihov broj smanjen za 0,2 posto.

Proizvodnost rada u prerađivačkoj industriji je, pak, unazad godinu dana porasla za 7,5 posto.

U okviru prerađivačke industrije na godišnjoj je razini najznačajnije, za 17,7 posto, porastao broj zaposlenih u duhanskoj industriji, a za 10,1 posto povećan je broj zaposlenih u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica. U prehrambenoj industriji, čiji je, pak, udio veći od 15,5 posto, broj zaposlenih je u svibnju ove godine bio manji za 0,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

KRČKO MASLINOVO ULJE DOBILO OZNAKU ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

K

rčko maslinovo ulje novi je hrvatski proizvod koji je dobio europsku zaštitu dobivanjem oznake zaštićenog zemljopisnog podrijetla. U službenom glasilu EU-a početkom je srpnja objavljena odluka o upisu naziva Krčko maslinovo ulje u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla. Krčko maslinovo ulje je ekstra djevičansko maslinovo ulje dobiveno izravno iz ploda masline isključivo mehaničkim postupcima. Proizvodi se od autohtonih krčkih sorti maslina: Debela, Naška, Rošulja i Slatka, koje moraju biti zastupljene pojedinačno ili zajedno u najmanjem udjelu od 80 posto. Za proizvodnju ovog ulja mogu se koristiti i sorte koje nisu navedene u specifikaciji, a nalaze se na definiranom zemljopisnom području.

Društveno odgovorno poslovanje TOMMY I HENKEL POMAŽU MLADE SPORTAŠE

N

ajmlađim naraštajima 12 nogometnih klubova donirana je sportska oprema zahvaljujući akciji “Zajedno za mlade Hajduk nade”, koju su ovog proljeća pokrenuli nogometni klub Hajduk te tvrtke Henkel i Tommy. Mladim sportašima klubova Solin, Junak, Croatia, Hrvace, Omiš, Val, Kamen, Primorac, OSK, Zmaj, Mosor i Neretva, uručen je po jedan paket Macron opreme koji čine lopte, torbe za lopte, navlake u bojama, Ma-

Globalno partnerstvo

DONACIJA DM-A ZA PACIJENTE KLAIĆEVE BOLNICE

D

rogerijski lanac DM predao je Klinici za dječje bolesti Zagreb donaciju u vrijednosti od 207.000 kuna koja je uložena u ugradnju novog električnog dizala za osobe s invaliditetom i slabije pokretne osobe. Realizacija projekta, koji uključuje demontažu starog, neupotrebljivog dizala i ugradnju novoga, dio je inicijative “Jer sve smo to MI!”u sklopu koje će DM uložiti više od 1,5 milijuna kuna u realizaciju 40 društveno korisnih projekata. U projekt se uključila i tvrtka KONČAR donacijom od 50.000 kuna koju je Klinici za dječje bolesti Zagreb uručila u siječnju povodom 95. obljetnice tvrtke. Inicijativa DM-a “Jer sve smo to MI!”okupila je organizacije civilnog društva i ustanove koje svojim projektima pomažu zajednici i socijalno osjetljivim skupinama.

METRO NAJAVIO POČETAK PARTNERSTVA S UJEDINJENIM NARODIMA

N

jemačka Metro Grupa najavila je početak globalnog partnerstva s UN-ovim Svjetskim programom za hranu (World Food Programme) kako bi se zajednički borili protiv gladi širom svijeta. Partnerstvo je postavljeno na tri glavna stupa koje Metro navodi u svom priopćenju. To su: poticanje kupaca na doniranje, angažiranje zaposlenika u prikupljanju sredstava te dijeljenje znanja između dvije

JANA U AKCIJI ČIŠĆENJA I UREĐENJA BEDEKOVČANSKIH JEZERA

S

redinom srpnja obilježena je uspješna realizacija drugog humanitarnog cilja u ovogodišnjem projektu Jane “Vode s porukom”- Čišćenje i krajobrazno uređenje Bedekovčanskih jezera, ekološkog projekta kojim se vratio stari sjaj nekadašnjem popularnom izletištu. U sklopu projekta volonteri iz udruge Zeleni bregi očistili su jezero od smeća, uređene su šetnice

14

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

cron set od četiri boje, te koordinacijske ljestve.

Veliki odaziv građana svjedoči o uspjehu ove akcije kojoj je cilj pružiti podršku razvoju sporta, ne samo u Dalmaciji nego i šire. Upravo zato su se inicijatori odlučili na akciju u kojoj su sudjelovali svi građani i posjetitelji trgovačkog lanca Tommy jer se dio sredstava prikupljen kupnjom Henkelovih proizvoda donirao za nabavku opreme najmlađim uzrastima nogometnih klubova.

oko i između jezera, mjesta za roštiljanje, mjesta za ribolov i prostor za ljetno kupalište, a obrezivanjem se usmjerio divlji rast drveća i niskog raslinja. Sredstva su osim u šljunak za šetnice te uređenje i označavanje javnih površina uložena i u postavljanje drvenih klupa i stolova te će svi sadržaji biti trajno dostupni građanima radi što kvalitetnijeg boravka u prirodi.

organizacije. Inicijativa je rođena partnerstvom između Metro Cash & Carry Italija i World Food Programme Italija. “Ponosni smo na partnerstvo s WFP Italija. Ova će suradnja poboljšati našu strategiju društveno odgovornog poslovanja”, rekao je Heiko Hutmacher, član Uprave i glavni odgovorni za održivost u Metrou. Svake godine WFP pomaže oko 80 milijuna ljudi u više od 80 zemalja.

MONDELĒZ POSVEĆEN ODRŽIVOM POSLOVANJU Tvrtka Mondelēz International objavila je svoje Izvješće o napretku Poziva na dobrobit za 2015. U izvješću se navodi da je vodeća globalna tvrtka u segmentu grickalica premašila skoro sve svoje ciljeve u vezi s utjecajem na okoliš za 2015. i postavila strože ciljeve za 2020. usmjerene na borbu protiv utjecaja na klimatske promjene.

Izvješće opisuje napredak koji je tvrtka ostvarila glede svoje ambicije da bude globalni lider u segmentu zdravih grickalica. Pokrenuta 2013., platforma tvrtke “Poziv na dobrobit”fokusira se na četiri područja koja su ključna za dobrobit svijeta i u kojima tvrtka Mondelēz International može ostvariti najveći utjecaj: održivost, zdrave grickalice, partnerstva sa zajednicama i sigurnost.

UHU TE ZOVE

Početak školske godine je za kategoriju ljepila najvažniji period tijekom godine.

Stoga je opravdano da se tom periodu pridaje najveća pozornost.

KUPI BILO KOJA 3 UHU PROIZVODA I ZA SAMO 199 KN DOBIJEŠ SMARTPHONE NOA VIVO SE. Pametni telefon sadržava SIM karticu, 10 kn na računu i 200 MB. Dovoljno je kupiti bilo koja 3 UHU proizvoda te predočiti račun na Tele2 prodajnom mjestu čime se ostvaruje pravo na kupovinu mobitela.

Interes za ovom ponudom raste iz godine u godinu što se prvenstveno vidi po sve većem broju telefona koji se nude kroz promociju. Isto tako, rezultati prethodnih godina pokazuju da

je ovaj oblik promocije odlično prihvaćen među odraslima, ali i među djecom. Ključ uspjeha se zasigurno krije u realnom popustu kojeg potrošači ostvaruju odabirom UHU ljepila.

UHU godinu za godinom učvršćuje svoju poziciju na tržištu te dokazuje da je brand kojem kupci i potrošači vjeruju.

PROMO

Četvrtu godinu zaredom UHU nastavlja uspješnu i zanimljivu suradnju s Tele2:

Promocija „UHU TE ZOVE“ će se podržati TV podrškom, promotivnim materijalima, trade aktivnostima, kino oglašavanjem te kreativnim radionicama.

Naime, kreativne radionice su postale neizostavan alat za poticanje mašte i kreativnosti kod djece, a namijenjene su djeci i odraslima, jer i educiraju o brojim upotrebnim mogućnostima ljepila. U specifičnoj kategoriji kao što su ljepila, edukacija je ključ za kupovinu.

Hvala svim partnerima na suradnji te želimo puno uspjeha u nadolazećoj školskoj sezoni.

Svibanj 2016. | jatrgovac.hr

15

Promocije PIK VRBOVEC NOSITELJ NAGRADE BEST BUY

Reklamni Oscar

P

roizvodi PIK Vrbovca - PIK Zlatna kuhana šunka i PIK Mortadela - plasirali su se na sam vrh Best Buy međunarodnog certifikacijskog projekta, kao proizvodi koji nude najveću vrijednost za novac. Nositelj Best Buy Award nagrade za svaku kategoriju može biti samo jedan proizvod odnosno usluga – onaj koji osvoji najveći broj glasova hrvatskih potrošača. Tako su PIK-ovi proizvodi, PIK Zlatna kuhana šunka i PIK Mortadela, proglašeni proizvodima s najboljim omjerom cijene i kvalitete.

VELIKO PRIZNANJE ZA JANINU KAMPANJU

P

riča o Malenoj i Klepetanu u sklopu kampanje Jana - voda s porukom osvojila je brončanog Lava na Cannes Lionsu, najvažnijem svjetskom festivalu kreativnog oglašavanja. Statua lava, koja do sada nije bila dodijeljena nijednoj hrvatskoj kampanji konačno je zahvaljujući priči o ljubavi koju su Jana i agencija Imago Ogilvy prenijeli kroz priču o Malenoj i Klepetanu donijela i prestižno priznanje Hrvatskoj u kategoriji Branded Content &

Visual Storytelling (Live Broadcast/Live Streaming). Ove godine je u Cannesu prijavljeno više od 43.000 radova iz cijelog svijeta. Iako su domaće agencije do sada osvajale nagrade po svjetskim natjecanjima, još se nitko nije približio Lavu. Cannes Lions najvažniji je festival oglašavanja na svijetu i svojevrsni Oscar za reklame te je već sam ulazak u finale vrednije nego osvajanje nagrade na mnogim svjetskim festivalima.

ZAGREB FOOD FESTIVAL POWERED

BY BILLA

Z

agrabi, zagrebi, Zagreb Food Festival powered by Billa još je jednom pokazao da spada među najbolje ulične festivale hrane u regiji, a svojom zanimljivom gastro ponudom potvrdio da je spreman zadovoljiti i najveće gurmanske kritičare.

Potvrđuju to i brojke te činjenica da je kroz Strossmayerov trg prošlo više od 5.000 posjetitelja i zaljubljenika u ukusne zalogaje,

16

jatrgovac.hr | Svibanj 2016.

koji se ne libe uživati u novim okusima i svojevrsnim gastro izazovima. Uz Lanu Klingor Mihić, organizatoricu festivala i nedavnu pobjednicu natjecanja Celebrity Masterchef, svoja kuharska umijeća Zagrepčanima predstavila je i pobjednica Masterchefa 2015. godine Iva Pehar, dok je poseban gost festivala bila i Food blogerica Tina Uglješić.

PRIRODNI NAMAZI DELAMARIS BEZ ADITIVA

R

obna marka Delamaris ima više od 135 godina tradicije. Paleta proizvoda Delamaris sastoji se od: ribe s povrćem, fileta skuše, sardina, ribljih pašteta, tune, tune s povrćem i inćuna. Sve paštete Delamaris, kao i ostali proizvodi ove robne marke, poznate su po svojoj prirodnosti i visokoj kvaliteti. Tako su svi proizvodi posve bez aditiva, tj. bez konzervansa, pojačivača okusa, bojila ili emulgatora. To su moderni namazi za doručak ili ručak, ali i odličan dodatak pripremi zahtjevnijih predjela i jela. U Hrvatskoj najomiljenija Tunina pašteta Classic, koja

LIDL POKRENUO PROGRAM ZAPOŠLJAVANJA MLADIH STRUČNJAKA

oduševljava ljubitelje tune i bolje mazivih pašteta. Unatoč odličnom okusu, ne sadrži konzervanse, pojačivače okusa, bojila i ostale aditive te je bez glutena. Od ostalih pašteta su više poznate i Lososova pašteta i Turistična pašteta Delamaris. Lososova pašteta najviše će oduševiti ljubitelje dimljenog lososa i bolje mazivih pašteta.

Tradicionalna Turistična pašteta od skuše s prepoznatljivom crvenkastom bojom i okusom ostaje omiljen zalogaj već više od 35 godina.

T

rgovački lanac Lidl Hrvatska pokrenuo je program Start@ Lidl koji nudi mogućnost zapošljavanja mladih i njihova razvoja za različite pozicije unutar tvrtke.

Postupak selekcije prijavljenih odvijat će se u nekoliko faza, a desetak najboljih kandidata na kraju procesa dobit će priliku raditi u Lidlu Hrvatska, unutar jednog od tri programa: Mlađi

specijalist (m/ž), Trainee u Marketingu (m/ž) i Trainee u Prodaji i logistici (m/ž). Kandidati koji se zaposle u Lidlu stjecat će radno iskustvo primajući plaću od minimalno 8.000 kuna bruto. Zaposleni kandidati dobit će sustavno školovanje uz podršku mentora i trenera, kroz koje će se pripremati za preuzimanje pozicije u jednom od Lidlovih odjela.

ČIPI ČIPS COUNTRY OSVOJIO NAGRADU ZA DIZAJN Na nedavno održanoj dodijeli nagrada The WorldStar Awards u Budimpešti, Franckov proizvod Čipi čips Country osvojio je nagradu za najbolji dizajn ambalaže u kategoriji hrane za 2016. godinu. U selekciji od 293 nominacije iz 34 zemlje, Čipi čips Country linija ponijela je laskavu titulu The WorldStar Awards za izvrsnost u dizajnu pakiranja te tako postala jedini nacionalni pobjednik ove godine.

U Hrvatskoj je ovo pakiranje već nagrađeno nagradom Cropack 2015. godine. Riječ je o natjecanju kojem mogu pristupiti samo oni brendovi koji su već osvojili jednu od nacionalnih ili regionalnih nagrada za ambalažu, a koje su ujedno i dio Svjetske organizacije za pakiranja (World Packaging Organisation - WPO).

PROMO

PODARITE SVOJIM OSJETILIMA VODU RÖMERQUELLE! Neodoljiv osjećaj gazirane i negazirane prirodne mineralne vode te omiljeni okusi limunske trave i kombinacija kruške i matičnjaka

Ž

ivot bez vode nisu mogli zamisliti ni stari Rimljani koji su davno prije prepoznali važnost prirodnih minerala za ljudski organizam. Ova prirodna mineralna voda, punjena na izvoru starom između 5000 i 7000 godina, oživljava osjetila darujući tijelu svježinu i potrebne minerale. Ime

Römerquelle na njemačkome znači "rimski izvor", a izvor ove djevičanski čiste vode nalazi se u austrijskome mjestu Edelstal u Gradišću te izvire iz dubine netaknute prirode od 250 metara, duboko ispod razine podzemne vode. Najstroži zahtjevi i kriteriji po kojima se voda Römerquelle puni na

samome izvoru razlog su savršeno uravnoteženog mineralnog sastava, niskog udjela natrija te odličnog odnosa magnezija i kalcija.

Udovoljite svojim osjetilima gaziranom i negaziranom prirodnom mineralnom vodom, okusom limunske trave te kruškom i matičnjakom. Uživajte sa stilom u vodi Römerquelle!

Srpanj - Kolovoz 2016. | jatrgovac.hr

17

Medijski barometar trgovačkih lanaca

LIPANJSKA PROMIDŽBA

napraviti skok s 13. na 3. mjesto rang ljestvice top trgovaca. Aktualizirano je i pitanje mogućnosti zaokruživanja cijena te što trgovci kažu na pritužbe potrošača na to da im blagajnici uopće ne vraćaju lipe, iako najsitnijih kovanica, navodno, ima dovoljno. Odgovor su poslali samo iz Konzuma Poredak vodećih u lipnju se nije promijenio. Prvi je Konzum, slijede u kojem kažu da je pogrešna Lidl i Tommy. Ukupno se najviše objavljivalo o promidžbenim akpretpostavka da u slučajevima tivnostima i sponzorstvima te o poslovanju, planovima, rezultatima kada nije moguće točno uzvratiti potrošaču iznos u lipama, kupac biva oštećen. Ako blagajna nema potrebne kovanice, praksa u Konzumu je zaokruživanje na najbliži veći iznos povrata. Više od lipnju se o (sadržajne) objave, tj. one u pola objava o Tommyju odnosilo trgovačkim lankojima su trgovački lanci glavni se na promidžbu i sponzorstva. cima objavljivalo samostalni ili glavni nesamostalni Objavljivalo se kako su Hajduk i malo manje no subjekti/teme u objavi. tvrtka Tommy, koja je i do sada bila prijašnjih mjesenajveći sponzor Hajduka, na tržište SLUČAJ LIPA ci, samo je u plasirali novu paletu proizvoda, siječnju bilo man- O Konzumu se najviše pisalo šest vrsta grickalica, s logotipom vezano za poslovanje (35%). je objava nego sada. Zabilježene i imenom Hajduka. Tommy Promidžbene aktivnosti su ukupno 454 objave. Vodeći sponzorira i malonogometni i sponzorstva te objave Konzum, Lidl i Tommy ostali su klub Split Tommy koji vezane za asortiman i cina istim pozicijama. Kaufland se je sav prihod dvoboja s jene proizvoda, jednako nakon prošlomjesečnog skoka na Nacionalom namijenio BROJ OBJAVA četvrto mjesto, ponovno vratio na su zastupljene, svaka s za Udrugu Senzori, za udjelom od 27%. Za Lidl šesto, a Spar i Plodine su naprepomoć djeci s osjetilnim o trgovačkim su objave vezane za poslodovali za jedno mjesto. U analizi poremećajima.

Tommy je lancima tijekom vanje također najzastuje praćen publicitet 11 trgovačkih i s tvrtkom P&G donirao lipnja pljenije i to s istim udjelom lanaca u tiskanim medijima te na 100 tisuća kuna dječjem kao i kod Konzuma (35%). internetskim portalima pri čemu odjelu KBC Split.

Slijedi tematika vezana za asortisu obuhvaćene samo kvalitetne TRI ISTA MEDIJA man i cijene proizvoda (32%). O Tematski gledano, od ukupnog Tommyju se najviše objavljivalo Trgovački lanci - broj objava broja objava njih 36% odnosilo vezano za promidžbu i sponzolipanj 2016. se na promidžbene aktivnosti rstva (64%), dok se na tematiku Konzum i sponzorstva. Slijedi tematika vezanu za poslovanje odnosi 22% 186 Lidl vezana za poslovanje s udjelom objava. Početkom se mjeseca još 136 od 28%. U lipnju se vezano za uvijek objavljivalo o poslovnim Tommy trgovačke lance više objavljivalo rezultatima za 2015. godinu prema 101 u tiskovinama (56% objava), kojima je Konzum nepokoriv, Spar a mediji koji su pojedinačno a Lidl je u deset godina uspio 75 o trgovačkim lancima najviše Plodine objavljivali su isti kao i u prošlom Teme o kojima mediji najčešće 71 mjesecu: dnevnici 24 sata i pišu kada se radi o trgovačkim Kaufland lancima Slobodna Dalmacija te portal 65 Promidžba i sponzorstva jatrgovac.hr. O promidžbenim se Billa 36% 61 aktivnostima i sponzorstvima te Poslovanje Mercator asortimanu i cijenama proizvoda 28% 38 više objavljivalo u tiskovinama.

U

18

454

KTC

Asortiman, cijene

20 Diona 8 NTL 6

27% Usluge i odnos prema kupcima 4% Ostalo 5%

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

Ines Kovačić ines.kovacic@pressclip.hr

Press Clipping

Edukacija u maloprodaji

TRŽIŠTE JOŠ UVIJEK NIJE MJERILO OBRAZOVANJA

Dok trgovački lanci brojim kvalitetnim programima edukacije ulažu u osposobljavanje svojih radnika, obrazovni sustav u Hrvatskoj vapi za reformama kako bi bio funkcionalan i u skladu sa svjetskim trendovima u maloprodajnom sektoru

U

različitim segmentima ljudskog djelovanja često možemo čuti kako je edukacija neupitno najvažnija za razvoj i uspjeh ne samo u poslovnom sektoru, nego i u drugim oblicima društvenog života.

“Znanje je moć”, “znanje pobjeđuje” i “znanje ti nitko ne može oduzeti” samo su neke od mudrih izreka kojima nas svakodnevno obasipaju. Edukacija nam je važna jer svako stjecanje novih znanja

20

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

i vještina doprinosi poslovnoj ljene ciljeve. Kvaliteta i obujam uspješnosti. U sve konkurentnijem stručnog znanja koje steknemo i zahtjevnijem okruženju u kojem putem klasičnog školovanja čini se se ciljevi postavljaju sve više, a da danas više nije dovoljna. Da vremena za njihovo ostvabi uspješno funkcionirali i rivanje imamo sve manje, zadovoljili sve zahtjeve koje svaka dodatna vještina pred nas stavljaju nadrepomaže nam u dobivanju đeni, u svakodnevnom broj RADNIKA one male prednosti kako poslu moramo posjedokoji rade u bi bili bolji od naše konvati širinu znanja i interekurencije. Kontinuirano sa, što uključuje obvezno PREHRAMBENOJ učenje pomaže u stjecanju poznavanje stranih jezika i MALOPRODAJI sigurnosti zaposlenika u aktivno korištenje računalvlastite sposobnosti čime nih programa. Spremnost na mogu brže, učinkovitije i s manje aktivno učenje, želja da se uvijek stresa ostvariti pred njih postavbude u toku, sposobnost predlaga-

90.000

nja poboljšanja poslovnih procesa, sve je to nemoguće ostvariti pristupajući problemu samo sa stajališta struke, već kontinuiranom dodatnom edukacijom i svakodnevnim usavršavanjem. Dakle, edukacija ne traje samo tijekom školovanja, već se dodatno prelijeva u svaki oblik našeg daljnjeg poslovnog djelovanja i rada.

OBRAZOVNI SUSTAV KASKA Osnovica edukacije trebaju biti programi i zanimanja koja kreiraju specifična teorijska i praktična znanja i vještine za čijom primjenom postoji potražnja na tržištu rada. To zapravo znači, sasvim razvidno, da obrazovni sustav mora djelovati u suglasju s gospodarstvom. A prehrambena trgovina je, kao jedan od najkonkurentnijih sektora hrvatskog gospodarstva koja zapošljava 90 tisuća radnika, djelatnost u kojoj i tehničke i socijalne vještine dolaze do izražaja te imaju nemali utjecaj na konačni rezultat poslovanja svakog poduzeća. Stoga je edukacija zaposlenih u ovom sektoru od krucijalne važnosti.

Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) na pitanje kvalitete obrazovnog sustava u našoj zemlji dolazi nam odgovor kako su u proteklim godinama vrlo intenzivno sudjelovali u aktivnostima vezanim uz razvoj obrazovnog sustava. U ulozi socijalnog partnera doprinosili su izradi pojedinih zakonskih rješenja, sudjelovali u radnoj skupini za izradu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije te provodili brojne aktivnosti strateškog planiranja i razvoja.

HUP je uključen u istraživanje tržišta rada koje jednom godišnje putem ankete provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) sa svrhom uspješnijeg djelovanja tržišta rada te usklađivanja ponude i potražnje radne snage u Hrvatskoj. Sanja Smoljak Katić iz HUP-a navodi: “Ono za što se mi zalažemo i kontinuirano ističemo je prvenstveno to da je u Hrvatskoj važno pokrenuti promjene u obrazovnom sustavu kako bi se on uskladio s vremenom i svijetom u kojem danas živimo i

kako bi bio usklađen sa stvarnim potrebama poslodavaca i tržišta rada, ali i budućim zahtjevima. U tom cilju je izrađena i Studija Projekcije o budućim kretanjima na tržištu rada Ekonomskog instituta u kojoj se upozorava na trendove koji će se dogoditi ukoliko donositelji javnih politika ne budu koristili njezine rezultate i preporuke. Promjene su potrebne na svim razinama i u svim segmentima sustava obrazovanja. HUP je više puta istaknuo da je reforma obrazovanja jedna od najvažnijih reformi i zato traži i očekuje da se s promjenama započne što prije.”

Ona ističe kako je strukovno obrazovanje iznimno važno i da nikako ne smije biti zanemareno jer za takvim zanimanjima postoje velike potrebe te pritom dodaje kako će dobar prodavač, koji će izaći iz trgovačke škole, kao produkt škole biti dalje okosnica poslovanja i konačno dobrih poslovnih rezultata poslodavca kod kojeg radi. S tim je ciljem u prosincu 2015. u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta održana konstituirajuća sjednica “Sektorskog vijeća IX. Ekonomija i trgovina” koje obavlja zadatke propisane Zakonom o Hrvatskome kvalifikacijskom okviru.

Na samoj sjednici dogovoreno je da će članovi sektorskog vijeća sudjelovati u izradi preporuka za promjene i unaprjeđenje zanimanja i raditi na poboljšanju sadržaja obrazovnih programa za podsektore trgovine i ekonomije.

“Potrebna je i reforma programa osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja, ali u osnovi treba promijeniti koncept učenja u osnovnoj i srednjoj školi, od učenja činjenica napamet prema problemskom razmišljanju, učenju za timski rad, vođenje i upravljanje tema.

Do konkretnih rezultata treba vremena te kao prijelazna rješenja tvrtke koriste svoje potencijale i po potrebi organiziraju vlastite mini akademije i interne edukativne centre”, ističe Smoljak Katić.

Način na koji se može povezati potrebe gospodarstva i obrazovne ponude su planiranje upisne kvote prema stvarnim potrebama

Na tržištu vlada sve veća konkurencija sa sve izbirljivijim kupcima koji traže izvrsnu uslugu i doživljaj kupovine Praksa u tijeku školovanja od krucijalne je važnosti i trebala bi se provoditi kroz cijelu srednju školu

i unaprjeđenje sadržaja obrazovnih programa prema stvarnim potrebama za znanjem.

S tim se slaže i predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, Zlatica Štulić, koja ističe kako je praksa u tijeku školovanja od krucijalne važnosti te da se mora provoditi kroz cijelu srednju školu, kontinuirano, uz nastavu. Danas se često praksa odvija samo zbog formalne potrebe, a s takvim sustavom nisu motivirani ni učenici, a ni poslodavci. “Poslodavci bi morali organizirati mentore, osobe koje će pratiti učenike na praksi, usmjeravati ih i organizirati da provedu plan u cijelosti. Ako bi se angažirali oko učenika na praksi, angažman mentora bi nedostajao u redovnim obvezama iz ugovora o radu. Mentorstvo bi trebalo nagraditi”, naglašava Štulić. Što se tiče sustava obrazovanja trgovačkih sustava, čelnica sindikata smatra kako su vrlo korisna jer se na taj način radnici educiraju, stječu nova znanja i vještine potrebne za svakodnevni rad. “To svakako treba biti dio njihovih obveza i radnoga vremena. Radnicima u trgovini su se odredile mnoge obveze koje po naravi nisu trgovački posao, npr. naplata računa, igre na sreću, bankarski poslovi (podizanje novca) i još mnogi drugi poslovi, tako da je vrlo važno kako će se edukacija organizirati. Edukacija radnicima ne bi trebala postati dodatni teret u zanimanju jer bi onda pritisak i stres na poslu postao još veći”, zaključuje Štulić.

PROMIŠLJENA EDUKACIJA Sama definicija trgovine ukazuje na jednu izričito značajnu i sveprisutnu ljudsku djelatnost pri čemu sama kompleksnost odnosa zahtjeva određeni stupanj edukacije za sudionike ove djelatnosti. U današnje vrijeme maloprodajni objekti suočavaju se sa sve većom konkurencijom, manjom kupovnom moći građana, ali i zahtjevnijim te nadasve izbirljivijim kupcima koji osim kvalitete proizvoda traže izvrsnu uslugu i doživljaj koji imaju prilikom kupovine. Cilj svake trgovine je dugoročno profitabilno Srpanj - Kolovoz 2016. | jatrgovac.hr

21

Edukacija u maloprodaji poslovanje koje stvara izvrsnim proizvodom, ali i uslugom. Važno je obratiti pažnju na to koliko su prodavači motivirani, osposobljeni i istrenirani da pruže vrhunsku uslugu kupcima. Rezultat prodaje treba biti promjena stanja svijesti kupca, da sam donese odluku o kupovini. Zbog toga je u prodaji pored informiranja još važniji prijenos pozitivnih i iskrenih emocija koje će kreirati povjerenje kod kupca, što je osnovni motiv da nas kupi, a neophodan uvjet da postane vjeran i da nam se vrati i preporuči nas. Zato se vještine prodaje moraju učiti u praksi. To nije čarobna formula već prijenos i razmjena informacija i emocija.

Prodaja se isključivo uči i uvježbava u trgovini, kroz direktnu interakciju s kupcima, kroz razmjenu emocija. Tvrtka može učiniti sve unutar svoje organizacije, ali ako prodavači nemaju realizacije, puls tvrtke slabi. Sve to jako dobro znaju u vodećim trgovačkim lancima na hrvatskom tržištu.

KONZUM I METRO AKADEMIJA U trgovačkom lancu Konzum edukacija je prepoznata kao iznimno važna za zaposlenike i kompaniju, što je rezultiralo pokretanjem projekta Konzum Akademije 2003. godine. Uz organizaciju izrazito specijalističkih treninga, kao što su razni informatički treninzi za korištenje novih tehnologija, u ovoj maloprodajnoj kompaniji redovno se provode i treninzi za razvoj interpersonalnih vještina zaposlenih kao što su komunikacijske i prezentacijske vještine te vještine vođenja i upravljanja vremenom.

Ključni cilj treninga je pomoći zaposlenicima da se jednostavnije, brže i lakše upoznaju s procedurama i standardima rada te novim uslugama i tehnologijama koje se koriste u prodavaonicama. Na ovakav način novi zaposlenici usvajaju sva potrebna znanja o novim tehnologijama i procesima koji se odvijaju u Konzumovim prodavaonicama, što im omogućuje visoku razinu spremnosti u njihovom daljnjem radu i komunikaciji s kupcima. “Konzum je prepoznao važnost edukacije zaposlenika te 22

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

Ključ uspješnog dugoročnog poslovanja svake maloprodajne kompanije leži u odnosu zaposlenika i kupaca Obrazovni sustav trgovačkog usmjerenja još uvijek nije usklađen s potrebama i potražnjom tržišta rada

dao značajan ulog u profiliranje najboljih kadrova u svim područjima svog poslovanja.

Nika Blažević iz Metro Cash & Carryja kao ključ uspješnog dugoročnog poslovanja vidi upravo u odnosu zaposlenika i kupaca, smatrajući kako znanje i kompetencija zaposlenika izravno utječe na odanost kupaca i na njihovu percepciju o tome koliko ih organizacija uvažava i cijeni. U skladu s time Metro ima više programa edukacije i razvoja zaposlenika.

Oni obuhvaćaju zaposlenike tvrtke na svim razinama. Strukturirane su na način da odgovaraju i pružaju znanja koja su potrebna za svakodnevno obavljanje poslova kao i za razvoj vještina i znanja koja su potrebna zaposlenicima kako bi napredovali na veće i zahtjevnije pozicije. “Uz standardne treninge i radionice koje se tiču operativne izvrsnosti i menadžerskih vještina, pokrenuli smo Metro Akademiju koja kroz strukturirane module u trajanju od godine dana razvija zaposlenike koji su procijenjeni kao potencijali za preuzimanje vodećih pozicija. Poslovna uspješnost ovisi o angažiranosti svakog zaposlenika, dok angažiranost zaposlenika ovisi o tome što njima Metro pruža kako bi bili motivirani te kako bi efikasno i zadovoljno obavljati svoje radne zadatke, a u tome je jako bitna i radna atmosfera. Edukacija je sigurno nešto što potiče i zadovoljstvo i efikasnost pa tako i angažiranost zaposleni-

ka koja direktno utječe na bolje poslovne rezultate”, ističe Blažević.

Na pitanje kakav je njihov pogled na obrazovni sustav u Hrvatskoj, Blažević odgovara: “Mladi ljudi nerijetko izlaze iz strukovnih škola i fakulteta bez stvarnih praktičnih znanja i bez svijesti o tome što ih zapravo čeka u svijetu rada, a prava edukacija počinje tek nakon što mladi ljudi završe sa školovanjem, što ih usporava u rastu i razvoju. Tvrtke tada nerijetko na sebe preuzimaju onu odgovornost koja bi prvenstveno trebala biti na obrazovnom sustavu.”

BILLA, KAUFLAND I LIDL Billa Hrvatska je ove godine osnovala Odjel edukacije i razvoja kako bi dosadašnjem ulaganju u edukaciju i razvoj dala dodatni značaj.

Gotovo 70 posto zaposlenika, na svim razinama, u 2015. godini pohodilo je jednu ili više edukacija.

Izuzetna dinamičnost koja vlada u maloprodaji, važnost održavanja odnosa s kupcima te česte rotacije i promjene kadra zahtijevaju konstantno ulaganje u stručno znanje, ali i u osobni i profesionalni razvoj zaposlenika. Iva Bihler, voditeljica odjela edukacije i razvoja u Billi, navodi: “Nevezano za poziciju ili odjel, edukaciji pristupamo prvenstveno osluškujući edukacijske i razvojne potrebe biznisa, organizacije i zaposlenika, kako bismo mogli i znali adekvatno odgovoriti na njih. Nadalje, edukaciji i razvoju pristupamo strateški i procesno,

drugim riječima, nakon identificiranja potreba, prakticiramo u što je moguće većoj mjeri modularne programe za pojedine ključne pozicije, razine i timove. Velikim se dijelom oslanjamo na interne trenere i mentore, odnosno na interno dijeljenje ekspertize - gotovo 40 posto edukacija održanih u 2015. provedeno je interno. No svakako su nam potrebne i snage eksternih trenera i stručnjaka, tako da se povezujemo i surađujemo s najboljim trenerima na tržištu.”

Billa edukacije valorizira na više načina: kroz rezultate ispitivanja zadovoljstva zaposlenika, zatim zadovoljstva kupaca, rezultate mystery shoppinga, rezultate higijenskih kontrola i ostalih ključnih standarda u maloprodaji te, najvažnije, kroz mjerenje radne učinkovitosti pojedine poslovnice prije i nakon edukacijskog razdoblja. Rezultati svih navedenih načina mjerenja pokazuju kontinuirani rast, odnosno poboljšanja.

Supermarketima je sve teže popuniti određene pozicije adekvatno kvalificiranim kadrom, što od tvrtke iziskuje dodatna ulaganja u edukaciju zaposlenika kako bi, u nekim slučajevima, uopće dovela znanje zaposlenika na minimalno potrebnu razinu. Iz Bille također upozoravaju kako vlada neprilagođenost obrazovnog sustava koji još uvijek ne definira kvote u skladu s potrebama i potražnjom tržišta rada. “U Billi se već neko vrijeme angažiramo i van konteksta tvrtke pokušavajući pronaći komplementarne partnere s kojima bi pokrenuli koncept dualnog obrazovanja koje spaja strukovno teoretsko znanje i učenje uz rad te ga Billa vidi kao jedno od mogućih rješenja za odgajanje i obrazovanje kadra koje bi, s jedne strane odgovorilo na potrebe biznisa, a s druge strane na potrebe mladih ljudi za pronalaženjem radnih mjesta”, zaključuje Bihler.

Marija Franić iz Kauflanda Hrvatska ističe da u skladu s politikama svoga koncerna tvrtka provodi edukaciju svih svojih zaposlenika.

Zaposlenici u trgovinama u fazi uhodavanja prolaze niz online tečajeva kroz koje se upoznaju s

Reforma obrazovanja jedna je od najvažnijih reformi te bi se s promjenama trebalo krenuti što prije Tvrtke nerijetko na sebe preuzimaju odgovornost edukacije koja bi prvenstveno trebala biti na obrazovnom sustavu

karakteristikama proizvoda u asortimanu i pravilima rada na odjelu te s korporativnim standardima u komunikaciji s kupcima. Za svako radno mjesto u trgovini definiran je poseban paket relevantnih za konkretno radno mjesto. Za rukovoditelje organiziraju i niz edukacija iz područja vođenja, čija je svrha osposobiti voditelje za adekvatno upravljanje svojim timovima. “Kauflandov sustav edukacije djelatnika obuhvaća strukturirano uhodavanje u posao, organizaciju stručnih edukacija kod uvođenja novih tehnologija i procesa, tečajeve njemačkog i engleskog jezika te soft-skills-edukacije namijenjene usavršavanju raznih poslovnih vještina kao što su upravljanje vremenom, upravljanje sukobima, asertivna komunikacija, vještine pregovaranja itd.”, kaže nam Franić. Budući da mladi ljudi na tržište rada često izlaze bez potrebnog praktičnog znanja Kaufland učenicima i studentima nudi praksu (obveznu ili dobrovoljnu) tijekom koje dobiju uvid u funkcioniranje sustava jednog velikog međunarodnog trgovačkog lanca te im se tako omogućava stjecanje potrebnih praktičnih znanja i vještina.

Iz Lidla Hrvatska navode kako su razvili koncept uvodnog školovanja koje se sastoji od funkcionalnog učenja u ciljnom području rada, kroz mentoring od strane kolega i nadređene osobe. Za svaku fazu školovanja postoje pisane skripte koje dobiva svaki zaposlenik te na taj način može i samostalno učiti. Iz godine u godinu strateški planiraju i omogućuju zaposlenicima različite metode razvoja kompetencija – od samostalnog učenja, mentoringa, coachinga, rotacija na nacionalnoj i međunarodnoj razini, sudjelovanja i vođenja projekata do tečajeva stranih jezika, kataloga internih i eksternih tailor-made treninga te stipendija za školovanje. Nakon svakog Godišnjeg razgovora, za zaposlenike se definiraju razvojne mjere koje će pozitivno utjecati na usavršavanje onih znanja i vještina ključnih za njegovu radnu uspješnost. Također, postoji strateški

plan educiranja rukovodećeg kadra, leadership development, čija je svrha iz godine u godinu osnažiti voditelje u području uspješnog vođenja i upravljanja učinkom i razvojem zaposlenika. Veliki Lidlov projekt nazvan “Razvojni dan” započeo je prošle godine, a sastoji se od evaluiranja kompetencija voditelja trgovina, stručnih znanja i vještina, a zatim je za svakog voditelja trgovine definiran individualni razvojni plan posebno prilagođen upravo njegovim potrebama.

Kroz razvojni program jačaju se i izgrađuju kompetencije voditelja trgovina potrebne za svakodnevne zadaće rukovođenja – kompetencija rukovođenja, poduzetnička kompetencija, osobna kompetencija te socijalna kompetencija.

Osim ovog projekta usmjerenog na voditelje trgovina, Lidl je razvio projekte za zaposlenike u centrali i logističko-distributivnim centrima i time pokrio educiranje cijele mreže svojih zaposlenika.

Glavni adut koji danas trgovcima preostaje u borbi za maloprodajni opstanak je spremnost i osposobljenost prodavača za prodaju i održanje kvalitetnih odnosa s kupcima. Edukacija, seminari i treninzi iznimno su važni za stjecanje vještina i znanja u ophođenju s kupcima u svladavanju dostignuća suvremene prodaje koja se mijenja pod utjecajem informatizacije, category managementa i novih saznanja. Onaj koji nije u toku sa suvremenim kretanjima, otpada iz konkurencije. Više je nego jasno kako su potrebne hitne reforme u hrvatskom obrazovnom sustavu kako bi se mladi što kvalitetnije osposobili za rad u ovom sektoru, a pozitivni primjeri navedenih trgovačkih lanaca praktično dokazuju kako se u maloprodajnom poslovanju uvijek iznova mora ulagati u edukaciju svojih djelatnika, ne samo u cilju uspješnijeg poslovanja tvrtke, već i zbog samoostvarenja, motivacije i zadovoljstva samog radnika, što je pak izravno povezano s dugoročnim poslovnim uspjehom.

Kristina Vorberger kristina@jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2016. | jatrgovac.hr

23

Intervju

Dražen Kocijan Velpro-centar d.o.o.

Trgovina jedan od glavnih fokusa Velpro od svog osnutka uspješno surađuje s malim trgovcima, a partnerski odnos se kontinuirano proširuje kroz različite projekte koji za cilj imaju podršku, očuvanje i unapređenje poslovanja malih trgovaca u Hrvatskoj, ističe Dražen Kocijan, predsjednik Uprave tvrtke Velpro-centar

S

vojom raširenom logističkom mrežom Velpro osigurava isporuku robe u svim dijelovima Hrvatske, a širinom asortimana omogućuje cjelovitu opskrbu na jednom mjestu. Kvalitetna usluga u najvećoj hrvatskoj veleprodaji podrazumijeva i suvremeni sustav naručivanja robe putem interneta, dodaje Kocijan.

24

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

Razgovarao: Goran Pavlović, goran@jatrgovac.hr

Cijelu ste svoju profesionalnu karijeru proveli u kompanijama koje posluju u sklopu Agrokor koncerna. Možete li nam izdvojiti glavne momente svojeg dosadašnjeg poslovnog puta?

Od 1997. godine radim u Konzumu u područjima nabave, prodaje i logistike, a 2001. sam postao izvršni direktor Područja tradinga. Potom 2007. godine preuzimam poziciju predsjednika Uprave

Tiska. Za vrijeme mog rada u Tisku fokus mi je bio na optimizaciji poslovanja i informatizaciji tvrtke, modernizaciji mreže s novim tipovima kioska kao i na uvođenju novih segmenata poslovanja poput elektroničkih roba i usluga, financijskih usluga i projekta Tisak paketa koji je danas najbrže rastući biznis u tom segmentu na tržištu. Ujedno, od 2015. godine obnašam i dužnost predsjednika

Udruge trgovine Hrvatske udruge poslodavaca. Naposljetku, krajem prošle godine preuzeo sam poziciju predsjednika Uprave nove Agrokorove veleprodajne tvrtke Velpro-centar d.o.o.

imamo rashlađena pića odmah spremna za posluživanje. Uz dostavu električnim dostavnim vozilima spremno, efikasno i pravovremeno odgovaramo na sve potrebe ugostitelja i povećanje potražnje. Za

“Velpro je razvio više od 800 artikala vlastitih trgovačkih marki Rial, Profiline i Profiline Exclusive” Kao što ste naveli, Velpro se početkom godine izdvojio iz sustava Konzuma te postao zasebna tvrtka s osnovnim fokusom poslovanja u segmentu veleprodaje i HoReCa kanala. Kako je ova organizacijska promjena utjecala na poslovanje Velpro-centra?

Veleprodaja oduvijek za Agrokor predstavlja značajan poslovni segment. Odvajanjem Velproa od Konzuma stvorio se prostor da se veleprodajnom segmentu pruži dodatni fokus i pažnja, što s obzirom na značajan sadašnji, ali i budući potencijal veleprodaje i turizma u Hrvatskoj, uistinu i zaslužuje. Naš je zadatak u Velpro centru da taj potencijal iskoristimo na najbolji mogući način, primarno kroz kvalitetnu i partnersku suradnju s HoReCa segmentom od kojeg imamo velika očekivanja, ali i od svih naših drugih partnera, kao što su mali trgovci, obrtnici i druge pravne osobe.

Krajem lipnja otvorili ste prvi HoReCa centar u centru Splita. Koliko imate veleprodajnih objekata u Hrvatskoj, koja je njihova ukupna površina te koliko proizvoda nudite svojim partnerima?

Otvorenje HoReCa centra u Splitu prvo je u nizu planiranih pet novih otvorenja Velpro HoReCa centara u narednom periodu. Ideja cijelog projekta bila je pozicionirati se što bliže kupcima, osobito restoranima i kafićima kao važnom dijelu HoReCa segmenta. Ključna razlika između ovog novog formata Velpro HoReCa centra i našeg standardnog Velpro centra je veličina. Naš splitski Velpro HoReCa centar ima nešto više od 150 četvornih metara neto prodajne površine i 1.000 artikala, dok je prosjek naših redovnih centara kvadratura od cca 3.000 – 4.000 kvadrata i 12.000 artikala.

Međutim, kod tog novog formata sve je fokusirano na uslugu, dostupnost i lokaciju, koja nam omogućuje brzu i hitnu opskrbu ugostiteljskih objekata u samom središtu određenih turističkih lokacija.

Na primjer, u takvim centrima u ponudi

redovne narudžbe ukupnog asortimana svim kupcima su i dalje na raspolaganju naših 25 Velpro centara u cijeloj Hrvatskoj, čija kombinirana površina premašuje 100.000 četvornih metara. Svojim kupcima nudimo asortiman s više od 12.000 artikala. Ujedno, kako bismo zadovoljili specifične potrebe HoReCa segmenta, razvijeno je više od 800 artikala vlastitih trgovačkih marki Rial, Profiline i Profiline Exclusive. Zadovoljstvo naših kupaca uvijek je na prvom mjestu i to je misao vodilja svih razvojnih projekata u koje se upuštamo. Od početka svibnja ove godine imamo i novu poslovnu politiku temeljem koje je došlo do sniženja cijena u Velpro centrima od 3-5% zavisno o kategoriji asortimana, kojim će se partnerima dodatno osigurati najpovoljnije i najkonkurentnije cijene na veleprodajnom tržištu. Pri tome smo u asortiman uveli i potpuno nove kategorije namijenjene isključivo hotelima i restoranima, poput ribe i specijalnih obrada premium mesa.

Predstavite nam asortiman Velpro-centra. Koje su kategorije najobrtajnije?

Velpro prodaje i distribuira svježu hranu, voće i povrće, svježe meso i ribu, pakiranu hranu, pića, kozmetiku i kemiju, sezonski asortiman, uredski pribor, tehničku robu i profesionalni asortiman za ugostitelje i hotelijere koji čine značajan segment poslovanja veleprodaje. Također, nudimo širok asortiman za opremanje hotela, restorana i caffe barova. Našu uslugu projektiranja i opremanja za sve naše partnere realiziramo najvećim dijelom u suradnji s hrvatskim proizvođačima, među kojima se osobito izdvajaju Klanjčić, Weninox, Ancona i Eurotom.

Obrtaj pojedinih kategorija razlikuje se za male trgovce i HoReCa sektor, ali svakako da su u sezoni različita pića jedan od najobrtajnijih segmenata. Svojom raširenom logističkom mrežom Velpro osigurava isporuku u svim dijelovima Hrvatske, a širinom asortimana omogućuje cjelovitu opskrbu na jednom mjestu.

Kvalitetna usluga u najvećoj hrvatskoj veleprodaji podrazumijeva i suvremeni sustav naručivanja robe putem interneta.

Preko naših centara, najviše robe hrvatskog porijekla dolazi do trgovaca, hotelijera, a preko njih i do krajnjih potrošača.

U obalnom dijelu Hrvatske poseban izazov predstavlja opskrba trgovina i ugostiteljskih objekata na otocima. Kako rješavate ove izazove te što sve nudite svojim partnerima, kako na otocima, tako i u drugim dijelovima zemlje?

Ukupna veleprodaja u Hrvatskoj ima u velikoj mjeri sezonski karakter te je poslovanje koncentrirano za vrijeme turističke sezone odnosno nekoliko ljetnih mjeseci. Pritom se mi u Velprou trudimo kontinuirano prilagođavati našim kupcima i unaprjeđivati kvalitetu usluge u danim uvjetima. Jedan od imperativa našeg poslovanja upravo je kvalitetna logistička podrška prema svim našim partnerima. Svjesni smo izazova na tom području, no iznimno smo fokusirani na kvalitetnu realizaciju u toj domeni. Osim toga, Velpro raspolaže s više od 250 vozila koja naše poslovanje čine kvalitetnim i u nezavidnim uvjetima.

Velpro je u zadnjih godinu dana potpisao brojne ugovore s udrugama malih trgovaca koje posluju diljem Hrvatske. Recite nam nešto više o toj suradnji?

Potpisani sporazumi potvrda su uspješne višegodišnje suradnje i podrške malim trgovcima u Hrvatskoj. Velpro od svog osnutka uspješno surađuje s malim trgovcima, a partnerski odnos se kontinuirano proširuje kroz različite projekte koji za cilj imaju podršku, očuvanje i unapređenje poslovanja malih trgovaca u Hrvatskoj. Kroz različite programe, od kojih je možda najpoznatiji upravo naš projekt Plus marketa, malim trgovcima omogućuje se smanjenje troškova, implementacija suvremenih maloprodajnih praksi i znanja te ukupno povećanje efikasnosti poslovanja. Kroz novu poslovnu politiku koju smo primijenili, njima je dana dodatna podrška kroz niže cijene i dodatne marketinške aktivnosti.

Koliko je segment male trgovine značajan za ukupno poslovanje Velpro-centra te što mali trgovci dobivaju od vas kao partnera?

Partnerski odnos s malim trgovcima od iznimnog je značaja za naše poslovanje, a cilj samog projekta je jačanje položaja Srpanj - Kolovoz 2016. | jatrgovac.hr

25

Intervju malih trgovaca, unapređenje hrvatske trgovine i proizvodnje te na koncu zaštita domaće proizvodnje. Malim trgovcima je osigurana logistička podrška, konkurentne cijene te promotivna i marketinška podrška u sklopu koje se provode i akcije za krajnje kupce Plus marketa.

Koliko trgovaca danas posluje u sklopu programa Plus market te kako ste zadovoljni razvojem tog projekta?

Pod brendom Plus market trenutno je više od 1.100 prodajnih mjesta. Sam projekt je u zadnjih deset godina pokazao svoju opravdanost i svojevrsnu nužnost kroz razne parametre. Svakodnevno radimo na razvoju novih modela i projekata koji će doprinijeti dodatnom razvoju programa i u konačnici opravdati povjerenje postojećih, ali i budućih partnera.

U osvrtu na 2015. godinu možete li reći kako ste zadovoljni ostvarenim poslovnim rezultatima? Koliko je iznosio ukupni prihod i ostvarena neto dobit u usporedbi s prethodnom godinom? Što je presudno utjecalo na taj poslovni rezultat?

Tijekom 2015. godine Velpro je poslovao unutar Konzuma. Izdvajanjem tog biznisa stvorile su se pretpostavke za kvalitetniji i prihvaćeniji pristup samom tržištu.

Bilježimo rast prodaje u svim segmentima poslovanja, kod malih trgovaca više od 5%, dok se kod HoReCa kupaca taj rast penje čak iznad 50% u odnosu na prethodno godišnje razdoblje.

Svi pokazatelji upućuju na to da će i ova turistička sezona u Hrvatskoj biti rekordna. Najave naših partnera u hotelijerstvu, malih obiteljskih hotela, ali i velikih hotelskih lanaca, su također odlične, što nas posebno veseli. Velpro je tako već u prvom kvartalu ove poslovne godine zabilježio 15% porast prodaje samo u segmentu malih obiteljskih hotela, a s obzirom na značaj turističke sezone na naše poslovanje, očekujemo da na nivou godine rast prodaje u HoReCa kanalu premaši 50%. Svakako nas vesele i pokazatelji rasta potrošnje već 21 mjesec zaredom, budući da je za naš segment poslovanja upravo potrošački optimi-

“Pod brendom Plus market trenutno se nalazi više od 1.100 prodajnih mjesta diljem Hrvatske” Koje ste glavne investicije realizirali tijekom 2015. godine te koji su osnovni ciljevi tih investicija? Što ste kao glavna ulaganja planirali do kraja 2016. godine?

Glavne investicije usmjerene su na širenje mreže Velpro centara, ulaganja u nova IT rješenja i web platformu za naručivanje robe te ulaganja u vozni park, gdje smo samo ove godine kupili dodatnih 50 kamiona nužnih za kvalitetu usluge distribucije prema kupcima.

Rast potrošnje već 21 mjesec zaredom svakako je poticajna vijest za tržište robom široke potrošnje. U veleprodajnom segmentu jednako važna je i turistička potrošnja koja je lani bila rekordna. Kakve tržišne trendove očekujete u ovoj godini?

26

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

zam od iznimnog značaja i jedan je od najvažnijih indikatora budućeg rasta i smjera kretanja tržišta. Sve navedeno su odlične vijesti te je sada na nama da u suradnji s našim partnerima na najbolji način iskoristimo sveukupne prednosti tih kretanja.

Na akciji Kupujmo hrvatsko - Hrvatski proizvod za hrvatski turizam u Poreču ugovorili ste suradnju s Agrofructus Grupom.

Kakvu suradnju ostvarujete s domaćim proizvođačima te koliki je udio hrvatskih proizvoda u vašem asortimanu?

Velpro je iznimno fokusiran na poticanje domaće proizvodnje i podizanje konkurentnosti hrvatskog turizma u svakom trenutku i to naši partneri pre-

poznaju. Bilo da se radi o ponudi voća i povrća, mesa ili ostalog asortimana, partnerska suradnja je iznimno kvalitetna. Zajednička vizija dovela je do potpisivanja sporazuma koji omogućuju da hrvatski poljoprivredni proizvodi, voće i povrće, budu sastavni dio ponude hotela i restorana u Hrvatskoj. To je možda i jedan od najboljih konkretnih primjera približavanja zelene i plave Hrvatske te povezivanja hrvatskih proizvoda s hrvatskim turizmom.

Zadnje istraživanje Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) pokazuje da je udio hrvatskih proizvoda u hotelijerstvu oko 72%. To je značajan udio, ali on također sugerira da u Hrvatskoj imamo još puno prostora za unapređenje, pogotovo u segmentu svježeg asortimana. Autentična gastronomska i enološka ponuda u sve će većoj mjeri postajati neizostavan dio ukupnog turističkog doživljaja Hrvatske za svakog gosta te će se sukladno tome zasigurno povećati i fokus HoReCa kanala na nabavku kvalitetnih, konkurentnih i autentičnih domaćih proizvoda. Upravo u tom segmentu krije se i velika konkurentska prednost Velproa kao partnera HoReCa kanala, koji nudi bogat asortiman od 12.000 većinom hrvatskih proizvoda.

Koliko djelatnika ima Velpro-centar u ovom trenutku? Planirate li dodatna zapošljavanja tijekom 2016. godine?

Trenutno zapošljavamo više od 1.300 djelatnika i taj broj kontinuirano raste.

S obzirom na niz projekata koje planiramo, za očekivati je da ćemo nastaviti u istom smjeru.

Bezalkoholna pića

OSVJEŽAVAJUĆI RAST PRODAJE Kategorija bezalkoholnih pića ostvarila je vrlo dobar prodajni rezultat koji se očituje kako u rastu količinske prodaje od 4,5%, na ukupno prodanih 224,3 milijuna litara, tako još i više u pogledu vrijednosne prodaje koja je rasla za 6%, na utrženih 1,6 milijardi kuna

K

ategorija obuhvaća sve vrste bezalkoholnih pića, kao što su gazirana pića (najčešće cola, naranča, limun i tonic, ali dolaze i u drugim okusima ili kom-

28

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

binacijama), ledeni čajevi, prirodni sokovi i nektari, voćni sirupi te aromatizirane vode. U kategoriju nisu uključeni proizvodi namijenjeni za industrijsku upotrebu koji se prodaju u specijaliziranim prodajnim kanalima. Nisu uključeni

ni energetski napitci kao ni mješavine piva ili alkoholnih pića s gaziranim BEZALKOHOLNA PIĆA

sokovima. Vodeći proizvođači po količinskom udjelu su (abecednim redom): travanj ‘15. ožujak ‘16.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (L)

224.299.000

4,5

Vrijednosna prodaja (HRK)

1.600.009.000

6,0

ANALIZA KATEGORIJE – ožujak 2016.) kategorija bezalkoholnih pića ostvarila je vrlo dobar prodajni rezultat koji se očituje kako 100 2 u rastu količinske prodaje Benzinske postaje 7 90 od 4,5%, na ukupno proMale trgovine mješovitom robom 80 18 danih 224,3 milijuna litara, (0 - 40 m²) tako još i više u pogledu 70 Srednje trgovine vrijednosne prodaje koja mješovitom robom 18 60 (41 - 100 m²) je rasla za 6%, na ukupno utrženih 1,6 milijardi Velike trgovine 50 mješovitom robom 19 kuna. Kroz supermarkete 40 (101 - 300 m²) se proda više od trećine Hipermarketi 30 (34%) ukupne količine (2501 m² +) bezalkoholnih pića, a po20 Supermarketi 34 tom dolaze tri formata koji (301 - 2500 m²) 10 su praktički izjednačeni: hipermarketi imaju 19%, % Izvor: Nielsen travanj 2015. - ožujak 2016. a velike i srednje trgovine mješovitom robom po Coca-Cola (Coca-Cola, specijalizirane trgovine 18%. Primjetnih 7% Fanta, Schweppes, Cappy, pićima, vinarije, imaju i male trgoNestea), PepsiCo (Pepsi, HoReCa kanal vine mješovi7UP, Mirinda), Sarajevski kao ni institom robom, kiseljak (Sky Cola), Stanić tucionalnu dok su na (TO, Juicy), Vindija (Vindi, prodaju te udio GAZIRANIH začelju FIS). Trgovačke robne sezonske BEZALKOHOLNIH benzinske marke u kategoriji bezalko- trgovine postaPIĆA u holnih pića zauzimaju 7% (otvoreje s 2% količinskog udjela. ne kraće udjela u količinskoj od šest količinskoj prodaji GAZIRANO NAJPOPULARNIJE mjeseci prodaji. kategorije Prodaja ne uključuje godišnje). U Gazirana diskontne trgovine (Lidl), zadnjih godinu bezalkoholna cash&carry, drogerije, dana (travanj 2015. pića su uvjerljivo

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja)

57,2%

Podjela prema vrsti proizvoda (količinska prodaja) travanj 2015. - ožujak 2016.

Gazirana bezalkoholna pića 57,2% Voćni nektar 13,3% Aromatizirana voda 12,8% Ledeni čajevi 7,6% Voćni sirupi 5,2% Voćni sokovi 3,5% Ostalo 0,4% Izvor: Nielsen

vodeća u pogledu podjele prema vrsti proizvoda s 57,2% količinskog udjela. Slijede voćni nektar s 13,3%, aromatizirana voda s 12,8%, ledeni čajevi sa 7,6%, voćni sirupi s 5,2% te voćni sokovi s 3,5%, dok sve ostale vrste imaju svega 0,4% udjela u količinskoj prodaji.

Berislav Znidarčić berislav.znidarcic@nielsen.com Client Executive

Nielsen

Ekološki Biotta sokovi nude najbolje od voća i povrća

Srpanj - Kolovoz 2016. | jatrgovac.hr

Distributer: Pretti d.o.o., Rupa 42, 51214 Šapjane | tel: 051/732-120 | prodaja@pretti.hr | www.pretti.hr, www.biotta.hr

29

Bezalkoholna gazirana pića – Trendovi i brendovi

SVE MANJE SVAKODNEVNOG KORIŠTENJA Od 2008. godine ukupan trend korištenja kategorije bilježi tek blagi pad od nekoliko postotaka, no indikativno je da se udio potrošača koji kategoriju koriste svakodnevno smanjio za pola (s 15% na 7%)

U

okviru BRANDpuls istraživanja prate se marketinški pokazatelji uspjeha za kategoriju bezalkoholnih gaziranih pića te brendove unutar nje. Riječ je o alatu za brend i marketing management koji nudi detaljnu analizu tržišta i dubinsku analizu potrošača. BRANDpuls kombinira tržišne indikatore s različitim tipovima podataka kao što su demografija,

30

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

psihografija, kupovne navike prvoj polovici 2016. godine. i korištenje medija. MarkeBezalkoholna gazirana pića tinški pokazatelji su zbog svoje dostudobiveni ovim pnosti i raznoliputem od kosti postala iznimne su učestali dio POTROŠAČA u važnosti za naše svauspješno populaciji 15-64 kodnevice. vođenje Konzumigodine bar brenda ramo ih ponekad i rano kad želimo uočavanje ugasiti žeđ KONZUMIRA mogućih ili samo KATEGORIJU trebamo doproblema i prilika. Podaci datni stimulans u korišteni u analizi današnjem ubrzakoja slijedi prikupljeni su u nom tempu života. Zbog sve

77%

izraženijeg trenda potrošača koji zahtijevaju proizvode s manje šećera, primjetno je da se proizvođači trude udovoljiti potrebama tržišta pa sve češće i u ovoj kategoriji nailazimo na proizvode s manjim udjelom šećera. U populaciji stanovnika Hrvatske od 15 do 64 godine čak 77% potrošača bar ponekad konzumira kategoriju. Od 2008. godine ukupan trend korištenja kategorije bilježi tek blagi pad od nekoliko postotaka, no indikativno je da se udio potrošača koji kategoriju koriste svakodnevno smanjio za pola (s 15% na 7%). Za 43% korisnika kategorije bezalkoholnih gaziranih pića jako je bitna marka proizvoda koji konzumiraju. Velikih korisnika kategorije bezalkoholnih pića koji kategoriju konzumiraju bar 2-3 puta tjedno je 29%. Srednjih korisnika koji kategoriju konzumiraju 2-3 puta mjesečno je 27%, a malih korisnika koji bezalkoholna gazirana pića konzumiraju jednom mjesečno i rjeđe je 21%. Veliki korisnici ove kategorije su značajno više od prosjeka populacije mlađi muškarci u dobi od 1529 godina, neoženjeni te žive u Slavoniji.

STAVOVI I STILOVI S obzirom da se radi o mlađoj dobnoj skupini ne iznenađuje da se veliki korisnici bezalkoholnih gaziranih pića prilikom kupovine prvenstveno vode imidžom proizvoda.

Slobodno vrijeme uglavnom provode družeći se s prijateljima, zanimaju ih sport BRANDscore - TOP 3 brenda bezalkoholnih gaziranih pića među velikim korisnicima (srpanj-prosinac 2015.)

BREND

BRANDscore

Coca-Cola

92

Cockta

54

Pepsi

52 Izvor: Ipsos

BRANDpiramide - TOP 3 brenda bezalkoholnih gaziranih pića među velikim korisnicima (srpanj-prosinac 2015.)

Izvor: Ipsos 26%

Lojalnost

26%

49,3% 52%

49,3%

Primarno korištenje

52%

Razmatranje

82%

Iskustvo 96,1%

99%

optimal

Prepoznavanje

23%

41%

95%

36,6%

54,4%

86,6%

86,6%

8,4%

23%

82%

46,3%

46,2%

86,5% Korištenje

95%

10%

71%

86,5%

3,9% 43,6%

73,2%

73,2% 71%

4,5%

60,7% 38%

48,5% 85%

96,1%

44,8% 85%

87,4%

88,4%

99%

98%

96%

Coca-Cola

Cocta

Fanta

i tehnologija te su skloniji internetu i novinama od ostalih medija. Oko polovine velikih korisnika smatra da bezalkoholna gazirana pića

nisu dobra za zdravlje te radije piju manje slatka. Češće ih piju kod kuće nego u ugostiteljskim objektima. Također, smatraju da su poznate marke

unutar ove kategorije preskupe te im cijena igra veliku ulogu prilikom odabira.

Osim općenitog praćenja kategorije bezalkoholnih gaziranih pića unutar BRANDpuls istraživanja prate se i brendovi. Najvažniji indikator koji se prati svakako je razina korištenja ("usage"), marketinški indikator koji najbolje govori o vitalnosti brenda.

Praćenje korištenja važno je za procjenu potrošačke mase na koju u određenom trenutku možemo računati.

Prvi brend u kategoriji bezalkoholnih pića među velikim korisnicima je Coca-Cola s 82% korisnika. Drugi brend je Cockta s udjelom od 41%, a treći Fanta s 38% korisnika.

U okviru BRANDpulsa provodi se i usporedba brendova na tržištu prema njihovoj snazi. Kombinacijom najvažnijih marketinških pokazatelja, uzetih s potrošačke razine

(od poznavanja brenda, korištenja, uzimanja u obzir prilikom kupnje, lojalnosti i sl.), dobivena je jedinstvena mjera koja omogućuje usporedbu brendova na tržištu - BRANDscore. Prilikom izračunavanja BRANDscore uzima u obzir dva aspekta odnosa potrošača prema brendu - bihevioralni i emocionalni.

I prema BRANDscore-u Coca-Cola je vodeći brend u kategoriji bezalkoholnih gaziranih pića među velikim korisnicima. Svoju poziciju može zahvaliti visokim vrijednostima koje je postigao na svim brend indikatorima.

Cockta je i ovdje drugoplasirana, dok se na treće mjesto probio Pepsi.

Karla Kovač karla.kovac@ipsos.com Research Executive

Ipsos

Srpanj - Kolovoz 2016. | jatrgovac.hr

31

Negazirani voćni sokovi - Kupovne navike

FREKVENCIJA KUPOVINE GENERIRA RAST VOLUMENA Na godišnjoj razini sokove kupuje gotovo 90% kućanstava, a u razdoblju MAT ožujak 2016. kategorija bilježi značajan rast frekvencije kupovine koja generira rast volumena

odaci GfK Panela kućanstava otkrivaju da kućanstva u Hrvatskoj godišnje troše oko 250 milijuna kuna na sokove (negazirani voćni sokovi) za potrebe kućanstva. Ukupna

250

vrijednost of home). kategoriMILIJUNA KUNA Na godišje bitno njoj razini GODIŠNJA je veća kupuje potrošnja na kada ih gotovo bismo 90% kuSOKOVE za pribrojili ćanstava, a potrebe potrošu razdoblju kućanstva nju izvan MAT ožujak kućanstva (out 2016. (travanj

Share of Wallet NTL-a u sokovima, MAT ožujak 2015.

Potrošnja za potrebe kućanstva Kategorija: Potrošnja: 227.466 Broj kupaca: 1.285

1.200

NTL zadržava 14,9% novca koji kupci NTL-a troše na sokove

Tisuća kupaca

1.000

33,7%

600 Potrošnja kupaca NTL-a u kategoriji (kupci NTL-a koji kupuju kategoriju bilo gdje): Potrošnja: 53.693 Broj kupaca: 236

400

200

0

50.000

100.000

Tisuća kuna 32

54,4%

Potrošnja kupaca NTL-a u kategoriji (svi kupci NTL-a): Potrošnja: 120.501 Broj kupaca: 700

800

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

150.000

200.000

Potrošnja kupaca NTL-a u kategoriji (kupci NTL-a koji kupuju kategoriju u NTL-u): Potrošnja: 17.987 Broj kupaca: 236

14,9% 7,9%

Udio NTL-a u kategoriji

Preklapanje kupaca NTL-a koji su kupci kategorije s ukupnim brojem kupaca kategorije

Preklapanje Iskorištenost kupaca NTL-a vrijednosnog koji kupuju potencijala kategoriju u NTL-u s kupcima NTL-a koji su kupci kategorije bilo gdje

Izvor: GfK Panel kućanstava

Anketa

Voda pa sokovi Voda je omiljena vrsta pića domaćih potrošača jer ukupno 55% ispitanih hrvatskih građana najčešće pije upravo vodu. Po učestalosti konzumacije potom dolaze voćni sirupi s 15,2% udjela, a nedaleko iza su i prirodni sokovi koje najčešće pije 12,4% ispitanika. U trećoj jakosnoj skupini su gazirani sokovi sa 7,8% udjela te pivo koje najčešće pije 6,9% ispitanika. Mali udio (2,1%) imaju i praškasti napitci, dok ostale vrste pića najčešće konzumira 0,6% anketiranih građana.

S obzirom na važnost unošenja dovoljne količine tekućine u organizam, provjerili smo i koliko čaša vode domaći potrošači konzumiraju na dnevnoj bazi. Možemo reći kako su rezultati vrlo osviješteni jer pet i više čaša vode dnevno pije više od dvije trećine ispitanih (67,2%). Četiri čaše svaki dan popije petina anketiranih (20,6%), a tri čaše pije 10% potrošača. Malu konzumaciju vode od dvije čaše bilježimo kod 1,6% ispitanih, a da dnevno piju tek jednu čašu vode ističe samo 0,6% građana.

Zanimljive su i preferencije proizašle iz pitanja koliko često ispitanici konzumiraju gazirane sokove. Tako 10,6% njih ističe da gazirane sokove piju svakodnevno, a potom dolaze odgovori jednom tjedno s 15,8% udjela, nekoliko puta tjedno sa 17,9% te nekoliko puta mjesečno sa 16,2%, a rjeđe od toga gazirane sokove konzumira 30% sudionika ankete. Da ne konzumiraju gazirane sokove ističe pak 9,6% ispitanika.

Cola je, sasvim očekivano, najpopularniji okus koji kao svoj izbor ističe blizu polovice (46,7%) konzumenata gaziranih sokova. Međusobno vrlo blizu po popularnosti su limeta/limun (npr. Sprite, 7UP) s 18,2% te naranča sa 17,9% udjela. Gaziranu aromatiziranu vodu preferira pak 9,8%, a tonic 7,6% konzumenata.

I na kraju, upitali smo građane spravljaju li vlastiti sok kod kuće. Više od polovice (56,4%) ispitanika odgovorilo je potvrdno, dok preostalih 43,6% navodi kako ne rade sokove u kućnoj radinosti.

Istraživanje su proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal tijekom lipnja 2016. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina.

Share of Wallet NTL-a u sokovima, MAT ožujak 2016.

Potrošnja za potrebe kućanstva Kategorija: Potrošnja: 227.432 Broj kupaca: 1.281

1.200

NTL zadržava 13,0% novca koji kupci NTL-a troše na sokove

1.000

Tisuća kupaca

58,2% Potrošnja kupaca NTL-a u kategoriji (svi kupci NTL-a): Potrošnja: 118.802 Broj kupaca: 746

800

33,6%

600 Potrošnja kupaca NTL-a u kategoriji (kupci NTL-a koji kupuju kategoriju bilo gdje): Potrošnja: 45.902 Broj kupaca: 251

400

200

0

50.000

100.000

Tisuća kuna

150.000

200.000

Potrošnja kupaca NTL-a u kategoriji (kupci NTL-a koji kupuju kategoriju u NTL-u): Potrošnja: 15.449 Broj kupaca: 251

13,0% 6,8% Udio NTL-a u kategoriji

Preklapanje kupaca NTL-a koji su kupci kategorije s ukupnim brojem kupaca kategorije

Preklapanje Iskorištenost kupaca NTL-a vrijednosnog koji kupuju potencijala kategoriju u NTL-u s kupcima NTL-a koji su kupci kategorije bilo gdje

Izvor: GfK Panel kućanstava

Srpanj - Kolovoz 2016. | jatrgovac.hr

33

Negazirani voćni sokovi - Kupovne navike 2015. – ožujak 2016.) kategorija bilježi značajan rast frekvencije kupovine koja generira rast volumena. Brendovi koji rastu količinski su Fructal, Juicy, Maraska, Bravo, Cappy, Fis te Vindi. Nasuprot tome, trgovačke marke bilježe dvoznamenkasti pad volumena u sokovima.

OSAM TRGOVACA Kada analiziramo razvoj kategorije u razdoblju MAT ožujak 2016. vs. MAT ožujak 2015. na razini osam vodećih trgovaca, uočavamo da Kaufland, Billa, Plodine i Interspar povećavaju volumen u sokovima. Billa, Interspar, Konzum i NTL imaju naj-

GFK OPTIMIZACIJA ASORTIMANA / DOSEG KUPACA NTL-A U SOKOVIMA (MAT OŽUJAK 2016.)

SKU

Kumulativna relativna penetracija

Ekskluzivna relativna penetracija

To, Breskva/Jabuka/Naranča, 1000 ml (Karton)

17,2

-

Vindi, Multi A+C+E, 2000 ml (Karton)

29,5

0,7

Vindi, Fis, Naranča, 2000 ml (Karton)

39,6

1,4

To, Jabuka, 1000 ml (Karton)

48,5

-

Vindi, Fis, Naranča, 1000 ml (Karton)

53,2

0,8

Cappy, Pulpy, Naranča 1000 ml (Karton)

57,6

0,7

Juicy Fruits, Multivitamin, 1500 ml (PET)

61,2

-

Maraska, Naranča, 1000 ml (Karton)

64,3

-

Maraska, Jabuka, 1000 ml (Karton)

66,8

-

Juicy, Ananas, 1000 ml (Karton)

68,8

-

Vindi, Fis, Grožđe, 1000 ml (Karton)

70,6

0,6

Vindi, Fis, Jabuka, 2000 ml (Karton)

72,2

-

To, ACE, 1000 ml (Karton)

73,8

-

To, Jabuka Nektar, 1000 ml (Karton)

75,3

-

Lidl TM, Dizzy, Jabuka, 1000 ml (Karton)

76,6

-

Verde, Breskva, 1000 ml (Karton)

77,8

-

Cappy, Naranča, 1000 ml (Karton)

78,9

0,5

Vindi, Cocktail, Crveno voće, 1000 ml (Karton)

79,9

-

Yippy, Jabuka, 330 ml (PET)

80,8

-

Juicy Fruits, Nar. + Nektarina, 1500 ml (PET)

81,6

-

Juicy, Naranča, 1000 ml (Karton)

82,4

-

Vindi, Fis, Jabuka, 1000 ml (Karton)

84,0

-

To, Multivitamin, 1000 ml (Karton)

84,8

-

Fis, Naranča, Still Drink, 2000 ml (Karton)

85,5

-

Iso-Sport, Linmun/grejp, 1750 ml (PET)

86,2

-

Spar, Naranča, 1000 ml (Karton)

86,8

0,5

K Classic, Jabuka, 1000 ml (Karton)

87,4

-

Juicy, Jabuka, 1000 ml (Karton)

88,5

-

Ricardo, Pink lady Jabuka, 5000 ml (Karton)

89,0

-

Lidl TM, Dizzy, Naranča, 1000 ml (Karton)

89,5

-

Juicy Fruits, Crvena naranča, 1500 ml (PET)

90,1

-

To, Grožđe, 1000 ml (Karton)

90,6

Izvor: GfK Panel kućanstava

34

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

veći destinacijski indeks u sokovima, Plodine također imaju natprosječan indeks, dok su Kaufland i Tommy na razini svog FMCG prosjeka. S destinacijskim indeksom 62, Lidl značajno zaostaje za konkurencijom. Zanimljiv je primjer NTL-a koji, iako ima visok destinacijski indeks u sokovima, bilježi veliki pad udjela u potrošnji kupca (Share of Wallet – SOW) u kategoriji. U razdoblju MAT ožujak 2015. NTL zadržava 14,9% novca koji kupci NTL-a troše u kategoriji. Postotak kupaca NTL-a koji kupuju kategoriju u NTL-u je 33,7%.

Drugim riječima, čak dva od tri kupca NTL-a koji su kupci kategorije ne kupuju kategoriju u NTL-u. U razdoblju MAT ožujak 2016.

NTL zadržava 13% novca koji kupci NTL-a troše u kategoriji. Pritom nije problem u gubitku kupaca.

Postotak kupaca NTL-a koji kupuju kategoriju u NTL-u je 33,6%.

PRISTUP ASORTIMANU GfK Optimizacija asortimana pokazuje da problem nije u širini asortimana.

Kada analiziramo što NTLov kupac kupuje u kategoriji sokova, kako u NTL-u, tako i kod konkurencije, vidimo da 32 proizvoda (SKU) kumulativno dosežu čak 91% NTL-ovih kupaca koji su kupci kategorije sokova. Pritom NTL u asortimanu već nudi 25 od 32 navedena SKU-a. Oni koji nedostaju većinom su trgovačke marke Lidla, Interspara i Kauflanda.

Analiza ukazuje da Frudela nije široko prihvaćena kod kupaca NTL-a pa trenutno ne parira konkurentskim trgovačkim markama.

Posebno je zanimljiv slučaj Spar soka od naranče koji ima ekskluzivne kupce koji

Destinacijski SOW indeks trgovaca (MAT ožujak 2016.)

Billa

142

Interspar

137

Konzum

132

NTL

131

Plodine

115

Kaufland

106

Tommy

96

Lidl

62

*rang prema relativnom SOW indeksu (Share of Wallet u kategoriji vs. Share of Wallet na ukupnom FMCG tržištu) Izvor: GfK Panel kućanstava

su isključivo vjerni tom soku i ne kupuju druge sokove (vidljivo u ekskluzivnoj relativnoj penetraciji). Treba razmotriti nudi li NTL supstitut za ovaj sok te ukoliko nudi valjalo bi istražiti razloge zbog kojih nije prepoznat kod kupaca. Nadalje, NTL bi mogao neznatno povećati kategorijski SOW ulistavanjem Rauchova Yippy soka od jabuke, To varijaciju od grožđa te je preporučljivo ponuditi kupcima 5-litarsko pakiranje soka od jabuke jednog od domaćih OPG-ova. Sve navedene preporuke mogu tek minimalno promijeniti destinacijski indeks NTL-a u sokovima. Dodatne promjene moguće je ostvariti cjenovnom optimizacijom, optimizacijom frekvencije i dubine promocije, analizom pozicije kategorije sokova unutar prodajnog prostora, optimizacijom police (vidljivost, broj pozicija po artiklu, tople/ hladne zone na polici) te kroskategorijskim aktivnostima na kategorijama komplementarnima kategoriji sokova.

Mladen Kožić mladen.kozic@gfk.com Client Relationship Manager

GfK

Promo

PRIRODA U ČAŠI SOKA UZ IZVRSTAN OMJER CIJENE I KVALITETE

PIJTE .

P PIJTE FINO. PIJTE PRIRODNO. PIJTE ZDRAVO. rošla su vremena kada su eko proizvodi bili luksuz. Tome je svakako doprinijela i dmBio marka vlastita robna marka koju je dm razvio 2015., zadržavajući temeljnu ideju iza razvoja vlastite marke: osiguranje vrhunske kvalitete po cijeni koju si većina kupaca može priuštiti.

Na policama prodavaonica dm-a u Hrvatskoj kupci mogu birati među više od 200 dm-

Bio proizvoda iz ekološke proizvodnje. Sokovi, mlijeko, napitci, ulja, brašno, tjestenina, žitarice, pahuljice, namazi... svi dmBio proizvodi su prirodni, održivi te ih odlikuje visoka kvaliteta što potvrđuje certifikat ekoloških proizvoda Europske unije i njemački pečat ekološke kvalitete. dmBio marku izdvaja i bogati asortiman voćnih i povrtnih sokova. Bez obzira jesu li pripravljeni od naranče i jabuke

ili pak sadrže nešto egzotičnije sastojke poput aloe vere i tropske višnje acerole, voće i povrće od kojih su proizvedeni dolaze iz biološkog uzgoja. Među dmBio sokovima su i blago gazirani sokovi koji nude pravo eko osvježenje tijekom vrućih ljetnih dana.

Među 33 različita eko soka, dm se pobrinuo da za potrebe svakog kupca osigura i raznolika pakiranja, pa tako dmBio sokove možete naći u

pakiranjima od 0,33 l, 0,5 l, 0,75 l i 1 l. Za ljubitelje voća tu su sokovi od naranče, jabuke i grožđa, a oni koji više vole povrće mogu posegnuti za sokom od mrkve ili cikle, ili se pak odvažiti i degustirati sok od kiselog kupusa. Bez obzira koji dmBio sok kupac odabere, ono na što može uvijek računati jest da je proizveden u skladu s visokim ekološkim standardima i da sadrži samo najbolje iz prirode.

PIJTE ZDRAVO. PIJTE PRIRODNO. PIJTE FINO. PIJTE .

� www.dm-drogeriemarkt.hr � www.facebook.com/dm.Hrvatska.hr � dm aplikacija

Srpanj - Kolovoz 2016. | jatrgovac.hr

35

Bezalkoholna pića - Promometar

DVOJBENA UČINKOVITOST SNIŽENJA

Kompozicija prodaje bezalkoholnih pića

Premda su bezalkoholna pića kategorija koja bilježi visok udio prodaje na promocijama, analize pokazuju relativno nizak doprinos cjenovne promocije prodajnom rezultatu kategorije

B

PROMOTIVNA PRODAJA

REDOVNA PRODAJA

33%

43%

45%

57%

55%

UKUPNO BEZALKOHOLNA PIĆA

GAZIRANA PIĆA

67%

NEKTARI I SOKOVI

100% PRIRODNI SOKOVI

LEDENI ČAJEVI

a najmanji kod ledenih čajeva i 100% prirodnih sokova. Taj udio je stabilan u odnosu na prethodnu godinu kod svih kategorija s izuzetkom ledenih čajeva (+5% u odnosu na prethodnu godinu).

Razina cjenovnog popusta je najizraženija kod kategorije sokova, nektara i 100% prirodnih sokova (25% prosječan popust), dok se gazirana pića i ledeni čajevi promoviraju uz prosječan popust ispod 20%.

43%

Dijana Knežević dijana.knezevic@nielsen.com Sales Effectiveness Senior Consultant

Nielsen

Udio količinske prodaje bezalkoholnih pića kroz promocije

Izvor: Nielsen Promo Pressure

73 61

60%

56 57 45 46

40%

68%

59%

*podaci temeljeni na skeniranim tjednim podacima ključnih trgovaca iz panela maloprodaje (hiper/supermarket, manje trgovine mješovitom robom; bez diskontera); pod promocijama se podrazumijevaju cjenovne akcije uz minimalno 5% popusta i u trajanju do šest tjedana te specijalna pakiranja kao što su gratis volumeni, poklon pakiranja, ko-pakiranja itd.

Izvor: Nielsen Promo Pressure

ezalkoholna pića je omjer promotivne i redovne (gazirana pića, prodaje stabilan, udio promotiv100% prirodni ne prodaje u božićnoj sezoni sokovi, nekskače iznad 60%. Nielsenove tari, ledeni analize efikasnosti promočajevi) tivnih akcija pokazuju prodaje su grupa relativno nizak doprinos BEZALKOHOLNIH cjenovne promocije prokategorija s visokim PIĆA udjelom prodaje koja se daji kategorije u odnosu ostvaruje kroz promona sam faktor sezonalgenerira se kroz tivne aktivnosti. Čak nosti, što dovodi u pitanje CJENOVNE 43% prodaje generira se potrebu za snižavanjem AKCIJE kroz cjenovne akcije uz procijena tijekom Božića. sječan popust od 21% ili kroz GAZIRANO POD PRITISKOM promotivna pakiranja. Kategorija Unutar segmenta bezalkoholnih bezalkoholnih pića bilježi tri vrpića najveći promotivni prihunca prodaje – božićna sezona, tisak zabilježen je u kategoriji uskršnji tjedan i ljetni period. Za gaziranih bezalkoholnih pića, razliku od ostatka godine kada

80%

32%

41%

34

36

41 40 35

31

36 37

42 41

42 41 34

55

54

48

47 40

38

54

52

49

37 36

38 38

42 35 36

45 39

47 41

42

40 39 34

29

37 36

41 42

47

44

37

31

20%

0 1.11.

2014.

36

4.11.

2014.

3.12.

2014.

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

1.1.

2015.

4.1.

2015.

3.2.

2015.

2.3.

2015.

5.3.

2015.

3.4.

2015.

2.5.

2015.

1.6.

2015.

4.6.

2015.

2.7.

2015.

1.8.

2015.

4.8.

2015.

3.9.

2015.

1.10.

2015.

4.10.

2015.

Srpanj - Kolovoz 2016. | jatrgovac.hr

37

Bezalkoholna pića - Leaflet report katalozima i letcima trgovaca nastupilo je 110 proizvođača bezalkoholnih pića (trgovce koji stavljaju proizvode na tržište promatramo kao proizvođače), te je pritom komunicirano 235 marki (proizvođačkih i trgovačkih).

VINDIJA NA ČELU PORETKA Vindija je u zadnjih 12 mjeseci unaprijedila svoj udio za 1% te je na kraju ovogodišnjeg travnja zauzimala skoro petinu oglašavanja, dok se sa svojim brendovima Vindi i Fis pozicionirala na prvu i treću poziciju u poretku vodećih marki

U

okviru analize kretanja u kategorijama bezalkoholnih pića pogledajmo koji su osnovni pokazatelji komunikacije predstavnika ove kategorije putem kataloga i letaka trgovaca. Čimbenici analize su broj promocija, kao pokazatelj kvantitete oglašavanja, te bruto oglasna vrijednost (GAV - Gross Advertising

38

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

Value). Bruto oglasna svibanj 2015. – travanj vrijednost prikazuje 2016. u usporedbi s kvalitetu oglašaprethodnih 12 vanja, a čine mjeseci (MAT ju osnovni razdoblje) te PROIZVODAČKIH obuhvaća parametri: i TRGOVAČKIH pozicija kretanja u letku, prema marki veličina kvantikomunicirano je tativnom objave u ZADNJE DVIJE pokazatelju u cm2, format i broja promoGODINE bruto domet cija. U promaletka. Analiza tranom dvogose odnosi na period dišnjem razdoblju u

235

PROIZVOĐAČI I BRENDOVI Vodeći proizvođač je Vindija koja je u zadnjih 12 mjeseci unaprijedila svoj udio za 1% te je na kraju ovogodišnjeg travnja zauzimala skoro petinu oglašavanja (19%), što je dosta jasno izdvaja od ostatka konkurencije koja se natiskala iza nje. Drugoplasirana je Maraska s 11% udjela i rastom za 1 postotni poen, dok treće mjesto s 8% udjela dijele Coca-Cola, koja je u odnosu na prethodnih 12 mjeseci izgubila 2% udjela, te Jamnica, koja je u isto vrijeme porasla za 1%. Slijedi Podravka koja je zadržala svojih 5% kvantitativnog udjela te Stanić Beverages koji na međugodišnjoj razini bilježi smanjenje udjela s 5% na 4%.

Premda je pao za 1%, Vindi (Vindija) je i dalje vodeći brend u kategoriji bezalkoholnih pića s 24% udjela, a slijedi ga Maraska s 20% i rastom od 1% na međugodišnjoj razini, dok je trećeplasirani Fis (Vindija) povećao svoj udio za 2% te sada zauzima ukupno 14%

Omjer proizvođačkih i trgovačkih marki u broju promocija Proizvođačka marka Trgovačka marka 90%

90%

88%

80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10%

12%

10%

0% svibanj 2014. travanj 2015.

svibanj 2015. travanj 2016.

Udjeli vodećih marki u broju promocija svibanj 2015. - travanj 2016.

svibanj 2014. - travanj 2015.

30% 25%

25% 24% 19% 20%

20% 15%

12%

14%

10%

10%

7%

8% 7%

5%

5%

7%

6% 6%

4%

6%

5% 5%

5%

4%

0%

Vindi

Maraska

Fis

ukupnoga broja oglasa. Slijede tri oglašivača sa 7% udjela - Coca-Cola, Cedevita i Lero (Podravka) - s tom razlikom što je u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci Coca-Cola izgubila 3%, a Cedevita 1%, dok je Lero povećao svoj udio za 2%. Iza njih smjestili su se To (Stanić Beverages) i Fructal sa 6% udjela pri čemu je brend To ostao na istoj razini kao i lani, dok je Fructal za 2% unaprijedio svoju oglasnu prisutnost.

Listu zaključuju Juicy (Stanić Beverages) koji je zadržao prošlogodišnjih 5% te Cockta

Coca-Cola Cedevita

Lero

(Droga Kolinska) koja je svoj udio minimalno smanjila te sada zauzima 4% udjela u broju promocija.

KAUFLAND ZVIJEZDA Sa sjajnim rastom od 8% Kaufland se probio na prvo mjesto u poretku trgovaca s 19% udjela, a drugo mjesto s 12% dijele Billa (-1% u odnosu na lani) te KTC (+2% u odnosu na lani). Četvrte su Plodine s 10% i rastom od 1% na međugodišnjoj razini, dok su Interspar i Spar (po Focusovoj klasifikaciji promatraju se odvojeno, premda

To

Fructal

Juicy

Cocta

je riječ o istom trgovačkom lancu), te Tommy i Konzum imali po 9% udjela u broju promocija. Nitko od ova četiri trgovca nije imao pozitivan trend u odnosu na prethodnih 12 mjeseci, jedino je Konzum ostao na istoj razini. Deveti je Metro koji je izgubio 3% udjela te je na kraju travnja zauzimao 8%, dok je NTL na zadnjem mjestu izgubio 2% i sada drži udio od 4%.

Već je uvriježeno da u svakoj analizi komentiramo kako snižena cijena prodaje proizvod. To pokazuje analiza

korištenih tipova oglasa jer i u ovoj kategoriji bilježimo rast "X%cheaper" promocije koja komunicira sniženu cijenu i to za 10% pa se može reći kako je svaki drugi oglas bezalkoholnih pića pripadao ovom tipu promocije (udio iznosi 48%). Obični oglas koji komunicira samo sliku i cijenu - "(blank)" - istodobno je izgubio 8% te sada drži 43% udjela, dok su ostali tipovi promocije smanjeni s 11% na 9%. Na kraju, primjetan je i blagi pad udjela trgovačkih marki koje drže 10% udjela, što je 2% manje nego lani, dok su proizvođačke marke okupirale 90% udjela u broju promocija.

Erlanda Ivić-Mandić e.ivic@focusmr.com Marko Havaši m.havasi@focusmr.com

Focus

Srpanj - Kolovoz 2016. | jatrgovac.hr

39

Bezalkoholna pića – TV oglašavanje

U LAGANOM PORASTU Kategorije bezalkoholnih pića u zadnjih su godinu dana ostvarile rast po sva tri promatrana parametra pa je tako bruto investicija porasla za 3% (na 251,6 milijuna kuna), broj spotova za 3,5% (na 18.851), a Eq. GRP za 4,1% (na 34.998,64%)

naliza oglašavanja kategorija bezalkoholnih pića (gazirana bezalkoholna pića, ledeni čajevi, voćni sokovi i nektari, praškasti instant napitci, voćni sirupi) provedena je na TV postajama (HTV 1, HTV 2, Nova TV, RTL, Doma TV, RTL 2), za ciljnu grupu Total 4+ koja uključuje sve pojedince u Republici Hrvatskoj starije od četiri godine (maksimalni doseg oglašavanja obuhvaća 4.090.004 potencijalnih recipijenata), koji u kućanstvu imaju barem jedan ispravan TV prijemnik. Istraživanje je metodom peoplemetera provela tvrtka AGB Nielsen istraživanje medija d.o.o. na uzorku od 2.500 pojedinaca u 810 kućanstava. Varijable u analizi su Eq. GRP na ciljnoj grupi Total 4+. GRP je pritom zbroj rejtinga svakog individualnog spota, dok je Eq. GRP ili 30 sek GRP jednak GRP-u koji bi se ostvario kada bi duljina spota bila 30 sekundi. Bruto investicija je izračunata na temelju službenih cjenika televizijskih kuća te ne mora označavati stvarnu (neto) investiciju, dok su u izračun uključene sve vrste oglašavanja izuzev telemarketinga – TV prodaje, te samooglašavanja televizija. Istraživanje se odnosi na period svibanj 2015. - travanj 2016.

40

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci (MAT razdoblje).

Analiza ne uključuje podatke o gledanosti za 26. veljače 2016. godine.

zadnjih je 12 mjeseci uložen bruto iznos od 251,6 milijuna kuna, emitirano je 18.851 TV spot te je pritom ostvaren Eq. GRP od 34.998,64%.

STABILNO UZ BLAGI RAST Kategorije bezalkoholnih pića u zadnjih su godinu dana bili vrlo stabilne u pogledu televizijske prisutnosti. Broj oglašivača je na međugodišnjoj razini porastao s osam na devet, dok je broj brendova koje su ti oglašivači komunicirali istodobno smanjen sa 17 na 15, a broj proizvoda s 34 na 30. Međutim, pogledamo li kumulativni rezultat, vidimo da je ostvaren rast po sva tri promatrana parametra pa je tako bruto investicija porasla za 3%, broj spotova za 3,5%, a Eq. GRP za 4,1%.

U apsolutnim iznosima, u

COCA-COLA DOMINIRA Gotovo dvije trećine bruto investicije ukupne kategorije (65,1%) odnosi se na vodećeg oglašivača, The Coca-Cola Company, koja je u svoje brendove Coca-Cola, Fanta, Cappy, Nestea i Schweppes u zadnjih 12 mjeseci uložila 163,7 milijuna kuna. Tek nešto manji udio od 63,8% ovaj je oglašivač imao u pogledu Eq. GRP pokazatelja s ostvarenih 22.332,51%, dok je prema broju spotova (8.480) taj udio iznosio "samo" 45%. Ujedno, svi su pokazatelji ovog oglašivača rasli u usporedbi s prethod-

nom godinom jer je uloženo 11,5 milijuna kuna više nego lani, emitirano 1.210 spotova više, a Eq. GRP je također blago narastao za 378,04%. Drugoplasirana je Jamnica s brendovima Jana i Sky Cola. Bruto investicija ovog oglašivača blago je smanjena s lanjskih 25,9 milijuna na aktualnih 25 milijuna kuna. Broj spotova istodobno je osjetnije porastao s 2.182 na 2.602, dok je pozitivan trend imao i Eq. GRP s 3.387,61% na 3.704,90%. Treća je Cedevita koja je u zadnjih godinu dana značajno umanjila svoju aktivnost uloživši bruto iznos od 16,7 milijuna kuna u usporedbi s lanjskih 26,8 milijuna, dok je broj spotova umanjen s 5.211 na 3.004, a Eq. GRP je pao s 2.850,50% na 2.149,56%. Sličnu godinu

imao je i Stanić Beverages koji je smanjio bruto investiciju s prošlogodišnjih 21 milijun kuna na 15,3 milijuna u zadnjih 12 mjeseci.

U isto vrijeme, pao je i broj spotova, s 1.631 na 1.320, kao i Eq. GRP, s 3.268,93% na 2.420,74%. Nasuprot tome, Fructal je na petome mjestu ostvario rast bruto investicije s lanjskih 9,1 milijuna kuna na ovogodišnjih 13,1 milijun, broj spotova je više nego udvostručen (s 444 na 1.144), a i Eq. GRP je lijepo skočio, sa 680,50% na 1.317,01%. Šesta je Droga Kolinska koja je u brend

Cockta gotovo udvostručila vanju uz rast bruto invebruto ulaganja zaključivši sticije s lanjskih 3 milijuna zadnjih godinu dana s kuna na aktualnih 5,1 iznosom od 10,5 milijun te povemilijuna kuna, ćanjem broja dok je broj spotova s spotova 362 na 455 istodobno i Eq. GRP udio koji drži zabilježio THE COCA-COLA pokarast sa 775 zatelja s COMPANY u bruto 397,23% na 1.174, a Eq. GRP investiciji cijele na s 497,25% 620,45%. kategorije na 897,56%.

Vindija je s Slijedi Rauch brendom VinFruchtsafte s di novi oglašivač brendom Happy Day u zadnjih 12 mjeseci koji također bilježi napre(u godini ranije nije ogladak u televizijskom oglašašavao) te je ostvario bruto

65,1%

investiciju od 1,4 milijuna kuna, emitirao 461 spot i pritom ostvario Eq. GRP od 998,37%. Na začelju je Maraska koja je u posljednjih 12 mjeseci uložila bruto iznos od 688 tisuća kuna, tek nešto manje od lanjskih 739 tisuća, dok je broj spotova na međugodišnjoj razini smanjen s 342 na 211, a Eq. GRP s 580,93% na 557,53%.

Franciska Perković franciska.perkovic@nielsen.com Junior Client Executive

AGB Nielsen

PREGLED TV OGLAŠAVANJA PREDSTAVNIKA KATEGORIJE (SVIBANJ 2015. - TRAVANJ 2016.)

Oglašivač

Brend

Proizvod

Eq. GRP

% Eq. GRP

Broj spotova

Bruto investicija

Vindija

Vindi

Vindi voćni sokovi

998,37%

2,85%

461

1.416.287 kn

Jana Ice Tea

1.087,93%

3,11%

896

7.508.685 kn

Jana

Jana Ice Tea Hot Or Cold

264,78%

0,76%

192

1.747.295 kn

Jamnica Sky Cola Droga Kolinska

Cockta Coca-Cola

The Coca-Cola Company

Cedevita

Fanta

349,73%

1,00%

265

3.101.352 kn

Sky Cola

1.183,01%

3,38%

681

6.515.415 kn

Sky Cola - competition for a prize

504,65%

1,44%

230

3.878.750 kn

Sky Cola Green

314,80%

0,90%

338

2.287.379 kn

Cockta Black Tonic

897,56%

2,56%

1.174

10.488.511 kn

Coca-Cola

11.618,95%

33,20%

3.223

81.732.090 kn

Coca-Cola - competition for a prize

15,99%

0,05%

7

196.820 kn

Coca-Cola - special offer

451,24%

1,29%

339

4.210.434 kn

Fanta

1.616,53%

4,62%

646

14.428.791 kn

Fanta - special offer

105,94%

0,30%

107

977.447 kn

Fanta Shokata limun i bazga

977,63%

2,79%

546

6.883.321 kn

Fanta Madness

159,29%

0,46%

77

1.535.766 kn

Fanta Instamix

0,39%

0,00%

1

1.620 kn

Cappy

Cappy Pulpy

1.808,43%

5,17%

1.164

11.721.192 kn

Nestea

Nestea Ready To Drink

2.831,21%

8,09%

1.175

20.641.053 kn

Schweppes

Schweppes

2.746,91%

7,85%

1.195

21.415.386 kn

Cedevita

1.492,30%

4,26%

1.737

11.593.688 kn

Cedevita GO

657,26%

1,88%

1.267

5.061.036 kn

Fructal

745,79%

2,13%

671

6.811.063 kn

Fructal Classic - competition for a prize

571,22%

1,63%

473

6.322.775 kn

Amarena nektar

557,53%

1,59%

211

688.408 kn

Cedevita

Fructal

Fructal

Maraska

Amarena

Rauch Fruchtsafte

Happy Day

Stanić Beverages

Jana Ice Tea bijeli čaj & marelica

Happy Day

407,37%

1,16%

289

3.580.797 kn

Happy Day Garden Fruits

213,08%

0,61%

166

1.541.918 kn

Juicy

1.175,96%

3,36%

433

7.738.967 kn

Juicy

Juicy Vita

267,79%

0,77%

128

1.830.864 kn

Juicy Kids

219,09%

0,63%

311

623.230 kn

Juicy Fruits

Juicy Fruits

757,90%

2,17%

448

5.095.033 kn

34.998,64%

100,00%

18.851

251.575.372 kn

Ukupno: *analiza ne uključuje podatke o gledanosti za 26.2.2016.

Srpanj - Kolovoz 2016. | jatrgovac.hr

41

Benzinske postaje - Tržište

NOVI VJETROVI SU ZAPUHALI U zraku se osjeća promjena koju će trgovci naftnim derivatima morati slijediti ako će htjeti preživjeti. Europski trendovi govore kako gorivo više nije glavni pokretač, nego jednako važnu ulogu zauzimaju prodaja proizvoda u trgovini i ponuda brze prehrane

a poslovanje s na smanjenje emisije CO2 i naftnim depotrošnje fosilnih goriva. Uz rivatima to će na manju potrošnju značajno fosilnih goriva najvjebroj BENZINSKIH rojatnije utjecati i neki će imati utjecaj drugi faktori, kao što je POSTAJA u novi, Hrvatskoj prema preseljenje ljudi iz rui to bitni trend. A ralnih u urbane sredine Nielsenovom to je strah od klipa samim time i manje cenzusu matskih promjena pojedinačnih prijevoza i ujedno snažan, zaopćenito, novi automobili s za 2015. jednički napor usmjeren manjom prosječnom potroš-

830

42

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

njom i trendovi oko kupnje i upotrebe EV (electrical vehicles), koji ukazuju na to da će se udio tog segmenta s vremenom povećavati. Takvi trendovi mogli bi vrlo lako promijeniti sliku poslovanja prosječnog benzinskog servisa ubuduće.

KRIZNE POTROŠAČKE NAVIKE “Benzinašima” ne idu na ruku ni sve stroži zakonski propisi

koji se odnose na prodaju alkoholnih pića i duhanskih proizvoda, što će zasigurno utjecati na prodaju ova dva, za benzinske postaje, bitna segmenta. Tu je također od iznimne važnosti i prodaja novina i časopisa, kategorije koju su već dobrano istisnuli internetski portali te čitanje dnevnih vijesti na pametnim telefonima i tabletima.

Za sada ne možemo reći da su klasičnim benzinskim postajama konkurencija i automatizirana prodajna mjesta s gorivom koja, zasigurno, ipak mogu minimalno utjecati na prodaju nekih benzinskih servisa u njihovoj blizini. Ako kupac zbog toga ne dođe na klasični benzinski servis, onda to znači moguću propuštenu prodaju i nekih drugih proizvoda koje tamo može pronaći.

I potrošač se na kraju mijenja.

Ta prilagodba i oprez došli su s krizom, a s njom su stigle i promjene kupovnih navika.

Današnji, novi potrošač puno je oprezniji u tome kako barata sa svojim novcem. Jednostavno sada više nego prije razmišlja o tome gdje će dobiti najviše za svoj novac i sve teže ga je navesti na to da uz kupnju goriva kupi i neki impulsni proizvod ili neki dodatak za koji prvenstveno nije ni bio zainteresiran ili zna da će ga negdje drugdje dobiti jeftinije. Kako ga onda navesti da stane na običnoj benzinskoj postaji i kupi kekse, žvake, mlijeko za danas i sutra?

HRABAR ISKORAK PETROLA Sve u svemu, u zraku se osjeća promjena koju će trgovci naftnim derivatima morati slijediti ako će htjeti preživjeti.

Određeni trendovi iz drugih europskih država već pokazuju nove modele poslovanja, gdje se udružuju klasičan trgovac i “benzinaš”. U Austriji su se tako već prije nekoliko godina spojile tvrtke Shell i Spar te iz benzinskih postaja napravili prave male trgovine iz susjedstva, zvane SPAR Express. Filozofija takvih modernih SPAR

Promjena udjela vrijednosne i količinske prodaje u kanalu benzinskih postaja 450 400

383

350 300 250 200

160

150

103

100

66

52

50

43

0

INA

PETROL

CRODUX

LUKOIL

*podaci panela maloprodaje; internetske stranice trgovaca

Express trgovina ogleda se u njihovoj prilagođenosti današnjim potrebama fleksibilnog i spontanog potrošača kojem žele omogućiti kupovinu u bilo koje vrijeme i to po cijenama na koje su navikli u supermarketima.

U SPAR Express trgovinama možete birati između više od 1.500 različitih proizvoda; u njima možete naći svakodnevno svježe pečeni kruh i peciva pa sve do svježeg voća i povrća iz regije u kojoj se takva trgovina odnosno benzinski servis nalazi.

Još bliži nam je primjer slovenskog Petrola koji je počeo testirati koncept trgovine iz susjedstva na nekima od svojih benzinskih postaja u Ljubljani i Kranju trudeći se na taj način približiti i razumjeti svog potrošača i njegove navike. Potrošač je to koji nema puno slobodnog vremena pa u Petrolu žele takvim kupcima ponuditi mogućnost da na njihovim servisima kupe sendvič ili pizzu ili na najbrži i najjednostavniji način obave kupnju svakodnevnih namirnica za kuhanje jednostavnog ručka ili večere. Znači brzo, jednostavno i po konkurentnim cijenama onima iz supermarketa, a može li biti bolje nego da to napravi kad već napuni rezervoar za gorivo svog auta?

Je li slovenski potrošač već spreman na takvu novu, modernu ponudu, pokazat će vrijeme.

Svakako, Petrol tim potezom pokazuje da prati trendove velikih igrača iz nekih drugih

Potrebe njihovih kupaca tjeraju trgovce naftnim derivatima da ispunjavaju više kupovnih misija Odavno ni kod nas benzinska postaja nije više samo mjesto za točenje goriva ili pranje auta

TIFON

15

ADRIA OIL

OSTALI Izvor: Nielsen

europskih država i priprema se da iz svojih običnih benzinskih postaja na nekim frekventnijim lokacijama napravi koncept moderne i male susjedske trgovine, gdje ćete moći obaviti skoro pa sve. Na taj način pokušat će smanjiti rizik od manje prodaje goriva ili duhanskih proizvoda koji su bitni za poslovanje u tom kanalu. Isto tako, Petrol je primjer trgovca koji, uz svoje osnovno poslovanje, ima online trgovinu i koristi svoju maloprodajnu mrežu kao mjesta za dostavu i preuzimanje proizvoda koje možete naručiti putem njihove -trgovine.

VIŠE KUPOVNIH MISIJA Nedavno je Topaz, vodeći irski trgovac, koji na svojim lokacijama prodaje kako gorivo, tako i bitnije svakodnevne namirnice i posjeduje oko 440 takvih lokacija, bio preuzet od strane velikog međunarodnog trgovca Couche-Tard, koji je vodeći trgovac mješovite robe u Kanadi, vrlo jak i u SAD-u, a i u Europi snažan u skandinavskim i baltičkim državama (Norveškoj, Švedskoj, Danskoj, Estoniji, Latviji i Litvi), te dosta prisutan i u Poljskoj. Preuzimanje trgovca kao što je Topaz spremalo se već dulje vrijeme i prema riječima odgovornih u tvrtki Couche-Tard, pripremljeni su za novi razvoj tih trgovina.

Ako spojimo jakog i poznatog trgovca u convenience sektoru, kao što je Couche-Tard, i vodećeg irskog trgovca gorivom Srpanj - Kolovoz 2016. | jatrgovac.hr

43

Benzinske postaje - Tržište i mješovitom robom, na vidiku je smjer razvoja koji irskom potrošaču daje još bolju ponudu te se udaljuje od koncepta benzinske postaje koji je bio poznat od prije.

Tražeći dobar recept za benzinsku postaju, koja današnjem potrošaču nudi sve što mu treba, moramo pogledati i primjer kako to radi britanski Euro Garages. Partneri su s nekim od najpoznatijih lanaca brze prehrane, ugostiteljstva i trgovine kao što su Starbucks, Subway, Burger King, Greggs i Spar. To zapravo znači da kod njih (ovisi o lokaciji) možete pronaći i konzumirati dobru i poznatu kavu iz Starbucksa, slastan hamburger iz Burger Kinga ili kupiti svakodnevne namirnice iz Spara. Ilyas Munshi, komercijalni direktor u Euro Garages, navodi kako je jasno da je prodaja goriva još uvijek dio njihove ponude, ali fokus je i na drugim grupama proizvoda tako da udio bruto marže od prodaje otpada otprilike 30:30:30 na gorivo, prodaju proizvoda u trgovini i prodaju od brze prehrane. Gorivo tako više nije glavni pokretač. U Euro Garages jednostavno su odlučili da će ispunjavati više kupovnih misija. Zašto? Zbog potreba njihovih kupaca.

STANJE U HRVATSKOJ I za neke od benzinskih postaja u Hrvatskoj mogli bismo reći da su dosta blizu nivou takvih

servisa iz zapadno-europskih država. Odavno ni kod nas benzinska postaja nije više samo mjesto za točenje goriva ili pranje auta, nego su danas hrvatske benzinske postaje preuređene u moderna odmarališta, gdje možete popiti kavu, pojesti svježe pripremljen sendvič ili pizzu, provjeriti svoje mailove preko besplatnog bežičnog interneta ili samo kupiti dobru kavu i pecivo za daljnji put. Poznate su i prakse udruživanja trgovaca. Tako možemo na nekoliko INA benzinskih postaja u Hrvatskoj naići na novu i inovativnu logističku usluga Tiska, Paketomat, koja služi kao mjesto dostave kod kupnje putem interneta i kao klasično mjesto s kojeg se šalju i zaprimaju paketi. INA općenito kontinuirano prati potrebe svojih potrošača. Na benzinske postaje uveli su između ostalog i zanimljive nove sadržaje, kao što je obiteljski kutak, koji svakako olakšava putovanje roditeljima i njihovim bebama. Uz različitu ponudu na više Ininih benzinskih postaja mogu se kupiti i namirnice za

kuhanje, brzo i jednostavno i po povoljnim cijenama.

Tifon, koji na području Republike Hrvatske ima mrežu od 43 benzinske postaje, ima u svojoj ponudi i caffe barove/ restorane, autopraonice te dječja igrališta. Ali pored svega pokazuje i sklonost modernim trendovima. Njihov novi prodajni i gastro koncept Fresh Corner nudi puno vrsta biranih kava, svježe pripremljene sendviče i svježe ispečeni kruh i peciva te široki izbor osnovnih artikala i namirnica za svakodnevnu upotrebu s naglaskom na apsolutnu svježinu namirnica po povoljnim cijenama.

Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj koji je uveo samonaplatne benzinske postaje, kao moderni maloprodajni koncept (trenutno ih ima četiri). Iz Konzuma su tim povodom komunicirali kako će se izgradnja novih samonaplatnih benzinskih postaja razvijati i u budućnosti.

Promjena udjela vrijednosne i količinske prodaje u kanalu benzinskih postaja % promjena vrijednosne prodaje (2015. vs 2014.)

% promjena količinske prodaje (2015. vs 2014.)

25

20,9

20

17,8 14,2

15

9,6

10 5 %

5,8

4,1 0,4

-2,0

-5

Pivo

Mineralna voda

Gazirana pića

0,9 -4,4

-10

Cigarete

Sladoled i smrznuti deserti

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

-5,4 -5,2

-7,3

Male čokolade

*podaci panela maloprodaje; prehrambene kategorije (veljača-siječanj); neprehrambene kategorije (siječanj-prosinac); cigarete i duhan za pušenje (siječanj-prosinac)

44

12,6

14,7 15,9

2,7

3,9

11,3

Energetski napitci

Duhan za pušenje

Žvakaće gume

-2,8

Čokoladne table

Izvor: Nielsen

Prosječni broj mjesečnih odlazaka u pojedini tip trgovine veljača 2013.

12 6

5

13

15

9 3

Supermarketi

4

5

Pekare

Trgovine mješovitom robom

7

7 3

Kiosci

2

2

Trgovine na benzinskim postajama

SKALA: Svaki dan (30); Jednom tjedno (4); Rjeđe od jednom mjesečno (0,5)

PRODAJNI POKAZATELJI Prema standardnoj Nielsenovoj definiciji, BP (benzinske postaje) su prodajna mjesta koja uglavnom prodaju cigarete i duhan za pušenje, dnevne novine/ časopise, prehrambene proizvode (žvakaće gume, pivo, slane grickalice, gazirana pića, vodu, slatkiše, pakirane sendviče itd.), i neke od neprehrambenih proizvoda kao što su papirnate maramice, kondomi te manji dio kozmetike i deterdženata.

Uz tu ponudu, drže i druge segmente, pogotovo proizvode za automobile kao što su motorna ulja, proizvode za njegu auta i neke manje rezervne auto-dijelove. U sklopu benzinskih crpki vrlo se često nalaze i restorani ili kafići.

Prema Nielsenovom cenzusu za 2015. godinu, ukupan broj BP-a na tržištu Hrvatske bio je 830, što je 0,4% manje u odnosu na broj ovih prodajnih mjesta zabilježen u prethodnoj, 2014. godini. Ako usporedimo broj BP-a u 2015. s brojem u 2010. godini, njihov je broj pao za 2,9%. Prema Nielsenovoj ShopperTrends studiji iz 2015. godine, kupci su u prosjeku BP (zbog kupovine drugih proizvoda, a ne samog goriva) posjećivali dva puta mjesečno, dok je godinu dana ranije frekvencija obilazaka bila ista. Spomenuta studija je pokazala kako je u mjesec dana BP posjetilo 12% svih ispitanika (uzorak od 1.000 ispitanika).

U ukupnoj košarici svih kategorija (112), koje prati Nielsen (tiskovine nisu uključene u analizu), BP u 2015. godini sudjeluju s 4,2% udjela u vrijednosnoj prodaji, što je za 0,1%

U ukupnoj košarici svih kategorija (112), koje prati Nielsen, BP u 2015. sudjeluju s 4,2% udjela u vrijednosnoj prodaji Četvrtina energetskih napitaka u maloprodaji se proda kroz kanal benzinskih postaja

veljača 2015.

11 8

5

Diskonti

veljača 2014.

17

11

6

Hipermarketi

16

više nego u godini dana prije.

Važnost tog kanala u 2015. godini na cjelokupnom tržištu Hrvatske s uključenim benzinskim postajama najznačajnija je u kategorijama energetskih napitaka (24,5%), duhana za pušenje (15,3%), prezervativima (14,0%), cigaretama (13,7%) i sportskim napitcima (9,9%).

Najveći rast prodaje u 2015. godini, među TOP 10 kategorija po vrijednosnoj prodaji u toj godini u kanalu BP-a, zabilježile su kategorije duhana za pušenje (vrijednosno 20,9% i količinski 12,6%), mineralnih voda (vrijednosno 17,8% i količinski 14,2%) i sladoleda (vrijednosno 14,7% i količinski 15,9%). Na drugoj strani najveći pad prodaje u 2015. godini, među TOP 10 kategorija po vrijednosnoj prodaji u toj godini u kanalu BP, zabilježile su kategorije žvakaćih guma (vrijednosno -5,4% i količinski -5,2%), malih čokolada (vrijednosno -4,4% i količinski -7,3%) i čokoladnih tabli (vrijednosno -2,8% a količinski rast od 0,9%). Kategorija cigareta vrijednosno je u toj godini u kanalu BP zabilježila rast prodaje od 4,1% uz povećanje količinske prodaje od 0,4%.

KAKO DALJE? Kako stvari izgledaju i u kojem smjeru se kreću, vjerojatno je da će se događati promjene u kanalu benzinskih postaja. Dakako, ne kod svih na isti način.

Još uvijek ćemo na autocesti naići na klasičnu benzinsku postaju, gdje će nam prioritet biti točenje goriva ili, možda već kroz godinu ili dvije, napuniti naš EV s električnom

2

2

2

Drogerije

Izvor: Nielsen

energijom. I uz to popiti dobru kavu, koja je oduvijek bila i bit će bitni segment za takve benzinske postaje. Možda čak mjesto za održavanje kratkog sastanka s našim poslovnim partnerom, dok se nama puni auto. Ali prema svim tim navedenim činjenicama, promjene bi se trebale desiti više u urbanim dijelovima. Vjerojatno će trgovci naftnim derivatima u nekom trenutku morati donijeti odluku na koji dio poslovanja će se više fokusirati, osmisliti kako optimizirati poslovanje u svakoj od poslovnica pa će možda tako klasičan benzinski servis negdje postati više neka moderna mala trgovina iz susjedstva, gdje ćemo kupovati svježe namirnice, litru mlijeka za sutra i finu pizzu neke od poznatih pizzerija. Tko zna, možda čak i kavu Starbucks.

Kod nekih benzinskih postaja trgovac će vjerojatno prepoznati da nema više smisla imati ni trgovine ni osoblje pa će postaviti automatizirano prodajno mjesto i staviti pokoji automat s kavom ili slatkišima ponad svega.

No, kako god. Mi, potrošači bit ćemo generator tih promjena.

Naše nove navike i potrebe. Pametniji smo, svjesniji, sve više i više znamo baratati informacijama preko naših pametnih uređaja pa čak i ako to ne kažemo trgovcima, na drugoj strani to znamo jasno pokazati našom lojalnošću i potrošnjom.

Dejan Mesarko dejan.mesarko@nielsen.com Retailer Services Account Manager

Nielsen Srpanj - Kolovoz 2016. | jatrgovac.hr

45

PROMO

M

aloprodaja naftnih derivata izazovno je područje kada govorimo o implementaciji poslovnih sustava. Naime, potrebno je sustavom pokriti poslovne procese s mnogo posebnosti i omogućiti da svi ti procesi međusobno funkcioniraju na željeni način. Za početak je potrebno omogućiti komunikaciju softvera na benzinskoj postaji s crpkama goriva. Na našem tržištu kao standard je prihvaćen sustav upravljanja pumpama DOMS. Spajanjem DOMS-a i softvera na blagajni preduvjet za funkcioniranje benzinske crpke je ispunjen. Osim prodaje goriva, uobičajeno je da se na benzinskoj postaji mogu kupiti i neki drugi artikli, od ulja i maziva, manjih rezervnih dijelova za automobile, bonova za mobitele, do grickalica, osvježavajućih pića i cigareta. Zaključak je da softver na blagajni mora omogućiti i prodaju standardnih artikala u maloprodaji. Sljedeća uobičajena pojava je da benzinske postaje uz maloprodajni objekt imaju i ugostiteljske objekte i manje restorane. U tu svrhu je

Komplicirano i skupo održavanje Različiti softveri i različiti dobavljači softvera znače kompliciranije i skuplje održavanje kompletnog sustava. Logično pitanje koje se postavlja je postoji li jedno jedinstveno rješenje koje može pokriti sve potrebe tvrtke koja se bavi maloprodajom naftnih derivata.

Iako mnogi to ne znaju, odgovor je: DA! U nastavku pročitajte više o tome.

LS FORECOURT NAV Rješenje koje pokriva poslovanje lanaca benzinskih crpki je LS Forecourt Nav koji se sastoji od četiri osnovne komponente: Microsoft Dynamics NAV (Microsoft ERP) LS Forecourt (LS Retail modul za benzinske pumpe) LS Retail (LS Retail maloprodajni modul) LS Hospitality (LS Retail modul za ugostiteljstvo)

LS FORECOURT ZA INTEGRIRANO POSLOVANJE

LS Forecourt jedinstveno je softversko rješenje za benzinske postaje. Maloprodaja, ugostiteljstvo, benzinska postaja i poslovni sustav (Microsoft Dynamics NAV) – sve na jednoj platformi i u cijelosti integrirano poželjno imati softver koji omogućava napredno praćenje poslovanja u ugostiteljstvu. Zadnji, i možda najbitniji preduvjet koji diktira maloprodaja naftnih derivata je centralizacija. Kada govorimo o benzinskim postajama u pravilu se radi o većim lancima s nekoliko desetaka ili stotina lokacija. Mogućnost centraliziranog upravljanja podacima, dostupnost informacija s benzinske postaje u centrali i robno/financijsko knjiženje podataka u centrali znatno smanjuju trošak administracije, povećavaju učinkovitost, omogućuju bolje analize i potpora su poslovnom odlučivanju uprave.

Prethodno navedene funkcionalnosti preduvjet su za dobro funkcioniranje softvera na benzinskim postajama.

Kako je odabir softvera uvijek težak zadatak, nerijetko se događa da je svaka funkcionalnost podržana drugim softverom pa se tako za prodaju goriva i ostalih artikala koristi jedan softver, za ugostiteljski objekt drugi, a u centrali se koristi neki treći poslovni softver (ERP).

Ovakav scenarij s više različitih softvera često se sreće u praksi i ima sljedeće nedostatke: Dobavljač softvera Nerijetko se događa da su dobavljači softvera male tvrtke koje nemaju dovoljno kapaciteta pratiti velike kupce u fazi implementacije, razvoja dodatnih rješenja, pa čak i u samom redovnom održavanju sustava.

Potrebna integracija Različite softvere potrebno je međusobno povezati, bilo ručnim unosom ili integracijom na nekoj razini.

Ručni unos je skup, nepraktičan i postoji velika mogućnost pogrešaka pri unosu podataka. Ako se radi o integraciji, to predstavlja dodatni trošak u fazi implementacije i često može biti iznimno kompleksna, ovisno o razini integracije koja se želi postići.

Microsoft Dynamics NAV poslovno je rješenje s više od milijun korisnika širom svijeta koje postavlja standarde u funkcionalnosti, omogućava poslovanje u globalnim okvirima, jednostavno prilagođavanje i lakoću upotrebe. Microsoft Dynamics NAV je prvi izbor za one koji traže kompletno poslovno rješenje koje se brzo implementira, lako postavlja, jednostavno je za upotrebu i cijenom je pristupačno.LS Forecourt, LS Retail i LS Hospitality su maloprodajne vertikale razvijene na Microsoft Dynamics NAV platformi od strane tvrtke LS Retail i u potpunosti su integrirane s Microsoft Dynamics NAV-om. U praksi to znači da POS terminali, Back Office i Head Office koriste istu aplikaciju.

LS Forecourt Nav je rješenje dviju globalnih tvrtki – Microsofta i LS Retaila. Rješenje je u potpunosti integrirano što omogućuje jednostavniju implementaciju i održavanje. Globalno rješenje je bitna karakteristika LS Forecourt Nava koji standardno pokriva niz funkcionalnosti:

Microsoft Dynamics NAV Financije i budžetiranje Upravljanje zalihama i skladištima Upravljanje resursima Izvještavanje i BI

LS Retail

Dinamička hijerarhija i atributi artikala Upravljanje promocijama i kampanjama Praćenje serijskih brojeva / šarži Cross sell prodaja Prilagodljiv izgled POS-a Upravljanje naprednim smjenama Upravljanje gotovinom

LS Forecourt

Centralno vođenje artikala goriva Upravljanje wet stockom Centralno upravljanje cijenama Detekcija gubitaka Kontrola pumpi Podržavanje različitih kontrolera (DOMS, Dresser Wayne, CarlBro, CODAB i Allied Electronics) Povezivanje stupova za cijene, rezervoara, autopraonica i samoposlužnih POS-ova Upsell, pre-payment i Mobile loyalty

LS Hospitality

Recepti i ponude s modifikatorima Meniji i upravljanje cijenama Upravljanje restoranima, POS-ovima i kuhinjama Drive-thru

BUDUĆNOST BENZINSKIH POSTAJA Budućnost benzinskih postaja je dostupnost kupcima kroz nove kanale i modele prodaje:

Mobilni loyalty Loyalty aplikacija na pametnom telefonu ili web pregledniku omogućava jednostavnu komunikaciju s kupcima, skupljanje bodova pri kupovini, slanje personaliziranih promocija i kupona, pregled transakcija kupca, pretragu najbližih trgovina, pa čak i naručivanje prije negoli kupac dođe na benzinsku postaju.

Mobilni POS Mobilni POS na tabletu ili pametnom telefonu omogućava da se prodaja i naplata izvršava u bilo kojem trenutku na bilo kojem mjestu na benzinskoj postaji, što znači da kupac ne mora ni izaći iz automobila da bi platio račun ili se račun može naplatiti u caffe baru za stolom.

Self service (samoposlužni POS) Samoposlužni POS omogućava kupcima da sami registriraju narudžbu i izvrše plaćanje računa.

Self service postaje (samoposlužne benzinske postaje) Samoposlužne benzinske postaje smanjuju trošak vođe nja benzinske postaje uz zadržavanje kvalitete usluge.

Korištenje iBeacons tehnologije iBeacons tehnologija omogućava interakciju s kupcima preko pametnih telefona u trenutku ulaska na benzinsku postaju te se kreiranjem personaliziranih promocija u tom trenutku može povećati prodaja i zadovoljstvo kupca.

LS FORECOURT NAV CLOUD LS Forecourt Nav moguće je konfigurirati u On premise (offline / online) ili Cloud modelu. Tradicionalni On premise model postiže se korištenjem specijaliziranih alata za replikaciju podataka (LS Data Director). Cloud model s druge strane predstavlja budućnost ERP softvera i omogućava dostupnost informacija u realnom vremenu kroz sve kanale prodaje (POS, web shop, mobilni POS, Loyalty app).

LS Forecourt Nav napredno je rješenje koje omogućava praćenje svih poslovnih procesa na benzinskim postajama uključujući Headoffice, Backoffice i POS procese.

Konstantno se radi na unaprjeđenju funkcionalnosti koje korisnicima donose prednost pred konkurencijom i u konačnici doprinose zadovoljstvu krajnjeg kupca. Pozivamo sve koji se bave maloprodajom naftnih derivata da se pridruže obitelji zadovoljnih LS Forecourt Nav korisnika.

Ivan Sivrić, voditelj odjela razvoja DignetSoftware d.o.o.

DignetSoftware: jedini regionalni lokalizacijski partner za Microsoft Dynamics NAV i LS Retail.

Silver kompetencija za implementaciju ERP sustava Microsoft Dynamics NAVGold kompetencija LS Retaila za implementaciju softvera LS Retail, LS Hospitality i LS Forecourt.

Lokalizacijski moduli za Hrvatsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru.

Razvijeni vlastiti moduli Plaće i Putni nalozi za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru.

Iskustvo na međunarodnim projektima u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Turskoj, Bugarskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Iskustvo u brojnim integracijama poslovnih sustava, među inima Microsoft Dynamics NAV / LS Retail i eSAP.

Iskustvo u radu s naftnim kompanijama.

DignetSoftware d.o.o. Cebini 28 HR-10020 Novi Zagreb | info@dignet.hr | www.dignet.hr | +385 1 8890 812

Benzinske postaje - Intervju

PRODAJA MJEŠOVITE ROBE SVE ZNAČAJNIJA

Prodajni rezultati robe široke potrošnje lani su povećani u odnosu na 2014. godinu, što je rezultat kvalitetnog upravljanja kategorijama, razvoja novih dodatnih usluga, modernizacije naše maloprodajne mreže, ulaganja u zaposlenike i drugih investicija, ističe Borko Buturac, direktor Službe upravljanja kategorijama negoriva i marketinga maloprodaje u kompaniji INA, d.d.

0

ve smo godine na većini maloprodajnih mjesta na autocestama uveli novi koncept Fresh Corner čije širenje nastavljamo i u narednom razdoblju pa i na odabrane gradske lokacije, najavljuje Buturac.

Kako ste zadovoljni rezultatima prodaje ovog asortimana u prošloj godini te bilježite li rast u odnosu na 2014. godinu?

Prodajni rezultati robe široke potrošnje povećani su u odnosu na 2014. godinu, što je rezultat kvalitetnog upravljanja kategorijama, razvoja novih dodatnih usluga, modernizacije naše maloprodajne mreže, ulaganja u zaposlenike i drugih investicija. Nastavak pozitivnog trenda očekujemo i u nadolazećem razdoblju, a rezultati prvih mjeseci ove godine opravdavaju takva očekivanja.

INA je lider tržišta naftnih derivata u Republici Hrvatskoj. Koliko benzinskih servisa trenutno imate u Hrvatskoj?

Na dan 31. ožujka 2016. godine INA Grupa je upravljala mrežom od 387 maloprodajnih mjesta u Hrvatskoj.

Time INA na hrvatskom tržištu drži vodeću poziciju te je prepoznatljivo mjesto kupnje.

U kojoj mjeri je za vaše ukupno poslovanje značajan segment negoriva koji uključuje kako prodaju robe široke potrošnje u prodavaonicama, tako i ugostiteljske i druge usluge za vaše kupce? Možete li istaknuti investicije koje ste u tom pogledu realizirali u zadnje dvije godine te kako općenito gledate na potencijal asortimana robe široke potrošnje na svojim postajama?

INA kontinuirano razvija svoju maloprodajnu mrežu kroz kapitalna ulaganja u maloprodajna mjesta te unapređenje kvalitete usluga. Uz prodaju motornih goriva, Inine benzinske postaje osiguravaju široku mogućnost opskrbe robom široke potrošnje te pružaju dodatne usluge prilagođene zahtjevima i potrebama kupaca. Uoči prošlogodišnjeg ljeta obogatili smo ponudu na maloprodajnim mjestima dodatnim prodajnim programom prehrambenih artikala čime smo kupcima omogućili brzu i povoljnu kupovinu namirnica u bilo kojem trenutku, a 48

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

Borko Buturac

INA, d.d. ove smo godine na većini maloprodajnih mjesta na autocestama uveli novi koncept Fresh Corner čije širenje nastavljamo i u narednom razdoblju pa i na odabrane gradske lokacije. U jedinstvenom ambijentu Fresh Cornera kupcima nudimo nekoliko vrsta bogatih sendviča pripravljenih na licu mjesta kao i ukusne pekarske proizvode koje također pečemo na našim prodajnim mjestima kako bi bili uvijek svježi.

Tu su i izvrsne kave za svačiji ukus, premium čajevi i drugi vrhunski proizvodi. Osim toga, Inine postaje pružaju i dodatne usluge prilagođene zahtjevima i potrebama kupaca kao što su autopraonice, autobarovi i restorani.

Vodeći europski naftni igrači u svom poslovanju provode dvojnu strategiju suradnje s trgovcima na malo i lancima brze hrane. Imate li vi u svom poslovnom modelu takvih planova?

U današnjem poslovnom okruženju koje se stalno mijenja cilj nam je što kvalitetnije odgovoriti na zahtjeve i potrebe kupaca. U tom smislu sve opcije su otvorene, ali trenutno smo sva naša nastojanja usmjerili u vlastite projekte, kao što je već spomenuti Fresh Corner te se veselimo pozitivnim reakcijama kupaca.

Provodite li određene radionice u pogledu edukacije prodajnog osoblja kako bi unaprijedili prodaju ovog asortimana?

INA redovito provodi Maloprodajnu akademiju, edukacijski projekt namijenjen svim zaposlenicima na benzinskim postajama. Maloprodajna akademija zaposlenicima pruža edukacije i radionice na teme poput prodajnih i komunikacijskih vještina, a jedna od stalnih tema je i sigurnost zaposlenika.

SvjeĹže

samo za vas!

DoĹživljaj vrijedan zaustavljanja.

Srpanj - Kolovoz 2016. | jatrgovac.hr

49

IT odjel - Vijesti BUSINESS HACKATHON NADMAŠIO OČEKIVANJA

U

organizaciji Podravke i Microsofta Hrvatska, s partnerima Compingom i Maistrom, realiziran je prvi Business Hackathon. Ukupno 20 business i IT stručnjaka iz ove četiri kompanije radilo je na razvoju sustava online naručivanja Podravka jela iz Food Solution segmenta. Inovativnost sustava koji se razvija leži u prediktivnoj analizi, odnosno predviđanju asortimana i količine hrane utemeljenom na dotadašnjim narudžbama, profilu gostiju i vrsti ugostiteljskog

FACEBOOK POČINJE PRATITI KOJE FIZIČKE TRGOVINE POSJEĆUJETE

objekta koji će softver implementirati, što će rezultirati bržim, jednostavnijim i preciznijim naručivanjem jela. Podravkin projekt Food Solution pokrenut je nedavno, a riječ je o proizvodnji gotovih jela za hotele i toploteke po najvišim nutricionističkim standardima.

Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke, kazao je da je ova prehrambena kompanija na putu digitalne transformacije, a ovo rješenje je jedan od alata kako ju napraviti što brže i uspješnije.

Veliki potencijal

F

acebook će uskoro uvesti opciju praćenja i bilježenja fizičkih lokacija koje posjećuju njegovi korisnici.

Ova će društvena mreža na taj način svojim oglašivačima dokazati kako reklame na Facebooku potiču korisnike da posjećuju trgovine i kupuju proizvode.

Praćenje je neizbježno svima onima koji imaju uređaje s uključenom opcijom praćenja lokacije te instaliranu Facebookovu aplikaciju.

Oglašivači će moći pratiti koliko često su korisnici izloženi oglasima na Facebooku posjećivali fizičke trgovine. Nova mogućnost već je testirana, a uskoro će biti i službeno predstavljena.

ICT SEKTOR GENERATOR NOVIH RADNIH MJESTA I IZVOZA

H

rvatska udruga poslodavaca i Nacionalno vijeće za konkurentnost predstavili su rezultate analize hrvatskog ICT sektora te njegove globalne konkurentnosti konstatirajući da je njegov rast i dalje ograničen zbog izostanka sustavnih rješenja na razini države koja bi mu osigurala kvalitetnije okruženje i poticajnije uvjete. Analiza je pokazala da ICT sektor zapošljava gotovo 32 tisuće ljudi i ostvaruje prihod od 31 milijarde kuna. Konsolidirani izvoz ove industrije premašio je 5 milijardi kuna i raste po stopi od 12 posto, što je znatno više

ZA E-ŠKOLE OSIGURANO 227,9 MILIJUNA KUNA U prostorijama Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNet sredinom je srpnja održano svečano potpisivanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za provedbu projekta “e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola (pilot projekt)”. Ukupna vrijednost ugovora iznosi 227,9 milijuna kuna, od čega se 85% financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a preostalih 15% predstavlja nacionalno sufinanciranje. Sredstva su namijenjena osiguranju IKT infrastrukture i opreme za škole te pružanju raznorodnih e-usluga pomoću kojih će se nastavni, poslovni i administrativni procesi u školama učiniti efikasnijim i transparentnijim. Svih 150 škola, od čega 100 osnovnih i 50 srednjih škola koje sudjeluju u projektu, bit će opremljene najmodernijom tehnologijom.

50

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

od rasta izvoza ostatka gospodarstva. U sektoru informacijsko - komunikacijskih tehnologija, ponovno se kao predvodnik ističe sektor računalnog programiranja (proizvodnje softvera) i IT usluga, koji najviše zapošljava od svih podsektora.

Prihod ovog ICT podsektora rastao je 11 posto, no posebno se ističe rezultat ostvaren u izvozu – čak 31% samo u 2015. godini. U analizi se navodi da je potencijal kompletnog ICT sektora takav da već i ovim linearnim rastom možemo doseći 50.000 zaposlenih u sljedećih osam godina.

ASSECO SEE NAVEDEN KAO DOBAVLJAČ U GARTNEROVOM VODIČU

P

rema Gartneru, otvorene objedinjene platforme digitalnog bankarstva su “tehnologija u nastanku”, mada su neka od tih rješenja, uključujući i nekolicinu rješenja usko specijaliziranih dobavljača bankarskih sustava, prisutna na tržištu već nekoliko godina.

Neki od ključnih razloga za označavanje takvih platformi kao tehnologije u nastanku su: zahtjevi klijenata za pristupačnije i lakše primjenjive bankarske usluge, zahtjevi banke za nova rješenja koja nude više od same integracije postojećih kanala,

priljev novih, često netradicionalnih, dobavljača s visoko inovativnim rješenjima i razvoj ili nadogradnja rješenja koja nude dobavljači starijih bankarskih sustava. Platforma digitalnog bankarstva Asseco SEE nosi naziv Digital Edge. Radi se o otvorenoj objedinjenoj platformi digitalnog bankarstva koja klijentima banke omogućuje personalizirano iskustvo bankarenja – bez obzira na to koriste li bankarske usluge putem pametnog telefona, u lokalnoj poslovnici ili na bankomatu.

EUROPLJANI SPREMNI KORISTITI BIOMETRIJU ZA SIGURNA PLAĆANJA

P

otrošači diljem Europe zainteresirani su za korištenje biometrije tijekom plaćanja, a još više ako je ona integrirana s tradicionalnim sigurnosnim mjerama, pokazalo je istraživanje koje je provela Visa.

Takva integracija, u kojoj se koristi PIN ili lozinka u kombinaciji s biometrijom, zove se dvostruka autentifikacija, a gotovo tri četvrtine ispitanika, njih 73%, smatra je sigurnom. Dvostruka autentifikacija uključuje nešto što već imate, poput kartice ili mobilnog

uređaja, zatim nešto što jeste, kao što je biometrija, ili, pak, nešto što znate, kao što je, primjerice, PIN ili lozinka. Promatrajući spektar različitih situacija plaćanja, kod kuće ili na prodajnim mjestima, više od dvije trećine ispitanika, njih 68 posto, želi koristiti biometriju kao metodu autentifikacije plaćanja. Online trgovci od toga bi mogli imati najviše koristi, s obzirom da je gotovo trećina korisnika, njih 31 posto, u nekom trenutku odustala od online kupovine zbog postupka osiguranja plaćanja.

BUSINESS SHOWROOM HRVATSKOG TELEKOMA U zagrebačkom SkyToweru, glavnom sjedištu Hrvatskog Telekoma (HT), otvoren je Business Showroom, prvi telekomunikacijski multimedijalni centar u Hrvatskoj koji predstavlja jedinstven prodajno-izložbeni prostor s objedinjenom inovativnom ponudom ICT usluga HT-a i njegove mreže partnera. Pored upoznavanja s uslugama i uređajima u ponudi Hrvatskog Telekoma, prostor će služiti i kao edukacijski centar za korisnike, djelatnike, poslovne partnere i medije, a uključivat će i zone HT-ovih svjetskih high tech partnera Samsunga i Microsofta.

ADACTA POSTALA LS RETAIL GOLD PARTNER ZA 2016. GODINU

T

vrtka Adacta, zahvaljujući iskustvu svojih stručnjaka i rezultata postignutih u prodaji rješenja za maloprodaju, stekla je status Zlatnog partnera tvrtke LS Retail za 2016. godinu. LS Retail softversko je rješenje za maloprodaju u okviru Microsoft Dynamics NAV sustava za upravljanje resursima tvrtke i sastavni je dio mnogih Adactinih projekata u industrijama maloprodaje i ugostiteljstva u Srbiji, kao i u regiji. LS Retail rješenje implementirano je u više od 120 zemalja, u više od 3.700 poduzeća s 55.000 prodavaonica. Status “LS Retail Gold” osvaja se na temelju rezultata postignutih u prodaji i plasmanu rješenja, ispunjavanja visokih standarda u pružanju usluga i podršci klijentima, kao i zadovoljavanja strogih kriterija u radu i posvećenosti kao partnera tvrtke LS Retail.

Istraživanje i razvoj

RAST KROZ INOVACIJE Globalni trendovi u konzumaciji piva polako ali sigurno stižu u Hrvatsku, a jedan od pionira koji donosi svjetske inovacije i uspješno ih prilagođava lokalnim preferencijama potrošača je kompanija Heineken Hrvatska

Naška Miočev Rukovoditeljica grupe proizvoda u “Premium“ segmentu

H

eineken Hrvatska je jedna od najstarijih hrvatskih pivovara koja u svom portfelju ima 11 brendova te 118 linija proizvoda. Tvrtka sa sjedištem u Karlovcu trenutno zapošljava 352 djelatnika, od čega u lancu opskrbe radi njih 80, a u odjelu marketinga 12 djelatnika.

U kompaniji su si postavili za cilj da budu lideri u inovacijama na hrvatskom tržištu trudeći se pritom ne samo da slijede trendove, nego da ih kreiraju i educiraju potrošače o novim prigodama za uživanje u pivu, radleru i cideru. Posao istraživanja i razvoja pretače se kroz nekoliko odjela te se poima kao

52

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

Filip Rabuzin Rukovoditelj grupe proizvoda u “Mainstream“ segmentu

Daniel Verbanac Rukovoditelj odjela proizvodnje piva

Iva Vukmanić Rukovoditeljica odjela “CMI & Innovation“

dicionalniji u pristupu nudeći samo ono što su potrošači očekivali, orijentirajući se pritom isključivo na svoju kvalitetu.

Pogledamo li bližu povijest, TRADICIJA U SADAŠNJOSTI vidimo da se tek 2008. godine Bogata povijest pivovare vezana hrvatsko pivsko tržište odvaja je uz glavni brend, Karlovačko od industrijskog standarda pivo, koje je predstavljeno boce, što je označilo poče1854. godine, a jedan od tak veće diferencijacije utemeljitelja pivovare brendova. Za Karlovačko i brenda bio je barun smo dobili i nekoliko djelatnika Nikola Vranyczany. Na medalja u Bruxellesu trenutno radi u to nas podsjeća Filip na Monde Selection te kompaniji Rabuzin, rukovodismo 2012. godine lanHEINEKEN telj grupe proizvoda u sirali novu bocu, a lani “Mainstream” segmentu: napravili redizajn čime je HRVATSKA “Karlovačko je iskusan brend krenuo u progresivbrend koji je kroz 162 godine nijem smjeru, usmjeravajući postojanja proživljavao sve se više na mlade odrasle osobe promjene koje je kategorija piva kao ciljanu skupinu uz koju se prolazila. Prije je bio znatno traželimo vezati.” S druge strane, ključan poslovni segment koji se ogleda kako u inovativnim proizvodima, tako i u aktivnoj komunikaciji koja ih prati.

352

tradicija nikako nije zanemarena pa je tako lani predstavljeno Karlovačko Nepasterizirano Retro, pivo vrhunske kvalitete koje spaja izvoran okus nepasteriziranog piva s naprednim procesom proizvodnje. Novi proizvod karakterizira tradicionalan pristup u proizvodnji uz korištenje suvremenih metoda odvajanja kvasca od piva. Ovakav proces proizvodnje osigurava mu bogat okus i svježinu, a kako nije pasterizirano, ima nešto kraći rok za uživanje – 48 dana. “Zasad smo jako zadovoljni rezultatom brenda. Nakon radlera, rekao bih da je Retro naša najveća inovacija. Riječ je o trendu koji se na svjetskoj razini manifestira u brojnim kategorijama, a ogleda se u potražnji za ponekad zaboravljenim, tradicionalnim proizvodima.

Karlovačko Retro nadahnuto je primjerom bugarskog brenda Zagorka Retro odakle je cijeli trend krenuo. Nepasteriziranost pivu daje posebnu svježinu i pun okus, a smeđa boca bolje čuva te kvalitete s obzirom na kratak rok trajanja. Inovaciju u načinu proizvodnje prati i adekvatna komunikacija, koja kod potrošača budi sjećanje na dobra stara vremena, stvarajući posebnu emotivnu povezanost potrošača s brendom”, navodi Rabuzin dodajući kako Karlovačko kao veliki mainstream brend uvijek prati ono što je aktualno za mase, poput nogometa, glazbe i drugih zabavnih prigoda. “Odlikuje nas dihotomija mainstream brenda da smo svugdje, a opet pokušavamo na određen način biti specifični”, dodaje. U pivovari ističu kako je Karlovačko vodeći hrvatski pivski brend kada je riječ o izvozu jer na strana tržišta plasiraju oko 20 posto proizvodnje i to u desetak zemalja, od dalekih Australije i Kanade pa do Švedske, dok je najvažnije izvozno tržište Bosna i Hercegovina. Filip Rabuzin u Heinekenu Hrvatska radi već četiri godine. Cijeli svoj radni vijek, osim jednog kratkog izleta u farmaceutsku industriju,

radi u pivarstvu. “Pivo volim kao kategoriju te sam dolazak u Heineken doživio kao povratak doma. S druge strane, industrija piva se dosta razlikuje od ostalih i svi koji radimo u ovoj industriji emotivno smo vezani za pivo.

A onda kada dan bude naporniji na kraju se uvijek možeš opustiti uz jedno Karlovačko”, šali se Filip koji je osim sadašnje pozicije rukovoditelja domaćih brendova jedno vrijeme vodio i odjel “Consumer Market Intelligence i inovacije”. “Jutarnji sastanak s timom kojem je na čelu označava početak svakog običnog radnoga dana, sortiraju se prioritetne teme koje se taj dan trebaju odraditi, a većina dana provodi se na sastancima, kako unutar kompanije sa svim odjelima, tako i s poslovnim partnerima.

Redovito se trudimo, kad god to vrijeme dopusti, krajem tjedna održati i neformalna druženja u dobrom društvu kolega i uz dobro pivo – naravno Karlovačko”, uz osmijeh ističe Filip.

INOVACIJE U LOKALNOM RUHU Posao istraživanja i razvoja provodi se u uskoj povezanosti između sektora marketinga te odjela lanca opskrbe. U sklopu marketinga djeluje poslovni segment “Consumer Market Intelligence i inovacije”, koji danas vodi Iva Vukmanić, dok se u okviru lanca opskrbe nalazi i proizvodnja, gdje je ključna osoba Daniel Verbanac, rukovoditelj proizvodnje piva.

“Nije potrebno posebno naglašavati da su inovacije jedna od najvažnijih zadaća odjela ‘Consumer Market Intelligence i inovacije’. Osim toga, u odjelu se bavimo pružanjem podataka za sve strateške odluke kompanije. Naš je zadatak, zapravo, da znanja o tržištu, medijima, kupcima i potrošačima prenesemo našim kolegama odnosno menadžment timu koji na temelju tih saznanja donosi važne odluke za kompaniju”, pojašnjava Vukmanić te dodaje kako su inovacije dio korporativne kulture kompanije Heineken

Lokalna prilagodba čini razliku i ključno utječe na optimalno iskorištavanje potencijala brenda Ječam za Karlovačko pivo te mandarine i limun za Karlovačko radler Heineken Hrvatska nabavlja od hrvatskih proizvođača

na globalnoj razini. Proces samih inovacija prati postavljeni globalni okvir, pri čemu je marketing u većini primjera inicijator, ali važan dio procesa čine i stručnjaci iz drugih dijelova organizacije, primjerice proizvodnje, logistike, nabave i financija. Iva ističe kako se radi o vrlo kompleksnom, ali jasno strukturiranom procesu koji se sastoji od nekoliko faza, a menadžment tim treba svaku od njih evaluirati i odobriti kako bi proizvod ugledao svjetlo dana. “Velika nam je prednost što smo dio tako velike obitelji kao što je Heinekenova. Nedavno smo bili na jednom inovacijskom sastanku u Amsterdamu, gdje smo imali priliku vidjeti mnoge nove proizvode i inicijative unutar kompanije te evaluirati koje bi inovacije mogle biti prilagođene našem tržištu”, ističe Vukmanić koja je sociolog po struci te za sebe kaže da je dijete kompanije jer je u Karlovačku pivovaru došla prije deset godina. Prvu polovicu radnog staža provela je u odjelu korporativnih komunikacija, a potom je u odjelu marketinga radila kao junior brand manager za Karlovačko te na premium brendovima kao brand manager za Amstel. Ona kaže kako nisu sve inovacije uspješne, ali to predstavlja draž i izazov ovog posla jer žele iznenaditi svog potrošača i ponuditi mu nešto inovativno što u prvi mah nije ni mislio da predstavlja njegovu preferenciju. Filip se tu nadovezuje naglašavajući kako je pogodna okolnost to što svjetski trendovi kod nas dolaze s malom zadrškom pa se ima vremena procijeniti koje su inovacije prilagođene našem tržištu, a koje pak nisu. “Ključ svega je lokalizacija trenda, jer ako trend ne preslikate na način koji je relevantan lokalnim potrošačima, onda ne možete očekivati uspjeh. Tako je, primjerice, način egzekucije Retro brenda u Heinekenu tu u Hrvatskoj temeljno drugačiji nego kod naših kolega u BugarSrpanj - Kolovoz 2016. | jatrgovac.hr

53

Istraživanje i razvoj skoj. To je i razlog zašto su oba brenda uspješni. Da smo samo preslikali njihov način vjerojatno ne bismo uspjeli ostvariti ovako dobar rezultat”, naglašava Rabuzin te dodaje kako u motivaciji potrošača piva postoji sedam ili osam glavnih poticaja koji su jednaki za cijeli svijet, no upravo lokalna primjena čini razliku i ključno utječe na optimalno iskorištavanje potencijala brenda.

CRAFT I CIDERI SVE VAŽNIJI Trend craft piva prelio se i na Hrvatsku pa su ove godine i u Heinekenu potrošačima ponudili liniju specijalnih piva - belgijsko samostansko pivo Affligem i poznati nizozemski Brand IPA. “S ova dva brenda željeli smo zadovoljiti potrebe potrošača za takvim profilom konzumacije”, ističe Iva Vukmanić naglašavajući kako je craft pokret izuzetno pozitivan trend za cijelu industriju zato što pivo stavlja u središte pozornosti u društvu te doprinosi jačanju imidža cijele kategorije. Premda relativno mlada na našem tržištu, cideri su vrlo zanimljiva kategorija za koju u Heinekenu Hrvatska vjeruju da ima veliki potencijal rasta u budućnosti.

Strongbow, cider iz portfelja Heinekena, vodeći je svjetski brend u tom segmentu, pa u kompaniji tu percepciju žele prezentirati i turistima, koji su upoznati s kategorijom cidera, a s druge strane približiti kategoriju domaćim potrošačima. U strategiji koju provode ključnim segmentom označavaju odabir lokalne platforme koju brend može koristiti, dok se istodobno intenzivno radi na edukaciji potrošača o samom ritualu konzumacije.

Pivski brendovi, naime, imaju čvrsto formiranu tradiciju i ritual te vjerne potrošače, dok je publika cidera modernija, zahtjevnija te je više otvorena za inovativniji pristup. “Uz trendove koji dolaze sa svjetskog tržišta te njihovu lokalnu prilagodbu, jedan od zadataka 54

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

cijelog tima stručnjaka je da osmišljavaju koncepte, razvijaju nove proizvode koji se prije lansiranja na široko tržište testiraju na ciljanoj skupini potrošača. Osim toga, testiraju se i komunikacijski koncepti, percepcija potrošača i njihovi doživljaji konkretne komunikacijske platforme. To se provodi putem ad hoc istraživanja koja vrlo često radimo te pritom kontinuirano pratimo zdravlje naših brendova odnosno način kako ih potrošači doživljavaju”, zaključuje Iva.

PROIZVODNJA I KVALITETA Daniel Verbanac, magistar bioprocesnog inženjerstva, rukovoditelj je Odjela proizvodnje piva, a u pivovari radi nešto duže od tri godine. Pivarstvom se počeo baviti još na fakultetu te je diplomski rad napravio upravo na temu tehnologije piva. U kompaniju Heineken Hrvatska došao je prvotno na mjesto pripravnika u lancu opskrbe, a prije sadašnje pozicije obavljao je funkciju voditelja tima za proizvodnju piva. “Na fakultetu sam se usmjerio na tzv. tradicionalnu biotehnologiju proizvodnje piva, vina i octa, ali pivarstvo je oduvijek bila moja prva strast”, ističe Verbanac te nam objašnjava

kako izgleda tipični radni dan rukovoditelja Odjela proizvodnje piva: “Dan započinje uobičajenim jutarnjim sastankom s kolegama iz odjela. Tad radimo pregled svega što se dogodilo unatrag 24 sata i što će se događati u tekućem tjednu. Koristimo razvijen sustav dnevne kontrole procesa kako bi na vrijeme reagirali na nedostatke. Nakon dogovora o tekućim zadacima, odlazimo u pogon, gdje obilazimo operatere u smjeni, pregledavamo procesne podatke te finalno dogovaramo operativne stvari. Oko kvalitete naših proizvoda nema kompromisa. Kako bismo to ostvarili, moramo pokloniti puno pažnje ne samo kontroli, nego i osiguranju kvalitete tj. raditi na tome da se postojeća kvaliteta održava. Stoga, svaki dan nekolicina treniranih djelatnika iz lanca opskrbe odlazi na senzornu kontrolu kvalitete proizvedenog piva. Uz to, provode se temeljite fizikalno-kemijske i mikrobiološke analize u laboratoriju; tako osiguravamo da potrošači dobiju proizvod koji očekuju i na čiju su se kvalitetu navikli.”

DOMAĆA SIROVINA Za proizvodnju piva jako je važna dobra sirovina. Heineken Hrvatska je 2014. godine

s partnerima, tvrtkama Slavonija slad i Poljoprivredno prehrambeni kompleks (PPK) te Poljoprivrednim institutom Osijek, pokrenuo inicijativu korištenja domaćeg ječma. U karlovačkom proizvođaču ističu kako su izuzetno ponosni na to što hrvatski ječam zadovoljava visoke standarde kvalitete kojih se u kompaniji drže pri čemu se kontrola kvalitete sirovina provodi kontinuirano. Rezultat te suradnje je da se Karlovačko pivo proizvodi od hrvatskog ječma. “Osnovali smo Klub proizvođača ječma Karlovačko, gdje smo okupili četrdesetak proizvođača i s njima radimo na podizanju svijesti o kvaliteti ječma ukazujući na to koliko je nama kao proizvođaču bitan ječmeni slad za proizvodnju piva. Cilj našeg Kluba je okupiti domaće proizvođače pivarskog ječma, doprinijeti održivosti njegove proizvodnje te razvoju hrvatske poljoprivrede općenito. U planu su nam radionice za proizvođače kako bi oni mogli uspješnije, kvalitetnije i s manje troškova obavljati svoj posao.

Riječ je o zaokruženom procesu u kojem od domaće sirovine nastaje domaći proizvod, što nama u pivovari daje dodatni poticaj i zadovoljstvo”, navodi Verbanac. On pritom ističe kako je pivo prirodan proizvod, premda ljudi o tome malo znaju. Procesi koji se odvijaju u okviru proizvodnje piva su prirodni, a u pogonu pivovare samo se osiguravaju uvjeti da bi se pivo “dogodilo”. “Vrenje je proces u kojem kvasac previre šećere u alkohol i ugljični dioksid. To je proces koji se nije mijenjao već tisućama godina i predstavlja uistinu magičan proces proizvodnje”, entuzijastično ističe Daniel.

Hrvatski sastojci koriste se i u proizvodnji radlera: Karlovačko Leđero Natur Radler proizvodi se isključivo s hrvatskim mandarinama, a lani se krenulo u realizaciju ideje hrvatskog limuna čiji je rezultat limitirana edicija Karlovačko Limun Na-

U proces kreiranja inovacija uključeni su praktično svi odjeli u sklopu pivovare Heineken Hrvatska Za razliku od piva, publika cidera je modernija, zahtjevnija te je više otvorena za inovativniji pristup

tur Radlera s limunom s otoka Visa. Kao i ostali Karlovačko radleri, i ovaj karakteriziraju 100% prirodni sastojci te je bez konzervansa, umjetnih boja i sladila. “Sve inicijative koje radimo, pogotovo na radlerima, idu za komunikacijom prirodnosti. To nam je iznimno bitno za radlere jer je hrvatsko tržište spremno za tzv. wellbeing trend koji je globalno dosta razvijen.

U tom se smislu vidimo svojevrsnim pionirom te kategorije sa željom da etabliramo takvu percepciju među potrošačima”, dodaje Filip Rabuzin.

RAST PREMIUM SEGMENTA Naška Miočev rukovoditeljica je grupe proizvoda u “Premium” segmentu. Posjeduje bogato iskustvo rada u brend menadžmentu vodećih domaćih i stranih kompanija FMCG sektora. Naška vodi brendove Heineken, Amstel Premium Pilsener, specijalna piva Desperados, Edelweiss, Affligem i Brand IPA, te kategoriju cidera odnosno brend Strongbow.

“Zadužena sam za poznate međunarodne brendove, a upravljanje njima temelji se na globalnim komunikacijskim i strateškim smjernicama. Naglasak je na inovativnom pristupu, a imamo slobodu lokalizirati inicijative te mogu s ponosom reći kako naša mala Hrvatska u takvom okruženju postiže iznimne rezultate. Najsvježiji primjer takve komunikacijske platforme je Heineken Ultra Europe, gdje smo uspjeli napraviti limitiranu ediciju Heinekena u čast tog glazbenog festivala, promovirajući grad Split kao vrhunsku festivalsku destinaciju koja može parirati ostalim svjetskim metropolama. Ono što volim u svom poslu je inovativni pristup. Od nas se traži poduzetnički duh i entuzijazam, uz poštivanje globalno definiranih smjernica važno je da ostanemo inspirativni i lokalno orijentirani. Pritom nije samo riječ o ostvarenju zadanih ciljeva, nego se u tom procesu

pruža i mogućnost osobne afirmacije i kreativnosti. Zbog toga uistinu volim ovaj posao te sam zahvalna brend menadžerima iz mog premium tima na predanosti i strasti u svakodnevnom radu, kao i drugim kolegama s kojima svakodnevno surađujemo. Premium brendovi su najbrže rastuća kategorija pivskog tržišta, a Heineken je najbrže rastući brend u kategoriji.

Duboko sam uvjerena kako će se ovaj pozitivni trend nastaviti i u budućnosti jer potrošači sve više prepoznaju vrijednost koju im daju premium brendovi”, ističe Naška.

Ove je godine predstavljen novi vizualni identitet Amstel Premium Pilsenera s naglaskom na iznimnu kvalitetu proizvoda.

Ujedno je predstavljena i nova Amstel kampanja pod nazivom “Za trenutke koji vrijede” koja povezuje pravo, istinsko prijateljstvo, zajedništvo i vrhunsko pivo. Spot je sniman u Hrvatskoj na obali Istre te u Rovinju, čime je globalni brend na prilagođen način lokaliziran i približen hrvatskim potrošačima. Radilo se i na lani predstavljenom brendu cidera Strongbow približavajući potrošačima ritual konzumacije cidera. Osim toga, brend Strongbow od ove je godine bogatiji za još jedan okus – crni ribiz (Dark Fruit), navodi Naška osnovne tržišne aktivnosti premium portfelja. S druge strane, Karlovačko se kao tradicionalni brend vezuje uz hrvatske običaje pa je početkom srpnja predstavljena posebna edicija limenki koje na duhovit način veličaju četiri hrvatska običaja, dva dalmatinska – fjaka i galebarenje, bećarac za Slavoniju i špica za Zagreb. Inovacije su u središtu promišljanja tima kompanije Heineken Hrvatska pa budimo spremni na brojna nova iznenađenja u budućnosti - na radost svih ljubitelja piva, radlera i cidera.

Goran Pavlović goran@jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2016. | jatrgovac.hr

55

Intervju

SAMO UDRUŽENI MOŽEMO NAPRIJED Samostalno poslovanje više nije održivo, što uviđaju praktično svi mali trgovci koji su dosad nezavisno nastupali na tržištu. Da potencijal leži u udruživanju prepoznaju i mnogi proizvođači koji malu trgovinu shvaćaju kao sve ozbiljnijeg partnera, kaže Robert Fućak, predsjednik Saveza udruga malih trgovaca Republike Hrvatske

S

avez udruga malih trgovaca Republike Hrvatske osnovan je u svibnju 2009. godine sa sjedištem u Zagrebu.

Koliko članica danas okupljate, u kojim sve regijama djelujete te s koliko prodajnih mjesta poslujete?

Savez udruga malih trgovaca Republike Hrvatske osnovan je u svibnju 2009. godine sa sjedištem u Zagrebu. Koliko članica danas okupljate, u kojim sve regijama djelujete te s koliko prodajnih mjesta poslujete?

Trenutno imamo 157 članica s 220 prodajnih mjesta te zapošljavamo više od tisuću djelatnika. U članstvu Saveza, čije je sjedište sada u Čakovcu, nalaze se Udruga trgovaca “051” Rijeka, Udruga malih trgovaca Zagreb i Udruga trgovaca Međimurja. Riječka udruga pokriva dio Istre i Primorsko-goransku županiju, Udruga trgovaca Međimurja djeluje u Međimurskoj, Varaždinskoj te u dijelu Krapinsko-zagorske županije, dok Udruga trgovaca Zagreb pokriva glavni grad s okolicom.

Mnogo je puta već rečeno kako je udruživanje za male trgovce jedini put opstanka na tržištu. U tom smislu, planirate li dalje širiti članstvo Saveza udruga malih trgovaca kako biste postali konkurentniji na tržištu?

Cilj nam je ojačati postojeće udruge, ali i osnivati udruge malih trgovaca u regi-

56

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

jama u kojima dosad nismo bili zastunekoliko godina nastojali smo pregopljeni. Osim toga, potičemo nezavisne varati s dobavljačima roba – veleprodatrgovce da se pridruže našim udrugama jama, uvoznicima, proizvođačima, a kako bismo zajedno ostvarili kvalitetni- težište smo prebacili i na rashodovnu ji nastup na tržištu. U ovom trenutku stranu te smo ugovorili suradnju s ne mogu konkretno govoriti tvrtkama HEP Opskrba, INA, o našim planovima, no PBZ i Vipnet. Dakako, regionalno gledano ključni segment posloulažemo velike napore vanja je nabava pa smo članica usmjerene na jačanje s našim dobavljačima male trgovine u Istri, posluje u sklopu ostvarili povoljne gdje je nekada posSAVEZA UDRUGA uvjete kada je riječ tojala udruga, te u o godišnjim super malih trgovaca Slavoniji, gdje dosad rabatima, akcijama Republike nije postojao nikakav koje se provode samo koncept udruženog Hrvatske za Savez, plakatima i nastupa malih trgovaca. drugim promotivnim akZnačajno je također naglasitivnostima. Sve su to aspekti ti da je Udruga trgovaca “051” u poslovanja koje mali nezavisni svoje članstvo primila i jednog trgovca trgovac ne može ostvariti samostalno. iz Slovenije. Mala trgovina u Sloveniji Što se tiče poslovanja članica, rast su nalazi se u još težoj situaciji nego mi u ostvarili samo oni trgovci koji su provHrvatskoj. Može se reći da su tamošnji eli akvizicije ili otvorili nove prodajne mali nezavisni trgovci na izdisaju pa bi objekte, dok svi ostali ili stagniraju ili pridruživanje većim udrugama kao što padaju. Samo novo otvorena prodajna je Savez udruga malih trgovaca mogao mjesta jamče kakav takav rast. pomoći da se i slovenski mali trgovci održe na tržištu.

Razmišljate li o lansiranju vlastite trgovačke marke Saveza udruga malih Koji su glavni zadaci Saveza te kakvo je trgovaca Republike Hrvatske? bilo poslovanje članica u prošloj godini?

Da, razmišljamo o tome. Međutim, za Smisao postojanja Saveza je da se izbori ulazak u tako ozbiljan projekt potrebno za svakog pa i najmanjeg člana. Unazad je prethodno imati kritičnu masu koja

157

“Savez udruga malih trgovaca trenutno ima 220 prodajnih mjesta te zapošljava više od tisuću djelatnika”

će osigurati adekvatan volumen prodaje kako bi se takav pothvat isplatio. Vjerujem da bismo do kraja ove godine mogli predstaviti proizvode vlastite trgovačke marke u nekoliko kategorija, a dogodine proširiti taj asortiman i na neke druge kategorije. Dugo se o tome razmišljalo, a sada je vrijeme zrelo za takav poslovni potez. Osim toga, postoje ideje za jačom unifikacijom trgovina okupljenih u Savez putem korištenja zajedničkog softvera, ali i jedinstvenog vizualnog identiteta trgovina koje bi tako postale prepoznatljivije kupcima.

mentu malih trgovina zasigurno neće osjetiti barem još neko vrijeme.

Maloprodaja bilježi pozitivan trend već 21 mjesec zaredom. Osjećaju li i mali trgovci oporavak potrošnje na svojim blagajnama?

Samostalno poslovanje više nije održivo, što uviđaju praktično svi mali trgovci koji su dosad nezavisno nastupali na tržištu. Potencijal leži u udruživanju, što prepoznaju kako naši kolege trgovci, tako i mnogi proizvođači koji malu trgovinu shvaćaju kao sve ozbiljnijeg partnera s kojim mogu izravno poslovati bez posredstva veleprodaje. Okrupnjavanje male trgovine važno je i za državu kojoj nije u interesu pretjerano jačanje stranih lanaca i daljnji rast uvoza proizvoda na naše tržište. Poslovanje malih trgovaca ima velikog utjecaja na cijelu lokalnu zajednicu u kojoj se nalazi trgovina jer pruža mogućnost malim okolnim proizvođačima da plasiraju svoje proizvode te pritom angažira i druge djelatnosti poput knjigovodstva i sl.

Mala trgovina je već godinama u nezavidnoj situaciji, smanjuje se broj njihovih prodajnih mjesta u uvjetima sve veće koncentracije tržišta i pritiska velikih trgovačkih sustava. Kako vidite aktualno stanje male trgovine te koji su njeni realni potencijali u budućnosti?

“Do kraja ove godine planiramo predstaviti proizvode privatne marke u nekoliko kategorija”

U zadnjih godinu dana potpisali ste ugovore o suradnji s veleprodajnim tvrtSavez udruga malih trgovaca Republike Hrvatske kama Velpro i Metro Bez obzira što je riječ o iznimno Cash & Carry. Možete li nam približiti ospozitivnom trendu na razini trgovine novne koristi koje vaše članice dobivaju u cjelini, moram reći kako se to u segputem ove suradnje?

Robert Fućak

Ključno je da ostvarujemo bitno bolje uvjete nabave nego što bi trgovac mogao samostalno dogovoriti. Pritom ne bih posebno izdvajao samo dva navedena partnera. Izuzetan odnos imamo i s Vindijom, Atlantic Grupom, Gavrilovićem, Japan Tobaccom i drugim partnerima s kojima smo realizirali cijeli niz ugovora koji su svaki za sebe značajni i donose bolje uvjete poslovanja za naše trgovce.

Mala trgovina je oduvijek bila primarni kanal za plasman proizvoda domaće proizvodnje. Kako ocjenjujete suradnju s hrvatskim proizvođačima?

Asortimanska ponuda svake male trgovine ovisi o kupcu i njegovim željama i potrebama. Međutim, vidljivo je da posljednjih godina raste svijest o važnosti kupnje domaćih proizvoda koji su u najmanju ruku jednako kvalitetni kao i njihovi uvozni pandani, a čijom se kupnjom ujedno podržava i domaća proizvodnja te čuvaju radna mjesta. Kriza je potaknula kupovinu proizvoda niže cjenovne kategorije pa samim time i niže kvalitete, što se posebno očitovalo u području privatnih marki, no sada je primjetno da se sve više vraća svijest o kvaliteti te da se kupci okreću domaćim proizvodima.

Iskreno se nadam da će se taj trend nastaviti i da će rast kupovne moći u još većoj mjeri povećati interes za kupnju hrvatskih proizvoda. Teško mi je u ovom trenutku procijeniti koliki je omjer domaćih proizvoda na policama članica Saveza, ali mogu ustvrditi da je taj udio zasigurno veći nego kod trgovačkih lanaca.

Koje su glavne aktivnosti Saveza u predstojećem periodu? Na što se planirate fokusirati?

U idućih mjesec dana radit ćemo na jačanju naših udruga te osnivanju novih u pojedinim regijama. Usporedo s tim, želimo zaključiti tri nova ugovora na kojima vodimo pregovore već neko vrijeme. Do kraja godine želimo ostvariti postavljene prodajne ciljeve i dalje jačati poziciju malih trgovaca okupljenih pod krovom Saveza udruga malih trgovaca Republike Hrvatske.

Srpanj - Kolovoz 2016. | jatrgovac.hr

57

Namazi

BEZ VEĆIH OSCILACIJA U proteklih godinu dana nije bilo znakovitih skokova ili padova u kategorijama namaza.

Kod voćnih i čokoladnih namaza te pašteta rast cijena je podupro vrijednosnu prodaju, dok su jedino svježi namazi za nijansu jeftiniji te su u blagom padu

naliza prodajzi u pozitivnom spektru nih kretanja u ako gledamo vrijednosnu kategorijama prodaju. Podaci o prodaji namaza (paštete, za sve analizirane kategorije svježi namazi, ne uključuju cash&carry, voćni namazi, institucionalnu prodaju ni čokoladni namazi) pokazuje diskontne trgovine (Lidl) da su promatrane katete se odnose na period gorije uglavnom travanj 2015. – stabilne, tek je ožujak 2016. u količinska usporedbi s prodaja prethodnih MILIJUNA KUNA voćnih 12 mjeseci. vrijednosna namaza Kombiozbiljnije nirano su prodaja četiri smanjena ove četiri kategorije namaza kategorije (-5,8%), U ZADNJIH 12 ali je to u zadnjih kompenzi12 mjeseci MJESECI rano rastom zabilježile maloprodajnih ukupnu financijena pa je vricijsku realizaciju od jednosni pad bio znatno 660,4 milijuna kuna, dok je manji (-1%). Svježi namazi količinska prodaja istodobostvarili su blagi pad, dok su no dosegnula 13,1 milijun paštete i čokoladni namakilograma.

660,4

58

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

ANALIZA KATEGORIJE

Svježi namazi

Paštete

K

ategorija uključuje proizvode na kojima je jasno naznačeno da su paštete. Paštete mogu biti napravljene od smjese mesa, začina, ribe i povrća. Nalazimo ih na policama, imaju dugačak rok trajanja. Vodeći proizvođači u kategoriji su (abecednim redom): AsCommerce (AsCommerce), Droga Kolinska (Argeta), Gavrilović (Gala, Gavrilović), Podravka (Eva, Leo, Podravka, Pik, Piketa), PPK (PPK) te trgovačke robne marke koje same nose 7% količinske prodaje. Paštete su u zadnjih godinu dana zadržale razinu količinske prodaje od 4,3 milijuna kilograma, dok je povećanje maloprodajnih cijena donijelo rast

vrijednosne prodaje od 3,3%, na ukupno realiziranih 279,1 milijun kuna. Vodeći maloprodajni kanal u količinskoj prodaji su supermarketi s 38% udjela, a s njima korak drže i hipermarketi koji imaju 27%. Mesne paštete su dominantno zastupljene s 88,3% udjela u ukupno prodanim količinama, dok riblje paštete imaju 9,4%, a vegetarijanske paštete 2,3% udjela. Pritom četiri petine količinske prodaje (79,7%) čine pakiranja veća od 51 g. Preostalu petinu među sobom su podijelili pakiranja od 30 do 50 g s udjelom od 16,3% te najmanja pakiranja do 30 g koja imaju 4% količinske prodaje kategorije pašteta.

Podjela prema sastavu (količinska prodaja) travanj 2015. – ožujak 2016.

Podjela prema veličini pakiranja (količinska prodaja) travanj 2015. – ožujak 2016.

Mesne paštete

više od 51 g 88,3%

Riblje paštete 9,4% Vegetarijanske paštete 2,3%

79,7% od 30 g do 50 g 16,3% do 30 g 4,0%

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja) 100

6

90

(0 - 40 m²)

80

16

70

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m²)

60 50

Velike trgovine mješovitom robom

27

40 30 20 10

100

5

90

11

80

široke potrošnje (5%). Gledano prema tipu, sirni namazi sa 71,9% udjela u količinskoj prodaji su daleko naprijed, mliječni namazi imaju 27,7%, a minimalnih 0,4% količinske prodaje drže “butterino” namazi. U podjeli prema okusu, ukupno 84,5% količinskog udjela imaju svježi namazi bez okusa, dok preostalih 15,5% zauzimaju proizvodi s okusom.

Podjela prema tipu (količinska prodaja) travanj 2015. – ožujak 2016.

Sirni namazi 71,9% Mliječni namazi 27,7% “Butterino“ 0,4%

Podjela prema okusu (količinska prodaja) travanj 2015. – ožujak 2016.

Bez okusa 84,5% S okusom 15,5%

60 50

Hipermarketi

40

Supermarketi (301 - 2500 m²)

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m²)

17

Srednje trgovine mješovitom robom

70

(101 - 300 m²) (2501 m² +)

38

liječni i sirni namazi s okusom ili bez, napravljeni od sira ili svježe mliječne kreme, skladište se isključivo u rashladnim uređajima.

Obično su pakirani u plastične posudice. Vodeći proizvođači u kategoriji su (abecednim redom): Belje (Abc, Abcela, Belje), Dukat (Dukatela, President), Meggle (Meggle), Vindija (Vivis, z’Bregov) te trgovačke robne marke koje same nose 14% količinske prodaje.

Svježi namazi su u zadnjih godinu dana zabilježili blagi pad, kako u volumenu, tako i u financijskoj realizaciji. Količinska prodaja je, naime, smanjena za 1,2%, na 3,6 milijuna kilograma, dok je vrijednosna prodaja za nijansu izraženije pala te je minus iznosio 1,8% uz ukupnu financijsku realizaciju od 179,6 milijuna kuna. Supermarketi (42%) i hipermarketi (25%) zajedno zauzimaju dvije trećine količinske prodaje kategorije, dok je preostala trećina podijeljena između velikih (17%), srednjih (11%) i malih trgovina robom

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja) Male trgovine mješovitom robom

14

M

(41 - 100 m²)

25

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m²)

Hipermarketi (2501 m² +)

30 20

42

Supermarketi (301 - 2500 m²)

10

%

travanj 2015. - ožujak 2016.

Izvor: Nielsen

%

travanj 2015. - ožujak 2016. travanj ‘15. ožujak ‘16.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (kg)

4.251.500

0,0

Vrijednosna prodaja (HRK)

279.147.500

3,3

PAŠTETE

SVJEŽI NAMAZI

travanj ‘15. ožujak ‘16.

Izvor: Nielsen

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (kg)

3.588.000

-1,2

Vrijednosna prodaja (HRK)

179.596.100

-1,8

Srpanj - Kolovoz 2016. | jatrgovac.hr

59

Namazi – Analiza kategorije Voćni namazi

Čokoladni namazi

K

K

ategorija uključuje sve vrste namaza na bazi voća (marmelade, džemovi, pekmezi) koje se koriste kao namaz na kruh, za kolače i sl. Mogu biti različitih okusa i veličina. Vodeći proizvođači u kategoriji su (abecednim redom): Eurovoće zadruga (Doora), Hermes International (Dida Boža), Podravka (Podravka) te trgovačke robne marke koje same nose 29% količinske prodaje. Rast maloprodajnih cijena ublažio je pad vrijednosne prodaje koja je u zadnjih 12 mjeseci smanjena za 1%, na 69,1 milijun kuna, dok je količinska prodaja s volumenom od 2,3 milijuna kilograma istodobno ozbiljnije pala i to za Podjela prema tipu (količinska prodaja) travanj 2015. – ožujak 2016.

Džem 67,6% Pekmez 11,7% Marmelada 6,1% Ostali namazi 14,7%

5,8%. Prodaja prema formatima trgovina je identično podijeljena kao i kod svježih namaza pa su tako vodeći supermarketi s 42% udjela u količinskoj prodaji, hipermarketi imaju 25%, a preostalu trećinu prodaje među sobom su podijelile velike (17%), srednje (11%) i male trgovine mješovitom robom s 5% udjela.

Džem je najpopularniji tip voćnih namaza s više od dvije trećine (67,6%) količinske prodaje. Pekmez sudjeluje s 11,7%, marmelada sa 6,1%, a na ostale voćne namaze odlazi preostalih 14,7% prodanih količina. Podjela prema tipu pakiranja otkriva kako je staklo s udjelom od 82,4% u količinskoj prodaji kategorije uvjerljivo ispred plastike u koju se pakira 17,6% voćnih namaza.

Staklo 86,6%

Podjela prema tipu pakiranja (količinska prodaja) travanj 2015. – ožujak 2016.

Staklo 82,4% Plastika 17,6%

Plastika 13,4%

100

5

90

10

100

60

80

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m²)

17

70

Srednje trgovine mješovitom robom

60

(41 - 100 m²)

50

Velike trgovine mješovitom robom

40

(101 - 300 m²)

Hipermarketi

30 20

(2501 m² +)

42

10 %

travanj 2015. - ožujak 2016.

Izvor: Nielsen

travanj ‘15. ožujak ‘16.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (kg)

2.305.200

-5,8

Vrijednosna prodaja (HRK)

69.145.600

-1,0

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

52,5% 400 g Više od 1000 g 4,1% 200 g 3,9% 201 - 399 g 2,7% do 199 g 1,7%

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m²)

15

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m²)

30

Velike trgovine mješovitom robom

50

(101 - 300 m²)

40

Hipermarketi (2501 m² +)

30

40

20

Supermarketi (301 - 2500 m²)

10 %

travanj 2015. - ožujak 2016.

Supermarketi (301 - 2500 m²)

VOĆNI NAMAZI

401 - 999 g

70

5

25

Podjela prema veličini pakiranja (količinska prodaja) travanj 2015. – ožujak 2016.

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja)

80

11

0,7% i ukupno ostvarenih 132,5 milijuna kuna. I ovdje glavnu riječ imaju supermarketi (40%) i hipermarketi (30%) kao glavni kanali za prodaju ove kategorije. Prema veličini pakiranja, više od polovice količinske prodaje (52,5%) ima pakiranje od 401-999 g, dok je po tipu pakiranja staklo dominantno zastupljeno s 86,6% udjela u količinskoj prodaji.

35,0%

Podjela prema tipu pakiranja (količinska prodaja) travanj 2015. – ožujak 2016.

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja) 90

60

ategorija uključuje sve čokoladne namaze obično pakirane u staklenke ili plastične čašice. Mogu se konzumirati u obliku u kojem dolaze ili kao namaz na kruhu, palačinkama ili drugim desertima.

Vodeći proizvođači u kategoriji su (abecednim redom): Ferrero (Nutella), Podravka (Lino lada) te trgovačke robne marke koje same nose 22% količinske prodaje.

Unatoč padu količinske prodaje od 3,6%, na ukupno 2,9 milijuna kilograma, vrijednosna prodaja je zahvaljujući rastu maloprodajnih cijena uspjela preskočiti u pozitivnu zonu s minimalnim rastom od

Izvor: Nielsen

travanj ‘15. ožujak ‘16.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (kg)

2.913.000

-3,6

Vrijednosna prodaja (HRK)

132.487.400

0,7

ČOKOLADNI NAMAZI

Majda Babić majda.babic@nielsen.com Junior Client Executive

Nielsen

PROMO

HRVATSKA KVALITETA ZA SVJETSKO TRŽIŠTE

Dida Boža namazi i džemovi prepoznati su u cijelom svijetu, gdje su oduševili potrošače i osvojili neke od najcjenjenijih nagrada na međunarodnim sajmovima hrane Džemovi ili kako ih neki vole zvati voćni namazi, izvrsno obogaćuju dnevne obroke, upotpunjuju slastice, palačinke i ostale ukusne delicije. Prepoznatljiv, u mnogim kućama prisutan i sve češći gost je Dida Boža džem. Dida Boža, brend tvrtke Hermes International d.o.o. iz Sračinca pokraj Varaždina, postao je sinonim za proizvode jedinstvenog okusa i vrhunske kvalitete. Brend Dida Boža inspiriran je stvarnom osobom - djedom vlasnika tvrtke koji je cijeli život posvetio uzgoju maslina, smokava i drugog voća i povrća u okolici Vodica u Dalmaciji. Dida Boža namazi i džemovi su hrvatski proizvod, pripremljeni prema originalnim dalmatinskim recepturama u strogo kontroliranim uvjetima, gdje se, primjerice, svaka smokva ručno pregledava kako bi džem

bio vrhunske kvalitete. Visok udio ekološki uzgojenog voća te ručno branih plodova daje im punu i osobitu aromu. Uz najviše nagrađivani džem od smokava, kraljicu brenda, u asortimanu se mogu pronaći različiti okusi za svako nepce. Osvježavajući ekološki džemovi od kupine, višnje i smokve s narančom, nježniji okusi ekološkog džema od jagode, marelice i šljive te neobičniji ali sve traženiji Ekološki džem od aronije, mandarine i ficoco, proizvodi su koji vas sa sigurnošću neće ostaviti ravnodušnima.

Uz ekološke džemove u ponudi možete pronaći prirodne namaze, čoko dražeje, goji bobice te ekološke sokove.

Dida Boža namazi i džemovi prepoznati su u cijelom svijetu, gdje su oduševili potrošače i osvojili neke od najcjenjenijih nagrada na

međunarodnim sajmovima hrane.

Najnovije priznanje stiglo je u lipnju kada je hrvatski namaz od višanja Dalmatia Sour Cherry brenda Dida Boža osvojio srebrnu nagradu u kategoriji “Novi proizvod” na prestižnom međunarodnom sajmu gurmanske hrane Fancy Food Show u New Yorku. Velik broj poklonika Dida Boža proizvoda obradovat će vijest da je u njegovoj rodnoj kući u Vodicama ovoga lipnja otvoren prvi Dida Boža gift Shop i Caffe Bar. U maštovitom i tradicionalnom dalmatinskom kutku ne samo da možete kupiti proizvode, nego ih imate mogućnost kušati i kreirati svoj vlastiti “džem za osmijeh”. Detaljnije informacije o domaćem brendu dostupne su na web stranici www.didaboza.hr ili na facebook stranici: www.facebook.com/didaboza.

Namazi – Promometar

SVAKI NAMAZ SVOJU SEZONU IMA

Dok se paštete podjednakim intenzitetom promoviraju tijekom čitave godine, voćne namaze ćemo češće pronaći na promociji tijekom zimskog perioda, a čokoladne namaze u predblagdanskom periodu (listopad-studeni). Iako se tijekom čitave godine podjednako intenzivno prodaju kroz promocije, sirne namaze ćemo nešto rjeđe pronaći na akciji tijekom ljetnih mjeseci

Kompozicija prodaje namaza Promo pakiranja 6%

4%

28%

33%

66%

63%

UKUPNO NAMAZI

S

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

Prodaja uz cjenovne akcije 2%

10%

7% 18%

22%

43%

75%

68% 55%

ČOKOLADNI NAMAZI

VOĆNI NAMAZI

SIRNI NAMAZI

PAŠTETE

*podaci temeljeni na skeniranim tjednim podacima ključnih trgovaca iz panela maloprodaje (hiper/supermarket, manje trgovine mješovitom robom; bez diskontera); pod promocijama se podrazumijevaju cjenovne akcije uz minimalno 5% popusta i u trajanju do šest tjedana te specijalna pakiranja kao što su gratis volumeni, poklon pakiranja, ko-pakiranja itd.

Izvor: Nielsen Promo Pressure

vaki treći namaz naKLASIČNE CJENOVNE AKCIJE S druge strane “promomevikli smo kupiti na tra” nalaze se paštete kojih se promociji i platiti kroz promotivne aktivnosti ga po 18% nižoj prodaje svega 25%. Iako cijeni. Najčeposebna promotivna šće ćemo na prosječno pakiranja (multi-pakipromociji ranja, bonus-pakiranja) pronaći sirne namaze čiSMANJENJE imaju značajan udio u jih se 45% prodaje odvija CIJENE promotivnim aktivnokroz cjenovne akcije. U namaza koji stima, sve je značajnije odnosu na prethodnu okretanje ka klasičnijim godinu, promotivni pritise kupuju na cjenovnim akcijama koje sak u ovoj godini se gotovo PROMOCIJI su dodatno istaknute u kataudvostručio (s 28% na 45%), lozima ili dodatnim izlaganjišto nije izazvalo čistu kanibalima na prodajnom mjestu. Dok zaciju kategorije, već je dovelo do se paštete podjednakim intenznačajnog rasta količinske prodaje.

62

Redovna prodaja

18%

zitetom promoviraju tijekom čitave godine, voćne namaze ćemo češće pronaći na promociji tijekom zimskog perioda, a čokoladne namaze u predblagdanskom periodu (listopad-studeni).

Iako se tijekom čitave godine podjednako intenzivno prodaju kroz promocije, sirne namaze ćemo nešto rjeđe pronaći na akciji tijekom ljetnih mjeseci.

Dijana Knežević dijana.knezevic@nielsen.com Sales Effectiveness Senior Consultant

Nielsen

Srpanj - Kolovoz 2016. | jatrgovac.hr

63

Mliječni namazi – Profil potrošača

ZDRAVLJE BEZ RAZMIŠLJANJA Konzumenti mliječnih namaza su osobe koje preferiraju organsku hranu, bez umjetnih aditiva te u kupovinu odlaze spontano, a najviše ih ima u dobnoj skupini od 30 do 49 godina (37%)

liječni namaz je jedan od omiljenih namaza koji se danas može pronaći gotovo u svakom hladnjaku. Vole ga ljudi svih dobnih skupina, a dolazi u raznim oblicima: čisti mliječni namaz, s dodatkom začina, drugih namaza ili čak čokolade.

64

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

UMJERENOST U NAMAZU Podaci iz TGI baze koji se odnose na konzumaciju mliječnih namaza na tržištu Hrvatske govore da je oko polovice Hrvata u posljednjih godinu dana konzumirala mliječne namaze.

Analiziramo li konzumente mliječnih namaza prema demografskim pokazateljima možemo vidjeti da su u nešto većoj mjeri u pitanju

žene (54%). Prekonzumente mlima regionalječnog namaza noj podjeli na dobne konzumenskupine potrošača ti se nalaze najviše ih najviše u mliječne namaze je u dobi Zagrebu od 30 do konzumira i okolici 49 godina JEDNOM ILI (28%) te (37%).

VIŠE PUTA u Slavoniji U pogledu i Međimurfrekvencije TJEDNO ju (24%), a konzumacije podijelimo li mliječnih namaza

80%

KONZUMENTI MLIJEČNOG NAMAZA NAJVIŠE SE SLAŽU SA SLJEDEĆIM TVRDNJAMA VEZANIM UZ HRANU I KUPOVINU: Često kupujem proizvode spontano, bez prethodnog razmišljanja o tome.

Dobna segmentacija konzumenata mliječnih namaza

Spolna segmentacija konzumenata mliječnih namaza

18-29 godina

Ženski konzumenti 54%

24% Muški konzumenti

30-49 godina Često kupujem proizvode zbog njihove lijepe ambalaže.

Novi proizvodi bez oglašavanja izazivaju nepovjerenje u meni.

MLIJEČNI NAMAZI Ljudi me pitaju za mišljenje kada kupuju nešto novo.

Kad kupujem, kupujem jeftinije stvari.

31% 70-75 godina 8%

Regionalna segmentacija konzumenata mliječnih namaza

Segmentacija konzumenata po učestalosti potrošnje mliječnih namaza Umjereni konzumenti

Spreman sam plaćati više za hranu koja ne sadrži umjetne aditive.

Spreman sam platiti više za organsku hranu.

46%

37% 50-69 godina

Zagreb i okolica 28% Slavonija i Međimurje 24% Dalmacija

80% Veliki konzumenti 11% Mali konzumenti 9%

19% Istra, Primorje i Gorski kotar 15% Centralna Hrvatska 14%

Izvor: TGI Mediana, 2015.

i podjele svih konzumenata na velike, umjerene i male uvijek je zanimljivo vidjeti i analizirati udio velikih i umjerenih konzumenata. U ovoj kategoriji u Hrvatskoj je najviše umjerenih konzumenata (80%), zatim malih konzumenata (10%), te velikih konzumenata (9%). U

tjedno te jednom ili više puta mjesečno, a u velike konzumente one koji konzumiraju jednom ili više puta dnevno. Građani Hrvatske kao top tri robne marke mliječnih namaza biraju Dukatela mliječni namaz, ABC mliječni namaz te Philadelphia mliječni namaz.

u zadovoljavanju osnovnih potreba za analizama potrošača, tržišta i konkurencije. Korisnik TGI baze može brzo i lako analizirati kako svoje postojeće i potencijalne potrošače, tako i potrošače konkurencije, te precizno definirati strategije i smjernice

skupinu malih konzumenata ubrajamo one koji konzumiraju mliječne namaze jednom mjesečno ili rjeđe, u umjerene konzumente one koji ovaj proizvod konzumiraju jednom ili više puta

MODERNI POTROŠAČKI STIL Institut za istraživanje tržišta i medija Mediana u svojoj analizi koristi multifunkcionalni alat Target Group Index (TGI) koji je namijenjen kompanijama

marketinškog oglašavanja.

Riječ je o “single source” istraživanju, što znači da jedna osoba odgovara na sva pitanja koja upitnik sadrži, a provodi se kontinuirano na velikom uzorku

te pokriva cijeli teritorij Hrvatske. Pored konzumacije hrane i pića, korištenja proizvoda za domaćinstvo te medijskih preferencija, u TGI istraživanju postoji i više od 250 stajališta koja se odnose na razne životne sfere. U skladu s tim zanimljivo je pogledati i kakva su obilježja životnoga stila konzumenata mliječnih namaza u Hrvatskoj. Možemo zaključiti da su konzumenti mliječnih namaza osobe koje preferiraju organsku hranu, bez umjetnih aditiva te u kupovinu odlaze spontano. Svakako je zanimljivo vidjeti podatak u kojim trgovačkim lancima konzumenti mliječnog namaza najčešće kupuju namirnice.

Tako 61% onih koji su konzumirali mliječni namaz u posljednjih godinu dana kupuje namirnice u Konzumu. U Lidlu ih kupuje 37%, dok ih oko 30% kupuje u Plodinama, a u Kauflandu njih 26%.

Maja Juričan maja.jurican@mediana.hr Samostalni istraživač

Mediana Srpanj - Kolovoz 2016. | jatrgovac.hr

65

Namazi - Leaflet report

PAD OGLAŠAVANJA TRGOVAČKIH MARKI U kategorijama namaza primjetno je smanjenje prisutnosti privatnih marki trgovaca koje su u zadnjih 12 mjeseci izgubile 3% udjela te sada ukupno drže 12%, dok su jednako toliko porasle proizvođačke marke koje imaju 88% udjela u broju promocija

U

zadnjih 12 mjeseci (svibanj 2015.

– travanj 2016.) paštete su vodeća kategorija namaza koja u ukupnom oglašavanju putem kataloga i letaka trgovaca zauzima udio od 44%, što je blagi pad od 2% u odnosu na prethodno MAT razdoblje. Sirni namazi su na drugome mjestu s minimalnim rastom na međugodišnjoj razini na aktualnih 24% udjela, dok treće mjesto dijele čokoladni namazi i džem/marmelada sa 16%, s time što su čokoladni namazi izgubili, a džem/marmelada dobili 2% udjela u oglašavanju kada se gleda usporedba s prethodnom godinom.

Podravka je vodeći proizvođač u kategoriji čokoladnih namaza povećavši svoj udio s lanjskih 34% na sadašnjih 43%. Slijedi Ferrero s padom od 6% i ukupno 19% udjela, a treći je Lidl koji drži 5% uz pad od 2% u odnosu na godinu ranije. Podravka je uvjerljivo vodeća i kada se radi o voćnim namazima (džem/marmelada) s ukupno 39% i plusom od 5%, dok je drugoplasirano Eurovoće izgubilo 6% i trenutno ima 8% udjela. Znatno zgusnutiji poredak je kod proizvođača

66

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

Udjeli kategorija namaza u broju promocija svibanj 2014. - travanj 2015.

50% 45%

46%

svibanj 2015. - travanj 2016.

44%

40% 35% 30% 23% 24%

25% 20%

18%

15%

16%

14%

16%

10% 5% 0%

Paštete

Sirni namazi

Čokoladni namazi

Džem / marmelada

pašteta, gdje je Gavrilović u lanjskih 20% udjela u broju godini ranije bio izjednačen promocija kategorije. s Drogom Kolinskom na BRENDOVI I TRGOVCI 26%, no u zadnjih 12 mjeseci Petinu kvantitativnog udjela proizvođač iz Petrinje je i vodeće mjesto u poretku porastao za 4% te sam zasjeo marki zauzima Gavrilović na prvo mjesto, dok je Droga (20%) koji je ostvario miniKolinska za isto toliko pala i malni rast, dok je sada ima 22% kvan3% rasta i 19% titativnog udjela. udjela zauzeo Podravka je brend na trećemu Podravka. mjestu s udio koji u Za razliku 18% udjela BROJU od prva i bilježi PROMOCIJA dva, brend rast od Argeta 3%. Kod namaza drži (Droga sirnih KATEGORIJA Kolinska) namaza PAŠTETA izgubio je predvodnik 4% kliznuvši na je Vindija koja treće mjesto s 15% drži 36% udjela, što udjela. U zlatnoj sredini naje za 4% bolji rezultat negoli laze se Lino lada (Podravka) prethodne godine, dok je s 11% i rastom od 1% u odDukat na drugome mjestu nosu na prethodnu godinu, izgubio 5% i trenutno drži zatim Vindijin Vivis s 10% 23% udjela. Belje je ostalo na

44%

(+2%), Dukatova Dukatela sa 7% (-1%), koliko ima i ABC tvrtke Belje koji je istu oglasnu razinu imao i lani, dok zadnja tri mjesta okupiraju: Nutella (Ferrero), s 5% udjela i minusom od 2%, Vindijin ‘z bregov s 3% uz minimalni pad, dok je 3% imao i osječki AsCommerce, što je jednaki udio koji je ovaj proizvođač pašteta imao i u prethodnoj godini.

S izvrsnim rastom od 7% na međugodišnjoj razini Kaufland se izdvojio na prvom mjestu u poretku trgovaca s 20% udjela. Iza ovog soft diskontera smjestili su se Billa, koja je svoj udio povećala s 11% na 12%, Plodine koje su ostale na lanjskih 11% te Tommy i Konzum koji su imali identično kretanje rast s 8% na 10%. U kategorijama namaza primjetno je i smanjenje prisutnosti privatnih marki trgovaca koje su u zadnjih 12 mjeseci izgubile 3% udjela te ukupno drže 12%, dok su jednako toliko porasle proizvođačke marke koje sada imaju 88% udjela u broju promocija.

Erlanda Ivić-Mandić e.ivic@focusmr.com Marko Havaši m.havasi@focusmr.com

Focus

Srpanj - Kolovoz 2016. | jatrgovac.hr

67

Namazi - TV oglašavanje naliza oglašavanja kategorija namaza (svježi namazi, voćni namazi, čokoladni namazi, paštete) provedena je na TV postajama (HTV 1, HTV 2, Nova TV, RTL, Doma TV, RTL 2), za ciljnu grupu Total 4+ koja uključuje sve pojedince u Republici Hrvatskoj starije od četiri godine (maksimalni doseg oglašavanja obuhvaća 4.090.004 potencijalnih recipijenata), koji u kućanstvu imaju barem jedan ispravan TV prijemnik. Istraživanje je metodom peoplemetera provela tvrtka AGB Nielsen istraživanje medija d.o.o. na uzorku od 2.500 pojedinaca u 810 kućanstava.

Varijable u analizi su Eq. GRP na ciljnoj grupi Total 4+. GRP je pritom zbroj rejtinga svakog individualnog spota, dok je Eq. GRP ili 30 sek GRP jednak GRP-u koji bi se ostvario kada bi duljina spota bila 30 sekundi. Bruto inve-

sticija je izračunata na temelju službenih cjenika televizijskih kuća te ne mora označavati stvarnu (neto) investiciju, dok su u izračun uključene sve vrste oglašavanja izuzev telemarketinga – TV prodaje, te samooglašavanja televizija.

Istraživanje se odnosi na period svibanj 2015. travanj 2016. u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci (MAT razdoblje). Analiza ne uključuje podatke o gledanosti za 26. veljače 2016. godine.

OSJETAN PAD DUKATA Oglašavanje kategorija namaza na televiziji je u zadnjih godinu dana ostvarilo kvantitativni rast. I dok je broj oglašivača ostao na 6, broj oglašavanih brendova porastao je sa 7 na 8, a broj predstavljenih proizvoda s 8 na 14. S druge strane, kvalitativno gledano, na međugodišnjoj razini bilježimo pad svih oglasnih parametara. Najviše je, za 16,8%, smanjen broj spotova, dok je bruto investicija u minusu za 14,1%, a Eq. GRP pokazatelj je pao za tek nešto manjih 12,1% u odnosu na

TURBULENTNA SLIKA KOD NAMAZA Na međugodišnjoj razini bilježimo pad svih oglasnih parametara pa je tako najviše, za 16,8%, smanjen broj spotova, dok je bruto investicija u minusu za 14,1%, a Eq. GRP je pao za tek nešto manjih 12,1% u odnosu na prethodnih 12 mjeseci prethodnih 12 mjeseci. milijuna kuna. Broj Uvjerljivo vodeći emitiranih spotooglašivač u va istodobno kategoriji je smanjen namaza je s lanjskih Ferrero 2.418 na udio FERRERA koji je u aktualnih U BRUTO brend Nu1.769, tella uloa pad je INVESTICIJI žio bruto zabilježio ukupne iznos od i Eq. GRP kategorije 30 milijuna pokazatelj, s kuna, dok je 3.694,19% na u prethodnih 12 3.330,96%. Na mjeseci investirao 25,4 drugom mjestu nalazi

41%

PREGLED TV OGLAŠAVANJA PREDSTAVNIKA KATEGORIJE (SVIBANJ 2015. - TRAVANJ 2016.)

Oglašivač

Brend

Vindija

Vivis

Podravka

Podravka Lino

Belje

Droga Kolinska

Dukat Ferrero

ABC

Argeta

Dukatela

Proizvod

Eq. GRP

% Eq. GRP

Broj spotova

Bruto investicija

Vivis svježi krem sir

196,85%

2,11%

81

244.555 kn

Vivis svježi krem sir čili

32,35%

0,35%

58

81.924 kn

Podravka pašteta

1.547,00%

16,56%

1.055

11.918.276 kn

Podravka pašteta - special offer

108,52%

1,16%

159

1.265.968 kn

Lino lada milk

641,33%

6,86%

409

5.151.458 kn

ABC svježi krem sir

1.396,15%

14,94%

725

8.771.702 kn

Argeta kokošja čajna pašteta

120,70%

1,29%

153

1.066.222 kn

Argeta jetrena pašteta

538,92%

5,77%

746

3.956.123 kn

Argeta pašteta sardina Adriatica

37,35%

0,40%

13

455.340 kn

Argeta - competition for a prize

124,03%

1,33%

146

1.295.470 kn

Dukatela

553,49%

5,92%

562

3.272.863 kn

Dukatela krastavci i kopar

227,24%

2,43%

384

1.945.767 kn

President

President mladi kajmak

487,57%

5,22%

568

3.635.050 kn

Nutella

Nutella Ukupno:

*analiza ne uključuje podatke o gledanosti za 26.2.2016.

68

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

3.330,96%

35,65%

1.769

30.009.108 kn

9.342,48%

100,00%

6.828

73.069.825 kn

se Podravka, koja lani nije oglašavala, a ove je godine u robne marke Podravka pašteta i Lino lada realizirala iznos bruto investicije od

18,3 milijuna kuna uz 1.623 emitirana spota te ostvareni Eq. GRP od 2.296,85%.

Trećeplasirani je Dukat koji je u televizijsku pre-

zentaciju brendova Dukatela i President višestruko umanjio ulaganje jer je bruto investicija s prošlogodišnjih 36 milijuna kuna pala na svega 8,9 milijuna kuna. Taj strmoglavi pad pratio je i broj spotova koji je kliznuo s 4.280 na 1.514 kao i Eq. GRP koji je umanjen s lanjskih 4.139,07% na 1.268,30% u zadnjih 12 mjeseci. Slijedi Belje koje je u brend ABC investiralo 8,8 milijuna kuna (primjetno manje nego lani kada je uloženo 13,9 milijuna kuna), uz istodobni rast broja emitiranih spotova sa 632 na 725, ali i pad Eq. GRP pokazatelja s 1.856,96% na 1.396,15%. Peta je Droga Kolinska (Argeta) s blagim padom bruto investicije na 6,8 milijuna kuna (lani: 8,2 milijuna kuna), te rastom broja spotova

sa 794 na 1.058 i Eq. GRP pokazatelja s 808,97% na 821,00%. Zadnju poziciju u posljednjih 12 mjeseci drži Vindija s brendom Vivis, ali uz znatno manju aktivnost od ostalih oglašivača.

Tako je varaždinska tvrtka realizirala bruto investiciju od 326 tisuća kuna koje su utrošene na emitiranje 139 spotova ostvarivši pritom Eq. GRP od 229,20%. Kao i Podravka, ni Vindija nije bila prisutna u TV oglašavanju u prethodnih 12 mjeseci kada su na televiziji nastupili Hermes International i Sardina koji, pak, nisu oglašavali u zadnjih 12 mjeseci.

Franciska Perković franciska.perkovic@nielsen.com Junior Client Executive

AGB Nielsen

Srpanj - Kolovoz 2016. | jatrgovac.hr

69

Logistika - Vijesti DAMIR MARTINOVIĆ NOVI PROKURIST TVRTKE GEBRÜDER WEISS

O

dlukom Nadzornog odbora, Damir Martinović imenovan je prokuristom tvrtke Gebrüder Weiss Hrvatska. Martinović je diplomirao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu (podružnica Karlovac). Karijeru u Gebrüder Weiss-u započeo je 2000. godine kao voditelj poslovnice u Karlovcu, da bi napredovao na poziciju voditelja odjela FTL u Zagrebu.

MESAROLI LOGISTIKA ŠIRI FLOTU TEGLJAČA

Ekološka inovacija

P

ovodom početka poslovanja na hrvatskom tržištu, Mesaroli logistika d.o.o. odlučila je proširiti svoj vozni park kupovinom 110 najnovijih modela Volvo FH tegljača. Mesaroli logistika hrvatsko je poduzeće osnovano 2012. godine. U većinskom je vlasništvu kompanije Mesaroli logistica spa koja je osnovana pedesetih godina prošlog stoljeća od strane obitelji Mesaroli te danas posjeduje više od 150 vozila kojima prevozi lako kvarljivu i temperaturno kontroliranu robu diljem Europe. Sjedište Mesaroli logistike d.o.o. nalazi se u Kanfanaru u Istri.

DOSTAVA ROBE PO MJERI PRIRODE B

ritanski trgovački lanac Sainsbury’s postao je prva kompanija koja će početi testiranje rashladnih kamiona za komercijalnu dostavu, koji se hlade motorima na tekući dušik. Iz Sainsbury’sa su poručili da počinje tromjesečnu test fazu korištenja tehnologije Dearman. Ova tehnologija koristi tekući dušik kao pokretačku snagu motora namijenjenih hlađenju, koji su do sada bili pokretani dizel gorivima. Iako ove kamione i dalje pokreće dizel gorivo, očekuje se da će upotreba tekućeg dušika za hlađenje donijeti značajno smanjene emisije štetnih

MILŠPED POVEĆAVA SKLADIŠNE KAPACITETE

L

ogistička tvrtka Milšped od srpnja proširuje svoje skladišne kapacitete na lokaciji u Krnješevcima u Srbiji za čak 8.500 četvornih metara.

Skladište je projektirano za Fashion klijente, s LED rasvjetom, sprinkler sustavom, video nadzorom, PP dojavom i kontrolom pristupa. Moderno skladište visine 14 metara s devet pretovarnih rampi, 10.200 paletnih mjesta i 20.000 poličnih mjesta, uz primjenu suvremene skladišne opreme i mehanizacije, omogućit će dodatno povećanje stupnja servisiranja Milšpedovih Fashion klijenata. Na ovaj način Milšped centralizira asortiman Fashion klijenata, pri čemu centralno skladište postaje jedno od najvećih u Srbiji.

70

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

Od 2012. godine do imenovanja na mjesto prokurista radio je kao voditelj Internacionalnih transporta. Tijekom gotovo 16 godina rada u Gebrüder Weissu, Martinović je sudjelovao u značajnim projektima unaprjeđenja i razvoja poslovanja pojedinih odjela te vođenja ključnih kupaca, a značajnu ulogu imat će i u budućim projektima tvrtke.

plinova. Prema izvještaju kompanije Dearman, koja je konstruirala ovu tehnologiju, očekuje se da će tijekom probe ovaj kamion uštedjeti 1,6 tona ugljikovog dioksida, kao i 37 kg dušikovog oksida.

Transportni rashladni kamioni na ulicama Londona ispuštaju 49 tisuća tona ugljikovog dioksida i 22 tone čestica svake godine. Prema procjenama kompanije Dearman, kada bi se svi rashladni kamioni zamijenili onima koji imaju ugrađene motore na tekući dušik, efekt bi bio jednak uklanjanju čak 327.000 dizel automobila s ulica Londona.

SURADNJA KOMPANIJA TRANSFERA I EY Kompanija Transfera ostvarila još jednu novu suradnju, ovog puta s kompanijom Ernst&Young, potpisivanjem trogodišnjeg ugovora o obavljanju revizorskih usluga.

Podrška EY-a doprinijet će provjeri samih internih procesa u kompaniji te će na već postojeće pravilnike i računovodstvenu politiku realizirati dodatnu provjeru u cilju transparentnosti i točnosti financijskih izvještaja Transfera kompanije.

Samo najbolje, Frankopan Nekretnine.

Ilica 1a, Zagreb tel: +385 1 4881 940 www.frankopan-nekretnine.com info@ilica1.hr Srpanj - Kolovoz 2016. | jatrgovac.hr

71

Upravljanje nabavom

ALAT DIREKTNOG PROFITA Služba prodaje je po defaultu zadužena za ostvarivanje prihoda, no važno je primijetiti da Prodaja samo daje mogućnost ostvarivanja profita. Nasuprot Prodaji, Nabava direktno donosi profit u trenutku ostvarenja uštede

P

rodavača je u prodaji lako ocijeniti i nagraditi. Što više proda, to ga se više nagradi. Za nabavljača isto pravilo “što više kupi, to ćemo ga više nagraditi” ne vrijedi. Vrijedi li suprotno? Što manje nabavi, to je nagrada veća?!

U današnje vrijeme kada se u tvrtkama ocjenjuju procesi, kupci, dobavljači i vlastiti prodavači, ocjenjivanje nabavljača i cjelokupne službe nabave zahtijeva jednako ozbiljan pristup. Mjerenje rada zaposlenika u nabavi potrebno je kako bismo mogli usporediti njihove rezultate i napore u uzastopnim vremenskim intervalima pa stoga pravovremeno intervenirati raznim poboljšanjima. Ipak, mjerenje samo jedne njihove aktivnosti neće nam odraziti pravo stanje. Na primjer, možemo zbrajati koliko je natječaja netko u službi nabave odradio, no to nije odraz stvarnih rezultata rada jer postoje mali i kratkotrajni natječaji, kao i dugotrajni i komplicirani.

Broj sklopljenih ugovora također nije mjerilo zbog istog razloga. Ključni pokazatelji uspješnosti (KPI prema originalu na engleskom jeziku) svakako je meritorni alat, no većina tvrtki smatra uvođenje KPIa za ocjenjivanje nabave nepotrebnom gnjavažom.

Ipak, postoji jedan kriterij ocjene rada cijele službe nabave, kao i ponaosob svakog nabavljača koji je vrlo reprezentativan, a lako ga je uvesti kao instrument ocjenjivanja. Kao glavni pokazatelj timske i pojedinačne uspješnosti nameću se uštede.

postupaka obračuna ušteda. Ponekad se u istom poduzeću, ali u raznim odjelima uštede istovremeno računaju na različite načine. Moderna Nabava izračun uštede prilagođava vrsti nabavnih kategorija, ali i drugim okolnostima. Ušteda se računa po završetku natječaja, odnosno po ovjeri ugovora ili narudžbenice.

Ukoliko u ugovoru nije određena količina ili su drugi uvjeti promjenjivi za vrijeme trajanja ugovora, ušteda se računa po završetku kalendarske godine kada su konačno poznati svi podaci. Ako je ugovor sklopljen na neodređeno vrijeme, u praksi uštedu pripisujemo svakoj od narednih pet godina. Prije no ZASLUŽENO PRIZNANJE ZA NABAVU što počnemo računati uštede, potrebno je Služba prodaje je po defaultu zadužena za odrediti osnovicu. Najčešći je način usporedostvarivanje prihoda, no važno je primijetiti ba najniže jedinične cijene iz prvog kruga glavni pokazatelj da Prodaja samo daje mogućnost ostvariprikupljanja ponuda s krajnjom, ugovoreTIMSKE i vanja profita. Nasuprot Prodaji, Nabava nom cijenom. Razliku množimo s ugodirektno donosi profit u trenutku ostvarenja vorenom količinom, odnosno isporučenim POJEDINAČNE uštede. Smanjenje troškova kao rezultat količinama do kraja godine. U nekim se tvrtuspješnosti nabavnog procesa ima u punom, 100%-nom kama obračunava razlika između tržišnih ciiznosu učinak na profit. Stoga je služba nabave jena i ugovorene cijene. Kao tržišna cijena uzima posljednjih godina počela dobivati odavno zasluženo se srednja vrijednost svih ponuda u prvom krugu priznanje u većini kompanija. Kako se Nabava u natječaja. Dok se u službi nabave ušteda računala na posljednjem desetljeću transformira iz podrške upravo opisani način, služba zadužena za izgradnju ostalim odjelima u poslovnu funkciju to se mjerenje novih trgovina je uštedu izračunala kao razliku iznosa i izračun ušteda unaprjeđuje. Uštede su svakako odobrenog budžeta i ugovorene cijene. Osnovica mjerljiv rezultat rada Nabave, a svjedoci smo različitih može biti i benchmark. Benchmarkom ćemo se

UŠTEDE

72

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

poslužiti kada želimo izračunati uštede za robu kojoj se nabavna cijena često mijenja ili se nabavlja lokalno po različitim cijenama. Određuje se sezonskim ili prošlogodišnjim prosjekom cijena u jednoj kategoriji.

Ovo najbolje objašnjavaju sljedeći primjeri: Prvi primjer: Jedan trgovački lanac je svake godine otvarao nove prodavaonice. Katkad je gradio iz temelja, a ponekad uređivao interijer u već izgrađenom objektu. Površine prodavaonica su bile različite, a mogle su se svrstati u jedan od razreda: A) do 100 m2; B) od 101 – 300 m2 i C) više od 300 m2. Neke je prodavaonice trebalo: 1) izgraditi; 2) neke urediti izvana i iznutra; a na nekima 3) izvesti jednostavne zahvate unutarnjeg uređenja. Svaki građevinski zahvat unutar godine dana spada u jedan od razreda po ova dva kriterija.

Uređenje izvana i iznutra za površinu do 100 m2 je spadalo u razred A2. Izračunom prosjeka cijene radova unutar svakog razreda dobivena je cijena uređenja po kvadratnom metru za svaki razred. Izabrana je bazna godina i to je nazvano benchmarkom. Sada, nakon svakog sklopljenog ugovora cijena kvadratnog metra uspoređuje se s benchmarkom odgovarajućeg razreda. Razliku zovemo uštedom.

Drugi primjer: Dućan nabavlja svježe voće. Nabavne se cijene voća često mijenjaju čak na tjednoj osnovi. U kolone tablice ćemo uvrstiti nazive artikla, npr: lubenica, dinja, nektarina. U redove ćemo uvrstiti tjedan u godini. Ispod lubenica će stajati umnožak jedinične cijene i kupljenih količina po tjednima od 24. (od 13 – 19. lipnja) do 38. tjedna (od 19 – 25. rujna). Zbrojimo li sve umnoške u koloni Lubenice i podijelimo s ukupnom nabavnom količinom u promatranom razdoblju dobit ćemo prosječnu cijenu po kilogramu. To nam je benchmark za lubenice. Napravimo isti postupak za ostale kolone. Uštedu ćemo izračunati tako da ćemo od benchmarka oduzeti vrijednost upravo nabavljene količine. Trebamo li benchmark za cijelu kategoriju voće, zbrojit ćemo cijene po kilogramu za sve promatrano voće i podijeliti s brojem kolona.

OTKRIJTE SKRIVENE UŠTEDE Dobra strana benchmarka je što ga možemo izračunati na osnovu povijesnih podataka pa tako možemo za osnovicu uzeti prošlu godinu, a ne čekati završetak ovogodišnje sezone. Također, u vrijednost nabavljene robe možemo uračunati i trošak, recimo transporta, pa tako uspoređivati vrijednosti nabave i relativne uštede između kontinentalnog dijela i otoka. Postoje situacije kada se unatoč postignutoj nižoj cijeni jednog ponuđača, korisnik ili vlasnik budžeta odlučuje za nešto skupljeg ponuđača zbog kvalitativnih ili strateških razloga. Razlika do najniže, a neprihvaćene ponude zove se Izgubljena prilika (Opportunity loss). Na taj ćemo način vrednovati napor nabavljača jer je postigao najpovoljnije uvjete, iako je ugovor sklopljen sa skupljim dobavljačem. Like to like uštedom nazvat ćemo uštedu kada se od istog ili drugog dobavljača nabavlja oprema ili roba različite tehničke specifikacije, ali iste funkcionalnosti.

Nabava se u posljednjem desetljeću transformira iz podrške ostalim odjelima u poslovnu funkciju Zahvaljujući planiranju budžetskih stavki nabavnih kategorija možemo planirati i uštede

Moramo spomenuti skrivene uštede koje je moguće otkriti u većoj ili manjoj mjeri. Lakše otkrivanje demonstrira sljedeći primjer iz poslovne prakse: Tvrtka sklapa ugovor s autopraonicom koja odvozi i dovozi službene aute s pranja na lokaciju korisnika. Korisnik ne gubi vrijeme čekajući na red i dok se automobil opere. Na prvi bi pogled uštedom nazvali samo razliku najniže cijene pranja iz prvog kruga i ugovorene cijene. No, veću uštedu predstavlja vrijednost radnih sati korisnika koje je proveo na svom radnom mjestu, a ne čekajući u autopraoni. Kako bi se otkrile skrivene uštede, od nabavljača se traži detaljno poznavanje načina manipuliranja robom i materijalima te poznavanje radnih procesa.

DVA TIPA POSLOVNIH UŠTEDA Spomenuli bismo sve češću praksu razdvajanja ušteda na dva tipa. Uštedu koja je stvorena na natječaju za robu/usluge/radove koji nisu bili ranije ugovoreni zovemo Cost avoidance. Cost reduction se koristi za prikaz ušteda koje nastaju kao rezultat natječajnog procesa za ranije ugovorene isporuke, a natječaj organiziramo zbog prestanka važenja postojećeg ugovora. Postoje i negativne uštede.

Evidentiraju se u kompanijama koje izrađuju planove ušteda te kada nabavljači imaju propisan iznos ušteda koje moraju postići u tijeku godine.

Negativne uštede se evidentiraju ukoliko je cijena u novom ugovoru viša od cijene u ugovoru koji je istekao. Svaka služba nabave može odrediti koji joj načini bilježenja ušteda najviše odgovaraju.

No, principi su isti prilikom tih determiniranja.

Potrebno je odrediti koji način izračuna je optimalan za svaku grupu nabavnih kategorija. Izuzetno je važno paziti da je taj način moguće primjenjivati tijekom više godina kako bi se mogle uspoređivati postignute uštede i pratiti njihov trend razvoja ili opadanja. Najčešći način prikazivanja i računanja ušteda odvija se preko Excela. Ipak, sve više tvrtki razvija svoje aplikacije za izračun i prikazivanje ušteda. Takve se aplikacije koriste u sredinama u kojima je služba nabave organizirana na grupnoj i lokalnoj razini te koje posvećuju punu pažnju uštedama i izvješćivanju o njima.

Na kraju možemo zaključiti da zahvaljujući planiranju budžetskih stavki nabavnih kategorija možemo planirati i uštede. S obzirom da su poduzeća sve više svjesna da ušteda direktno stvara profit, izrada plana ušteda bit će uskoro nezaobilazan zadatak u svakoj službi nabave.

Boris Vulić

Institut za menadžment borisvulic1@gmail.com

Srpanj - Kolovoz 2016. | jatrgovac.hr

73

Profil kompanije

BELJE d.d.

Tijekom 2016. godine tržišna cijena dionice Belja nastavila se kretati silaznom putanjom uz pad vrijednosti od 24%. Prosječni dnevni burzovni promet dionicom tijekom ove godine iznosio je 30 tisuća kuna

B

elje, dioničko društvo za prehrambenu industriju i poljoprivrednu proizvodnju sa sjedištem u Dardi, proizvodnjom hrane bavi se već više od tri stoljeća, a od početka 2005. godine u sastavu je Agrokor koncerna, najvećeg proizvođača hrane u ovom dijelu Europe. Vlastite farme i oranice osnova su poljoprivredne proizvodnje u Belju. Prirodne sirovine kontroliranog podrijetla iz vlastitog uzgoja pretaču se u poznate proizvode prehrambene industrije Belja. Objekti tvrtke locirani su na području

74

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

jugu baranjske regije, organizirao na zapadnoeuropski način.

Posjed je imao upravitelja, a sjedište i uprava su smješteni u mjesto Bilje prema čijem je mađarskom nazivu (Bellye) PREBOGATA POVIJEST posjed dobio ime Belje. U to Počeci Belja sežu u davnu vrijeme posjedu Belje pri1697. godinu kada je padaju mnoga sela koja princ Eugen Savojski se obnavljaju i naseljaGODINA za svoje brojne vojne vaju novim stanovniciuspjehe, osobito za ma sa zapada. Nakon počeci BELJA kao pobjedu nad Turcima smrti prvog posjednika posjeda princa kod Sente, od austrijprinca Eugena, viteza EUGENA skog cara Leopolda I općepriznatog u Europi kao nagradu dobio lijep, (Beč, 21. travnja 1736.), SAVOJSKOG ali devastiran posjed u južposjed je pripao kraljici Elinoj Baranji. Eugen Savojski je zabeti od koje ga je naslijedila dobiveni posjed, smješten u sukraljica Marija Terezija, a njime toku rijeka Dunava i Drave, na je upravljala Bečka komora sve

cijele Baranje, a više od 20.000 ha obradivih površina, brojne farme i industrijska postrojenja kao i 2.000 zaposlenih pokazatelji su veličine i snage Belja.

1697.

do 1775. godine. Marija Terezija 1780. poklanja beljski posjed svojoj kćeri Mariji Kristini i njenom mužu Albertu, a 1825. godine prelazi u ruke nadvojvode Karla Ljudevita koji ga je proglasio neotuđivim imanjem – majoratom. U vrijeme kada u Europi dolazi do ukidanja feudalnog uređenja i velikih promjena u društvenim i gospodarskim odnosima beljski posjed preuzima nadvojvoda Albrecht, nasljednik Karla Ljudevita. Uspješan razvoj bilježi se tijekom cijelog 19. stoljeća, a 1911. godine u sklopu Belja osnivaju se poljoprivredno-prerađivački kapaciteti za preradu poljoprivrednih proizvoda Tvornica šećera u Branjinom Vrhu i Tvornica mliječnih proizvoda u Belom Manastiru.

Tvornica mliječnih proizvoda bila je u to vrijeme jedna od najmodernijih tvornica za preradu mlijeka s dnevnim kapacitetom većim od 22.000 litara mlijeka. U sklopu Tvornice mliječnih proizvoda sagrađena je klaonica s tvornicom salame zbog toga što je za obje proizvodnje potrebno hlađenje koje je zajednički sagrađeno i korišteno u proizvodnjama mlijeka i mesa. Iste godine sagrađen je i novi mlin u Belom Manastiru kapaciteta 24 tone na dan.

Potom je 1921. godine donesen zakon kojim se Belje proglašava državnim vlasništvom. Nakon II. svjetskog rata, Belje je bilo opustošeno i razoreno tako da su nakon oslobođenja Baranje uloženi veliki napori za obnovu proizvodnje. Belje mijenja različite organizacijske oblike, a od 1953. godine organizira se kao prvo društveno gospodarstvo kombinatskog tipa na ovim prostorima: Poljoprivredno-industrijski kombinat Belje.

U tom razdoblju izgrađuje se Mesokombinat s ciljem da se stočarska proizvodnja što više finalizira i što je moguće više izvozi. Rekonstruirana je mljekara u Belom Manastiru, a strojarska radionica 1955. prerasta u Tvornicu poljoprivred-

nih strojeva. Na Belju je 1980. sagrađen sustav za navodnjavanje, došlo je do prilagodbe strukture sjetve sukladno potrebama kombinata, a glavne ratarske kulture su pšenica, kukuruz i šećerna repa. U to vrijeme sagrađen je pogon za sušenje i doradu sjemenskog kukuruza s tim da je najveći dio proizvodnje bio namijenjen izvozu. U stočarskom dijelu proizvodnje značajna je gradnja moderne farme mliječnih krava u Popovcu (1984.) kapaciteta 938 grla sa slobodnim načinom držanja. Prehrambena industrija Belja započela je proizvodnju svježih krem sireva pod imenom ABC. Početkom 90-ih dolazi do velikih demokratskih promjena, vojne agresije te okupacije Baranje i Belja. U razdoblju od 1991. do 1998. godine nije se ulagalo u gospodarstvo, zapuštena su polja, obustavljena je proizvodnja u mnogim industrijskim pogonima, uništen je stočni fond te su devastirane kuće i objekti Belja.

Baranja je 1998. godine reintegrirana u hrvatsku državu, što je označilo početak obnove i povratka tijekom kojeg Belje ulaže velike napore za osposobljavanje proizvodnje.

POTVRĐENA KVALITETA Ulaskom u sastav Agrokor koncerna 21. ožujka 2005. Belje gradi svoju budućnost unutar najvećeg proizvođača hrane u ovom dijelu Europe, a s uvođenjem najsuvremenijih svjetskih tehnologija istovremeno prati trend proizvodnje zdrave hrane, ekološke standarde i potpuno je orijentirano tržištu. Zaštita okoliša i očuvanje biološke ravnoteže, usklađen odnos biljne proizvodnje i stočarstva osnovna su načela poljoprivredne proizvodnje u Belju. Stalno unapređenje kvalitete i poslovanja radi ostvarenja dugoročne strategije potvrđeno je i implementacijom sustava upravljanja: ISO 14001:2004 - sustav upravljanja okolišem, ISO 9001:2008 - sustav uprav-

BILANCA (U TISUĆAMA KUNA)

31.3.2016. kons.

AKTIVA A) DUGOTRAJNA IMOVINA

2.293.419

1. Nematerijalna imovina

19.988

2. Materijalna imovina

2.211.210

3. Dugotrajna financijska imovina

62.203

4. Dugoročna potraživanja

17

B) KRATKOTRAJNA IMOVINA

1.413.120

1. Zalihe

1.061.091

2. Kratkoročna potraživanja

320.117

3. Kratkotrajna financijska imovina

31.348

4. Novac u banci i blagajni

564

C) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI

5.122

D) GUBITAK IZNAD KAPITALA

0

E) UKUPNO AKTIVA

3.711.661

F) IZVANBILANČNI ZAPISI

0 PASIVA

A) KAPITAL I REZERVE

2.024.501

1. Temeljni (upisani) kapital

1.828.619

C) DUGOROČNE OBVEZE

104.932

D) KRATKOROČNE OBVEZE

1.573.104

E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJA KAPITAL I REZERVE PRIPISANO IMATELJIMA KAPITALA MATICE RDIG (U TISUĆAMA KUNA)

4.631 2.024.501 31.3.2016. kons.

A) POSLOVNI PRIHODI

343.425

1. Prihodi od prodaje

332.466

2. Ostali poslovni prihodi

10.959

B) POSLOVNI RASHODI

284.666

1. Neto smanjenje vrijednosti zaliha

-56.178

2. Materijalni troškovi

257.633

3. Troškovi osoblja

37.014

4. Amortizacija

29.266

5. Vrijednosno usklađivanje i rezerviranja

1.548

6. Ostali poslovni rashodi i troškovi

15.383

OPERATIVNA DOBIT

58.759

C) FINANCIJSKI PRIHODI

1.185

D) FINANCIJSKI RASHODI

18.600

NETO FINANCIJSKI RASHODI

17.414

E) IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI

0

F) IZVANREDNI - OSTALI RASHODI

0

G) UKUPNI PRIHODI

344.610

H) UKUPNI RASHODI

303.265

I) DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA

41.345

J) POREZ NA DOBIT

0

K) DOBIT RAZDOBLJA

41.345

L) DOBIT PRIPISANA IMATELJIMA KAPITALA MATICE

41.345

Srpanj - Kolovoz 2016. | jatrgovac.hr

75

Profil kompanije POKAZATELJI POSLOVANJA*

POSLJEDNJA 4 KVARTALA

31.12.2015.

Prihodi od prodaje

1.543,34

1.531,55

Poslovni prihodi

1.678,97

1.670,15

EBIT

41,17

38,70

Neto dobit

-69,82

-95,77

EBITDA

159,66

154,51

Operativni novčani tijek

518,98

587,85

Slobodni novčani tijek

468,28

537,31

Kapital i rezerve

2.024,50

1.984,21

Aktiva

3.711,66

3.692,05

Broj zaposlenih

1.745

1.642 *iznosi u milijunima kuna

DIVIDENDA

2015.

2014.

Iznos

0,00

0,00

Dividendni prinos

0,00%

0,00%

Referentna cijena

19,00

19,00

ljanja kvalitetom, OHSAS 18001:2007 - sustav zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, HACCP sustav - sustav analiza opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka te GLOBALGAP - sustav kontrole sigurnosti i kvalitete u poljoprivrednoj proizvodnji.

Primjenom ovih poslovnih normi Belje danas pokazuje svoju usmjerenost kvaliteti kao i razinu ekološke osviještenosti i odlučnost za dosljednu primjenu i provođenje ekološke korporativne kulture i načela održivog razvitka. Uređenjem, korištenjem i ulaganjem u poljoprivredne površine, tvrtka ostvaruje pozitivne društvene ciljeve potičući i razvoj regije u različitim područjima djelatnosti. Kontroliranom proizvod-

njom sirovina na vlastitim oranicama proizvodi se kvalitetna stočna hrana koja je baza za stočarsku proizvodnju na farmama. Stalni sustavi kontrole kvalitete jamče vrhunsko meso i mlijeko s beljskih farmi od kojih nastaju poznati proizvodi prehrambene industrije Belja (brašno, sirevi, suhomesnati proizvodi, vino) čime se postiže sljedivost proizvodnje od polja do potrošačevog stola.

GLAVNA OBILJEŽJA POSLOVANJA Belje je s 18.600 ha površine lider ratarske proizvodnje, a većina zasijanih kultura koristi se za potrebe vlastitih stočarskih farmi i industrije. Belje u ratarstvu proizvodi pšenicu, ječam, uljanu repicu, suncokret, soju, BELJE D.D. - TRŽIŠNI PODACI

VLASNIK/NOSITELJ RAČUNA / SUOVLAŠTENIK/IMATELJ VP REDOVNE DIONICE - SERIJA A

STANJE

[%]

1.

Agrokor d.d.

4.150.039

50,51

2.

Agram Invest d.d.

332.340

4,05

3.

Croatia banka d.d.

263.500

3,21

4.

Vaba d.d. Banka Varaždin

233.671

2,84

5.

Jadransko osiguranje d.d.

228.500

2,78

6.

Fond za financiranje razgradnje

181.850

2,21

7.

Euroherc osiguranje

160.537

1,95

8.

Erste banka

83.201

1,01

9.

CERP RH

76.433

0,93

10.

PBZ d.d.

72.165

0,88

5.782.236

70,37

Ukupno:

Prema važećim podacima SKDD-a za uredovni dan 28.6.2016.

PERFORMANS REDOVNE DIONICE U ODNOSU NA INDEKS

76

Datum

CROBEX

BLJE-R-A

2.1.2012.

1.746,71

85,00

31.12.2012.

1.740,39

70,50

Promjena %

-0,36%

-17,06%

2.1.2013.

1.763,45

72,20

31.12.2013.

1.794,28

55,09

Promjena %

1,75%

-23,70%

2.1.2014.

1.804,55

55,60

31.12.2014.

1.745,44

34,20

Promjena %

-3,28%

-38,49%

2.1.2015.

1.740,16

34,78

31.12.2015.

1.673,62

24,66

Promjena %

-3,82%

-29,10%

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

U proizvodnji brašna, sireva, suhomesnatih proizvoda i vina Belje postiže sljedivost proizvodnje od polja do stola Agrokor predstavlja 82,37% vlasničke strukture, dok sljedeći dioničar, Koncern Agram, kontrolira 9,83% temeljnog kapitala

Cijena dionice za izračun (kn)

19,00

Broj dionica (serija A)

8.215.487

Broj dionica (serija B)

37.500.000

Tržišna kapitalizacija (tisuća kn)

868.594,00

VLASNIK/NOSITELJ RAČUNA / SUOVLAŠTENIK/IMATELJ VP REDOVNE DIONICE - SERIJA B

STANJE

[%]

1.

Agrokor d.d.

33.507.000

89,35

2.

Agram Life osiguranje d.d.

2.130.261

5,68

3.

Euroherc osiguranje

1.146.575

3,06

4.

Jadransko osiguranje d.d.

456.433

1,22

5.

Strukturiranja d.o.o.

218.814

0,58

6.

Agram Invest d.d.

40.917

0,11

37.500.000

100,00

Ukupno:

Prema važećim podacima SKDD-a za uredovni dan 28.6.2016.

PROFITABILNOST

POSLJEDNJA 4 KVARTALA

31.12.2015.

ROE

-1,80%

-3,15%

ROA

-0,98%

-1,72%

EBIT marža

2,45%

2,32%

EBITDA marža

9,51%

9,25%

NETO PROFITNA MARŽA

-2,17%

-3,72%

PROMJENE KAPITALA (U TISUĆAMA KUNA)

31.3.2016. kons.

TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL

1.828.619

REVALORIZACIJA DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE

419.727

KAPITAL I REZERVE PRIPISANO IMATELJIMA KAPITALA MATICE

2.024.501

NOVČANI TIJEK (U TISUĆAMA KUNA)

31.3.2016. kons.

NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

-143.722

NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

30.125

Primici od prodaje materijalne i nematerijalne imovine

36

Izdaci za kupnju materijalne i nematerijalne imovine

10.760

NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

113.117

ZADUŽENOST

POSLJEDNJA 4 KVARTALA

31.12.2015.

Dug/kapital

82,89%

82,58%

LIKVIDNOST

POSLJEDNJA 4 KVARTALA

31.12.2015.

Koeficijent tekuće likvidnosti

0,90

0,86

Novac po dionici

0,70

1,56

kukuruz, konzumni grašak i šećernu repu. U industrijskom segmentu, realizacija PC Baranjke u 2015. iznosila je 1.046 tona trajnih proizvoda odnosno 51,66 milijuna kuna prihoda.

PC Mlin u Križevcima zadržao je proizvodnju meljave, a realizirano je 29,97 tisuća tona kukuruznih proizvoda čija je vrijednost iznosila 34,12 milijuna kuna. Tvornica mliječnih proizvoda realizirala je 9,81 tona, što se odnosi na proizvodnju mliječnih sireva, sirnih namaza, polutvrdog i mladog sira. Belje u okviru PC Tvornice stočne hrane proizvodi stočnu hranu za potrebe beljskih farmi te za potrebe tvrtki VUPIK d.d. i PIK Vinkovci te kooperanata i

Promet i kretanje cijene dionice BLJE-R-A 1.1.2012. – 28.6.2016.

100,00

9.000.000

90,00

8.000.000

80,00

7.000.000

70,00

Cijena

6.000.000

Promet

10.000.000

60,00

5.000.000

50,00

4.000.000

40,00

3.000.000

30,00

2.000.000

20,00

1.000.000

10,00

0 2.1.

2012.

0,00 10.5.

2012.

19.9.

2012.

31.1.

2013.

12.6.

2013.

22.10. 5.3.

2013. 2014.

15.7.

2014.

20.11.

2014.

1.4.

2015.

18.8.

2015.

23.12.

2015.

11.5.

2016.

eksternih kupaca. Dovršetkom izgradnje svih svinjogojskih farmi Belja, prodaja tovnih svinja u PC Svinjogojstvu povećana je na 30,69 tisuća tona odnosno uprihodovano je 268,68 milijuna kuna. Prodaja tovne junadi iznosila je 9,4 tisuća tona, a ukupni prihodi 151 milijun kuna. U sklopu PC Mliječno govedarstvo proizvedeno je 35,8 milijuna litara domaćeg mlijeka, dok su PC Vinski podrumi realizirali 2,8 milijuna litara vina odnosno 39 milijuna kuna prihoda.

Temeljni kapital kompanije podijeljen je u dvije serije redovnih dionica identičnih karakteristika i prava te ih treba promatrati zbrojno čime vodećih 10 dioničara kontrolira 92,68% temeljnog kapitala kompanije.

Prema javno dostupnim podacima, sustav Agrokor predstavlja 82,37% vlasničke strukture, dok sljedeći dioničar, Koncern Agram (kroz više članica), kontrolira 9,83% temeljnog kapitala. Dioničari izvan vodećih 10 ukupno posjeduju 2,43 milijuna dionica ili 5,32% temeljnog kapitala kompanije. Tijekom 2016. godine tržišna cijena dionice nastavila se kretati silaznom putanjom uz pad vrijednosti od 24%. Prosječni dnevni burzovni promet dionicom tijekom 2016. godine iznosi 30 tisuća kuna.

Napomena Navedene informacije su dane u svrhu općeg informiranja, nisu preporuka za kupnju ili prodaju te ne mogu biti zamjena za neovisan financijski savjet niti se njihovim objavljivanjem stvara bilo kakva obveza za investicijsko društvo Credos d.o.o. Credos d.o.o. ne prihvaća odgovornost za bilo kakvu štetu nastalu uporabom informacija i cijena iz ovog materijala, niti jamči za njihovu cjelovitost i točnost. Izvor informacija su javno objavljeni podaci na web stranicama Zagrebačke burze te korporativnim web stranicama promatranih kompanija.

Odjel analize credos@credos.hr

Credos Srpanj - Kolovoz 2016. | jatrgovac.hr

77

Iz regije SLOVAČKI ECO-INVEST ŽELI PREUZETI PALOMU

N

akon povlačenja poljskog financijskog fonda Abris Capital slovensku Palomu želi preuzeti slovački Eco-Invest, piše ljubljanski Dnevnik. Umjesto prošle godine određenog minimalnog iznosa za dokapitalizaciju Palome od 15 milijuna eura Eco-Invest (u Bosni i Hercegovini je većinski vlasnik banjalučkog

INA VEĆINSKI VLASNIK ENERGOPETROLA INA i mađarski Mol potpisali su Ugovor o stjecanju dionica Energopetrola, kojim je INA preuzela od Mola 33,5 posto dionica naftne kompanije iz BiH. Ovom transakcijom INA je povećala svoj vlasnički udio u Energopetrolu na 67 posto, postavši tako većinski vlasnik kompanije čiji će financijski rezultati biti konsolidirani u rezultate INA Grupe.

SHP Celexa) za Palomu nudi više od 18 milijuna eura svježeg kapitala. Dokapitalizaciju bi slijedio otkup dionica. Slovaci za dionicu nude 4,01 eura, dok je u ponudi Abris Capitala iznosila 3,3 eura. Štoviše, nedavno je Eco-Invest najavio dodatnih 70 milijuna ulaganja i stvaranje 200 novih radnih mjesta.

Konsolidacija poslovanja

HEINEKEN SPOJIO LAŠKO I UNION U JEDNU KOMPANIJU

MERCATOR PRODAO ODJEL TEKSTILA I PARFUMERIJE

P

ivovarna Laško i Pivovarna Union službeno su postale Pivovarna Laško Union, sa sjedištem u Ljubljani, a umjesto dioničarskoga društva tvrtka je postala društvo s ograničenom odgovornošću, odlučila je skupština Pivovarne Laško početkom srpnja. Temeljni kapital novoga d.o.o.-a je 36,5 milijuna eura, a zbog spajanja neće biti ukinut nijedan proizvodni program.

Obje pivovare će i nadalje sačuvati svoje pivo i puniti vodu. Jedina razlika je u tome što će se

sada Laško pivo voziti na punjenje u Union.

Heineken je prošle godine postao 51-postotni vlasnik Laško grupe, a potom je ove godine kupio preostale dionice te tvrtke. Kupovinom su se Pivovarna Laško i Union spasile velikih financijskih opterećenja jer je Heineken bankama otplatio 185 milijuna eura njihova duga. Novi vlasnik je povezao proizvodnju na obje lokacije i racionalizirao poslovanje oba poduzeća zbog čega je broj zaposlenih smanjen s 800 na 670.

AGRANA ZAINTERESIRANA ZA SUNOKO

M

ercator je prodao svoj odjel za trgovinu tekstilom i parfumerije Modiana poduzeću Montecristo Holding Slovenija, čiji su suvlasnici tvrtka Emkay Investments iz Hong Konga i poduzetnik Goran Kristan, objavio je trgovački lanac u vlasništvu Agrokora.

Prodaja je dio poslovne strategije Mercatora kojom se koncentrira na svoju osnovnu djelatnost, a kupac će u vlasništvo preuzeti i poznatu ljubljansku robnu kuću Maximarket.

Kupoprodajni sporazum, čija vrijednost nije objavljena, uz Modianu uključuje i brendove Maxi i Modna hiša Maribor, te parfumerije Beautique. U Sloveniji Modiana ima 47 trgovina, u Hrvatskoj 22, a po 13 trgovina ima u Bosni i Hercegovini i Srbiji.

78

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

A

ustrijski koncern za proizvodnju šećera, škroba i voća Agrana namjerava preuzeti većinski dio srpskog proizvođača šećera Sunoko.

S vlasnicima kompanije Sunoko, Agri Europe Cyprus, potpisano je pismo o namjerama s ciljem postizanja dogovora oko preuzimanja većinskog udjela. U segmentu šećera Agrana je prisutna, pored Austrije, u Bosni i Hercegovini, Rumunjskoj, Slovačkoj, Češkoj i Mađarskoj.

OTVOREN NOVI FIS CENTAR U DOBOJU Kompanija FIS iz Viteza intenzivno širi lanac svojih prodajnih objekata te su, nakon nedavnog otvaranja prodajnog centra u Mostaru, otvorili i 15. prodajni objekt u Doboju. U suvremeno opremljenom prodajnom centru, na više od 7.000 m2 izložbenog i prodajnog prostora, FIS je kupcima ponudio asortiman robe široke potrošnje s više od 250.000 artikala.

Promo

INOVACIJA KREIRA POTRAŽNJU

Najbolji primjer uspješnog upravljanja kategorijom mliječnih proizvoda je lansiranje Dukatosa koje je dovelo do stvaranja nove kategorije veličine 1300 tona, vrijedne 35 milijuna kuna, u kojoj djeluje šest proizvođača te nekoliko privatnih robnih marki

T

ržište mlijeka, mliječnih proizvoda i sireva danas funkcionira u bitno kompleksnijim i težim uvjetima, dok ključne kategorije s velikim udjelima u volumenu nose znatno manju vrijednost negoli je to bilo primjerice pretkrizne 2008. godine.

Prisiljeni smo prilagođavati i optimizirati svoje poslovanje promijenjenim tržišnim uvjetima: gospodarskoj krizi, ulasku Hrvatske u EU, ukidanju mliječnih kvota, ruskom embargu na mliječne proizvode porijeklom iz Europske unije te svakako smanjenoj potrošnji i optimizmu hrvatskih potrošača.

Poznavanje i razumijevanje prostora, pravca kretanja kupaca, komplementarnih kategorija te upravljanje kategorijama omogućuje nam, kroz analizu a zatim izradu i implementaciju što efikasnijih planograma, fokus na interesantnije i profitabilnije kategorije i proizvode te kreiranje prostora za inovacije, nužne za otvaranje novih i rast postojećih kategorija te rast tržišta mlijeka u cjelini.

UPRAVLJANJE KATEGORIJAMA

Novi trendovi u maloprodaji diktiraju i nove standarde unapređenja prodaje. Ono što je vrijedilo prije koju godinu, poput nagradnih igara i programa lojalnosti, danas više ne daje očekivane rezultate. Danas je mnogo teže i zahtjevnije dobiti i zadržati lojalnog potrošača, a put prema uspjehu uključuje ne samo standardne defenzivne promocije, već i korištenje niza inovativnih alata, partnerski pristup agencijama i svakodnevnu razmjenu informacija te zajedničke projekte. Jedan od ključnih alata koje koristimo je i piramida ponašanja potrošača kojom s jedne strane dolazimo do odgovora kojim rješenjima i aktivnostima utječemo na ponašanje i promjene ponašanja potrošača, a s druge strane detektiramo i potencijal tržišta te stvaramo preduvjete za razvoj novih kategorija proizvoda.

U Dukatu smo pokrenuli niz različitih projekata upravljanja kategorijama, od projekata unapređenja prodaje funkcionalnog i čokoladnog mlijeka, inoviranja

u kategoriji sira, segmentacije i pozicioniranja u kategoriji jogurta na dalje. Nedavno realiziran projekt “Category management” na kategoriji jogurta pokazao je kako se detaljnom analizom i kvalitetnim pristupom izradi planograma prema formatu i regionalnoj poziciji trgovine pojedinog kupca, slaganjem i označavanjem prema drvu odlučivanja u istoj kategoriji, može postići odličan rezultat, od poboljšanja proizvodnog miksa, veće potrošnje skupljih i profitabilnijih kategorija, povećanja prometa te broja i vrijednosti transakcija pa sve do rasta bruto marže.

PRIMJERI USPJEŠNOSTI

Jedan od odličnih primjera prepoznatog potencijala i kreiranja nove kategorije proizvoda je Grčki tip jogurta Dukatos predstavljen 2012. godine. Lansiranje Dukatosa dovelo je ne samo do inovacija u kategoriji jogurta, već je segmentiranjem i grupiranjem kroz planograme i dobar marketing miks rezultiralo afirmacijom nove kategorije veličine 1300 tona, vrijedne 35 milijuna kuna, u kojoj djeluje šest proizvođača i nekoliko privatnih robnih marki na hrvatskom tržištu, te širenjem u regiju. Drugi dobar primjer rasta profitabilne kategorije s visokim potencijalom i kontinuiranim rastom svakako je lansiranje proizvoda “b. Aktiv LGG Smoothie”, koji također ostvaruje zavidan volumen prodaje. Najsvježiji primjer inovativnog i kvalitetnog koncepta, koji je podržan i jedinstvenim alatima za unapređenje prodaje i upravljanje kategorijama proizvoda, jest Dukat Fit linija mlijeka, jogurta i quarka bogatih proteinima. Dukat Fit linija, iako tek nedavno lansirana (svibanj 2016.), da-

nas je prepoznata kao saveznik svih onih koji vode brigu o zdravom načinu života. Prilikom lansiranja Dukat Fit linije bogate proteinima implementirali smo inovativne alate za unapređenje prodaje, a prema standardima category managementa kao novi segment u kategoriji jogurta, pozicionirajući brand blok proteinskih proizvoda uz označavanje i edukaciju potrošača ukazujući na snažan prehrambeni trend u Europi i sijetu – prehranu bogatu proteinima. Poznavanjem ponašanja i navika potrošača kao i prilagodbom novim trendovima u maloprodaji, uz fokusiranu primjenu i kreiranje alata za unapređenje prodaje i upravljanje kategorijama, pozitivno utječemo na prodajne rezultate.

Trgovački marketing Dukat d.d.

Srpanj - Kolovoz 2016. | jatrgovac.hr

79

Iz svijeta HERSHEY ODBIO MONDELEZ Mondelez International Inc. ponudio je 23 milijarde dolara za američku konditorsku kompaniju Hershey Co., ali je odbor Hersheya jednoglasno odbio ponudu te tako spriječio stvaranje najveće konditorske kompanije u svijetu. Upravni odbor je ponudu jednoglasno odbio ustvrdivši da ne postoje osnove za daljnju raspravu između Mondeleza i Hersheya.

SCHWARZ GRUPA NASTAVLJA S INVESTICIJAMA

I

nvesticije njemačkog maloprodajnog diva Schwarz Grupe dostigle su rekordni nivo. Prošle godine, vlasnici lanaca Lidl i Kaufland investirali su ukupno 5 milijardi eura u oba segmenta poslovanja. Ova impresivna suma uglavnom je iskorištena za unaprjeđenje trgovina, ali i ekspanziju, prije svega u Njemačkoj i u Europi uopće. Ovaj iznos značajno je veći i od onoga što su zajedno investirali najveći konkurenti, Edeka, Rewe i Metro Grupa, a istovremeno su premašili investicije nacionalnih tržišnih lidera u Europi poput Carrefoura u Francuskoj, Aholda u Nizozemskoj, Migrosa u Švicarskoj ili Tesca u Velikoj Britaniji. Neimenovani izvori tvrde da će njihovi kapitalni izdaci biti veći za dodatnih milijardu eura do kraja 2017. godine.

DIAGEO ULAŽE U BREND BEZALKOHOLNIH PIĆA Britanski div industrije pića Diageo, među čijim su poznatijim brendovima viski Johnnie Walker i votka Smirnoff, prvi je puta sredstva uložio u razvoj brenda bezalkoholnih pića. Naime, Diageov ogranak Distill Ventures preuzeo je udio u brendu bezalkoholnog pića Seedlip. Brend se trenutno prodaje u Velikoj Britaniji, a uskoro bi trebao biti dostupan i u nekim zapadnoeuropskim gradovima te SAD-u.

DANONE PREUZEO WHITEWAVE FOODS

F

rancuski div u mliječnoj industriji, Danone, objavio je da je kupio američkog proizvođača i distributera organske hrane, kompaniju WhiteWave Foods, za 12,5 milijardi dolara.

Danone će ovom akvizicijom svoj portfelj obogatiti brojnim brendovima zdrave hrane u nadi da će rastom u Americi uspjeti anulirati brojne probleme na ostalim velikim tržištima poput Brazila i Rusije.

Duhansko tržište

BAT UKIDA 950 RADNIH MJESTA U NJEMAČKOJ B ritish American Tobacco (BAT) ukida 950 radnih mjesta u tvornici u bavarskom gradu Bayreuthu. Razlog otpuštanja je smanjenje troškova radi smanjenja pušenja u zapadnoj Europi. Redukcije osoblja u tvornici provodit će se tijekom dvije godine. Proizvodnja cigareta bit će usmjerena prema ostalim tvornicama BAT-a u Europi, dok će tvornica u Njemačkoj nastaviti proizvoditi rezani duhan. “Izazovno gospodarsko okruženje u kombinaciji s velikim trošarinama u nekim zemljama dovelo je

od pada prodaje”, rekli su iz BAT-a. Tvrtka je 2001. godine zapošljavala oko 140 tisuća ljudi, dok je danas ta brojka pala na 87 tisuća zaposlenika. U posljednjih deset godina stopa pušenja u zapadnoj Europi smanjila se za 3,6 postotna boda na 23 posto, prema podacima Euromonitora. U ožujku je BAT zatvorio i tvornicu u Maleziji ubog povećanja troškova proizvodnje cigareta. BAT je treća po veličini duhanska tvrtka u svijetu s 19 postotnim udjelom na njemačkom tržištu duhana.

PROMJENE NA ČELU NESTLÉA

U

pravni odbor kompanije Nestlé odlučio je aktualnog generalnog direktora Paula Bulckea predložiti za novog predsjednika Upravnog odbora kompanije na njenom 150. godišnjem sastanku u travnju iduće godine. Jednoglasno je odlučeno i da Ulf Mark Schneider bude postavljen za novog direktora Nestlé S.A. od 1. siječnja 2017.

80

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

godine te predložen za člana Upravnog odbora. Paul Bulcke imenovan je generalnim direktorom i članom UO u travnju 2008. godine te je za njegova mandata kompanija ostvarila značajan napredak. Na poziciji predsjednika UO zamijenit će Petera Brabeck-Letmathea, koji je za kompaniju Nestlé radio u proteklih 50 godina.

Promo

JANA VITAMIN JE APSOLUTNI HIT NA POLICAMA DUĆANA O

d trenutka kad su predstavljeni tržištu Jana Vitamin proizvodi postali su apsolutni hit i potražnja za njima ne jenjava. Razlog leži i u tome što današnji intenzivan način života sa sobom nosi i rizik od pojedinih nutritivnih propusta, koji se s vremenom očituju umorom, slabljenjem imuniteta, učestalim infekcijama i slabošću, no imamo pomagače - proizvode koji prate naš ritam i poput nas rješavaju nekoliko stvari odjednom.

Najnovija zvijezda među takvim proizvodima je – Jana Vitamin.

NEDOSTATAK VITAMINA I MINERALA Brojna istraživanja svjedoče o nedostatnom unosu pojedinih vitamina i minerala putem industrijski prerađene hrane te su stoga proizvodi obogaćeni vitaminima i mineralima danas korisna pomoć. Kako bi se sve metaboličke funkcije pravilno odvijale, što je preduvjet održavanja optimalnog zdravlja, svaki vitamin i mineral potreban je u određenoj količini koja je specifična za svaku dobnu skupinu i definirana kroz preporučeni dnevni unos.

RJEŠENJE POSTOJI Ukusan i praktičan izvor potrebnih vitamina i minerala moguć je putem osvježavajućih napitaka koji ujedno i doprinose ukupnom dnevnom unosu tekućine i predstavljaju odličan izbor osobito ukoliko sadrže prirodne sastojke i nisku kalorijsku vrijednost, bez konzervansa i umjetnih boja. Jana Vitamin odlikuju se izvrsnim sastavom - vrhunskom kakvoćom vode u kombinaciji s prirodnim aromama, malim udjelom soka te svega 14kcal na 100 ml.

Jana vitamin immuno i Jana vitamin activity, osvježavajućeg voćnog okusa, mogu svima koji se žele osjećati bolje, osigurati značajan udio dnevnih potre-

ba za određenim vitaminima i mineralima, što je posebno korisno kod povećanih tjelesnih ili mentalnih napora, istovremeno zadovoljavajući potrebe organizma za tekućinom.

Jana vitamin activity sadrži skupinu B

kao i zaštiti od oksidacije bjelančevina i lipida u našim stanicama. Vitamin C utječe na poboljšanje apsorpcije željeza, što je iznimno važno za većinu žena a posebno onima koje se bave tjelesnom aktivnošću.

I teniska zvijezda Andre Agassi probao je Jana Vitamin vitamina koja uključuje vitamine B3, B5 i B6, te magnezij. Njihovo djelovanje je od neprocjenjive važnosti za ljudski organizam a obuhvaća utjecaj na funkciju, mišića, živčanog sustava te proizvodnju energije. Naime svi su oni nezamjenjivi čimbenici u metabolizmu ugljikohidrata, bjelančevina i masti čijom razgradnjom nastaje energija. Time doprinose i smanjenju umora i iscrpljenosti. Dobro funkcioniranje energetskog metabolizma važno je za svakoga a posebno one kojima je povećana aktivnost, bilo mentalna ili tjelesna, životna svakodnevica.

Jana vitamin immuno sadrži vitamine B6 i B12, vitamin C i cink koji svi redom doprinose normalnom održavanju funkcija imunološkog sustava. Cink i vitamin C, također doprinose očuvanju DNK,

I ZA KRAJ, RECITE NE IZGOVORIMA Pored kvalitetnih proizvoda kojima je moguće nadomjestiti vitamine i minerale bitno je se i pokrenuti. Ubrzo nakon što smo najavili prvi trening, dolaze i prvi izgovori: ‘danas imam previše posla, morat ću ostati duže u uredu...’ ili ‘hoću se napokon vidjeti s curama...’ ili pak ‘nisam stigla u shopping, nemam odgovarajuće tenisice...’. Priznajemo kako vas potpuno razumijemo. Uostalom, ne kaže se bez razloga kako ‘odluke postoje upravo kako bi se kršile’. Međutim, Jana vjeruje kako je došlo vrijeme da glasno kažete ‘NE’ izgovorima i da svoje odluke prihvatite kao nove i korisne izazove.

Sada je tu Jana vitamin activity i Jana vitamin immuno najbolji saveznici za kvalitetno apsolviranje svakodnevice.

Što znamo o...

SLATKO I OSVJEŽAVAJUĆE Ljeto je već u punom zamahu i mnogi uživaju u zasluženom godišnjem odmoru. Tijekom vrućih i sunčanih dana najbolje je potražiti spas među osvježavajućim radlerima i ciderima

P

rvi radler na hrvatskom tržištu pojavio se osamdesetih godina zaslugom Osječke pivovare, ali je u to vrijeme prošao prilično nezapaženo. Ista priča ponovila se i početkom 2001. godine s pojavom radler piva Biker, također iz Osječke pivovare, ali je i taj po-

82

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

45%

kušaj predstavljanja radlera vremenu osvojila tržište.

Hrvatima prošao nezapaI stvarno, te 2011. godiženo. Tek 2011. godine ne, posebno u ljetnim ukupne proizvodnje mjesecima, na stolovima hrvatsko je pučanstvo objeručke prihvatilo se nije mogao ne vidjeti JABUKA radler – mješavinu piva barem jedan radler. u Velikoj Britaniji i soka. Pivo ili sok, ili Pili su ga svi, muškarci, namijenjeno je pak nešto sasvim drugo. žene i djeca – sok pivo je PROIZVODNJI Mnogima nije bilo jasno osvojilo Hrvatsku. Danas, kako to da je mješavina šest godina nakon predCIDERA piva i soka u tako kratkom stavljanja radlera, situacija se

pomalo smirila, radleri su i dalje tu, ali nekako imamo osjećaj da je pomama za njima ipak u stanovitoj stagnaciji.

SNALAŽLJIVI FRANZ Radler je njemačko piće koje je nastalo, ako ćemo vjerovati legendi koja je opisana u knjizi “Pivo za neznalice”, 1922. godine i to sasvim slučajno. Za nastanak radlera zaslužan je Franz Xaver Kugler, vlasnik gostionice koji je na ideju o miješanju soka i piva došao silom prilika. Naime, nakon završetka Prvog svjetskog rata bicikliranje je postao popularan sport u Njemačkoj, a iskusni Franz je to odlučio iskoristiti napravivši biciklističku stazu koja je vodila iz Münchena do 12 kilometara udaljenog Oberhachinga, gdje je bila smještena njegova gostionica Kugler Alm. Taj potez, koji je smatrao genijalnim, skoro mu se obio o glavu kada je jedne lipanjske subote u njegovu gostionicu nahrupilo više od 13 tisuća piva žednih biciklista. Piva je, naravno, nestalo veoma brzo i Kugler se našao u problemima.

Snalažljiv kakav je bio, sjetio se da na tavanu ima tisuće boca limunade koju su strasni ljubitelji piva Bavarci izbjegavali u širokom luku. Da spasi dan i riješi se limunade odlučio je ostatak piva pomiješati s gaziranom limunadom u omjeru 50/50 i to predstavio biciklistima kao novo piće, namijenjeno baš za njih, koje bi im trebalo olakšati odlazak kući s bicikliranja. Kugler je tu bio u pravu jer biciklisti nakon pravog piva ne bi bili u mogućnosti pedalirati pa su češće gurali bicikle poslije “osvježenja” u gostionicama ili pivnicama. Mješavinu piva i soka Kruger je nazvao radlermass (radler – biciklist; mass – litra). Njegova inovacija postala je toliko popularna da su i ostale gostionice i pivnice počele nuditi svoje verzije novog pića. Gotovo puno stoljeće kasnije radleri se još uvijek piju, a Kugle Alm i danas poslužuje ovo slatko osvježavajuće piće. Tako glasi legenda o nastanku radlera ili radlermassa, ali danas se ipak smatra kako je

ni Ožujsko limun i grejp mogu se pronaći u povratnim staklenim bocama, limenkama, PET bocama, ali i u promo pakiranjima (poput 3+1 limenki)”, poručuju iz ovog proizvođača. Tvrtka Carlsberg Croatia također u svom asortimanu trenutno ima dva radlera, Pan Radler limun i Pan Radler grejp i limeta. “Pan radler je osvježavajuće piće koje spaja posebno osvježenje svijetlog Pan lagera u omjeru od 40 posto s okusom voćnog soka u omjeru od 60 posto, uz udio alkohola od 2 posto,” kažu iz Carlsberga. U karlovačkom Heinekenu Hrvatska izrazito cijene radler pića, što se može vidjeti i po njihovom asortimanu u kojem je trenutno dostupno čak pet Karlovačko Natur radlera. “Imamo Karlovačko Natur Laganini Radler, Karlovačko Leđero Natur Radler, Karlovačko 0,0% Natur Radler, Karlovačko Limun Natur Radler te posebno izdanje Karlovačko Limun Natur Radlera s viškim limunima”, govore iz Heinekena Hrvatska i dodaju: “Karlovačko Natur Radleri ne sadrže konzervanse, umjetne boje ni sladila, a spravljeni su od najboljeg Karlovačko svijetlog piva i soka, sa 100% prirodnim sastojcima. U proizvodnji Karlovačko Leđero Natur Radlera koristi se sok spravljen od neretvanskih mandarina, a nedavno predstavljeno posebno izdanje Karlovačko Limun Natur Radlera sadrži sok od limuna s otoka Visa. Karlovačko 0,0% Natur Radler ima 0% alkohola te ljubitelji radlera u njemu mogu uživati u bilo koje doba dana i na bilo kojem mjestu.”

radler zaista nastao u biciklističkim krugovima, ali nešto ranije nego to priča legenda o Kugleru.

Tome u prilog idu i memoari bavarske spisateljice Lene Christ koja u njima radlermass spominje već 1900. godine.

RAZNE MJEŠAVINE Radleri su popularni po cijeloj Europi i rado se piju, a razne zemlje i pokrajne imaju različite nazive i okuse ovog osvježavajućeg pića s malim postotkom alkohola. U Bavarskoj, gdje je prema legendi nastao radler, i dalje se koristi naziv starog Franza, radlermass, dok na sjeveru Njemačke koriste naziv alsterwasser.

Englezi pak piju shandy koji osim gaziranog soka limuna ili limete može sadržavati i cider, tj. ginger ale (gazirani sok od đumbira).

Nizozemci piju Sneeuwwitje (snowwhite) koji je kombinacija piva i 7up-a (sok od limete), a Belgijanci Tango, mješavinu piva i soka od šipka (Grenadine). Kao što vidimo, mada je radler nastao zahvaljujući limunadi, danas se mnoga zanimljiva voća mogu pronaći u njima. U Hrvatskoj je osim limuna popularan i grejp, ali i mandarina. “Zagrebačka pivovara u svom asortimanu radlera ima Ožujsko limun i Ožujsko grejp. Ožujsko limun je u našoj obitelji od 2011. godine, a proizvodi se od tradicionalnog piva i limuna.

Ožujsko grejp smo izbacili na tržište godinu kasnije i potrošači su ga dobro prihvatili”, kažu iz Zagrebačke pivovare. Novost kod ožujskih radlera je i nova redizajnirana ambalaža koja donosi dašak retro izgleda. “Redizajnira-

William Tell i jabuka

I

cider ima svoj dan! 18. studenog slavi se Međunarodni dan cidera, a za to je zaslužan legendarni švicarski nacionalni junak koji je navodno živio u 14. stoljeću – William Tell. Vrsni strijelac samostrelom suprotstavio se Habsburgovcima u Švicarskoj te je za

kaznu morao pogoditi jabuku koja je stajala na vrhu glave njegovog sina. Ako to učini, obećana mu je sloboda i oprost. Dana 18. studenog Tell je bez oklijevanja prepolovio jabuku, a taj dan je zahvaljujući ovoj priči postao službeni dan cidera.

Srpanj - Kolovoz 2016. | jatrgovac.hr

83

Što znamo o... se spominju u brojnim književnim djelima, a tadašnja narodna medicina, kao i mnoge prije nje, preporučuje jabučno vino kao lijek za gotovo sve bolesti, što naravno nije bio. Jedno vrijeme, tijekom 18. stoljeća u Engleskoj se čak i dnevnica radnicima na farmama isplaćivala u cideru.

Komercijalna proizvodnja cidera započela je krajem 19. stoljeća. U Americi je povijest cidera krenula dolaskom prvih doseljenika iz Velike Britanije, a najzaslužniji za uzgoj jabuka na američkom kontinentu bio je legendarni rasadničar Jonathan Chapman zvani Johnny Appleseed, koji je prema legendi zasadio cijeli srednji istok s jabukama. Njegovo djelovanje omogućilo je veliku proizvodnju jabučnog vina sve do dolaska prvih njemačkih doseljenika koji su sa sobom donijeli znanje o pivu koje uskoro postaje popularnije od cidera.

VINO ILI PIVO? CIDER Cideri su se na našem tržištu pojavili nenadano i tiho, a prvi koji je predstavljen Hrvatima bio je Carlsbergov cider Somersby. Što je zapravo cider? Vino, pivo ili samo običan sokić? Kako bi to otkrili treba pogledati porijeklo riječi cider, koja dolazi od starofrancuske riječi “cidre”, što u prijevodu znači “piće od jabuka ili krušaka”. Inačicu riječi “sicera” koristio je Sv. Jeronim u četvrtom stoljeću za jabučno vino. Značenje riječi je tijekom vremena ostalo ograničeno na “fermentirano vino od jabuke” pa stoga treba zaključiti da je cider zapravo - jabučno vino.

Iako točan podatak o prvom cideru ne postoji, vjeruje se da je proizvodnja jabučnog vina stara najmanje 2000. godina. Tome svjedoče napisi od rimskog pisca Plinija Starijeg koji opisuje piće spravljeno od jabuka. U “novije” vrijeme spominje ga i najpoznatiji engleski pisac William Shakespeare u svom djelu “San ljetne noći”. Od 17. stoljeća cideri 84

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

Prvi radler na hrvatskom tržištu pojavio se osamdesetih godina zaslugom Osječke pivovare Radler je mješavina soka i piva, dok je cider znatno starije piće i zapravo predstavlja jabučno vino

SVJETSKI PROIZVOĐAČI Najveći svjetski proizvođač cidera je Velika Britanija, koja uz najveću proizvodnju ima i najviše potrošača ovog alkoholnog pića.

Godišnje se u Britaniji proizvede oko 600 milijuna litara cidera pri čemu je čak 45 posto ukupne proizvodnje jabuka namijenjeno proizvodnji jabučnog vina. Nakon Velike Britanije kao glavni proizvođači ističu se Francuska, Irska, Španjolska, Njemačka i Švicarska. Za proizvodnju cidera potrebne su sorte jabuka koje imaju grub i trpak okus i povišen sadržaj tanina. Takve sorte gube manje arome prilikom fermentacije, što ih čini idealnima za proizvodnju cidera. U proizvodnji se često rabi i mješavina raznih sorti među kojima su za cidere najpogodnije “Idared”, “Fuji”, “Gala” i “Granny Smith”.

STRONGBOW I SOMERSBY Kada je časopis Guardian na svojim stranicama proglasio cider novim Chardonnayem, prodaja ovog pića naglo je porasla. Prvi koji su prepoznali novi val koji će osvojiti tržište bio je Carlsberg koji je 2008. godine u Danskoj

lansirao cider Somersby. U Hrvatskoj je ovaj cider predstavljen 2010. godine čime je Carlsberg Croatia uvela novu kategoriju na domaće tržište. “Somersby je jabučni alkoholni cider u potpunosti spravljen od prirodnih sastojaka, a sadrži jabučno vino i sok od jabuke te šećer i prirodne arome kojima se postižu izbalansirana slatkoća i potpuni okus.

Uz 4,7 posto alkohola, 59 kcal na 100 ml i nježne mjehuriće, Somersby je pravo osvježenje.

Njegov izvrstan okus do punog izražaja dolazi kada je dobro rashlađen i poslužen u čaši s puno leda”, kažu iz Carlsberga te dodaju kako u svom asortimanu trenutno nude četiri okusa Somersbyja – jabuka, kruška, kupina i najnoviji član Somersby obitelji - borovnica. “Somersby koji je dostupan na hrvatskom tržištu proizvodi se u Carlsbergovoj pivovari u Koprivnici, a nedavno je ovu pivovaru Grupacija Carlsberg odabrala kao jedno od dva europska središta proizvodnje vinske baze za Somersby, kojom se opskrbljuju brojna europska i svjetska tržišta”, ponosno kažu iz Carlsberga.

Strongbow Apple Cider dio je asortimana kompanije Heineken Hrvatska od 2015. godine.

Dostupan je u tri različita okusa: jabuka, crveno bobičasto voće i crni ribiz – tamno voće. “Strongbow je alternativa pivu, ali i koktelima, gotovim miješanim alkoholnim pićima pa čak i bijelom te rosé vinu. Posebnost Strongbow Apple Cidera su pažljivo odabrane jabuke koje mu daju osvježavajući i umjereno sladak okus, ali i uravnotežena receptura spravljanja. Naime, za proizvodnju Strongbowa koristi se čak 12 sorti jabuka koje prirodno dozrijevaju na suncu.

Proces proizvodnje traje između četiri i šest tjedana, a piće nastaje fermentacijom soka od jabuka.

Udio alkohola u ovom cideru iznosi 4,5%”, navode iz karlovačkog proizvođača.

Jozo Knez jozo@jatrgovac.hr

Srpanj - Kolovoz 2016. | jatrgovac.hr

85

Ja TRGOVAC

OBITELJSKA ATMOSFERA KVARTOVSKE TRGOVINE Vlasnike malih trgovina mješovitom robom očekuje neizvjesna budućnost u kojoj veliki centri dominiraju tržištem. Njihova snaga je u povezanosti sa svojim kupcima, obiteljskoj atmosferi i međusobnom povjerenju

T

eško se danas othrvati velikim trgovačkim lancima. Nalaze se na svakih 200-tinjak metara, a ovaj mali međuprostor između velikana pokušavaju uhvatiti vlasnici malih kvartovskih trgovina. Jedan od njih je i Siniša Dobraš, vlasnik dviju trgovina Sara u zagrebačkom kvartu Špansko.

Okružen trgovačkim lancima Siniša odolijeva svim problemima i uveseljava svoje kupce još od 1998. godine. “Svih ovih godina smo na istoj lokaciji – kuhan i pečen, kako se kod nas kaže”, započinje svoju priču vlasnik ovih trgovina. Trgovina Sara je za kupce prava kvartovska trgovina, a za vlasnika pravi obiteljski posao. “Završio sam višu trgovačku školu, ali prije te 1998. godine radio sam u raznim trgovinama tekstilom. Nakon nekog vremena, čovjek se zaželi imati nešto svoje, a tada je bilo malo lakše nego danas pokrenuti vlastiti posao. Imao sam sreće, našao ovu lokaciju gdje smo i danas i tako je počela moja avantura kao trgovca”, govori Siniša i dodaje: “Na početku smo radili samo supruga, koja još uvijek radi smjene u trgovini, i ja, koji također još uvijek odrađujem smjene”, kroz smijeh govori Siniša.

Nije se puno toga promijenilo od tada, kaže, samo druga rodbina pomaže u trgovini. Prvo su to bile sestričine i mame, a sada mu pomaže kćer i sin. Nešto se ipak promijenilo. Puno je godina

86

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

prošlo, konkurencije je sve više, a djeca koja su u trgovinu dolazila po slatkiše, sada su odrasli ljudi.

“Najljepši dio ovog posla su naši stalni i vjerni kupci. Kako smo tu godinama, cijela jedna generacija stasala je uz nas i to je stvarno lijepo za gledati”, priča Siniša.

Kako je pored trgovine i kafić, često ga kupci zovu na kave, a on na to gleda kao na još jedan način održavanja kontakata s njima.

“Moraš na kavu kad te zovu, samo što mene prečesto zovu, pa ako je i žena u smjeni to zna biti nezgodno”, kroz smijeh priča vlasnik.

Kaže, često sluša šale iz kafića na svoj račun. Tipa, vidi ga, šef i vlasnik, a udara po smjenama. “Dečki vole šalu i sve je to zezancija, ali SVJETLO NA KRAJU TUNELA kad ja odrađujem smjenu, moja “Najveći problem malih trgovaca zaposlenica ima slobodan dan”, je što ne postoji zajednička stragovori. Trenutno u dvije trgovine tegija razvoja. Ne postoji nekakav ima šestero zaposlenih i volio bi se plan koji bi mogao projicirati što proširiti, ali samo ako uspije dobiti će se dogoditi za godinu dvije. S dobru lokaciju. “Plan je proširiti se druge strane, veliki trgovački jer jedino tako možeš napredovati lanci imaju strategije razvoja i zarađivati malo više nego sad. i širenja i očito je da im Ali opet, kada se pogleda s strategije pale. A mi mali, druge strane, svaka nova plutamo kao grana u trgovina nosi sa sobom rijeci. Malo lijevo, malo dodatne troškove pa treba GODINE desno, bez mogućnosti naći balans između želja i otvorena prva upravljanja”, sažeo je sve mogućnosti”, kaže Siniša. probleme malih trgoDrugu Sara trgovinu Siniša SARA vaca Siniša i dodao da je otvorio prije dvije godine TRGOVINA svijetlo na kraju tunela ipak u neposrednoj blizini prve. postoji. To svijetlo je Savez “Ukazala se prilika pa smo uzeli udruga malih trgovaca Republike i taj prostor. Najamnina je malo Hrvatske. U Savezu su Udruga prevelika, iako smo u Španskom, trgovaca “051” Rijeka, Udruga trpa ćemo vidjeti kako će se razviti govaca Međimurja i Udruga malih ta situacija”, zaključuje vlasnik.

1998.

trgovaca Zagreb, a svrha saveza je promicanje razvoja male trgovine.

“Kada su se ove udruge ujedinile postalo nam je malo lakše. Sada zajedno nastupamo prema dobavljačima, dogovaramo zajednički rabat kod Velproa, pošto smo u sustavu Plus marketa, a Savez nam preko Hrvatske obrtničke komore pruža stručnu pomoć i pravne savjete”, priča Siniša. Osim Velproa koji je glavni dobavljač, trgovci iz udruge surađuju i s Atlanticom, Ledom, Metroom, Vindijom, Inom, PBZ-om i mnogim drugima. “Kada ste mali i sami nastupate prema velikim tvrtkama nećete ništa postići. Jednostavno ste premali sustav i od vas nemaju neke koristi, dok je preko Saveza priča drugačija i nama je malim trgovcima Savez udruga malih trgovaca od presudnog značenja”, govori Siniša. Savez je nedavno dogovorio i jeftinije gorivo za članove udruge u suradnji s Inom, zatim su s HEPom postigli dogovor o povoljnijim cijenama u uvjetima opskrbe električnom energijom, a preko Hrvatske obrtničke komore imaju organiziranu i zajedničku nabavu.

Nedavno je Savez potpisao ugovor o poslovnoj suradnji s kompani-

Info Naziv trgovine: Trgovina Sara Naziv subjekta: Trgovački obrt “Sara – trgovina” Adresa trgovine: Matije Divkovića 19a, Zagreb Vlasnik: Siniša Dobraš Godina osnivanja: 1998.

Kvadratura: 60 m² jom Japan Tobacco International.

“Kada nastupamo prema velikim tvrtkama preko Saveza dobijemo bolje uvjete, a članarina koju plaćamo je minorna kada pogledamo koliko je velika pomoć koju nam pružaju”, zaključuje vlasnik Sara trgovina. Zahvaljujući tome što sada i velike kompanije poput Atlantica i Vindije žele surađivati s malim trgovcima, oni su u mogućnosti provoditi i akcije kako bi na mjesečnoj bazi smanjili cijene određenih proizvoda. “Od Vindije

Nove tehnologije u maloj trgovini su nužne, ali je njihova cijena još uvijek previsoka za male trgovce Zaposlenici su dio obitelji, a kupci osobni prijatelji kojima je Sara trgovina mnogo više od prodavaonice

imamo akciju svaki mjesec, a ni Atlantic ne zaostaje. Akcije su nam pomogle u poslovanju, a pomogle su i našim kupcima jer svi vole kupiti dobar proizvod na sniženju”, kaže vlasnik.

Ako jednom nemaš neki proizvod, pa još jednom, kupac se više neće vratiti, to je činjenica. Još uz sve ove silne trgovačke lance oko nas, to si ne smijemo dopustiti”, govori Siniša.

SNAGA TRGOVINE Već dugi niz godina Siniša ne mijenja svoje radnice. “Naše zaposlenice su naša snaga i duša naših dućana. One su zapravo proširena obitelj. Tako mi njih doživljavamo, ali i one nas. Najvažnije od svega je da su i kupci zadovoljni”, kaže Siniša. Ne samo da su zadovoljni, nego zaposlenice trgovina Sara svoje kupce znaju u dušu. Znaju tko kakav kruh kupuje, koje cigarete puše, a znaju i imena klinaca u cijelom kvartu. “Naravno da im znamo imena kada su svaki dan kod nas i kupuju Rumenka”, kroz smijeh kaže jedna od zaposlenica.

Osim što kupuju u trgovini, ona često posluži kao “ostava”. “Da, nekad smo kao čuvari ključeva koje roditelji ostavljaju djeci koja bezglavo odu u školu, zaborave ključeve koje im mi čuvamo i damo kad se vrate s nastave”, smije se Siniša i dodaje kako je sigurnost i vjera koju ima od svojih kupaca jedna od najvažnijih stavki za uspješan posao. Kupci su mu kaže pomogli i što se tiče samog asortimana trgovine. “Na početku, kada smo tek otvorili, nismo imali sve artikle kao danas. Ali kupac dođe, pita, traži nešto novo. Mi ih nismo ignorirali, već smo slušali njihove savjete i primjedbe i tako popunjavali trgovinu artiklima.

NUŽNA MODERNIZACIJA Budućnost malih trgovina u ovom obliku trenutno ne izgleda najbolje. “Mi se moramo modernizirati i uvesti neke nove tehnologije u trgovinu. To se u svijetu već događa, ali i kod nas. Primjer je naš predsjednik udruge malih trgovaca Zagreb, Mladen Kramar, koji je svoje Jagoda trgovine modernizirao sustavom za promjenu cijena, što mu uvelike olakšava posao, a to je tek početak modernizacije”, govori Siniša i dodaje da je problem novih tehnologija previsoka cijena koju mnogi mali trgovci ne mogu platiti. Ipak, usprkos mnogim problemima koji muče male trgovce, Siniša nema namjeru odustati. “Ovo radim već 20 godina. Navikao sam na cjelodnevni rad i borbu.

Jedino što me brine je kako će se trgovina odvijati u budućnosti.

Mladi nemaju afinitete za tako nešto i rijetki će danas kao ja prije 20 godina otvoriti trgovinu i upustiti se u avanturu. Ja od ove avanture još nisam odustao i ako se ukaže prilika proširit ću svoje poslovanje”, zaključuje naš razgovor vlasnik Sara trgovina, Siniša Dobraš.

Jozo Knez jozo@jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2016. | jatrgovac.hr

87

Novo na polici Noviteti u Biotta ponudi

Preporuka

Nova majoneza slanina

P

iostoji li išta primamljivije od slanine i majoneze? Postoji – spoj tog dvoje u obliku neodoljive slasne Zvijezda majoneza slanine, nove članice Zvijezdina asortimana premium majoneza.

Nova majoneza namijenjena je svim ljubiteljima slanine u bogatom okusu omiljene Zvijezda delikates majoneze, a odličan je odabir u svako doba dana, bez obzira jeste li odlučili njezinim okusom obogatiti sendvič, salati od svježeg povrća ili mesu na roštilju dati začin koji je nedostajao.

Hrvatski običaji na pakiranjima Karlovačkog

U

iželji da podsjeti na genijalne hrvatske običaje i približi ih brojnim turistima koji tijekom ljeta posjete našu zemlju, Karlovačko u limenci stiže u posebnom, ljetnom izdanju na kojem ponosno predstavlja fjaku, špicu, bećarac i galebarenje. Uz zabavne ilustracije i dvojezična pojašnjenja običaja karakterističnih za različite hrvatske regije, domaći i strani ljubitelji Karlovačkog tako će pobliže upoznati fjaku, tehniku meditacije koja se izvodi u ležećem ili sjedećem položaju negdje u debelom hladu, kao i galebarenje - tehniku zavođenja koja se prenosi s koljena na koljeno u Dalmaciji. Zagrebačka špica društveni je fenomen koji se odigrava subotama u centru grada, dok su slavonski bećari neizlječivi romantičari, a srca mladih dama osvajaju suptilnom naturalističkom lirikom zvanom bećarac.

88

jatrgovac.hr | Srpanj - Kolovoz 2016.

U

z bogatu tradiciju koja traje još od 60-ih godina prošlog stoljeća, tvrtka Biotta nas i danas svakodnevno iznenađuje svojim inovacijama i novim receptima.

Posljednji su iz Biottine radionice izašli sokovi ljubičaste mrkve, aronije-acerole te novi poboljšani digestive sok od šljive. Ljubičastu mrkvu nazivaju crnom kraljicom. Ima četiri puta veći antioksidativni potencijal i 40% više beta-karotena od narančaste mrkve. Prirodno je bogata antocijanom, jednim od najjačih prirodnih antioksidansa koji štite stanice od degeneracije i

starenja. Svježi sok aronije s pulpom acerole, ekstraktom čaja i sirupom agave izvrsnog je okusa, a uz to je prirodni izvor vitamina C za cijelu obitelj. Biotta sok od aronije i acerole potpuno je prirodan te je izvrsnog pitkog okusa. U jednoj boci sadržan je sok 240 grama svježih plodova aronije, pulpa acerole, ekstrakt čaja i sirup agave. Sok od šljive je novi digest sok, poboljšane formule. Bogat je izvor kalija i vlakana, regulira probavu i pomaže kod zatvora, aktivira crijeva vezanjem vode na sebe, širi sadržaj crijeva i čini ga mekšim te smanjuje kolesterol.

Nestlé predstavio tekući NAN

T

vrtka Nestlé proširila je NAN asortiman hrane za dojenčad gotovim NAN proizvodima u tekućem obliku. Tekući NAN proizvodi služe kao nadopuna dojenju odnosno kao dio raznolike prehrane dojenčadi nakon šestog mjeseca starosti. Tekući NAN na tržištu je dostupan u tri verzije prijelazna mliječna hrana za dojenčad NAN PRO 2 u pakiranju od 500 ml namijenjen djeci od 6 mjeseci starosti nadalje, NAN PRO 3 u pakiranju od 500

ml namijenjen djeci od 10 mjeseci starosti nadalje te mlijeko za malu djecu NAN OPTIPRO 1+ u pakiranju od litre namijenjen djeci starijoj od godine dana.

Fructal Tomato pire od rajčice

F

ructal Tomato pire od rajčice proizveden je od odabranih plodova svježe rajčice, prirodno sazrele uz obilje sunca i dobre zemlje te pažljivo ubrane u kontroliranim nasadima u vrijeme optimalne zrelosti.

Pažljivo pasirane rajčice, uz malo soli, zaslužne su za sočan i pun okus Fructal Tomato pirea. Fructal Tomato je savršena zamjena za svježu domaću rajčicu, a pogodan je i za brzu pripremu ukusnog obroka - samostalnog ili kao dodatak raznim jelima. Preporučena maloprodajna cijena je 5,99 kn.

Zvijezda Cachaca kategorije u ponudi Valentića

T

vrtka Valentić d.o.o. iz Sesveta svoj je asortiman jakih alkoholnih pića proširila poznatim brazilskim napitkom Cachaca 51 koji se pravi od šećerne trske. S obzirom da se na tržištu može pronaći nekolicina varijanti Cachace, tvrtka Valentić je svoj asortiman popunila zvijezdom ove kategorije. Cachaca 51, uz to što je najprodavaniji brend Cachace u Brazilu, s proizvodnjom od 240 milijuna litara godišnje, čini i drugi najprodavaniji brend alkoholnih pića u svijetu. Baza za spravljanje Cachace 51 je sok od šećerne trske, za razliku od ostalih rumova i Cachaca koji su destilirani iz melase. U okusima se preklapa sa zanimljivim notama limete i limunske trave te dodatkom arome svijetlo smeđeg šećera, zelene metvice i više vrsta agruma.

Svaki bolji znalac Cachace veoma će lako prepoznati kvalitetu i prednosti ovog brenda, a pri tome naročito mislimo na barmene širom naše obale koji će jedva dočekati da uz Cachacu 51 mogu osigurati vrhunsku kvalitetu svojim koktelima.

Više informacija o ovom vrhunskom napitku i cjelokupnom asortimanu možete pronaći na web stranici tvrtke Valentić: www.valentic-drinks.com.

Žele za kolače i deserte za sve uzraste

D

r. Oetker je predstavio dva nova želea za kolače i deserte s aromom jagode i limuna.

Dr. Oetker želei mogu se koristiti prilikom izrade raznih nadjeva za kolače i torte, ali isto tako i za deserte i koktele. Ove dvije fantastične arome zadovoljit će i najzahtjevnije sladokusce.

Preporučena maloprodajna cijena Dr. Oetker Želea za kolače i deserte iznosi 7,27 kn.

b.Aktiv zeleni smoothie od voća i špinata

O

bitelj prvih mliječnih smoothieja bogatija je za zelenog člana – b.Aktiv LGG smoothie jabuka, kruška, banana i špinat.

Kraljica voća jabuka, zatim kruška bogata dijetalnim vlaknima i vitaminima K i C te nezaobilazne banane pune kalija zaslužne su za voćni okus zelenog b.Aktiv smoothieja, no najsjajnija zvijezda ovog hranjivog osvježenja ipak je mladi špinat bogat minerali-

Cien Sun linija za bezbrižno sunčanje

L

idlova linija za sunčanje Cien Sun odlično je rješenje za svakodnevnu zaštitu cijele obitelji. Lidlov brend Cien Sun nudi različite vrste proizvoda za sunčanje sa zaštitnim faktorom 10, 20 ili 50 koji sadrže posebne filtere protiv UVA i UVB zraka, a sve ovo po izuzetno pristupačnim cijenama.

Svi proizvodi dermatološki su ispitani, a o kvaliteti kozmetičke linije govori činjenica da je u potpunosti proizvedena u Njemačkoj.

ma, folnom kiselinom te vitaminima K i A. Zbog svoje energetske i nutritivne vrijednosti, špinat je nezaobilazan sastojak svih voćno-povrtnih smoothieja, a od sad i b.Aktiv mliječnog smoothieja.

Pakiran u praktičnu bočicu od 330 g, novi b.Aktiv LGG smoothie jabuka, kruška, banana i špinat idealan je voćno-povrtni međuobrok.

Preporučena maloprodajna cijena iznosi 8,49 kn.

Novi dizajn ABC svježeg krem sira

A

BC svježi krem sir predstavio je novi logo i atraktivan dizajn ambalaže koji prati trendove na domaćim i izvoznim tržištima. Plavi trokutić koji je bio zaštitni znak ABC svježeg krem sira 36 godina zamijenio je jednostavan ali upečatljiv novi logo koji ostaje u plavim ABC tonovima.

Poklopci na ambalaži ABC sira obojeni su u vedre boje kako bi omogućili lakše prepoznavanje omiljenog okusa na policama trgovina. Tako klasični okus ABC sira i dalje ostaje u svojoj prepoznatljivoj bijeloj boji, ABC sir

Vlasac ima zeleni poklopac koji asocira na zelene listiće vlasca, dok ABC sir Šunka ima svijetlo crveni poklopac jer je sir obogaćen komadićima šunke. ABC sir Povrće s komadićima svježe paprike, rajčice, patlidžana i češnjaka od sada je u žutoj boji, a ABC svježi krem sir Mediteran u svijetlo zelenoj boji jer sadrži masline i krastavce. ABC sir Hren dolazi u prikladnoj, krem boji poklopca, a pikantnost ABC sira Kulen dočarana je žarko crvenom bojom.

Srpanj - Kolovoz 2016. | jatrgovac.hr

89

Izlog

Želite primati Ja TRGOVAC magazin?

Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime: Poduzeće: Adresa: Poštanski broj: Telefon/mobitel: Mail: Funkcija: Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o.

Iica 1a, 10 000 Zagreb Tel: +385 1 559 5056, Fax: +385 1 555 2598 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Djelatnost: Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.